This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32023R2772
Commission Delegated Regulation (EU) 2023/2772 of 31 July 2023 supplementing Directive 2013/34/EU of the European Parliament and of the Council as regards sustainability reporting standards
Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2772 оd 31. srpnja 2023. o dopuni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu standarda izvještavanja o održivosti
Delegirana uredba Komisije (EU) 2023/2772 оd 31. srpnja 2023. o dopuni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu standarda izvještavanja o održivosti
C/2023/5303
SL L, 2023/2772, 22.12.2023, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/2772/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force: This act has been changed. Current consolidated version: 22/12/2023
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Completion | 32013L0034 | 01/01/2024 |
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Corrected by | 32023R2772R(01) | (SL) | |||
Corrected by | 32023R2772R(02) | ||||
Corrected by | 32023R2772R(03) | (IT, HU, RO) | |||
Corrected by | 32023R2772R(04) | (ES, PT) | |||
Corrected by | 32023R2772R(05) | (ET, FR) | |||
Corrected by | 32023R2772R(06) | (PL) | |||
Corrected by | 32023R2772R(07) | (CS, LT, LV, MT, NL, FI, SV) | |||
Corrected by | 32023R2772R(08) | (DE) | |||
Corrected by | 32023R2772R(09) | (DA) |
Službeni list |
HR Serije L |
2023/2772 |
22.12.2023 |
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/2772
оd 31. srpnja 2023.
o dopuni Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu standarda izvještavanja o održivosti
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Direktivu 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (1), a posebno njezin članak 29.b stavak 1. prvi podstavak,
budući da:
(1) |
Direktivom 2013/34/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća (2), propisano je da velika poduzeća, mala i srednja poduzeća čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenim tržištima EU-a, kao i matična poduzeća velikih grupa u poseban odjeljak svojeg izvješća poslovodstva ili konsolidiranog izvješća poslovodstva trebaju uključiti informacije potrebne za razumijevanje učinaka poduzeća na pitanja održivosti i načina na koji pitanja održivosti utječu na razvoj, poslovne rezultate i položaj poduzeća. Poduzeća te informacije sastavljaju u skladu sa standardima izvještavanja o održivosti od financijske godine navedene u članku 5. stavku 2. Direktive (EU) 2022/2464 za svaku kategoriju poduzeća. |
(2) |
Komisija je dužna do 30. lipnja 2023. donijeti prvi skup standarda u kojima se navode informacije o kojima poduzeća trebaju izvještavati u skladu s člankom 19.a stavcima 1. i 2. i člankom 29.a stavcima 1. i 2. te direktive, uključujući barem informacije koje su sudionicima na financijskim tržištima potrebne za ispunjavanje obveza objavljivanja iz Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (3). |
(3) |
Komisija je uzela u obzir tehničke savjete koje je dostavio EFRAG. Neovisni tehnički savjeti EFRAG-a ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 49. stavku 3.b prvom, drugom i trećem podstavku Direktive 2013/34/EU. Kako bi se zajamčila proporcionalnost i olakšala pravilna primjena standarda u poduzećima, Komisija je izmijenila tehničke savjete EFRAG-a o pristupu značajnosti, postupnom uvođenju određenih zahtjeva, promjeni određenih zahtjeva u dobrovoljne podatke, fleksibilnosti u brojnim zahtjevima za objavljivanje, uvođenju tehničkih izmjena radi usklađenosti s pravnim okvirom Unije i visokog stupnja interoperabilnosti s globalnim inicijativama za utvrđivanje standarda te o izmjenama teksta. |
(4) |
Ti standardi izvještavanja o održivosti ispunjavaju zahtjeve utvrđene u članku 29.b Direktive 2013/34/EU. |
(5) |
Stoga bi trebalo donijeti zajedničke standarde izvještavanja o održivosti. |
(6) |
U skladu s člankom 29.b stavkom 1. četvrtim podstavkom Direktive 2013/34/EU ova bi Uredba trebala stupiti na snagu najranije četiri mjeseca nakon što je Komisija donese. S obzirom na to da se člankom 5. stavkom 2. Direktive (EU) 2022/2464 nekim kategorijama poduzeća nalaže da te standarde izvještavanja o održivosti primijene za financijske godine koje počnu 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije. |
(7) |
U skladu s člankom 49. stavkom 3.b četvrtim podstavkom Direktive 2013/34/EU Komisija se zajednički savjetovala sa Stručnom skupinom država članica za održivo financiranje iz članka 24. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Regulatornim računovodstvenim odborom iz članka 6. Uredbe (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (5). U skladu s člankom 49. stavkom 3.b petim podstavkom Direktive 2013/34/EU Komisija je zatražila mišljenje Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), posebno u pogledu usklađenosti ove Uredbe s Uredbom (EU) 2019/2088 i delegiranim aktima donesenima u skladu s tom uredbom. U skladu s člankom 49. stavkom 3.b šestim podstavkom Direktive 2013/34/EU Komisija se savjetovala i s Europskom agencijom za okoliš, Agencijom Europske unije za temeljna prava, Europskom središnjom bankom, Odborom europskih tijela za nadzor revizije i Platformom za održivo financiranje uspostavljenom u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) 2020/852, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Predmet
Standardi izvještavanja o održivosti koje poduzeća trebaju koristiti za izvještavanje o održivosti u skladu s člancima 19.a i 29.a Direktive 2013/34/EU u rokovima utvrđenima u članku 5. stavku 2. Direktive (EU) 2022/2464 utvrđeni su u prilozima I. i II. ovoj Uredbi.
Članak 2.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. siječnja 2024. za financijske godine koje počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 31. srpnja 2023.
Za Komisiju
Predsjednica
Ursula VON DER LEYEN
(1) SL L 182, 29.6.2013., str. 19.
(2) Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (SL L 322, 16.12.2022., str. 15.).
(3) Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).
(4) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).
(5) Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (SL L 243, 11.9.2002., str. 1.).
PRILOG I.
EUROPSKI STANDARDI IZVJEŠTAVANJA O ODRŽIVOSTI (ESRS)
ESRS 1 |
Opći zahtjevi |
ESRS 2 |
Opće objave |
ESRS E1 |
Klimatske promjene |
ESRS E2 |
Onečišćenje |
ESRS E3 |
Vodni i morski resursi |
ESRS E4 |
Bioraznolikost i ekosustavi |
ESRS E5 |
Korištenje resursa i kružno gospodarstvo |
ESRS S1 |
Vlastita radna snaga |
ESRS S2 |
Radnici u lancu vrijednosti |
ESRS S3 |
Pogođene zajednice |
ESRS S4 |
Potrošači i krajnji korisnici |
ESRS G1 |
Poslovno ponašanje |
ESRS 1
OPĆI ZAHTJEVI
SADRŽAJ
Cilj
1. |
Kategorije standarda ESRS, područja izvještavanja i dogovoreni način pisanja |
1.1. |
Kategorije standarda ESRS |
1.2. |
Područja izvještavanja i minimalni zahtjevi za objavljivanje sadržaja o politikama, mjerama, ciljnim vrijednostima i pokazateljima |
1.3. |
Dogovoreni način pisanja |
2. |
Kvalitativna obilježja informacija |
3. |
Dvostruka značajnost kao osnova za objavljivanje informacija o održivosti |
3.1. |
Dionici i njihova važnost za postupak procjene značajnosti |
3.2. |
Značajni čimbenici i značajnost informacija |
3.3. |
Dvostruka značajnost |
3.4. |
Značajnost učinaka |
3.5. |
Financijska značajnost |
3.6. |
Značajni učinci ili rizici koji proizlaze iz mjera za čimbenike održivosti |
3.7. |
Razina raščlambe |
4. |
Dužna pažnja |
5. |
Lanac vrijednosti |
5.1. |
Izvještajno poduzeće i lanac vrijednosti |
5.2. |
Procjena na temelju prosjeka sektora i zamjenskih vrijednosti |
6. |
Razdoblja |
6.1. |
Izvještajno razdoblje |
6.2. |
Povezivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti |
6.3. |
Izvještavanje o napretku u odnosu na referentnu godinu |
6.4. |
Definicija kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog za potrebe izvještavanja |
7. |
Sastavljanje i iskazivanje informacija o održivosti |
7.1. |
Iskazivanje usporednih informacija |
7.2. |
Izvori procjene i neizvjesnost ishoda |
7.3. |
Ažuriranje objava o događajima nakon završetka izvještajnog razdoblja |
7.4. |
Promjene u sastavljanju ili iskazivanju informacija o održivosti |
7.5. |
Izvještavanje o pogreškama iz prethodnih razdoblja |
7.6. |
Konsolidirano izvještavanje i supsidijarno izuzeće |
7.7. |
Klasificirane i osjetljive informacije, informacije o intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija |
7.8. |
Izvještavanje o prilikama |
8. |
Struktura izjave o održivosti |
8.1. |
Opći zahtjev o iskazivanju |
8.2. |
Sadržaj i struktura izjave o održivosti |
9. |
Veze s drugim dijelovima korporativnog izvještavanja i povezanim informacijama |
9.1. |
Uključivanje upućivanjem |
9.2. |
Povezane informacije i povezanost s financijskim izvještajima |
10. |
Prijelazne odredbe |
10.1. |
Prijelazna odredba o objavama specifičnima za subjekt |
10.2. |
Prijelazna odredba koja se odnosi na poglavlje 5. Lanac vrijednosti |
10.3. |
Prijelazna odredba koja se odnosi na odjeljak 7.1. Iskazivanje usporednih informacija |
10.4. |
Prijelazna odredba: Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
Objave specifične za subjekt |
– |
Dvostruka značajnost |
– |
Procjena na temelju prosjeka sektora i zamjenskih vrijednosti |
– |
Sadržaj i struktura izjave o održivosti |
Dodatak B: |
Kvalitativna obilježja informacija |
Dodatak C: |
Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode |
Dodatak D: |
Struktura izjave o održivosti u skladu s ESRS-om |
Dodatak E: |
Dijagram toka za utvrđivanje objava koje treba uključiti |
Dodatak F: |
Primjer strukture izjave o održivosti u skladu s ESRS-om |
Dodatak G: |
Primjer uključivanja upućivanjem |
Cilj
1. |
Cilj je europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS) utvrditi informacije o održivosti koje je poduzeće dužno objaviti u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1), kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća (2). Izvještavanje u skladu s ESRS-om ne oslobađa poduzeća od drugih obveza utvrđenih pravom Unije. |
2. |
Konkretno, u ESRS-u su navedene informacije koje je poduzeće dužno objaviti o svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike održivosti. ESRS-om se poduzećima ne nalaže da objave informacije o okolišnim, socijalnim i upravljačkim temama obuhvaćenima ESRS-om ako je poduzeće ocijenilo da određena tema nije značajna (vidjeti „Dijagram toka za utvrđivanje objava koje treba uključiti” u Dodatku E ovom standardu). Informacije koje se objavljuju u skladu s ESRS-om korisnicima izjave o održivosti omogućuju da razumiju značajne učinke poduzeća na ljude i okoliš te značajne učinke čimbenika održivosti na razvoj, poslovne rezultate i položaj poduzeća. |
3. |
Cilj je ovog standarda (ESRS 1) pružiti uvid u strukturu ESRS-a, dogovoreni način pisanja i temeljne koncepte koji se koriste te opće zahtjeve za sastavljanje i iskazivanje informacija o održivosti u skladu s Direktivom 2013/34/EU, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2022/2464. |
1. Kategorije standarda ESRS, područja izvještavanja i dogovoreni način pisanja
1.1 Kategorije standarda ESRS
4. |
Postoje tri kategorije ESRS-a:
Međusektorski standardi i tematski standardi nisu namijenjeni za određeni sektor nego se primjenjuju na sva poduzeća, neovisno o sektoru ili sektorima u kojima posluju. |
5. |
Međusektorski standardi ESRS 1 Opći zahtjevi i ESRS 2 Opće objave primjenjuju se na čimbenike održivosti obuhvaćene tematskim standardima i standardima specifičnima za pojedini sektor. |
6. |
U ovom je standardu (ESRS 1) opisana struktura standarda ESRS, objašnjeni su dogovoreni način pisanja i temeljni koncepti i utvrđeni su opći zahtjevi za sastavljanje i iskazivanje informacija o održivosti. |
7. |
U ESRS-u 2 utvrđeni su zahtjevi za objavljivanje informacija na općoj razini, o svim značajnim čimbenicima održivosti za upravljanje područjima izvještavanja, upravljanju strategijom, učincima, rizicima i prilikama te pokazateljima i ciljnim vrijednostima. |
8. |
Tematski ESRS obuhvaća temu održivosti i sadržava teme i podteme, a prema potrebi i podpodteme. U tablici u zahtjevu za primjenu 16. (ZP 16) ovog standarda prikazan je pregled tema, podtema i podpodtema o održivosti (zajednički se nazivaju „čimbenici održivosti”) obuhvaćenih tematskim ESRS-om. |
9. |
Tematski ESRS može uključivati posebne zahtjeve koji dopunjuju zahtjeve za objavljivanje opće razine ESRS-a 2. Dodatak C ESRS-u 2 Zahtjevi za objavljivanje/primjenu u tematskom ESRS-u koji se primjenjuju zajedno s ESRS-om 2 Opće objave sadržava popis dodatnih zahtjeva u tematskom ESRS-u koje je poduzeće dužno primijeniti zajedno sa zahtjevima za objavljivanje opće razine iz ESRS-a 2. |
10. |
Standardi specifični za pojedini sektor primjenjivi su na sva poduzeća u određenom sektoru. Odnose se na učinke, rizike i prilike koji će vjerojatno biti značajni za sva poduzeća u određenom sektoru, a koji nisu ili nisu dovoljno obuhvaćeni tematskim standardima. Standardi specifični za pojedini sektor su višetematski i obuhvaćaju teme najrelevantnije za predmetni sektor. Standardima specifičnima za pojedini sektor postiže se visok stupanj usporedivosti. |
11. |
Uz zahtjeve za objavljivanje utvrđene u tri kategorije ESRS-a, ako zaključi da učinak, rizik ili prilika nisu obuhvaćeni ESRS-om ili nisu dovoljno detaljno razrađeni, ali su značajni zbog svojih specifičnih činjenica i okolnosti, poduzeće dostavlja dodatne objave specifične za subjekt kako bi korisnicima omogućilo razumijevanje učinaka, rizika ili prilika poduzeća koji se odnose na održivost. Zahtjevi za primjenu od AR 1. do AR 5. sadržavaju dodatne smjernice o objavama specifičnima za subjekt. |
1.2. Područja izvještavanja i minimalni zahtjevi za objavljivanje sadržaja o politikama, mjerama, ciljnim vrijednostima i pokazateljima
12. |
Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u 2, tematskom ESRS-u i ESRS-u specifičnom za pojedini sektor podijeljeni su na sljedeća područja izvještavanja:
|
13. |
ESRS 2 uključuje:
Poduzeće primjenjuje minimalne zahtjeve za objavljivanje informacija o politikama, mjerama, pokazateljima i ciljnim vrijednostima zajedno s odgovarajućim zahtjevima za objavljivanje u tematskom ESRS-u i ESRS-u specifičnom za pojedini sektor. |
1.3 Dogovoreni način pisanja
14. |
U svim ESRS-ima:
Zajednički se nazivaju „učinci, rizici i prilike” (IRO). Odražavaju perspektivu dvostruke značajnosti ESRS-a opisanu u odjeljku 3. |
15. |
U svim ESRS-ima izrazi definirani u pojmovniku (Prilog II.) ispisani su podebljanim kurzivom, osim ako se definirani izraz koristi više puta u istom odlomku. |
16. |
ESRS-om se strukturiraju informacije koje se objavljuju u skladu sa zahtjevima za objavljivanje. Svaki zahtjev za objavljivanje sastoji se od jednog ili više različitih podataka. Pojam „podatak” može se odnositi i na tekstualni podelement zahtjeva za objavljivanje. |
17. |
Uz zahtjeve za objavljivanje većina ESRS-a sadržava i zahtjeve za primjenu. Zahtjevi za primjenu olakšavaju primjenu zahtjeva za objavljivanje i jednako su važni kao i drugi dijelovi ESRS-a. |
18. |
U ESRS-u se koriste sljedeći izrazi kako bi se razlikovale različite razine obveze poduzeća o objavi informacija:
Osim toga, u ESRS-u se koristi izraz „dužno je razmotriti” kad je riječ o pitanjima, resursima ili metodologijama za koje se očekuje da ih poduzeće uzme u obzir ili koristi u pripremi predmetne objave, ovisno o slučaju. |
2. Kvalitativna obilježja informacija
19. |
Pri sastavljanju svoje izjave o održivosti poduzeće je dužno primijeniti:
|
20. |
Ta kvalitativna obilježja informacija utvrđena su i opisana u Dodatku B ovom standardu. |
3. Dvostruka značajnost kao osnova za objavljivanje informacija o održivosti
21. |
Poduzeće je dužno izvještavati o čimbenicima održivosti na temelju načela dvostruke značajnosti kako je definirano i opisano u ovom poglavlju. |
3.1 Dionici i njihova važnost za postupak procjene značajnosti
22. |
Dionici su osobe koje mogu utjecati na poduzeće ili osobe na koje poduzeće može utjecati. Postoje dvije glavne skupine dionika:
|
23. |
Neki dionici, ali ne svi, mogu pripadati objema skupinama iz točke 22. |
24. |
Suradnja s pogođenim dionicima ključna je za tekući postupak dužne pažnje poduzeća (vidjeti poglavlje 4. Dužna pažnja) i procjenu značajnosti održivosti. To uključuje postupke za utvrđivanje i procjenu stvarnih i potencijalnih negativnih učinaka, koji zatim služe kao osnova za postupak procjene radi utvrđivanja značajnih učinaka za potrebe izvještavanja o održivosti (vidjeti odjeljak 3.4. ovog standarda). |
3.2 Značajni čimbenici i značajnost informacija
25. |
Provedba procjene značajnosti (vidjeti odjeljke 3.4. Značajnost učinaka i 3.5. Financijska značajnost) potrebna je kako bi poduzeće moglo utvrditi značajne učinke, rizike i prilike o kojima izvještava. |
26. |
Procjena značajnosti početna je točka za izvještavanje o održivosti u skladu s ESRS-om. IRO-1 u odjeljku 4.1. ESRS-a 2 obuhvaća opće zahtjeve za objavljivanje o postupku poduzeća za utvrđivanje učinaka, rizika i prilika te procjenu njihove značajnosti. SBM-3 ESRS-a 2 sadržava opće zahtjeve za objavljivanje informacija o značajnim učincima, rizicima i prilikama na temelju procjene značajnosti koju poduzeće provede. |
27. |
Kako bi se potkrijepila procjena značajnosti, zahtjevi za primjenu iz Dodatka A ovom standardu uključuju popis čimbenika održivosti obuhvaćenih tematskim ESRS-om, razvrstanih prema temama, podtemama i podpodtemama. Dodatak E ovom standardu Dijagram toka za utvrđivanje objava koje treba uključiti sadržava prikaz procjene značajnosti opisane u ovom odjeljku. |
28. |
Čimbenik održivosti je „značajan” ako ispunjava definirane kriterije značajnosti učinaka (vidjeti odjeljak 3.4. ovog standarda) ili financijske značajnosti (vidjeti odjeljak 3.5. ovog standarda) ili oboga. |
29. |
Neovisno o ishodu svoje procjene značajnosti, poduzeće je uvijek dužno objaviti informacije: koje se nalažu u ESRS-u 2 Opće objave (tj. sve zahtjeve za objavljivanje i podatke utvrđene u ESRS-u 2) i u zahtjevima za objavljivanje (uključujući podatke) u tematskom ESRS-u koji se odnose na zahtjev za objavljivanje IRO-1 Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika, navedene u ESRS-u 2 Dodatku C Zahtjevi za objavljivanje/primjenu u tematskom ESRS-u koji se primjenjuju zajedno s ESRS-om 2 Opće objave. |
30. |
Ako na temelju procjene značajnosti zaključi da je čimbenik održivosti značajan, o čemu su u ESRS 2 IRO-1, IRO-2 i SBM-3 utvrđeni zahtjevi za objavljivanje, poduzeće:
|
31. |
Primjenjive informacije propisane u zahtjevu za objavljivanje, uključujući podatke, ili u objavi specifičnoj za subjekt, objavljuju se kad poduzeće u okviru svoje procjene značajnih informacija ocijeni da je informacija relevantna iz nekog ili nekih sljedećih aspekata:
|
32. |
Ako zaključi da klimatske promjene nisu značajne i zato izostavi sve zahtjeve za objavljivanje iz ESRS-a E1 Klimatske promjene, poduzeće je dužno objaviti detaljno objašnjenje zaključaka svoje procjene značajnosti koji se odnose na klimatske promjene (vidjeti ESRS 2 IRO-2 Zahtjevi za objavu u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća), uključujući analizu budućih uvjeta zbog koje bi poduzeće moglo zaključiti da će klimatske promjene u budućnosti biti značajne. Ako zaključi da neka druga tema, osim klimatskih promjena, nije značajna i zato je izostavi u svim zahtjevima za objavljivanje iz odgovarajućeg tematskog ESRS-a, poduzeće može ukratko objasniti zaključke svoje procjene značajnosti koji se odnose na tu temu. |
33. |
Pri objavljivanju informacija o politikama, mjerama i ciljnim vrijednostima koji se odnose na čimbenik održivosti koji je ocijenjen značajnim, poduzeće uključuje informacije propisane u svim zahtjevima za objavljivanje i podatke iz tematskog i sektorskog ESRS-a koji se odnosi na taj čimbenik te odgovarajućim minimalnim zahtjevom za objavljivanje o politikama, mjerama i ciljnim vrijednostima u skladu s ESRS-om 2. Ako poduzeće informacije o politikama, mjerama i ciljnim vrijednostima propisane zahtjevima za objavljivanje i podatke iz tematskog ili sektorskog ESRS-a, ili minimalnim zahtjevima za objavljivanje iz ESRS-a 2 o politikama, mjerama i ciljnim vrijednostima, ne može objaviti jer nije donijelo odgovarajuće politike, poduzelo odgovarajuće mjere ili postavilo ciljne vrijednosti, dužno je tu činjenicu objaviti i može izvijestiti o roku u kojem to namjerava učiniti. |
34. |
Pri objavljivanju informacija o pokazateljima za značajan čimbenik održivosti u skladu s odjeljkom o pokazateljima i ciljnim vrijednostima relevantnog tematskog ESRS-a, poduzeće:
|
35. |
Ako izostavi informacije propisane u podacima koji proizlaze iz drugih propisa EU-a iz Dodatka B ESRS-u 2, poduzeće je dužno izrijekom navesti da te informacije „nisu značajne”. |
36. |
Poduzeće je dužno utvrditi na koji način primjenjuje kriterije i odgovarajuće pragove za utvrđivanje:
|
3.3 Dvostruka značajnost
37. |
Dvostruka značajnost ima dvije dimenzije: značajnost učinaka i financijsku značajnost. Osim ako je drukčije naznačeno, izrazi „značajan” i „značajnost” u cijelom se ESRS-u odnose na dvostruku značajnost. |
38. |
Procjene značajnosti učinaka i financijske značajnosti međusobno su povezane, a njihove međuovisnosti uzimaju se u obzir. Općenito, početna je točka procjena učinaka, iako mogu postojati i značajni rizici i prilike koji se ne odnose na učincke poduzeća. Učinak na održivost može biti financijski značajan od samog početka ili može postati financijski značajan kad bi se moglo opravdano očekivati da će utjecati na financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Učinci su obuhvaćeni aspektom značajnosti učinaka, neovisno o tome jesu li financijski značajni. |
39. |
Pri utvrđivanju i procjeni učinaka, rizika i prilika u lancu vrijednosti poduzeća, kako bi se utvrdila njihova značajnost, poduzeće se fokusira na područja u kojima se smatra da će ti učinci, rizici i prilike vjerojatno nastati, na temelju prirode predmetnih aktivnosti, poslovnih odnosa, zemljopisnih značajki ili drugih čimbenika. |
40. |
Poduzeće je dužno razmotriti kako na njega utječu njegove ovisnosti o dostupnosti prirodnih, ljudskih i socijalnih resursa po odgovarajućim cijenama i primjerene kvalitete, neovisno o njegovim mogućim učincima na te resurse. |
41. |
Smatra se da su glavni učinci, rizici i prilike poduzeća isti kao i značajni učinci, rizici i prilike utvrđeni u skladu s načelom dvostruke značajnosti, stoga ono o njima izvještava u svojoj izjavi o održivosti. |
42. |
Poduzeće primjenjuje kriterije utvrđene u odjeljcima 3.4. i 3.5. ovog standarda i odgovarajuće kvantitativne i/ili kvalitativne pragove. Odgovarajući pragovi potrebni su kako bi se utvrdilo koje je učinke, rizike i prilike poduzeće utvrdilo i ocijenilo značajnima te kako bi se utvrdilo koji su čimbenici održivosti značajni za potrebe izvještavanja. U nekim postojećim standardima i okvirima koristi se izraz „najznačajniji učinci” u smislu praga koji se koristi za utvrđivanje učinaka koji su u ESRS-u opisani kao „značajni učinci”. |
3.4 Značajnost učinaka
43. |
Pitanje održivosti značajno je iz perspektive učinaka ako se odnosi na stvarne ili potencijalne pozitivne ili negativne značajne učinke poduzeća na ljude ili okoliš u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju. Obuhvaćeni su oni učinci koji su povezani s poslovanjem i višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda i usluga te njegovih poslovnih odnosa. Poslovni odnosi uključuju one u višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća i nisu ograničeni na izravne ugovorne odnose. |
44. |
U tom kontekstu učinci na ljude ili okoliš uključuju učinke povezane s okolišnim, socijalnim i upravljačkim pitanjima. |
45. |
Procjena značajnosti negativnog učinka temelji se na postupku dužne pažnje utvrđenom u međunarodnim instrumentima, odnosno UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća. Kad je riječ o stvarnim negativnim učincima, značajnost se temelji na ozbiljnosti učinka, a kad je riječ o potencijalnim negativnim učincima, temelji se na ozbiljnosti i vjerojatnosti učinka. Ozbiljnost se temelji na sljedećim čimbenicima:
Kad je riječ o mogućem negativnom učinku na ljudska prava, ozbiljnost učinka ima prednost pred vjerojatnošću. |
46. |
Kad je riječ o pozitivnim učincima, značajnost se temelji na:
|
3.5 Financijska značajnost
47. |
Opseg financijske značajnosti za izvještavanje o održivosti širi je od opsega značajnosti koji se primjenjuje u postupku utvrđivanja informacija koje bi trebalo uključiti u financijske izvještaje poduzeća. |
48. |
Procjena financijske značajnosti odgovara utvrđivanju informacija koje se smatraju značajnima za primarne korisnike financijskih izvještaja opće namjene pri donošenju odluka o osiguravanju resursa za subjekt. Konkretno, informacije se smatraju značajnima za primarne korisnike financijskih izvještaja opće namjene ako bi se moglo opravdano očekivati da će izostavljanje, pogrešno navođenje ili prikrivanje tih informacija utjecati na odluke koje ti korisnici donose na temelju izjave poduzeća o održivosti. |
49. |
Čimbenik održivosti značajan je iz financijske perspektive ako izaziva ili ako bi se moglo opravdano očekivati da će uzrokovati značajne financijske posljedice za poduzeće. To je slučaj kad čimbenik održivosti stvara ili može stvoriti rizike ili prilike koji značajno utječu ili bi se moglo opravdano očekivati da će značajno utjecati na razvoj, financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Rizici i prilike mogu proizlaziti iz prošlih ili budućih događaja. Financijska značajnost čimbenika održivosti nije ograničena na čimbenike koji su pod kontrolom poduzeća, već uključuje informacije o značajnim rizicima i prilikama koji se mogu pripisati poslovnim odnosima izvan opsega konsolidacije koji se primjenjuje pri sastavljanju financijskih izvještaja. |
50. |
Ovisnosti o prirodnim, ljudskim i socijalnim resursima mogu biti izvor financijskih rizika ili prilika. Ovisnosti mogu uzrokovati posljedice na dva moguća načina:
|
51. |
Značajnost rizika i prilika procjenjuje se na temelju kombinacije vjerojatnosti nastanka i potencijalnog razmjera financijskih posljedica. |
3.6 Značajni učinci ili rizici koji proizlaze iz mjera za čimbenike održivosti
52. |
Postupak procjene značajnosti koji poduzeće provodi može uzrokovati situacije u kojima bi njegove mjere za uklanjanje određenih učinaka ili rizika odnosno za iskorištavanje određenih prilika u pogledu čimbenika održivosti mogle imati značajne negativne učinke ili uzrokovati značajne rizike povezane s drugim čimbenikom održivosti ili s više takvih čimbenika. Na primjer:
|
53. |
U takvim situacijama poduzeće:
|
3.7 Razina raščlambe
54. |
Ako je to potrebno za pravilno razumijevanje njegovih značajnih učinaka, rizika i prilika, poduzeće dostavljene informacije raščlanjuje:
|
55. |
Pri utvrđivanju odgovarajuće razine raščlambe za potrebe izvještavanja poduzeće uzima u obzir raščlambu koju je primijenilo u svojoj procjeni značajnosti. Ovisno o specifičnim činjenicama i okolnostima poduzeća, možda će biti potrebna raščlamba po društvima kćerima. |
56. |
Ako se objedinjuju podaci s različitih razina ili više lokacija unutar jedne razine, poduzeće osigurava da se tim objedinjavanjem ne prikrivaju specifičnost i kontekst potrebni za tumačenje informacija. Poduzeće ne smije objedinjavati značajne stavke različite prirode. |
57. |
Kad informacije iskazuje raščlanjene po sektorima, poduzeće je dužno usvojiti sektorsku klasifikaciju u skladu s ESRS-om koja će biti utvrđena u delegiranom aktu koji će Komisija donijeti u skladu s člankom 29.b stavkom 1. trećim podstavkom točkom ii. Direktive 2013/34/EU. Ako se u okviru tematskog ili sektorskog ESRS-a zahtijeva da se pri izradi određene informacije primijeni određena razina raščlambe, prednost ima zahtjev iz tematskog ili sektorskog ESRS-a. |
4. Dužna pažnja
58. |
Ishod postupka dužne pažnje u pogledu održivosti poduzeća (u međunarodnim instrumentima navedenima u nastavku naziva se „dužna pažnja”) temelj je za procjenu njegovih značajnih učinaka, rizika i prilika. U ESRS-u se ne nameću provedbeni zahtjevi u odnosu na dužnu pažnju, ne proširuje se niti mijenja uloga administrativnih, upravljačkih ili nadzornih tijela poduzeća u smislu provedbe postupka dužne pažnje. |
59. |
Dužna pažnja je postupak kojim poduzeća utvrđuju, sprečavaju, ublažavaju i opisuju način na koji obrađuju stvarne i potencijalne negativne učinke njihova poslovanja na okoliš i ljude. Obuhvaćeni su negativni učinci koji se odnose na poslovanje i višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa. Dužna pažnja stalna je praksa koja odgovara na promjene i može uzrokovati promjene u kontekstu strategije poduzeća, njegova poslovnog modela te njegovih aktivnosti, poslovnih odnosa, poslovanja, nabave i prodaje Taj je proces opisan u međunarodnim instrumentima, odnosno UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća. |
60. |
Tim se međunarodnim instrumentima utvrđuje niz koraka u postupku dužne pažnje, uključujući utvrđivanje i procjenu negativnih učinaka koji su izravno povezani s poslovanjem i višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa. Ako poduzeće ne može odjednom ublažiti sve učinke, postupkom dužne pažnje mjere se prioritiziraju na temelju ozbiljnosti i vjerojatnosti tih učinaka. Procjena značajnih učinaka temelji se na tom aspektu postupka dužne pažnje (vidjeti odjeljak 3.4. ovog standarda). Utvrđivanje značajnih učinaka pomaže i pri utvrđivanju značajnih rizika i prilika koji se odnose na održivost, koji su često posljedica takvih učinaka. |
61. |
Ključni elementi dužne pažnje izravno se odražavaju u zahtjevima za objavljivanje utvrđenima u ESRS-u 2 i u tematskom ESRS-u, kako je prikazano u nastavku:
|
5. Lanac vrijednosti
5.1 Izvještajno poduzeće i lanac vrijednosti
62. |
Izjava o održivosti odnosi se na isto izvještajno poduzeće koje podnosi i financijske izvještaje. Na primjer, ako je izvještajno poduzeće matično društvo koje je dužno sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, izjava o održivosti će biti za grupu. Taj se zahtjev ne primjenjuje ako izvještajno poduzeće nije dužno sastavljati financijske izvještaje ili ako sastavlja konsolidirane izvještaje o održivosti u skladu s člankom 48.i Direktive 2013/34/EU. |
63. |
Informacije o izvještajnom poduzeću koje se dostavljaju u izjavi o održivosti trebaju se proširiti tako da uključuju informacije o značajnim učincima, rizicima i prilikama koje su povezane s poduzećem na temelju njegovih izravnih i neizravnih poslovnih odnosa na višim i/ili nižim razinama lanca vrijednosti („informacije o lancu vrijednosti”). Pri proširivanju informacija o izvještajnom poduzeću, poduzeće uključuje značajne učinke, rizike i prilike povezane s višim i nižim razinama njegova lanca vrijednosti:
|
64. |
U točki 63. nisu propisane informacije o svakom pojedinom sudioniku u lancu vrijednosti, nego samo uključivanje značajnih informacija o višim i nižim razinama lanca vrijednosti. Različiti čimbenici održivosti mogu biti značajni u odnosu na različite dijelove viših i nižih razina lanca vrijednosti poduzeća. Informacije se proširuju na informacije o lancu vrijednosti samo u odnosu na dijelove lanca vrijednosti za koje je čimbenik značajan. |
65. |
Poduzeće uključuje značajne informacije o lancu vrijednosti ako je to potrebno kako bi se:
|
66. |
Pri utvrđivanju razine u okviru svojeg poslovanja te na višim i nižim razinama lanca vrijednosti na kojoj se pojavljuje značajan čimbenik održivosti, poduzeće koristi svoju procjenu učinaka, rizika i prilika u skladu s načelom dvostruke značajnosti (vidjeti poglavlje 3. ovog standarda). |
67. |
Ako su povezana društva ili zajednički pothvati, koji se uključuju u obračun prema metodi udjela ili se proporcionalno konsolidiraju u financijskim izvještajima, dio lanca vrijednosti poduzeća, kao što su npr. dobavljači, poduzeće uključuje informacije o tim povezanim društvima ili zajedničkim pothvatima, u skladu s točkom 63. i u skladu s pristupom koji se primjenjuje na druge poslovne odnose u lancu vrijednosti. U tom slučaju, pri utvrđivanju pokazatelja učinka podaci povezanog društva ili zajedničkog pothvata nisu ograničeni na udio u vlasničkom kapitalu, nego se uzimaju u obzir na temelju učinaka koji su izravno povezani s proizvodima i uslugama poduzeća u okviru njegovih poslovnih odnosa. |
5.2 Procjena na temelju prosjeka sektora i zamjenskih vrijednosti
68. |
Sposobnost poduzeća da pribavi potrebne informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti može ovisiti o raznim čimbenicima, kao što su ugovorni aranžmani poduzeća, razina kontrole poduzeća nad poslovanjem izvan opsega konsolidacije i njegova kupovna moć. Ako poduzeće ne može kontrolirati aktivnosti u višim i/ili nižim razinama svojeg lanca vrijednosti i svoje poslovne odnose, pribavljanje informacija o lancu vrijednosti može biti veći izazov. |
69. |
U nekim okolnostima poduzeće ne može prikupiti informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti u skladu s točkom 63. ni nakon što se u razumnoj mjeri potrudilo da to učini. U tim okolnostima poduzeće procjenjuje informacije o višim i nižim razinama svojeg lanca vrijednosti koje treba dostaviti koristeći sve razumne i pouzdane informacije, kao što su prosječni sektorski podaci i druge zamjenske vrijednosti. |
70. |
Pribavljanje informacija o lancu vrijednosti moglo bi biti izazov i MSP-ovima i drugim subjektima u višim i/ili nižim razinama lanca vrijednosti koji nisu obuhvaćeni izvještavanjem o održivosti propisanim člancima 19.a i 29.a Direktive 2013/34/EU (vidjeti ESRS 2 BP-2 Objave u posebnim okolnostima). |
71. |
S obzirom na politike, mjere i ciljne vrijednosti, izvještaji poduzeća uključuju informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti u mjeri u kojoj te politike, mjere i ciljne vrijednosti uključuju sudionike u lancu vrijednosti. Kad je riječ o pokazateljima, u mnogim slučajevima, osobito o pitanjima okoliša za koja su dostupne zamjenske vrijednosti, poduzeće može ispuniti zahtjeve za izvještavanje bez prikupljanja podataka od subjekata u višim i nižim razinama svojeg lanca vrijednosti, na primjer, pri izračunu svojih emisija stakleničkih plinova iz opsega 3. |
72. |
Uključivanje procjena na temelju prosječnih sektorskih podataka ili drugih zamjenskih vrijednosti ne smije dovesti do informacija koje ne odgovaraju kvalitativnim obilježjima informacija (vidjeti poglavlje 2. i odjeljak 7.2. Izvori procjene i neizvjesnost ishoda ovog standarda). |
6. Razdoblja
6.1 Izvještajno razdoblje
73. |
Izvještajno razdoblje za potrebe izjave o održivosti poduzeća mora biti usklađeno s razdobljem na koje se odnose njegovi financijski izvještaji. |
6.2 Povezivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
74. |
U svojoj izjavi o održivosti poduzeće prema potrebi na odgovarajući način povezuje informacije o prošlim i o budućim događajima kako bi se omogućilo jasno razumijevanje povezanosti informacija o prošlosti i budućnosti. |
6.3 Izvještavanje o napretku u odnosu na referentnu godinu
75. |
Referentna godina je povijesni referentni datum ili razdoblje za koje su dostupne informacije, s kojim se tijekom vremena mogu uspoređivati naknadne informacije. |
76. |
Poduzeće pri izvještavanju o kretanjima i napretku prema cilju iskazuje usporedne informacije u odnosu na referentnu godinu za iznose iskazane u tekućem razdoblju, osim ako je u odgovarajućem zahtjevu za objavljivanje već utvrđeno kako se izvještava o napretku. Ako su relevantne, poduzeće može uključiti i povijesne informacije o ostvarenim ključnim etapama između referentne godine i izvještajnog razdoblja. |
6.4 Definicija kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog za potrebe izvještavanja
77. |
Pri sastavljanju izjave o održivosti poduzeće od završetka izvještajnog razdoblja primjenjuje sljedeće vremenske intervale:
|
78. |
Poduzeće primjenjuje dodatnu raščlambu za dugoročno razdoblje ako se učinci ili mjere očekuju u razdoblju duljem od pet godina ako se korisnicima izjava o održivosti trebaju pružiti relevantne informacije. |
79. |
Ako su za određene stavke objave u drugom ESRS-u potrebne drukčije definicije srednjoročnih ili dugoročnih razdoblja, prevladavaju definicije iz tog ESRS-a. |
80. |
U određenim okolnostima primjena srednjoročnih ili dugoročnih razdoblja kako je definirano u točki 77. rezultira informacijama koje nisu relevantne jer poduzeće upotrebljava drukčiju definiciju za i. svoje postupke utvrđivanja značajnih učinaka, rizika i prilika te upravljanje njima ili ii. za utvrđivanje svojih mjera i ciljnih vrijednosti. Te okolnosti mogu biti posljedica značajki koje su specifične za sektor, kao što su novčani tok i poslovni ciklusi, očekivano trajanje kapitalnih ulaganja, razdoblja u kojima korisnici izjava o održivosti provode svoje procjene ili razdoblja planiranja koja se u sektoru poduzeća obično primjenjuju pri donošenju odluka. U tim okolnostima poduzeće može usvojiti drukčiju definiciju srednjoročnih i/ili dugoročnih razdoblja (vidjeti točku 9. ESRS-a 2 BP-2). |
81. |
Upućivanja na „kratkoročno”, „srednjoročno” i „dugoročno” u ESRS-u odnose se na razdoblje koje je poduzeće utvrdilo u skladu s odredbama točaka od 77. do 80. |
7. Sastavljanje i iskazivanje informacija o održivosti
82. |
U ovom se poglavlju navode opći zahtjevi koji se primjenjuju pri sastavljanju i iskazivanju informacija o održivosti. |
7.1 Iskazivanje usporednih informacija
83. |
Poduzeće objavljuje usporedne informacije u odnosu na prethodno razdoblje za sve kvantitativne pokazatelje i novčane iznose objavljene u tekućem razdoblju. Ako je relevantno za razumijevanje izjave o održivosti u tekućem razdoblju, poduzeće objavljuje i usporedne informacije za tekstualne objave. |
84. |
Ako iskaže usporedne informacije koje se razlikuju od informacija iskazanih u prethodnom razdoblju, poduzeće objavljuje:
|
85. |
Ponekad se usporedne informacije za najmanje jedno od prethodnih razdoblja ne mogu prilagoditi za potrebe usporedivosti s aktualnim razdobljem. Na primjer, podaci iz prethodnih razdoblja možda nisu prikupljeni na način koji omogućuje retroaktivnu primjenu novoutvrđenog pokazatelja ili ciljne vrijednosti ili retroaktivno prepravljanje radi ispravljanja pogreške iz prethodnog razdoblja, što može onemogućiti ponovno generiranje informacija (vidjeti ESRS 2 BP-2). Ako prilagođavanje usporednih informacija za najmanje jedno od prethodnih razdoblja nije izvedivo, poduzeće objavljuje tu činjenicu. |
86. |
Ako se u ESRS-u poduzeću nalaže da za određeni pokazatelj ili podatak prikaže više usporednih razdoblja, prednost imaju zahtjevi iz tog ESRS-a. |
7.2 Izvori procjene i neizvjesnost ishoda
87. |
Ako se kvantitativni pokazatelji i novčani iznosi, uključujući informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti (vidjeti poglavlje 5. ovog standarda), ne mogu izravno izmjeriti, nego se mogu samo procijeniti, mjerenje postaje neizvjesno. |
88. |
Poduzeće objavljuje informacije koje korisnicima omogućuju uvid u najbitnije neizvjesnosti koje utječu na kvantitativne pokazatelje i novčane iznose objavljene u njegovoj izjavi o održivosti. |
89. |
Primjena razumnih pretpostavki i procjena, uključujući analizu scenarija ili osjetljivosti, ključan je dio utvrđivanja informacija o održivosti i ne umanjuje njihovu korisnost, pod uvjetom da su pretpostavke i procjene točno opisane i objašnjene. Čak ni visoka razina nesigurnosti u pogledu mjerenja ne bi nužno onemogućila da se takvom pretpostavkom ili procjenom osiguraju korisne informacije ili ispune kvalitativna obilježja informacija (vidjeti Dodatak B ovom standardu). |
90. |
