24.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 71/65

Izvjestitelj:

g. Raymond HENCKS

Suizvjestitelj:

g. Thomas McDONOGH

1.1.

EGSO pozdravlja Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta, no ipak je zabrinut zbog toga što neke države članice ne pokazuju dovoljno političke volje da utru put kreativnoj i inovativnoj, a ne samo potrošačkoj, digitalnoj uniji.

1.2.

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu koju predlaže Junckerova Komisija nastavak je postojećih digitalnih strategija i programa. Cilj je strategije dati novi zamah provedbi digitalne politike za cijeli EU koja se odavno trebala provesti. Istodobno u njoj se težište stavlja na trgovinu, potrošače i mjere potrebne za postizanje većeg obujma trgovine, većeg broja potrošača, kao i boljih uvjeta i bolje zaštite za potrošače.

1.3.

U tom je kontekstu prvo i najvažnije pitanje premošćivanje jaza u ovladavanju vještinama. To se vjerojatno u jednakoj mjeri tiče osnovnih matematičkih vještina i pismenosti, kao i digitalnih vještina te njihova odgovornog korištenja. Drugo, potrebno je omogućiti lako korištenje platformama kako bi se potaknulo tržište, pa stoga ne bi trebalo ograničavati rad platformi. Treće, potrebne su relevantne aplikacije, te je dobrodošao naglasak na standardizaciji. Povećana uloga e-uprave pridonijet će tome da se više građana upusti u digitalne aktivnosti. Sa stajališta potrošača, EGSO pozdravlja inicijative za bolji pristup građana i poduzeća digitalnim dobrima i uslugama diljem Europe.

1.4.

Neke, mada ne sve, inicijative razrađene u točki 4.2 (Stvaranje odgovarajućih uvjeta za procvat digitalnih mreža i usluga) odnose se na infrastrukturu mreža i sastavni su dio digitalne agende. Važnost tih prijedloga leži u kontekstu jedinstvenog tržišta i hitnom postupku po kojem će se njima baviti. Druge inicijative u toj točki važne su za prava potrošača.

1.5.

EGSO podržava Komisiju u njezinoj odluci da okonča podjelu na 28 nacionalnih digitalnih strategija i tržišta kako bi ih spojila u okviru europskog pristupa te si time osigurala vodeći položaj u svjetskoj digitalnoj ekonomiji, kojom dominiraju treće zemlje.

1.6.

EGSO je uvjeren da Europska unija može nadoknaditi svoje zaostajanje jer ima izvrsne vještine i veliko iskustvo u određenim digitalnim područjima. U tom kontekstu EGSO insistira na razvijanju multidisciplinarnih istraživačkih centara i europske sinergije u okviru europskog istraživačkog prostora na područjima poput računalstva u oblaku, nanoelektronike, pohrane i obrade velike količine podataka, uređaja koji se mogu očitavati ili kojima se može upravljati na daljinu (povezani predmeti) te pametnih usluga.

1.7.

EU će moći nadoknaditi svoje zaostajanje ako u kratkom roku uspije udružiti svoje resurse kako bi pokrenuo i koordinirao napore javnog i privatnog sektora u 28 država članica, uz uključivanje svih dionika u rasprave o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta. EGSO podupire odlučnost Komisije da pokrene javno savjetovanje o svakoj od budućih mjera u okviru stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta.

1.8.

EGSO izražava žaljenje zbog toga što se u digitalnoj strategiji ne spominje socijalna dimenzija (osim pitanja koja se tiču digitalnih vještina), premda razvoj usluga i poslovnih modela za sobom povlači duboke promjene u radnom okruženju. EGSO smatra da je uz potencijalne prednosti potrebno uzeti u obzir i brojne rizike i izazove, osobito na području sigurnosti i organizacije zaposlenja te socijalne zaštite, kao i postupke predviđene Ugovorom u vezi sa socijalnim dijalogom te horizontalnu socijalnu klauzulu, za koje se mora naći mjesto u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (1). EGSO smatra da bi s obzirom na sve posljedice na zapošljavanje socijalna dimenzija trebala biti četvrti stup strategije za jedinstveno europsko digitalno tržište.

