EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.4.2017.

COM(2017) 213 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Šesto izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije

I.UVOD

Ovo je šesto mjesečno izvješće o napretku prema uspostavi učinkovite i istinske sigurnosne unije, koje obuhvaća promjene u dvama glavnim stupovima: suzbijanju terorizma, organiziranog kriminala i kiberkriminaliteta te infrastrukture kojom se podupiru te jačanju zajedničke obrane i otpornosti na te prijetnje.

Stockholm je 7. travnja bio posljednja meta terorističkog napada, u kojem su četiri osobe smrtno stradale, a petnaest ih je ozlijeđeno kad je napadač ukradenim kamionom namjerno pokosio prolaznike u pješačkoj ulici s trgovinama i zatim se zabio u robnu kuću. Dogodilo se to manje od tri tjedna nakon nasumičnog terorističkog napada vozilom i nožem u Londonu i ispred londonskih Domova parlamenta 22. ožujka, čiji je cilj bio izazvati pokolj na posjećenoj i simboličnoj lokaciji. Korištenje niskom tehnologijom u oba napada, sličnih onima u Nici i Berlinu prošle godine, ponovo svjedoči o izazovu s kojim se suočavaju nadležna tijela država članica u sprečavanju takvih prijetnji te o važnosti stalnog rada u okviru sigurnosne unije na zaštiti lakih meta 1 .

U ovom se izvješću donose ažurirani podaci o napretku ostvarenom u ključnim zakonodavnim i nezakonodavnim dosjeima sigurnosne unije. U njemu je poseban naglasak stavljen na borbu protiv teškog i organiziranog kriminala kao jednog od tri ključna područja europskog programa sigurnosti za 2015 2 . U kontekstu rada na novom ciklusu politika EU-a za borbu protiv teškog međunarodnog i organiziranog kriminala za razdoblje 2018. – 2021. ovim se izvješćem u skladu s mišljenjem Komisije utvrđuju budući prioriteti EU-a u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala.

Organizirani kriminal glavni je pokretač terorizma, koji omogućuje teroristima da dođu do oružja i financijskih sredstava. Razlika između kiberkriminaliteta i „klasičnog“ kriminala također je sve manja jer se kriminalci služe Internetom za širenje svojih aktivnosti te kao izvorom financijskih sredstava i novih metoda za počinjenje zločina. Terorizam, organizirani kriminal i kiberkriminalitet stoga su međupovezana područja te je borba protiv organiziranog kriminala prioritet u djelovanju na razini EU-a u okviru sigurnosne unije.

II.    PROVEDBA PRIORITETNIH DOSJEA U PODRUČJU SIGURNOSTI

1.    Zakonodavna inicijativa:

Direktiva (EU) 2017/541 o suzbijanju terorizma objavljena je u Službenom listu 31. ožujka 3 . Novim će se pravilima pridonijeti sprečavanju terorističkih napada kriminalizacijom djela kao što su financiranje terorizma, obuka ili putovanje u cilju počinjenja terorističkih djela te organiziranje ili omogućavanje takvih putovanja. Njima se jačaju i prava žrtava terorističkih djela te utvrđuje katalog usluga kako bi se zadovoljile posebne potrebe žrtava terorističkih djela. Države članice moraju prenijeti nova pravila u svoje zakonodavstvo do 8. rujna 2018.

Europski parlament na plenarnoj je sjednici 14. ožujka 2017. odobrio reviziju Direktive o vatrenom oružju 4 . Prijedlogom se znatno proširuje popis zabranjenog oružja (kategorija A) kako se najopasnije oružje ne bi našlo u rukama građana. Njima se akustično i onesposobljeno oružje uključuje u područje primjene direktive te se pojačava mogućnost praćenja oružja na temelju strožih pravila o označivanju te razmjene informacija među državama članicama. Očekuje se da bi Vijeće svoj konačni pristanak trebalo dati 25. travnja. Države članice imat će rok od 15 mjeseci za prenošenje novih pravila u nacionalna zakonodavstva te 30 mjeseci da uvedu sustave za unos podataka za registriranje svih informacija potrebnih za praćenje i identifikaciju vatrenog oružja.

Dana 21. ožujka 2017. počele su trostrane rasprave suzakonodavaca o Komisijinu prijedlogu ciljanih izmjena četvrte Direktive o sprečavanju pranja novca 5 od 5. srpnja 2016. Prijedlog je oblikovan tako da obuhvati nove načine financiranja terorizma, kao što su virtualne valute i kartice s unaprijed uplaćenim sredstvima, te da se poveća transparentnost i time doprinese suzbijanju pranja novca. Komisija poziva suzakonodavce da što prije finaliziraju pregovore o tom važnom prijedlogu, kojim će se dodatno smanjiti sredstva koja su na raspolaganju teroristima.

