EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 27.4.2017.

COM(2017) 193 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Ex post evaluacija europskih prijestolnica kulture 2015. (Mons and Pilsen)

{SWD(2017) 135 final}
{SWD(2017) 137 final}

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Ex post evaluacija europskih prijestolnica kulture 2015. (Mons i Pilsen)

1.Uvod

Ovo se izvješće dostavlja u skladu s člankom 12. Odluke br. 1622/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o utvrđivanju djelovanja Zajednice za manifestaciju Europska prijestolnica kulture za godine od 2007. do 2019. 1 , kojom je određeno da Komisija svake godine osigurava vanjsku i neovisnu evaluaciju rezultata manifestacije Europska prijestolnica kulture iz prethodne godine te dostavlja izvješće o toj evaluaciji ostalim institucijama EU-a.

Cilj je ovog izvješća predstaviti rezultate vanjske evaluacije europskih prijestolnica kulture 2015. i mjere koje će Komisija predložiti na temelju njih. Metodologija evaluacije i rezultati predstavljeni su u radnom dokumenti službi o evaluaciji europskih prijestolnica kulture 2015., koji se temelji na završnom izvješću vanjskog evaluatora 2 .

2.Kontekst inicijative

2.1.Inicijativa EU-a za manifestaciju Europska prijestolnica kulture (EPK)

Prvotni program „Europska prijestolnica kulture” pokrenut je na međuvladinoj razini 1985 3 . Odlukom br. 1419/1999/EZ 4 utvrđeno je djelovanje Zajednice za manifestaciju Europska prijestolnica kulture od 2005. do 2019. Države članice poredane su kronološkim redoslijedom prema pravu da budu domaćini te manifestacije za svaku godinu. Odluka br. 1419/1999/EZ zamijenjena je Odlukom br. 1622/2006/EZ, kojom je zadržano načelo kronološkog redoslijeda država članica, ali su dodatno razrađeni ciljevi djelovanja te uvedena nova pravila za odabir i praćenje.

U okviru Odluke br. 1622/2006/EZ opći su ciljevi manifestacije Europska prijestolnica kulture naglasiti bogatstvo i raznolikost europskih kultura i njihove zajedničke osobine, potaknuti veće međusobno razumijevanje europskih građana te njegovati doprinos kulture dugoročnom razvoju gradova. Manifestacijom se nastoji poticati suradnja kulturnih subjekata, umjetnika i gradova u Europi, povećati sudjelovanje građana koji žive u gradu i okolici te pobuditi zanimanje građana iz inozemstva. Nadalje, cilj je da
manifestacija bude održiv i sastavni dio dugoročnog kulturnog i socijalnog razvoja grada 5 .

Odluka br. 1622/2006/EZ, stavljena izvan snage Odlukom br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033., i dalje se primjenjuje na gradove koji su imenovani ili su u postupku imenovanja europskim prijestolnicama kulture za godine od 2013. do 2019. 6

2.2.Odabir i praćenje europskih prijestolnica kulture 2015.

Odlukom br. 1622/2006/EZ određeno je da Belgija i Češka budu domaćini manifestacije Europska prijestolnica kulture 2015.

Odgovarajuća tijela tih dviju država članica bila su odgovorna za usporedne natječaje. Odabir se odvio u dvije faze: nakon faze predodabira (predstavljen je uži izbor kandidata) uslijedila je faza odabira (iz užeg izbora odabran je jedan kandidat). Povjerenstvo sastavljeno od 13 članova, od kojih šestero imenuje predmetna država članica, a ostalih sedmero europske institucije, razmotrilo je prijave gradova kandidata na temelju kriterija utvrđenih Odlukom.

U Belgiji se kandidirao samo jedan grad. U Češkoj su se prijavila tri, a u uži izbor ušla dva grada 7 . Povjerenstvo je 2010. preporučilo da se titula europske prijestolnice kulture dodijeli Monsu u Belgiji i Pilsenu u Češkoj.

Vijeće ministara Europske unije službeno je imenovalo Mons europskom prijestolnicom kulture 2015. u studenome 2010., a Pilsen u svibnju 2011.

Nakon imenovanja uvedena su pravila za praćenje aktivnosti u ta dva grada: Povjerenstvo sastavljeno od sedam neovisnih stručnjaka koje su imenovale europske institucije nadziralo je i vodilo napredak priprema u gradovima. Povjerenstvo je bilo odgovorno i za provjeru usklađenosti s programom i obvezama na temelju kojih su gradovi odabrani. Predstavnici Monsa i Pilsena sudjelovali su na dva formalna sastanka za praćenje koje je Komisija sazvala u jesen 2012. i proljeće 2014. Postupak praćenja završio je pozitivnom preporukom povjerenstva o dodjeli nagrade Melina Mercouri u iznosu od 1,5 milijuna eura i Monsu i Pilsenu.