Podaci i pretpostavke korišteni pri sastavljanju izjave o održivosti moraju biti što više usklađeni s odgovarajućim financijskim podacima i pretpostavkama u financijskim izvještajima poduzeća. |
91. |
U nekim ESRS-ima zahtijeva se objavljivanje informacija kao što su objašnjenja koja se odnose na moguće buduće događaje s neizvjesnim ishodima. Pri procjeni jesu li informacije o takvim mogućim budućim događajima značajne, poduzeće upućuje na kriterije iz poglavlja 3. ovog standarda i uzima u obzir:
|
92. |
Pri procjeni mogućih ishoda poduzeće uzima u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti, uključujući informacije o ishodima male vjerojatnosti i velikog učinka, koji bi, kad se objedine, mogli postati značajni. Na primjer, na poduzeće bi moglo utjecati nekoliko učinaka ili rizika, od kojih bi svaki mogao uzrokovati istu vrstu poremećaja, kao što su poremećaji lanca opskrbe poduzeća. Informacije o pojedinačnom izvoru rizika možda nisu značajne ako postoji vrlo mala vjerojatnost da dođe do poremećaja iz tog izvora. Međutim, informacije o ukupnom riziku od poremećaja u lancu opskrbe iz svih izvora mogu biti značajne (vidjeti ESRS 2 BP-2). |
7.3 Ažuriranje objava o događajima nakon završetka izvještajnog razdoblja
93. |
U nekim slučajevima poduzeće može dobiti informacije nakon završetka izvještajnog razdoblja, ali prije nego što je izvješće poslovodstva odobreno za izdavanje. Ako takve informacije pružaju dokaze o uvjetima na kraju razdoblja ili uvid u te uvjete, poduzeće ih uzima u obzir i, prema potrebi, ažurira procjene i objave podataka o održivosti u svjetlu tih novih informacija. |
94. |
Ako takve informacije pružaju dokaze o značajnim transakcijama ili uvid u te transakcije, osim događaja i uvjeta na kraju izvještajnog razdoblja, poduzeće prema potrebi dostavlja tekstualne informacije o postojanju, prirodi i mogućim posljedicama tih događaja nakon završetka godine. |
7.4 Promjene u sastavljanju ili iskazivanju informacija o održivosti
95. |
Definicija i izračun pokazatelja, uključujući pokazatelje koji se upotrebljavaju za utvrđivanje i praćenje ciljnih vrijednosti moraju biti dosljedni tijekom vremena. Poduzeće je dužno objaviti ponovno utvrđene usporedne vrijednosti, osim ako to nije moguće iz praktičnih razloga (vidjeti ESRS 2 BP-2), ako je:
|
7.5 Izvještavanje o pogreškama iz prethodnih razdoblja
96. |
Poduzeće je dužno ispraviti značajne pogreške iz prethodnog razdoblja ii ponovno iskazati usporedne iznose za objavljena prethodna razdoblja, osim ako to nije moguće iz praktičnih razloga. Taj se zahtjev ne odnosi na izvještajna razdoblja prije prve godine u kojoj poduzeće primjenjuje ESRS. |
97. |
Pogreške iz prethodnog razdoblja odnose se na izostavljanja i pogrešna prikazivanja u izjavi o održivosti poduzeća za najmanje jedno od prethodnih razdoblja. Takve pogreške proizlaze iz nekorištenja ili zloupotrebe pouzdanih informacija:
|
98. |
Takve pogreške uključuju: posljedice matematičkih pogrešaka, pogrešnu primjenu definicija pokazatelja i ciljnih vrijednosti, previde ili pogrešna tumačenja činjenica te prijevaru. |
99. |
Moguće pogreške u tekućem razdoblju koje su otkrivene u tom razdoblju ispravljaju se prije nego što se odobri izdavanje izvješća poslovodstva. Međutim, značajne pogreške ponekad se otkrivaju tek u sljedećem razdoblju. |
100. |
Ako se učinak pogreške na sva prikazana prethodna razdoblja ne može utvrditi, poduzeće ponovno navodi usporedne informacije kako bi ispravilo pogrešku od najranijeg mogućeg datuma. Pri ispravljanju objava za prethodno razdoblje poduzeće ne smije primjenjivati retrospekciju pri stvaranju pretpostavki o tome što bi poslovodstvo učinilo u prethodnom razdoblju niti pri procjenjivanju iznosa koji bi bili objavljeni u prethodnom razdoblju. Taj se zahtjev primjenjuje na ispravljanje objava koje se odnose na prošlost te onih koje se odnose na budućnost. |
101. |
Ispravci pogrešaka razlikuju se od izmjena procjena. Moguće je da će procjene trebati revidirati kad se dobiju dodatne informacije (vidjeti ESRS 2 BP-2). |
7.6 Konsolidirano izvještavanje i supsidijarno izuzeće
102. |
Ako izvješćuje na konsolidiranoj razini, poduzeće provodi svoju procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika za cijelu konsolidiranu grupu, bez obzira na njezinu pravnu strukturu. Osigurava da su sva društva kćeri obuhvaćena na način kojim se omogućuje nepristrano utvrđivanje značajnih učinaka, rizika i prilika. Kriteriji i pragovi za procjenu značajnosti učinka, rizika ili prilika utvrđuju se na temelju poglavlja 3. ovog standarda. |
103. |
Ako utvrdi znatne razlike između značajnih učinaka, rizika ili prilika na razini grupe i značajnih učinaka, rizika ili prilika najmanje jednog od svojih društava kćeri, poduzeće prema potrebi dostavlja odgovarajući opis učinaka, rizika i prilika predmetnih društava kćeri. |
104. |
Kad procjenjuje jesu li razlike između značajnih učinaka, rizika ili prilika na razini grupe i značajnih učinaka, rizika ili prilika najmanje jednog od njegovih društava kćeri znatne, poduzeće može uzeti u obzir različite okolnosti, na primjer posluju li društva kćeri u sektoru koji je različit od ostatka grupe, ili okolnosti navedene u odjeljku 3.7. Razina raščlambe. |
7.7 Klasificirane i osjetljive informacije, informacije o intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija
105. |
Poduzeće nije dužno otkrivati klasificirane informacije ili osjetljive informacije, čak i ako se te informacije smatraju značajnima. |
106. |
Pri objavljivanju informacija o svojoj strategiji, planovima i mjerama, ako je određena informacija koja odgovara intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija relevantna za ispunjavanje cilja zahtjeva za objavljivanje, poduzeće može unatoč tome izostaviti tu konkretnu informaciju:
|
107. |
Ako poduzeće izostavi klasificirane informacije ili osjetljive Informacije ili određenu informaciju o intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija jer ispunjava kriterije utvrđene u prethodnoj točki, dužno je udovoljiti predmetnom zahtjevu za objavljivanje objavljivanjem svih ostalih potrebnih informacija. |
108. |
Poduzeće poduzima sve razumne korake kako bi osiguralo da se, osim izostavljanja klasificiranih informacija, osjetljivih informacija ili određenih informacija o intelektualnom vlasništvu, znanju i iskustvu ili rezultatima inovacija, ne umanjuje ukupna važnost predmetne objave. |
7.8 Izvještavanje o prilikama
109. |
Kad je riječ o izvještavanju o prilikama, objava bi se trebala sastojati od opisnih informacija koje čitatelju omogućuju razumijevanje prilike za poduzeće ili cijeli sektor. Pri izvještavanju o prilikama poduzeće uzima u obzir značajnost informacija koje se objavljuju. U tom kontekstu, među ostalim čimbenicima poduzeće razmatra:
|
8. Struktura izjave o održivosti
110. |
U ovom se poglavlju navodi osnova za iskazivanje informacija o čimbenicima održivosti koje se sastavljaju u skladu s člancima 19.a i 29.a Direktive 2013/34/EU i ESRS-om (tj. izjavom o održivosti) u okviru izvješća poslovodstva poduzeća. Te se informacije iskazuju u posebnom odjeljku izvješća poslovodstva koje sačinjava izjavu o održivosti. Dodatak F Primjer strukture izjave o održivosti u skladu s ESRS-om iz ovog standarda daje ilustrativan primjer izjave o održivosti strukturirane u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja. |
8.1. Opći zahtjev za prikaz
111. |
Informacije o održivosti iskazuju se:
|
8.2. Sadržaj i struktura izjave o održivosti
112. |
Osim mogućnosti uključivanja informacija upućivanjem u skladu s odjeljkom 9.1. Uključivanje upućivanjem ovog standarda, poduzeće u posebnom odjeljku izvješća poslovodstva izvještava o svim primjenjivim objavama u skladu s ESRS-om i poglavljem 1. ovog standarda. |
113. |
Poduzeće u izjavu o održivosti uključuje objave u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (8) i delegiranih uredbi Komisije u kojima su utvrđeni sadržaj i druga obilježja tih objava. Poduzeće mora osigurati da se te objave u izjavi o održivosti mogu zasebno utvrditi. Objave koje se odnose na svaki od okolišnih ciljeva definiranih u Uredbi o taksonomiji prikazuju se zajedno u jasno utvrđenom dijelu odjeljka koji se odnosi na okoliš izjave o održivosti. Na te se objave ne primjenjuju odredbe ESRS-a, uz iznimku ove točke i prve rečenice točke 115. ovog standarda. |
114. |
Ako poduzeće u svoju izjavu o održivosti uključi dodatne objave koje proizlaze iz i. drugih propisa kojima se poduzeću nalaže da objavi informacije o održivosti ili ii. općeprihvaćenih standarda i okvira za izvještavanje o održivosti, uključujući neobvezne smjernice i smjernice specifične za pojedini sektor, koje objavljuju druga tijela za određivanje standarda (kao što su tehnički materijali koje izdaje Međunarodni odbor za standarde održivosti ili Globalna inicijativa za izvještavanje), te objave moraju:
|
115. |
Poduzeće svoju izjavu o održivosti organizira u četiri dijela, sljedećim redoslijedom: opće informacije, informacije o okolišu (uključujući objave u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852), informacije o socijalnim pitanjima i informacije o upravljanju. U skladu s odredbom iz odjeljka 3.6. Značajni učinci ili rizici koji proizlaze iz mjera za čimbenike održivosti ovog standarda, ako informacije navedene u jednom dijelu sadržavaju informacije o kojima se izvještava u drugom dijelu, poduzeće može u jednom dijelu upućivati na informacije iskazane u drugom dijelu, i tako izbjeći udvostručavanje. Poduzeće može primijeniti detaljnu strukturu prikazanu u Dodatku F ovom standardu. |
116. |
Objave u skladu s ESRS-om specifičnim za pojedini sektor grupiraju se prema području izvještavanja i, ako je primjenjivo, prema temi povezanoj s održivošću. Prikazuju se zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 i odgovarajućim tematskim ESRS-om |
117. |
Ako poduzeće sastavlja značajne objave specifične za subjekt u skladu s točkom 11., o tim objavama izvještava zajedno s najrelevantnijim nespecijaliziranim objavama i objavama koje su specifične za pojedini sektor. |
9. Veze s drugim dijelovima korporativnog izvještavanja i povezanim informacijama
118. |
Poduzeće objavljuje informacije koje će korisnicima njegove izjave o održivosti omogućiti da razumiju vezu između raznih dijelova informacija u izjavi te vezu između informacija u izjavi o održivosti i drugih informacija koje poduzeće objavljuje u drugim dijelovima svojih korporativnih izvještaja. |
9.1. Uključivanje upućivanjem
119. |
Ako su ispunjeni uvjeti iz točke 120., u izjavu o održivosti mogu se uključiti informacije propisane zahtjevom za objavljivanje iz ESRS-a, uključujući posebnu podatkovnu točku propisanu zahtjevom za objavljivanje, upućivanjem na:
|
120. |
Poduzeće može uključiti informacije upućivanjem na dokumente ili dio dokumenata navedene u točki 119., pod uvjetom:
|
121. |
Ako su ispunjeni uvjeti iz točke 120., informacije propisane zahtjevom za objavljivanje iz ESRS-a, uključujući specifične podatke iz zahtjeva za objavljivanje, mogu se uključiti u izjavu o održivosti upućivanjem na izvještaj poduzeća sastavljen u skladu s Uredbom (EU) br. 1221/2009 (12) o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS). U tom slučaju poduzeće osigurava da se informacije uključene upućivanjem izrađuju na istoj osnovi kao i informacije ESRS-a, uključujući opseg konsolidacije i postupanje s informacijama o lancu vrijednosti. |
122. |
Pri sastavljanju izjave o održivosti uz primjenu uključivanja upućivanjem poduzeće uzima u obzir ukupnu usklađenost objavljenih informacija i osigurava da se takvim uključivanjem ne narušava čitljivost izjave o održivosti. Dodatak G Primjer uključivanja upućivanjem ovom standardu ilustrativan je primjer uključivanja upućivanjem (vidjeti ESRS 2 BP-2). |
9.2. Povezane informacije i povezanost s financijskim izvještajima
123. |
Poduzeće opisuje odnose između različitih informacija. To bi moglo zahtijevati povezivanje tekstualnih informacija o upravljanju, strategiji i upravljanju rizicima s povezanim pokazateljima i ciljnim vrijednostima. Na primjer, poduzeće će pri objavljivanju povezanih informacija možda trebati objasniti utjecaj ili vjerojatni utjecaj svoje strategije na njegove financijske izvještaje ili financijske planove odnosno odnos svoje strategije i pokazatelja i ciljnih vrijednosti na temelju kojih mjeri napredak svojih rezultata. Nadalje, poduzeće će možda morati objasniti kako bi se korištenjem prirodnih resursa i promjenama u njegovu lancu opskrbe mogli povećati, promijeniti ili smanjiti njegovi značajni učinci, rizici i prilike. Možda će morati povezati te informacije s informacijama o stvarnim ili očekivanim financijskim posljedicama na svoje troškove proizvodnje, na svoj strateški odgovor za ublažavanje takvih učinaka ili rizika i na povezano ulaganje u novu imovinu. Poduzeće će možda trebati i povezati opisne informacije s povezanim pokazateljima i ciljnim vrijednostima i s informacijama u financijskim izvještajima. Informacije koje opisuju veze moraju biti jasne i sažete. |
124. |
Ako izjava o održivosti sadržava novčane iznose ili druge kvantitativne podatke koji prelaze prag značajnosti i koji su iskazani u financijskim izvještajima (izravna povezanost informacija objavljenih u izjavi o održivosti i informacija objavljenih u financijskim izvještajima), poduzeće uključuje upućivanje na odgovarajuću točku svojih financijskih izvještaja u kojem se mogu pronaći te informacije. |
125. |
Izjava o održivosti može sadržavatinovčane iznose ili druge kvantitativne podatke koji prelaze prag za značajnost i koji su ili zbroj ili dio novčanih iznosa ili kvantitativnih podataka iskazanih u financijskim izvještajima poduzeća (neizravna povezanost informacija objavljenih u izjavi o održivosti i informacija objavljenih u financijskim izvještajima). Ako je to slučaj, poduzeće objašnjava na koji su način ti iznosi ili podatkovne točke u izjavi o održivosti povezani s najrelevantnijim iznosima iskazanima u financijskim izvještajima. Ta objava uključuje upućivanje na stavku i/ili relevantne točke njegovih financijskih izvještaja u kojima se mogu pronaći odgovarajuće informacije. Prema potrebi, može se provesti usklađivanje koje se može prikazati u obliku tablice. |
126. |
Ako informacije nisu obuhvaćene točkama 124. i 125., poduzeće objašnjava, na temelju praga za značajnost, usklađenost značajnih podataka, pretpostavki i kvalitativnih informacija uključenih u njegove
izjave o održivosti
s odgovarajućim podacima, pretpostavkama i kvalitativnim informacijama koje su uključene u financijske izvještaje. Do toga može doći ako izjava o održivosti uključuje:
|
127. |
Dosljednost u skladu s točkom 126. na razini je jedne podatkovne točke i uključuje upućivanje na odgovarajuću stavku ili točku bilješke uz financijske izvještaje. Ako značajni podaci, pretpostavke i kvalitativne informacije nisu dosljedni, poduzeće navodi tu činjenicu i objašnjava razlog. |
128. |
Primjeri stavki za koje je potrebno objašnjenje iz točke 126.:
|
129. |
Tematski ESRS i ESRS specifičan za pojedini sektor može uključivati zahtjeve za uključivanje usklađivanja ili prikazivanje dosljednosti podataka i pretpostavki za posebne zahtjeve za objavljivanje. U tim slučajevima prednost imaju zahtjevi iz tih ESRS-a. |
10. Prijelazne odredbe
10.1. Prijelazna odredba o objavama specifičnima za subjekt
130. |
Očekuje se da će se mjera u kojoj su čimbenici održivosti obuhvaćeni ESRS-a povećavati s daljnjim razvojem zahtjeva za objavljivanje. Prema tome, s vremenom će se možda smanjivati potreba za objavama specifičnima za subjekt, osobito zbog budućeg usvajanja standarda specifičnih za sektor. |
131. |
Pri utvrđivanju objava specifičnih za subjekt poduzeće može donijeti prijelazne mjere za njihovu izradu u prve tri godišnje izjave o održivosti u skladu s kojima prioritetno:
|
10.2. Prijelazna odredba o poglavlju 5. Lanac vrijednosti
132. |
Za prve tri godine izvještavanja o održivosti poduzeća prema ESRS-u, ako nisu dostupne sve potrebne informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti, poduzeće objašnjava korake koje je poduzelo kako bi se pribavile potrebne informacije o višim i nižim razinama njegova lancu vrijednosti, razloge zbog kojih se sve potrebne informacije nisu mogle pribaviti i njegove planove da u budućnosti pribavi te informacije. |
133. |
Za prve tri godine izvještavanja o održivosti prema ESRS-u, kako bi se u obzir uzele teškoće na koje poduzeća mogu naići pri prikupljanju informacija od sudionika u cijelom lancu vrijednosti i kako bi se ograničilo opterećenje za MSP-ove u lancu vrijednosti:
|
134. |
Točke 132. i 133. primjenjuju se neovisno o tome je li relevantni sudionik u lancu vrijednosti MSP. |
135. |
Počevši od četvrte godine izvještavanja u skladu s ESRS-om, poduzeće uključuje informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti u skladu s točkom 63. U tom kontekstu, informacije koje se u ESRS-u zahtijevaju od MSP-ova u višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća neće premašiti sadržaj budućeg ESRS-a za uvrštene MSP-ove. |
10.3. Prijelazna odredba o odjeljku 7.1. Iskazivanje usporednih informacija
136. |
Kako bi se olakšala prva primjena ovog standarda, poduzeće u prvoj godini sastavljanja izjave o održivosti u skladu s ESRS-om nije dužno objaviti usporedne informacije propisane odjeljkom 7.1. Iskazivanje usporednih informacija. Za zahtjeve za objavljivanje iz Dodatka C Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode, ova se prijelazna odredba primjenjuje s upućivanjem na prvu godinu obvezne primjene zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvodi. |
10.4. Prijelazna odredba: Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode
137. |
U Dodatku C Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode u ovom standardu utvrđuju se odredbe o postupnom uvođenju za zahtjeve za objavljivanje ili podatkovne točke zahtjeva za objavljivanje u tematskom ESRS-u koji se mogu izostaviti ili koji nisu primjenjivi u prvim godinama sastavljanja izjave o održivosti u skladu s ESRS-om. |
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a 1 i jednako je važan kao i ostali dijelovi standarda.
Objave specifične za subjekt
AR 1. |
Objave specifične za subjekt omogućuju korisnicima da razumiju učinke, rizike i prilike poduzeća povezane s okolišnim, socijalnim ili upravljačkim pitanjima. |
AR 2. |
Objave specifične za subjekt poduzeće sastavlja tako da:
|
AR 3. |
Pri utvrđivanju treba li pokazatelje uključiti u svoje objave specifične za subjekt poduzeće razmatra:
|
AR 4. |
Pri izradi objava specifičnih za subjekt poduzeće pažljivo razmatra:
|
AR 5. |
Kao dodatna pomoć pri izradi objava specifičnih za subjekt može biti korisno uzeti u obzir informacije koje se propisuju tematskim ESRS-om i koje se odnose na slične čimbenike održivosti. |
Dvostruka značajnost
Dionici i njihova važnost za postupak procjene značajnosti
AR 6. |
Osim kategorija dionika navedenih u točki 22., uobičajene kategorije dionika su sljedeće: zaposlenici i drugi radnici, dobavljači, potrošači, kupci, krajnji korisnici, lokalne zajednice i osobe u ranjivom položaju te javna tijela, uključujući regulatore, nadzorna tijela i središnje banke. |
AR 7. |
Priroda se može smatrati tihim dionikom. U tom se slučaju ekološkim podacima i podacima o očuvanju vrsta može poduprijeti procjena značajnosti koju je provelo poduzeće. |
AR 8. |
Procjena značajnosti temelji se na dijalogu s pogođenim dionicima. Poduzeće može surađivati s pogođenim dionicima ili njihovim predstavnicima (kao što su zaposlenici ili sindikati) te s korisnicima izjava o održivosti i drugim stručnjacima kako bi osiguralo podatke za donošenje zaključaka o svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama ili povratne informacije o tim zaključcima. |
Procjena značajnosti učinaka
AR 9. |
Pri procjeni značajnosti učinaka i utvrđivanju značajnih čimbenika o kojima treba izvijestiti, poduzeće razmatra sljedeća četiri koraka:
|
Značajke ozbiljnosti
AR 10. |
Ozbiljnost se utvrđuje na temelju sljedećih čimbenika:
|
AR 11. |
Bilo koja od tih triju značajki (razmjer, opseg i nepopravljivost) može imati ozbiljan negativan učinak. Kad je riječ o mogućem negativnom učinku na ljudska prava, ozbiljnost učinka ima prednost pred vjerojatnošću. |
Učinci povezani s poduzećem
AR 12. |
Za ilustraciju:
|
Procjena financijske značajnosti
AR 13. |
U nastavku su navedeni primjeri u kojima su učinci i ovisnosti izvori rizika ili prilika:
|
AR 14. |
Utvrđivanje rizika i prilika koji utječu ili bi se moglo razumno očekivati da će utjecati na financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju početna je točka za procjenu financijske značajnosti. U tom kontekstu poduzeće razmatra:
|
AR 15. |
Nakon što utvrdi svoje rizike i prilike, poduzeće određuje koji su od njih značajni za izvještavanje. To se temelji na kombinaciji i. vjerojatnosti nastanka i ii. potencijalnog razmjera financijskih posljedica utvrđenih na temelju odgovarajućih pragova. U tom koraku poduzeće razmatra doprinos tih rizika i prilika financijskim posljedicama u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju na temelju:
|
Čimbenici održivosti koje treba uključiti u procjenu značajnosti
AR 16. |
Pri procjeni značajnosti poduzeće uzima u obzir sljedeći popis čimbenika održivosti obuhvaćenih tematskim ESRS-om. Ako se na temelju procjene značajnosti koju je provelo poduzeće (vidjeti ESRS 2 IRO-1) određeni čimbenik održivosti na ovom popisu procijeni kao značajan, poduzeće izvještava u skladu s odgovarajućim zahtjevima za objavljivanje iz relevantnih tematskih ESRS-a. Primjena ovog popisa nije zamjena za postupak utvrđivanja značajnih čimbenika. Taj je popis alat kojim se potkrepljuje procjena značajnosti koju je provelo poduzeće. Pri utvrđivanju svojih značajnih čimbenika poduzeće i dalje mora uzimati u obzir vlastite posebne okolnosti. Poduzeće sastavlja i objave specifične za subjekt o značajnim učincima, rizicima i prilikama koji nisu obuhvaćeni ESRS-om, kako je opisano u točki 11. ovog standarda.
|
Procjena na temelju prosjeka sektora i zamjenskih vrijednosti
AR 17. |
Ako ne može prikupiti informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti u skladu s točkom 63. nakon što se u razumnoj mjeri potrudilo da to učini, poduzeće procjenjuje informacije koje treba dostaviti koristeći sve razumne i pouzdane informacije koje su mu dostupne na izvještajni datum bez nepotrebnih troškova ili napora. To uključuje, ali nije ograničeno na unutarnje i vanjske informacije, kao što su podaci iz neizravnih izvora, sektorski prosjeci, analize uzoraka, podaci o tržištima i istovrsnim projektima, druge zamjenske vrijednosti ili podaci koji se temelje na potrošnji. |
Sadržaj i struktura izjave o održivosti
AR 18. |
Kao primjer za točku 115. odjeljka 8.2. Sadržaj i struktura izjave o održivosti ovog standarda, poduzeće koje obuhvaća okolišna i socijalna pitanja u okviru iste politike može sadržavati unakrsna upućivanja. To znači da poduzeće može izvijestiti o politici u svojim objavama o okolišu i pozvati se na nju u odgovarajućim objavama o socijalnim pitanjima ili obrnuto. Dopušteno je konsolidirano prikazivanje politika po temama. |
Dodatak B
Kvalitativna obilježja informacija
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a 1 i jednako je važan kao i ostali dijelovi standarda. U ovom se dodatku definiraju kvalitativna obilježja koja moraju ispunjavati informacije prikazane u izjavi o održivosti sastavljenoj u skladu s ESRS-om.
Važnost
QC 1. |
Informacije o održivosti važne su ako mogu utjecati na odluke korisnika u okviru pristupa dvostruke značajnosti (vidjeti poglavlje 3. ovog standarda). |
QC 2. |
Informacije mogu utjecati na odluku čak i ako neki korisnici odluče da ih neće iskoristiti ili su već informirani iz drugih izvora. Informacije o održivosti mogu utjecati na odluke korisnika ako imaju prognostičku ili potvrdnu vrijednost ili obje. Informacije imaju prognostičku vrijednost ako se mogu upotrijebiti kao ulazni podaci za postupke s pomoću kojih korisnici predviđaju buduće ishode. Da bi imale prognostičku vrijednost, informacije o održivosti ne moraju se smatrati predviđanjem ili prognozom, već ih korisnici trebaju upotrebljavati pri davanju vlastitih predviđanja. |
QC 3. |
Informacije imaju potvrdnu vrijednost ako pružaju povratne informacije o prethodnim evaluacijama (potvrde ili promjene). |
QC 4. |
Značajnost je aspekt važnosti specifičan za subjekt, koji se temelji na prirodi ili veličini, ili na jednom i drugom, stavaka na koje se odnose informacije, kako je procijenjeno u kontekstu izjava o održivosti poduzeća (vidjeti poglavlje 3. ovog standarda). |
Vjerno prikazivanje
QC 5. |
Da bi bile korisne, informacije ne smiju samo prikazivati važne pojave, već moraju vjerno prikazivati i bit pojava koje se njima žele prikazati. Vjerno prikazivanje zahtijeva da informacije budu i. potpune, ii. neutralne i iii. bez pogrešaka. |
QC 6. |
Potpuni prikaz učinka, rizika ili prilika uključuje sve značajne informacije koje su korisnicima potrebne kako bi razumjeli taj učinak, rizik ili pogodnost. To uključuje način na koji je poduzeće prilagodilo svoju strategiju, upravljanje rizicima i upravljanje kao odgovor na taj učinak, rizik ili pogodnost te pokazatelje utvrđene za postavljanje ciljnih vrijednosti i mjerenje rezultata. |
QC 7. |
U neutralnom prikazu nema pristranosti pri odabiru ili otkrivanju informacija. Informacija je neutralna ako nije pristrana, opterećena, naglašena, nenaglašena ili ako se njome nije na neki drugi način manipuliralo kako bi se povećala vjerojatnost da će korisnici tu informaciju primiti povoljno ili nepovoljno. Mora biti uravnotežena tako da obuhvaća povoljne/pozitivne i nepovoljne/negativne aspekte. Jednaka pozornost posvećuje se negativnim i pozitivnim učincima koji su značajni iz perspektive značajnosti učinaka te rizicima i prilikama koji su značajni iz perspektive financijske značajnosti. Kako bi prikaz bio neutralan, sve informacije o održivosti koje se odnose na težnje poduzeća, na primjer ciljne vrijednosti ili planovi, obuhvaćaju i težnje i čimbenike koji bi poduzeće mogli spriječiti da ih ostvari. |
QC 8. |
Neutralnost se podupire opreznošću koja se odnosi na oprez pri donošenju prosudbi u uvjetima nesigurnosti. Kako bi bile neutralne, informacije se ne smiju netirati niti kompenzirati. Opreznost znači da prilike nisu precijenjene i da rizici nisu podcijenjeni. Jednako tako, opreznost ne dopušta ni podcjenjivanje prilika ni precjenjivanje rizika. Poduzeće može prikazati neto informacije uz apsolutne vrijednosti, ako se tim prikazom ne prikrivaju važne informacije i ako uključuju jasno objašnjenje o učincima i razlozima netiranja. |
QC 9. |
Informacije mogu biti točne, a da nisu sasvim precizne u svakom pogledu. Točne informacije podrazumijevaju da je poduzeće provelo odgovarajuće postupke i unutarnje kontrole kako bi se izbjegle značajne pogreške ili značajno pogrešno prikazivanje. Kao takve, procjene se prikazuju s jasnim naglaskom na njihovim mogućim ograničenjima i povezanoj nesigurnosti (vidjeti odjeljak 7.2. ovog standarda). Količina potrebne i ostvarive preciznosti te čimbenici koji informacije čine točnima ovise o prirodi informacija i prirodi pitanja na koje se odnose. Na primjer, točnost zahtijeva sljedeće:
|
Usporedivost
QC 10. |
Informacije o održivosti usporedive su ako se mogu usporediti s informacijama koje je poduzeće dostavilo u prethodnim razdobljima i ako se mogu usporediti s informacijama koje su dostavila druga poduzeća, osobito ona koja obavljaju slične djelatnosti ili posluju u istom sektoru. Referentna točka za usporedbu može biti ciljna vrijednost, polazna vrijednost, referentna vrijednost za industriju, usporedive informacije dobivene od drugih poduzeća ili od međunarodno priznate organizacije itd. |
QC 11. |
Dosljednost je povezana s usporedivošću, ali joj nije jednaka. Dosljednost se odnosi na to da poduzeće ili druga poduzeća od razdoblja do razdoblja primjenjuju iste pristupe ili metode na isti čimbenik održivosti. Dosljednost pomaže pri ostvarivanju cilja usporedivosti. |
QC 12. |
Usporedivost nije ujednačenost. Kako bi informacije, kao i sastavnice, bile usporedive, moraju slično izgledati, dok različite sastavnice moraju izgledati drukčije. Usporedivost informacija o održivosti ništa se više ne poboljšava time da se različite stvari čine sličnima, nego što se poboljšava time da se slične stvari čine različitima. |
Provjerljivost
QC 13. |
Provjerljivost korisnicima daje sigurnost da su informacije potpune, neutralne i točne. Informacije o održivosti provjerljive su ako se takve informacije ili ulazni podaci iz kojih su izvedene mogu potvrditi. |
QC 14. |
Provjerljivost znači da bi različiti upućeni i neovisni promatrači mogli postići konsenzus, iako ne nužno u potpunosti, da je određeni prikaz vjeran. Informacije o održivosti dostavljaju se na način kojim se poboljšava njihova provjerljivost, na primjer:
|
QC 15. |
Neke informacije o održivosti imat će oblik objašnjenja ili informacija o budućim događajima. Te se objave mogu potkrijepiti vjerodostojnim prikazom činjenica, na primjer, strategija, planova i analiza rizika poduzeća. Kako bi se korisnicima pomoglo da odluče hoće li iskoristiti takve informacije, poduzeće opisuje temeljne pretpostavke i metode sastavljanja informacija te druge čimbenike kojima se dokazuje da odražavaju stvarne planove ili odluke poduzeća. |
Razumljivost
QC 16. |
Informacije o održivosti razumljive su ako su jasne i sažete. Razumljive informacije omogućuju svim u razumnoj mjeri upućenim korisnicima da lako razumiju informacije koje se priopćavaju. |
QC 17. |
Kako bi objave o održivosti bile sažete, potrebno je a) izbjegavati generičke, standardizirane informacije koje nisu specifične za poduzeće; b) izbjegavati nepotrebno udvostručavanje informacija, uključujući informacije koje se navode i u financijskim izvještajima; i (c) upotrebljavati jasan jezik i dobro strukturirane rečenice i odlomke. Sažete objave uključuju samo značajne informacije. Dodatne informacije prikazane u skladu s točkom 113. dostavljaju se na način kojim se izbjegava prikrivanje značajnih informacija. |
QC 18. |
Jasnoća bi se mogla poboljšati razlikovanjem informacija o kretanjima u izvještajnom razdoblju od „stalnih” informacija koje se uglavnom ne mijenjaju između dva razdoblja. To se može učiniti, na primjer, zasebnim opisivanjem značajki postupaka upravljanja i upravljanja rizicima poduzeća povezanih s održivošću koje su se promijenile od prethodnog izvještajnog razdoblja u odnosu na one koje se nisu promijenile. |
QC 19. |
Potpunost, jasnoća i usporedivost objava o održivosti ovise o tome prikazuju li se informacije kao usklađena cjelina. Kako bi objave o održivosti bile usklađene, prikazuju se tako da se objašnjavaju kontekst i odnosi između povezanih informacija. Usklađenost zahtijeva i da poduzeće dostavlja informacije tako da se korisnicima omogućuje da informacije o njegovim učincima, rizicima i prilikama koji proizlaze iz održivosti povežu s informacijama u financijskim izvještajima poduzeća. |
QC 20. |
Ako rizici i prilike koji proizlaze iz održivosti, o kojima se raspravlja u financijskim izvještajima, utječu na izvještavanje o održivosti, poduzeće u izjavu o održivosti uključuje informacije koje su korisnicima potrebne za procjenu tih posljedica i prikazuje odgovarajuće poveznice na financijske izvještaje (vidjeti poglavlje 9. ovog standarda). Razina informacija, podrobnost i tehničke značajke usklađuju se s potrebama i očekivanjima korisnika. Potrebno je izbjegavati kratice te utvrditi i objaviti mjerne jedinice. |
Dodatak C
Popis zahtjeva za objavljivanje koji se postupno uvode
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a 1 i jednako je važan kao i ostali dijelovi standarda.
ESRS |
Zahtjev za objavljivanje |
Puni naziv zahtjeva za objavljivanje |
Postupno uvođenje ili datum stupanja na snagu (uključujući prvu godinu) |
ESRS 2 |
SBM-1 |
Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti |
Poduzeće objavljuje informacije propisane u ESRS-u 2 SBM-1 točki 40. podtočki (b) (raščlamba ukupnih prihoda po značajnom sektoru ESRS-a) i točki 40. podtočki (c) (popis dodatnih značajnih sektora ESRS-a) počevši od datuma primjene utvrđenog u delegiranom aktu Komisije koji će se donijeti u skladu s člankom 29.b stavkom 1. trećim podstavkom točkom ii. Direktive 2013/34/EU. |
ESRS 2 |
SBM-3 |
Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom. |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u 2 SBM-3 točki 48. podtočki (e) (očekivane financijske posljedice). Poduzeće može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a 2 SBM-3 točke 48. podtočke (e) tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije ako iz praktičnih razloga ne može sastaviti kvantitativne informacije. |
ESRS E1 |
E1-6 |
Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3 te ukupne emisije stakleničkih plinova |
Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prvoj godini sastavljanja izjave o održivosti izostaviti podatke o ukupnim emisijama stakleničkih plinova iz opsega 3 i ukupnim emisijama stakleničkih plinova. |
ESRS E1 |
E1-9 |
Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E1-9. Može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a E1-9 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije ako iz praktičnih razloga ne može sastaviti kvantitativne informacije. |
ESRS E2 |
E2-6 |
Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E2-6. Osim informacija propisanih u točki 40. podtočki (b) o operativnim i kapitalnim rashodima koji su nastali u izvještajnom razdoblju u vezi s većim incidentima i naslagama, poduzeće može ispuniti zahtjeve ESRS-a E2-6 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije. |
ESRS E3 |
E3-5 |
Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima |
Poduzeće može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E3-5 u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti. Može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a E3-5 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije. |
ESRS E4 |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prve dvije godine sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS E4. |
ESRS E4 |
E4-6 |
Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E4-6. Poduzeće može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a E4-6 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije. |
ESRS E5 |
E5-6 |
Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s iskorištavanjem resursa i kružnim gospodarstvom |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u E5-6. Poduzeće može ispuniti zahtjeve iz ESRS-a E5-6 tako da prve tri godine u svojoj izjavi o održivosti objavi samo kvalitativne informacije. |
ESRS S1 |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prvoj godini sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS S1. |
ESRS S1 |
S1-7 |
Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svojih izjava o održivosti ne mora izvijestiti o svim podacima iz ovog zahtjeva za objavljivanje. |
ESRS S1 |
S1-8 |
Opseg kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti ovaj zahtjev za objavljivanje o vlastitim radnicima u zemljama izvan EGP-a. |
ESRS S1 |
S1-11 |
Socijalna zaštita |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u S1-11. |
ESRS S1 |
S1-12 |
Postotak zaposlenika s invaliditetom |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u S1-12. |
ESRS S1 |
S1-13 |
Osposobljavanje i razvoj vještina |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u S1-13. |
ESRS S1 |
S1-14 |
Zdravlje i sigurnost |
U prvoj godini sastavljanja izjave o održivosti poduzeće može izostaviti podatke o slučajevima oboljenja povezanih s radom i o broju izgubljenih dana zbog ozljeda, nezgoda, smrtnih slučajeva i bolesti. |
ESRS S1 |
S1-14 |
Zdravlje i sigurnost |
U prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti poduzeće može izostaviti informacije o radnicima koji nisu u radnom odnosu. |
ESRS S1 |
S1-15 |
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života |
Poduzeće u prvoj godini sastavljanja svoje izjave o održivosti može izostaviti informacije propisane u ESRS-u S1-15. |
ESRS S2 |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prve dvije godine sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS S2. |
ESRS S3 |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prve dvije godine sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS S3. |
ESRS S4 |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Svi zahtjevi za objavljivanje |
Poduzeća ili grupe čiji prosječni broj zaposlenika tijekom financijske godine na datum bilance nije veći od 750 (na konsolidiranoj osnovi ako je primjenjivo) mogu u prve dvije godine sastavljanja izjave o održivosti izostaviti informacije iz zahtjeva za objavljivanje ESRS S4. |
Dodatak D
Struktura izjave o održivosti u skladu s ESRS-om
Ovaj je dodatak sastavni dio ESRS-a 1 i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda kad je riječ o izvještavanju u četiri dijela kako je navedeno u točki 115.
Dio izvješća poslovodstva |
Kodifikacija ESRS-a |
Naslov |
||
|
ESRS 2 |
Opće objave, uključujući informacije dostavljene u skladu sa zahtjevima za primjenu tematskog ESRS-a navedene u Dodatku C ESRS-u 2. |
||
|
Nije primjenjivo |
Objavljivanja u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852 (Uredba o taksonomiji) |
||
|
ESRS E1 |
Klimatske promjene |
||
|
ESRS E2 |
Onečišćenje |
||
|
ESRS E3 |
Vodni i morski resursi |
||
|
ESRS E4 |
Bioraznolikost i ekosustavi |
||
|
ESRS E5 |
Korištenje resursa i kružno gospodarstvo |
||
|
ESRS S1 |
Vlastita radna snaga |
||
|
ESRS S2 |
Radnici u lancu vrijednosti |
||
|
ESRS S3 |
Pogođene zajednice |
||
|
ESRS S4 |
Potrošači i krajnji korisnici |
||
|
ESRS G1 |
Poslovno ponašanje |
Dodatak E
Dijagram toka za utvrđivanje objava u skladu s ESRS-ima
Procjena značajnosti početna je točka za izvještavanje o održivosti u skladu s ESRS-ima. Ovaj dodatak neobvezujući je prikaz procjene učinka i financijske značajnosti navedene u poglavlju 3. IRO-1 u odjeljku 4.1. ESRS-a 2 obuhvaća opće zahtjeve za objavljivanje o postupku poduzeća za utvrđivanje učinaka, rizika i prilika te procjenu njihove značajnosti. SBM-3 ESRS-a 2 predviđa opće zahtjeve za objavljivanje značajnog učinka, rizika i prilika koje proizlaze iz procjene značajnosti poduzeća. Poduzeće može izostaviti sve zahtjeve za objavljivanje u tematskom standardu ako ocijeni da predmetna tema nije značajna. U tom slučaju može objaviti kratko objašnjenje zaključaka procjene značajnosti za tu temu, ali je za ESRS E1 o klimatskim promjenama dužno objaviti detaljno objašnjenje (IRO-2 ESRS 2). ESRS-om se utvrđuju zahtjevi za objavljivanje, a ne zahtjevi za ponašanje. Zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na akcijske planove, ciljeve, politike, analizu scenarija i tranzicijske planove proporcionalni su jer ovise o tome da ih poduzeće ima, što može ovisiti o veličini, kapacitetu, resursima i vještinama poduzeća. Napomena: Dijagram toka u nastavku ne odnosi se na situaciju u kojoj poduzeće čimbenik održivosti ocijeni značajnim, a nije obuhvaćen tematskim standardom i u tom slučaju sastavlja dodatne objave specifične za subjekt (ESRS 1 (točka 30. podtočka (b)).
Dodatak F
Primjer strukture izjave o održivosti u skladu s ESRS-om
Ovaj je Dodatak dopuna ESRS-a 1. Sadržava neobvezujuće primjere strukture izjave o održivosti iz odjeljka 8.2. ovog standarda. U ovom je primjeru poduzeće zaključilo da bioraznolikost i ekosustavi, onečišćenje i pogođene zajednice nisu značajni.
Dodatak G
Primjer uključivanja upućivanjem
Ovim se Dodatkom dopunjuje ESRS 1. Sadržava neobvezujuće primjere uključivanja u izjavu o održivosti upućivanjem na drugi odjeljak izvješća poslovodstva, kako je navedeno u odjeljku 9.1. ovog standarda.
