52013PC0737

OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

Svrha ovog nacrta Uredbe Vijeća je omogućiti autonomno pojednostavnjenje nomenklature i carinskih pristojbi za određene higijenske proizvode [higijenski ulošci i tamponi, pelene i podlošci za pelene za dojenčad te slični higijenski proizvodi, od bilo kojeg materijala].

Prije uvođenja verzije nomenklature Harmoniziranog sustava iz 2012.[1] ti su higijenski proizvodi, ovisno o njihovoj prirodi i sastavnom materijalu, bili razvrstani u različita poglavlja nomenklature Harmoniziranog sustava, uglavnom u poglavlja 39, 48, 56, 61, 62 i 63. Na navedene se proizvode primjenjuju različite carinske stope. To je dovelo do složenog tarifnog sustava razvrstavanja.

Verzijom nomenklature Harmoniziranog sustava iz 2012. za te je higijenske proizvode uveden zaseban tarifni broj (9619 00). Međutim, situacija prije 2012. prenesena je u verziju kombinirane nomenklature (KN) iz 2012. bez dodatnih izmjena. Na taj se način pod novim brojem KN-a 9619 00 nije zadržao složeni tarifni sustav razvrstavanja.

Budući da bi ta složenost mogla dovesti do nepotrebnih poteškoća i opterećenja u primjeni KN-a, bilo bi primjereno autonomno pojednostavniti i nomenklaturu i tarifnu strukturu (odnosno bez potrebe mijenjanja popisa WTO-a za Uniju), s učinkom od 1. siječnja 2014.

Prijedlogom se nastoje uvesti četiri kategorije proizvoda umjesto osam, od kojih je svaka povezana s jednom autonomnom carinskom stopom.

O priloženom prijedlogu provedena je rasprava s europskim federacijama. Smatra se da prijedlog predstavlja uravnoteženi pristup, uzimajući u obzir pravni kontekst i interese europske industrije.

Nema gubitka relevantnih statističkih podataka.

O prijedlogu je provedena rasprava i s državama članicama.

Prijedlog je u skladu s politikama Unije u području vanjske trgovine i industrije.

S obzirom na prethodno navedeno predlaže se da se Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 izmijeni u skladu s tim.

2.           REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA I PROCJENA UČINKA

Održano je nekoliko savjetovanja s Odsjekom za tarifnu i statističku nomenklaturu Odbora za Carinski zakonik Komisije (u listopadu i prosincu 2012. te u ožujku i srpnju 2013.).

Savjetovanje sa Skupinom za gospodarska tarifna pitanja Komisije održano je 10. srpnja 2013.

Savjetovanje s predstavnicima industrijskog sektora provodilo se tijekom čitavog postupka, a posebno na sastancima održanima u lipnju i srpnju 2011.

3.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

Pravna osnova prijedloga je članak 31. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Načelo supsidijarnosti ne primjenjuje se jer prijedlog ne potpada pod isključivu nadležnost Unije.

Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti s obzirom na to da, kako je predviđeno Ugovorom, promiče trgovinu između država članica i trećih zemalja i uravnotežuje trgovačke interese gospodarskih subjekata (proizvođača u Uniji i uvoznika) bez mijenjanja popisa WTO-a za Uniju.

Na temelju članka 31. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, autonomnu carinsku stopu utvrđuje Vijeće kvalificiranom većinom na temelju prijedloga Komisije.

4.           UTJECAJ NA PRORAČUN

Gubitak prihoda u tradicionalnim vlastitim sredstvima iznosi otprilike 320 000 EUR godišnje (na temelju statistika o uvozu iz 2012. i ne uzimajući u obzir povlaštene režime).

2013/0353 (NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o izmjenama Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 31.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)       Do 2012. higijenski ulošci i tamponi, pelene i podlošci za pelene za dojenčad i slični proizvodi od bilo kojeg materijala bili su razvrstani u različita poglavlja nomenklature Harmoniziranog sustava, ovisno o prirodi i sastavnom materijalu proizvoda. Na navedene se proizvode primjenjuju različite carinske stope. To je dovelo do složenog tarifnog sustava razvrstavanja.

(2)       Godine 2012. u nomenklaturu Harmoniziranog sustava uveden je zaseban tarifni broj 9619 00 kako bi se njime obuhvatili ti higijenski proizvodi. Međutim, isti je složeni sustav razvrstavanja zadržan pod novim tarifnim brojem, koji je podijeljen u dvanaest tarifnih podbrojeva prema sastavnom materijalu, od kojih svaki odgovara različitoj konvencionalnoj carinskoj stopi.