U pogledu jačanja graničnih kontrola, 7. travnja na snagu su stupile izmjene Zakonika o schengenskim granicama povezane sa sustavnim provjerama na vanjskim granicama, uključujući provjere građana EU-a 6 . Tim će se važnim zakonodavstvom pojačati sigurnost unutar schengenskog područja. U određenim definiranim okolnostima te na temelju prethodne procjene rizika kako bi se osiguralo da se time ne prouzroči sigurnosni rizik, u situacijama kada postoji nerazmjeran učinak na protok prometa na određenim kopnenim i morskim granicama na države članice moći će na tim granicama s vremenski ograničenim odstupanjem provoditi ciljane provjere građana EU-a u bazama podataka. Procjena rizika mora se dostaviti europskoj graničnoj i obalnoj straži. U pogledu inicijativa povezanih s upravljanjem granicama, 23. ožujka počele su trostrane rasprave suzakonodavaca o prijedlozima Komisije za uspostavuEU-ova sustava ulaska/izlaska u cilju boljeg upravljanja granicama, suzbijanja nezakonite migracije i jačanja unutarnje sigurnosti evidentiranjem kretanja državljana trećih zemalja preko vanjskih granica schengenskog područja 7 . Komisija poziva suzakonodavce da ubrzaju rad kako bi ove godine mogao početi razvoj sustava, čime će se osigurati da postane operativan početkom 2020. Tehnički razgovori suzakonodavaca o sustavu EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) 8 dobro napreduju. Komisija će nastaviti aktivno podupirati suzakonodavce i daljnji rad. Prijedlog za EU-ov sustav ulaska/izlaska i ETIAS zakonodavni su prioriteti u okviru zajedničke izjave 9 Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije. Institucije su se stoga dogovorile da će ti dosjei imati prioritet u zakonodavnom procesu kako bi se osiguralo njihovo brzo donošenje.

U pogledu provedbe nedavno donesenih zakonodavnih dosjea Komisija i dalje podupire države članice u brzoj provedbi Direktive EU-a o evidenciji podataka o putnicima 10 . Komisija je 8. ožujka održala četvrti sastanak o provedbi Direktive o evidenciji podataka o putnicima, na kojem je zaključeno da je u nekoliko država članica u tijeku proces donošenja zakonodavstva ili izmjena zakonodavstva koje je bilo na snazi prije donošenja Direktive o evidenciji podataka o putnicima. Komisija će i dalje pratiti i podupirati provedbu.

2.    Provedba nezakonodavnih mjera

Završni sastanak Stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost (HLEG) predviđen je za 25. travnja. U sklopu procesa završavanja rada skupine, u ožujku se sastala podskupina za postojeće sustave kako bi razmotrila carinske sustave (upotrebu / pristup informacijama o kaznenom progonu) te pristup tijela kaznenog progona SIS-u, VIS-u i Eurodacu.

Komisija je u ožujku u SAD-u predvodila delegaciju EU-a u čijem su sastavu bili trenutačno i buduće predsjedništvo Vijeća, Koordinator EU-a za borbu protiv terorizma, načelnik Europolove jedinice za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima i ravnatelj Centra za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji. Delegacija je održala sastanke s najvećim poduzećima u području društvenih medija i interneta u cilju jačanja dobrovoljnog partnerstva s EU-om te osiguranja daljnjeg djelovanja na temelju inicijativa koje su dogovorene u prosincu 2016. na internetskom forumu EU-a. Kako je ranije izviješćeno, internetski forum EU-a osnovan u prosincu 2015. ključni je dio odgovora Komisije na sve veću zlouporabu interneta kojoj pribjegavaju terorističke organizacije.

Ključni rezultat bila je prezentacija radnog prototipa zajedničkih baza podataka o hashtagovima koje su internetska poduzeća uspostavila kako bi se poduzećima omogućilo da označavaju poznati teroristički sadržaj, identificiraju slične sadržaje, procjenjuju ih u skladu s vlastitim politikama te ih nepovratno uklanjaju. Poduzeća se danas usmjeravaju na testiranje i povećavanje nadogradivosti te na identificiranje novih, osobito manjih, poduzeća koja bi se mogla uključiti u konzorcij radi maksimalnog iskorištavanja učinka i dosega alata. Predstavnici EU-a naglasili su i kako je važno da poduzeća zauzmu proaktivniji stav putem automatskog prepoznavanja uvredljivih sadržaja.

U okviru nastojanja Komisije na suzbijanju radikalizacije na internetu, dodatnih 10 milijuna EUR namijenjeno je za kampanjama za borbu protiv terorističke propagande na internetu u okviru programa jačanja civilnog društva, ključne inicijative internetskog foruma EU-a. Na pokretanju programa 15. i 16. ožujka okupilo se 100 dionika.

Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) i njezin Centar za izvrsnost potiču razmjenu stručnog znanja i najbolje prakse među stručnjacima na terenu koji rade na sprečavanju i suzbijanju radikalizacije. Centar za izvrsnost mreže RAN pruža potporu državama članicama, primjerice u osmišljavanju strategija prevencije i suzbijanja radikalizacije u zatvorima. U skladu s najavom iz Komunikacije o radikalizacije iz 2016. 11 Komisija je početkom 2017. uspostavila Mrežu kreatora politike prevencije čija su dva glavna cilja: (i) pojačati i institucionalizirati razmjenu stručnog znanja i iskustava o pristupima i politikama prevencije među državama članicama i (ii) više uključiti države članice u aktivnosti mreže RAN, osiguravajući veće širenje zaključaka RAN-a u pojedinoj državi članici te optimalno sudjelovanje nacionalnih, regionalnih ili lokalnih stručnjaka u događajima mreže RAN i utvrđujući potrebe u državama članicama za osposobljavanjima, radionicama i savjetovanjima te mreže. Prvi sastanak održan je 2. veljače 2017., a budući će se sastanci održavati četiri puta godišnje s naglaskom na prioritetnim temama kao što su povratnici, deradikalizacija i polarizacija.