2.1.

EGSO smatra da termin „jedinstveno digitalno tržište” znači premještanje na internet transakcija i aktivnosti koje se odvijaju u postojećem unutarnjem tržištu EU-a. To je djelomično već ostvareno, ali inicijative koje je Komisija iznijela namijenjene su ostvarivanju punog potencijala digitalnog sektora. Tržišne aktivnosti i transakcije obuhvaćaju proizvodnju dobara i pružanje usluga, a zatim posredništvo, distribuciju i potrošnju. Transakcije između potrošača, poduzeća i javnih vlasti odražavaju utjecaj socijalnih mreža i pomak prema društvu u kojem dijeljenje ima sve veću ulogu. Uloga javnih vlasti u jedinstvenom digitalnom tržištu jest pružanje usluga.

2.2.

Prednosti premještanja poslovnih procesa na internet dobro su poznate: viši stupanj integracije u lanac vrijednosti, ubrzanje postupaka od dizajniranja do dostave, bolji kontakt s potrošačima (osobito u kontekstu društvenih mreža) te ukupna veća konkurentnost. Daljnji napredak u toj tranziciji utrt će put „internetu stvari” i četvrtoj industrijskoj revoluciji.

2.3.

Jedinstveno obilježje unutarnjeg tržišta jest da je ono osmišljeno kao transnacionalno te je stoga u načelu dobro prilagođeno iskorištavanju interneta. No postoje problemi u vezi sa samim unutarnjim tržištem, s prilagođavanjem pravila, zakona i propisa digitalnom okruženju. Među poduzećima, javnim vlastima i potrošačima ne postoji potpuna digitalna spremnost, tehnološka infrastruktura jedinstvenog digitalnog tržišta pati od nedostataka, a prisutni su i mogući problemi u vezi s dominantnom ulogom velikih platformi.

2.4.

Usporedno s projektom jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija provodi svoju digitalnu agendu. U toj se agendi Komisija bavi važnim pitanjima u vezi s nedovoljnom zastupljenošću EU-a u svjetskoj industriji hardvera i softvera, no ti problemi nisu od velike važnosti za jedinstveno digitalno tržište. Prema Komisiji, dovršenje jedinstvenog digitalnog tržišta dovelo bi do velikog porasta BDP-a i zapošljavanja, a EU i države članice već posjeduju dovoljne kapacitete za sve što je potrebno učiniti.

2.5.

Nepotpuno uvođenje jedinstvenog tržišta na području usluga ima velike posljedice na razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta. Uslužni sektor dominantan je sektor u gospodarstvima država članica. Internetske transakcije sve više potiču pružanje usluga. Napredak u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta sam bi po sebi olakšao dovršenje jedinstvenog tržišta na području usluga.

2.6.

Pravila, propisi i zakonodavstvo razvijeni za potrebe transakcija u papirnatom obliku, kao i prva desetljeća e-trgovine, postali su prepreka ostvarivanju jedinstvenog digitalnog tržišta. EGSO pozdravlja predloženi zakonodavni program i ambiciozne rokove koji su u njemu postavljeni:

2.7.

Premda je zakonodavni program naveden u točki 2.6 jasan, znatno su manje jasne mjere predviđene u cilju povećanja internetske osviještenosti, vještina i spremnosti među poduzećima, javnim vlastima i potrošačima:

Sve te inicijative utjecat će na građane, mala i srednja poduzeća, usluge javnog i privatnog sektora te na sektorske aplikacije koje su od ključne važnosti za ostvarivanje jedinstvenog digitalnog tržišta. Čini se da ti prijedlozi nisu dovoljno razrađeni i hitni. EGSO će pomno pratiti razvoj tih inicijativa koje su pod nadzorom EU-a i država članica.

2.8.

Predlaže se niz ključnih inicijativa u vezi s infrastrukturom:

Neupitno je da prednost treba dati telekomunikacijama i kibernetičkoj sigurnosti, no hitno je potrebno i pojašnjenje pravila za pružanje audiovizualnih usluga putem satelita, kabla i širokopojasnog interneta.

2.9.