(3)       Utvrđeno je da taj složeni sustav dovodi do nepotrebnih poteškoća i opterećenja u primjeni kombinirane nomenklature. Stoga je, u interesu pojednostavnjenja zakonodavstva i radi izbjegavanja nepotrebnih poteškoća u primjeni kombinirane nomenklature, primjereno pojednostavniti nomenklaturu i tarifnu strukturu za te higijenske proizvode te uvesti četiri kategorije proizvoda (umjesto osam), od kojih je svaka povezana s jednom autonomnom carinskom stopom.

(4)       Stoga je Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2658/87[2] potrebno izmijeniti u skladu s tim,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

                                                                       Za Vijeće

                                                                       Predsjednik

PRILOG

U Prilogu I. Uredbi (EZZ) br. 2658/87, unosi za KN brojeve od 9619 00 do 9619 00 90 u Dijelu drugom Odsjeku XX Poglavlju 96 zamjenjuju se sljedećim:

„9619 00 || || Higijenski ulošci i tamponi, pelene i podlošci za pelene za dojenčad i slični proizvodi, od bilo kojeg materijala:

9619 00 30 || – || od vate od tekstilnih materijala

(1)

—

|| – || od ostalih tekstilnih materijala

9619 00 40 || – – || higijenski ulošci, tamponi i slični proizvodi

(2)

—

9619 00 50 || – – || pelene i podlošci za pelene za dojenčad i slični higijenski proizvodi

(3)

—

|| – || od ostalih materijala:

|| – – || higijenski ulošci, tamponi i slični proizvodi:

9619 00 71 || – – – || higijenski ulošci

(4)

—

9619 00 75 || – – – || tamponi

(4)

—

9619 00 79 || – – – || ostali

(4)

—

|| – – || pelene i podlošci za pelene za dojenčad te slični proizvodi

9619 00 81 || – – – || pelene i podlošci za pelene za dojenčad

(4)

—

9619 00 89 || – – – || ostali (na primjer, proizvodi za inkontinenciju)

(4)

—

(1) Autonomna carinska stopa: 3,8 %.

Konvencionalna carinska stopa:

– od umjetnih ili sintetičkih vlakana: 5 %

– osim od umjetnih ili sintetičkih vlakana: 3,8 %.

(2) Autonomna carinska stopa: 6,3 %.

Konvencionalna carinska stopa:

– pleteni ili kačkani: 12 %

– ostali: 10,5 %.

(3) Autonomna carinska stopa: 10,5 %.

Konvencionalna carinska stopa:

– pleteni ili kačkani: 12 %

– ostali: 10,5 %.

(4) Autonomna carinska stopa: slobodno.

Konvencionalna carinska stopa:

– od papirne mase, papira, celulozne vate ili od koprene celuloznih vlakana: slobodno

– od ostalih materijala: 6,5 %.”

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA

              1.1.    Naslov prijedloga

Uredba Vijeća o izmjenama Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi.

1.2.    Vrsta prijedloga

Omogućiti autonomne carinske pristojbe za određene higijenske proizvode [higijenski ulošci i tamponi, pelene i podlošci za pelene za dojenčad te slični higijenski proizvodi, od bilo kojeg materijala], uz odgovarajuće promjene tarifne strukture.

              1.3.    Cilj

Olakšati razvrstavanje određenih higijenskih proizvoda te pojednostavniti autonomne tarife.

              1.4.    Osnova prijedloga

Uvođenjem verzije Harmoniziranog sustava iz 2012. određeni higijenski proizvodi svrstani su pod isti tarifni broj umjesto da budu razvrstani u različita poglavlja kombinirane nomenklature. Carinske pristojbe koje se primjenjuju na te higijenske proizvode različite su i ovise o sastavnom materijalu.

Cilj je ovog prijedloga olakšati razvrstavanje dotičnih proizvoda uvoznicima ili izvoznicima te pojednostavniti kontrolu carinarnicama. Ne bi trebalo doći do znatnih proračunskih gubitaka ni do gubitka relevantnih statističkih podataka.

1.5.    Trajanje i financijski utjecaj

Trajanje:         prijedlog neograničenog trajanja.

Gubitak prihoda u tradicionalnim vlastitim sredstvima:  otprilike 320 000 EUR godišnje (na temelju statistika o uvozu iz 2012.; ne uzimajući u obzir povlaštene sporazume).

              1.6.    Predviđena metoda upravljanja

Primjena odredaba o nadzoru, kontroli i upravljanju Carinskog zakonika Unije.