Kako bi pridonijela poboljšanju prekogranične suradnje u području izvršavanja zakonodavstva, Komisija je 27. ožujka organizirala radionicu posvećenu praksi „prekograničnih potjera“. Riječ je o (obično automobilskim) potjerama za osumnjičenicima koje policijski službenici države članice počinju na njezinu državnom području te nastavljaju na državnom području susjedne države članice. Prva radionica omogućila je konstruktivnu raspravu o praktičnoj provedbi potjera te o načinima za olakšavanje tog osjetljivog aspekta prekogranične policijske suradnje.

U pogledu sigurnosti zračnog prometa postignut je pomak u području procjena prijetnje i ranjivosti za letove iz trećih zemalja u EU nakon što je u siječnju započeo rad na razvoju matrice rizika u kojoj se procjena prijetnje kombinira s detaljnim elementima ranjivosti. To će pripremiti teren za određivanje prioriteta i koordinaciju vanjskih nastojanja na izgradnji kapaciteta u ranjivim trećim zemljama. EU je razvio čvrst okvir za sigurnost zračnog prometa, no važno je ubrzati navedene procese kako bi se uklonili mogući sigurnosni nedostaci. Zabrana upotrebe određenih elektroničkih uređaja koju su nedavno uvele Sjedinjene Američke Države i Ujedinjena Kraljevina ukazuje na potrebu bliskije suradnje država članica, uz poštovanje njihova prava na odluku o uvođenju dodatnih sigurnosnih mjera na letovima iz trećih zemalja. U cilju jačanja te koordinacije Komisija je 31. ožujka organizirala povjerljivi sastanak stručnjaka iz država članica, Australije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.

III.    PRIORITETI EU-a U BORBI PROTIV TEŠKOG I ORGANIZIRANOG KRIMINALA – NOVI CIKLUS POLITIKA EU-a

Cilj je tzv. ciklusa politika EU-a osigurati učinkovitu suradnju tijela kaznenog progona država članica te institucija i agencija EU-a koja bi trebala rezultirati usklađenim i odlučnim operativnim odgovorom na najveće kriminalne prijetnje s kojima se suočava EU. Riječ je o procesu koji se temelji na dokazima i počinje s Europolovom prezentacijom procjene prijetnje od teškog i organiziranog kriminala (procjena EU SOCTA) u kojoj se utvrđuje niz preporuka u vezi s najvećim prijetnjama kriminala s kojima se suočava EU. Izvješće o procjeni EU SOCTA temelj je za raspravu među državama članicama o prioritetima u borbi protiv prijetnji kriminala na razini EU-a. Nakon što ih prihvati Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, ti se prioriteti primjenjuju u prekograničnim operativnim aktivnostima na razini država članica, osobito u zajedničkim aktivnostima država članica i agencija EU-a uz potporu Europske multidisciplinarne platforme za borbu protiv kaznenih djela. 12 Komisija pruža te će i dalje pružati financijsku potporu za provedbu ciklusa politika EU-a, pri čemu je za 2017. namijenila 4 milijuna EUR uz 9 milijuna EUR za 2015. i 2016.

Aktualni ciklus politika EU-a (2013. – 2017.) općenito se uspješno provodi. U skladu sa zaključkom neovisne evaluacije 13 koju je naručila Komisija, njime je postignut najvažniji cilj poboljšanja suradnje država članica u borbi protiv teškog i organiziranog kriminala. 14 Ciklus politika EU-a doveo je do poboljšanja u razmjeni informacija, najbolje prakse te pokretanja brojnih zajedničkih istraga i operacija država članica. Pridonosi je i razvoju povjerenja i odnosa, među ostalim s trećim zemljama.

Novi ciklus politika pokrenut je 9. ožujka 2017. Europolovom prezentacijom izvješća o procjeni EU SOCTA za 2017. 15 Izvješće se bavi mogućim vezama između teškog i organiziranog kriminala i terorizma, odnosno činjenicom da organizirani kriminal može podupirati terorizam aktivnostima kao što su trgovina vatrenim oružjem i krivotvorenje isprava te zaradom od krijumčarenja droge. Taj je pristup predložen u europskom programu sigurnosti 16 te u Komunikaciji o provedbi Europskog programa sigurnosti za borbu protiv terorizma i stvaranje uvjeta za uspostavu učinkovite i istinske sigurnosne unije. 17  

U procjeni EU SOCTA za 2017. preporučuje se usmjeravanje na pet prioritetnih prijetnji kriminala: 1. kiberkriminalitet, 2. proizvodnja, trgovina i raspačavanje droga, 3. krijumčarenje migranata, 4. organizirane provale i krađe (organizirani kriminal u vezi s imovinom) te 5. trgovina ljudima. Preporučuje se i rješavanje triju međusektorskih problema koji omogućuju ili potiču sve vrste teškog i organiziranog kriminala: (a) krivotvorenje isprava, (b) kriminalno financiranje uključujući pranje novca te (c) internetsku trgovinu nezakonitom robom i uslugama.