ESRS 2
OPĆE OBJAVE
SADRŽAJ
Cilj
1. |
Osnova za sastavljanje izjava |
– |
Zahtjev za objavljivanje BP-1 – Opća osnova za sastavljanje izjava o održivosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje BP-2 – Objave u posebnim okolnostima |
2. |
Upravljanje |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-1 – Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-2 – Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-3 – Uključivanje rezultata povezanih s održivošću u programe poticaja |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-4 – Izvještaj o dužnoj pažnji |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-5 – Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti |
3. |
Strategija |
– |
Zahtjev za objavljivanje SBM-1 – Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
4. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama |
4.1 |
Objave o postupku procjene značajnosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika |
– |
Zahtjev za objavljivanje IRO-2 – Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća |
4.2. |
Minimalni zahtjev za objavljivanje politika i mjera |
– |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Politike MDR-P – Politike donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti |
– |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Mjere MDR-A – Mjere i resursi povezani sa značajnim čimbenicima održivosti |
5. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti |
– |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Pokazatelji MDR-M – Pokazatelji značajnih čimbenika održivosti |
– |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Ciljne vrijednosti MDR-T – Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
1. |
Osnova za sastavljanje izjava |
– |
Zahtjev za objavljivanje BP-1 – Opća osnova za sastavljanje izjave o održivosti |
2. |
Upravljanje |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-1 – Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-2 – Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-3 – Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-4 – Izvještaj o dužnoj pažnji |
– |
Zahtjev za objavljivanje GOV-5 – Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti |
3. |
Strategija |
– |
Zahtjev za objavljivanje SBM–1 – Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
4. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama |
– |
Zahtjev za objavljivanje IRO-2 – Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća |
– |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Politike MDR-P – Politike donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti |
– |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Mjere MDR-A – Mjere i resursi povezani sa značajnim čimbenicima održivosti |
5. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti |
– |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Ciljne vrijednosti MDR-T – Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti |
Dodatak B: |
Popis podataka u međusektorskim i tematskim standardima koji proizlaze iz drugih propisa EU-a |
Dodatak C: |
Zahtjevi za objavljivanje i primjenu u tematskom ESRS-u koji se primjenjuju zajedno s ESRS-om 2 Opće objave |
Cilj
1. |
U ovom ESRS-u utvrđuju se zahtjevi za objavljivanje koji se primjenjuju na sva poduzeća bez obzira na sektor njihove djelatnosti (nespecijalizirani) i zahtjevi koji se primjenjuju na sve teme povezane s održivošću (međusektorski). Ovim ESRS-om obuhvaćena su područja izvještavanja utvrđena u odjeljku 1.2. Međusektorski standardi i područja izvještavanja ESRS-a 1 Opći zahtjevi. |
2. |
Pri sastavljanju objava u skladu s ovim standardom poduzeće primjenjuje zahtjeve za objavljivanje (uključujući njihove podatke) utvrđene u tematskom ESRS-u, kako je navedeno u Dodatku C ovom standardu Zahtjevi za objavljivanje/primjenu u tematskom ESRS-u koji se primjenjuju zajedno s ESRS-om 2 Opće objave. Poduzeće primjenjujezahtjeve navedene u Dodatku C:
|
1. Osnova za sastavljanje izjava
Zahtjev za objavljivanje BP-1 – Opća osnova za sastavljanje izjave o održivosti
3. |
Poduzeće objavljuje opću osnovu za sastavljanje svoje izjave o održivosti. |
4. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u način na koji poduzeće sastavlja svoju izjavu o održivosti, uključujući opseg konsolidacije, informacije o višim i nižim razinama lanca vrijednosti i, ako je relevantno, podatak o tome je li poduzeće koristilo neku od opcija za izostavljanje informacija iz točaka (d) i (e) u sljedećoj točki. |
5. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije:
|
Zahtjev za objavljivanje BP-2 – Objave u posebnim okolnostima
6. |
Poduzeće objavljuje informacije o posebnim okolnostima. |
7. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u učinak tih posebnih okolnosti na sastavljanje izjave o održivosti. |
8. |
Poduzeće može izvijestiti o tim informacijama zajedno s objavama na koje se odnose. |
Razdoblja
9. |
Ako poduzeće odstupa od srednjoročnih ili dugoročnih razdoblja definiranih u ESRS-u 1 odjeljku 6.4. Definicija kratkoročnog, srednjoročnog i dugoročnog za potrebe izvještavanja, opisuje:
|
Procjena lanca vrijednosti
10. |
Ako pokazatelji uključuju podatke o višim i/ili nižim razinama lanca vrijednosti procijenjene na temelju neizravnih izvora, kao što su prosječni sektorski podaci ili druge zamjenske vrijednosti, poduzeće:
|
Izvori procjene i neizvjesnost ishoda
11. |
U skladu s ESRS-om 1 odjeljkom 7.2. Izvori procjene i neizvjesnost ishoda poduzeće:
|
12. |
Pri objavljivanju informacija o budućim događajima poduzeće može navesti da te informacije smatra neizvjesnima. |
Promjene u sastavljanju ili iskazivanju informacija o održivosti
13. |
U slučaju promjena pri sastavljanju i iskazivanju informacija o održivosti u odnosu na prethodna izvještajna razdoblja (vidjeti ESRS 1, odjeljak 7.4. Promjene u sastavljanju ili iskazivanju informacija o održivosti), poduzeće:
|
Izvještavanje o pogreškama iz prethodnih razdoblja
14. |
Ako utvrdi značajne pogreške iz prethodnog razdoblja (vidjeti ESRS 1, odjeljak 7.5. Izvještavanje o pogreškama iz prethodnih razdoblja), poduzeće objavljuje:
|
Objave koje proizlaze iz drugih propisa ili općeprihvaćenih izjava u okviru izvještavanja o održivosti
15. |
Ako poduzeće u svoju izjavu o održivosti uključi informacije koje proizlaze iz drugih propisa kojima se poduzeću nalaže da objavi informacije o održivosti ili iz općeprihvaćenih standarda i okvira izvještavanja o održivosti (vidjeti ESRS 1, odjeljak 8.2. Sadržaj i struktura izjave o održivosti), osim informacija propisanih ESRS-om, objavljuje i tu činjenicu. Kad je riječ o djelomičnoj primjeni drugih standarda ili okvira izvještavanja, poduzeće navodi točno upućivanje na točke primijenjenog standarda ili okvira. |
Uključivanje upućivanjem
16. |
Ako poduzeće uključuje informacije upućivanjem (vidjeti ESRS 1, odjeljak 9.1. Uključivanje upućivanjem), objavljuje popis zahtjeva za objavljivanje ESRS-a ili posebnih podatkovnih točaka propisanih zahtjevom za objavljivanje koji su uključeni upućivanjem. |
Primjena odredaba o postupnom uvođenju u skladu s Dodatkom C ESRS-a 1
17. |
Ako poduzeće ili grupa koja na datum bilance ne prelazi prosječan broj od 750 zaposlenika tijekom financijske godine odluči izostaviti informacije propisane standardima ESRS E4, ESRS- S1, ESRS S2, ESRS S3 ili ESRS S4 u skladu s Dodatkom C ESRS-u 1, svejedno mora objaviti jesu li teme održivosti koje pokrivaju ESRS E4, ESRS S1, ESRS S2, ESRS S3 i ESRS S4 ocijenjene kao značajne kao rezultat procjene značajnosti poduzeća. Osim toga, ako su jedna ili više tema procijenjene kao značajne, za svaku značajnu temu poduzeće:
|
2. Upravljanje
18. |
Cilj je ovog poglavlja utvrditi zahtjeve za objavljivanje koji pružaju uvid u postupke upravljanja, kontrole te postupke za praćenje, upravljanje i nadzor čimbenika održivosti. |
Zahtjev za objavljivanje GOV-1 – Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela
19. |
Poduzeće objavljuje sastav administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela, njihove uloge i odgovornosti te pristup stručnom znanju i vještinama u pogledu čimbenika održivosti. |
20. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u:
|
21. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije o sastavu i raznolikosti članova administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća:
|
22. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije o ulogama i odgovornostima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela:
|
23. |
Objava uključuje opis načina na koji administrativna, upravljačka i nadzorna tijela utvrđuju dostupnost odgovarajućih vještina i stručnog znanja potrebnih za nadzor čimbenika održivosti, uključujući:
|
Zahtjev za objavljivanje GOV-2 – Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela
24. |
Poduzeće objavljuje na koji se način administrativna, upravljačka i nadzorna tijela obavještavaju o čimbenicima održivosti i kako se s tim čimbenicima postupalo u izvještajnom razdoblju. |
25. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u način na koji se administrativna, upravljačka i nadzorna tijela obavještavaju o čimbenicima održivosti te uvid u informacije i pitanja kojima su se ta tijela bavila tijekom izvještajnog razdoblja. Time se pak omogućuje razumijevanje toga jesu li članovi tih tijela bili primjereno obaviješteni i jesu li mogli ispuniti svoje uloge. |
26. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije:
|
Zahtjev za objavljivanje GOV-3 – Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja
27. |
Poduzeće objavljuje informacije o uključivanju svojih rezultata u području održivosti u programe poticaja. |
28. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u to nude li se članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela programi poticaja povezani s čimbenicima održivosti. |
29. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije o programima poticaja i
politikama
primitaka povezanih s čimbenicima održivosti za članove administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća, ako postoje:
|
Zahtjev za objavljivanje GOV–4 – Izvještaj o dužnoj pažnji
30. |
Poduzeće objavljuje mapirane informacije o postupku dužne pažnje iz svoje izjave o održivosti. |
31. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje olakšati uvid u postupak dužne pažnje poduzeća u pogledu čimbenika održivosti. |
32. |
Glavni aspekti i koraci u okviru postupka dužne pažnje iz poglavlja 4. ESRS-a 1 – Dužna pažnja povezani su s nizom međusektorskih i tematskih zahtjeva za objavljivanje iz ESRS-a. Kako bi se omogućilo prikazivanje stvarne prakse poduzeća kad je riječ o dužnoj pažnji, poduzeće provodi mapiranje u okviru kojeg se navodi na koji način i gdje se njegova primjena glavnih aspekata i koraka unutar postupka dužne pažnje odražava u njegovoj izjavi o održivosti (15). |
33. |
Tim se zahtjevom za objavljivanje ne propisuju nikakvi posebni zahtjevi povezani s postupanjem koji se odnose na postupak dužne pažnje te se njime ne obuhvaća niti mijenja uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela kako je uređeno drugim propisima. |
Zahtjev za objavljivanje GOV–5 – Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti
34. |
Poduzeće objavljuje glavne značajke svojeg sustava upravljanja rizicima i unutarnje kontrole povezane s postupcima izvještavanja o održivosti. |
35. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u postupak upravljanja rizicima i unutarnje kontrole poduzeća povezane s izvještavanjem o održivosti. |
36. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije:
|
3. Strategija
37. |
U ovom poglavlju utvrđeni su zahtjevi za objavljivanje koji pružaju uvid u:
|
Zahtjev za objavljivanje SBM-1 – Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti
38. |
Poduzeće objavljuje elemente svoje strategije koji se odnose na čimbenike održivosti ili utječu na njih te svoj poslovni model i lanac vrijednosti. |
39. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje opisati ključni elementi opće strategije poduzeća koji se odnose ili utječu na čimbenike održivosti te ključne elemente poslovnog modela i lanca vrijednosti poduzeća kako bi se pružio uvid u njegovu izloženost učincima, rizicima i prilikama i njihove izvore. |
40. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije o ključnim elementima svoje opće strategije koji se odnose na čimbenike održivosti ili utječu na njih:
|
41. |
Ako poduzeće ima poslovni nastan u državi članici EU-a koja dopušta izuzeće od objavljivanja informacija iz članka 18. stavka 1. podtočke (a) Direktive 2013/34/EU (22) i ako je poduzeće iskoristilo to izuzeće, može izostaviti raščlambu prihoda po značajnom sektoru ESRS-a u skladu s točkom 40. podtočkom (b). U tom slučaju poduzeće ipak objavljuje popis sektora ESRS-a koji su značajni za poduzeće. |
42. |
Poduzeće objavljuje opis svojeg poslovnog modela i svojeg lanca vrijednosti, uključujući:
|
Zahtjev za objavljivanje SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
43. |
Poduzeće objavljuje na koji se način interesi i stajališta njegovih dionika uzimaju u obzir u strategiji i poslovnom modelu poduzeća. |
44. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u način na koji interesi i stajališta dionika utječu na strategiju i poslovni model poduzeća. |
45. |
Poduzeće objavljuje sažeti opis:
|
Zahtjev za objavljivanje SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
46. |
Poduzeće objavljuje svoje značajne učinke, rizike i prilike te način njihove interakcije s njegovom strategijom i poslovnim modelom. |
47. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u značajne učinke, rizike i prilike na koje je ukazala procjena značajnosti koju je provelo poduzeće te načina na koji oni proizlaze iz strategije i poslovnih modela poduzeća i potiču njihovu prilagodbu, uključujući njegovu raspodjelu sredstava. Informacije koje treba objaviti o upravljanju značajnim učincima, rizicima i prilikama poduzeća propisane su tematskim ESRS-om i standardima specifičnima za pojedini sektor, koji će se primjenjivati zajedno s minimalnim zahtjevima za objavljivanje politika, mjera i ciljnih vrijednosti utvrđenih u ovom standardu. |
48. |
Poduzeće objavljuje:
|
49. |
Poduzeće može objaviti opisne informacije iz točke 46. zajedno s objavama u skladu s odgovarajućim tematskim ESRS-om i u tom je slučaju ipak dužno prezentirati izvještaj o svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama, zajedno s objavama u skladu s ovim poglavljem ESRS-a 2. |
4. Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
4.1. Objave o postupku procjene značajnosti
50. |
U ovom poglavlju utvrđeni su zahtjevi za objavljivanje koji pružaju uvid u:
|
Zahtjev za objavljivanje IRO-1 – Opis postupka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika
51. |
Poduzeće objavljuje postupke za utvrđivanje svojih učinaka, rizika i prilika te procjenjuje koji su od njih značajni. |
52. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u postupak kojim poduzeće utvrđuje učinke, rizike i prilike i procjenjuje njihovu značajnost, kao osnovu za utvrđivanje informacija za objavu u svojoj izjavi o održivosti (vidjeti ESRS 1 poglavlje 3. i s time povezane zahtjeve za primjenu, kojima su utvrđeni zahtjevi i načela povezana s postupkom utvrđivanja i procjene značajnih učinaka, rizika i prilika na temelju načela dvostruke značajnosti). |
53. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije:
|
Zahtjev za objavljivanje IRO-2 – Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća
54. |
Poduzeće u svojim izjavama o održivosti izvještava o usklađenosti sa zahtjevima za objavljivanje. |
55. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u zahtjeve za objavljivanje uključene u izjavu o održivosti poduzeća i teme koje su na temelju procjene značajnosti izostavljene kao nebitne. |
56. |
Poduzeće uključuje popis zahtjeva za objavljivanje koji su ispunjeni pri sastavljanju izjave o održivosti na temelju rezultata procjene značajnosti (vidjeti ESRS 1, poglavlje 3.), uključujući brojeve stranica i/ili točke u kojima se povezane objave nalaze u izjavi o održivosti. To se može prikazati kao tablica sadržaja. Poduzeće uključuje i tablicu sa svim podacima koji proizlaze iz drugih propisa EU-a navedenih u Dodatku B ovom standardu, uz naznaku gdje se mogu naći u izjavi u održivosti i uključujući one koje je poduzeće ocijenilo neznačajnima, za koje poduzeće u tablici u skladu s ESRS-om 1 točkom 35. navodi „Nije značajno”. |
57. |
Ako zaključi da klimatske promjene nisu značajne i zato izostavi sve zahtjeve za objavljivanje iz ESRS-a E1 Klimatske promjene, poduzeće je dužno objaviti detaljno objašnjenje zaključaka svoje procjene značajnosti koji se odnose na klimatske promjene (vidjeti ESRS 2 IRO-2 Zahtjevi za objavu u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća), uključujući analizu budućih uvjeta zbog koje bi poduzeće moglo zaključiti da će klimatske promjene u budućnosti biti značajne. |
58. |
Ako zaključi da neka druga tema, osim klimatskih promjena, nije značajna i zato je izostavi u svim zahtjevima za objavljivanje iz odgovarajućeg tematskog ESRS-a, poduzeće može ukratko objasniti zaključke svoje procjene značajnosti koji se odnose na tu temu. |
59. |
Poduzeće dostavlja objašnjenje o tome kako je utvrdilo značajne informacije koje se moraju objaviti u pogledu njegovih značajnih učinaka, rizika i prilika koje je ocijenilo značajnima, uključujući primjenu pragova i/ili način na koji je primijenilo kriterije iz ESRS-a 1 odjeljka 3.2. Značajni čimbenici i značajnost informacija. |
4.2 Minimalni zahtjev za objavljivanje politika i mjera
60. |
U ovom se odjeljku utvrđuju minimalni zahtjevi za objavljivanje koje treba uključiti ako poduzeće objavljuje informacije o svojim politikama i mjerama za sprečavanje, ublažavanje i saniranje stvarnih i potencijalnih značajnih učinaka, uklanjanje značajnih rizika i/ili za iskorištavanje značajnih prilika (zajednički, za „upravljanje značajnim čimbenicima održivosti”). Primjenjuju se zajedno sa zahtjevima za objavljivanje, uključujući zahtjeve za primjenu, koji su navedeni u relevantnom tematskom ESRS-u i ESRS-u specifičnom za pojedini sektor. Primjenjuju se i ako poduzeće objavljuje informacije specifične za subjekt. |
61. |
Odgovarajuće objave nalaze se zajedno s objavama koje se propisuju relevantnim ESRS-om. Ako se jedna politika ili iste mjere odnose na nekoliko međusobno povezanih čimbenika održivosti, poduzeće može objaviti tražene informacije u svojem izvještaju u okviru jednog tematskog ESRS-a i uključiti unakrsno upućivanje na njih u svojem izvještaju u okviru drugog tematskog ESRS-a. |
62. |
Ako informacije o politikama i mjerama koje se zahtijevaju u okviru relevantnog ESRS-a ne može objaviti jer nije donijelo politike i/ili mjere povezane s konkretnim čimbenikom održivosti, poduzeće tu činjenicu navodi u objavi uz razloge zbog kojih nije donijelo politike i/ili mjere. Poduzeće može objaviti rok u kojem ih namjerava donijeti. |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Politike MDR-P – Politike donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti
63. |
Poduzeće primjenjuje minimalne zahtjeve za objavljivanje definirane u ovoj odredbi ako objavljuje informacije o politikama koje primjenjuje na svaki čimbenik održivosti za koji je utvrđeno da je značajan. |
64. |
Cilj je ovog minimalnog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u politike utvrđene u poduzeću za sprečavanje, ublažavanje i saniranje stvarnih i potencijalnih učinaka, za uklanjanje rizika i za iskorištavanje prilika. |
65. |
Poduzeće objavljuje informacije o politikama koje su donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti. U objavi se navodi sljedeće:
|
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Mjere MDR-A – Mjere i resursi povezani sa značajnim čimbenicima održivosti
66. |
Poduzeće primjenjuje zahtjeve koji se odnose na sadržaj objave iz ove odredbe ako opisuje mjere kojima upravlja svakim značajnim čimbenikom održivosti, uključujući akcijske planove i dodijeljena i/ili planirana sredstva. |
67. |
Cilj je ovog minimalnog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u ključne mjere koje su poduzete i/ili planirane kako bi se spriječili, ublažili i sanirali stvarni i potencijalni učinci, ublažili rizici i iskoristile prilike te, prema potrebi, ostvarili ciljevi i ciljne vrijednosti povezanih politika. |
68. |
Ako su za provedbu politike i ostvarivanje njezinih ciljeva potrebne mjere ili sveobuhvatni akcijski plan te ako se mjere provode bez posebne politike, poduzeće objavljuje sljedeće informacije:
|
69. |
Ako provedba akcijskog plana zahtijeva znatne operativne rashode i/ili kapitalne rashode, poduzeće:
|
5. Pokazatelji i ciljne vrijednosti
70. |
U ovom se poglavlju utvrđuju minimalni zahtjevi za objavljivanje koji se uključuju ako poduzeće objavljuje informacije o svojim pokazateljima i ciljnim vrijednostima koji se odnose na svaki značajan čimbenik održivosti. Primjenjuju se zajedno sa zahtjevima za objavljivanje, uključujući zahtjeve za primjenu, koji su navedeni u relevantnom tematskom ESRS-u. Primjenjuju se i ako poduzeće objavljuje informacije specifične za subjekt. |
71. |
Odgovarajuće objave nalaze se zajedno s objavama koje se propisuju tematskim ESRS-om. |
72. |
Ako informacije o ciljnim vrijednostima koje se nalažu relevantnim tematskim ESRS-om ne može objaviti jer nije donijelo ciljne vrijednosti povezane s konkretnim čimbenikom održivosti, poduzeće objavljuje tu činjenicu i razloge zbog kojih nije donijelo ciljne vrijednosti. Poduzeće može objaviti rok u kojem ih namjerava donijeti. |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Pokazatelji MDR-M – Pokazatelji značajnih čimbenika održivosti
73. |
Poduzeće primjenjuje zahtjeve koji se odnose na sadržaj objava iz ove odredbe ako objavljuje pokazatelje koje je uvelo za svaki značajan čimbenik održivosti. |
74. |
Cilj je ovog minimalnog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u pokazatelje koje poduzeće upotrebljava za praćenje učinkovitosti svojih mjera za upravljanje značajnim čimbenicima održivosti. |
75. |
Poduzeće objavljuje sve pokazatelje koje upotrebljava za procjenu rezultata i učinkovitosti povezanih sa značajnim učinkom, rizikom ili prilikom. |
76. |
Pokazatelji uključuju one definirane u ESRS-u te one utvrđene za pojedinačni subjekt, bez obzira na to jesu li uzeti iz drugih izvora ili ih je razvilo poduzeće. |
77. |
Poduzeće za svaki pokazatelj:
|
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Ciljne vrijednosti MDR-T – Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti
78. |
Poduzeće primjenjuje zahtjeve za sadržaj objava iz ove odredbe ako objavljuje informacije o ciljnim vrijednostima koje je utvrdilo za svaki značajan čimbenik održivosti. |
79. |
Cilj je ovog minimalnog zahtjeva za objavljivanje za svaki značajan čimbenik održivosti pružiti uvid o sljedećem:
|
80. |
Poduzeće objavljuje mjerljive i vremenski ograničene ciljne vrijednosti usmjerene na rezultate o značajnim čimbenicima održivosti koje je utvrdilo za procjenu napretka. Za svaku ciljnu vrijednost objava uključuje sljedeće informacije:
|
81. |
Ako poduzeće nije utvrdilo mjerljivu
ciljnu vrijednost
usmjerenu na ishod:
|
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je dodatak sastavni dio ESRS-a 2 i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda.
1. Osnova za sastavljanje izjava
Zahtjev za objavljivanje BP-1 – Opća osnova za sastavljanje izjava o održivosti
AR 1. |
Pri opisivanju u kojoj mjeri izjava o održivosti obuhvaća više i niže razine lanca vrijednosti poduzeća (vidjeti ESRS 1, odjeljak 5.1. Izvještajno poduzeće i lanac vrijednosti) poduzeće može razlikovati:
|
Zahtjev za objavljivanje BP-2 – Objave u posebnim okolnostima
AR 2. |
Poduzeće može objaviti primjenjuje li ikoju europsku normu odobrenu u europskom normizacijskom sustavu (norme ISO/IEC ili CEN/CENELEC), te u kojoj je mjeri podatke i procese koji se koriste za potrebe izvještavanja o održivosti provjerilo vanjsko tijelo i utvrdilo da su u skladu s odgovarajućim normama ISO/IEC ili CEN/CENELEC. |
2. Upravljanje
Zahtjev za objavljivanje GOV-1 – Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela
AR 3. |
Pri opisivanju uloge i odgovornosti administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji se odnose na čimbenike održivosti poduzeće može navesti:
|
AR 4. |
Pri opisivanju organizacije upravljanja poduzeća s obzirom na čimbenike održivosti opis složene upravljačke strukture može se dopuniti njezinim prikazivanjem u obliku dijagrama. |
AR 5. |
Opis razine stručnosti ili pristupa stručnom znanju administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela može se potkrijepiti prikazivanjem sastava tijela, uključujući članove na koje se ta tijela oslanjaju zbog njihova stručnog znanja potrebnog za nadzor nad čimbenicima održivosti, te načina na koji ta tijela iskorištavaju to stručno znanje. U opisu poduzeće uzima u obzir način na koji su stručno znanje i vještine važni za značajne učinke, rizike i prilike poduzeća te imaju li tijela i/ili njihovi članovi pristup drugim izvorima stručnog znanja, kao što su posebni stručnjaci i osposobljavanje te druge obrazovne inicijative za ažuriranje i razvoj stručnog znanja povezanog s održivošću u okviru tih tijela. |
Zahtjev za objavljivanje GOV-2 – Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela
AR 6. |
Ovisno o strukturi poduzeća, administrativna, upravljačka i nadzorna tijela mogu se usmjeriti na glavne ciljne vrijednosti, dok se poslovodstvo usmjerava na detaljnije utvrđene ciljne vrijednosti. U tom slučaju poduzeće može objaviti informacije o tome na koji način upravljačka tijela osiguravaju uspostavu odgovarajućeg mehanizma za praćenje rezultata. |
Zahtjev za objavljivanje GOV-3 – Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja
AR 7. |
Kad je riječ o uvrštenim poduzećima, ovaj zahtjev za objavljivanje trebao bi biti usklađen s izvješćem o primitcima koje je propisano člancima 9.a i 9.b Direktive 2007/36/EZ o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu. U skladu s odredbama ESRS-a 1, točkama 119., 120. i 122., uvršteno poduzeće može se pozvati na svoj izvještaj o primicima. |
Zahtjev za objavljivanje GOV-4 – Izvještaj o dužnoj pažnji
AR 8. |
Mapiranje u skladu s točkom 30. može se prikazati u obliku tablice u kojoj se uspoređuju ključni elementi dužne pažnje, kad je riječ o učincima na ljude i o učincima na okoliš, s odgovarajućim objavama u izjavi o održivosti poduzeća, kako je navedeno u nastavku. |
AR 9. |
Poduzeće može uključiti dodatne stupce u tablicu u nastavku kako bi se jasno utvrdile objave koje se odnose na učinke na ljude i/ili okoliš s obzirom na to da se u nekim slučajevima informacije o istom koraku postupka dužne pažnje mogu navesti u više objava. |
AR 10. |
Glavna upućivanja na ključne elemente postupka dužne pažnje u međunarodnim instrumentima, odnosno UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima i Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća navedena su u poglavlju 4. ESRS-a 1.
|
Zahtjev za objavljivanje GOV-5 – Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti
AR 11. |
Ovaj zahtjev za objavljivanje usmjeren je isključivo na postupke unutarnje kontrole nad postupkom izvještavanja o održivosti. Poduzeće može uzeti u obzir rizike kao što su oni koji se odnose na potpunost i cjelovitost podataka, točnost rezultata procjene, dostupnost podataka o višim i/ili nižim razinama lanca vrijednosti i vrijeme dostupnosti informacija. |
3. Strategija
Zahtjev za objavljivanje SBM-1 – Strategija, poslovni model i lanac vrijednosti
AR 12. |
Kako bi dostavilo informacije o sektorima u skladu s točkom 40., poduzeće mapira svoje značajne aktivnosti u skladu sa sektorima ESRS-a. Ako ne postoji oznaka za podsektor, navodi se „ostalo”. |
AR 13. |
Za potrebe objavljivanja propisanih u točki 40., skupina ponuđenih proizvoda i/ili usluga, skupina tržišta i/ili skupina kupaca kojima se pruža usluga ili sektor ESRS-a značajni su za poduzeće ako ono ispunjava jedno ili oba sljedeća kriterija:
|
AR 14. |
Pri izradi objava koje se odnose na njegov poslovni model i lanac vrijednosti poduzeće uzima u obzir:
|
AR 15. |
Kontekstualne informacije mogu biti posebno relevantne za korisnike izjava o održivosti poduzeća kako bi mogli steći uvid u to u kojoj mjeri navedene objave sadržavaju informacije o višim i/ili nižim razinama lanca vrijednosti. Opis glavnih značajki viših i/ili nižih razina lanca vrijednosti i, prema potrebi, utvrđivanje ključnih lanaca vrijednosti trebali bi pomoći pri razumijevanju načina na koji poduzeće primjenjuje zahtjeve iz poglavlja 5. ESRS-a 1 i procjenu značajnosti koju je provelo u skladu s poglavljem 3. ESRS-a 1. Opis može sadržavati detaljan pregled ključnih značajki subjekata u višim i/ili nižim razinama lanca vrijednosti, uz navođenje njihova relativnog doprinosa rezultatu i položaju poduzeća te objašnjenje načina na koji doprinose stvaranju vrijednosti poduzeća. |
Zahtjev za objavljivanje SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
AR 16. |
Stajališta i interesi dionika izraženi u sklopu suradnje poduzeća s dionicima u okviru njegova postupka dužne pažnje mogu biti važni za najmanje jedan aspekt njegove strategije ili poslovnog modela. Kao takvi, mogu utjecati na odluke poduzeća o budućem smjeru strategije ili poslovnog modela. |
Zahtjev za objavljivanje SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
AR 17. |
Pri opisivanju na kojem se dijelu u višim i/ili nižim razinama njegova lanca vrijednosti nalazi većina značajnih učinaka, rizika i prilika, poduzeće uzima u obzir: zemljopisna područja, objekte ili vrstu imovine, ulazne podatke, rezultate i distribucijske kanale. |
AR 18. |
Ta se objava može izraziti kao jedinstveni učinak, rizik ili prilika ili objedinjavanjem skupina značajnih učinaka, rizika i prilika ako se time pružaju relevantniji podaci i ne prikrivaju značajne informacije. |
4. Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje IRO-2 – Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća
AR 19. |
Neovisno o osnovi za prikaz informacija o čimbenicima održivosti iz poglavlja 8. Struktura izjave o održivosti ESRS-a 1, poduzeće može objaviti popis zahtjeva za objavljivanje koji su ispunjeni pri sastavljanju izjave o održivosti (vidjeti točku 54.) u dijelu s općim informacijama ili u drugim dijelovima izjave o održivosti, ako to smatra primjerenim. Poduzeće može upotrijebiti tablicu sadržaja, tj. tablični popis zahtjeva za objavljivanje uključenih u izjavu o održivosti, s naznakom mjesta na kojem se nalaze (stranica/točka). |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Politike MDR-P – Politike donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti
AR 20. |
Zbog međuovisnosti učinaka na ljude i okoliš, rizika i prilika, jedna se politika može primjenjivati na nekoliko značajnih čimbenika održivosti, uključujući čimbenike koji su obuhvaćeni u više tematskih ESRS-a. Na primjer, ako jedna politika obuhvaća i pitanje okoliša i socijalno pitanje, poduzeće može u svojoj izjavi o održivosti izvijestiti o toj politici u dijelu koji se odnosi na okoliš. U tom slučaju u odjeljak o socijalnim pitanjima trebalo bi uključiti upućivanje na odjeljak o okolišu u kojem se izvješćuje o toj politici. O politici se može izvijestiti i u odjeljku o socijalnim pitanjima uz upućivanje na nju u odjeljku o okolišu. |
AR 21. |
U opisu područja primjene politike može se navesti na koje se aktivnosti i/ili segmente poslovanja ili lanca vrijednosti poduzeća odnosi. U opisu se mogu objasniti i dodatni okviri relevantni za određenu temu ili okolnosti poduzeća, koji mogu uključivati zemljopisne značajke, životne cikluse itd. U određenim slučajevima, primjerice ako politika ne obuhvaća cijeli lanac vrijednosti, poduzeće može pružiti jasne informacije o dijelu lanca vrijednosti koji je obuhvaćen politikom. |
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Mjere MDR-A – Mjere i resursi povezani sa značajnim čimbenicima održivosti
AR 22. |
Ključne mjere u kontekstu ovog minimalnog zahtjeva za objavljivanje one su kojima se bitno doprinosi postizanju ciljeva poduzeća u pogledu rješavanja značajnih učinaka, rizika i prilika. Ključne mjere mogu se prema potrebi objediniti radi razumljivosti. |
AR 23. |
Informacije o raspodjeli sredstava mogu se prikazati u obliku tablice i raščlaniti na kapitalne i operativne rashode te po odgovarajućim razdobljima na sredstva iskorištena u tekućoj izvještajnoj godini te na planiranu raspodjelu sredstava u određenim razdobljima. |
5. Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Minimalni zahtjev za objavljivanje – Ciljne vrijednosti MDR-T – Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti
AR 24. |
Pri objavljivanju ciljnih vrijednosti povezanih sa sprečavanjem ili ublažavanjem učinaka na okoliš poduzeće daje prednost ciljnim vrijednostima koje se odnose na smanjenje učinaka u apsolutnom, a ne u relativnom smislu. Ako se ciljne vrijednosti odnose na sprečavanje ili ublažavanje socijalnih učinaka, mogu se navesti u smislu učinaka na ljudska prava, dobrobiti ili pozitivnih ishoda za pogođene dionike. |
AR 25. |
Informacije o napretku prema postizanju ciljnih vrijednosti mogu se prikazati u sveobuhvatnoj tablici, uključujući informacije o polaznoj i ciljnoj vrijednosti, ključnim etapama i ostvarenim rezultatima u prethodnim razdobljima. |
AR 26. |
Ako napredak u ostvarivanju ciljeva politike opisuje bez mjerljive ciljne vrijednosti, poduzeće može odrediti polaznu vrijednost u odnosu na koju se bilježi napredak. Na primjer, poduzeće može procijeniti povećanje plaća za određeni postotak ako su niže od pravedne plaće ili može procijeniti kvalitetu svojih odnosa s lokalnim zajednicama s obzirom na udio pitanja koja su zajednice postavile i koja su riješena na njihovo zadovoljstvo. Polazna vrijednost i procjena napretka odnose se na učinke, rizike i prilike na kojima se temelji značajnost čimbenika koji se rješava politikom. |
Dodatak B
Popis podataka u međusektorskim i tematskim standardima koji proizlaze iz drugih propisa EU-a
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a 2. U tablici u nastavku prikazane su podaci u ESRS-u 2 i tematskom ESRS-u koji proizlaze iz drugih propisa EU-a.
Zahtjev za objavljivanje i povezana točka podataka |
Upućivanje na Uredbu o objavljivanju informacija o održivom financiranju (23) |
Upućivanje na treći stup (24) |
Upućivanje na propise o referentnim vrijednostima (25) |
Upućivanje na Europski zakon o klimi (26) |
ESRS 2 GOV-1 Rodna raznolikost u upravi točka 21. podtočka (d) |
Pokazatelj br. 13 iz tablice 1 iz Priloga I. |
|
Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1816 (27), Prilog II. |
|
ESRS 2 GOV-1 Postotak članova uprave koji su neovisni točka 21. podtočka (e) |
|
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|
ESRS 2 GOV-4 Izjava o dužnoj pažnji točka 30. |
Pokazatelj br. 10 iz tablice 3 iz Priloga I. |
|
|
|
ESRS 2 SBM-1 Sudjelovanje u aktivnostima povezanima s fosilnim i energijom točka 40. podtočka (d) podpodtočka i. |
Pokazatelj br. 4 iz tablice 1 Priloga I. |
Uredba (EU) br. 575/2013, članak 449.a Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453 (28), tablica 1: Kvalitativne informacije o okolišnom riziku i tablica 2: Kvalitativne informacije o socijalnom riziku |
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|
ESRS 2 SBM-1 Sudjelovanje u aktivnostima povezanima s proizvodnjom kemikalija točka 40. podtočka (d) ii. |
Pokazatelj br. 9 iz tablice 2 iz Priloga I. |
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|
ESRS 2 SBM-1 Sudjelovanje u aktivnostima povezanima s kontroverznim oružjem točka 40. podtočka (d) iii. |
Pokazatelj br. 14 iz tablice 1 iz Priloga I. |
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1818 (29), Delegirana uredba (EU) 2020/1816, članak 12. stavak 1., Prilog II. |
|
ESRS 2 SBM-1 Sudjelovanje u aktivnostima povezanima s uzgojem i proizvodnjom duhana točka 40. podtočka (d) iv. |
|
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Delegirana uredba (EU) 2020/1816, članak 12. stavak 1., Prilog II. |
|
ESRS E1-1 Tranzicijski plan za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. točka 14. |
|
|
|
Uredba (EU) 2021/1119, članak 2. stavak 1. |
ESRS E1-1 Poduzeća isključena iz referentnih vrijednosti Pariškog sporazuma točka 16. podtočka (g) |
|
Članak 449.a Uredba (EU) br. 575/2013; Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, obrazac 1.: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Kreditna kvaliteta izloženosti po sektoru, emisijama i preostalom roku dospijeća |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, članak 12. stavak 1. točke od (d) do (g) i članak 12. stavak 2. |
|
ESRS E1-4 Ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova točka 34. |
Pokazatelj br. 4 iz tablice 2 Priloga I. |
Članak 449.a Uredba (EU) br. 575/2013; Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, obrazac 3.: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Pokazatelji usklađenosti |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, članak 6. |
|
ESRS E1-5 Potrošnja energije iz fosilnih izvora raščlanjeni prema izvorima (samo sektori koji znatno utječu na klimu) točka 38. |
Pokazatelj br. 5 iz tablice 1 i pokazatelj br. 5 iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS E1-5 Potrošnja energije i kombinacija izvora energije, točka 37. |
Pokazatelj br. 5 iz tablice 1 iz Priloga I. |
|
|
|
ESRS E1-5 Energetski intenzitet povezan s djelatnostima u sektorima koji znatno utječu na klimu točke od 40. do 43. |
Pokazatelj br. 6 iz tablice 1 iz Priloga I. |
|
|
|
ESRS E1-6 Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2, 3 i ukupne emisije stakleničkih plinova točka 44. |
Pokazatelji br. 1 i 2 iz tablice 1 Priloga I. |
Članak 449.a Uredba (EU) br. 575/2013; Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, obrazac 1.: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Kreditna kvaliteta izloženosti po sektoru, emisijama i preostalom roku dospijeća |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, članak 5. stavak 1., članak 6. i članak 8. stavak 1. |
|
ESRS E1-6 Intenzitet bruto emisija stakleničkih plinova točke od 53. do 55. |
Pokazatelj br. 3 iz tablice 1 Priloga I. |
Uredba (EU) br. 575/2013, članak 449.a Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, obrazac 3.: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Pokazatelji usklađenosti |
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, članak 8. stavak 1. |
|
ESRS E1-7 Uklanjanje stakleničkih plinova i ugljični krediti točka 56. |
|
|
|
Uredba (EU) 2021/1119, članak 2. stavak 1. |
ESRS E1-9 Izloženost referentnog portfelja fizičkim rizicima povezanima s klimatskim promjenama točka 66. |
|
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|
ESRS E1-9 Raščlamba novčanih iznosa prema akutnom i kroničnom fizičkom riziku, točka 66. podtočka (a) ESRS E1-9 Lokacija značajne imovine izložene značajnom fizičkom riziku točka 66. podtočka (c) |
|
Uredba (EU) br. 575/2013, članak 449.a Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, točke 46. i 47. Obrazac 5: Knjiga pozicija – Fizički rizik klimatskih promjena: Izloženosti koje podliježu fizičkom riziku. |
|
|
ESRS E1-9 Raščlamba knjigovodstvene vrijednosti nekretnina poduzeća prema razredima energetske učinkovitosti točka 67. podtočka (c). |
|
Uredba (EU) br. 575/2013, članak 449.a Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453, točka 34., obrazac 2: Knjiga pozicija – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Krediti s nekretninom kao kolateralom – Energetska učinkovitost kolaterala |
|
|
ESRS E1-9 Stupanj izloženosti portfelja prilikama povezanima s klimatskim promjenama točka 69. |
|
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Prilog II. |
|
ESRS E2-4 Količina svake onečišćujuće tvari navedene u Prilogu II. Uredbi o E-PRTR-u (Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari) ispuštene u zrak, vodu i tlo, točka 28. |
Prilog I. pokazatelj br. 8 tablica 1, Prilog I. pokazatelj br. 2 tablica 2, Prilog I. pokazatelj br. 1 tablica 2, Prilog I. pokazatelj br. 3 tablica 2 |
|
|
|
ESRS E3-1 Vodni i morski resursi, točka 9. |
Pokazatelj br. 7 iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS E3-1 Posebna politika, točka 13. |
Pokazatelj br. 8 iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS E3-1 Održivi oceani i mora točka 14. |
Pokazatelj br. 12 iz tablice 2 iz Priloga I. |
|
|
|
ESRS E3-4 Ukupna količina reciklirane i ponovno upotrijebljene vode, točka 28. podtočka (c) |
Pokazatelj br. 6.2. iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS E3-4 Ukupna potrošnja vode u m3 po neto prihodu od vlastita poslovanja točka 29. |
Pokazatelj br. 6.1. iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS 2- IRO 1 – E4 točka 16. podtočka (a) podpodtočka i. |
Pokazatelj br. 7 iz tablice 1 Priloga I. |
|
|
|
ESRS 2- IRO 1 – E4 točka 16. podtočka (b) |
Pokazatelj br. 10 iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS 2- IRO 1 – E4 točka 16. podtočka (c) |
Pokazatelj br. 14 iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS E4-2 Održive zemljišne/poljoprivredne prakse ili politike točka 24. podtočka (b) |
Pokazatelj br. 11 iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS E4-2 Održive prakse ili politike za oceane/mora točka 24. podtočka (c) |
Pokazatelj br. 12 iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS E4-2 Politike za rješavanje problema krčenja šuma, točka 24. podtočka (d) |
Pokazatelj br. 15 iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS E5-5 Nereciklirani otpad, točka 37. podtočka (d) |
Pokazatelj br. 13 iz tablice 2 Priloga I. |
|
|
|
ESRS E5-5 Opasni otpad i radioaktivni otpad, točka 39. |
Pokazatelj br. 9 iz tablice 1 Priloga I. |
|
|
|
ESRS 2 – SBM3 – S1 Rizik od prisilnog rada, točka 14. podtočka (f) |
Pokazatelj br. 13 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS 2 – SBM3 – S1 Rizik od dječjeg rada točka 14. podtočka (g) |
Pokazatelj br. 12 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S1-1 Obveze u području politike ljudskih prava točka 20. |
Pokazatelj br. 9 iz tablice 3 i pokazatelj br. 11 iz tablice 1 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S1-1 Politike dužne pažnje o pitanjima obuhvaćenima temeljnim konvencijama od 1 do 8 Međunarodne organizacije rada, točka 21. |
|
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|
ESRS S1-1 Postupci i mjere za sprečavanje trgovanja ljudima točka 22. |
Pokazatelj br. 11 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S1-1 Politika sprečavanja nezgoda na radu ili sustav upravljanja, točka 23. |
Pokazatelj br. 1 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S1-3 Mehanizam za rješavanje pritužbi, točka 32. podtočka (c) |
Pokazatelj br. 5 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S1-14 Broj smrtnih slučajeva te broj i stopa nezgoda na radu, točka 88. podtočke (b) i (c) |
Pokazatelj br. 2 iz tablice 3 Priloga I. |
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|
ESRS S1-14 Broj dana izgubljenih zbog ozljeda, nezgoda, smrtnih slučajeva ili bolesti točka 88. podtočka (e) |
Pokazatelj br. 3 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S1-16 Neusklađena razlika u plaćama na temelju spola stavak 97. točka (a) |
Pokazatelj br. 12 iz tablice 1 Priloga I. |
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|
ESRS S1-16 Prekomjerna razlika u plaći direktora i zaposlenika točka 97. podtočka (b) |
Pokazatelj br. 8 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S1-17 Slučajevi diskriminacije, točka 103. podtočka (a) |
Pokazatelj br. 7 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S1-17 Nepridržavanje UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima i smjernica OECD-a točka 104. podtočka (a) |
Pokazatelj br. 10 iz tablice 1 i pokazatelj br. 14 iz tablice 3 Priloga I. |
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Prilog II. članak 12. stavak 1. |
|
ESRS 2 – SBM3 – S2 Visoki rizik od dječjeg rada ili prisilnog rada u lancu vrijednosti, točka 11. podtočka (b) |
Pokazatelji br. 12 i 13 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S2-1 Obveze u području politike ljudskih prava točka 17. |
Pokazatelj br. 9 iz tablice 3 i pokazatelj br. 11 iz tablice 1 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S2-1 Politike koje se odnose na radnike u lancu vrijednosti točka 18. |
Pokazatelji br. 11 i 4 iz tablice3. Priloga I. |
|
|
|
ESRS S2-1 Nepridržavanje UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima i smjernica OECD-a točka 19. |
Pokazatelj br. 10 iz tablice 1 Priloga I. |
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Prilog II. članak 12. stavak 1. |
|
ESRS S2-1 Politike dužne pažnje o pitanjima obuhvaćenima temeljnim konvencijama od 1 do 8 Međunarodne organizacije rada, točka 19. |
|
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|
ESRS S2-4 Pitanja ljudskih prava i incidenti povezani s višim i nižim razinama lanca vrijednosti točka 36. |
Pokazatelj br. 14 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S3-1 Obveze u području politike zaštite ljudskih prava, točka 16. |
Pokazatelj br. 9 iz tablice 3 Priloga I. i pokazatelj br. 11 iz tablice 1 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S3-1 Nepridržavanje UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima, načela ILO-a i smjernica OECD-a točka 17. |
Pokazatelj br. 10 iz tablice 1 Priloga I. |
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Prilog II. članak 12. stavak 1. |
|
ESRS S3-4 Pitanja i incidenti povezani s ljudskim pravima, točka 36. |
Pokazatelj br. 14 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S4-1 Politike koje se odnose na potrošače i krajnje korisnike, točka 16. |
Pokazatelj br. 9 iz tablice 3 i pokazatelj br. 11 iz tablice 1 Priloga I. |
|
|
|
ESRS S4-1 Nepridržavanje UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima i smjernica OECD-a točka 17. |
Pokazatelj br. 10 iz tablice 1 Priloga I. |
|
Delegirana uredba (EU) 2020/1816, Delegirana uredba (EU) 2020/1818, Prilog II. članak 12. stavak 1. |
|
ESRS S4-4 Pitanja i incidenti povezani s ljudskim pravima, točka 35. |
Pokazatelj br. 14 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS G1-1 Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije, točka 10. podtočka (b) |
Pokazatelj br. 15 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS G1-1 Zaštita zviždača točka 10. podtočka (d) |
Pokazatelj br. 6 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
ESRS G1-4 Novčane kazne zbog kršenja propisa o suzbijanju korupcije i podmićivanja, točka 24. podtočka (a) |
Pokazatelj br. 17 iz tablice 3 Priloga I. |
|
Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1816, Prilog II. |
|
ESRS G1-4 Standardi suzbijanja korupcije i podmićivanja točka 24. podtočka (b) |
Pokazatelj br. 16 iz tablice 3 Priloga I. |
|
|
|
Dodatak C
Zahtjevi za objavljivanje i primjenu u tematskom ESRS-u koji se primjenjuju zajedno s ESRS-om 2 Opće objave
Ovaj je Dodatak sastavni dio ERS-a 2 i jednako je važan kao i ostali dijelovi standarda. U sljedećoj su tablici navedeni zahtjevi u tematskom ESRS-u koje je potrebno uzeti u obzir pri izvještavanju u odnosu na zahtjeve za objavljivanje u ESRS-u 2.