2.3.Teme i fokus europskih prijestolnica kulture 2015.

Glavna tema u Monsu tijekom 2015. bila je „Susret tehnologije i kulture“ s namjerom da se u europskom kontekstu svrati pozornost na taj grad kao simbol gospodarskog restrukturiranja na temelju uspješnog saveza kulture, turizma i novih tehnologija. Kulturni program podijeljen je na četiri dijela prema godišnjim dobima: „Dazzle“ (kako bi se u grad unijelo svjetlo i toplina tijekom zimskih mjeseci), „Metamorphosis“ (kako bi se naglasio dolazak proljeća i promjene koje se događaju u Monsu zahvaljujući razvoju nove infrastrukture i mogućnostima novih tehnologija), „Escale“ (kako bi se potaknuli posjeti i boravak u Monsu tijekom godišnjih odmora), te „Renaissance“ (kako bi se naglasio ponovni razvoj Monsa nakon propadanja ključnih industrija, pri čemu je težište i na povijesnim karakteristikama „zlatnog doba“ grada i na njegovu budućem razvoju).

U Pilsenu je za 2015. odabran moto „Otvori se!“ s namjerom da se godina s titulom europske prijestolnice kulture iskoristi za otvaranje tog grada Europi i drugim vanjskim utjecajima. Tijekom 2015. u Pilsenu su organizirana kulturna događanja i iskustva u okviru četiri glavne teme: „Umjetnost i tehnologija“ (kako bi se proslavila i ojačala povezanost između industrijske prošlosti, obrta, vještina i poslovnog svijeta grada Pilsena), „Odnosi i osjećaji“ (za otvaranje javnog prostora grada i uključivanje građana u raspravu o njihovom osobnom i nacionalnom identitetu), „Migracije i manjine“ (kako bi se naglasila raznolikost grada i njegova stanovništva), te „Priče i izvori“ (za promicanje turizma na temelju nekih poznatih ličnosti iz Pilsena te promišljanje prošlih događaja i iskustava).

3.Vanjska evaluacija

3.1.Uvjeti evaluacije

Evaluacijom se razmatra cjelokupna provedba programa Europske prijestolnice kulture 2015., od početne faze do faze održivosti i dugoročnog utjecaja, te utjecaj održavanja manifestacije u oba grada. Posebno se procjenjuju važnost, učinkovitost, djelotvornost i održivost provedbe programa. Promatra se i dodana vrijednost EU-a te usklađenost i komplementarnost programa s drugim inicijativama EU-a. Osim toga donose se zaključci na temelju iskustava obiju europskih prijestolnica kulture 2015. i sagledavaju posljedice za buduće nositelje te titule.

3.2.Metodologija i ograničenja odabranog pristupa

Evaluacija i metodologija osmišljene su kako bi se ispunili standardni zahtjevi Odluke te doprinijelo boljem razumijevanju rezultata i postignuća programa. Evaluacija posebno pruža priliku za osvrt na prethodne godine kako bi se istaknule pouke i preporuke za budućnost na temelju iskustava dvaju gradova domaćina.

Metodologija evaluacije europskih prijestolnica kulture 2015. uglavnom slijedi pristup razvijen u prethodnim studijama programa 8 .

Kao i u slučaju prethodnih evaluacija Europske prijestolnice kulture (2007.–2014.) evaluacije se temelje na hijerarhiji ciljeva iz Odluke.

Kako bi se rezultati mogli usporediti s prethodnim evaluacijama, u metodologiji se dosljedno pristupa prikupljanju dokaza i analizi. Dva su grada ocijenjena zasebno, na temelju primarnih podataka koji su prikupljeni tijekom terenskog rada ili ih je poslala svaka prijestolnica europske kulture te na temelju analize niza sekundarnih izvora podataka.

Glavni izvor podataka bili su intervjui provedeni tijekom dva posjeta svakom gradu ili telefonski te internetska anketa provedena u Monsu (za Pilsen se izvršitelj evaluacije oslonio na anketu koju je provelo samo provedbeno tijelo). Cilj tih intervjua bio je sagledati svaku europsku prijestolnicu kulture iz različitih perspektiva, uključujući iz perspektive onih koji njima upravljaju, donose odluke na lokalnoj i nacionalnoj razini, ključnih dionika u području kulture i niza partnera uključenih u ostvarivanje ciljeva Europske prijestolnice kulture i organizacija koje vode projekte EPK-a ili sudjeluju u njima.