Na temelju procjene EU SOCTA za 2017. Komisija i predsjedništvo Vijeća pripremaju prijedloge u pogledu prioriteta u borbi protiv kriminala za novi ciklus politika EU-a za razdoblje 2018. – 2021., o kojima će se raspravljati u Stalnom odboru za operativnu suradnju u području unutarnje sigurnosti i koje bi u lipnju 2017. trebalo prihvatiti Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove.

S obzirom na utvrđivanje budućih prioriteta EU-a u suzbijanju teškog i organiziranog kriminala Komisija podupire pet prioriteta u pogledu prijetnji kriminala koje je utvrdio Europol (vidjeti odjeljke 1. do 5. u nastavku teksta). Uz to, Komisija smatra da bi na razini EU-a trebalo usmjeriti veću pozornost i financijska sredstva na suzbijanje sljedećih triju prijetnji kriminala: 6. trgovanje vatrenim oružjem, 7. prijevare u vezi s PDV-om i 8. kaznena djela protiv okoliša. Navedena tri područja trebala bi biti prioritet u borbi protiv prijetnji kriminala i u okviru novog ciklusa politika EU-a (vidjeti odjeljke 6. do 8. u nastavku teksta).

Ključan je problem istaknut u procjeni EU SOCTA za 2017. upotreba novih tehnologija za počinjenje kaznenih djela. Tehnologija se u gotovo svim vrstama organiziranog kriminala sve vještije i učinkovitije upotrebljava i prilagođava. Internet se sve više upotrebljava za sve vrste nezakonite trgovine robom i uslugama. Zbog toga je nužno tijela za kazneni progon opremiti odgovarajućim alatima za borbu protiv ove vrste internetskog kriminala te se zajednički osposobljavati i učiti. Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva ima ključnu ulogu u osiguravanju odgovarajućeg osposobljavanja za službenike na terenu, u skladu s političkim prioritetima i utvrđenim prijetnjama.

Važna je i vanjska dimenzija teškog i organiziranog kriminala. U procjeni EU SOCTA za 2017. ističe se da su u aktivnosti organiziranog kriminala na području EU-a uključene osobe 180 različitih nacionalnosti koje žive u EU-u ili izvan njega. 40 % osumnjičenika nisu državljani država članica. Najvažnije krijumčarske rute povezane s prijetnjama organiziranog kriminala počinju izvan EU-a. Trenutačno se radi na uklanjanju prijetnji organiziranog kriminala vanjskim djelovanjem 18 . Važno je i dalje osiguravati poveznice između unutarnje sigurnosti i vanjskog djelovanja EU-a pri uklanjanju prijetnji teškog i organiziranog kriminala, uključujući putem Europolove suradnje s trećim zemljama.

1.Kiberkriminalitet

Kibernapadi se pojačavaju u smislu njihova intenziteta, broja i kvalitete. 19 Kiberkriminalitet po svojoj je naravi međunarodan: žrtve, kriminalci i dokazi često se nalaze u različitim zemljama i u različitim jurisdikcijama. Države članice pokazale su velik interes za prioritet kiberkriminaliteta, što je razvidno iz niza operativnih akcijskih planova 20 za područja kibernapada, seksualnog iskorištavanja djece na internetu i prijevara s platnim karticama. Na razini EU-a Europski centar za kiberkriminal (EC3) pri Europolu znatno je pridonio borbi protiv kiberkriminaliteta 21 . Eurojust usko surađuje s centrom EC3 upućivanjem stručnjaka te članstvom u upravi programa. EC3 je i sjedište Zajedničke radne skupine za djelovanje protiv kibernetičkog kriminala . Njezina je misija vođenje koordiniranog djelovanja protiv najvećih prijetnji kiberkriminaliteta na temelju obavještajnih podataka u okviru prekograničnih istraga i operacija partnera 22 .

Daljnji koraci uključuju ispitivanje mogućih rješenja za uklanjanje prepreka za provođenje kaznenih istraga kiberkriminaliteta, utvrđivanjem konkretnih inicijativa za pristup dokazima i informacijama 23 . Suradnja u borbi protiv kiberkriminaliteta mora zadržati naglasak na identificiranju i zaštiti žrtava na temelju postojećih prava žrtava utvrđenih u pravu EU-a 24 i postojećoj najboljoj praksi 25 . Suradnja u borbi protiv seksualnog iskorištavanja djece na internetu mora se nastaviti te se dodatno ojačati.  26 U pogledu prijevara s platnim karticama nužno je proširiti postojeću suradnju tijela kaznenog progona na kriminalne aktivnosti koje uključuju negotovinska plaćanja. U skladu s najavom iz akcijskog plana za jačanje borbe protiv financiranja terorizma Komisija će ažurirati Okvirnu odluku iz 2001. o borbi protiv prijevara i krivotvorenja bezgotovinskih sredstava plaćanja. 27

2.Proizvodnja, trgovina i raspačavanje droga

Tržište nedopuštenih droga i dalje je najveće kriminalno tržište u EU-u. U procjeni EU SOCTA za 2017. ističe se da je više od trećine kriminalnih skupina koje su aktivne u EU-u uključeno u proizvodnju, trgovinu i raspačavanje različitih vrsta droga. Procjenjuje se da je godišnja vrijednost maloprodajnog tržišta droge u EU-u najmanje 24 milijarde EUR. Trgovina drogom također podupire neslužbeno gospodarstvo, potiče nasilje i druge nezakonite aktivnosti te prouzročuje velike društvene probleme.