Platforme su pokretači jedinstvenog digitalnog tržišta. Većina potrošača, poduzeća i javnih vlasti svakodnevno ih koristi. Pristupačne su, lake za korištenje i često besplatne. Nužno je da se nastave razvijati, no postoji nekoliko problema:

Zbog toga EGSO pozdravlja studiju pod nazivom Sveobuhvatna ocjena uloge platformi na tržištu, uključujući nezakonite sadržaje na internetu. Da bi jedinstveno digitalno tržište bilo uspješno, platforme se moraju uspješno razvijati, te se provedbom zakonodavstva ne bi trebao ograničavati njihov manevarski prostor.

2.10.

S obzirom na gornju analizu, EGSO smatra da su programi navedeni u točki 2.7 koji se tiču poduzeća, javnih vlasti i potrošača slaba točka strategije te bi želio izraziti „upozorenje” u pogledu platformi.

3.1.

Neosporno je da Europska unija dosad nije iskoristila goleme mogućnosti koje nude digitalne tehnologije. To je velikim dijelom uzrokovano činjenicom da je europsko tržište i dalje podijeljeno na 28 nacionalnih tržišta.

3.2.

Očigledno je da neke države članice preferiraju zadržati i razvijati isključivo nacionalnu digitalnu strategiju i ne žele utrti put kreativnoj i inovativnoj europskoj digitalnoj uniji. Istodobno, njemački i francuski ministri gospodarstva pozvali su na stvaranje zajedničkog okvira koji posebno podržavaju te dvije države.

3.3.

EGSO uz to primjećuje da su se predsjednici vlada nekih država članica obratili pismenim putem predsjedniku Vijeća kako bi izrazili svoju suzdržanost u vezi s provedbom strategije. Oni su insistirali na važnosti toga da se „ne provodi regulacija osim ako ne postoje jasni dokazi da ju je potrebno provoditi te uz oslanjanje na načela pametne regulacije i na temelju podrobne analize učinka. U potpunosti je jasno da će jedinstveno digitalno tržište biti uspješno samo ako ne bude gušilo inovacije, ulaganja i poduzetnički duh”. EGSO se slaže s tim stajalištem pod uvjetom da se u obzir isto tako uzmu interesi potrošača i zaposlenika.

3.4.

Komisija zamišlja ovu novu strategiju za uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta kao nastavak digitalne strategije za Europu iz 2010. godine. U toj je strategiji bila predviđena 101 mjera, od kojih su, prema Komisiji, 72 već provedene, a 23 bi se trebale provesti u zadanom roku, no unatoč tome jedinstveno digitalno tržište neće biti u potpunosti uspostavljeno te se dio tih inicijativa nalazi u novoj strategiji koju se razmatra.

3.5.

Prilikom izlaganja o političkim smjernicama nove Europske komisije, njezin predsjednik g. Juncker procijenio je da „stvaranjem povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta možemo postići dodatni rast u iznosu od 250 milijardi EUR, otvarajući pritom stotine tisuća novih radnih mjesta”. Prema Komunikaciji koju se razmatra, „moglo bi se pridonijeti europskom BDP-u s dodatnih 415 milijardi EUR”, a dva povjerenika zadužena za digitalna pitanja govore o 3,8 milijuna radnih mjesta koja bi se mogla osigurati jedinstvenim digitalnim tržištem.

3.6.

EGSO smatra da je kontraproduktivno opterećivati građane tim brojkama, koje se znatno razlikuju ovisno o izvoru iz Komisije, ali su unatoč tomu predstavljene kao neosporive činjenice, dok zapravo nisu vjerodostojne. Takve izjave dovode do nepovjerenja prema donositeljima političkih odluka te izazivaju nezainteresiranost za stvarne probleme.

3.7.

Komisija nikad dosad nije iznijela dokaze da su se njezina predviđanja slične prirode ostvarila. EGSO traži da na kraju tekućeg mandata Komisija napravi analizu i usporedi svoje rezultate s predviđanjima.

3.8.