Sekundarni izvori podataka uključuju informacije u izvornim prijavama za Europsku prijestolnicu kulture, studije i izvješća koje je izradio ili naručio EPK, programe događaja, promotivne materijale i internetske stranice, statističke podatke o kulturi i turizmu te kvantitativne podatke koje dostavlja EPK o financijama, aktivnostima, postignućima i rezultatima.

Kao što je bio slučaj s prijašnjim ex post evaluacijama Europske prijestolnice kulture, Komisija smatra da je ta metodologija prikladna za sastavljanje izvješća kojim se pruža razumno čvrsta osnova na temelju koje se mogu donijeti zaključci o uspješnosti Europske prijestolnice kulture.

Međutim, nedostaje opipljivih dokaza o koristima i učinku Europske prijestolnice kulture na dva grada domaćina, djelomično zbog proračunskih i vremenskih ograničenja evaluacije. Za ocjenu ukupnih koristi i utjecaja programa Europska prijestolnica kulture idealna bi bila studija kojom se uspoređuje stanje prije i poslije provedbe programa. Međutim, zbog ograničenih sredstava 9 i roka za provedbu evaluacije 10 moguće je provesti samo ex post evaluaciju te se razmatralo samo stanje poslije provedbe programa.

Stoga zaključke izvješća više potkrepljuju stavovi i mišljenja različitih dionika nego dostupni kvantitativni podaci.

S druge strane, većina kvalitativnih dokaza u obliku rezultata internetske ankete i razgovora ograničena je na osobe koje su bile izravno uključene u program i imale od njega koristi.

Neki su od ciljeva široko postavljeni i teško ih je precizno mjeriti pa je prerano ovom evaluacijom procijeniti dugoročni utjecaj. Zbog toga se velik dio dokaza više odnosi na rezultat i utjecaj ili na nove koristi više razine nego na konkretne učinke, kojima treba više vremena za ostvarivanje. Da bi se bolje sagledali ti utjecaji, bilo bi korisno da oba grada imaju longitudinalne evaluacije, prvenstveno radi potvrde učinkovitosti javnih sredstava uloženih u Europsku prijestolnicu kulture s kulturnog, društvenog i gospodarskog gledišta. U tu bi se svrhu trebalo poslužiti širim spektrom podataka za evaluaciju kako bi se potkrijepili zaključci.

Komisija je u potpunosti svjesna i prihvaća takva ograničenja, koja su već utvrđena u radnom dokumentu službi Komisije priloženom prijedlogu Odluke o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033 11 . Kako bi se situacija poboljšala, prijedlogom Komisije i Odlukom koja je na temelju toga 12 konačno donesena određuje se da sami gradovi postanu ključni akteri u postupku evaluacije jer imaju bolju početnu poziciju za prikupljanje primarnih podataka o učinku titule Europske prijestolnice kulture.

U tom je kontekstu pozitivno da Mons i Pilsen provode istraživanja 13 kako bi se bolje shvatio učinak manifestacije Europske prijestolnice kulture na kulturne institucije i lokalno stanovništvo te u pogledu međunarodne dimenzije i ekonomije.

Komisija ipak smatra da podaci i ostali dokazi idu u prilog evaluaciji u dovoljnoj mjeri da bi i sama mogla podržati njezinu opću ocjenu i zaključke koji pružaju općenito vjernu i potpunu sliku dviju europskih prijestolnica kulture 2015., iako nedostaju činjenični podaci i drugi neovisni dokazi koji bi poduprli utemeljene zaključke o učinkovitosti i utjecajima.

4.Glavni rezultati evaluacijskog izvješća

4.1.Važnost inicijative Europska prijestolnica kulture i dviju prijestolnica 2015.

Prema zaključcima evaluacije dva grada domaćina smatrala su manifestaciju Europska prijestolnica kulture prvenstveno kulturnim događajem kojim se poboljšava njihova kulturna ponuda i istodobno dobiva na međunarodnoj vidljivosti te se promiču kulturne raznolikosti i zajedničke kulturne značajke Europe. Tijekom godine s titulom europske prijestolnice kulture kulturni program u ta dva grada bio je opsežniji, inovativniji i u više nego inače posvećen europskim temama. U izvješću se zaključuje da je zbog toga manifestacija Europska prijestolnica kulture iznimno relevantna inicijativa u vezi s člankom 167. UFEU-a u pogledu doprinosa Unije „procvatu kultura država članica”.