ESRS 2 Zahtjev za objavljivanje |
Povezana točka ESRS-a |
GOV–1 Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela |
ESRS G1 Poslovno ponašanje (točka 5.) |
GOV–3 Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja |
ESRS E1 Klimatske promjene (točka 13.) |
SBM–2 Interesi i stajališta dionika |
ESRS S1 Vlastita radna snaga (točka 12.) ESRS S2 Radnici u lancu vrijednosti (točka 9.) ESRS S3 Pogođene zajednice (točka 7.) ESRS S4 Potrošači i krajnji korisnici (točka 8.) |
SBM–3 Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
ESRS E1 Klimatske promjene (točke od 18. do 19.) ESRS E4 Bioraznolikost i ekosustavi (točke od 16. do 17.) ESRS S1 Vlastita radna snaga (točke od 13. do 16.) ESRS S2 Radnici u lancu vrijednosti (točke od 10. do 13.) ESRS S3 Pogođene zajednice (točke od 8. do 11.) ESRS S4 Potrošači i krajnji korisnici (točke od 9. do 12.) |
IRO-1 Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika |
ESRS E1 Klimatske promjene (točke od 20. do 21.) ESRS E2 Onečišćenje (točka 11.) ESRS E3 Vodni i morski resursi (točka 8.) ESRS E4 Bioraznolikost i ekosustavi (točke od 17. do 19.) ESRS E5 Korištenje resursa i kružno gospodarstvo (točka 11.) ESRS G1 Poslovno ponašanje (točka 6.) |
ESRS E1
KLIMATSKE PROMJENE
SADRŽAJ
Cilj
Interakcije s drugim ESRS-om
Zahtjevi za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Upravljanje
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 GOV-3 Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-1 – Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan sa standardom ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-2 – Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-3 – Mjere i resursi povezani s klimatskim politikama |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-4 – Ciljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-5 – Potrošnja energije i kombinacija izvora energije |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-6 – Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2, 3 i ukupne emisije stakleničkih plinova |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-7 – Projekti uklanjanja stakleničkih plinova i ublažavanja emisija stakleničkih plinova koji se financiraju ugljičnim kreditima |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-8 – Interno utvrđivanje cijene ugljika |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-9 – Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-1 – Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-2 – Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama |
– |
Zahtjevi za objavljivanje E1-3 – Mjere i resursi povezani s politikama u području klimatskih promjena |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-4 – Ciljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-5 – Potrošnja energije i kombinacija izvora energije |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-6 – Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3 te ukupne emisije stakleničkih plinova |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-7 – Projekti uklanjanja stakleničkih plinova i ublažavanja emisija stakleničkih plinova koji se financiraju ugljičnim kreditima |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-8 – Interno utvrđivanje cijene ugljika |
– |
Zahtjev za objavljivanje E1-9 – Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjeve za objavljivanje koji će korisnicima
izjave o održivosti
omogućiti uvid u:
|
2. |
U zahtjevima za objavljivanje iz ovog standarda uzimaju se u obzir zahtjevi iz povezanih propisa EU-a (tj. Europski zakon o klimi (30), Uredba o referentnim vrijednostima u području klime (31), Uredba o objavama povezanima s održivosti u sektoru financijskih usluga (32), taksonomija EU-a (33) i zahtjevi Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) za objavljivanje iz trećeg stupa (34)). |
3. |
Ovaj standard obuhvaća zahtjeve za objavljivanje koji se odnose na sljedeće čimbenike održivosti: „ublažavanje klimatskih promjena” i „prilagodba klimatskim promjenama” Usto, obuhvaća pitanja povezana s energijom, u mjeri u kojoj su relevantna za klimatske promjene. |
4. |
Ublažavanje klimatskih promjena odnosi se na nastojanja poduzeća da ograniči povećanje prosječne globalne temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, u skladu s Pariškim sporazumom. Ovaj standard obuhvaća zahtjeve za objavljivanje koji se odnose na sedam stakleničkih plinova: ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), fluorougljikovodike (HFC-i), perfluorougljike (PFC), sumporov heksafluorid (SF6) i dušikov trifluorid (NF3), ali nisu ograničeni na njih. Obuhvaća i zahtjeve za objavljivanje informacija o tome kako poduzeće rješava problem svojih emisija stakleničkih plinova te povezane tranzicijske rizike. |
5. |
Prilagodba klimatskim promjenama odnosi se na postupak prilagodbe poduzeća stvarnim i očekivanim klimatskim promjenama. |
6. |
Ovaj standard obuhvaća zahtjeve za objavljivanje koji se odnose na opasnosti povezane s klimom koje mogu dovesti do fizičkih rizika klimatskih promjena za poduzeće i njegova rješenja za prilagodbu radi smanjenja tih rizika. Njime su obuhvaćeni i tranzicijski rizici koji proizlaze iz potrebne prilagodbe opasnostima povezanima s klimatskim promjenama. |
7. |
Zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na „energiju” obuhvaćaju sve vrste proizvodnje i potrošnje energije. |
Interakcije s drugim ESRS-om
8. |
Među ostalim emisijama u zrak, tvari koje oštećuju ozonski omotač, dušikovi oksidi (NOX) i sumporovi oksidi (SOX) povezani su s klimatskim promjenama, ali su obuhvaćeni obvezama izvještavanja u ESRS-u E2. |
9. |
Učinci na ljude koji mogu proizaći iz prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo obuhvaćeni su ESRS-om S1 Vlastita radna snaga, ESRS-om S2 Radnici u lancu vrijednosti, ESRS-om S3 Pogođene zajednice i ESRS-om S4 Potrošači i korisnici. |
10. |
Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama usko su povezani s temama posebno obrađenima u ESRS-u E3 Voda i morski resursi i ESRS-u E4 Bioraznolikost i ekosustavi. Kad je riječ o vodi i kao što je prikazano u tablici opasnosti povezanih s klimom u AR-u 11., u tom su standardu obrađeni akutni i kronični fizički rizici koji proizlaze iz opasnosti koje se odnose na vodu i oceane. Gubitak bioraznolikosti i degradacija ekosustava koji mogu biti uzrokovani klimatskim promjenama obrađeni su u ESRS-u E4 Bioraznolikost i ekosustavi. |
11. |
Ovaj standard trebalo bi tumačiti i primjenjivati zajedno s ESRS-om 1 Opći zahtjevi i ESRS-om 2 Opće objave. |
Zahtjevi za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
12. |
Zahtjeve iz ovog odjeljka trebalo bi tumačiti i primjenjivati zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 poglavljem 2. Upravljanje, poglavlja 3. Strategija i poglavlja 4. Upravljanje učincima, rizicima i prilikama. Objave koje iz toga proizlaze prikazuju se u izjavi o održivosti zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2, osim za ESRS 2 SBM-3 Značajni učinci, rizici i prilike i njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom, za koji poduzeće može, u skladu s točkom 46. ESRS-a 2 prikazati objavu uz druge objave propisane u tom tematskom standardu. |
Upravljanje
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 GOV-3 Uključivanje rezultata u području održivosti u programe poticaja
13. |
Poduzeće objavljuje jesu li pitanja klime uključena u naknade članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela i na koji način, uključujući podatak o tome jesu li njihovi rezultati procijenjeni u odnosu na ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova priopćenih prema zahtjevu za objavljivanje E1-4 i postotak naknade priznate u tekućem razdoblju koja je povezana s klimatskim pitanjima, uz objašnjenje klimatskih pitanja. |
Strategija
Zahtjev za objavljivanje E1-1 – Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena
14. |
Poduzeće objavljuje svoj tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena (35) |
15. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u prošla, sadašnja i buduća nastojanja poduzeća povezana s ublažavanjem klimatskih promjena kako bi se osigurala usklađenost njegove strategije i poslovnog modela s prelaskom na održivo gospodarstvo i ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom i ciljem ostvarivanja klimatske neutralnosti do 2050. te, ako je relevantno, u izloženost poduzeća prema djelatnostima u sektorima ugljena, nafte i plina. |
16. |
Informacije koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 14. uključuju:
|
17. |
Ako poduzeće nije donijelo tranzicijski plan, navodi hoće li ga donijeti i, ako hoće, kad će to učiniti. |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
18. |
Poduzeće za svaki rizik povezan s klimatskim promjenama koji utvrdi objašnjava smatra li ga subjekt fizičkim rizikom povezanim s klimatskim promjenama ili tranzicijskim rizikom povezanim s klimatskim promjenama |
19. |
Poduzeće opisuje otpornost svoje strategije i poslovnog modela u odnosu na klimatske promjene. Taj opis uključuje:
|
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje povezan sa standardom ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama
20. |
Poduzeće opisuje postupak utvrđivanja i procjene učinaka, rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama. Taj opis uključuje njegov postupak koji se odnosi na:
|
21. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 20. podtočkama (b) i (c) poduzeće navodi na koji je način upotrijebilo analizu scenarija, uključujući brojne klimatske scenarije povezane s klimatskim promjenama za potrebe utvrđivanja i procjene fizičkih i tranzicijskih rizika i prilika u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. |
Zahtjev za objavljivanje E1-2 – Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama
22. |
Poduzeće opisuje svoje politike koje se odnose na značajne učinke, rizike i prilike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama. |
23. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u to u kojoj je mjeri poduzeće donijelo politike koje se odnose na utvrđivanje i procjenu njegovih značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama te na upravljanje tim učincima, rizicima i prilikama i/ili uklanjanje štete. |
24. |
Objava u skladu s točkom 22. sadržava informacije o politikama koje je poduzeće donijelo radi upravljanja svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama u skladu s ESRS-om 2 MDR-P Politike donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti. |
25. |
Poduzeće navodi odnose li se njegove politike na sljedeća područja (i na koji način):
|
Zahtjev za objavljivanje E1-3 – Mjere i resursi povezani s klimatskim politikama
26. |
Poduzeće objavljuje svoje mjere ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama te sredstva dodijeljena za njihovu provedbu. |
27. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u ključne mjere koje su poduzete i planirane za ostvarivanje ciljeva i ciljnih vrijednosti politike povezanih s klimatskim promjenama. |
28. |
Opis mjera i resursa povezanih s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama mora biti u skladu s načelima navedenima u ESRS-a 2 MDR-A Mjere i resursi povezani sa značajnim čimbenicima održivosti. |
29. |
Uz ESRS 2 MDR-A, poduzeće čini sljedeće:
|
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E1-4 – Ciljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama
30. |
Poduzeće objavljuje ciljne vrijednosti povezane s klimatskim promjenama koje je utvrdilo. |
31. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u ciljne vrijednosti koje je poduzeće utvrdilo kako bi poduprlo svoje politike ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama te razmotrilo svoje značajne učinke, rizike i prilike povezane s klimatskim promjenama. |
32. |
Objava ciljnih vrijednosti propisana točkom 30. sadržava informacije koje se zahtijevaju u ESRS-u 2 MDR-T Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti. |
33. |
Kad je riječ o objavi u skladu s točkom 30., poduzeće objavljuje je li utvrdilo ciljne vrijednosti za smanjenje emisija stakleničkih plinova i/ili druge ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s klimatskim promjenama, na primjer, za uvođenje energije iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost, prilagodbu klimatskim promjenama i ublažavanje fizičkog ili tranzicijskog rizika te na koji je način to učinilo. |
34. |
Ako je poduzeće utvrdilo ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova (39), primjenjuju se ESRS 2 MDR-T i sljedeći zahtjevi:
|
Zahtjev za objavljivanje E1-5 – Potrošnja energije i kombinacija izvora energije
35. |
Poduzeće dostavlja informacije o svojoj potrošnji energije i kombinaciji izvora energije. |
36. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u ukupnu potrošnju energije poduzeća u apsolutnoj vrijednosti, poboljšanje energetske učinkovitosti, izloženost prema djelatnostima u sektorima ugljena, nafte i plina te udio energije iz obnovljivih izvora u njegovoj ukupnoj kombinaciji izvora energije. |
37. |
Objava u skladu s točkom 35. uključuje ukupnu potrošnju energije u MWh povezanu s vlastitim poslovanjem poduzeća razvrstanu prema:
|
38. |
Poduzeće koje posluje u sektorima koji znatno utječu na klimu (42) dodatno raščlanjuje svoju ukupnu potrošnju energije iz fosilnih izvora prema:
|
39. |
Osim toga, ako je primjenjivo, poduzeće posebno razvrstava i objavljuje svoju proizvodnju energije iz neobnovljivih izvora i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u MWh (43). |
Energetski intenzitet na temelju neto prihoda (44)
40. |
Poduzeće dostavlja informacije o energetskom intenzitetu (ukupna potrošnja energije po neto prihodu) povezanom s djelatnostima u sektorima koji znatno utječu na klimu. |
41. |
Objava o energetskom intenzitetu u skladu s točkom 40. sadržava samo informacije o ukupnoj potrošnji energije i neto prihodu od djelatnosti u sektorima koji znatno utječu na klimu. |
42. |
Poduzeće navodi sektore koji znatno utječu na klimu i na temelju kojih se utvrđuje energetski intenzitet u skladu s točkom 40. |
43. |
Poduzeće u objavu uključuje usklađivanje iznosa neto prihoda od djelatnosti u sektorima koji znatno utječu na klimu (nazivnik u izračunu energetskog intenziteta u skladu s točkom 40.) s odgovarajućom stavkom ili bilješkama u financijskim izvještajima. |
Zahtjev za objavljivanje E1-6 – Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2, 3 i ukupne emisije stakleničkih plinova
44. |
Poduzeće u ekvivalentima metričkih tona CO2 objavljuje svoje (45)
:
|
45. |
Cilj je zahtjeva za objavljivanje iz točke 44. u odnosu na:
Informacije iz ovog zahtjeva za objavljivanje potrebne su i kako bi se mogli razumjeti tranzicijski rizici poduzeća povezani s klimatskim promjenama. |
46. |
Pri objavljivanju informacija o emisijama stakleničkih plinova propisanih točkom 44., poduzeće se poziva na ESRS 1 točke od 62. do 67. U načelu, podaci o emisijama stakleničkih plinova njegovih povezanih društava ili zajedničkih pothvata, koji su dio viših ili nižih razina lanca vrijednosti poduzeća (ESRS 1 točka 67.) nisu ograničeni na udio u vlasničkom kapitalu. Za svoja povezana društva, zajedničke pothvate, nekonsolidirana ovisna društva (investicijski subjekti) i ugovorne aranžmane koji su zajednički aranžmani koji nisu strukturirani preko subjekta (tj. operacije i imovina pod zajedničkom kontrolom), poduzeće uključuje emisije stakleničkih plinova u skladu s opsegom operativne kontrole poduzeća nad njima. |
47. |
Kad je riječ o znatnim izmjenama u definiciji izvještajnog poduzeća i višim i nižim razinama njegova lanca vrijednosti, poduzeće objavljuje te izmjene i opisuje njihov učinak na usporedivost svojih prijavljenih emisija stakleničkih plinova u odnosu na prethodnu godinu (tj. učinak na usporedivost emisija stakleničkih plinova iz tekućeg i prethodnog izvještajnog razdoblja). |
48. |
Objava o bruto emisijama stakleničkih plinova iz opsega 1 u skladu s točkom 44. podtočkom (a) uključuje:
|
49. |
Objava o bruto emisijama stakleničkih plinova iz opsega 2 u skladu s točkom 44. podtočkom (b) uključuje:
|
50. |
Za emisije iz opsega 1 i 2 objavljene u skladu s točkom 44. podtočkama (a) i (b) poduzeće raščlanjuje informacije i odvojeno objavljuje emisije iz:
|
51. |
Objava bruto emisija stakleničkih plinova iz opsega 3 u skladu s točkom 44. podtočkom (c) uključuje emisije stakleničkih plinova u metričkim tonama ekvivalenta CO2 iz svake značajne kategorije opsega 3 (tj. iz svake kategorije opsega 3 koja je prioritet poduzeća). |
52. |
Objava ukupnih emisija stakleničkih plinova u skladu s točkom 44. podtočkom (d) zbroj je emisija stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3 u skladu s točkom 44. podtočakama od (a) do (c). Ukupne emisije stakleničkih plinova objavljuju se uz raščlambu u okviru koje se razlikuju:
|
Intenzitet stakleničkih plinova na temelju neto prihoda (46)
53. |
Poduzeće objavljuje intenzitet svojih emisija stakleničkih plinova (ukupne emisije stakleničkih plinova po neto prihodu). |
54. |
U objavi o intenzitetu stakleničkih plinova propisanoj točkom 53. navode se ukupne emisije stakleničkih plinova u metričkim tonama ekvivalenta CO2 (u skladu s točkom 44. podtočkom(d)) po neto prihodu. |
55. |
Poduzeće u objavu uključuje usklađivanje iznosa neto prihoda s odgovarajućom stavkom ili bilješkama u financijskim izvještajima (nazivnik u izračunu intenziteta emisija stakleničkih plinova u skladu s točkom 53.). |
Zahtjev za objavljivanje E1-7 – Projekti uklanjanja stakleničkih plinova i ublažavanja emisija stakleničkih plinova koji se financiraju ugljičnim kreditima
56. |
Poduzeće objavljuje:
|
57. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje:
|
58. |
Ako je primjenjivo, objava o uklanjanju i skladištenju stakleničkih plinova u skladu s točkom 56. podtočke (a) uključuje:
|
59. |
Ako je primjenjivo, objava o
ugljičnim kreditima
u skladu s točkom 56. podtočkom (b) uključuje:
|
60. |
Ako osim ciljnih vrijednosti smanjenja bruto emisija stakleničkih plinova objavi i cilj nulte stope emisija tih plinova u skladu sa zahtjevom za objavljivanje E1-4, točkom 30., poduzeće opisuje opseg, primijenjene metodologije i okvire te način na koji namjerava neutralizirati preostale emisije stakleničkih plinova (nakon smanjenja emisija stakleničkih plinova za približno 90–95 % uz mogućnost opravdanih sektorskih varijacija u skladu s priznatim sektorskim procesom dekarbonizacije), na primjer, uklanjanjem stakleničkih plinova u svojem poslovanju i višim i nižim razinama lanca vrijednosti. |
61. |
Ako je poduzeće možda javno iznijelo tvrdnje o neutralnosti emisija stakleničkih plinova koje uključuju upotrebu ugljičnih kredita, ono objašnjava:
|
Zahtjev za objavljivanje E1-8 – Interno utvrđivanje cijene ugljika
62. |
Poduzeće objavljuje primjenjuje li sustave utvrđivanja interne cijene ugljika i, ako primjenjuje, kako se njima podupire donošenje odluka i potiče provedba politika i ciljnih vrijednosti povezanih s klimom. |
63. |
Informacije koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 62. uključuju:
|
Zahtjev za objavljivanje E1-9 – Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom
64. |
Poduzeće objavljuje svoje:
|
65. |
Informacije u skladu s točkom 64. dodatak su informacijama o trenutačnim financijskim posljedicama iz ESRS-a 2 SBM-3 točke 48. podtočke (d). Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje:
|
66. |
Objava
očekivanih financijskih posljedica
značajnih fizičkih rizika u skladu s točkom 64. podtočkom (a) obuhvaća (48):
|
67. |
Objava očekivanih financijskih posljedica značajnih tranzicijskih rizika u skladu s točkom 64. podtočkom (b) uključuje:
|
68. |
Poduzeće objavljuje usklađenja s relevantnim stavkama ili bilješkama iz financijskih izvještaja za sljedeće:
|
69. |
Za potrebe objavljivanja informacija o potencijalu za iskorištavanje prilika povezanih s klimom koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 64. podtočkom (c) poduzeće uzima u obzir (52):
|
70. |
Kvantifikacija financijskih posljedica koje proizlaze iz prilika nije potrebna ako takva objava ne odgovara kvalitativnim obilježjima korisnih informacija iz Dodatka B Kvalitativna obilježja informacija ESRS-u 1. |
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a E1. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda.
Strategija
Zahtjev za objavljivanje E1-1 – Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena
AR 1. |
Tranzicijski plan odnosi se na nastojanja koja poduzeće ulaže u ublažavanje klimatskih promjena. Očekuje se da će poduzeće pri objavljivanju svojeg tranzicijskog plana pružiti detaljan opis načina na koji će prilagoditi svoju strategiju i poslovni model radi usklađenosti s prelaskom na održivo gospodarstvo i ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C u skladu s Pariškim sporazumom (ili ažuriranim međunarodnim sporazumom o klimatskim promjenama) i ciljem ostvarivanja klimatske neutralnosti do 2050. bez prekoračenja ili uz ograničeno prekoračenje, kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119 (Europski zakon o klimi) i, prema potrebi, kako prilagođava svoje izloženosti prema djelatnostima u sektorima ugljena, nafte i plina. |
AR 2. |
Sektorski planovi u okviru javnih politika još nisu utvrđeni za sve sektore. Stoga bi objavu iz točke 16. podtočke (a) o usklađenosti tranzicijskog plana radi ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C trebalo tumačiti kao objavu cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova poduzeća. Za objavu u skladu s točkom 16. podtočkom (a) utvrđuje se referentna vrijednost u odnosu na plan za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C. Ta bi se referentna vrijednost trebala temeljiti na sektorskom procesu dekarbonizacije, ako je dostupna za sektor poduzeća, ili scenariju na razini cjelokupnog gospodarstva, imajući na umu njezina ograničenja (tj. riječ je o jednostavnom prijenosu ciljeva smanjenja emisija s državne razine na razinu poduzeća). Ovaj AR treba čitati zajedno sa AR-om 26. i AR-om 27. i procesima sektorske dekarbonizacije na koje se odnosi. |
AR 3. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 16. podtočkom (d) poduzeće može uzeti u obzir:
|
AR 4. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 16. podtočkom (e) poduzeće je dužno objasniti kako očekuje da će usklađenjem svojih ekonomskih djelatnosti s odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2139 s vremenom olakšati njegov prelazak na održivo gospodarstvo. Poduzeće pritom uzima u obzir ključne pokazatelje uspješnosti koji se objavljuju u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) 2020/852 (osobito prihode i kapitalne rashode usklađene s taksonomijom i, ako je primjenjivo, planove kapitalnih rashoda). |
AR 5. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 16. podtočkom (f) poduzeće navodi je li isključeno iz referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom u skladu s kriterijima isključenja iz članka 12. stavka 1. točaka od (d) do (g) (53) i članka 12. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime) (54). |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
AR 6. |
Pri objavljivanju informacija o opsegu analize otpornosti u skladu s točkom 19. podtočkom (a) poduzeće navodi koji je dio njegova poslovanja i viših i nižih razina lanca vrijednosti te koji su značajni fizički rizici i tranzicijski rizici možda isključeni iz analize. |
AR 7. |
Pri objavljivanju informacija o tome kako je provedena analiza otpornosti u skladu s točkom 19. podtočkom (b) poduzeće navodi:
|
AR 8. |
Pri objavljivanju informacija o rezultatima analize otpornosti u skladu s točkom 19. podtočkom (c) poduzeće objašnjava:
|
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje povezan sa standardom ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s klimatskim promjenama
AR 9. |
Pri objavljivanju informacija o postupcima za utvrđivanje i procjenu učinaka povezanih s klimatskim promjenama u skladu s točkom 20. podtočkom (a) poduzeće opisuje kako je:
|
AR 10. |
Poduzeće može povezati informacije objavljene na temelju točke 20. podtočke (a) i točke AR 9. s informacijama objavljenima u skladu sa sljedećim zahtjevima za objavljivanje: zahtjevom za objavljivanje E1-1, točkom 16. podtočkom (d) o vjerojatnim budućim emisijama stakleničkih plinova; zahtjevom za objavljivanje E1-4 i zahtjevom za objavljivanje E1-6. |
AR 11. |
Pri objavljivanju informacija o postupcima za utvrđivanje i procjenu fizičkih rizika u skladu s točkom 20. podtočkom (b) poduzeće navodi je li:
|
AR 12. |
Pri objavljivanju informacija o postupcima za utvrđivanje tranzicijskih rizika i prilika u skladu s točkom 20. podtočkom (c) poduzeće navodi je li i na koji je način učinilo sljedeće:
|
Analiza scenarija klimatskih promjena
AR 13. |
Pri objavljivanju informacija koje se nalažu u točkama 19., 20., 21., AR 10. i AR 11. poduzeće navodi na koji je način primijenilo analizu scenarija klimatskih promjena koja je razmjerna njegovim okolnostima za potrebe utvrđivanja i procjene fizičkih i tranzicijskih rizika i prilika u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, uključujući:
|
AR 14. |
Pri provedbi analize scenarija poduzeće može uzeti u obzir sljedeće smjernice: TCFD-ov Tehnički dodatak „The Use of Scenario Analysis in Disclosure of Climate-Related Risks and Opportunities (Primjena analize scenarija pri objavljivanju informacija o rizicima i prilikama povezanima s klimatskim promjenama)” (2017.); TCFD-ove smjernice „Guidance on Scenario Analysis for Non-Financial Companies (Smjernice za analizu scenarija za nefinancijska društva)” (2020.); ISO 14091:2021 „Prilagodba klimatskim promjenama – Upute o ranjivosti, utjecajima i procjeni rizika”; druge priznate industrijske standarde kao što je NGFS (Mreža za ekologizaciju financijskog sustava); te nacionalne, regionalne i lokalne propise EU-a. |
AR 15. |
Poduzeće ukratko navodi na koji su način upotrijebljeni klimatski scenariji kompatibilni s kritičnim pretpostavkama povezanima s klimatskim promjenama iz financijskih izvještaja. |
Zahtjev za objavljivanje E1-2 – Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama
AR 16. |
Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena ili prilagodbom klimatskim promjenama mogu se objavljivati zasebno jer se njihovi ciljevi, uključene osobe te mjere i resursi potrebni za njihovu provedbu razlikuju. |
AR 17. |
Politike povezane s ublažavanjem klimatskih promjena odnose se na upravljanje emisijama stakleničkih plinova, uklanjanje stakleničkih plinova i tranzicijske rizike poduzeća u različitim razdobljima, u njegovu vlastitu poslovanju i/ili višim i nižim razinama lanca vrijednosti. Zahtjev iz točke 14. može se odnositi na samostalne politike ublažavanja klimatskih promjena te na relevantne politike o drugim pitanjima kojima se neizravno podupire ublažavanje klimatskih promjena, uključujući politike osposobljavanja, nabave ili lanca opskrbe te politike ulaganja ili razvoja proizvoda. |
AR 18. |
Politike povezane s prilagodbom klimatskim promjenama odnose se na upravljanje fizičkim rizicima poduzeća povezanima s klimom i njegovim tranzicijskim rizicima povezanima s prilagodbom klimatskim promjenama. Zahtjev iz točaka 22. i 25. može se odnositi na samostalne politike prilagodbe klimatskim promjenama te na relevantne politike o drugim pitanjima kojima se neizravno podupire prilagodba klimatskim promjenama, uključujući politike osposobljavanja te politike za izvanredne situacije odnosno zdravstvene i sigurnosne politike. |
Zahtjevi za objavljivanje E1-3 – Mjere i resursi povezani s politikama u području klimatskih promjena
AR 19. |
Pri objavljivanju informacija o mjerama u skladu s točkom 29. podtočkama (a) i (b) poduzeće može:
|
AR 20. |
Pri objavljivanju informacija o sredstvima u skladu sa stavkom 29. točkom (c) poduzeće objavljuje samo znatne iznose operativnih i kapitalnih rashoda potrebne za provedbu mjera jer je svrha tih informacija dokazati vjerodostojnost njegovih mjera, a ne uskladiti objavljene iznose s financijskim izvještajima. Objavljeni iznosi kapitalnih i operativnih rashoda predstavljaju povećanja materijalne i nematerijalne imovine u tekućoj financijskoj godini te planirana povećanja u budućim razdobljima provedbe mjera. Objavljeni iznosi samo su inkrementalna financijska ulaganja kojima se izravno doprinosi ostvarivanju ciljeva poduzeća. |
AR 21. |
U skladu sa zahtjevima ESRS-a 2 MDR-A poduzeće navodi ovisi li njegova sposobnost za provedbu mjera o raspoloživosti i raspodjeli resursa i u kojoj mjeri. Stalan pristup financiranju po pristupačnom trošku kapitala može biti ključan za provedbu aktivnosti poduzeća, što uključuje njegove prilagodbe promjenama ponude/potražnje ili s njima povezana stjecanja i znatna ulaganja u istraživanje i razvoj. |
AR 22. |
Iznosi operativnih i kapitalnih rashoda potrebni za provedbu mjera objavljeni u skladu s točkom 29 podtočkom (c) moraju biti u skladu s ključnim pokazateljima uspješnosti (ključni pokazatelji uspješnosti kapitalnih i operativnih rashoda) i, ako je primjenjivo, s planom kapitalnih rashoda iz Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/2178. Poduzeće je dužno objasniti sve potencijalne razlike između znatnih iznosa operativnih i kapitalnih rashoda koji se objavljuju u skladu s ovim standardom i iznosa objavljenih u skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2021/2178 zbog, na primjer, objavljivanja neprihvatljivih ekonomskih djelatnosti kako su definirane u toj delegiranoj uredbi. Poduzeće može strukturirati svoje aktivnosti po ekonomskim djelatnostima kako bi moglo usporediti svoje operativne i kapitalne rashode i, ako je primjenjivo, svoje planove operativnih i/ili kapitalnih rashoda sa svojim ključnim pokazateljima uspješnosti usklađenima s taksonomijom. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E1-4 – Ciljne vrijednosti povezane s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom tim promjenama
AR 23. |
U skladu s točkom 34. podtočkom (a), poduzeće može objaviti ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova u vrijednosti intenziteta. Ciljevi intenziteta formulirani su kao omjeri emisija stakleničkih plinova u odnosu na jedinicu fizičke aktivnosti ili gospodarskog rezultata. Relevantne jedinice aktivnosti ili rezultata navedene su u sektorskim standardima ESRS. Ako poduzeće utvrdi samo ciljnu vrijednost smanjenja intenziteta stakleničkih plinova, ono svejedno objavljuje povezane apsolutne vrijednosti za ciljnu godinu i privremene ciljne godine. To može uzrokovati situaciju u kojoj se od poduzeća zahtijeva da objavi povećanje apsolutnih emisija stakleničkih plinova za ciljnu godinu i privremene ciljne godine, na primjer zato što predviđa organski rast svojeg poslovanja. |
AR 24. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 34. podtočkom (b) poduzeće navodi udio ciljne vrijednosti povezan sa svakim odgovarajućim opsegom emisija stakleničkih plinova (1, 2 ili 3). Poduzeće navodi metodu izračuna emisija stakleničkih plinova iz opsega 2 uključenih u ciljnu vrijednost (metoda koja se temelji na lokaciji ili na tržištu). Ako se granična vrijednost smanjenja emisija stakleničkih plinova razlikuje od granične vrijednosti emisija stakleničkih plinova prijavljenih u skladu sa zahtjevom za objavljivanje E1-6, poduzeće objavljuje koji su plinovi obuhvaćeni, odgovarajući postotak emisija stakleničkih plinova iz opsega 1, 2, 3 i ukupnih emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih ciljnom vrijednošću. Kad je riječ o ciljnim vrijednostima smanjenja emisija stakleničkih plinova njegovih društava kćeri, poduzeće analogno primjenjuje te zahtjeve na razini društva kćeri. |
AR 25. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 34. podtočkom (c) o referentnoj godini i polaznoj vrijednosti:
|
AR 26. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 34. podtočkama (d) i (e), poduzeće iskazuje informacije u ciljnom razdoblju pozivajući se na sektorski, ako je dostupan, ili međusektorski plan emisija kompatibilan s ograničenjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C. U tu svrhu poduzeće izračunava usklađenu referentnu ciljnu vrijednost od 1,5 °C za opseg 1 i 2 (i, ako je primjenjivo, zasebnu ciljnu vrijednost za opseg 3) s kojom se mogu usporediti njegove ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova ili privremene ciljne vrijednosti iz odgovarajućeg opsega. |
AR 27. |
Referentna ciljna vrijednost može se izračunati množenjem emisija stakleničkih plinova u referentnoj godini sa sektorskim (sektorska metoda dekarbonizacije) ili međusektorskim faktorom (metodologija smanjenja) smanjenja emisija. Ti faktori smanjenja emisija mogu se izvesti iz različitih izvora. Poduzeće bi trebalo osigurati da se korišteni izvor temelji na planu smanjenja emisija koji je kompatibilan s ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C. |
AR 28. |
Čimbenici smanjenja emisija i dalje se razvijaju. Stoga se poduzećima preporučuje da upotrebljavaju samo ažurirane javno dostupne informacije.
|
AR 29. |
Referentna ciljna vrijednost ovisi o referentnoj godini i polaznim emisijama u okviru cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova poduzeća. Kao rezultat toga, referentna ciljna vrijednost za poduzeća s nedavnom referentnom godinom ili višim polaznim vrijednostima emisija može biti manje zahtjevna nego za poduzeća koja su već poduzela ambiciozne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Stoga poduzeća koja su već ostvarila smanjenja emisija stakleničkih plinova, kompatibilna s međusektorskim ili sektorskim planovima usklađenima s ograničavanjem globalnog zagrijavanja na 1,5 °C, mogu na odgovarajući način prilagoditi svoje polazne emisije kako bi se utvrdila referentna ciljna vrijednost. U skladu s tim, ako poduzeće prilagođava polazne vrijednosti emisija kako bi utvrdilo referentnu ciljnu vrijednost, ne uzima u obzir smanjenja emisija stakleničkih plinova prije 2020. i dostavlja odgovarajuće dokaze o ranije ostvarenom smanjenju emisija stakleničkih plinova. |
AR 30. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 34. podtočkom (f) poduzeće navodi:
|
AR 31. |
Poduzeće može prikazati svoje ciljne vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova zajedno sa svojim mjerama za ublažavanje klimatskih promjena (vidjeti točku AR 19.) kao tablicu ili grafički prikaz kretanja tijekom vremena. Na sljedećoj slici i u sljedećoj tablici navode se primjeri u kojima se kombiniraju ciljne vrijednosti i strategije dekarbonizacije:
|
Zahtjev za objavljivanje E1-5 – Potrošnja energije i kombinacija izvora energije
Upute za izračun
AR 32. |
Pri sastavljanju informacija o potrošnji energije koje se nalažu u točki 35. poduzeće:
|
AR 33. |
Informacije koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 37. podtočkom (a) primjenjive su ako poduzeće posluje u najmanje jednom sektoru koji znatno utječe na klimu. Informacije koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 38. podtočkama od (a) do (e) obuhvaćaju i energiju iz fosilnih izvora koja se troši u poslovanju izvan sektora koji znatno utječu na klimu. |
AR 34. |
Informacije o potrošnji energije i kombinaciji izvora energije mogu se prikazati u obliku sljedeće tablice za sektore koji znatno utječu na klimu i za sve ostale sektore izostavljanjem redaka od (1) do (5).
|
AR 35. |
Ukupna potrošnja energije s razlikom između potrošnje energije iz fosilnih, nuklearnih i obnovljivih izvora može se grafički prikazati u izjavi o održivosti u kojoj se prikazuju kretanja tijekom vremena (npr. s pomoću tortnog ili stupčastoga grafikona). |
Energetski intenzitet na temelju neto prihoda
AR 36. |
Pri pripremi informacija o energetskom intenzitetu koje se zahtijevaju na temelju točke 40. poduzeće:
|
AR 37. |
Kvantitativni podaci mogu se prikazati u sljedećoj tablici.
|
AR 38. |
Usklađivanje neto prihoda od djelatnosti u sektorima koji znatno utječu na klimu s odgovarajućom stavkom financijskih izvještaja ili objave (u skladu s točkom 43.) može se prikazati:
|
Zahtjev za objavljivanje E1-6 – Bruto emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3 te ukupne emisije stakleničkih plinova
Upute za izračun
AR 39. |
Pri sastavljanju informacija za izvještavanje o emisijama stakleničkih plinova u skladu s točkom 44. poduzeće:
|
AR 40. |
Pri pripremi informacija za izvještavanje o emisijama stakleničkih plinova svojih povezanih društava, zajedničkih pothvata, nekonsolidiranih ovisnih društava (investicijski subjekti) i ugovornih aranžmana u skladu s točkom 50., poduzeće objedinjuje 100 % emisija stakleničkih plinova subjekata koje operativno kontrolira. U praksi se to događa ako poduzeća imaju dozvolu ili odobrenje za upravljanje imovinom tih povezanih društava, zajedničkih pothvata, nekonsolidiranih ovisnih društava (investicijski subjekti) i ugovornih aranžmana. Ako poduzeće ima ugovorom definiranu operativnu kontrolu u nepunom radnom vremenu, dužno je objediniti 100 % emisija stakleničkih plinova za vrijeme svoje operativne kontrole. |
AR 41. |
U skladu s ESRS-om 1 poglavljem 3.7. poduzeće prema potrebi raščlanjuje informacije o svojim emisijama stakleničkih plinova. Na primjer, poduzeće može razvrstati svoje emisije stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3 ili ukupne emisije stakleničkih plinova po zemljama, poslovnim segmentima, ekonomskoj djelatnosti, društvu kćeri, kategoriji stakleničkih plinova (CO2, CH4, N2O, HFC, PFC, SF6, NF3 i ostali staklenički plinovi koje poduzeće uzima u obzir) ili vrsti izvora (stacionarno izgaranje, pokretno izgaranje, emisije iz proizvodnih procesa i fugitivne emisije). |
AR 42. |
Poduzeće može imati različito izvještajno razdoblje od nekih ili svih subjekata u njegovu lancu vrijednosti. U tim okolnostima poduzeće smije mjeriti svoje emisije stakleničkih plinova u skladu s točkom 44. koristeći informacije za izvještajna razdoblja koja se razlikuju od njegova izvještajnog razdoblja ako su te informacije dobivene od subjekata u njegovu lancu vrijednosti s izvještajnim razdobljima koja se razlikuju od izvještajnog razdoblja poduzeća, pod sljedećim uvjetima:
|
AR 43. |
Pri sastavljanju informacija o bruto emisijama stakleničkih plinova iz opsega 1 koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 48. podtočkom (a) poduzeće:
|
AR 44. |
Pri sastavljanju informacija o postotku emisija stakleničkih plinova iz opsega 1 iz reguliranih sustava trgovanja emisijama iz točke 48. podtočke (b) poduzeće:
|
AR 45. |
Pri sastavljanju informacija o bruto emisijama stakleničkih plinova iz opsega 2 koje se nalažu točkom 49. poduzeće:
|
AR 46. |
Pri sastavljanju informacija o bruto emisijama stakleničkih plinova iz opsega 3 koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 51. poduzeće:
|
AR 47. |
Pri pripremi informacija o ukupnim emisijama stakleničkih plinova koje se zahtijevaju u točki 52. poduzeće:
|
AR 48. |
Poduzeće objavljuje svoje ukupne emisije stakleničkih plinova razvrstane na emisije iz opsega 1 i opsega 2 te na značajne emisije iz opsega 3 u skladu s tablicom u nastavku.
|
AR 49. |
Kako bi se istaknuli potencijalni tranzicijski rizici, poduzeće može objaviti svoje ukupne emisije stakleničkih plinova razvrstanih prema glavnim zemljama i, ako je primjenjivo, prema poslovnim segmentima (primjenjujući na financijske izvještaje iste segmente koji se zahtijevaju računovodstvenim standardima, tj. MSFI-jem 8 Poslovni segmenti ili lokalnim općeprihvaćenim računovodstvenim načelima). Emisije stakleničkih plinova iz opsega 3 mogu se isključiti iz tih raščlambi po zemljama ako povezani podaci nisu lako dostupni. |
AR 50. |
Emisije stakleničkih plinova iz opsega 3 mogu se prikazati i prema neizravnim kategorijama emisija definiranima normom EN ISO 14064-1:2018. |
AR 51. |
Ako je to značajno za emisije iz opsega 3 poduzeća, ono objavljuje emisije stakleničkih plinova iz nabavljenih usluga računalstva u oblaku i usluga podatkovnih centara kao podskup sveobuhvatne kategorije opsega 3„nabavljena roba i usluge na višoj razini lanca vrijednosti”. |
AR 52. |
Ukupne emisije stakleničkih plinova razvrstane prema emisijama stakleničkih plinova iz opsega 1, 2 i 3 mogu se grafički prikazati u izjavi o održivosti (npr. u obliku stupičastog ili tortnog dijagrama) u kojoj se prikazuje podjela emisija stakleničkih plinova u cijelom lancu vrijednosti (viša razina, vlastito poslovanje, prijevoz, niža razina). |
Intenzitet stakleničkih plinova na temelju neto prihoda
AR 53. |
Pri objavljivanju informacija o intenzitetu stakleničkih plinova na temelju neto prihoda u skladu s točkom 53. poduzeće:
|
AR 54. |
Kvantitativni podaci mogu se prikazati u obliku sljedeće tablice.
|
AR 55. |
Usklađivanje neto prihoda koji se upotrebljava za izračun intenziteta stakleničkih plinova s odgovarajućom stavkom ili bilješkama u financijskim izvještajima (u skladu s točkom 55.) može se provesti:
|
Zahtjev za objavljivanje E1-7 – Projekti uklanjanja stakleničkih plinova i ublažavanja emisija stakleničkih plinova koji se financiraju ugljičnim kreditima
Uklanjanje i skladištenje stakleničkih plinova u vlastitu poslovanju i višim i nižim razinama lanca vrijednosti
AR 56. |
Uz svoje inventare emisija stakleničkih plinova poduzeća transparentno prikazuju kako i u kojoj mjeri povećavaju prirodne ponore ili primjenjuju tehnička rješenja za uklanjanje stakleničkih plinova iz atmosfere u vlastitu poslovanju i višim i nižim razinama lanca vrijednosti. Iako ne postoje općeprihvaćeni koncepti i metodologije za obračun uklanjanja stakleničkih plinova, ovim se standardom nastoji povećati transparentnost aktivnosti poduzeća povezanih s uklanjanjem stakleničkih plinova iz atmosfere (točka 56. podtočka (a) i točka 58.). Uklanjanje stakleničkih plinova izvan lanca vrijednosti koje poduzeće podupire kupnjom ugljičnih kredita objavljuje se zasebno u skladu s točkom 56. podtočkom (b) i točkom 59. |
AR 57. |
Pri objavljivanju informacija o uklanjanju i skladištenju stakleničkih plinova iz vlastita poslovanja poduzeća i višim i nižim razinama njegova
lanca vrijednosti
u skladu s točkom 56. podtočkom (a) i točkom 58. poduzeće za svaku aktivnost uklanjanja i skladištenja navodi:
|
AR 58. |
Pri sastavljanju informacija o uklanjanju i skladištenju stakleničkih plinova iz vlastita poslovanja i viših i nižih razina lanca vrijednosti u skladu s točkom 56. podtočkom (a) i točkom 58. poduzeće:
|
AR 59. |
Poduzeće raščlanjuje i odvojeno objavljuje uklanjanja stakleničkih plinova do kojih dolazi u njegovu poslovanju i ona do kojih dolazi u višim i nižim razinama njegova lanca vrijednosti. Aktivnosti uklanjanja stakleničkih plinova u višim i nižim razinama lanca vrijednosti uključuju one koje poduzeće aktivno podupire, na primjer putem projekta suradnje s dobavljačem. Ne očekuje se da poduzeće uključi uklanjanja stakleničkih plinova do kojih može doći u višim i nižim razinama njegova lanca vrijednosti s kojima nije upoznato. |
AR 60. |
Kvantitativne informacije o uklanjanjima stakleničkih plinova mogu se prikazati u obliku sljedeće tablice.
|
Projekti ublažavanja emisija stakleničkih plinova koji se financiraju ugljičnim kreditima
AR 61. |
Financiranje projekata za smanjenje emisija stakleničkih plinova izvan lanca vrijednosti poduzeća kupnjom ugljičnih kredita koji ispunjavaju visoke standarde kvalitete može biti koristan doprinos ublažavanju klimatskih promjena. Ovim se standardom od poduzeća zahtijeva da objavi upotrebljava li ugljične kredite odvojeno od emisija stakleničkih plinova (točka 56. podtočka (b) i točka 59.) i ciljnih vrijednosti smanjenja emisija stakleničkih plinova (zahtjev za objavljivanje E1-4). Njime se od poduzeća zahtijeva i da prikaže razmjere upotrebe ugljičnih kredita i kriterije kvalitete koje primjenjuje za te kredite. |
AR 62. |
Pri objavljivanju informacija o ugljičnim kreditima koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 56. podtočkom (b) i točkom 59. poduzeće objavljuje sljedeću raščlambu, ako je primjenjivo:
|
AR 63. |
Pri sastavljanju informacija o ugljičnim kreditima koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 56. podtočkom (b) i točkom 59. poduzeće:
|
AR 64. |
Informacije o ugljičnim kreditima koji su poništeni u izvještajnoj godini i čije se poništenje planira u budućnosti mogu se prikazati u obliku sljedećih tablica.