EU djeluje protiv trgovine drogom u skladu sa Strategijom EU-a za borbu protiv droga 2013. – 2020. kojom je obuhvaćeno smanjenje opskrbe drogom i potražnje za njom. Komisija je 15. ožujka donijela prijedlog nacrta novog Akcijskog plana za suzbijanje droga za razdoblje 2017. – 2020. Kako bi se omogućilo brže i učinkovitije djelovanje EU-a u pogledu novih psihoaktivnih supstanci, Vijeće je u prosincu 2016. prihvatilo opći pristup za novi zakonodavni paket za rješavanje problema novih psihoaktivnih tvari te podvrgavanje štetnih tvari kontroli na razini EU-a 28 . Rasprave suzakonodavaca počele su 1. ožujka.

3.Krijumčarenje migranata

Krijumčarenje migranata u EU danas je jedan od najbrže rastućih oblika organiziranog kriminala 29 . Krijumčarenje migranata potiče nezakonitu migraciju u EU, što utječe na sigurnost granica, potkopava upravljanje migracijama te je vrsta teškog kriminala koji migrante sve više izlaže nasilju, iskorištavanju i smrtnoj opasnosti. U europskom migracijskom programu 30 i Akcijskom planu EU-a protiv krijumčarenja migranata 31 utvrđena je potreba za davanje veće važnosti boljoj prevenciji i suzbijanju krijumčarenja migranata, uključivajući smanjivanje nezakonite migracije i gubitaka života na Sredozemlju. Povećana potpora Europolu, uključujući osnivanjem posebnog Europskog centra za suzbijanje krijumčarenja migranata, osmišljena je za potporu rješavanju tih izazova. U jednogodišnjem izvješću o radu opisana je sveobuhvatna potpora europskim policijskim i graničnim tijelima u koordinaciji vrlo složenih prekograničnih operacija za suzbijanje krijumčarenja 32 . Eurojust je odredio i pravosudne kontaktne točke na žarišnim točkama u Grčkoj i Italiji koje će proslijeđivati relevantne informacije i predmete nacionalnim uredima Eurojusta radi daljnjeg pravosudnog postupanja i koordinacije na razini EU-a. Suzbijanje krijumčarenja migranata također je među važnim mjerama za središnju sredozemnu rutu koje su predložene u Zajedničkoj komunikaciji od 25. siječnja 2017. 33  

4.Organizirani kriminal u vezi s imovinom

Organizirani kriminal u vezi s imovinom obuhvaća niz različitih kriminalnih aktivnosti visokospecijaliziranih i mobilnih skupina organiziranog kriminala koje djeluju širom EU-a, osobito organizirane provale, krađe i razbojništva te kaznena djela povezana s motornim vozilima 34 . Međutim, one se ne istražuju dovoljno jer se pojedina kaznena djela često klasificiraju kao sitni kriminal. Povećanje broja kućnih provala koje se mogu pripisati putujućim kriminalnim skupinama koje najčešće potječu iz jugoistočne i istočne Europe velik je problem s kojim se suočavaju tijela kaznenog progona. Kako bi se spriječio taj oblik vrlo mobilnog kriminala, prioritet je suradnja tijela kaznenog progona unutar EU-a, ali i s partnerskim zemljama 35 .

5.Trgovina ljudima

Trgovina ljudima jedna je od najvećih prijetnji s kojima se EU suočava već više od desetljeća, što će ostati nepromijenjeno i u sljedećem ciklusu politika. Riječ je o jednom od najozbiljnijih oblika organiziranog kriminala i grubom kršenju ljudskih prava, ali ujedno i jednom od najisplativijih kriminalnih tržišta.  36 Trgovci ljudima za svoje se aktivnosti uvelike oslanjaju i na krivotvorenje isprava 37 .

EU je razvio učinkovit i sveobuhvatan pravni i politički okvir za suzbijanje trgovanja ljudima, osobito Direktivom 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava 38 te Strategijom EU-a za iskorjenjivanje trgovine ljudima 2012. – 2016. 39 Komisija trenutačno na temelju postojećeg okvira te evaluacije njegovih rezultata razmatra koje su mjere potrebne za politički okvir nakon 2016.

6.Trgovina vatrenim oružjem

Nacionalna crna tržišta primarni su izvor vatrenog oružja za teroriste i kriminalce. To se tržište temelji na krađi ili preusmjeravanju zakonitih pošiljaka oružja i oružja iz skladišta. Trgovina nezakonitim oružjem putem interneta, odnosno Darkneta i isporuka takvog oružja u redovitoj pošti ili pošiljkama danas je najuobičajeniji način trgovine vatrenim oružjem u EU-u. Broj predmeta povezanih s istragama trgovine oružjem na Darknetu povećava se (2 % 2014., oko 6,5 % 2015. te 9 % 2016.).

Određivanje trgovine vatrenim oružjem kao prioriteta u aktualnom ciklusu politika EU-a dalo je rezultate uz veće obvezivanje država članica (broj zemalja sudionica povećao se s 12 na 22) te šire uključivanje carinskih tijela. 40 Jača i suradnja s međunarodnim partnerima (Interpol, UNODC) te regionalna suradnja (osobito na zapadnom Balkanu), što je rezultiralo prosjekom od 17 akcija godišnje tijekom tri posljednje godine 41 .