Međutim, u izvješću se ističe da su Mons i Pilsen zahvaljujući tituli europske prijestolnice kulture počeli raditi i na drugim aspektima svojih razvojnih strategija. Iz toga proizlazi da su mnoge aktivnosti tijekom 2015. bile iznimno relevantne za cjelokupne političke programe dvaju gradova te za niz prioriteta i ciljeva EU-a u područjima izvan kulture, kao što su urbani i regionalni razvoj, zapošljavanje, poduzetništvo, turizam te opće politike socijalne kohezije.

4.2.Učinkovitost

Inicijativa Europska prijestolnica kulture općenito je učinkovito provedena na razini EU-a. Zahvaljujući postupku odabira odabrani su gradovi s kapacitetima, resursima i vizijom za djelotvornu provedbu manifestacije Europska prijestolnica kulture. Oba su grada ostvarila korist od mjera za praćenje na razini EU-a i neformalne potpore koju su im pružali povjerenstvo za praćenje i Europska komisija. Jednako tako može se reći da su skromna financijska sredstva EU-a (u obliku nagrade Melina Mercouri) imala velik učinak na stimuliranje ta dva grada i regionalnih i nacionalnih tijela u njihovim zemljama da ulože znatna sredstva u programe Europske prijestolnice kulture (približno72,8 milijuna EUR u Monsu i 18,2 milijuna EUR u Pilsenu) i povezanu infrastrukturu (143,5 milijuna EUR u Monsu i 48,6 milijuna EUR u Pilsenu).

Na razini grada i Mons i Pilsen uspostavili su snažne izvršne mehanizme i učinkovito proveli inicijativu Europska prijestolnice kulture te iskoristili nacionalna sredstva i sredstva EU-a za provedbu kulturnog programa visoke umjetničke kvalitete i znatno većeg opsega od uobičajene kulturne ponude tih gradova.

4.3.Djelotvornost

Inicijativa Europska prijestolnica kulture 2015. pokazala se djelotvornom i u pogledu svojih ciljeva na razini EU-a i ciljeva gradova nositelja titule. Zahvaljujući njoj ostvareni su rezultati koji se ne bi postigli djelovanjem pojedinačnih država članica. Da nije bilo inicijative Europska prijestolnica kulture oba grada nositelja titule 2015. mogla bi slobodno ulagati vlastita sredstva i razvijati svoju kulturnu infrastrukturu. Međutim, osvajanjem titule europske prijestolnice kulture privukli su dodatne resurse, među ostalim od privatnih pokrovitelja (Mons više od 2 milijuna EUR, a Pilsen 1,175 milijuna EUR, što je 6,4 % njegova ukupnog proračuna). Dobili su i više medijske pozornosti. U Monsu je akreditirano 450 međunarodnih novinara i objavljeno 3 717 članaka u inozemnom tisku ili reportaža na inozemnom radiju i televiziji. Pilsen je posjetilo ukupno 325 stranih novinara, a još je mnogo lokalnih i nacionalnih novinara prisustovalo i pisalo o raznim aktivnostima u okviru inicijative, na temelju čega je 2015. u lokalnim, nacionalnim i međunarodnim medijima objavljeno ukupno 3 500 reportaža izravno povezanih s inicijativom Europska prijestolnica kulture. Zahvaljujući tituli europske prijestolnice kulture povećao se lokalni ponos u gradu i porastao broj domaćih i inozemnih turističkih posjeta. U turističkom uredu u Monsu zabilježeno je pet puta više turističkih posjeta, a Pilsen je posjetilo ukupno 1,4 milijuna posjetitelja, 28 % više nego u dvije prethodne godine.

Zahvaljujući tituli europske prijestolnice kulture ta su dva grada mogla predstaviti „nove“ i „bolje“ kulturne sadržaje, kao što su novi načini uporabe javnih prostora organizacijom događanja na otvorenom, festivala i instalacija urbane umjetnosti te povećati sudjelovanje građana u kulturnim događajima. Mons je nešto učinkovitije od Pilsena proveo mjere usmjerene na posebne skupine u gradu, posebno mlade, starije osobe i osobe u nepovoljnom položaju. Naposljetku, s titulom europske prijestolnice kulture oba su grada dobila priliku za jačanje lokalnih kulturnih organizacija i poboljšavanje njihove suradnje te izgradnju kapaciteta.