|
Zahtjev za objavljivanje E1-8 – Interno utvrđivanje cijene ugljika
AR 65. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkama 62. i 63., ako je primjenjivo, poduzeće ukratko navodi jesu li cijene ugljika koje se upotrebljavaju u sustavima utvrđivanja interne cijene ugljika u skladu s onima koje se upotrebljavaju u financijskim izvještajima, i na koji način. To se čini s obzirom na interne cijene ugljika koje se upotrebljavaju za:
|
AR 66. |
Informacije se mogu prikazati s pomoću sljedeće tablice:
|
Zahtjev za objavljivanje E1-9 – Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika te potencijalnih prilika povezanih s klimom
Očekivane financijske posljedice značajnih fizičkih i tranzicijskih rizika
AR 67. |
Značajni fizički rizici i tranzicijski rizici povezani s klimatskim promjenama mogu utjecati na financijski položaj poduzeća (npr. imovina u vlasništvu, zakupljena imovina pod financijskom kontrolom i obveze), njegove poslovne rezultate (npr. potencijalno buduće povećanje/smanjenje neto prihoda i troškova zbog prekida poslovanja, povećanje cijena opskrbe koje dovodi do potencijalnog smanjenja marže) i novčane tokove. Mala vjerojatnost, velika ozbiljnost i dugoročnost određenih izloženosti fizičkom riziku povezanom s klimatskim promjenama te nesigurnost koja proizlazi iz prelaska na održivo gospodarstvo znači da će postojati povezane značajne očekivane financijske posljedice koje nisu obuhvaćene zahtjevima primjenjivih računovodstvenih standarda. |
AR 68. |
Trenutačno ne postoji općeprihvaćena metodologija kojom bi se mogao procijeniti ili izmjeriti utjecaj značajnih fizičkih rizika i tranzicijskih rizika na budući financijski položaj poduzeća, njegove financijske rezultate i novčane tokove. Stoga će objava tih financijskih posljedica (u skladu s točkama 64., 66. i 67.) ovisiti o internoj metodologiji poduzeća i preciznoj procjeni pri utvrđivanju ulaznih podataka te pretpostavkama potrebnima za kvantifikaciju njihovih očekivanih financijskih posljedica. |
AR 69. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 64. podtočkom (a) i točkom 66., poduzeće navodi:
|
AR 70. |
Pri sastavljanju informacija o imovini izloženoj značajnom fizičkom riziku koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 66. podtočkom (a), poduzeće:
|
AR 71. |
Pri sastavljanju informacija koje se nalažu točkom 64. podtočkom (a) i točkom 66. podtočkom (d) poduzeće može procijeniti i objaviti udio neto prihoda od poslovnih aktivnosti izloženih fizičkom riziku. Ta objava:
|
AR 72. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 64. podtočkom (b) i točkom 67. podtočkom (a) poduzeće navodi:
|
AR 73. |
Pri objavljivanju informacija o imovini izloženoj značajnom tranzicijskom riziku u skladu s točkom 67. podtočkama (a) i (b) poduzeće:
|
AR 74. |
Pri objavljivanju informacija o potencijalnim obvezama koje proizlaze iz značajnih tranzicijskih rizika u skladu s točkom 67. podtočkom (d):
|
AR 75. |
Drugi pristupi i metodologije mogu se primijeniti kako bi se procijenilo kako rizici tranzicije mogu utjecati na budući financijski položaj poduzeća. U svakom slučaju, objava očekivanih financijskih posljedica uključuje opis metodologija i definicija koje poduzeće primjenjuje. |
AR 76. |
Pri sastavljanju informacija koje je potrebno objaviti u skladu s točkom 67. podtočkom (e) poduzeće može procijeniti i objaviti udio neto prihoda od poslovnih aktivnosti izloženih tranzicijskim rizicima. Ta se objava:
|
AR 77. |
Poduzeće može prikazati usklađivanje značajnog iznosa imovine, obveza i neto prihoda (osjetljivih na značajne fizičke rizike ili tranzicijske rizike) s odgovarajućom stavkom ili objavom (npr. u izvještavanju po segmentu) u financijskim izvještajima (u skladu s točkom 68.) kako slijedi:
|
AR 78. |
Poduzeće osigurava usklađenost podataka i pretpostavki za procjenu očekivanih financijskih posljedica značajnih fizičkih rizika i tranzicijskih rizika i izvještavanje o tim rizicima u izjavi o održivosti s odgovarajućim podacima i pretpostavkama u financijskim izvještajima (npr. cijene ugljika korištene za procjenu umanjenja vrijednosti imovine, korisni vijek korištenja imovine, procjene i rezerviranja). Poduzeće navodi razloge za eventualne nedosljednosti (npr. ako su sve financijske posljedice rizika povezanih s klimatskim promjenama još uvijek u postupku procjene ili ako se ne smatraju značajnima u financijskim izvještajima). |
AR 79. |
Kad je riječ o potencijalnim budućim učincima na obveze (u skladu s točkom 67. podtočkom (d)) poduzeće, ako je primjenjivo, u financijskim izvještajima upućuje na opis sustavâ trgovanja emisijama. |
Prilike povezane s klimatskim promjenama
AR 80. |
Pri objavljivanju informacija iz točke 69. podtočke (a) poduzeće navodi prirodu ušteda troškova (npr. iz smanjene potrošnje energije), razdoblja i primijenjenu metodologiju, uključujući opseg procjene, kritične pretpostavke i ograničenja te je li primijenjena analiza scenarija i na koji način. |
AR 81. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 69. podtočkom (b) poduzeće navodi na koji je način procijenilo veličinu tržišta ili bilo kakve očekivane promjene neto prihoda od niskougljičnih proizvoda i usluga ili rješenja za prilagodbu, uključujući opseg procjene, razdoblje, kritične pretpostavke i ograničenja te u kojoj mu je mjeri dostupno to tržište. Informacije o veličini tržišta mogu se razmotriti u odnosu na postojeće prihode usklađene s taksonomijom objavljene u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2020/852. Subjekt može navesti i kako će iskoristiti svoje prilike povezane s klimom i, ako je moguće, povezati to s objavama o politikama, ciljnim vrijednostima i mjerama u skladu sa zahtjevima za objavljivanje E1-2, E1-3 i E1-4. |
ESRS E2
ONEČIŠĆENJA
SADRŽAJ
Cilj
Interakcija s drugim ESRS-ima
Zahtjevi za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje koji se odnosi na ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika koje proizlaze iz onečišćenja |
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-1 – Politike povezane s onečišćenjem |
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-2 – Mjere i resursi povezani s onečišćenjem |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-3 – Ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem |
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-4 – Onečišćenje zraka, vode i tla |
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-5 – Zabrinjavajuće tvari i posebno zabrinjavajuće tvari |
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
ESRS 2 Opće objave |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-1 – Politike povezane s onečišćenjem |
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-2 – Mjere i resursi povezani s onečišćenjem |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-3 – Ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem |
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-4 – Onečišćenje zraka, vode i tla |
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-5 – Zabrinjavajuće tvari i posebno zabrinjavajuće tvari |
– |
Zahtjev za objavljivanje E2-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjevi za objavljivanje koji će korisnicima izjave o održivosti omogućiti uvid u:
|
2. |
U ovom se standardu utvrđuju zahtjevi za objavljivanje koji se odnose na sljedeće čimbenike održivosti: onečišćenje zraka, vode i tla te zabrinjavajuće tvari, uključujući posebno zabrinjavajuće tvari. |
3. |
„Onečišćenje zraka” odnosi se na emisije poduzeća u zrak (unutarnje i vanjske) te sprečavanje, kontrolu i smanjenje takvih emisija. |
4. |
„Onečišćenje vode” odnosi se na emisije poduzeća u vodu te sprečavanje, kontrolu i smanjenje takvih emisija. |
5. |
„Onečišćenje tla” odnosi se na emisije poduzeća u tlo te sprečavanje, kontrolu i smanjenje takvih emisija. |
6. |
S obzirom na „zabrinjavajuće tvari” ovaj standard obuhvaća proizvodnju, upotrebu i/ili distribuciju i komercijalizaciju zabrinjavajućih tvari u poduzeću, uključujući posebno zabrinjavajuće tvari. Zahtjevima za objavljivanje informacija o zabrinjavajućim tvarima nastoji se korisnicima pružiti uvid u stvarne ili potencijalne učinke povezane s tim tvarima, uzimajući u obzir i moguća ograničenja njihove uporabe i/ili distribucije i komercijalizacije. |
Interakcija s drugim ESRS-ima
7. |
Tema onečišćenja usko je povezana s drugim okolišnim podtemama kao što su klimatske promjene, vodni i morski resursi, bioraznolikost i kružno gospodarstvo. Stoga, kako bi se omogućio sveobuhvatan pregled onoga što bi moglo biti značajno za onečišćenje, relevantni zahtjevi za objavljivanje obuhvaćeni su drugim okolišnim standardima kako slijedi:
|
8. |
Učinci poduzeća povezani s onečišćenjem mogu utjecati na ljude i zajednice. Značajni negativni učinci onečišćenja na pogođene zajednice koji se mogu pripisati poduzeću obuhvaćeni su ESRS-om S3 Pogođene zajednice. |
9. |
Ovaj standard trebalo bi tumačiti zajedno s ESRS-om 1 Opći zahtjevi i ESRS-om 2 Opće objave. |
Zahtjevi za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
10. |
Zahtjeve iz ovog odjeljka trebalo bi tumačiti zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 poglavljem 4. Upravljanje učincima, rizicima i prilikama. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje koji se odnosi na ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika koje proizlaze iz onečišćenja
11. |
Poduzeće opisuje postupak utvrđivanja značajnih učinaka, rizika i prilika te navodi sljedeće informacije:
|
Zahtjev za objavljivanje E2-1 – Politike povezane s onečišćenjem
12. |
Poduzeće opisuje svoje politike koje se odnose na upravljanje njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima sa sprečavanjem i kontrolom onečišćenja. |
13. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u to u kojoj je mjeri poduzeće donijelo politike koje se odnose na utvrđivanje i procjenu učinaka, rizika i prilika povezanih sa značajnim onečišćenjem te na upravljanje tim učincima, rizicima i prilikama i/ili njihovo uklanjanje. |
14. |
Objava u skladu s točkom 12. sadržava informacije o politikama koje je poduzeće uspostavilo radi upravljanja svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s onečišćenjem u skladu s ESRS-om 2 MDR-P Politike donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti. |
15. |
Poduzeće navodi, s obzirom na vlastito poslovanje i više i niže razine lanca vrijednosti, odnose li se i na koji način njegove politike na sljedeća područja, ako su značajna:
|
Zahtjev za objavljivanje E2-2 – Mjere i resursi povezani s onečišćenjem
16. |
Poduzeće objavljuje svoje mjere povezane s onečišćenjem i sredstva dodijeljena za njihovu provedbu. |
17. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje ključnih mjera koje su poduzete i planirane za ostvarivanje ciljeva i ciljnih vrijednosti politike povezanih s onečišćenjem. |
18. |
Opis akcijskih planova i resursa povezanih s onečišćenjem mora sadržavati informacije predviđene u ESRS-u 2 MDR-A Mjere i resursi povezani sa značajnim čimbenicima održivosti. |
19. |
Uz ESRS 2 MDR-A, poduzeće može navesti kojoj se razini u sljedećoj hijerarhiji ublažavanja mogu dodijeliti mjera i resursi:
|
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E2-3 – Ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem
20. |
Poduzeće objavljuje ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem koje je utvrdilo. |
21. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u ciljne vrijednosti koje je poduzeće utvrdilo kako bi poduprlo svoje politike povezane s onečišćenjem i pronašlo rješenje za svoje učinke, rizike i prilike povezane sa značajnim onečišćenjem. |
22. |
Opis ciljnih vrijednosti sadržava informacije koje se objavljuju u skladu ESRS-om 2 MDR-T Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti. |
23. |
U objavi u skladu s točkom 20. navodi se jesu li i na koji način njegove ciljne vrijednosti povezane sa sprečavanjem i kontrolom:
|
24. |
Uz ESRS 2 MDR-T poduzeće može navesti jesu li pri određivanju ciljnih vrijednosti uzeti u obzir ekološki pragovi (npr. cjelovitost biosfere, stratosfersko oštećenje ozonskog omotača, atmosfersko opterećenje aerosolima, iscrpljivanje tla, zakiseljavanje oceana) i dodjele specifične za subjekt. Ako je tako, poduzeće može navesti:
|
25. |
Poduzeće u okviru kontekstualnih informacija navodi jesu li ciljne vrijednosti koje je utvrdilo i iskazalo obvezne (na temelju propisa) ili dobrovoljne. |
Zahtjev za objavljivanje E2-4 – Onečišćenje zraka, vode i tla
26. |
Poduzeće objavljuje informacije o onečišćujućim tvarima koje ispušta u svojem poslovanju, kao i mikroplastiku koju stvara ili koristi. |
27. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje osigurati uvid u emisije koje poduzeće u okviru vlastita poslovanja stvara u zraku, vodi i tlu te u njegovo stvaranje i upotrebu mikroplastike. |
28. |
Poduzeće objavljuje količine:
|
29. |
Količine iz točke 28. su konsolidirane i uključuju emisije iz postrojenja nad kojima poduzeće ima financijsku kontrolu i postrojenja nad kojima ima operativnu kontrolu. Konsolidiraju se samo emisije iz postrojenja u kojima je premašena primjenjiva granična vrijednost utvrđena u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 166/2006. |
30. |
Poduzeće stavlja svoju objavu u kontekst i opisuje:
|
31. |
Ako se za kvantificiranje emisija odabere metodologija niže razine u usporedbi s izravnim mjerenjem emisija, poduzeće navodi razloge za odabir takve metodologije. Ako koristi procjene, poduzeće objavljuje standardnu, sektorsku studiju ili izvore na kojima se temelje njegove procjene, kao i mogući stupanj nesigurnosti i raspon procjena koje odražavaju mjernu nesigurnost. |
Zahtjev za objavljivanje E2-5 – Zabrinjavajuće tvari i posebno zabrinjavajuće tvari
32. |
Poduzeće objavljuje informacije o proizvodnji, upotrebi, distribuciji, komercijalizaciji i uvozu/izvozu zabrinjavajućih tvari i posebno zabrinjavajućih tvari pojedinačno, u smjesama ili proizvodima. |
33. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje učinka poduzeća na zdravlje i okoliš putem zabrinjavajućih tvari i posebno zabrinjavajućih tvari pojedinačno. Potrebno je omogućiti i razumijevanje značajnih rizika i prilika poduzeća, uključujući izloženost tim tvarima i rizicima koji proizlaze iz izmjena propisa. |
34. |
Objava u skladu s točkom 32. uključuje ukupne količine zabrinjavajućih tvari koje nastaju ili se upotrebljavaju za vrijeme proizvodnje ili koje se nabavljaju i ukupne količine zabrinjavajućih tvari koje napuštaju postrojenja poduzeća u obliku emisija, u obliku proizvoda ili kao dio proizvoda ili usluga podijeljenih u glavne razrede opasnosti za zabrinjavajuće tvari. |
35. |
Poduzeće zasebno prikazuje informacije za posebno zabrinjavajuće tvari. |
Zahtjev za objavljivanje E2-6 – Očekivane financijske posljedice značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem
36. |
Poduzeće objavljuje svoje očekivane financijske posljedice značajnih rizika i prilika povezanih s onečišćenjem. |
37. |
Informacije u skladu s točkom 36. dodatak su informacijama o trenutačnim financijskim učincima na financijski položaj, financijske rezultate i novčane tokove poduzeća za izvještajno razdoblje propisano u skladu s ESRS-om 2 SBM-3 točkom 48. podtočkom (d). |
38. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u:
|
39. |
Objava uključuje:
|
40. |
Informacije dostavljene u skladu s točkom 38. podtočkom (a) uključuju:
|
41. |
Poduzeće objavljuje relevantne kontekstualne informacije koje sadržavaju opis značajnih incidenata i naslaga u kojima je onečišćenje imalo negativne učinke na okoliš i/ili je imalo ili se očekuje da će imati negativne učinke na novčane tokove, financijski položaj i financijske rezultate poduzeća u kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim razdobljima. |
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a E2. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda.
ESRS 2 OPĆE OBJAVE
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje koji se odnosi na ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika koje proizlaze iz onečišćenja
AR 1. |
Pri provedbi procjene značajnosti okolišnih podtema poduzeće procjenjuje značajnost onečišćenja iz vlastitog poslovanja i viših i nižih razina lanca vrijednosti te može uzeti u obzir četiri faze navedene u nastavku, poznate i kao pristup LEAP:
|
AR 2. |
Procjena značajnosti za ESRS E2 odgovara prvim trima fazama pristupa LEAP. U četvrtoj se fazi obrađuje ishod postupka. |
AR 3. |
U okviru postupka procjene značajnosti učinaka, ovisnosti, rizika i prilika u obzir se uzimaju odredbe ESRS-a 2 IRO-1 Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika te IRO-2 Zahtjevi za objavu u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća. |
AR 4. |
Podteme obuhvaćene procjenom
značajnosti
iz ESRS-a E2 uključuju:
|
AR 5. |
U prvoj fazi, da bi utvrdilo gdje u njegovu poslovanju i višim i nižim razinama lanca vrijednosti dolazi do interakcije s prirodom, poduzeće može razmotriti:
|
AR 6. |
U drugoj fazi poduzeće zatim uzima u obzir ocjenjivanje učinaka i ovisnosti za svaku značajnu lokaciju ili sektor/poslovnu jedinicu, među ostalim procjenom ozbiljnosti i vjerojatnosti učinaka na okoliš i zdravlje ljudi. |
AR 7. |
U trećoj fazi, da bi na temelju rezultata prve i druge faze procijenilo svoje značajne rizike i prilike, poduzeće može:
|
AR 8. |
Kako bi procijenilo značajnost, poduzeće može uzeti u obzir Preporuku Komisije (EU) 2021/2279 o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa. |
AR 9. |
Pri pružanju informacija o ishodu svoje procjene
značajnosti
poduzeće uzima u obzir:
|
Zahtjev za objavljivanje E2-1 – Politike povezane s onečišćenjem
AR 10. |
Politike opisane u ovom zahtjevu za objavljivanje mogu se uključiti u šire politike zaštite okoliša ili održivosti koje obuhvaćaju različite podteme. |
AR 11. |
Opis politika uključuje informacije o obuhvaćenim tvarima ili onečišćujućim tvarima. |
AR 12. |
Pri objavljivanju informacija iz točke 11. poduzeće može uključiti kontekstualne informacije o odnosima među njegovim provedenim politikama i o načinu na koji te politike mogu doprinijeti akcijskom planu EU-a „Prema nultoj stopi onečišćenja zraka, vode i tla”, na primjer s elementima o:
|
Zahtjev za objavljivanje E2-2 – Mjere i resursi povezani s onečišćenjem
AR 13. |
Ako se mjerama obuhvaćaju angažmani na višim ili nižim razinama lanca vrijednosti, poduzeće dostavlja informacije o vrstama mjera koje odražavaju te angažmane. |
AR 14. |
Kad je riječ o resursima, primjeri operativnih rashoda mogli bi biti ulaganja u istraživanje i razvoj radi inovacija i razvoja sigurnih i održivih alternativa upotrebi zabrinjavajućih tvari ili smanjenja emisija u proizvodnom procesu. |
AR 15. |
Ako je to relevantno za ostvarivanje ciljeva i ciljnih vrijednosti politike povezanih s onečišćenjem, poduzeće može dostaviti informacije o akcijskim planovima koji su provedeni na razini lokacije. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E2-3 – Ciljne vrijednosti povezane s onečišćenjem
AR 16. |
Ako se pri utvrđivanju ciljnih vrijednosti poduzeće poziva na ekološke pragove, može se u svojim privremenim smjernicama (Početne smjernice za poslovanje, rujan 2020.) pozvati na smjernice Inicijative za znanstveno utemeljene ciljeve za prirodu (SBTN) ili bilo koje druge smjernice sa znanstveno priznatom metodologijom kojom se omogućuje utvrđivanje znanstveno utemeljenih ciljnih vrijednosti utvrđivanjem ekoloških pragova i, prema potrebi, dodjela specifičnih za subjekt. Ekološki pragovi mogu biti lokalni, nacionalni i/ili globalni. |
AR 17. |
Poduzeće može navesti mogu li se pomoću ciljne vrijednosti ukloniti nedostaci koji se odnose na kriterije znatnog doprinosa sprečavanju i kontroli onečišćenja kako su definirani u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852. Ako nisu ispunjeni kriteriji nenanošenja bitne štete za sprečavanje i kontrolu onečišćenja kako su definirani u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2. i člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852, poduzeće može navesti mogu li se pomoću ciljne vrijednosti ukloniti nedostaci koji se odnose na kriterije nenanošenja bitne štete. |
AR 18. |
Ako je to relevantno za potporu politikama koje je donijelo, poduzeće može pružiti informacije o ciljnim vrijednostima koje je utvrdilo na razini lokacije. |
AR 19. |
Ciljne vrijednosti mogu obuhvaćati vlastito poslovanje i/ili lanac vrijednosti poduzeća. |
Zahtjev za objavljivanje E2-4 – Onečišćenje zraka, vode i tla
AR 20. |
Informacije koje treba objaviti o mikroplastici u skladu s točkom 28. podtočkom (b) uključuju mikroplastiku koja je nastala ili je upotrijebljena za vrijeme proizvodnih procesa ili koja je nabavljena i koja napušta postrojenja poduzeća u obliku emisija, u obliku proizvoda ili kao dio proizvoda ili usluga. Mikroplastika se može nenamjerno proizvoditi ako se troše veći komadi plastične mase kao što su gume za automobile ili sintetički tekstil ili se može namjerno proizvoditi i dodavati proizvodima za posebne namjene (npr. kuglice za piling lica ili tijela). |
AR 21. |
Količina onečišćujućih tvari iskazuje se odgovarajućim jedinicama mase, na primjer tonama ili kilogramima. |
AR 22. |
Informacije koje se nalažu u skladu s ovim zahtjevom za objavljivanje dostavljaju se na razini izvještajnog poduzeća. Međutim, poduzeće može objaviti dodatnu raščlambu, uključujući informacije na razini lokacije ili raščlambu svojih emisija prema vrsti izvora, sektoru ili zemljopisnom području. |
AR 23. |
Pri pružanju kontekstualnih informacija o emisijama poduzeće može uzeti u obzir:
|
AR 24. |
Informacije dostavljene u skladu s ovim zahtjevom za objavljivanje mogu se odnositi na informacije o kojima poduzeće mora izvijestiti u skladu s drugim postojećim propisima (tj. IED, Uredba o Europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR) itd.). |
AR 25. |
Ako djelatnosti poduzeća podliježu Direktivi 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (67) i odgovarajućim referentnim dokumentima o najboljim raspoloživim tehnikama, neovisno o tome obavlja li se djelatnost u Europskoj uniji, poduzeće može objaviti sljedeće dodatne informacije:
|
Metodologije
AR 26. |
Pri pružanju informacija o onečišćujućim tvarima poduzeće uzima u obzir pristupe za kvantifikaciju prema sljedećem redoslijedu prioriteta:
|
AR 27. |
Kad je riječ o objavljivanju metodologija u skladu s točkom 30., poduzeće uzima u obzir:
|
Zahtjev za objavljivanje E2-5 – Zabrinjavajuće tvari i posebno zabrinjavajuće tvari
Popis tvari koje treba uzeti u obzir
AR 28. |
Kako bi informacije bile potpune, moraju se uključiti tvari iz vlastita poslovanja poduzeća i one koje se nabavljaju (npr. tvari uključene u sastojke, polugotovi proizvodi ili konačni proizvod). |
AR 29. |
Količina onečišćujućih tvari iskazuje se jedinicama mase, na primjer tonama ili kilogramima ili drugim jedinicama mase prikladnima za količinu i vrstu onečišćujućih tvari koje se ispuštaju. |
Kontekstualne informacije
AR 30. |
Informacije dostavljene u skladu s ovim zahtjevom za objavljivanje mogu se odnositi na informacije o kojima poduzeće mora izvijestiti u skladu s drugim postojećim propisima (tj. Direktiva 2010/75/EU, Uredba (EZ) br. 166/2006 o Europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari itd.). |
Zahtjev za objavljivanje E2-6 – Očekivane financijske posljedice značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s onečišćenjem
AR 31. |
Operativni i kapitalni rashodi povezani s incidentima i naslagama mogu uključivati, na primjer:
|
AR 32. |
Incidenti mogu uključivati, na primjer, prekide proizvodnje koji proizlaze iz lanca opskrbe i/ili iz vlastita poslovanja poduzeća, koji su doveli do onečišćenja. |
AR 33. |
Poduzeće može uključiti procjenu svojih povezanih proizvoda i usluga izloženih riziku u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, u kojoj se navodi kako se oni utvrđuju, na koji se način procjenjuju financijski iznosi i koje se ključne pretpostavke donose. |
AR 34. |
Kvantifikacija očekivanih financijskih posljedica u novčanom smislu na temelju točke 38. podtočke (a) može biti jedan iznos ili raspon. |
ESRS E3
VODNI I MORSKI RESURSI
SADRŽAJ
Cilj
Interakcija s drugim ESRS-ima
Zahtjev za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje koji se odnosi na ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima |
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-1 – Politike za vodne i morske resurse |
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-2 – Mjere i resursi povezani s vodnim i morskim resursima |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-3 – Ciljne vrijednosti povezane s vodnim i morskim resursima |
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-4 – Potrošnja vode |
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-5 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
ESRS 2 Opće objave |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje koji se odnosi na ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima |
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-1 – Politike za vodne i morske resurse |
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-2 – Mjere i resursi povezani s politikama u području vodnih i morskih resursa |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-3 – Ciljne vrijednosti povezane s vodnim i morskim resursima |
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-4 – Potrošnja vode |
– |
Zahtjev za objavljivanje E3-5 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjevi za objavljivanje koji će korisnicima izjave o održivosti omogućiti uvid u:
|
2. |
Ovim se standardom utvrđuju zahtjevi za objavljivanje povezani s vodnim i morskim resursima. Kad je riječ o „vodi”, ovaj standard obuhvaća površinske i podzemne vode. Obuhvaća zahtjeve za objavljivanje podataka o potrošnji vode u aktivnostima, proizvodima i uslugama poduzeća, kao i povezane informacije o povlačenju i ispuštanju vode. |
3. |
Kad je riječ o „morskim resursima”, ovaj standard obuhvaća vađenje i korištenje tih resursa i s time povezane ekonomske djelatnosti. |
Interakcija s drugim ESRS-ima
4. |
Tema vodnih i morskih resursa usko je povezana s drugim podtemama povezanima s okolišem, kao što su klimatske promjene, onečišćenje, bioraznolikost i kružno gospodarstvo. Stoga, kako bi se pružio sveobuhvatan pregled onoga što bi moglo biti značajno za vodne i morske resurse, relevantni zahtjevi za objavljivanje obuhvaćeni su drugim ESRS-ima u području okoliša kako slijedi:
|
5. |
Učinak poduzeća na vodne i morske resurse utječe na ljude i zajednice. Značajni negativni učinci na pogođene zajednice koji proizlaze iz učinaka povezanih s vodnim i morskim resursima koji se mogu pripisati poduzeću obuhvaćeni su ESRS-om S3 Pogođene zajednice. |
6. |
Ovaj standard trebalo bi tumačiti zajedno s ESRS-om 1 Opći zahtjevi i ESRS-om 2 Opće objave. |
Zahtjev za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
7. |
Zahtjeve iz ovog odjeljka trebalo bi tumačiti zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 poglavljem 4. Upravljanje učincima, rizicima i prilikama. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje koji se odnosi na ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima
8. |
Poduzeće opisuje postupak utvrđivanja značajnih učinaka, rizika i prilika te navodi sljedeće informacije:
|
Zahtjev za objavljivanje E3-1 – Politike za vodne i morske resurse
9. |
Poduzeće opisuje svoje politike koje se odnose na upravljanje njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s vodnim i morskim resursima (72). |
10. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u mjeru u kojoj poduzeće provodi politike koje se odnose na utvrđivanje i procjenu njegovih značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima, upravljanje tim učincima, rizicima i prilikama i/ili njihovo uklanjanje. |
11. |
Objava u skladu s točkom 9. sadržava informacije o politikama koje je poduzeće uspostavilo radi upravljanja svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s vodnim i morskim resursima u skladu s ESRS-om 2 MDR-P Politike donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti. |
12. |
Poduzeće navodi jesu li i na koji način njegove politike usmjerene na sljedeća pitanja, ako su značajna:
|
Zahtjev za objavljivanje E3-2 – Mjere i resursi povezani s vodnim i morskim resursima
15. |
Poduzeće objavljuje svoje mjere za vodne i morske resurse te resurse dodijeljene za njihovu provedbu. |
16. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u ključne mjere koje su poduzete i planirane za ostvarivanje ciljnih vrijednosti politike koje se odnose na vodne i morske resurse. |
17. |
Opis mjera i resursa mora biti u skladu s načelima utvrđenima u ESRS-u 2 MDR-A Mjere i resursi koji se odnose na značajne čimbenike održivosti. Uz ESRS 2 MDR-A, poduzeće može navesti kojoj se razini u hijerarhiji ublažavanja mjera i |
18. |
resursi mogu dodijeliti:
|
19. |
Poduzeće navodi mjere i resurse povezane s područjima izloženima riziku voda, uključujući područja s velikim nedostatkom vode. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E3-3 – Ciljne vrijednosti povezane s vodnim i morskim resursima
20. |
Poduzeće objavljuje ciljne vrijednosti povezane s vodnim i morskim resursima koje je utvrdilo. |
21. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u ciljne vrijednosti koje je poduzeće donijelo kako bi poduprlo svoje politike povezane s vodnim i morskim resursima te kako bi pronašlo rješenje za svoje značajne učinke, rizike i prilike povezane s vodnim i morskim resursima. |
22. |
Opis ciljnih vrijednosti sadržava informacije koje se objavljuju u skladu ESRS-om 2 MDR-T Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti. |
23. |
U objavi u skladu s točkom 20. navodi se jesu li i na koji način ciljne vrijednosti poduzeća povezane s:
|
24. |
Uz ESRS 2 MDR-T poduzeće može navesti jesu li pri određivanju
ciljnih vrijednosti
uzeti u obzir ekološki pragovi i dodjele specifične za subjekt. Ako je tako, poduzeće može navesti:
|
25. |
Poduzeće u okviru kontekstualnih informacija navodi jesu li ciljne vrijednosti koje je utvrdilo i predstavilo obvezne (na temelju propisa) ili dobrovoljne. |
Zahtjev za objavljivanje E3-4 – Potrošnja vode
26. |
Poduzeće objavljuje informacije o potrošnji vode povezanoj s njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama. |
27. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u potrošnju vode poduzeća i napredak poduzeća u odnosu na njegove ciljne vrijednosti. |
28. |
Objava u skladu s točkom 26. odnosi se na vlastito poslovanje i uključuje:
|
29. |
Poduzeće dostavlja informacije o količini vode: ukupnoj potrošnji vode u poslovanju u m3 na milijun EUR neto prihoda (76). |
Zahtjev za objavljivanje E3-5 – Očekivane financijske posljedice značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima
30. |
Poduzeće objavljuje svoje očekivane financijske posljedice značajnih rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima. |
31. |
Informacije u skladu s točkom 30. dodatak su informacijama o trenutačnim financijskim učincima na financijski položaj, financijske rezultate i novčane tokove subjekta za izvještajno razdoblje propisano u skladu s ESRS-om 2 SBM-3 točkom 48. podtočkom (d). |
32. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u:
|
33. |
Objava uključuje:
|
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a E3. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda.
ESRS 2 OPĆE OBJAVE
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje koji se odnosi na ESRS 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima
AR 1. |
Pri provedbi procjene značajnosti okolišnih podtema poduzeće procjenjuje značajnost vodnih i morskih resursa u vlastitom poslovanju i višim i nižim razinama lanca vrijednosti te može uzeti u obzir četiri faze navedene u nastavku, poznate i kao pristup LEAP:
|
AR 2. |
Procjena značajnosti za ESRS E3 odgovara prvim trima fazama pristupa LEAP, dok se četvrta faza odnosi na ishod postupka. |
AR 3. |
U postupcima za procjenu značajnosti učinaka, rizika i prilika u obzir se uzimaju odredbe ESRS-a 2 IRO-1 Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika i IRO-2 Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća. |
AR 4. |
Podteme koje se odnose na vodne i morske resurse obuhvaćene procjenom značajnosti uključuju:
|
AR 5. |
U prvoj fazi, kad utvrđuje gdje se nalaze područja izložena riziku voda i područja u kojima dolazi do interakcije s morskim resursima koja može uzrokovati značajne učinke i
ovisnosti
u njegovu poslovanju i u višim i nižim razinama lanca vrijednosti, poduzeće može razmotriti:
|
AR 6. |
Poduzeće smatra da su riječni slivovi relevantna razina za procjenu lokacija i kombinira taj pristup s procjenom operativnog rizika svojih postrojenja i postrojenja dobavljača sa značajnim učincima i rizicima. |
AR 7. |
Poduzeće uzima u obzir kriterije za utvrđivanje stanja vodnih tijela u skladu s relevantnim prilozima Direktive 2000/60/EZ (Okvirna direktiva o vodama) i smjernicama za provedbu Okvirne direktive o vodama. Popis smjernica dostupan je na početnoj stranici Europske komisije o okolišu. |
AR 8. |
U drugoj fazi poduzeće razmatra svoje učinke i ovisnosti za svaku prioritetnu lokaciju utvrđenu u AR 5., primjenom sljedećeg postupka:
|
AR 9. |
Za utvrđivanje ovisnosti o vodi i morskim resursima, poduzeće se može osloniti na međunarodne klasifikacije kao što je zajednička međunarodna klasifikacija usluga ekosustava (CICES). |
AR 10. |
Pri utvrđivanju ovisnosti o morskim resursima poduzeće razmatra ovisi li o ključnim proizvodima povezanima s morskim resursima, uključujući, ali ne ograničavajući se na šljunak i morske prehrambene proizvode. |
AR 11. |
Morski resursi utvrđuju se u skladu s načinom na koji ih upotrebljavaju ljudska društva i moraju se razmatrati u odnosu na pritisak kojem su izloženi. Neki pokazatelji pritiska prikazani su u drugom ESRS-u, odnosno mikroplastika i emisije u vodu u ESRS-u E2 te plastični otpad u ESRS-u E5. |
AR 12. |
Primjeri
ovisnosti o morskim resursima
koje poduzeće može uzeti u obzir su:
|
AR 13. |
U trećoj fazi, da bi na temelju rezultata prve i druge faze procijenilo svoje značajne rizike i prilike, poduzeće može:
|
AR 14. |
Poduzeće se može osloniti na prikupljanje primarnih, sekundarnih ili modeliranih podataka ili druge relevantne pristupe za procjenu značajnih učinaka, ovisnosti, rizika i prilika, uključujući Preporuku EU-a 2021/2279 o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa (Prilog I. – Ekološki otisak proizvoda; Prilog III. – Ekološki otisak organizacija). |
AR 15. |
Pri pružanju informacija o ishodu procjene značajnosti poduzeće uzima u obzir:
|
Zahtjev za objavljivanje E3-1 – Politike za vodne i morske resurse
AR 16. |
Politike opisane u ovom zahtjevu za objavljivanje mogu se uključiti u šire politike zaštite okoliša ili održivosti koje obuhvaćaju različite podteme. |
AR 17. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 9. poduzeće može objaviti ako se njegovim politikama:
|
AR 18. |
Poduzeće može otkriti i informacije o politikama kojima se:
|
Zahtjev za objavljivanje E3-2 – Mjere i resursi povezani s politikama u području vodnih i morskih resursa
AR 19. |
Pri objavljivanju informacija propisanih točkom 15. poduzeće uzima u obzir mjere ili akcijske planove kojima se doprinosi sagledavanju utvrđenih značajnih učinaka, rizika i prilika. Savez za upravljanje vodom (AWS) osigurava korisne smjernice. |
AR 20. |
Budući da su vodni i morski resursi zajednički resursi koji mogu zahtijevati kolektivne mjere ili akcijske planove u koje su uključeni drugi dionici, poduzeće može pružiti informacije o tim konkretnim kolektivnim mjerama, uključujući informacije o drugim stranama (konkurentima, dobavljačima, trgovcima na malo, kupcima, drugim poslovnim partnerima, lokalnim zajednicama i tijelima, vladinim agencijama...) i posebne informacije o projektu, njegovu posebnom doprinosu, sponzorima i drugim sudionicima. |
AR 21. |
Pri pružanju informacija o kapitalnim rashodima poduzeće može uzeti u obzir rashode povezane, na primjer, s obnovom odvodnje oborinske vode, cjevovodima ili strojevima koji se upotrebljavaju za proizvodnju novih proizvoda s niskom potrošnjom vode. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E3-3 – Ciljne vrijednosti povezane s vodnim i morskim resursima
AR 22. |
Ako se pri utvrđivanju ciljnih vrijednosti poduzeće poziva na ekološke pragove, može se pozvati na smjernice inicijative za znanstveno utemeljene ciljeve za prirodu (SBTN) u svojim privremenim smjernicama (Početne smjernice za poslovanje, rujan 2020.). Može se pozvati i na sve druge smjernice sa znanstveno priznatom metodologijom kojom se omogućuje određivanje znanstveno utemeljenih ciljnih vrijednosti utvrđivanjem ekoloških pragova i, ako je primjenjivo, dodjela koje su specifične za pojedinu organizaciju. Ekološki pragovi mogu biti lokalni, nacionalni i/ili globalni. |
AR 23. |
Poduzeće može odrediti ciljne vrijednosti koje se odnose na:
|
AR 24. |
Ako navodi ciljne vrijednosti koje se odnose na povlačenje, poduzeće može uključiti povlačenje vode iz zagađenog tla i vodonosnika te vodu koja je povučena i obrađena u svrhu sanacije. |
AR 25. |
Ako navodi ciljne vrijednosti koje se odnose na ispuštanje, poduzeće može uključiti ispuštanje vode u podzemnu vodu, kao što je ponovno ubrizgavanje u vodonosnike, ili vodu koja se vraća u izvor podzemne vode kroz taložni bunar ili udolinu. |
AR 26. |
Te ciljne vrijednosti mogu se odnositi na poslovanje i/ili lanac vrijednosti poduzeća. |
AR 27. |
Poduzeće može navesti mogu li se pomoću ciljne vrijednosti ukloniti nedostaci koji se odnose na kriterije znatnog doprinosa za vodu i morske resurse kako su definirani u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 12. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852. Ako nisu ispunjeni kriteriji nenanošenja bitne štete za vodu i morske resurse kako su definirani u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 13. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. i člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852, poduzeće može navesti mogu li se pomoću ciljne vrijednosti ukloniti nedostaci koji se odnose na kriterije nenanošenja bitne štete. |
Zahtjev za objavljivanje E3-4 – Potrošnja vode
AR 28. |
Poduzeće može poslovati u raznim područjima izloženima riziku voda. Pri objavljivanju informacija prema točki 28. podtočki (b) poduzeće obuhvaća te informacije samo za područja koja su utvrđena kao značajna u skladu s ESRS-om 2 IRO-1 i ESRS-om 2 SBM-3. |
AR 29. |
Pri objavljivanju kontekstualnih informacija o učinkovitosti upravljanja vodom u skladu s točkom 26. poduzeće navodi metodologije izračuna i, konkretnije, udio pokazatelja dobiven izravnim mjerenjem, uzorkovanjem i ekstrapolacijom ili iz najboljih procjena. |
AR 30. |
Poduzeće može dostaviti informacije o drugim raščlambama (tj. po sektoru ili po segmentima). |
AR 31. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 29. poduzeće može osigurati dodatne omjere količine na temelju drugih nazivnika. |
AR 32. |
Poduzeće može dostaviti informacije o svojem povlačenju vode i ispuštanju vode. |
Zahtjev za objavljivanje E3-5 – Očekivane financijske posljedice značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s vodnim i morskim resursima
AR 33. |
Poduzeće može uključiti procjenu svojih povezanih proizvoda i usluga izloženih riziku u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, u kojoj se navodi kako se oni utvrđuju, na koji se način procjenjuju financijski iznosi i koje se ključne pretpostavke donose. |
AR 34. |
Kvantifikacija očekivanih financijskih posljedica u novčanom smislu na temelju točke 39. podtočke (a) može biti jedan iznos ili raspon. |
ESRS E4
BIORAZNOLIKOST I EKOSUSTAVI
SADRŽAJ
Cilj
Interakcija s drugim ESRS-ima
Zahtjevi za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-1 – Tranzicijski plan i pitanja bioraznolikosti i ekosustava u strategiji i poslovnom modelu |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s bioraznolikošću i ekosustavima |
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-2 – Politike za bioraznolikost i ekosustave |
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-3 – Mjere i resursi za bioraznolikost i ekosustave |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-4 – Ciljne vrijednosti povezane s bioraznolikošću i ekosustavima |
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-5 – Pokazatelji učinka povezani s promjenom bioraznolikosti i ekosustavâ |
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-6 – Očekivane financijske posljedice rizika i prilika povezanih s bioraznolikošću i ekosustavima |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
ESRS 2 Opće objave |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-1 – Tranzicijski plan i pitanja bioraznolikosti i ekosustava u strategiji i poslovnom modelu |
– |
Zahtjevi za objavljivanje povezani s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika koji se odnose na bioraznolikost i ekosustave |
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-2 – Politike za bioraznolikost i ekosustave |
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-3 – Mjere i resursi za bioraznolikost i ekosustave |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-4 – Ciljne vrijednosti povezane s bioraznolikošću i ekosustavima |
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-5 – Pokazatelji učinka povezani s promjenom bioraznolikosti i ekosustavâ |
– |
Zahtjev za objavljivanje E4-6 – Očekivane financijske posljedice rizika i prilika povezanih s bioraznolikošću i ekosustavima |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjevi za objavljivanje koji će korisnicima izjave o održivosti omogućiti uvid u:
|
2. |
Ovim se standardom utvrđuju zahtjevi za objavljivanje povezani s odnosom poduzeća s kopnenim, slatkovodnim i morskim staništima, ekosustavima i populacijama povezanih životinjskih i biljnih vrsta, uključujući raznolikost unutar vrsta, između vrsta i ekosustava te njihov međuodnos s autohtonim narodima i drugim pogođenim zajednicama. |
3. |
Izrazi „bioraznolikost” i „biološka raznolikost” odnose se na varijabilnost među živim organizmima različita podrijetla, među ostalim uključujući kopnene, slatkovodne, morske i druge vodne ekosustave i ekološke cjeline čiji su oni dijelovi. |
Interakcija s drugim ESRS-ima
4. |
„Bioraznolikost i ekosustavi” usko su povezani s drugim pitanjima okoliša. Glavni su izravni pokretači promjena bioraznolikosti i ekosustava klimatske promjene, onečišćenje, prenamjena zemljišta, prenamjena slatke vode i prenamjena mora, izravno iskorištavanje organizama i invazivnih stranih vrsta. Ti su pokretači obuhvaćeni ovim standardom, osim klimatskih promjena (obuhvaćene ESRS-om E1) i onečišćenja (obuhvaćeno ESRS-om E2). |
5. |
Radi boljeg razumijevanja značajnih učinaka i ovisnosti o bioraznolikosti i ekosustavima, zahtjeve o objavljivanju iz drugih okolišnih ESRS-a trebalo bi čitati i tumačiti zajedno sa specifičnim zahtjevima za objavljivanje iz ovog standarda. Relevantni zahtjevi za objavljivanje obuhvaćeni drugim ESRS-om u području okoliša:
|
6. |
Učinak poduzeća na bioraznolikost i ekosustave utječe na ljude i zajednice. Kad izvještava o značajnim negativnim učincima na pogođene zajednice zbog promjene bioraznolikosti i ekosustava u skladu s ESRS-om E4, poduzeće uzima u obzir zahtjeve ESRS-a S3 Pogođene zajednice. |
7. |
Ovaj standard trebalo bi tumačiti zajedno s ESRS-om 1 Opći zahtjevi i ESRS-om 2 Opće objave. |
Zahtjevi za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
8. |
Zahtjevi iz ovog odjeljka čitaju se zajedno s objavama iz ESRS-a 2 o poglavlja 2. Upravljanje, poglavlju 3. Strategija i poglavlju 4. Upravljanje učincima, rizicima i prilikama. |
9. |
Rezultirajuće objave predstavljaju se zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2, osim za ESRS 2 SBM-3, za koji poduzeće može predstaviti objave uz tematske objave. |
10. |
Osim zahtjeva iz ESRS-a 2 ovaj standard uključuje i tematski zahtjev za objavljivanje E4-1 Tranzicijski plan i pitanja bioraznolikosti i ekosustava u strategiji i poslovnom modelu. |
Strategija
Zahtjev za objavljivanje E4-1 – Tranzicijski plan i pitanja bioraznolikosti i ekosustava u strategiji i poslovnom modelu
11. |
Poduzeće objavljuje način na koji njegovi učinci, ovisnosti, rizici i prilike u odnosu na bioraznolikost i ekosustav proizlaze iz njegove strategije i poslovnog modela i potiču njihovu prilagodbu. |
12. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u otpornost strategije i poslovnog modela poduzeća koji se odnose na bioraznolikost i ekosustave te kompatibilnost strategije i poslovnog modela poduzeća s relevantnim ciljnim vrijednostima lokalne, nacionalne i globalne javne politike koji se odnose na bioraznolikost i ekosustave. |
13. |
Poduzeće opisuje otpornost svoje strategije i poslovnih modela u odnosu na
bioraznolikost
i ekosustave. Taj opis sadržava:
|
14. |
Ako poduzeće objavi informacije navedene u ovom zahtjevu za objavljivanje kao dio informacija koje se zahtijevaju ESRS-om 2 SBM-3, poduzeće se može pozvati na informacije koje je objavilo na temelju ESRS-a 2 SBM-3. |
15. |
Poduzeće može objaviti svoj tranzicijski plan kako bi poboljšalo i, u konačnici, postiglo usklađenost svojeg poslovnog modela i strategije s vizijom iz globalnog okvira za bioraznolikost iz Kunminga i Montreala i njegovim relevantnim ciljevima i ciljnim vrijednostima, Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030., te uz poštovanje ograničenja planeta koja se odnose na integritet biosfere i promjenu zemljišnih sustava. |
Zahtjev za objavljivanje SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
16. |
Poduzeće objavljuje:
|
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika, ovisnosti i prilika povezanih s bioraznolikošću i ekosustavima
17. |
Poduzeće opisuje svoj postupak utvrđivanja značajnih učinaka, rizika, ovisnosti i prilika. U opisu postupka navodi se je li i kako poduzeće:
|
18. |
Poduzeće može objaviti je li koristilo analizu scenarija povezanu s
bioraznolikošću
i ekosustavima za potrebe utvrđivanja i procjene značajnih rizika i prilika u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Ako je poduzeće koristilo tu analizu scenarija, može objaviti sljedeće informacije:
|
19. |
Poduzeće osobito objavljuje:
|
Zahtjev za objavljivanje E4-2 – Politike za bioraznolikost i ekosustave
20. |
Poduzeće opisuje donesene politike upravljanja njegovim značajnim učincima, rizicima, ovisnostima i prilikama povezanima s bioraznolikošću i ekosustavima. |
21. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u mjeru u kojoj poduzeće provodi politike koje se odnose na utvrđivanje i procjenu njegovih značajnih učinaka, rizika, ovisnosti i prilika povezanih s bioraznolikošću i ekosustavom, upravljanje tim učincima, ovisnostima, rizicima i prilikama i/ili njihovu sanaciju. |
22. |
Objava u skladu s točkom 20. sadržava informacije o politikama koje je poduzeće uspostavilo radi upravljanja svojim značajnim učincima, rizicima, ovisnostima i prilikama povezanima s bioraznolikošću i ekosustavima u skladu s ESRS-om 2 MDR-P Politike donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti. |
23. |
Uz odredbe ESRS-a 2 MDR-P poduzeće za svoje
politike
povezane s bioraznolikošću i ekosustavima opisuje sljedeće:
|
24. |
Poduzeće osobito objavljuje je li donijelo:
|
Zahtjev za objavljivanje E4-3 – Mjere i resursi za bioraznolikost i ekosustave
25. |
Poduzeće objavljuje svoje mjere povezane s bioraznolikošću i ekosustavima te resurse dodijeljene za njihovu provedbu. |
26. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje ključnih poduzetih i planiranih mjera koje znatno pridonose postizanju ciljeva politike i ciljnih vrijednosti povezanih s bioraznolikošću i ekosustavima. |
27. |
Opis ključnih mjera i resursa mora biti u skladu s obveznim sadržajem definiranim u ESRS-u 2 MDR-A Mjere i resursi povezani sa značajnim čimbenicima održivosti. |
28. |
Osim toga, poduzeće:
|
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E4-4 – Ciljne vrijednosti povezane s bioraznolikošću i ekosustavima
29. |
Poduzeće objavljuje ciljne vrijednosti povezane s bioraznolikošću i ekosustavima koje je utvrdilo. |
30. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje ciljnih vrijednosti koje je poduzeće donijelo kako bi poduprlo svoje politike u području bioraznolikosti i ekosustava te razmotrilo svoje značajne učinke, ovisnosti, rizike i prilike. |
31. |
Opis ciljnih vrijednosti mora biti u skladu s obveznim sadržajem utvrđenim u ESRS-u 2 MDR-T Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti. |
32. |
Objava u skladu s točkom 29. uključuje sljedeće informacije:
|
Zahtjev za objavljivanje E4-5 – Pokazatelji učinka povezani s promjenom bioraznolikosti i ekosustavâ
33. |
Poduzeće izvještava o pokazateljima povezanima s njegovim značajnim učincima na bioraznolikost i ekosustave. |
34. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje uspješnosti poduzeća u odnosu na učinke koji su utvrđeni kao značajni pri procjeni značajnosti u pogledu promjene bioraznolikosti i ekosustava. |
35. |
Ako je poduzeće utvrdilo lokacije koje se nalaze na područjima osjetljivima na bioraznolikost ili u blizini njih na koja negativno utječe (vidjeti točku 19. podtočku (a)), poduzeće objavljuje broj i površinu (u hektarima) lokacija koje su u vlasništvu ili zakupu ili kojima se upravlja na tim zaštićenim područjima ili ključnim područjima bioraznolikosti ili u njihovoj blizini. |
36. |
Ako je poduzeće utvrdilo značajne učinke u pogledu prenamjene zemljišta ili učinke na opseg i stanje ekosustava, može objaviti i svoju uporabu zemljišta na temelju procjene životnog ciklusa. |
37. |
Za podatke navedene u točkama od 38. do 41. poduzeće razmatra svoje poslovanje. |
38. |
Ako je poduzeće zaključilo da izravno pridonosi pokretačima prenamjene zemljišta, slatke vode i/ili mora, izvještava o relevantnim pokazateljima. Poduzeće može objaviti pokazatelje kojima mjeri:
|
39. |
Ako zaključi da izravno doprinosi slučajnom ili dobrovoljnom unošenju invazivnih stranih vrsta, poduzeće može objaviti pokazatelje koje upotrebljava za upravljanje putovima unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i rizicima koje te vrste predstavljaju. |
40. |
Ako utvrdi značajne učinke povezane sa stanjem vrsta, poduzeće može izvijestiti o pokazateljima koje smatra relevantnima. Poduzeće može:
|
41. |
Ako je poduzeće utvrdilo značajne učinke povezane s ekosustavima, može objaviti:
|
Zahtjev za objavljivanje E4-6 – Očekivane financijske posljedice rizika i prilika povezanih sa značajnom bioraznolikošću i ekosustavima
42. |
Poduzeće objavljuje očekivane financijske posljedice značajnih rizika i prilika povezanih s bioraznolikošću i ekosustavima. |
43. |
Informacije u skladu s točkom 42. dodatak su informacijama o trenutačnim financijskim učincima na financijski položaj, financijske rezultate i novčane tokove subjekta za izvještajno razdoblje propisano u skladu s ESRS-om 2 SBM-3 točkom 48. podtočkom (d). |
44. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u:
|
45. |
Objava uključuje:
|
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a E4. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda.