2.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA

PROCIJENJENI UTJECAJ NA PRIHODE

– ¨  Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

– x   Prijedlog ima sljedeći financijski utjecaj:

x          na vlastita sredstva

¨         na razne prihode

Proračunska linija u okviru prihoda: || Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu || Utjecaj prijedloga[3] || ||

Godina 2012. 0,326 (milijuna EUR (do 3 decimalna mjesta)) ||

Članak 120. || / ||

Prijedlog je neograničenog trajanja.

Navesti metodu izračunavanja utjecaja na prihode.

Izračun gubitka prihoda u tradicionalnim vlastitim sredstvima temelji se na vrijednostima uvoza u Uniju tijekom 2012. Podatke dostavlja Eurostat.

Pri izračunu nisu uzete u obzir eventualne tarifne povlastice. Stoga je riječ o najvećem mogućem gubitku.

Postojeći brojevi KN-a dijele se u četiri kategorije; za svaku kategoriju odabire se niža autonomna carinska stopa; gubitak sredstava od carinskih stopa ograničava se na razliku između iznosa prikupljenog po trenutačnoj stopi i iznosa koji bi se prikupio po predloženoj stopi.

Pojedinosti o ukupnom procijenjenom gubitku stoga se računaju kako slijedi:

Novi broj KN-a 9619 00 30 (kojim se spajaju prijašnji brojevi KN-a 9619 00 31 i 9619 00 39):

primjenom autonomne carinske stope od 3,8 % (prijašnji broj KN-a 9619 00 39) na proizvode na koje se prethodno primjenjivala stopa od 5 % (prijašnji broj KN-a 9619 00 39), gubitak iznosi 5 490 EUR    (vrijednosti robne razmjene: 457 140 EUR × 5 % = 22 860 EUR; 457 140 EUR × 3,8 % = 17 370 EUR razlika = 5 490 EUR);

Novi broj KN-a 9619 00 40 (kojim se spajaju prijašnji brojevi KN-a 9619 00 41 i 9619 00 49):

primjenom autonomne carinske stope od 6,3 % (prijašnji broj KN-a 9619 00 49) na proizvode na koje se prethodno primjenjivala stopa od 12 % (prijašnji broj KN-a 9619 00 41), gubitak iznosi 3 880 EUR  (vrijednosti robne razmjene: 68 030 EUR × 12 % = 8 160 EUR; 68 030 EUR × 6,3 % = 4 290 EUR; razlika = 3 880 EUR);

Novi broj KN-a 9619 00 50 (kojim se spajaju prijašnji brojevi KN-a 9619 00 51 i 9619 00 59):

primjenom autonomne carinske stope od 10,5 % (prijašnji broj KN-a 9619 00 59) na proizvode na koje se prethodno primjenjivala stopa od 12 % (prijašnji broj KN-a 9619 00 51), gubitak iznosi 31 020 EUR          (vrijednosti robne razmjene: 2 068 060 EUR × 12 % = 248 170 EUR; 2 068 060 EUR × 10,5 % = 217 150 EUR; razlika = 31 020 EUR);

Novi brojevi KN-a od 9619 00 71 do 9619 00 89 (kojima se spajaju prijašnji brojevi KN-a od 9619 00 11 do 9619 00 29 s 9619 00 90):

primjenom autonomne carinske stope od 0 % (prijašnji brojevi KN-a od 9619 00 11 do 9619 00 29) na proizvode na koje se prethodno primjenjivala stopa od 6,5 % (prijašnji broj KN-a 9619 00 90), gubitak iznosi 394 690 EUR            (vrijednosti robne razmjene: 6 072 100 EUR × 6,5 % = 394 690 EUR; 6 072 100 EUR × 0 % = 0 EUR; razlika = 394 690 EUR).

Procijenjeni ukupni godišnji gubitak prihoda u tradicionalnim vlastitim sredstvima stoga se izračunava kako slijedi (uz oduzimanje iznosa troškova prikupljanja (25 %)):

5 490 EUR + 3 880 EUR + 31 020 EUR + 394 690 EUR = 435 080 EUR× 75 % = 326 310 EUR

Gubitak prihoda u tradicionalnim vlastitim sredstvima treba biti nadoknađen doprinosima država članica na temelju BND-a.

[1]               Harmonizirani opis robe i sustav kodiranja (Harmonizirani sustav) međunarodna je nomenklatura „proizvoda” koju je izradila i kojom upravlja Svjetska carinska organizacija (WCO). Kombinirana nomenklatura (KN) Unije temelji se na tom Harmoniziranom sustavu. Svaki podbroj KN-a sastoji se od osmeroznamenkastog broja. Prvih šest znamenaka tog broja podudara se s odgovarajućim tarifnim brojem i tarifnim podbrojem Harmoniziranog sustava.

[2]               Uredba Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.9.1987., str. 1.).

[3]               Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, t.j. bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.