Kako bi se prekinula opskrba oružjem koje je dostupno kriminalcima i teroristima, Komisija smatra da bi trgovina vatrenim oružjem trebala ostati prioritet u aktualnom ciklusu 42 kao dopuna sporazuma iz ožujka o strožim kontrolama legalnog vatrenog oružja, uključujući proširenjem opsega zabrana za najopasnija oružja 43 .

7.Prekogranične prijevare povezane s PDV-om

Skupine organiziranog kriminala prouzročuju godišnje gubitke prihode između 40 i 60 milijardi EUR prekograničnim prijevarama povezanim s PDV-om, a 2 % tih skupina odgovorno je za 80 % prijevara unutar Zajednice s nepostojećim trgovcem. 44 Prijevare su vrlo složene i teško ih je otkriti, stoga je za njihovo suzbijanje neophodan koordinirani pristup poreznih tijela i tijela kaznenog progona. Na razini EU-a, mreža poreznih službenika Eurofisc osigurava brzu i višestranu razmjenu ciljanih informacija za borbu protiv teških prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om. Obrađuje najvažnije obavještajne podatke o prevarantima te novim trendovima prijevare. S obzirom na financijske gubitke zbog prekograničnih prijevara povezanih s PDV-om iza kojih stoje kriminalne skupine, Komisija smatra da bi taj problem trebalo uključiti u novi ciklus politika EU-a 45 .

Komisija će u skladu sa svojom najavom u rujnu 2017. iznijeti prijedlog približavanja jedinstvenom europskom području PDV-a, čime bi se uklonio najveći nedostatak sustava kako bi se znatno smanjile prekogranične prijevare 46 .

Nakon što se osnuje, Ured europskog javnog tužitelja 47 imat će ključnu ulogu u borbi protiv kaznenih djela koja ugrožavaju financijske interese Unije. Ured europskog javnog tužitelja bit će nadležan za istrage i kazneni progon tih kaznenih djela u cijelom EU-u, uključujući teške prekogranične prijevare povezane s PDV-om koje prouzročuju štetu od najmanje 10 milijuna EUR. To se osobito odnosi na kružne prijevare i prijevare unutar Zajednice s nepostojećim trgovcem, u koje su često uključene strukture organiziranog kriminala 48 .

8.Kaznena djela protiv okoliša

Godišnji obujam kaznenih djela protiv okoliša iznosi od 91 do 258 milijardi USD 49 te raste brzinom dva do tri puta većom od brzine rasta globalnog gospodarstva. S obzirom na to, riječ je o četvrtoj najvećoj kriminalnoj aktivnosti na svijetu, nakon trgovine drogom, krivotvorenja i trgovine ljudima. 50 EU je izvorište (npr. nezakonita trgovina otpadom) ili odredišno tržište (npr. zaštićene vrste, nezakonite drvne sirovine) i/ili čvorište za trgovinu prema drugim regijama (npr. proizvodi od divlje faune i flore kao što je slonovača). 51   52

Na razini EU-a važnost kaznenih djela protiv okoliša prepoznata je donošenjem Direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava 53 . Kazneni zakoni država članica usklađeni su sa zahtjevima iz direktive o kažnjavanju različitih kategorija kaznenih djela protiv okoliša, uključujući kaznena djela povezana s otpadom te divljom faunom i florom. EU je u veljači 2016. donio i Akcijski plan EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom, 54  čija je provedba u tijeku. Komisija podupire te surađuje i s EU-ovim mrežama policijskih službenika, tužitelja, inspektora i sudaca specijaliziranih za borbu protiv kaznenih djela protiv okoliša 55 . S obzirom na posljedice za gospodarstvo, veliku prijetnju sigurnosti te njihov katastrofalni učinak na prirodni okoliš, Komisija smatra da bi kaznena djela protiv okoliša također trebalo uključiti u novi ciklus politika EU-a.

IV.    ZAKLJUČAK

Komisija smatra da je procjena prijetnje Europskoj uniji od teškog i organiziranog kriminala iz 2017. dobar temelj za utvrđivanje prioriteta EU-a u borbi protiv kriminala za sljedeće četiri godine. U skladu s tim Komisija poziva Vijeće da podrži sljedećih osam prijetnji kriminala kao prioritete ciklusa politike EU-a o teškom međunarodnom i organiziranom kriminalu za razdoblje 2018. – 2021.: kiberkriminalitet, kaznena djela povezana s drogom, krijumčarenje migranata, organizirani kriminal u vezi s imovinom, trgovina ljudima, trgovina vatrenim oružjem, prijevare povezane s PDV-om i kaznena djela protiv okoliša.

U sljedećem izvješću, koje se očekuje 16. svibnja, navest će se zaključci Komisije na temelju završnog izvješća Stručne skupine na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost te Europskom parlamentu i Vijeću iznijeti konkretne ideje kao temelj za zajedničku raspravu o daljnjim koracima.

(1)  COM(2017) 41 final.

(2)  COM(2015) 185 final.

(3)  SL L 88 od 31.3.2017., str. 6.