Da nije bilo titule europske prijestolnice kulture te se koristi vjerojatno ne bi ostvarile u jednakoj mjeri. Iz toga proizlazi da je inicijativa Europska prijestolnica kulture nedvojbeno stvorila europsku dodanu vrijednost.

4.4.Održivost

U trenutku provedbe ove evaluacije još uvijek nije moguće donositi zaključke o održivosti.

Međutim, oba su grada nositelja titule europske prijestolnice kulture 2015. promislila i osmislila plan za održivost i dugoročni utjecaj. Oba su grada pokazala želju da koristi i učinci inicijative Europska prijestolnica kulture potraju dulje od jedne godine. U okviru evaluacije prepoznati su primjeri potencijalne održivosti i dugoročnog poticaja, posebno u Monsu, gdje postoje konkretni planovi za naknadni događaj povezan s inicijativom (Bijenale u Monsu 2018.).

Kao i u drugim nedavnim evaluacijama inicijative Europska prijestolnica kulture dionici u Monsu i Pilsenu istaknuli su bolje vještine, snažnije veze i povećanu vidljivost kulture kao nasljeđe godine s titulom. U oba grada dugoročni se utjecaj temelji na činjenici da su programi privukli novu vrstu publike da iskusi kulturu i uživa u njoj.

Unatoč tome potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdila održivost inicijative u praksi.

5.Glavne preporuke vanjske evaluacije te zaključci i mjere Komisije

Komisija na temelju izvješća zaključuje da je inicijativa Europska prijestolnica kulture i dalje izuzetno relevantna na razini EU-a i da je domaćini manifestacije iznimno cijene. Njome se stvaraju bogati kulturni programi s pozitivnim rezultatima i učincima, koji se doduše još ne mogu u potpunosti ocijeniti. U tom se pogledu jasnija slika može pružiti samo longitudinalnom evaluacijom koju provode sami gradovi domaćini, kako je navedeno u odjeljku 3.2.

Komisija je zaključila i da su programi koje su provela dva nositelja titule 2015. bili inovativni i usklađeni s ciljevima inicijative: odražavali su europsku dimenziju, uključivali velik broj stanovnika i dionika, približili kulturu novoj publici posebnim strategijama (posebno u Monsu, nešto manje u Pilsenu) i rezultirali planiranim dugoročnim utjecajem i u konkretnom (novi kulturni prostori) i apstraktnom obliku (bijenale u Monsu te povećani kapacitet i kulturna ponuda u oba grada).

U evaluaciji se daju preporuke i za predmetne gradove i za Komisiju.

Preporuke upućene gradovima uključuju potrebu za nacionalnim uključenjem, potrebu za osiguravanjem trajnosti ljudskih i kulturnih struktura, potrebu da se dobro promisle nove kulturne zgrade, potrebu za realističnim procjenama mogućnosti privlačenja stranih posjetitelja i potrebu da se ključni događaji što prije potvrde i javno obznane. Evaluator potiče i male gradove da se prijavljuju za titulu europske prijestolnice kulture usprkos relativno skromnim proračunima. Te su preporuke korisne novim kandidatima u pripremi prijave i odabranim gradovima u pripremi i provedbi programa. Na prijedlog evaluatora iz prethodnog izvješća Komisija je već uvrstila te nove preporuke u zbirku preporuka koju objavljuje na svojoj internetskoj stranici 14 kao dodatni referentni dokument za gradove koji se prijavljuju. Komisija izričito upućuje na te preporuke te se njima služi na informativnim sastancima o europskim prijestolnicama kulture.

U izvješću se Komisiji preporučuje da nastavi s inicijativom u skladu s Odlukama br. 1622/2006/EZ i br. 445/2014/EU. Osim toga, Komisiji se preporučuje da:

revidira smjernice za evaluaciju gradova te obrazac za prijavu i zahtjeve za izvješće o napretku kako bi se osiguralo da gradovi daju podatke o situaciji u vrijeme prijave i tijekom pripreme u cilju lakše procjene utjecaja inicijative nakon godinu dana,

pozove gradove da potpišu memorandum o razumijevanju kojim će biti obuhvaćeno razdoblje od imenovanja do kraja godine u kojoj nose titulu; tim bi se memorandumom uredili odnosi između grada, Komisije i povjerenstva za praćenje te dopunile odredbe Odluke koje se odnose na provođenje inicijative,

u većoj mjeri javno promovira nagradu Melina Mercouri, uključujući simboličnu svečanost dodjele,

provede istraživanja o dugoročnom utjecaju manifestacije Europska prijestolnica kulture.