EGSO smatra da nije realno vjerovati da će jedinstveno digitalno tržište biti uspostavljeno tijekom tekućeg mandata Komisije, tim više što studije učinka ili znanstvena istraživanja o tom pitanju koji bi podržali te tvrdnje nisu objavljeni. EGSO smatra da bi se procjene Komisije trebale usporediti sa studijama u kojima se predviđa znatan gubitak radnih mjesta uvjetovan promjenama u digitalnom sektoru (2).

3.9.

Prema Komisiji, uspostavom povezanog digitalnog tržišta Europi bi se omogućilo da zadrži vodeći položaj u svijetu u digitalnom gospodarstvu, a europskim poduzećima da se razvijaju izvan EU-a.

3.10.

EGSO sa žaljenjem primjećuje da je ambicija EU-a, iznesena u Lisabonskoj strategiji iz 2000. godine, da postane najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo znanja na svijetu, sposobno za održiv gospodarski rast popraćen kvantitativnim i kvalitativnim poboljšanjem uvjeta zapošljavanja i većom socijalnom kohezijom, sada znatno smanjena.

3.11.

Europska unija zaostaje.

3.12.

EGSO se i dalje nada da EU još može nadoknaditi svoje zaostajanje te da se strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu može dati novi elan tom sektoru. To će biti moguće pod uvjetom da EU i stvara, a ne samo koristi digitalnu tehnologiju. Strategijom se mora poticati kvalitativni društveni pomak prema ranom obrazovanju mladih radi razvijanja digitalnih vještina i poticanja njihove odgovorne upotrebe, mora se premostiti digitalni jaz i svim građanima (uključujući i osobe s invaliditetom) osigurati mogućnost pristupa te se moraju osigurati odgovarajuća ulaganja javnog i privatnog sektora u obrazovanje, stručno osposobljavanje i istraživanje.

3.13.

U tom cilju, EU treba udružiti svoje resurse kako bi potaknuo i uskladio djelovanje javnog i privatnog sektora u svih 28 država članica. To je nužno ako EU ne želi propustiti prilike koje redovno nudi digitalno gospodarstvo, poput mobilnih aplikacija čiji je broj naglo porastao u samo nekoliko godina, računalstva u oblaku, velike količine podataka (eng. big data) ili strateških izazova koje predstavljaju divovske platforme za digitalne usluge koje su postale nezaobilazan način za pristup internetu. U raspravu o strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta moraju biti uključeni svi dionici te se u toj raspravi moraju uzeti u obzir temeljna prava i zaštita građana, potrošača, radnika i osoba s invaliditetom kako bi se osigurala uključivost društva.

3.14.

EGSO uočava da je u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta socijalna dimenzija u potpunosti zanemarena. Utjecaj digitalizacije na zapošljavanje i izazovi koje to donosi i dalje su u velikoj mjeri zanemareni, premda stalno razvijanje usluga i poslovnih modela za sobom povlači duboke promjene u radnom okruženju, uz znatne posljedice na prirodu posla i strukturu poduzeća, kao i uz opasnost od raspada sustava kolektivnih ugovora. U tom kontekstu, postupci predviđeni Ugovorom u vezi sa socijalnim dijalogom, kao i horizontalna socijalna klauzula moraju naći mjesto u strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta. U svom mišljenju CCMI/136 o učinku digitalizacije na uslužni sektor i zapošljavanje u okviru industrijskih promjena, EGSO je iznio niz preporuka čiji je cilj izbjeći da razvoj digitalnog sektora naruši učinkovitost postojećih sustava stručnog obrazovanja, zaštite radnih uvjeta, socijalnog osiguranja i oporezivanja. EGSO smatra da bi socijalna dimenzija, s obzirom na sve posljedice na zapošljavanje, trebala biti četvrti stup strategije za jedinstveno europsko digitalno tržište.

3.15.

EU se također može dokazati na području velike količine podataka, na kojem tek treba osmisliti tehničke norme na temelju kojih će se organizirati prikupljanje i obrada podataka. Kako bi se to postiglo, potrebno je objediniti različitu nacionalnu regulativu u jedan dosljedan europski okvir koji bi se zahvaljujući pametnoj politici obrade podataka odlikovao ravnotežom između gospodarskih interesa i zaštite privatnosti na različitim područjima poput medicinskog sektora, javnog zdravstva, osobnih usluga, poljoprivredno-prehrambenog sektora itd.