(4)  COM (2015) 750 final.

(5)  COM(2016) 450 final, 5.7.2016.

(6)  COM(2015) 670 final, 5.12.2015.

(7)  COM(2016) 194 final, 6.4.2016., COM(2016) 196 final, 6.4.2016.

(8)  COM(2016) 731 final, 16.11.2016.

(9)  https://ec.europa.eu/commission/publications/joint-declaration-eus-legislative-priorities-2017_en

(10)  SL L 119, 4.5.2016., str. 132.

(11) COM(2016) 379 final, 4.6.2016.

(12)  https://www.europol.europa.eu/crime-areas-and-trends/eu-policy-cycle-empact

(13)  Evaluacijska studija o ciklusu politika EU-a za borbu protiv teškog međunarodnog i organiziranog kriminala za razdoblje 2013. – 2017., Konačno izvješće, 30.1.2017.

(14)  Aktualni ciklus politika EU-a ima devet prioriteta: olakšavanje nezakonitog useljavanja, trgovanje ljudima, krivotvorena roba, prijevare u vezi s trošarinama i PDV-om, kokain i heroin, sintetičke droge, nezakonita trgovina vatrenim oružjem, organizirani kriminal u vezi s imovinom i kiberkriminalitet.

(15)   https://www.europol.europa.eu/activities-services/main-reports/european-union-serious-and-organised-crime-threat-assessment-2017  

(16)  COM(2015) 185 final, 28.4.2015.

(17)  COM(2016) 230 final, 20.4.2016.

(18)  To uključuje projekte koje financira EU (primjerice na zapadnom Balkanu i u regiji Sahel), misije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (kao što je operacija EUNAVFOR MED Sophia, koja je jasno osmišljena i za razbijanje poslovnog modela krijumčara) te misija za upravljanje granicama u trećim zemljama.

(19)  Vidjeti izvješće o procjeni prijetnje organiziranog kriminaliteta na internetu (IOCTA) 2016.: https://www.europol.europa.eu/activities-services/main-reports/internet-organised-crime-threat-assessment-iocta-2016

(20) Operativni akcijski planovi (OAP) osmišljeni su za svaki od prioriteta EMPACT-a kako bi se koordiniralo djelovanje država članica i organizacija EU-a na uklanjanju utvrđenih prijetnji. Tijekom 2015. i 2016. pokrenuto je 114 operativnih akcijskih planova za borbu protiv kiberkriminaliteta.

(21)  Od njegova osnivanja EC3 je uključen u desetke važnih operacija i više od 200 raspoređivanja za operativnu potporu na terenu, što je rezultiralo stotinama uhićenja, te je analizirao više od 800 000 predmeta , od kojih se većina odnosila na zlonamjerne radnje.

(22)  https://www.europol.europa.eu/activities-services/services-support/joint-cybercrime-action-taskforce

(23)  Zaključci Vijeća od 9. lipnja 2016. o unapređenju kaznenog pravosuđa u kiberprostoru.

(24)  Konkretnije, Direktiva 2012/29/EU o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela, SL L 315, 14.11.2012., str. 57. – 73. te Direktiva 2011/92/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, SL L 335, 17.12.2011., str. 1. – 14.

(25)  Primjerice, projekt NoMoreRansom – https://www.nomoreransom.org/ , u koji su pod vodstvom Europola uključena tijela kaznenog progona i privatne organizacije, usmjeren je na pomoć žrtvama zlonamjernog softvera koji šifriraju njihove podatke (ransomware programi). Žrtvama se pružaju potrebni alati za dešifriranje njihovog softvera i vraćanje informacija.

(26)  Vidjeti provedbeno izvješće Komisije o Direktivi 2011/92/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, COM(2016) 872 final, 16.12.2016.

(27)  SL L 149, 2.6.2001., str. 1. – 4.

(28)  COM(2016) 547 final, 29.8.2016.

(29)  Prema procjeni Europola, uslugama krijumčara služi se najmanje 90 % svih migranata i tražitelja azila koji nezakonito uđu u EU. Dobit mreža krijumčara migranata koje nude pomoć za ulazak ili useljavanje u EU u 2015. procjenjuje se na između 4,7 milijardi i 5,7 milijardi EUR.

(30)  COM(2015) 240 final, 13.5.2015.

(31)  COM(2015) 285 final, 27.5.2015.

(32)  https://www.europol.europa.eu/newsroom/news/europol%E2%80%99s-european-migrant-smuggling-centre-one-year

(33)  JOIN(2017) 4 final, 25.1.2017.

(34)  U procjeni EU SOCTA za 2017. navodi se stalno povećanje broja prijavljenih provala tijekom posljednjih godina. Procjenjuje se da se svakih 1,5 minuta u EU-u dogodi jedna provala, pri čemu se u nekim državama članicama dnevno prijavljuje 1000 provala.

(35) Primjer je prekogranične suradnje tijela za kazneni progon operacija Turnstone, provedena u svibnju 2015., protiv teškog prekograničnog organiziranog kriminala u vezi s imovinom u Baltičkoj regiji. Gotovo 80 000 subjekata s popisa putnika i vozila na trajektima koji plove Baltičkim morem provjereno je u nacionalnim i Europolovim bazama podataka, što je rezultiralo s 325 pozitivnih rezultata za važne mete. Počinitelji su uhićeni nakon intenzivne operacije praćenja, tijekom koje su osumnjičenici promatrani od prvog dolaska u Stockholm na trajektu iz Tallinna te na putu preko Švedske dugom više od 1000 km do norveškog grada Bodøa. Vidjeti pregled Europola iz 2015.