ESRS 2 OPĆE OBJAVE
Strategija
Zahtjev za objavljivanje E4-1 – Tranzicijski plan i pitanja bioraznolikosti i ekosustava u strategiji i poslovnom modelu
AR 1. |
Ako objavljuje tranzicijski plan, poduzeće može:
|
AR 2. |
Ako objavljuje tranzicijski plan, poduzeće se može, na primjer, pozvati na sljedeće
ciljne vrijednosti
iz Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.:
|
AR 3. |
Ako objavljuje tranzicijski plan, poduzeće se može pozvati i na ciljeve održivog razvoja, a posebno:
|
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjevi za objavljivanje povezani s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika koji se odnose na bioraznolikost i ekosustave
AR 4. |
Procjena značajnosti na temelju ESRS-a E4 uključuje način na koji poduzeće:
|
AR 5. |
Pri procjeni značajnosti učinaka , ovisnosti, rizika i prilika poduzeće uzima u obzir odredbe ESRS-a 2 IRO-1 i ESRS-a 1 poglavlja 3. Dvostruka značajnost kao osnova za objavljivanje informacija o održivosti i opisuje svoja razmatranja. |
AR 6. |
Poduzeće procjenjuje značajnost bioraznolikosti i ekosustavâ u svojem poslovanju i višim i nižim razinama lanca vrijednosti te može provesti procjenu značajnosti u skladu s prve tri faze pristupa LEAP: lociranje (točka AR 7.), evaluacija (točka AR 8.) i procjena (točka AR 9.). |
AR 7. |
Prva se faza odnosi na utvrđivanje relevantnih lokacija i njihove interakcije s
bioraznolikošću
i ekosustavima. Kako bi utvrdilo te relevantne lokacije, poduzeće može:
|
AR 8. |
U drugoj fazi, da bi ocijenilo svoje stvarne ili potencijalne učinke i
ovisnosti
koji se odnose na bioraznolikost i ekosustave za relevantne lokacije, poduzeće može:
|
AR 9. |
U trećoj fazi, da bi na temelju rezultata prve i druge faze procijenilo svoje značajne rizike i prilike, poduzeće može razmotriti sljedeće kategorije:
Prikaz informacija: |
AR 10. |
Poduzeće može uzeti u obzir tablice u nastavku radi lakše procjene
značajnosti
značajnih lokacija utvrđenih u točki AR 7.:
Uzimajući u obzir točku AR 7. podtočku (e), poduzeće se može poslužiti sljedećom tablicom:
|
Zahtjev za objavljivanje E4-2 – Politike za bioraznolikost i ekosustave
AR 11. |
Politike opisane u ovom zahtjevu za objavljivanje mogu se uključiti u šire politike zaštite okoliša ili održivosti koje obuhvaćaju različite podteme. |
AR 12. |
Poduzeće može navesti i informacije o tome kako se
politika
odnosi na proizvodnju, nabavu ili potrošnju sirovina, a posebno način na koji:
|
AR 13. |
Poduzeće može objaviti informacije o poveznicama i usklađenosti s drugim globalnim ciljevima i sporazumima, kao što su ciljevi održivog razvoja br. 2, 6, 14 i 15, ili drugim priznatim globalnim konvencijama koje se odnose na bioraznolikost i ekosustave. |
AR 14. |
Pri objavljivanju politika koje se odnose na socijalne posljedice ovisnosti i učinaka povezanih s bioraznolikošću i ekosustavima na temelju točke 23., podtočke (f) poduzeće se konkretno može pozvati na Protokol iz Nagoye i Konvenciju o biološkoj raznolikosti (CBD). |
AR 15. |
Pri objavljivanju informacija o tome kako njegove politike ublažavaju socijalne posljedice bioraznolikosti i učinke na ekosustave u skladu s točkom 23. podtočkom (f) poduzeće može navesti informacije u vezi s:
|
AR 16. |
Poduzeće može i objasniti kako mu njegova politika omogućuje:
|
AR 17. |
Ako se pri objavljivanju svojih
politika
poziva na standarde ponašanja treće strane, poduzeće može za upotrijebljeni standard objaviti:
|
Zahtjev za objavljivanje E4-3 – Mjere i resursi za bioraznolikost i ekosustave
AR 18. |
Poduzeće može povezati znatne novčane iznose kapitalnih i operativnih rashoda potrebnih za provedbu mjera sa:
|
AR 19. |
Poduzeće može objaviti razmatra li akcijski plan za „izbjegavanje”, kojim se unaprijed sprečavaju štetne
radnje
. Izbjegavanje često podrazumijeva odluku o odstupanju od uobičajenog razvoja projekta. Primjer izbjegavanja su promjena utjecaja projekta na
bioraznolikost
i ekosustav kako bi se izbjeglo uništavanje prirodnih
staništa
na toj
lokaciji
i/ili uspostava područja s prioritetnim vrijednostima bioraznolikosti koje će se očuvati. Izbjegavanje bi trebalo razmotriti barem ako postoje vrijednosti koje se odnose na bioraznolikost i ekosustave i pripadaju jednoj od sljedećih kategorija: posebno ranjive i nezamjenjive vrijednosti, od posebne važnosti za
dionike
ili ako je potreban oprezan pristup zbog nesigurnosti procjene učinka ili djelotvornosti mjera upravljanja. U nastavku su definirane tri glavne vrste izbjegavanja:
|
AR 20. |
Kad je riječ o ključnim
mjerama
, poduzeće može objaviti:
|
AR 21. |
U kontekstu ovog zahtjeva za objavljivanje „lokalno i autohtono znanje” odnosi se na uvide, vještine i filozofije koje su razvila društva s dugom poviješću interakcije sa svojim prirodnim okruženjem. Kad je riječ o ruralnim i autohtonim narodima , lokalno znanje služi kao osnova za odlučivanje o temeljnim aspektima svakodnevnog života. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E4-4 – Ciljne vrijednosti povezane s bioraznolikošću i ekosustavima
AR 22. |
Poduzeće može navesti mogu li se pomoću ciljne vrijednosti ukloniti nedostaci koji se odnose na kriterije znatnog doprinosa za bioraznolikost kako su definirani u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852. Ako nisu ispunjeni kriteriji nenanošenja bitne štete za bioraznolikost kako su definirani u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 13. stavkom 2. i člankom 14. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852, poduzeće može navesti mogu li se pomoću ciljne vrijednosti ukloniti nedostaci koji se odnose na kriterije nenanošenja bitne štete. |
AR 23. |
Pri objavljivanju informacija koje se zahtijevaju na temelju točke 29. radi utvrđivanja ciljnih vrijednosti poduzeće razmatra potrebu za informiranim i voljnim pristankom lokalnih i autohtonih naroda , potrebu za odgovarajućim savjetovanjima i potrebu za poštovanjem odluka tih zajednica. |
AR 24. |
Ciljne vrijednosti
povezane sa značajnim učincima mogu se prikazati u tablici prema sljedećem primjeru:
|
AR 25. |
Ciljne vrijednosti
povezane s potencijalno značajnim čimbenicima održivosti navedenima u točki AR 4. ovog standarda mogu se prikazati u tablici prema sljedećem primjeru:
|
AR 26. |
Mjerljive
ciljne vrijednosti
povezane s bioraznolikošću i ekosustavima mogu se izraziti kao:
|
Zahtjev za objavljivanje E4-5 – Pokazatelji učinka povezani s promjenom bioraznolikosti i ekosustavâ
AR 27. |
Pri pripremi informacija koje se zahtijevaju u skladu s ovim zahtjevom za objavljivanje, poduzeće razmatra i može opisati:
|
AR 28. |
Poduzeće objavljuje pokazatelje koji se mogu provjeriti i koji su tehnički i znanstveno pouzdani s obzirom na odgovarajuće vremenske okvire geografskih položaja te može objaviti kako njegovi odabrani pokazatelji odgovaraju tim kriterijima. Kako bi pokazatelji bili relevantni, trebao bi postojati jasan odnos između pokazatelja i svrhe mjerenja. Nesigurnosti bi trebalo svesti na najmanju mjeru. Korištene podatke ili mehanizme trebale bi podupirati etablirane organizacije i ažurirati ih s vremenom. Ako postoje praznine u podacima, mogu se upotrijebiti pouzdani modelirani podaci i stručna prosudba. Metodologija mora biti dovoljno detaljna kako bi se omogućila smislena usporedba učinaka i aktivnosti ublažavanja tijekom vremena. Postupci i definicije za prikupljanje informacija moraju se sustavno primjenjivati. To omogućuje smislenu provjeru uspješnosti poduzeća tijekom vremena i pomaže u internoj i istorazinskoj usporedbi. |
AR 29. |
Ako pokazatelj odgovara ciljnoj vrijednosti, poravnava se osnovna vrijednost za oboje. Osnovna vrijednost bioraznolikosti ključna je sastavnica šireg procesa upravljanja bioraznolikošću i ekosustavima. Osnovni scenarij nužan je temelj za procjenu učinka i planiranje upravljanja, kao i za praćenje i prilagodljivo upravljanje. |
AR 30. |
Dostupne metodologije za prikupljanje podataka i mjerenje učinaka poduzeća na bioraznolikost i ekosustave mogu se podijeliti u tri kategorije kako slijedi:
|
AR 31. |
Kad je riječ o procjeni životnog ciklusa za upotrebu zemljišta, poduzeće se može pozvati na publikaciju Land-use related environmental indicators for Life Cycle Assessment (Okolišni pokazatelji povezani s upotrebom zemljišta za procjenu životnog ciklusa) Zajedničkog istraživačkog centra. |
AR 32. |
Kad je riječ o unošenju invazivnih stranih vrsta, poduzeće može objaviti putove i broj invazivnih stranih vrsta i veličinu površine koju obuhvaća invazivna strana vrsta. |
AR 33. |
Kad je riječ o pokazateljima veličine i stanja ekosustava, korisne smjernice mogu se pronaći u radu sustava ekonomskog računovodstva okoliša – računovodstvo ekosustava Ujedinjenih naroda (UN SEEA EA). |
AR 34. |
Poduzeće može u jedinicama površine (npr. m2 ili ha) objaviti sljedeće informacije o uporabi zemljišta koristeći se smjernicama iz sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) (89):
|
AR 35. |
Poduzeće može objaviti, na primjer, promjenu pokrova zemljišta, odnosno fizički prikaz pokretača „promjena staništa” i „industrijske i domaće aktivnosti”, tj. antropogene ili prirodne promjene fizičkih svojstava površine zemlje na određenoj lokaciji. |
AR 36. |
Pokrov zemljišta tipična je varijabla koja se može procijeniti na temelju podataka dobivenih promatranjem Zemlje. |
AR 37. |
Pri izvještavanju o značajnim učincima koji se odnose na ekosustave, poduzeće, uz veličinu i stanje ekosustavâ, može razmotriti i funkcioniranje ekosustava primjenom:
|
AR 38. |
Na razini ekosustava mogu se primijeniti slojevi podataka koji odražavaju promjenu veličine i stanja ekosustava, uključujući razine fragmentacije staništa i povezanosti. |
Zahtjev za objavljivanje E4-6 – Očekivane financijske posljedice rizika i prilika povezanih sa značajnom bioraznolikošću i ekosustavima
AR 39. |
Poduzeće može uključiti procjenu svojih povezanih proizvoda i usluga izloženih riziku u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, u kojoj se navodi kako se oni utvrđuju, na koji se način procjenjuju financijski iznosi i koje se ključne pretpostavke donose. |
AR 40. |
Kvantifikacija očekivanih financijskih posljedica u novčanom smislu na temelju točke 45. podtočke (a) može biti jedan iznos ili raspon. |
ESRS E5
KORIŠTENJE RESURSA I KRUŽNO GOSPODARSTVO
SADRŽAJ
Cilj
Interakcije s drugim ESRS-om
Zahtjevi za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-1 – Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-2 – Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-3 – Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-4 – Priljev resursa |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-5 – Odljev resursa |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
ESRS 2 Opće objave |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-1 – Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-2 – Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-3 – Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-4 – Priljev resursa |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-5 – Odljev resursa |
– |
Zahtjev za objavljivanje E5-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjevi za objavljivanje koji će korisnicima izjave o održivosti omogućiti uvid u:
|
2. |
Ovim se standardom utvrđuju zahtjevi za objavljivanje povezani s „korištenjem resursa” i „kružnim gospodarstvom”, a posebice u vezi s:
|
3. |
Kružno gospodarstvo znači gospodarski sustav u kojem se vrijednost proizvoda, materijala i drugih resursa u gospodarstvu održava što je dulje moguće poboljšavanjem njihove učinkovite uporabe u proizvodnji i potrošnji, čime se smanjuje učinak njihove uporabe na okoliš te smanjuju količine otpada i ispuštanje opasnih tvari u svim fazama njihova životnog ciklusa, među ostalim primjenom hijerarhije otpada. Nastoji se što više povećati i održati vrijednost tehničkih i bioloških resursa, proizvoda i materijala stvaranjem sustava koji omogućuje trajnost, optimalnu upotrebu ili ponovnu uporabu, obnovu, ponovnu proizvodnju, recikliranje i cirkuliranje hranjivih tvari. |
4. |
Ovaj se standard temelji na relevantnim zakonodavnim okvirima i politikama EU-a, uključujući akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo, Direktivu 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (90) (Okvirna direktiva o otpadu) i industrijsku strategiju EU-a. |
5. |
Kako bi se ocijenio prelazak s poslovanja bez posebnih mjera, tj. gospodarstva u kojem se ograničeni resursi vade za proizvodnju proizvoda koji se koriste i koji se zatim bacaju („uzmi, proizvedi, odbaci”), na kružni gospodarski sustav, ovaj standard oslanja se na utvrđivanje fizičkih tokova resursa, materijala i proizvoda koje poduzeće upotrebljava i stvara na temelju zahtjeva za objavljivanje E5-4 Priljev resursa i zahtjeva za objavljivanje E5-5 Odljev resursa. |
Interakcije s drugim ESRS-om
6. |
Korištenje resursa glavni je pokretač drugih učinaka na okoliš kao što su klimatske promjene, onečišćenje, vodni i morski resursi te bioraznolikost. Kružno gospodarstvo je sustav koji teži održivom korištenju resursa u vađenju, preradi, proizvodnji, potrošnji otpada i gospodarenju otpadom. Takav sustav donosi višestruke koristi za okoliš, posebice smanjenje potrošnje materijala i energije te emisija u zrak (emisije stakleničkih plinova ili drugo onečišćenje), ograničenje povlačenja i ispuštanja vode te regeneraciju prirode, čime se ograničava učinak na bioraznolikost. |
7. |
Kako bi se pružio sveobuhvatan pregled drugih pitanja okoliša koja bi mogla biti značajna za korištenje resursa i kružno gospodarstvo, relevantni zahtjevi za objavljivanje obuhvaćeni su drugim ESRS-ima u području okoliša kako slijedi:
|
8. |
Učinci poduzeća povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom, posebice učinci povezani s otpadom, mogu utjecati na ljude i zajednice. Značajni negativni učinci korištenja resursa i kružnoga gospodarstva na pogođene zajednice koji se mogu pripisati poduzeću obuhvaćeni su ESRS-om S3 Pogođene zajednice. Učinkovito i kružno korištenje resursa također pogoduje konkurentnosti i gospodarskom blagostanju. |
9. |
Ovaj standard trebalo bi tumačiti zajedno s ESRS-om 1 Opći zahtjevi i ESRS-om 2 Opće objave. |
Zahtjevi za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
10. |
Zahtjeve iz ovog odjeljka trebalo bi tumačiti zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 poglavljem 4. Upravljanje učincima, rizicima i prilikama. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
11. |
Poduzeće opisuje postupak utvrđivanja značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom, posebno u pogledu priljeva resursa, odljeva resursa i otpada, te navodi informacije o sljedećem:
|
Zahtjev za objavljivanje E5-1 – Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
12. |
Poduzeće opisuje svoje politike koje se odnose na upravljanje njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom. |
13. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće ima politike koje se odnose na utvrđivanje, procjenu, upravljanje i/ili sanaciju svojih značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom. |
14. |
Objava u skladu s točkom 12. sadržava informacije o politikama koje je poduzeće uspostavilo radi upravljanja svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom u skladu s ESRS-om 2 MDR-P Politike donesene radi upravljanja značajnim čimbenicima održivosti. |
15. |
U sažetku poduzeće navodi jesu li i na koji način njegove politike usmjerene na sljedeća pitanja, ako su značajna:
|
16. |
U tim se politikama razmatraju materijalni učinci, rizici i prilike u poslovanju i višim i nižim razinama lanca vrijednosti. |
Zahtjev za objavljivanje E5-2 – Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
17. |
Poduzeće objavljuje svoje mjere povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom te resurse dodijeljene za njihovu provedbu. |
18. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje ključnih poduzetih i planiranih mjera radi ostvarenja ciljeva i ciljnih vrijednosti politike povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom. |
19. |
Opis dodijeljenih mjera i resursa povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom mora biti u skladu s načelima definiranima u ESRS-u 2 MDR-A Mjere i resursi povezani sa značajnim čimbenicima održivosti. |
20. |
Uz ESRS 2 MDR-A poduzeće može navesti obuhvaćaju li mjera i resursi sljedeće i na koji način:
|
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E5-3 – Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
21. |
Poduzeće objavljuje ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom koje je utvrdilo. |
22. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje ciljnih vrijednosti koje je poduzeće donijelo kako bi poduprlo svoju politiku u području korištenja resursa i kružnoga gospodarstva te razmotrilo svoje značajne učinke, rizike i prilike. |
23. |
Opis ciljnih vrijednosti sadržava informacije koje se objavljuju u skladu ESRS-om 2 MDR-T Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti. |
24. |
U objavi u skladu s točkom 21. navodi se jesu li i na koji način
ciljne vrijednosti
poduzeća povezane s priljevima i odljevima resursa, uključujući
otpad
te proizvode i materijale, a točnije sa sljedećim:
|
25. |
Poduzeće navodi na koju se razinu hijerarhije otpada ciljna vrijednost odnosi. |
26. |
Uz ESRS 2 MDR-T poduzeće može navesti jesu li pri određivanju
ciljnih vrijednosti
uzeti u obzir ekološki pragovi i dodjele specifične za subjekt. Ako je tako, poduzeće može navesti:
|
27. |
Poduzeće u okviru kontekstualnih informacija navodi jesu li ciljne vrijednosti koje je utvrdilo i predstavilo obvezne (na temelju propisa) ili dobrovoljne. |
Zahtjev za objavljivanje E5-4 – Priljev resursa
28. |
Poduzeće objavljuje informacije o svojem priljevu resursa povezanom s njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama. |
29. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje korištenja resursa u poslovanju i višim razinama lanca vrijednosti poduzeća. |
30. |
Objava u skladu s točkom 28. uključuje opis njegova priljeva resursa ako se značajni: proizvodi (uključujući ambalažu) i materijali (uz navođenje ključnih sirovina i rijetkih zemalja), voda i nekretnine, postrojenje i oprema upotrebljavaju u poslovanju poduzeća i višim razinama lanca vrijednosti. |
31. |
Ako procijeni da je priljev resursa značajni čimbenik održivosti, poduzeće objavljuje sljedeće informacije o materijalima korištenima za proizvodnju proizvoda i usluga poduzeća u izvještajnom razdoblju, u tonama ili kilogramima:
|
32. |
Poduzeće navodi informacije o metodologijama primijenjenima za izračun podataka. U njima se navodi jesu li podaci dobiveni izravnim mjerenjem ili procjenama te se objavljuju ključne pretpostavke koje se primjenjuju. |
Zahtjev za objavljivanje E5-5 – Odljev resursa
33. |
Poduzeće objavljuje informacije o svojem priljevu resursa, uključujući otpad povezanom s njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama. |
34. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u:
|
Proizvodi i materijali
35. |
Poduzeće navodi opis ključnih proizvoda i materijala koji proizlaze iz postupaka proizvodnje poduzeća i koji su dizajnirani u skladu s načelima kružnosti, uključujući trajnost, mogućnost ponovne uporabe, mogućnost popravka, rastavljanje, ponovnu proizvodnju, obnovu, recikliranje, recirkulaciju biološkim ciklusom ili optimizaciju korištenja proizvoda ili materijala drugim kružnim poslovnim modelima. |
36. |
Poduzeća za koja su odljevi značajni objavljuju:
|
Otpad
37. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije o svojoj ukupnoj količini
otpada
od vlastita poslovanja, u tonama ili kilogramima:
|
38. |
Pri objavljivanju sastava otpada poduzeće navodi:
|
39. |
Poduzeće objavljuje i ukupnu količinu opasnog i radioaktivnog otpada koji stvara, pri čemu je radioaktivni otpad definiran u članku 3. točki 7. Direktive Vijeća 2011/70/Euratom (92). |
40. |
Poduzeće navodi kontekstualne informacije o metodologijama primijenjenima za izračun podataka, a osobito kriterije i pretpostavke primijenjene za određivanje i razvrstavanje proizvoda dizajniranih u skladu s načelima kružnosti iz točke 35. Navodi jesu li podaci dobiveni izravnim mjerenjem ili procjenama i objavljuje ključne pretpostavke koje se primjenjuju. |
Zahtjev za objavljivanje E5-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih sa značajnim korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
41. |
Poduzeće objavljuje očekivane financijske posljedice značajnih rizika i prilika koji proizlaze iz učinaka povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom. |
42. |
Informacije u skladu s točkom 41. dodatak su informacijama o trenutačnim financijskim učincima na financijski položaj, financijske rezultate i novčane tokove subjekta za izvještajno razdoblje propisano u skladu s ESRS-om 2 SBM-3 točkom 48. podtočkom (d). Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u:
|
43. |
Objava uključuje:
|
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a E5. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda.
ESRS 2 OPĆE OBJAVE
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
AR 1. |
Pri provedbi procjene značajnosti okolišnih podtema poduzeće procjenjuje značajnost korištenja resursa i kružnog gospodarstva u svojem poslovanju i višim i nižim razinama lanca vrijednosti te može uzeti u obzir četiri faze navedene u nastavku, poznate i kao pristup LEAP:
|
AR 2. |
S obzirom na ESRS E5, prva i druga faza oslanjaju se uglavnom na procjene značajnosti provedene u skladu s ESRS-om E1 (uključujući potrošnju energije), ESRS-om E2 (onečišćenje), ESRS-om E3 (morski resursi, potrošnja vode) i ESRS-om E4 (bioraznolikost, ekosustavi, sirovine). Doista, cilj je kružnog gospodarstva smanjenje učinka upotrebe proizvoda, materijala i drugih resursa na okoliš, smanjenje količine otpada i ispuštanja opasnih tvari, a time i smanjenje učinaka na prirodu. Ovaj zahtjev za objavljivanje uglavnom je usmjeren na treću fazu ovog pristupa LEAP, dok se četvrta faza odnosi na ishod postupka. |
AR 3. |
U okviru postupka procjene značajnosti učinaka, ovisnosti, rizika i prilika u obzir se uzimaju odredbe ESRS-a 2 IRO-1 Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika te IRO-2 Zahtjevi za objavu u ESRS-u obuhvaćeni izjavom o održivosti poduzeća. |
AR 4. |
Podteme koje se odnose na korištenje resursa i kružno gospodarstvo obuhvaćene procjenom značajnosti uključuju:
|
AR 5. |
U trećoj fazi, da bi na temelju rezultata prve i druge faze procijenilo svoje značajne rizike i prilike, poduzeće može:
|
AR 6. |
Poduzeće može razmotriti sljedeće metodologije kako bi procijenilo svoje učinke, rizike i prilike u svojem poslovanju i višim i nižim razinama svojeg lanca vrijednosti:
|
AR 7. |
Pri pružanju informacija o ishodu procjene značajnosti poduzeće uzima u obzir:
|
Zahtjev za objavljivanje E5-1 – Politike povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
AR 8. |
Politike opisane u ovom zahtjevu za objavljivanje mogu se uključiti u šire politike zaštite okoliša ili održivosti koje obuhvaćaju različite podteme. |
AR 9. |
Pri navođenju informacija o svojim politikama poduzeće razmatra jesu li i kako njegove politike usmjerene na:
|
AR 10. |
Pri utvrđivanju svojih politika poduzeće može uzeti u obzir dokument Categorisation system for the circular economy (Sustav kategorizacije za kružno gospodarstvo), u kojem se opisuju modeli kružnog dizajna i proizvodnje, modeli kružne uporabe, modeli kružnog povrata vrijednosti i kružna potpora u skladu s devet strategija ili načela kružnoga gospodarstva: odbijanje, preispitivanje, smanjenje, ponovna upotreba, obnova, ponovna proizvodnja, prenamjena i recikliranje. |
Zahtjev za objavljivanje E5-2 – Mjere i resursi povezani s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
AR 11. |
Pri navođenju informacija na temelju točke 17. i uzimajući u obzir da se resursi dijele i da strategije kružnoga gospodarstva mogu zahtijevati zajedničke mjere, poduzeće može navesti mjere poduzete za suradnju s početnim i daljnjim dijelovima svojeg lanca vrijednosti i/ili svojom lokalnom mrežom u vezi s razvojem suradnje ili inicijativa kojima se povećava kružnost proizvoda i materijala. |
AR 12. |
Točnije, poduzeće može navesti sljedeće:
|
AR 13. |
Mjere mogu obuhvaćati poslovanje i/ili više i niže razine lanca vrijednosti poduzeća. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje E5-3 – Ciljne vrijednosti povezane s korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
AR 14. |
Ako se pri utvrđivanju ciljnih vrijednosti poziva na ekološke pragove, poduzeće se može u svojim privremenim smjernicama (Početne smjernice za poslovanje, rujan 2020.) pozvati na smjernice Inicijative za znanstveno utemeljene ciljeve za prirodu (SBTN) ili bilo koje druge smjernice sa znanstveno priznatom metodologijom kojom se omogućuje utvrđivanje znanstveno utemeljenih ciljnih vrijednosti utvrđivanjem ekoloških pragova i, prema potrebi, dodjela specifičnih za subjekt. Ekološki pragovi mogu biti lokalni, nacionalni i/ili globalni. |
AR 15. |
Pri navođenju informacija o ciljnim vrijednostima poduzeće daje prednost ciljnim vrijednostima izraženima u obliku apsolutne vrijednosti. |
AR 16. |
Pri pružanju informacija o ciljnim vrijednostima u skladu s točkom 24., poduzeće uzima u obzir fazu proizvodnje, fazu uporabe i kraj funkcionalnog vijeka proizvoda i materijala. |
AR 17. |
Pri navođenju informacija o ciljnim vrijednostima povezanima s neobrađenim obnovljivim sirovinama na temelju točke 24. podtočke (c) poduzeće razmatra kako bi te ciljne vrijednosti mogle utjecati na gubitak bioraznolikosti, među ostalim s obzirom na ESRS E4. |
AR 18. |
Poduzeće može objaviti druge ciljne vrijednosti na temelju točke 24. podtočke (f), među ostalim u vezi s održivom nabavom. Ako to čini, poduzeće objašnjava definiciju održive nabave koju je donijelo i kako je povezana s ciljem iz točke 22. |
AR 19. |
Ciljne vrijednosti mogu obuhvaćati poslovanje i/ili više i niže razine lanca vrijednosti poduzeća. |
AR 20. |
Poduzeće može navesti mogu li se pomoću ciljne vrijednosti ukloniti nedostaci koji se odnose na kriterije znatnog doprinosa za kružno gospodarstvo kako su definirani u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 13. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852. Ako nisu ispunjeni kriteriji nenanošenja bitne štete za bioraznolikost kako su definirani u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 10. stavkom 3., člankom 11. stavkom 3., člankom 12. stavkom 2., člankom 14. stavkom 2. i člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852, poduzeće može navesti mogu li se pomoću ciljne vrijednosti ukloniti nedostaci koji se odnose na kriterije nenanošenja bitne štete. |
Zahtjev za objavljivanje E5-4 – Priljev resursa
AR 21. |
Priljevi resursa mogu obuhvaćati sljedeće kategorije: informatičku opremu, tekstil, namještaj, zgrade, teške strojeve, srednje teške strojeve, lake strojeve, teški prijevoz, srednje teški prijevoz, laki prijevoz i opremu za skladištenje. Kad je riječ o materijalima, pokazatelji priljeva resursa obuhvaćaju sirovine, pomoćne materijale u proizvodnji i poluproizvode ili dijelove. |
AR 22. |
Ako se na poduzeće primjenjuje točka 31., može navesti i informacije o transparentnosti materijala koji potječu iz nusproizvoda/toka otpada (npr. izresci od materijala koji prethodno nije bio u proizvodu). |
AR 23. |
Nazivnik pokazatelja postotka koji se zahtijeva u skladu s točkom 31. podtočkama (b) i (c) je ukupna masa materijala upotrijebljenih u izvještajnom razdoblju. |
AR 24. |
Prijavljeni podaci o upotrebi trebaju odražavati materijal u njegovu izvornom stanju, a ne se prikazivati uz daljnje manipuliranje podacima, kao što je izvještavanje o njemu u obliku „suhe mase”. |
AR 25. |
Ako se ponovno upotrijebljene, reciklirane kategorije preklapaju, poduzeće navodi kako je izbjegnuto dvostruko računanje te način odabira. |
Zahtjev za objavljivanje E5-5 – Odljev resursa
AR 26. |
Informacije o proizvodima i materijalima koje treba navesti u skladu s točkom 35. odnose se na sve materijale i proizvode koji proizlaze iz proizvodnog postupka poduzeća i koje određeno društvo stavlja na tržište (uključujući ambalažu). |
AR 27. |
Pri sastavljanju stope poduzeće kao nazivnik upotrebljava ukupnu masu materijala upotrijebljenih u izvještajnom razdoblju. |
AR 28. |
Poduzeće može objaviti svoje sudjelovanje u gospodarenju otpadom na kraju vijeka trajanja proizvoda, na primjer putem programa proširene odgovornosti proizvođača ili programa povrata. |
AR 29. |
Vrstu otpada treba smatrati opasnim ili neopasnim otpadom. Neki specifični otpad, kao što je radioaktivni otpad, može se prikazati i kao zasebna vrsta. |
AR 30. |
Pri razmatranju tokova otpada relevantnih za svoje sektore ili aktivnosti, poduzeće može razmotriti popis opisa otpada iz Europskog kataloga otpada. |
AR 31. |
Primjeri drugih vrsta postupaka oporabe iz točke 37. podtočke (b) podpodtočke iii. mogu se pronaći u Prilogu II. Direktivi 2008/98/EZ (Okvirna direktiva o otpadu). |
AR 32. |
Primjeri drugih vrsta postupaka oporabe iz točke 37. podtočke (b) podpodtočke iii. mogu se pronaći u Prilogu I. Direktivi 2008/98/EZ (Okvirna direktiva o otpadu). |
AR 33. |
Pri navođenju kontekstualnih informacija iz točke 40. poduzeće može:
|
Zahtjev za objavljivanje E5-6 – Očekivane financijske posljedice učinaka, rizika i prilika povezanih sa značajnim korištenjem resursa i kružnim gospodarstvom
AR 34. |
Pri navođenju informacija na temelju točke 42. podtočke (b) poduzeće može prikazati i opisati kako namjerava ojačati zadržavanje vrijednosti. |
AR 35. |
Poduzeće može uključiti procjenu svojih povezanih proizvoda i usluga izloženih riziku u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, u kojoj se navodi kako se oni utvrđuju, na koji se način procjenjuju financijski iznosi i koje se ključne pretpostavke donose. |
AR 36. |
Kvantifikacija očekivanih financijskih posljedica u novčanom smislu na temelju točke 43. podtočke (a) može se navesti u obliku raspona. |
ESRS S1
VLASTITA RADNA SNAGA
SADRŽAJ
Cilj
Interakcija s drugim ESRS-ima
Zahtjev za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-1 – Politike povezane s vlastitom radnom snagom |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-2 – Postupci za suradnju s vlastitim radnicima i predstavnicima radnika u vezi s učincima |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastiti radnici mogu izraziti zabrinutost |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi ublažavanju značajnih rizika i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-5 – Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim rizicima i prilikama |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-6 – Obilježja zaposlenika poduzeća |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-7 – Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-8 – Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-9 – Pokazatelji raznolikosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-10 – Odgovarajuće plaće |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-11 – Socijalna zaštita |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-12 – Osobe s invaliditetom |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-13 – Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-14 – Pokazatelji zdravlja i sigurnosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-15 – Pokazatelji ravnoteže između poslovnog i privatnog života |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-16 – Pokazatelji naknade (razlika u plaćama i ukupna naknada) |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-17 – Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
Cilj |
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-1 – Politike povezane s vlastitom radnom snagom |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-2 – Postupci za suradnju s vlastitim radnicima i predstavnicima radnika u vezi s učincima |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastiti radnici mogu izraziti zabrinutost |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke, pristupi ublažavanju značajnih rizika i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera i pristupa |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-5 – Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka te rizicima i prilikama |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-6 – Obilježja zaposlenika poduzeća |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-7 – Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-8 – Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-9 – Pokazatelji raznolikosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-10 – Odgovarajuće plaće |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-11 – Socijalna zaštita |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-12 – Osobe s invaliditetom |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-13 – Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-14 – Pokazatelji zdravlja i sigurnosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-15 – Ravnoteža između poslovnog i privatnog života |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-16 – Pokazatelji naknada (razlika u plaćama i ukupna naknada) |
– |
Zahtjev za objavljivanje S1-17 – Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima |
Dodatak A.1.: |
Zahtjevi za primjenu za objave povezane s ESRS-om 2 |
Dodatak A.2.: |
Zahtjevi za primjenu za ESRS S1-1 – Politike povezane s vlastitom radnom snagom |
Dodatak A.3.: |
Zahtjevi za primjenu za ESRS S1-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi ublažavanju značajnih rizika i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera |
Dodatak A.4.: |
Zahtjevi za primjenu za ESRS S1-5 – Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim rizicima i prilikama |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjevi za objavljivanje koji će korisnicima izjave o održivosti omogućiti da razumiju značajne
učinke
poduzeća na njegovu vlastitu radnu snagu, kao i povezane značajne
rizike
i prilike, uključujući:
|
2. |
Kako bi se ostvario taj cilj, ovim standardom zahtijeva se i objašnjenje općeg pristupa koji poduzeće primjenjuje kako bi utvrdilo sve značajne stvarne i potencijalne učinke na vlastitu radnu snagu i upravljalo njima u vezi sa sljedećim socijalnim čimbenicima ili pitanjima (uključujući ljudska prava):
|
3. |
Ovim standardom zahtijeva se i objašnjenje načina na koji takvi učinci, kao i ovisnosti poduzeća o vlastitoj radnoj snazi, mogu stvoriti značajne rizike ili prilike za poduzeće. Na primjer, kad je riječ o jednakim mogućnostima, diskriminacija žena pri zapošljavanju i promaknuću može smanjiti pristup poduzeća kvalificiranoj radnoj snazi i naštetiti njegovu ugledu. S druge strane, politike za veću zastupljenost žena u radnoj snazi i na višim razinama rukovodstva mogu imati pozitivne učinke, kao što su povećanje broja potencijalnih kvalificiranih radnika i poboljšanje ugleda poduzeća. |
4. |
Ovaj standard obuhvaća vlastitu radnu snagu poduzeća, što podrazumijeva i osobe koje su u radnom odnosu s poduzećem („zaposlenici”) i radnike koji nisu u radnom odnosu, koji mogu biti osobe koje su potpisale ugovore s poduzećem o obavljanju radova („samozaposlene osobe”) ili osobe koje pružaju poduzeća koja se prvenstveno bave „djelatnostima zapošljavanja” (oznaka NACE 78). Vidjeti zahtjev za primjenu 3. za primjere osoba koje pripadaju vlastitoj radnoj snazi. Informacije koje je potrebno objaviti u vezi s radnicima koji nisu u radnom odnosu ne utječu na njihov status u skladu s važećim radnim pravom. |
5. |
Ovaj standard ne obuhvaća radnike u početnom ili daljnjem dijelu lanca vrijednosti poduzeća; te kategorije radnika obuhvaćene su ESRS-om S2 Radnici u lancu vrijednosti. |
6. |
Ovim se standardom od poduzeća zahtijeva da opišu vlastitu radnu snagu, uključujući ključna obilježja zaposlenika i radnika koji nisu u radnom odnosu koji pripadaju toj radnoj snazi. Taj opis korisnicima omogućuje da razumiju strukturu vlastite radne snage poduzeća i pomaže kontekstualizirati informacije navedene u drugim objavama. |
7. |
Cilj je ovog standarda i pružiti korisnicima uvid u mjeru u kojoj poduzeće ispunjava ili poštuje međunarodne i europske instrumente i konvencije o ljudskim pravima, uključujući Međunarodnu povelju o ljudskim pravima, UN-ova vodeća načela o poslovanju i ljudskim pravima te Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, Deklaraciju Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu i temeljne konvencije Međunarodne organizacije rada, Konvenciju UN-a o osobama s invaliditetom, Europsku konvenciju o ljudskim pravima, revidiranu Europsku socijalnu povelju, Povelju Europske unije o temeljnim pravima, prioritete politika EU-a utvrđene u europskom stupu socijalnih prava i propisima EU-a, uključujući pravnu stečevinu EU-a o radnom pravu. |
Interakcija s drugim ESRS-ima
8. |
Ovaj standard čita se zajedno s ESRS-om 1 Opća načela i ESRS-om 2 Opći zahtjevi. |
9. |
Ovaj standard čita se zajedno s ESRS-om S2 Radnici u lancu vrijednosti, ESRS-om S3 Pogođene zajednice i ESRS-om S4 Potrošači i krajnji korisnici. |
10. |
Kako bi se osiguralo učinkovito izvještavanje, izvještavanje u skladu s ovim standardom mora biti dosljedno, usklađeno i, ako je relevantno, jasno povezano s izvještavanjem o vlastitoj radnoj snazi poduzeća u skladu s ESRS-om S2. |
Zahtjev za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
11. |
Zahtjeve iz ovog odjeljka trebalo bi čitati zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 o strategiji (SBM). Rezultirajuće objave predstavljaju se zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2, osim za ESRS 2 SBM-3, za koji poduzeće može predstaviti objave uz tematsku objavu. |
Strategija
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
12. |
Pri odgovaranju na ESRS 2 SBM-2 poduzeće objavljuje način na koji interesi, stajališta i prava osoba iz njegove radne snage, uključujući poštovanje njihovih ljudskih prava, utječu na njegovu strategiju i poslovni model. Vlastita radna snaga poduzeća ključna je skupina pogođenih dionika. |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
13. |
Pri odgovaranju na točku 48. ESRS-a 2 SBM-3 poduzeće objavljuje:
|
14. |
Pri ispunjavanju zahtjeva iz točke 48. poduzeće objavljuje jesu li sve osobe iz vlastite radne snage na koje bi poduzeće moglo značajno utjecati uključeni u opseg njegove objave u skladu s ESRS-om 2. Ti značajni
učinci
obuhvaćaju učinke koji su povezani s poslovanjem i lancem vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa. Osim toga, poduzeće navodi sljedeće informacije:
|
15. |
Pri opisivanju glavnih vrsta osoba iz vlastite radne snage na koje se negativno utječe ili bi se moglo negativno utjecati, na temelju procjene značajnosti iz ESRS-a 2 IRO-1 poduzeće objavljuje je li i kako dobilo uvid u način na koji osobe s posebnim obilježjima, oni koji rade u određenim kontekstima ili oni koji obavljaju određene aktivnosti mogu biti izloženi većem riziku od štete. |
16. |
Poduzeće objavljuje koji su, ako postoje, njegovi značajni rizici i prilike koji proizlaze iz učinaka i ovisnosti o osobama iz vlastite radne snage koji se odnose na određene skupine ljudi (na primjer na određene dobne skupine ili osobe koje rade u određenoj tvornici ili državi), a ne na vlastitu radnu snagu u cijelosti (na primjer opće smanjenje plaća ili osposobljavanje koje se nudi svim osobama iz vlastite radne snage). |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje S1-1 – Politike povezane s vlastitom radnom snagom
17. |
Poduzeće opisuje svoje politike koje se odnose na upravljanje njegovim značajnim učincima na vlastitu radnu snagu, kao i na povezane značajne rizike i prilike. |
18. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće ima politike koje se odnose na utvrđivanje, procjenu, upravljanje i/ili sanaciju značajnih učinaka konkretno na vlastitu radnu snagu poduzeća, kao i politike koje obuhvaćaju značajne učinke, rizike i prilike povezane s vlastitom radnom snagom. |
19. |
Objava u skladu s točkom 17. sadržava informacije o politikama koje je poduzeće uspostavilo radi upravljanja svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s njegovom vlastitom radnom snagom u skladu s ESRS-om 2 MDR-P Politike donesene za upravljanje značajnim čimbenicima održivosti. Osim toga, poduzeće navodi obuhvaćaju li takve politike određene skupine u vlastitoj radnoj snazi ili vlastitu radnu snagu u cijelosti. |
20. |
Poduzeće opisuje svoje obveze u području politike zaštite ljudskih prava (96) koje su relevantne za njegovu vlastitu radnu snagu, uključujući postupke i mehanizme za praćenje usklađenosti s UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, Deklaracijom Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu te Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća (97). U svojoj se objavi usmjerava na značajna pitanja i opći pristup u odnosu na:
|
21. |
Poduzeće objavljuje jesu li njegove politike u pogledu vlastite radne snage usklađene s relevantnim međunarodno priznatim instrumentima, uključujući vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i na koji način (98). |
22. |
Poduzeće navodi bave li se njegove politike u pogledu vlastite radne snage izričito trgovinom ljudima (99), prisilnim radom ili obveznim radom i dječjim radom. |
23. |
Poduzeće navodi ima li politiku ili sustav upravljanja za sprečavanje nezgoda na radu (100). |
24. |
Poduzeće objavljuje:
|
Zahtjev za objavljivanje S1-2 – Postupci za suradnju s vlastitom radnom snagom i predstavnicima radnika u vezi s učincima
25. |
Poduzeće objavljuje svoje opće postupke za suradnju s osobama iz vlastite radne snage i predstavnicima radnika o stvarnim i potencijalnim učincima na vlastitu radnu snagu. |
26. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje načina na koji poduzeće, u okviru svojeg kontinuiranog postupka dužne pažnje, surađuje s vlastitom radnom snagom i predstavnicima radnika u vezi sa značajnim, stvarnim i potencijalnim, pozitivnim i/ili negativnim učincima koji na njih utječu ili koji će vjerojatno na njih utjecati te uzimaju li se i na koji način perspektive vlastite radne snage u obzir u procesu donošenja odluka poduzeća. |
27. |