3.16.

Naviknuta na rasprave o tehničkim normama između država članica, Europska unija može iskoristiti svoje iskustvo na tom području u cilju stvaranja, uz oslanjanje na kvalitetan pravni okvir, europske politike podataka i zadržavanja kontrole nad normama o zaštiti osobnih podataka (SWIFT) kako ih ne bi nametnuli drugi akteri.

3.17.

Nadalje, EGSO naglašava da digitalni sektor također obilježava velika neravnoteža u zastupljenosti spolova te da su stručnjaci IKT-a u velikoj većini muškarci. S obzirom na brojna nepopunjena mjesta u sektoru IKT-a, Europska unija i države članice trebale bi potaknuti više žena da odaberu karijeru u digitalnom sektoru.

3.18.

U svom izvješću Golden growth: Restoring the lustre of the European economic model („Zlatni rast: Vratiti sjaj europskom gospodarskom modelu”), Svjetska banka podijelila je Europsku uniju u šest skupina kako bi na temelju digitalnih pokazatelja naglasila znatne razlike među državama članicama u pogledu razvoja digitalne tehnologije, digitalnih vještina i aplikacija, kao i elektroničke trgovine. EGSO poziva Komisiju da u cijelosti uzme u obzir te razlike prilikom određivanja prioritetnih mjera u svom planu rada.

3.19.

Naposljetku, EGSO uzima na znanje izjavu Komisije prema kojoj je, uz financiranje EU-a u iznosu od otprilike 21,4 milijarde, Europski fond za strateška ulaganja predviđen kao potpora širokom spektru digitalnih projekata, a Europska investicijska banka i Europski investicijski fond nude znatne mogućnosti dodatnog financiranja. EGSO izražava zadovoljstvo činjenicom da će Komisija u suradnji s Europskom investicijskom bankom, predlagateljima projekata i državama članicama raditi na tome da se raspoloživa sredstva u cijelosti iskoriste, no ipak se pita zašto su sredstva EU-a namijenjena državama članicama u velikoj mjeri ostala neiskorištena. EGSO traži da se to pitanje preispita kako bi se u budućnosti osiguralo djelotvorno i učinkovito iskorištavanje sredstava.

—

osigurati da potrošači mogu prekogranično pristupiti zakonito dostupnim sadržajima pod poštenim i primjerenim uvjetima,

—

ispitati u kojoj su mjeri potrošači na internetu diskriminirani zbog zemlje u kojoj žive i kakve to ima posljedice na gospodarstvo i potrošače te predložiti potrebne korake za rješavanje moguće diskriminacije,

—

ispitati primjenu i ostvarivanje prava potrošača, odrediti kako se prava potrošača primjenjuju na digitalne proizvode i osigurati da potrošači i poduzeća razumiju svoja prava te da imaju povjerenja u to da će ona biti ostvarena.

4.3.

A

OBRAZOVANJE

A.1

Osnovno obrazovanje – osnovne vještine.

A.2

Srednjoškolsko obrazovanje – dva predviđena usmjerenja:

A.3

Visoko obrazovanje – dva predviđena usmjerenja:

B

RADNI VIJEK

B.1

Osposobljavanje povezano s radom koje nude poslodavci, s trajnim težištem na prekvalifikaciji i kontinuiranom stručnom razvoju kako bi se vještine neprestano ažurirale.

B.2

Osposobljavanje za vještine za nezaposlene osobe koje organiziraju javne vlasti putem odgovarajućih agencija.

C

MIROVINA

C.1

Vještine karakteristične za informacijsko društvo trebaju biti univerzalno dostupne osobama koje tijekom života i karijere nisu imale prilike pristupiti informacijskom društvu.

C.2

Posebni programi za pomoć onemoćalim osobama kako bi one mogle ostati uključene u informacijsko društvo.

D

INVALIDITET

Potpora u svim fazama kako bi se osobe s invaliditetom uključile u informacijsko društvo i ostale u njemu, čak i kako se stupanj invaliditeta povećava.