(36)  Na temelju Europolova Izvješća o financijskom poslovnom modelu trgovanja ljudima iz 2015. procjenjuje se da se godišnje u svijetu na svim oblicima trgovine ljudima zaradi 29,4 milijarde EUR. Prosječni je godišnji prihod trgovaca ljudima oko 70 000 EUR. Godišnja zarada od seksualnog iskorištavanja povezanog s trgovanjem ljudima procjenjuje se na 25,8 milijardi EUR, a zarada od iskorištavanja radne snage povezanog s trgovanjem ljudima na 3,5 milijardi EUR.

(37)  Komisija je u prosincu 2016. donijela akcijski plan kako bi ojačala europski odgovor na krivotvorenje putnih isprava (COM(2016) 790 final, 8.12.2016.). Vijeće je 27. ožujka donijelo zaključke kojima se prihvaća akcijski plan i poziva na njegovu brzu provedbu.

(38)  SL L 101, 15.4.2011., str. 1.

(39)  COM(2012) 286 final, 19.6.2012.

(40)  Sudjeluju 22 države članice (BE, BG, DK, EL ES, FI, FR, MT, NL, PT, RO, SI, SE, UK, LU, PL, HU, SK, AT, HR, DE i CY). Sudjeluje devet institucija, agencija i mreža: Komisija, EUROPOL, CEPOL, EUROJUST, ESVD, europska stručna skupina za vatreno oružje (EFE), INTERPOL, FRONTEX, EU-LISA i treće strane: Švicarska, US-ATF.

(41)  Od približavanja nacionalnih zakonodavstava, uspostave centraliziranih koordinacijskih tijela (nacionalnih kontaktnih točki) kako bi se osigurala bolja razmjena informacija i obavještajnih podataka, aktivnosti osposobljavanja ili zajedničkih transnacionalnih istraga i operacija kaznenog progona (na zapadnom Balkanu, s naglaskom plinska/alarmna oružja, preinačeno vatreno oružje, internetsku trgovinu ili isporuku pošiljaka).

(42) Većina država članica izrazila je svoju potporu tom prioritetu u tekućim razgovorima o pripremi novog ciklusa.

(43)  COM(2015) 750 final, 18.11.2015.

(44)  Izvješće Revizorskog suda br. 24/2015 o prijevarama unutar Zajednice u području PDV-a.

(45)  Velik broj država članica također se u tekućim razgovorima o pripremama novog ciklusa složio s tim da bi prijevare povezane s PDV-om trebale biti prioritet u novom ciklusu.

(46)  Akcijski plan o PDV-u: Put k jedinstvenom europskom području PDV-a – vrijeme je za donošenje odluka (COM(2016) 148 final, 7.4.2016.

(47)  Dana 3. travnja 16 država članica obavijestilo je tri institucije EU-a o namjeri da pojačaju suradnju na osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja.

(48)  Ured europskog javnog tužitelja osigurat će veći broj kaznenih progona, osuda i višu razinu povrata Unijina novca izgubljenog zbog prijevara. Njegove ovlasti temeljit će se na predloženoj Direktivi o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (direktiva PIF), kojom se utvrđuju minimalna pravila o definicijama kaznenih djela na štetu proračuna EU-a i kaznama (COM(2012) 363 final, 11.7.2012.). Direktiva PIF trebala bi se donijeti u lipnju 2017.

(49)   http://www.unep.org/Documents.Multilingual/Default.asp?DocumentID=27076&ArticleID=36202&l=en  

(50)   http://unep.org/documents/itw/environmental_crimes.pdf

(51)   https://www.unodc.org/documents/data-and-analysis/wildlife/World_Wildlife_Crime_Report_2016_final.pdf ; http://unep.org/documents/itw/environmental_crimes.pdf

(52)  Europol je 2015. koordinirao globalnu operaciju COBRA III za borbu protiv kriminala povezanog s divljom faunom i florom: u njoj su sudjelovali 25 država članica EU-a, Interpol i Eurojust pod okriljem skupine EU-a za izvršavanje zakonodavstva u području divlje faune i flore. Operacija je bila prvenstveno usmjerena protiv trgovaca slonovom bjelokosti i rogovima nosoroga koji djeluju na ruti od Afrike preko Europe prema azijskim tržištima (uglavnom Kina i Vijetnam). U njezinu okviru provedeno je 70 složenih istraga u 25 država sudionica te 600 zapljena, uključujući velike količine lijekova alternativne medicine koji sadržavaju ekstrakte zaštićenog bilja te nekoliko tisuća kilograma zaštićene drvne sirovine. Vidjeti pregled Europola iz 2015.

(53)  Direktiva 2008/99/EZ o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, SL L 328, 6.12.2008., str. 28.

(54)  COM(2016) 87 final, 26.2.2016.

(55)  Mreža EnviCrimeNet, Europska mreža tužitelja u području okoliša (ENPE), IMPEL i Europski forum sudaca u području okoliša (EUFJE).