Poduzeće objavljuje uzimaju li se u obzir i na koji način perspektive njegove vlastite radne snage u njegovim odlukama ili aktivnostima koje se odnose na upravljanje stvarnim i potencijalnim učincima na vlastitu radnu snagu. To uključuje, ako je relevantno, objašnjenje:
|
28. |
Ako je primjenjivo, poduzeće objavljuje mjere koje poduzima kako bi dobilo uvid u perspektive osoba iz vlastite radne snage koje bi mogle biti posebno osjetljive na učinke i/ili marginalizirane (na primjer žene, migranti, osobe s invaliditetom). |
29. |
Ako poduzeće ne može objaviti navedene informacije koje se zahtijevaju jer nije uspostavilo opći postupak za suradnju s vlastitom radnom snagom, dužno je to navesti. Može objaviti rok u kojem namjerava uvesti takav postupak. |
Zahtjev za objavljivanje S1-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastita radna snaga može izraziti zabrinutost
30. |
Poduzeće opisuje postupke koje je uspostavilo kako bi omogućilo sanaciju ili surađivalo u sanaciji negativnih učinaka na osobe iz vlastite radne snage s kojima je povezano, kao i kanale koji su vlastitoj radnoj snazi dostupni za izražavanje zabrinutosti i njihovo rješavanje. |
31. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje formalnih načina na koje vlastita radna snaga poduzeća može izravno obavijestiti poduzeće o svojim zabrinutostima i potrebama i/ili putem kojih poduzeće podupire dostupnost takvih kanala (na primjer mehanizmi za pritužbe) na radnom mjestu te načina na koji se s predmetnim osobama dalje surađuje u vezi s iznesenim problemima i djelotvornosti tih kanala. |
32. |
Poduzeće opisuje postupke uspostavljene kako bi se obuhvatila pitanja definirana u točki 2. odjeljka o ciljevima tako što objavljuje sljedeće informacije:
|
33. |
Poduzeće objavljuje procjenjuje li i na koji način jesu li osobe iz vlastite radne snage svjesne tih struktura ili postupaka i imaju li povjerenja u njih kao način da izraze svoje zabrinutosti ili potrebe te da ih se riješi. Osim toga, poduzeće objavljuje ima li uspostavljene politike za zaštitu pojedinaca koji ih koriste, uključujući predstavnike radnika, od osvete. Ako su te informacije objavljene u skladu s ESRS-om G1-1, poduzeće se može pozvati na te informacije. |
34. |
Ako poduzeće ne može objaviti navedene informacije koje se zahtijevaju jer nije uspostavilo kanal za izražavanje zabrinutosti i/ili ne podupire dostupnost tog kanala na radnom mjestu za vlastitu radnu snagu, dužno je to navesti. Može objaviti vremenski okvir u kojem namjerava uspostaviti takav kanal. |
Zahtjev za objavljivanje S1-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera
35. |
Poduzeće objavljuje informacije o načinu na koji poduzima mjere za rješavanje pitanja značajnih negativnih i pozitivnih učinaka, upravljanje značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te o djelotvornosti tih mjera. |
36. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje ostvariti dvostruki cilj. Prvo, cilj je omogućiti razumijevanje svih
mjera
i inicijativa kojima poduzeće nastoji:
Drugo, cilj je omogućiti razumijevanje načina na koje poduzeće smanjuje značajne rizike i iskorištava značajne prilike u vezi s vlastitom radnom snagom. |
37. |
Poduzeće navodi sažet opis akcijskih planova i resursa za upravljanje svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na vlastitu radnu snagu u skladu s ESRS-om 2 MDR-A Mjere i resursi povezani s čimbenicima održivosti. |
38. |
U odnosu na značajne učinke povezane s vlastitom radnom snagom poduzeće opisuje:
|
39. |
U vezi s točkom 36. poduzeće opisuje postupak kojim se utvrđuje koje su mjere potrebne i primjerene kao odgovor na konkretan stvarni ili potencijalni negativni učinak na vlastitu radnu snagu. |
40. |
U vezi sa značajnim rizicima i prilikama poduzeće opisuje:
|
41. |
Poduzeće objavljuje osigurava li i na koji način da njegove prakse ne uzrokuju značajne negativne učinke na vlastitu radnu snagu niti im pridonose, uključujući, ako je relevantno, njegove prakse povezane s nabavom, prodajom i uporabom podataka. To može uključivati objavljivanje pristupa koji se primjenjuje kad je riječ o napetostima koje mogu nastati između sprečavanja ili ublažavanja značajnih negativnih učinaka i drugih poslovnih pritisaka. |
42. |
Pri objavljivanju informacija koje se zahtijevaju prema točki 40. poduzeće uzima u obzir ESRS 2 MDR-T Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti ako ocjenjuje djelotvornost mjere postavljanjem ciljne vrijednosti. |
43. |
Poduzeće objavljuje koji su resursi dodijeljeni upravljanju njegovim značajnim učincima uz informacije zahvaljujući kojima korisnici mogu razumjeti kako se upravlja značajnim učincima. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje S1-5 – Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim rizicima i prilikama
44. |
Poduzeće objavljuje svoje vremenski ograničene ciljne vrijednosti usmjerene na rezultate koje je moglo utvrditi, a koje se odnose na:
|
45. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće upotrebljava ciljne vrijednosti usmjerene na rezultate kako bi potaknulo i izmjerilo svoj napredak u smanjenju svojih značajnih negativnih učinaka i/ili poticanju pozitivnih učinaka na vlastitu radnu snagu i/ili u upravljanju značajnim rizicima i prilikama povezanima s vlastitom radnom snagom. |
46. |
Sažet opis ciljnih vrijednosti za upravljanje njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na vlastitu radnu snagu poduzeća mora sadržavati zahtjeve za informacije definirane u ESRS-u 2 MDR-T. |
47. |
Poduzeće objavljuje postupak utvrđivanja ciljnih vrijednosti, među ostalim je li i na koji način izravno surađivalo s vlastitom radnom snagom ili predstavnicima radnika u:
|
Zahtjev za objavljivanje S1-6 – Obilježja zaposlenika poduzeća
48. |
Poduzeće opisuje ključna obilježja zaposlenika u vlastitoj radnoj snazi. |
49. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u pristup poduzeća zapošljavanju, uključujući opseg i prirodu učinaka koji proizlaze iz njegovih praksi zapošljavanja, i pružiti kontekstualne informacije koje pomažu u razumijevanju informacija navedenih u drugim objavama te je namijenjen kao osnova za izračun kvantitativnih pokazatelja koji se objavljuju u skladu s drugim zahtjevima za objavljivanje iz ovog standarda. |
50. |
Osim informacija u skladu s točkom 40. podtočkom (a) podpodtočkom iii. ESRS-a 2 Opće objave, poduzeće je dužno objaviti:
|
51. |
Za informacije navedene u točki 50. podtočki (b) poduzeće može dodatno objaviti raščlambu po regiji. |
52. |
Poduzeće može prema broju zaposlenika ili ekvivalentu punog radnog vremena (EPRV) objaviti sljedeće informacije:
|
Zahtjev za objavljivanje S1-7 – Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu
53. |
Poduzeće opisuje ključna obilježja radnika koji nisu u radnom odnosu u vlastitoj radnoj snazi. |
54. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti uvid u pristup poduzeća zapošljavanju, uključujući opseg i prirodu učinaka koji proizlaze iz njegovih praksi zapošljavanja, i pružiti kontekstualne informacije koje pomažu u razumijevanju informacija navedenih u drugim objavama te je namijenjen kao osnova za izračun kvantitativnih pokazatelja koji se objavljuju u skladu s drugim zahtjevima za objavljivanje iz ovog standarda. Njime se ujedno omogućuje razumijevanje mjere u kojoj se poduzeće oslanja na radnike koji nisu u radnom odnosu kao dijela svoje radne snage. |
55. |
Objava u skladu s točkom 53. uključuje:
|
56. |
Za informacije navedene u točki 55. podtočki (a), poduzeće može objaviti najčešće vrste radnika koji nisu u radnom odnosu (na primjer, samozaposlene osobe, osobe koje pružaju poduzeća koja se prvenstveno bave djelatnostima zapošljavanja i druge vrste relevantne za poduzeće), njihov odnos s poduzećem i vrstu posla koji obavljaju. |
57. |
Ako podaci nisu dostupni, poduzeće procjenjuje broj i navodi da je to učinilo. Ako poduzeće radi procjene, dužno je opisati osnovu za tu procjenu. |
Zahtjev za objavljivanje S1-8 – Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog
58. |
Poduzeće objavljuje informacije o tome u kojoj su mjeri radni uvjeti i uvjeti zapošljavanja njegovih zaposlenika određeni kolektivnim ugovorima ili pod njihovim utjecajem i koliko su njegovi zaposlenici zastupljeni u socijalnom dijalogu u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) na razini poslovne jedinice i na europskoj razini. |
59. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje obuhvata kolektivnih ugovora i socijalnog dijaloga sa zaposlenicima poduzeća. |
60. |
Poduzeće objavljuje:
|
61. |
Za zaposlenike koji nisu obuhvaćeni kolektivnim ugovorima, poduzeće može objaviti određuje li njihove radne uvjete i uvjete zapošljavanja na temelju kolektivnih ugovora koji obuhvaćaju njegove druge zaposlenike ili na temelju kolektivnih ugovora drugih poduzeća. |
62. |
Poduzeće može objaviti mjeru u kojoj su radni uvjeti i uvjeti zapošljavanja radnika koji nisu u radnom odnosu iz vlastite radne snage određeni kolektivnim ugovorima ili u kojoj na njih utječu, uključujući procjenu stope obuhvata. |
63. |
Poduzeće objavljuje i sljedeće informacije povezane sa socijalnim dijalogom:
|
Zahtjev za objavljivanje S1-9 – Pokazatelji raznolikosti
64. |
Poduzeće objavljuje rodnu raspodjelu na najvišoj rukovodećoj razini i dobnu raspodjelu među svojim zaposlenicima. |
65. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje rodne raznolikosti na najvišoj rukovodećoj razini i dobne raspodjele zaposlenika. |
66. |
Poduzeće objavljuje:
|
Zahtjev za objavljivanje S1-10 – Odgovarajuće plaće
67. |
Poduzeće objavljuje primaju li njegovi zaposlenici odgovarajuću plaću, a ako ne primaju svi, zemlje i postotak predmetnih zaposlenika. |
68. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u to primaju li svi zaposlenici poduzeća odgovarajuću plaću u skladu s primjenjivim referentnim vrijednostima. |
69. |
Poduzeće objavljuje primaju li svi zaposlenici odgovarajuću plaću u skladu s primjenjivim referentnim vrijednostima. Ako je tako, za ispunjavanje ovog zahtjeva za objavljivanje bit će dovoljno samo navesti to i nisu potrebne dodatne informacije. |
70. |
Ako svi njegovi zaposlenici ne primaju odgovarajuću plaću u skladu s primjenjivim referentnim vrijednostima, poduzeće navodi zemlje u kojima zaposlenici zarađuju manje od referentne vrijednosti za odgovarajuću plaću i postotak zaposlenika koji zarađuju manje od odgovarajuće referentne vrijednosti za odgovarajuću plaću za svaku od tih zemalja. |
71. |
Poduzeće može objaviti i informacije navedene u ovom zahtjevu za objavljivanje u pogledu radnika koji nisu u radnom odnosu u njegovoj radnoj snazi. |
Zahtjev za objavljivanje S1-11 – Socijalna zaštita
72. |
Poduzeće objavljuje jesu li njegovi zaposlenici obuhvaćeni socijalnom zaštitom od gubitka prihoda zbog velikih životnih događaja te, ako to nije tako, države u kojima to nije slučaj. |
73. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje toga jesu li zaposlenici poduzeća obuhvaćeni socijalnom zaštitom od gubitka prihoda zbog velikih životnih događaja te, ako to nije tako, u kojim to državama nije slučaj. |
74. |
Poduzeće objavljuje jesu li svi njegovi
zaposlenici
obuhvaćeni socijalnom zaštitom u okviru javnih programa ili pogodnosti koje nudi poduzeće u odnosu na gubitak prihoda zbog bilo kojeg od sljedećih velikih životnih događaja:
Ako je tako, za ispunjavanje ovog zahtjeva za objavljivanje dovoljno je samo navesti to i nisu potrebne dodatne informacije. |
75. |
Ako nisu svi njegovi zaposlenici obuhvaćeni socijalnom zaštitom u skladu s točkom 72., poduzeće dodatno navodi države u kojima zaposlenici nemaju socijalnu zaštitu s obzirom na jednu ili više vrsta događaja navedenih u točki 72. i za svaku od tih država vrste zaposlenika koji nemaju socijalnu zaštitu s obzirom na svaki primjenjivi veliki životni događaj. |
76. |
Poduzeće može objaviti i informacije navedene u ovom zahtjevu za objavljivanje u pogledu radnika koji nisu u radnom odnosu u njegovoj radnoj snazi. |
Zahtjev za objavljivanje S1-12 – Osobe s invaliditetom
77. |
Poduzeće objavljuje postotak vlastitih zaposlenika s invaliditetom. |
78. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje udjela osoba s invaliditetom u broju zaposlenika poduzeća. |
79. |
Poduzeće objavljuje postotak osoba s invaliditetom u broju svojih zaposlenika na koje se primjenjuju pravna ograničenja prikupljanja podataka. |
80. |
Poduzeće može objaviti postotak zaposlenika s invaliditetom uz raščlambu po spolu. |
Zahtjev za objavljivanje S1-13 – Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina
81. |
Poduzeće objavljuje mjeru u kojoj svojim zaposlenicima omogućuje osposobljavanje i razvoj vještina. |
82. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje aktivnosti povezanih s osposobljavanjem i razvojem vještina koje se nude zaposlenicima u kontekstu kontinuiranog profesionalnog razvoja kako bi se unaprijedile njihove vještine i olakšala trajna zapošljivost. |
83. |
Objava u skladu s točkom 81. uključuje:
|
84. |
Poduzeće može objaviti raščlambu po kategorijama zaposlenika za postotak zaposlenika koji su sudjelovali u redovitim pregledima uspješnosti i profesionalnog razvoja i za prosječan broj sati osposobljavanja po zaposleniku. |
85. |
Poduzeće može objaviti i informacije navedene u ovom zahtjevu za objavljivanje u pogledu radnika koji nisu u radnom odnosu u njegovoj radnoj snazi. |
Zahtjev za objavljivanje S1-14 – Pokazatelji zdravlja i sigurnosti
86. |
Poduzeće objavljuje informacije o mjeri u kojoj je vlastita radna snaga obuhvaćena njegovim sustavom upravljanja zdravljem i sigurnošću te o broju incidenata povezanih s ozljedama na radu, oboljenjima i smrtnim slučajevima vlastite radne snage. Usto objavljuje broj smrtnih slučajeva koji su posljedica ozljeda na radu i oboljenja povezanih s radom drugih radnika koji rade na lokacijama poduzeća. |
87. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje pokrivenosti, kvalitete i učinkovitosti sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću uspostavljenog radi sprečavanja ozljeda na radu. |
88. |
Objava u skladu s točkom 86. uključuje sljedeće informacije prema potrebi raščlanjene po zaposlenicima i radnicima koji nisu u radnom odnosu iz
vlastite radne snage
poduzeća:
Informacije za (b) dostavljaju se i za druge radnike koji rade na lokacijama poduzeća, kao što su radnici u lancu vrijednosti ako rade na lokacijama poduzeća. |
89. |
Poduzeće može objaviti i podatke navedene u točki 88. podtočkama (d) i (e) u vezi s radnicima koji nisu u radnom odnosu. |
90. |
Osim toga, poduzeće može uključiti sljedeće dodatne informacije o pokrivenosti u pogledu zdravlja i sigurnosti: postotak vlastitih radnika obuhvaćenih sustavom upravljanja zdravljem i sigurnošću koji se temelji na pravnim zahtjevima i/ili priznatim standardima ili smjernicama i koji je podvrgnut unutarnjoj reviziji i/ili vanjskoj reviziji ili potvrdi. |
Zahtjev za objavljivanje S1-15 – Pokazatelji ravnoteže između poslovnog i privatnog života
91. |
Poduzeće objavljuje mjeru u kojoj zaposlenici imaju pravo na obiteljski dopust i koriste ga. |
92. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje prava i stvarnih praksi među zaposlenicima u pogledu korištenja obiteljskog dopusta na rodno pravedan način s obzirom na to da je riječ o jednoj od dimenzija ravnoteže između poslovnog i privatnog života. |
93. |
Objava u skladu s točkom 91. uključuje:
|
94. |
Ako svi zaposlenici poduzeća imaju pravo na obiteljski dopust u okviru socijalne politike i/ili kolektivnih ugovora, za ispunjavanje zahtjeva iz točke 93.a za objavljivanje dovoljno je to navesti. |
Zahtjev za objavljivanje S1-16 – Pokazatelji naknada (razlika u plaćama i ukupna naknada)
95. |
Poduzeće objavljuje postotnu razliku u plaćama između ženskih i muških zaposlenika i omjer između naknade najviše plaćene osobe i medijana naknade za svoje zaposlenike. |
96. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje ostvariti dvostruki cilj. Nastoji se omogućiti razumijevanje opsega razlike u plaćama između žena i muškaraca među zaposlenicima poduzeća; i nastoji se pružiti uvid u razinu nejednakosti u primicima unutar poduzeća i uvid u to postoje li velike razlike u plaćama. |
97. |
Objava u skladu s točkom 95. uključuje:
|
98. |
Poduzeće može objaviti raščlambu razlike u plaćama na temelju spola kako je definirano u točki 97. podtočki (a) po kategoriji zaposlenika i/ili zemlji/segmentu. Poduzeće može objaviti i razliku u plaćama na temelju spola između zaposlenika po kategorijama zaposlenika raščlanjenu po uobičajenoj osnovnoj plaći i dopunskim ili varijabilnim komponentama. |
99. |
U vezi s točkom 97. podtočkom (b) poduzeće može izvijestiti o tom iznosu prilagođenom za razlike u kupovnoj moći među državama, a u tom slučaju izvješćuje o metodologiji primijenjenoj za izračun. |
Zahtjev za objavljivanje S1-17 – Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima
100. |
Poduzeće objavljuje broj incidenata na radu i/ili pritužbi i ozbiljnih učinaka povezanih s ljudskim pravima unutar vlastite radne snage i sve povezane značajne novčane kazne, sankcije ili naknade za izvještajno razdoblje. |
101. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj incidenti na radu i ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima utječu na vlastitu radnu snagu. |
102. |
Objava u skladu s točkom 100. uključuje, podložno relevantnim propisima o privatnosti, incidente diskriminacije na radu na temelju roda, rasnog ili etničkog podrijetla, državljanstva, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi, seksualne orijentacije ili drugih relevantnih oblika diskriminacije koji uključuju unutarnje i/ili vanjske dionike u cjelokupnom poslovanju u izvještajnom razdoblju. To uključuje slučajeve uznemiravanja kao poseban oblik diskriminacije. |
103. |
Poduzeće objavljuje:
|
104. |
Poduzeće objavljuje sljedeće informacije o utvrđenim slučajevima ozbiljnih incidenata povezanih s ljudskim pravima (npr. prisilni rad, trgovina ljudima ili dječji rad):
|
Dodatak A:
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a S1 Vlastita radna snaga. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi ovog standarda.
Cilj
AR 1. |
Uz pitanja navedena u točki 2. poduzeće može razmotriti objavu informacija o drugim pitanjima relevantnima za značajni učinak za kraće razdoblje, na primjer inicijative koje se odnose na zdravlje i sigurnost vlastite radne snage za vrijeme pandemije. |
AR 2. |
Pregled socijalnih pitanja iz točke 2. ne podrazumijeva da bi se o svim tim pitanjima trebalo izvještavati po svakom zahtjevu za objavljivanje u ovom standardu. Umjesto toga, ona služe kao popis pitanja koja proizlaze iz Direktive 2013/34/EU koja je poduzeće dužno uzeti u obzir pri procjeni značajnosti iz ESRS-a 2 koja se odnosi na vlastitu radnu snagu te, prema potrebi izvještavati o njima kao o značajnim učincima, rizicima i prilikama u okviru područja primjene ovog standarda. |
AR 3. |
U nastavku su navedeni primjeri osoba koje su obuhvaćene pojmom „vlastite radne snage”:
|
ESRS 2 Opće objave
Strategija
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
AR 4. |
U skladu s ESRS-om 2 SBM-2 poduzeće se mora upoznati s njime i mora navesti razmatra li mogu li njegova strategija i poslovni model imati ulogu u stvaranju, pogoršanju ili ublažavanju znatnih značajnih učinaka na vlastitu radnu snagu i način na koji to čini te jesu li i na koji način poslovni model i strategija prilagođeni takvim značajnim učincima. |
AR 5. |
Iako vlastita radna snaga poduzeća možda ne surađuje s poduzećem na razini njegove strategije ili poslovnog modela, njezina stajališta mogu poslužiti kao temelj za način na koji poduzeće procjenjuje svoju strategiju i poslovni model. Ako je primjenjivo, poduzeće razmatra stajališta predstavnika radnika kako bi ispunilo zahtjeve ove objave. |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
AR 6. |
Učinci na vlastitu radnu snagu poduzeća mogu proizlaziti iz njegove strategije ili poslovnog modela na brojne načine. Na primjer, učinci se mogu odnositi na prijedlog vrijednosti poduzeća (kao što je pružanje proizvoda ili usluga po najnižim cijenama ili brza isporuka, na načine kojima se vrši pritisak na radnička prava u vlastitu poslovanju) ili na njegovu strukturu troškova i model prihoda (kao što je prebacivanje rizika zaliha na dobavljače, uz popratne učinke na radnička prava osoba koje rade za njih). |
AR 7. |
Učinci na vlastitu radnu snagu poduzeća koji proizlaze iz strategije ili poslovnog modela isto tako mogu dovesti do značajnih rizika za poduzeće. Na primjer, rizici nastaju ako su neke osobe iz radne snage izložene riziku od prisilnog rada, a poduzeće uvozi proizvode u države u kojima zakon dopušta zapljenu uvezene robe za koju se sumnja da je proizvedena prisilnim radom. Primjer prilika za poduzeće može biti pružanje prilika za radnu snagu, kao što su otvaranje radnih mjesta i usavršavanje u kontekstu „pravedne tranzicije”. Drugi primjer, u kontekstu pandemije ili druge teške zdravstvene krize, odnosi se na poduzeće koje se potencijalno oslanja na privremenu radnu snagu koja ima slab ili nikakav pristup bolesničkoj skrbi i zdravstvenim uslugama te koje se može suočavati s ozbiljnim operativnim rizicima i rizicima kontinuiteta poslovanja jer radnici nemaju drugog izbora nego nastaviti raditi dok su bolesni, što dodatno pogoršava širenje bolesti i uzrokuje velike poremećaje u lancu opskrbe. Rizici za ugled i poslovne prilike povezani s iskorištavanjem niskokvalificiranih i slabo plaćenih radnika u geografskim područjima nabave s minimalnom zaštitom isto su tako u porastu zbog negativne reakcije u medijima i činjenice da se sklonosti potrošača okreću etično nabavljenoj ili održivoj robi. |
AR 8. |
Primjeri posebnih obilježja osoba iz vlastite radne snage poduzeća koje se mogu uzeti u obzir pri odgovaranju na točku 15. odnose se na mlade osobe koje mogu biti podložnije učincima na njihov fizički i psihički razvoj ili žene u kontekstu u kojem se žene redovito diskriminiraju u pogledu uvjeta rada ili na migrante u kontekstu u kojem je tržište ponude radne snage loše regulirano, a radnicima se redovito naplaćuju naknade za zapošljavanje. Neke osobe iz radne snage može ugroziti svojstvena priroda djelatnosti koju moraju obavljati (na primjer osobe koje rukuju kemikalijama ili određenom opremom ili slabo plaćeni zaposlenici koji imaju ugovore bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati). |
AR 9. |
Kad je riječ o točki 16., značajni rizici mogli bi nastati i zbog ovisnosti poduzeća o vlastitoj radnoj snazi ako događaji male vjerojatnosti, ali sa snažnim učinkom, mogu dovesti do financijskih posljedica; na primjer, ako globalna pandemija dovede do ozbiljnih zdravstvenih posljedica za radnu snagu poduzeća, što rezultira velikim poremećajima u proizvodnji i distribuciji. Ostali primjeri rizika ovisnosti poduzeća o radnoj snazi uključuju manjak kvalificiranih radnika ili političke odluke ili propise koji utječe na njegovo poslovanje i vlastitu radnu snagu. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje S1-1 – Politike povezane s vlastitom radnom snagom
AR 10. |
Poduzeće razmatra pružaju li objašnjenja znatnih promjena politika donesenih u izvještajnoj godini (na primjer, nova očekivanja za inozemna društva kćeri, novi ili dodatni pristupi dužnoj pažnji i pravni lijekovi) kontekstualne informacije za korisnike i može objaviti ta objašnjenja. To uključuje politike i obveze poduzeća u pogledu sprečavanja ili ublažavanja rizika i negativnih učinaka smanjenja emisija ugljika i prelaska na zelenije i klimatski neutralno poslovanje na osobe iz njegove vlastite radne snage te pružanja prilika radnoj snazi, kao što su otvaranje radnih mjesta i usavršavanje, uključujući izričite obveze u pogledu „pravedne tranzicije”. |
AR 11. |
Ta politika može biti u obliku samostalne politike u pogledu vlastite radne snage poduzeća ili može biti uključena u širi dokument, kao što je etički kodeks ili opća politika o održivosti koju je poduzeće već objavilo u okviru drugog ESRS-a. U tim slučajevima poduzeće navodi točno unakrsno upućivanje kako bi se utvrdili aspekti politike koji ispunjavaju zahtjeve ovog zahtjeva za objavljivanje. |
AR 12. |
Pri objavljivanju usklađenosti svojih politika s UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, poduzeće uzima u obzir da se u tim vodećim načelima upućuje na Međunarodnu povelju o ljudskim pravima, koja se sastoji od Opće deklaracije o ljudskim pravima i dvaju paktova kojima se ona provodi, kao i na Deklaraciju Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu i temeljne konvencije na kojima se ona temelji, te poduzeće može izvijestiti o usklađenosti s tim instrumentima. |
AR 13. |
Pri objašnjavanju načina na koji su vanjske politike uključene, poduzeće može, na primjer, razmotriti unutarnje politike o odgovornoj nabavi i usklađenost s drugim politikama koje su relevantne za vlastite radnike, na primjer u pogledu prisilnog rada. Kad je riječ o etičkim kodeksima dobavljača koje poduzeće može imati, navodi uključuju li oni odredbe koje se odnose na sigurnost radnika, uključujući nesigurno zapošljavanje (tj. korištenje radnika s kratkoročnim ugovorima ili ugovorima o ograničenom radnom vremenu, radnika zaposlenih preko trećih strana, podugovaranje s trećim stranama ili korištenje neformalnih radnika), trgovina ljudima, prisilni ili dječji rad te jesu li takve odredbe u potpunosti u skladu s primjenjivim standardima ILO-a. |
AR 14. |
Poduzeće može dati primjer vrsta priopćavanja svojih politika pojedincima, skupini pojedinaca ili subjektima za koje su relevantne, zato što se od njih očekuje da ih provode (na primjer zaposlenici poduzeća, ugovaratelji i dobavljači), zato što imaju izravan interes za njihovu provedbu (na primjer osobe iz vlastite radne snage, ulagatelji). Može objaviti komunikacijske alate i kanale (na primjer, letci, bilteni, namjenske internetske stranice, društveni mediji, interakcije uživo, predstavnici radnika) kojima se nastoji omogućiti da politika bude dostupna i da različite skupine javnosti razumiju njezine posljedice. Poduzeće može objasniti i kako utvrđuje i uklanja moguće prepreke širenju, na primjer prevođenjem na relevantne jezike ili upotrebom grafičkih prikaza. |
AR 15. |
Do diskriminacije pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja dolazi kad se prema nekome postupa različito ili nepovoljnije zbog obilježja koja nisu povezana sa zaslugama ili zahtjevima svojstvenima radnom mjestu. Ta su obilježja obično definirana u nacionalnim propisima. Osim osnova navedenih u zahtjevu za objavljivanje, poduzeće razmatra druge osnove za diskriminaciju zabranjene nacionalnim propisima. |
AR 16. |
Diskriminacija se može javiti u raznim aktivnostima povezanima s poslom. To uključuje pristup zapošljavanju, posebnim zanimanjima, osposobljavanju i profesionalnom usmjeravanju te socijalnoj sigurnosti. Osim toga, može se javiti u vezi s uvjetima zapošljavanja, kao što su: zapošljavanje, naknada, sati rada i odmora, plaćeni godišnji odmor, zaštita majčinstva, zajamčeno radno mjesto, radni zadaci, procjena uspješnosti i napredovanje, mogućnosti osposobljavanja, izgledi za promaknuće, sigurnost i zdravlje na radu te prestanak radnog odnosa. Poduzeće se pri objavljivanju svojih politika i temeljnih postupaka može konkretno osvrnuti na ta područja radi ispunjavanja zahtjeva za objavljivanje. |
AR 17. |
Poduzeće može objaviti:
|
Zahtjev za objavljivanje S1-2 – Postupci za suradnju s vlastitom radnom snagom i predstavnicima radnika u vezi s učincima
AR 18. |
Pri opisivanju toga koja funkcija ili uloga ima operativnu odgovornost za takvu suradnju i/ili krajnju odgovornost poduzeće može objaviti je li riječ o namjenskoj ulozi ili funkciji ili dijelu šire uloge ili funkcije te jesu li ponuđene aktivnosti izgradnje kapaciteta kao podrška osoblju u suradnji. Ako ne može utvrditi takav položaj ili funkciju, može to navesti. Ta bi se objava mogla ispuniti i upućivanjem na informacije objavljene u skladu s ESRS-om 2 GOV-1 Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela. |
AR 19. |
Pri sastavljanju objava opisanih u točki 27. podtočkama (b) i (c) mogu se razmotriti sljedeći primjeri:
|
AR 20. |
Globalni okvirni sporazumi (GFA) služe kako bi se uspostavio trajni odnos između multinacionalnog poduzeća i Globalnog saveza sindikata kako bi se poduzeće pridržavalo istih standarda u svakoj državi u kojoj posluje. |
AR 21. |
Kako bi se prikazao način na koji su perspektive vlastite radne snage bile temelj za konkretne odluke ili aktivnosti, poduzeće može navesti primjere iz tekućeg izvještajnog razdoblja. |
AR 22. |
Ako poduzeće ima sporazume s nacionalnim, europskim ili međunarodnim sindikatima ili radničkim vijećima koji se odnose na ljudska prava vlastite radne snage, to se može objaviti kako bi se prikazalo način na koji sporazum omogućuje poduzeću stjecanje uvida u perspektive tih osoba. |
AR 23. |
Ako je to moguće, poduzeće može objaviti primjere iz izvještajnog razdoblja kojima se prikazuje način na koji su se konkretne odluke ili aktivnosti poduzeća temeljile na perspektivama vlastite radne snage i predstavnika radnika. |
AR 24. |
Pri ispunjavanju ovog zahtjeva za objavljivanje poduzeće uzima u obzir sljedeće aspekte:
|
AR 25. |
Poduzeće može objaviti i sljedeće informacije povezane s točkom 24. o raznolikosti:
|
AR 26. |
Poduzeće može navesti i informacije o djelotvornosti postupaka za suradnju s vlastitom radnom snagom iz prethodnih izvještajnih razdoblja. To se primjenjuje ako je poduzeće procijenilo djelotvornost tih postupaka ili stečena iskustva u tekućem izvještajnom razdoblju. Postupci koji se upotrebljavaju za praćenje djelotvornosti mogu uključivati unutarnju ili vanjsku reviziju ili provjeru, procjene učinka, sustave mjerenja, povratne informacije dionika, mehanizme za pritužbe, vanjske ocjene uspješnosti i ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima. |
Zahtjev za objavljivanje S1-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima vlastiti radnici mogu izraziti zabrinutost
AR 27. |
Pri ispunjavanju zahtjeva utvrđenih u kriterijima za objave iz zahtjeva za objavljivanje ESRS S1-3 poduzeće se može voditi sadržajem UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima te Smjernicama OECD-a o postupanju s dužnom pažnjom za odgovorno poslovno ponašanje, koje su usmjerene na korektivne mjere i mehanizme za pritužbe. |
AR 28. |
Kanali za izražavanje zabrinutosti ili potreba uključuju mehanizme za pritužbe, dežurne telefonske linije, sindikate (ako su osobe iz radne snage u sindikatima), radnička vijeća, procese dijaloga ili druga sredstva s pomoću kojih vlastita radna snaga poduzeća ili predstavnici radnika mogu izraziti zabrinutost zbog učinaka ili objasniti potrebe za koje bi htjeli da ih poduzeće sagleda. To bi moglo uključivati kanale koje izravno osigurava poduzeće i kanale koje osiguravaju subjekti u kojima radi njihova vlastita radna snaga uz sve druge mehanizme kojima se poduzeće može koristiti za stjecanje uvida u upravljanje učincima na vlastitu radnu snagu, kao što su revizije usklađenosti. Ako se poduzeće oslanja isključivo na informacije o postojanju takvih kanala koje pružaju njegovi poslovni odnosi kako bi odgovorilo na taj zahtjev, može to navesti. |
AR 29. |
Mehanizmi trećih strana mogli bi uključivati one kojima upravljaju vlada, nevladine organizacije, industrijska udruženja i druge suradničke inicijative. Poduzeće može objaviti jesu li oni dostupni svoj vlastitoj radnoj snazi (ili predstavnicima radnika ili, ako oni ne postoje, pojedincima ili organizacijama koje djeluju u njihovo ime ili koje su na drugi način u mogućnosti biti svjesne negativnih učinaka). |
AR 30. |
Poduzeće razmatra mogu li i na koji način osobe iz vlastite radne snage koje bi mogle biti pogođene i njihovi predstavnici radnika imati pristup kanalima na razini poduzeća u kojem su zaposleni ili za koje su angažirani u vezi sa svakim značajnim učinkom. Relevantni kanali mogu uključivati dežurne telefonske linije, sindikate (ako su osobe iz radne snage u sindikatima) ili radnička vijeća ili druge mehanizme za pritužbe kojima upravlja predmetno poduzeće ili treća strana. |
AR 31. |
Pri objašnjavanju toga zna li i kako poduzeće da su osobe iz vlastite radne snage svjesne tih kanala i da imaju povjerenja u bilo koji od njih, poduzeće može navesti relevantne i pouzdane podatke o djelotvornosti tih kanala iz perspektive predmetnih osoba. Primjeri izvora informacija su ankete za osobe iz radne snage poduzeća koje su se koristile takvim kanalima i njihove razine zadovoljstva postupkom i rezultatima. |
AR 32. |
Pri opisivanju djelotvornosti kanala za izražavanje zabrinutosti vlastite radne snage i predstavnika radnika poduzeće se može voditi sljedećim pitanjima, na temelju „kriterija djelotvornosti izvansudskih mehanizama za pritužbe”, kako je utvrđeno u UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, posebno načelu 31. Razmatranja u nastavku mogu se primijeniti na pojedinačne kanale ili na zajednički sustav kanala:
|
Zahtjev za objavljivanje S1-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke, pristupi ublažavanju značajnih rizika i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera i pristupa
AR 33. |
Možda će trebati vremena kako bi se razumjeli negativni učinci i način na koji poduzeće može biti uključeno u njih putem vlastite radne snage te kako bi se utvrdili odgovarajući odgovori i kako bi se oni primijenili u praksi. Stoga, poduzeće može objaviti:
|
AR 34. |
Odgovarajuće mjere mogu se razlikovati ovisno o tome uzrokuje li poduzeće značajni učinak ili mu pridonosi ili je li uključeno jer je učinak izravno povezan s njegovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama na temelju poslovnog odnosa. |
AR 35. |
S obzirom na to da značajni negativni učinci na vlastitu radnu snagu koji su se dogodili u izvještajnom razdoblju mogu biti povezani i s drugim subjektima ili poslovanjem izvan njegove izravne kontrole, poduzeće može objaviti nastoji li i na koji način iskoristiti svoj utjecaj u svojim poslovnim odnosima za upravljanje tim učincima. To može uključivati upotrebu komercijalnog utjecaja (na primjer provedba ugovornih zahtjeva s poslovnim odnosima ili uvođenje poticaja), drugih oblika utjecaja u okviru odnosa (kao što je pružanje osposobljavanja ili izgradnja kapaciteta u pogledu prava radnika za subjekte s kojima poduzeće ima poslovne odnose) ili zajedničkog utjecaja s kolegama ili drugim akterima (kao što su inicijative usmjerene na odgovorno zapošljavanje ili osiguravanje odgovarajuće plaće radnicima). |
AR 36. |
Kad objavi svoje sudjelovanje u određenom sektoru ili inicijativi s više dionika u okviru svojih mjera za uklanjanje znatnih negativnih učinaka, poduzeće može objaviti kako se inicijativom i njegovim vlastitim sudjelovanjem nastoji ublažiti dotični značajni učinak. u skladu s ESRS-om S1-5 može izvijestiti o relevantnim ciljnim vrijednostima utvrđenima u inicijativi i napretku prema njima. |
AR 37. |
Kad objavljuje uzima li i na koji način poduzeće u obzir stvarne i potencijalne učinke na vlastitu radnu snagu u odlukama o prekidu poslovnih odnosa te nastoji li i na koji način riješiti moguće negativne učinke prestanka radnog odnosa, poduzeće može navesti primjere. |
AR 38. |
Postupci koji se upotrebljavaju za praćenje djelotvornosti mjera mogu uključivati unutarnju ili vanjsku reviziju ili provjeru, sudske postupke i/ili povezane odluke suda, procjene učinka, sustave mjerenja, povratne informacije dionika, mehanizme za pritužbe, vanjske ocjene uspješnosti i ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima. |
AR 39. |
Izvještavanjem o djelotvornosti nastoji se omogućiti razumijevanje poveznica između mjera koje poduzima poduzeće i djelotvornog upravljanja učincima. Dodatne informacije koje poduzeće može pružiti uključuju podatke koji pokazuju smanjenje broja utvrđenih slučajeva. |
AR 40. |
Kad je riječ o inicijativama ili postupcima čiji je glavni cilj ostvariti pozitivne učinke na osobe iz
vlastite radne snage
poduzeća koji se temelje na njihovim potrebama i o napretku provedbe tih inicijativa ili postupaka, poduzeće može objaviti:
|
AR 41. |
Poduzeće može objasniti jesu li takve inicijative osmišljene i za potporu postizanju jednog ili više ciljeva održivog razvoja. Na primjer, poduzeće koje se obvezuje na cilj održivog razvoja br. 8 „Promicanje kontinuiranog, uključivog i održivoga gospodarskog rasta za sve, kao i pune i produktivne zaposlenosti i posla dostojnog čovjeka” može aktivno raditi na iskorjenjivanju prisilnog rada ili obveznog rada ili podupiranju viših razina produktivnosti u aktivnostima u državama u razvoju putem tehnoloških poboljšanja i osposobljavanja lokalne radne snage, što može koristiti i konkretnim osobama iz vlastite radne snage na koje su te mjere usmjerene i njihovim lokalnim zajednicama. |
AR 42. |
Pri objavljivanju planiranih ili postignutih pozitivnih ishoda mjera poduzeća za vlastitu radnu snagu potrebno je razlikovati dokaze o tome da su se provele određene aktivnosti (na primjer da je x broj osoba prošao osposobljavanje u području financijske pismenosti) od dokaza o stvarnim ishodima za predmetne osobe (na primjer x osoba izvijestilo je da mogu bolje upravljati svojim plaćama i kućanskim proračunima). |
AR 43. |
Ako je poduzeće poduzelo mjere za ublažavanje negativnih učinaka na vlastitu radnu snagu koji proizlaze iz prelaska na zelenije, klimatski neutralno gospodarstvo, kao što su osposobljavanje i prekvalifikacija, jamstva za zapošljavanje, a kad je riječ o smanjenju broja zaposlenika ili masovnom otpuštanju, mjere kao što su savjetovanje o zapošljavanju, mentorstvo, zapošljavanje unutar poduzeća i planovi prijevremenog umirovljenja, poduzeće objavljuje informacije o tim mjerama. To uključuje mjere za usklađivanje s mjerodavnim propisima. Poduzeće može istaknuti sadašnja i/ili očekivana vanjska kretanja koja utječu na pretvaranje ovisnosti u rizike. To uključuje razmatranje učinaka na koji mogu proizaći iz prelaska na zelenije i klimatski neutralno poslovanje. |
AR 44. |
Pri objavljivanju značajnih
rizika
i prilika povezanih s učincima ili ovisnostima o vlastitoj radnoj snazi poduzeće može uzeti u obzir sljedeće:
|
AR 45. |
Pri objašnjavanju toga pretvaraju li se ovisnosti u rizike poduzeće uzima u obzir vanjska kretanja. |
AR 46. |
Pri objavljivanju politika, mjera i resursa te ciljnih vrijednosti povezanih s upravljanjem značajnim rizicima i prilikama, ako rizici i prilike proizlaze iz značajnog učinka, poduzeće može uputiti na svoje objave na politike, mjere te resurse i ciljne vrijednosti povezane s tim učinkom. |
AR 47. |
Poduzeće razmatra jesu li i na koji način njegovi postupci upravljanja značajnim rizicima povezanima s vlastitom radnom snagom integrirani u postojeće postupke upravljanja rizicima. |
AR 48. |
Kad objavljuje informacije o resursima koji su dodijeljeni za upravljanje značajnim učincima, poduzeće može objasniti koje su unutarnje funkcije uključene u upravljanje učincima i koje vrste mjera poduzimaju kako bi se otklonilo negativne i potaknulo pozitivne učinke. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje S1-5 – Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka te rizicima i prilikama
AR 49. |
Pri objavljivanju informacija o
ciljnim vrijednostima
u skladu s točkom 46., poduzeće može objaviti:
|
AR 50. |
Ciljne vrijednosti povezane s rizicima i prilikama mogu biti iste ili različite od ciljnih vrijednosti povezanih s učincima. Na primjer, ciljna vrijednost za postizanje odgovarajućih plaća za radnike koji nisu u radnom odnosu mogla bi smanjiti učinak na te osobe i povezane poslovne rizike u smislu kvalitete i pouzdanosti njihovih rezultata. |
AR 51. |
Poduzeće također može razlikovati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljne vrijednosti koje obuhvaćaju istu obvezu politike. Na primjer, poduzeće može imati dugoročni cilj smanjenja incidenata povezanih sa zdravljem i sigurnošću koji utječu na njegove pokretače rezultata za 80 % do 2030. i kratkoročni cilj smanjenja prekovremenih sati vozača dostave za x % uz zadržavanje njihovih prihoda do 2024. |
AR 52. |
Pri izmjeni ili zamjeni ciljne vrijednosti u izvještajnom razdoblju poduzeće može objasniti tu promjenu upućivanjem na znatne promjene poslovnog modela ili na šire promjene prihvaćenog standarda ili propisa iz kojih proizlazi ciljna vrijednost kako bi se pružile kontekstualne informacije u skladu s ESRS-om 2 BP-2 Objave o posebnim okolnostima. |
Zahtjev za objavljivanje S1-6 – Obilježja zaposlenika poduzeća
AR 53. |
Ovaj zahtjev za objavljivanje obuhvaća sve zaposlenike koji rade za bilo koji subjekt poduzeća uključen u izvještavanje o održivosti. |
AR 54. |
Raščlambom zaposlenika po zemljama dobiva se uvid u raspodjelu aktivnosti među zemljama. Broj zaposlenika u svakoj zemlji također je ključan pokretač brojnih prava radnika i predstavnika radnika na informacije, savjetovanje i sudjelovanje, utvrđenih u pravnoj stečevini EU-a o radnom pravu (na primjer u Direktivi 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (108) o Europskom radničkom vijeću i Direktivi 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (109) o obavješćivanju i savjetovanju s radnicima) i u nacionalnom pravu (npr. pravo na osnivanje radničkog vijeća ili pravo na zastupanje radnika na razini uprave). Raščlanjivanje zaposlenika po spolu i vrsti radnog odnosa daje uvid u rodnu zastupljenost u poduzeću. Osim toga, raščlamba zaposlenika po regijama omogućuje uvid u regionalne razlike. Regija se može odnositi na državu ili druge geografske lokacije, kao što je regija unutar države ili svjetska regija. |
AR 55. |
Poduzeće objavljuje zahtijevane objave u sljedećim tabličnim oblicima:
Tablica 1 obrazac za prikaz informacija o broju zaposlenika po spolu
U nekim državama članicama moguće je da se osobe zakonski registriraju kao osobe trećeg, često neutralnog spola, što je u gornjoj tablici kategorizirano kao „drugo”. Međutim, ako u objavi podataka o zaposlenicima to nije moguće, poduzeće to može objasniti i navesti da kategorija „drugo” nije primjenjiva. Tablica 2 Obrazac za prikaz broja zaposlenika u zemljama u kojima najmanje 50 zaposlenika čini najmanje 10 % ukupnog broja zaposlenika poduzeća.