Komisija je zadovoljna tim preporukama te smatra da su izvedive i da će se njihovom provedbom dodati vrijednost provedbi inicijative.

Komisija će ove godine revidirati svoje smjernice za evaluaciju te zahtjeve za izvješća o napretku kako bi pozvala gradove da prikupljaju podatke o stanju na početku provedbe inicijative. Međutim, sami su gradovi odgovorni za odgovarajuće prikupljanje korisnih podataka. Obrazac za prijavu već sadržava pitanje o polaznim studijama ili anketama na temelju kojih će gradovi kandidati evaluirati utjecaj titule europske prijestolnice kulture.

Komisija će izraditi nacrt memoranduma o razumijevanju koji će potpisivati buduće europske prijestolnice kulture koje ulaze u postupak praćenja. To će se po prvi put primijeniti na europske prijestolnice kulture 2020. i 2021., za koje praćenje počinje 2017. Faza praćenja europskih prijestolnica kulture 2018. i 2019. već je predaleko odmakla te takav memorandum ne bi bio relevantan.

Komisija će istražiti mogućnosti održavanja dodjele nagrade Melina Mercouri u Bruxellesu ili u gradovima kojima se ona dodjeljuje. Ako bude moguće, to će se primijeniti već na europske prijestolnice kulture 2018., tj. Leeuwarden (Nizozemska) i Vallettu (Malta).

Konačno, u pogledu istraživanja o dugoročnom utjecaju europskih prijestolnica kulture, Komisija upućuje na vrlo korisnu i sveobuhvatnu studiju Europskog parlamenta iz prosinca 2013. pod naslovom „Europske prijestolnice kulture: strategije uspjeha i dugoročni učinci“. Komisija stoga u ovom trenutku ne smatra da je potrebna izrada novog izvješća o istoj temi, no ne isključuje mogućnost da se to razmotri u budućnosti.

(1)

   SL L 304, 3.11.2006., str. 1.

(2)

     Cjelovito izvješće dostupno je na sljedećoj poveznici: https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/sites/creative-europe/files/ecoc-2015-evaluation_en.pdf .

(3)

   Rezolucija ministara nadležnih za kulturna pitanja u vezi s godišnjom organizacijom Europske prijestolnice kulture od 13. lipnja 1985., sastanak u okviru Vijeća (85/C 153/02); http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:1985:153:0002:0003:HR:PDF .

(4)

   Odluka br. 1419/1999/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o utvrđivanju djelovanja Zajednice za manifestaciju Europska prijestolnica kulture za godine od 2005. do 2019. (SL L 166, 1.7.1999., str. 1.). Ta je Odluka izmijenjena Odlukom br. 649/2005/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 117, 4.5.2005., str. 20.).

(5)

     Dodatne informacije: https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/actions/capitals-culture_en .

(6)

     SL L 132, 3.5.2014., str. 1.

(7)

   Sva izvješća povjerenstva o predodabiru i odabiru te izvješća o praćenju dostupna su na sljedećoj internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/actions/capitals-culture_en.htm.

(8)

     Vidjeti evaluacijska izvješća na sljedećoj poveznici:

http://ec.europa.eu/dgs/education_culture/more_info/evaluations/index_en.htm?page=1&mxi=12 .

(9)

     Sredstva za evaluaciju proporcionalna su razini sredstava EU-a koja se izravno dodjeljuju manifestaciji EPK (nagrada Melina Mercouri u iznosu od 1,5 milijuna EUR).

(10)

     Odlukom br. 1622/2006/EZ propisano je da Komisija evaluaciju provodi odmah nakon godine u kojoj grad nosi titulu.

(11)

     Vidjeti SWD (2012) 226 final, točka 2.4.4.

(12)

      Odluka br. 445/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća, vidjeti bilješku br. 6.

(13)

     Neki su rezultati tog istraživanja u vrijeme dovršetka europske evaluacije programa još uvijek bili dostupni samo u obliku nacrta. U europskoj evaluaciji ti su sekundarni podaci upotrijebljeni u najvećoj mogućoj mjeri, no njihovi konačni rezultati nisu bili dostupni za uporabu.

(14)

     https://ec.europa.eu/programmes/creative-europe/sites/creative-europe/files/library/ecoc-compendium-recommendations_en.pdf