Tablica 3 obrazac za prikaz informacija o zaposlenicima po vrsti ugovora, raščlanjeno po regijama (broj zaposlenika ili EPRV) (izvještavanje o zaposlenicima s punim radnim vremenom i zaposlenicima s nepunim radnim vremenom je dobrovoljno)
Tablica 4 obrazac za prikaz informacija o zaposlenicima po vrsti ugovora, raščlanjeno po regijama (broj zaposlenika ili EPRV) (izvještavanje o zaposlenicima s punim radnim vremenom i zaposlenicima s nepunim radnim vremenom je dobrovoljno)
|
AR 56. |
Definicije stalnih i privremenih zaposlenika, zaposlenika s nezajamčenim brojem radnih sati, zaposlenika s punim radnim vremenom i zaposlenika s nepunim radnim vremenom razlikuju se među državama. Ako poduzeće ima zaposlenike u više država, za izračun podataka na razini države upotrebljava definicije u skladu s nacionalnim zakonima država u kojima se zaposlenici nalaze. Podaci na razini države zatim se zbrajaju kako bi se izračunali ukupni brojevi, ne uzimajući u obzir razlike u nacionalnim pravnim definicijama. Poduzeće zapošljava zaposlenike s nezajamčenim brojem radnih sati bez jamstva minimalnog ili fiksnog broja radnih sati. Zaposlenik će se možda morati staviti na raspolaganje za posao prema potrebi, ali poduzeće nije ugovorno obvezno radniku ponuditi minimalni ili fiksni broj radnih sati po danu, tjednu ili mjesecu. Ovoj kategoriji pripadaju povremeni zaposlenici, zaposlenici s ugovorima bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati i zaposlenici u pričuvi. |
AR 57. |
Objavljivanjem broja zaposlenika na kraju izvještajnog razdoblja pružaju se informacije za taj trenutak, bez uzimanja u obzir fluktuacija u izvještajnom razdoblju. Pri objavljivanju tih brojeva u prosjecima u izvještajnom razdoblju uzimaju se u obzir fluktuacije u izvještajnom razdoblju. |
AR 58. |
Nije vjerojatno da će kvantitativni podaci, kao što je broj privremenih zaposlenika ili zaposlenika u nepunom radnom vremenu, sami po sebi biti dovoljni. Na primjer, velik udio privremenih zaposlenika ili zaposlenika u nepunom radnom vremenu mogao bi ukazivati na nedostatak sigurnosti zapošljavanja za zaposlenike, ali bi isto tako mogao ukazati na fleksibilnost na radnom mjestu kad se nudi kao dobrovoljni izbor. Zbog toga poduzeće mora objaviti kontekstualne informacije kako bi korisnicima pomoglo u tumačenju podataka. Poduzeće može objasniti razloge za privremeno zapošljavanje. Primjer je zapošljavanje radnika koji će raditi na privremenom ili sezonskom projektu ili događaju. Drugi je primjer uobičajena praksa da se novim zaposlenicima ponudi ugovor na određeno vrijeme (na primjer šest mjeseci) prije nego što im se ponudi stalno zaposlenje. Poduzeće također može objasniti razloge za zapošljavanje uz nezajamčen broj radnih sati. |
AR 59. |
Za izračun stope fluktuacije vlastitih zaposlenika poduzeće izračunava zbroj broja zaposlenika koji odlaze dobrovoljno ili zbog otkaza, umirovljenja ili smrti u službi. Poduzeće koristi taj broj za brojnik stope fluktuacije zaposlenika i može odrediti nazivnik koji se upotrebljava za izračun te stope i opisati svoju metodologiju. |
AR 60. |
Ako podaci nisu dostupni za detaljne informacije, poduzeće koristi procjenu broja zaposlenika ili omjera u skladu s ESRS-om 1 i jasno utvrđuje gdje su se koristile procjene. |
Zahtjev za objavljivanje S1-7 – Obilježja radnika poduzeća koji nisu u radnom odnosu
AR 61. |
Ovaj zahtjev za objavljivanje pruža uvid u način na koji poduzeće pristupa zapošljavanju, kao i opseg i prirodu učinaka koji proizlaze iz njegovih praksi zapošljavanja. Njime se pružaju i kontekstualne informacije koje pomažu u razumijevanju informacija o kojima se izvješćuje u drugim objavama. Ovom su objavom obuhvaćeni i pojedinačni ugovaratelji koji obavljaju radove za poduzeće („samozaposlene osobe”) i radnici koje pružaju poduzeća koja se prvenstveno bave „djelatnostima zapošljavanja” (oznaka NACE N78). Ako su sve osobe koje obavljaju posao za poduzeće zaposlenici, a poduzeće nema osobe u svojoj radnoj snazi koje nisu zaposlenici, ovaj zahtjev za objavljivanje nije značajan za poduzeće; neovisno o tome, poduzeće tu činjenicu može navesti pri objavi informacija koje se zahtijevaju u skladu sa zahtjevom za objavljivanje DR S1-6 kao kontekstualne informacije jer one mogu biti relevantne za korisnike izjave o održivosti. |
AR 62. |
Primjeri ugovaratelja (samozaposlene osobe) u vlastitoj radnoj snazi poduzeća uključuju: ugovaratelje koje je poduzeće angažiralo za obavljanje posla koji bi inače obavio zaposlenik, ugovaratelje koje je poduzeće angažiralo za obavljanje posla na javnom području (npr. na cesti ili ulici) i ugovaratelje koje je poduzeće angažiralo za obavljanje posla/usluge izravno na radnom mjestu klijenta organizacije. Primjeri osoba koje zapošljava treća strana koja se bavi „djelatnostima zapošljavanja” i koje rade pod vodstvom poduzeća uključuju: osobe koje obavljaju isti posao koji obavljaju zaposlenici, kao što su osobe koje mijenjaju privremeno odsutne zaposlenike (zbog bolesti, godišnjeg odmora, roditeljskog dopusta itd.); osobe koje obavljaju uobičajeni rad na istoj lokaciji kao i zaposlenici; te radnici koji se privremeno upućuju iz druge države članice EU-a kako bi radili za poduzeće („upućeni radnici”). Primjeri radnika u lancu vrijednosti (a time i radnika koji nisu u vlastitoj radnoj snazi poduzeća i koji su prijavljeni u skladu s ESRS-om S2) uključuju: radnike za dobavljača s kojim je poduzeće sklopilo ugovor i koji rade u prostorima dobavljača koristeći se metodama rada dobavljača; radnike za subjekt na silaznom tržištu koji kupuje robu ili usluge od poduzeća i radnike dobavljača opreme poduzeća koji na jednom ili više radnih mjesta poduzeća redovito održavaju opremu dobavljača (na primjer fotokopirni uređaj) kako je utvrđeno ugovorom između dobavljača opreme i poduzeća. |
AR 63. |
Ako ne može navesti točne brojčane podatke, poduzeće koristi procjene u skladu s odredbama ESRS-a 1 za objavljivanje broja osoba iz vlastite radne snage koje nisu zaposlenici s najbližih deset ili, ako je broj osoba iz vlastite radne snage koje nisu zaposlenici veći od 1 000, s najbližih 100, te to objašnjava. Osim toga, poduzeće jasno utvrđuje informacije koje proizlaze iz stvarnih podataka i procjena. |
AR 64. |
Objavljivanjem broja osoba u vlastitoj radnoj snazi koje nisu zaposlenici na kraju izvještajnog razdoblja pružaju se informacije u tom trenutku, a fluktuacije u izvještajnom razdoblju ne uzimaju se u obzir. Objavljivanjem tog broja kao prosjeka u cijelom izvještajnom razdoblju uzimaju se u obzir fluktuacije u izvještajnom razdoblju te se korisnicima mogu pružiti bolje i relevantnije informacije. |
AR 65. |
Informacije koje je poduzeće objavilo omogućuju korisnicima da razumiju kako se broj radnika koji nisu u radnom odnosu u vlastitoj radnoj snazi poduzeća mijenja u izvještajnom razdoblju ili u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem (tj. jesu li se brojevi povećali ili smanjili). Poduzeće može objaviti i razloge fluktuacija. Na primjer, povećanje broja radnika koji nisu u radnom odnosu u izvještajnom razdoblju moglo bi biti posljedica sezonskog događaja. S druge strane, do smanjenja broja radnika koji nisu u radnom odnosu u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem moglo bi doći zbog dovršetka privremenog projekta. Ako poduzeće objavljuje fluktuacije, mora objasniti i kriterije korištene za utvrđivanje toga koje fluktuacije objavljuje. Ako nema značajnih fluktuacija u broju radnika koji nisu u radnom odnosu u izvještajnom razdoblju ili između tekućeg i prethodnog izvještajnog razdoblja, poduzeće može objaviti tu informaciju. |
Zahtjev za objavljivanje S1-8 – Obuhvat kolektivnog pregovaranja i socijalni dijalog
Obuhvat kolektivnog pregovaranja
AR 66. |
Postotak zaposlenika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima izračunava se prema sljedećoj formuli:
|
AR 67. |
Zaposlenici u vlastitoj radnoj snazi poduzeća obuhvaćeni kolektivnim ugovorima su pojedinci za koje je poduzeće obvezno primjenjivati ugovor. To znači da ako nijedan zaposlenik nije obuhvaćen kolektivnim ugovorom, prijavljeni postotak iznosi nula. Zaposlenik u vlastitoj radnoj snazi poduzeća kojeg obuhvaća više kolektivnih ugovora treba se računati samo jednom. |
AR 68. |
Ovim se zahtjevom ne nastoji dobiti postotak zaposlenika koje predstavlja radničko vijeće ili koji pripadaju sindikatima, koji se može razlikovati. Postotak zaposlenika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima može biti veći od postotka zaposlenika u sindikatima kad se kolektivni ugovori primjenjuju i na članove sindikata i na radnike koji nisu članovi sindikata. S druge strane, postotak zaposlenika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima može biti niži od postotka zaposlenika u sindikatima. To može biti slučaj kad nisu dostupni kolektivni ugovori ili kad kolektivnim ugovorima nisu obuhvaćeni svi zaposlenici u sindikatima. |
Socijalni dijalog
AR 69. |
Za izračun informacija u skladu s točkom 63. podtočkom (a) poduzeće utvrđuje u kojim zemljama Europskoga gospodarskog prostora (EGP) ima znatan broj zaposlenika (tj. najmanje 50 koji čine najmanje 10 % njegovih ukupnih zaposlenika). Za te zemlje navodi postotak zaposlenika u toj zemlji koji su zaposleni u poslovnim jedinicama u kojima zaposlenike predstavljaju predstavnici radnika. Poslovna jedinica definira se kao svako mjesto poslovanja na kojem poduzeće obavlja neprijelaznu ekonomsku djelatnost koja uključuje ljudske resurse i dobra. Primjeri: tvornica, podružnica maloprodajnog lanca ili sjedište poduzeća. Za države u kojima postoji samo jedna jedinica prijavljeni postotak iznosi 100 % ili 0 %.
|
AR 70. |
O informacijama koje se zahtijevaju ovim zahtjevom za objavljivanje izvještava se kako slijedi.
Tablica 1 obrazac za izvještavanje o obuhvatu kolektivnog pregovaranja i socijalnom dijalogu
|
Zahtjev za objavljivanje S1-9 – Pokazatelji raznolikosti
AR 71. |
Pri sastavljanju objave o rodu na najvišoj rukovodećoj razini poduzeće upotrebljava definiciju najvišeg rukovodstva kao jednu i dvije razine ispod administrativnih i nadzornih tijela, osim ako je taj pojam već definiran u poslovanju poduzeća i razlikuje se od prethodnog opisa. Ako je to slučaj, poduzeće može upotrijebiti vlastitu definiciju za najviše rukovodstvo i objaviti tu činjenicu i vlastitu definiciju. |
Zahtjev za objavljivanje S1-10 – Odgovarajuće plaće
AR 72. |
Najniža plaća izračunava se za kategoriju najnižeg primanja, isključujući pripravnike i naučnike. To se treba temeljiti na osnovnoj plaći i svim fiksnim dodatnim naknadama koje su zajamčene svim zaposlenicima. Najniža plaća razmatra se zasebno za svaku državu u kojoj poduzeće posluje, osim izvan EGP-a ako je odgovarajuća primjerena ili minimalna plaća definirana na podnacionalnoj razini. |
AR 73. |
Referentna vrijednost za odgovarajuću plaću koja služi a za usporedbu s najnižom plaćom ne smije biti niža od:
|
AR 74. |
U Direktivi (EU) 2022/2041 o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji upućuje se i na indikativne referentne vrijednosti koje se obično koriste na međunarodnoj razini, kao što je 60 % medijana bruto plaće i 50 % prosječne bruto plaće, i/ili na indikativne referentne vrijednosti koje se koriste na nacionalnoj razini. Podaci za indikativne vrijednosti od 60 % medijana nacionalne bruto plaće ili 50 % nacionalne prosječne bruto plaće mogu se dobiti iz europske ankete o radnoj snazi. |
Zahtjev za objavljivanje S1-11 – Socijalna zaštita
AR 75. |
Socijalna zaštita odnosi se na sve mjere kojima se omogućuje pristup zdravstvenoj skrbi i potpori dohotku kad je riječ o zahtjevnim životnim događajima, kao što su gubitak posla, bolest i potreba za zdravstvenom skrbi, porođaj i skrb o djetetu, ili kad je riječ o umirovljenju i potrebi za mirovinom. |
Zahtjev za objavljivanje S1-12 – Osobe s invaliditetom
AR 76. |
Pri objavljivanju informacija u skladu s točkom 77. o osobama s invaliditetom poduzeće navodi sve kontekstualne informacije potrebne za razumijevanje podataka i načina na koji su podaci prikupljeni (metodologija). Primjer su informacije o učinku različitih pravnih definicija osoba s invaliditetom u državama u kojima poduzeće posluje. |
Zahtjev za objavljivanje S1-13 – Pokazatelji osposobljavanja i razvoja vještina
AR 77. |
Redoviti pregled uspješnosti definira se kao pregled koji se temelji na kriterijima poznatima zaposleniku i njegovu nadređenom i koji se provodi najmanje jednom godišnje uz znanje zaposlenika. Pregled može uključivati procjenu koju provode radnikova izravno nadređena osoba, kolege ili širi raspon zaposlenika. U taj pregled može biti uključen i odjel za ljudske resurse. Kako bi objavilo informacije u skladu s točkom 83. podtočkom (a), poduzeće u nazivniku upotrebljava podatke o broju zaposlenika navedene u zahtjevu za objavljivanje ESRS S1-6 kako bi izračunalo:
|
AR 78. |
Kako bi objavilo prosjek koji se zahtijeva u skladu s točkom 83. podtočkom (b), poduzeće provodi sljedeći izračun: ukupni broj ponuđenih i odrađenih sati osposobljavanja po zaposlenicima dijeli se s ukupnim brojem zaposlenika po kategoriji spola. Za ukupni prosjek osposobljavanja i prosjek po rodu upotrebljavaju se podaci o ukupnom broju zaposlenika i broju zaposlenika po spolu navedeni u zahtjevu za objavljivanje ESRS S1-6. |
AR 79. |
Kategorije zaposlenika raščlanjuju se po razinama (kao što su više rukovodstvo i srednje rukovodstvo) ili funkcijama (kao što su tehničke, administrativne ili proizvodne). Te se informacije dobivaju iz vlastita sustava ljudskih resursa poduzeća. Pri kategorizaciji radne snage poduzeće je dužno definirati razumne i smislene kategorije zaposlenika koje korisnicima informacija omogućuju da razumiju različite mjere uspješnosti među kategorijama. Poduzeće može navesti kategoriju za izvršne i neizvršne zaposlenike. |
Zahtjev za objavljivanje S1-14 – Pokazatelji zdravlja i sigurnosti
AR 80. |
U vezi s točkom 88. podtočkom (a) postotak vlastite radne snage obuhvaćene sustavom upravljanja zdravljem i sigurnošću poduzeća objavljuje se na temelju broja zaposlenika, a ne ekvivalenta punog radnog vremena. |
AR 81. |
Kad je riječ o točki 90., ako su sustav upravljanja zdravljem i sigurnosti poduzeća ili neki njegovi dijelovi predmet unutarnje revizije ili vanjske certifikacije, poduzeće može navesti tu činjenicu ili nepostojanje tog sustava i, prema potrebi, temeljne standarde za takve revizije/certificiranja. |
AR 82. |
Smrtni slučajevi mogu se iskazati zasebno za one koji su posljedica ozljeda na radu i one koji su posljedica oboljenja povezanog s radom. |
Smjernice o pojmovima „na radu” i „povezano s radom”
AR 83. |
Ozljede na radu i oboljenje povezano s radom proizlaze iz izloženosti opasnostima na radnom mjestu. Neovisno o tome, mogu se pojaviti druge vrste
incidenata
koji nisu povezani sa samim poslom. Na primjer, sljedeći se incidenti općenito ne smatraju povezanima s radom, osim ako je drukčije navedeno u primjenjivim nacionalnim propisima:
|
AR 84. |
Kad je riječ o putovanju radi posla, ozljede i oboljenja do kojih dolazi za vrijeme putovanja osobe povezani su s radom ako je u vrijeme ozljede ili oboljenja osoba bila uključena u radne aktivnosti „u interesu poslodavca”. Primjeri takvih aktivnosti uključuju putovanje do klijenata i kontakte s klijentima; obavljanje poslova na radnom mjestu i sastajanje radi poslovanja, rasprave o poslovanju ili promicanja poslovanja (prema uputama poslodavca). Ako je poduzeće odgovorno za putovanje na posao, incidenti do kojih je došlo za vrijeme putovanja na posao smatraju se povezanima s poslom. Međutim, incidenti do kojih dolazi za vrijeme putovanja izvan odgovornosti poduzeća (tj. redovito putovanje na posao i s posla) mogu se prijaviti zasebno pod uvjetom da poduzeće ima takve podatke dostupne u cijelom poduzeću. |
AR 85. |
Kad je riječ o radu od kuće, ozljede i oboljenje do kojih dolazi za vrijeme rada od kuće povezani su s radom ako se ozljeda ili oboljenje pojavi dok osoba obavlja posao od kuće, a ozljeda ili oboljenje izravno su povezani s obavljanjem posla, a ne s općim okruženjem ili uvjetima u domu. |
AR 86. |
Kad je riječ o mentalnim bolestima, smatra se da je bolest povezana s radom ako je dotična osoba dobrovoljno izvijestila o njoj i ako je potkrijepljena mišljenjem ovlaštenog zdravstvenog radnika s odgovarajućim osposobljavanjem i iskustvom i ako se u tom mišljenju navodi da je bolest povezana s radom. |
AR 87. |
Zdravstveni problemi zbog npr. pušenja, zlouporabe droga i alkohola, fizičke neaktivnosti, nezdrave prehrane i psihosocijalnih čimbenika koji nisu povezani s radom ne smatraju se povezanima s radom. |
AR 88. |
Profesionalne bolesti ne smatraju se ozljedama na radu, već su obuhvaćene oboljenjem povezanim s radom. |
Uputa za izračun stope ozljeda na radu
AR 89. |
Pri izračunu stope ozljeda na radu poduzeće dijeli odgovarajući broj slučajeva s ukupnim brojem sati koje su odradile osobe iz vlastite radne snage i množi ga s 1 000 000. Tako te stope predstavljaju broj slučajeva na milijun odrađenih sati. Stopa koja se temelji na 1 000 000 odrađenih sati pokazuje broj ozljeda na radu na 500 stalno zaposlenih osoba iz radne snage u razdoblju od godinu dana. Radi usporedivosti stopa od 1 000 000 odrađenih sati primjenjuje se i na poduzeća s manje od 500 radnika. |
AR 90. |
Ako poduzeće ne može izravno izračunati broj odrađenih sati, može ga procijeniti na temelju uobičajenog ili standardnog radnog vremena, uzimajući u obzir prava na razdoblja plaćenog dopusta s posla (na primjer plaćeni dopust, plaćeno bolovanje, državni praznici) i to objasniti u svojim objavama. |
AR 91. |
Poduzeće u izračun broja i stope ozljeda na radu koje se mogu evidentirati uključuje smrtne slučajeve kao posljedicu ozljede na poslu. |
Smjernice o oboljenjima povezanima s radom o kojima se vodi evidencija
AR 92. |
Oboljenje povezano s radom može uključivati akutne, opetovane i kronične zdravstvene probleme uzrokovane ili pogoršane radnim uvjetima ili praksama. Među njima su mišićno-koštani poremećaji, kožne bolesti i bolesti dišnog sustava, zloćudni rak, bolesti uzrokovane fizikalnim čimbenicima (npr. gubitak sluha uzrokovan bukom, bolesti uzrokovane vibracijama) i mentalne bolesti (npr. tjeskoba, posttraumatski stresni poremećaj). Za potrebe zahtijevanih objava poduzeće u svoju objavu uključuje barem one slučajeve navedene na Popisu profesionalnih bolesti Međunarodne organizacije rada. |
AR 93. |
U kontekstu ovog standarda mišićno-koštani poremećaji povezani s radom smatraju se oboljenjem povezanim s radom (a ne ozljedom). |
AR 94. |
Incidenti koji se objavljuju u skladu s točkom 88. odnose se na slučajeve oboljenja povezanog s radom o kojima je poduzeće obaviješteno ili koje je poduzeće utvrdilo medicinskim nadzorom u izvještajnom razdoblju. Poduzeće može biti obaviješteno o slučajevima oboljenja povezanog s radom na temelju prijava pogođenih osoba, agencija za naknade ili zdravstvenih radnika. Objava može uključivati slučajeve oboljenja povezanog s radom koji su otkriveni u izvještajnom razdoblju među osobama koje su prije bile dio radne snage poduzeća. |
Uputa o broju izgubljenih dana
AR 95. |
Poduzeće broj izgubljenih dana računa tako da se uključe prvi puni dan i zadnji dan odsutnosti. U izračunu bi se trebali uzeti u obzir kalendarski dani, stoga će se dani na koje dotična osoba ne bi trebala raditi prema rasporedu (npr. vikend, državni praznici) računati kao izgubljeni dani. |
Zahtjev za objavljivanje S1-15 – Ravnoteža između poslovnog i privatnog života
AR 96. |
Obiteljski dopust uključuje rodiljni dopust, očinski dopust, roditeljski dopust i dopust za skrbnike koji postoji prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima. Za potrebe ovog standarda ti se pojmovi definiraju kako slijedi:
|
AR 97. |
Kad je riječ o točki 93. podtočki (a), zaposlenici koji imaju pravo na obiteljski dopust su zaposlenici obuhvaćeni propisima, organizacijskim politikama, sporazumima, ugovorima ili kolektivnim ugovorima u kojima su navedena prava na obiteljski dopust te koji su obavijestili poduzeće o tom pravu ili je poduzeće svjesno tog prava. |
Zahtjev za objavljivanje S1-16 – Pokazatelji naknada (razlika u plaćama i ukupna naknada)
Razlika u plaćama
AR 98. |
Pri prikupljanju informacija koje se zahtijevaju točkom 97. podtočkom (a) za razliku u
plaćama
između ženskih i muških zaposlenika (poznatu i kao „razlika u plaćama na temelju spola”) poduzeće primjenjuje sljedeću metodologiju:
|
AR 99. |
Pri objavljivanju informacija koje se zahtijevaju točkom 97. podtočkom (a) poduzeće navodi sve kontekstualne informacije potrebne za razumijevanje podataka i načina na koji su podaci prikupljeni (metodologija). Mogu se navesti informacije o tome kako objektivni čimbenici kao što su vrsta rada i država zaposlenja utječu na razliku u plaćama na temelju spola. |
AR 100. |
O mjeri razlike u plaćama na temelju spola poduzeća izvještava se za tekuće izvještajno razdoblje i, ako je to navedeno u prethodnim izvještajima o održivosti, za prethodna dva izvještajna razdoblja. |
Omjer ukupne naknade
AR 101. |
Pri prikupljanju informacija u skladu s točkom 97. podtočkom (b) poduzeće:
|
AR 102. |
Kako bi prikazalo kontekstualne informacije, poduzeće može navesti objašnjenje za razumijevanje podataka i načina na koji su podaci prikupljeni (metodologija). Kvantitativni podaci, kao što je omjer ukupne godišnje naknade, možda sami po sebi nisu dovoljni da bi se razumjele razlike u plaćama i njihovi čimbenici. Na primjer, na omjere plaća može utjecati veličina poduzeća (na primjer prihodi, broj zaposlenika), njegov sektor, strategija zapošljavanja (na primjer oslanjanje na eksternalizirane radnike ili zaposlenike s nepunim radnim vremenom, visok stupanj automatizacije) ili volatilnost valute. |
Zahtjev za objavljivanje S1-17 – Slučajevi, pritužbe te ozbiljni učinci povezani s ljudskim pravima
AR 103. |
Uz informacije u skladu s točkama 103. i 104. poduzeće može objaviti status incidenata i/ili pritužbi i mjera poduzetih s obzirom na sljedeće:
|
AR 104. |
Ako poduzeće prikuplja informacije opisane u AR-u 105., uzima u obzir sljedeće:
|
AR 105. |
Ozbiljni incidenti povezani s ljudskim pravima uključuju slučajeve tužbi, službene pritužbe putem mehanizama za pritužbe poduzeća ili trećih strana, ozbiljne optužbe u javnim izvještajima ili medijima, ako su oni povezani s vlastitom radnom snagom poduzeća, a poduzeće ne osporava činjenicu da je došlo do slučaja, kao i sve druge ozbiljne učinke kojih je poduzeće svjesno. |
AR 106. |
Uz informacije u skladu s točkom 104. poduzeće može objaviti broj ozbiljnih slučajeva kršenja ljudskih prava u kojima je poduzeće imalo ulogu osiguravanja pravnog lijeka za pogođene osobe u izvještajnom razdoblju. |
Dodatak A.1.
Zahtjevi za primjenu za objave povezane s ESRS-om 2
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a S1 Vlastita radna snaga. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ESRS-a 2 i jednako je važan kao i drugi dijelovi ovog standarda. U njemu je naveden neiscrpan popis čimbenika koje poduzeće treba uzeti u obzir pri ispunjavanju zahtjeva iz ESRS-a 2 SBM-2 i ESRS-a 2 SBM-3. Ovaj Dodatak ne sadržava definicije pojmova navedenih u nastavku. Svi definirani pojmovi nalaze se u Prilogu II.: Pokrate i pojmovnik
Socijalna pitanja i pitanja ljudskih prava |
Neiscrpan popis čimbenika koje treba uzeti u obzir pri procjeni značajnosti |
Sigurna radna mjesta |
Postotak zaposlenika s ugovorima na određeno vrijeme, omjer zaposlenika i radnika koji nisu u radnom odnosu, socijalna zaštita |
Radno vrijeme |
Postotak zaposlenika s ugovorima na nepuno radno vrijeme ili ugovorima bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati, zadovoljstvo zaposlenika radnim vremenom |
Odgovarajuće plaće |
Pravne definicije odgovarajućih, pravednih i minimalnih plaća na nacionalnoj ili lokalnoj razini ili na razini EU-a |
Socijalni dijalog/postojanje radničkih vijeća/prava radnika na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje |
Opseg radnog mjesta, prekogranična zastupljenost i zastupljenost na razini uprave putem sindikata i/ili radničkih vijeća |
Sloboda udruživanja/kolektivno pregovaranje, uključujući stopu radne snage obuhvaćene kolektivnim ugovorima |
Postotak vlastite radne snage obuhvaćene kolektivnim ugovorima, prekidi rada |
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života |
Obiteljski dopust, fleksibilno radno vrijeme, pristup skrbi za djecu |
Zdravlje i sigurnost |
Pokrivenost sustavom zaštite zdravlja i sigurnosti, stopa smrtnih slučajeva, nesreće bez smrtnih posljedica, oboljenje povezano s radom, broj izgubljenih radnih dana |
Rodna ravnopravnost i jednaka plaća za rad jednake vrijednosti |
Postotak žena na najvišoj rukovodećoj razini i u radnoj snazi, razlika u plaćama muškaraca i žena |
Osposobljavanje i razvoj vještina |
Broj i raspodjela osposobljavanja, postotak zaposlenika s redovitim pregledima uspješnosti i razvoja |
Zapošljavanje i uključivanje osoba s invaliditetom |
Postotak mjera zapošljavanja i pristupačnosti za zaposlenike s invaliditetom |
Mjere protiv nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu |
Raširenost nasilja i uznemiravanja |
Raznolikost |
Zastupljenost žena i/ili etničkih skupina ili manjina u vlastitoj radnoj snazi. Dobna raspodjela vlastite radne snage. Postotak osoba s invaliditetom u vlastitoj radnoj snazi. |
Dječji rad |
Vrsta poslovanja i geografska područja u kojima postoji rizik od dječjeg rada |
Prisilni rad |
Vrsta poslovanja i geografska područja u kojima postoji rizik od prisilnog rada |
Dodatak A.2.
Zahtjevi za primjenu za ESRS S1-1 – Politike za vlastitu radnu snagu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a S1 Vlastita radna snaga i jednako je važan kao i drugi dijelovi ovog standarda. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ESRS-a S1-1 u pogledu socijalnih pitanja i pitanja ljudskih prava uz sljedeće primjere informacija koje se objavljuju:
Socijalna pitanja i pitanja ljudskih prava |
Primjeri politika: |
Sigurna radna mjesta |
Politika zabrane davanja otkaza, ograničenja produljenja ugovora na određeno vrijeme, socijalne zaštite koju pruža poslodavac u slučajevima u kojima to nije propisano nacionalnim propisima |
Radno vrijeme |
Ograničenja prekovremenog rada, dugih i podijeljenih smjena te noćnog rada i rada vikendom, odgovarajući raspored potrebnog vremena |
Odgovarajuće plaće |
Politika kojom se osigurava da sve osobe u vlastitoj radnoj snazi primaju odgovarajuću plaću |
Socijalni dijalog/postojanje radničkih vijeća/prava radnika na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje |
Politika poticanja institucija za socijalni dijalog, redovito informiranje i savjetovanje s predstavnicima radnika, savjetovanje prije donošenja konačnih odluka o pitanjima zapošljavanja |
Sloboda udruživanja/kolektivno pregovaranje, uključujući stopu radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima |
Nemiješanje u osnivanje sindikata i učlanjivanje u njih (uključujući pristup sindikatima za poduzeća), pregovaranje u dobroj vjeri, odgovarajuće vrijeme za predstavnike radnika za obavljanje njihovih dužnosti, prostor za predstavnike radnika i njihova zaštita od otpuštanja, nediskriminacija članova sindikata i predstavnika radnika |
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života |
Osiguravanje obiteljskog dopusta, fleksibilno radno vrijeme, pristup vrtićima za sve zaposlenike |
Zdravlje i sigurnost |
Pokrivenost sve vlastite radne snage sustavom upravljanja zdravljem i sigurnošću |
Rodna ravnopravnost i jednaka plaća za jednak rad |
Politika rodne ravnopravnosti i jednake plaće za jednak rad |
Osposobljavanje i razvoj vještina |
Politika za poboljšanje vještina i mogućnosti za profesionalni razvoj zaposlenika |
Zapošljavanje i uključivanje osoba s invaliditetom |
Politika omogućivanja pristupačnosti radnih mjesta za osobe s invaliditetom |
Mjere protiv nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu |
Politika nulte tolerancije prema nasilju i uznemiravanju na radnom mjestu |
Raznolikost |
Politika uključivosti (tj. etnička raznolikost ili manjinske skupine) i pozitivno djelovanje. |
Dječji rad |
Politika za utvrđivanje mjesta na kojima dolazi do dječjeg rada, utvrđivanje toga gdje se mladi radnici izlažu opasnom radu i sprečavanje rizika od izloženosti |
Prisilni rad |
Politika za utvrđivanje mjesta na kojima dolazi do prisilnog rada i smanjenje rizika od prisilnog rada |
Dodatak A.3.
Zahtjevi za primjenu za ESRS S1-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na vlastitu radnu snagu, pristupi ublažavanju značajnih rizika i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s vlastitom radnom snagom te djelotvornost tih mjera
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a S1 Vlastita radna snaga i jednako je važan kao i drugi dijelovi ovog standarda. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ESRS-a S1-4 u pogledu socijalnih pitanja i pitanja ljudskih prava uz sljedeće primjere informacija koje se objavljuju:
Socijalna pitanja i pitanja ljudskih prava |
Primjeri mjera: |
Sigurna radna mjesta |
Nuđenje ugovora na neodređeno vrijeme zaposlenicima s ugovorima na određeno vrijeme, provedba planova za socijalnu zaštitu u slučajevima u kojima to nije propisano nacionalnim propisima |
Radno vrijeme |
Rotacija rada u smjenama, obavješćivanje unaprijed o rasporedu, smanjenje prekomjernog prekovremenog rada |
Odgovarajuće plaće |
Pregovaranje o pravednim plaćama u kolektivnim ugovorima, provjera isplaćuju li agencije za zapošljavanje pravednu plaću |
Socijalni dijalog/postojanje radničkih vijeća/prava radnika na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje |
Proširenje pitanja održivosti o kojima se raspravlja u okviru socijalnog dijaloga, povećanje broja sastanaka, povećanje resursa za radnička vijeća |
Sloboda udruživanja/kolektivno pregovaranje, uključujući stopu radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima |
Proširenje pitanja održivosti o kojima se raspravlja u okviru kolektivnog pregovaranja, povećanje resursa za predstavnike radnika |
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života |
Proširenje prava na obiteljski dopust i uvjeta fleksibilnog radnog vremena, povećanje usluga vrtića |
Zdravlje i sigurnost |
Povećanje osposobljavanja u području zdravlja i sigurnosti, ulaganje u sigurniju opremu |
Rodna ravnopravnost i jednaka plaća za jednak rad |
Ciljano zapošljavanje i promicanje žena, smanjenje razlike u plaćama u okviru pregovaranja o kolektivnim ugovorima |
Osposobljavanje i razvoj vještina |
Revizije vještina, osposobljavanje za stjecanje vještina koje nedostaju |
Zapošljavanje i uključivanje osoba s invaliditetom |
Povećanje mjera pristupačnosti |
Mjere protiv nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu |
Poboljšanje mehanizama za pritužbe, povećanje sankcija protiv nasilja i uznemiravanja, osposobljavanje rukovodstva za prevenciju |
Raznolikost |
Osposobljavanje o raznolikosti i uključenosti (uključujući pitanja etničke pripadnosti), ciljano zapošljavanje nedovoljno zastupljenih skupina |
Dječji rad |
Mjere za provjeru dobi, partnerstva s organizacijama za iskorjenjivanje dječjeg rada, mjere protiv najgorih oblika dječjeg rada |
Prisilni rad |
Mjere kojima se osigurava slobodan pristanak na zapošljavanje bez prijetnje kazne, ugovori na razumljivom jeziku, sloboda prekida zaposlenja bez sankcija, disciplinske mjere ne bi trebale obvezivati na rad, slobodan pristanak na prekovremeni rad, sloboda kretanja (uključujući izlazak s radnog mjesta), pravedno postupanje prema radnicima migrantima, praćenje agencija za zapošljavanje |
Dodatak A.4.
Zahtjevi za primjenu za ESRS S1-5 – Ciljne vrijednosti povezane s upravljanjem značajnim negativnim učincima, poticanjem pozitivnih učinaka i upravljanjem značajnim rizicima i prilikama
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a S1 Vlastita radna snaga i jednako je važan kao i drugi dijelovi ovog standarda. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ESRS-a S1-5 u pogledu socijalnih pitanja i pitanja ljudskih prava uz sljedeće primjere informacija koje se objavljuju:
Socijalna pitanja i pitanja ljudskih prava |
Primjeri ciljnih vrijednosti: |
Sigurna radna mjesta |
Povećati postotak radne snage s ugovorima o radu (osobito ugovorima na neodređeno vrijeme) i socijalnom zaštitom |
Radno vrijeme |
Povećati postotak radne snage s fleksibilnim radnim vremenom |
Odgovarajuće plaće |
Omogućiti da sve osobe u vlastitoj radnoj snazi primaju odgovarajuće plaće |
Socijalni dijalog/postojanje radničkih vijeća/prava radnika na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje |
Proširiti socijalni dijalog na više poslovnih jedinica i/ili država |
Sloboda udruživanja/kolektivno pregovaranje, uključujući stopu radnika obuhvaćenih kolektivnim ugovorima |
Povećati postotak vlastite radne snage obuhvaćene kolektivnim pregovaranjem, pregovarati o kolektivnim ugovorima o pitanjima održivosti |
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života |
Proširiti mjere za ravnotežu između poslovnog i privatnog života na veći postotak vlastite radne snage |
Zdravlje i sigurnost |
Smanjiti stope ozljeda i izgubljenog radnog vremena zbog ozljeda |
Rodna ravnopravnost i jednaka plaća za jednak rad |
Povećati postotak žena u radnoj snazi i na najvišoj rukovodećoj razini te smanjenje razlike u plaćama muškaraca i žena |
Osposobljavanje i razvoj vještina |
Povećati postotak zaposlenika koji pohađaju osposobljavanje i prisustvuju redovitim pregledima razvoja vještina |
Zapošljavanje i uključivanje osoba s invaliditetom |
Povećati postotak osoba s invaliditetom u vlastitoj radnoj snazi |
Mjere protiv nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu |
Proširiti mjere na sva radna mjesta |
Raznolikost |
Povećati postotak nedovoljno zastupljenih skupina u vlastitoj radnoj snazi i na najvišoj rukovodećoj razini |
Dječji rad |
Proširiti mjere za sprečavanje izlaganja mladih ljudi opasnom radu na veći postotak aktivnosti |
Prisilni rad |
Proširiti mjere za sprečavanje dječjeg rada na veći broj aktivnosti |
ESRS S2
RADNICI U LANCU VRIJEDNOSTI
SADRŽAJ
Cilj
Interakcija s drugim ESRS-ima
Zahtjevi za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-1 – Politike povezane s radnicima u lancu vrijednosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-2 – Postupci za suradnju s radnicima u lancu vrijednosti u vezi s učincima |
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima radnici u lancu vrijednosti mogu izraziti zabrinutost |
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na radnike u lancu vrijednosti, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanjem značajnih prilika povezanih s radnicima u lancu vrijednosti te djelotvornost te mjere |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
Cilj |
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-1 – Politike povezane s radnicima u lancu vrijednosti |
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-2 – Postupci za suradnju s radnicima u lancu vrijednosti u vezi s učincima |
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima radnici u lancu vrijednosti mogu izraziti zabrinutost |
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke, pristupi ublažavanju značajnih rizika i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s radnicima u lancu vrijednosti te djelotvornost tih mjera i pristupa |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje S2-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjeve za objavljivanje koji će korisnicima izjave o održivosti omogućiti uvid u značajne učinke na radnike u lancu vrijednosti povezane s poslovanjem i lancem vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa, i njegove povezane značajne rizike i prilike, uključujući:
|
2. |
Kako bi se ostvario taj cilj, ovim standardom zahtijeva se objašnjenje općeg pristupa koji poduzeće primjenjuje kako bi utvrdilo sve značajne stvarne i potencijalne učinke na radnike u lancu vrijednosti i upravljalo njima u vezi sa sljedećim:
|
3. |
Ovim standardom zahtijeva se i objašnjenje načina na koji takvi učinci, kao i ovisnosti poduzeća o radnicima u lancu vrijednosti, mogu stvoriti značajne rizike ili prilike za poduzeće. Na primjer, negativni učinci na radnike u lancu vrijednosti mogu poremetiti poslovanje poduzeća (u obliku kupaca koji odbijaju kupiti njegove proizvode ili državnih agencija koje oduzimaju njegovu robu) i naštetiti njegovu ugledu. S druge strane, poštovanje prava radnika i programi aktivne potpore (na primjer putem inicijativa za financijsku pismenost) mogu donijeti poslovne prilike, kao što su pouzdanija opskrba ili širenje buduće baze potrošača. |
4. |
Ovaj standard obuhvaća sve radnike u početnom i daljnjem dijelu lanca vrijednosti poduzeća na koje poduzeće značajno utječe ili bi moglo utjecati, uključujući učinke koji su povezani s poslovanjem poduzeća i njegovim lancem vrijednosti, putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa. To uključuje sve radnike koji nisu uključeni u opseg „vlastite radne snage” („vlastita radna snaga” uključuje zaposlenike, pojedinačne ugovaratelje, tj. samozaposlene radnike, i radnike koje pružaju poduzeća treće strane koja se prvenstveno bave „djelatnostima zapošljavanja”). Vlastita radna obuhvaćena je ESRS-om S1 Vlastita radna snaga. Vidjeti AR 3. za primjere onoga što je obuhvaćeno područjem primjene ovog standarda. |
Interakcija s drugim ESRS-ima
5. |
Ovaj se standard primjenjuje kad su u postupku procjene značajnosti iz ESRS-a 2 Opće objave utvrđeni značajni učinci na radnike u lancu vrijednosti i/ili značajni rizici i prilike povezani s tim radnicima. |
6. |
Ovaj standarda čita se zajedno s ESRS-om 1 Opći zahtjevi i ESRS-om 2, kao i s ESRS-om S1, ESRS-om S3 Pogođene zajednice te ESRS-om S4 Potrošači i krajnji korisnici. |
7. |
Kako bi se osiguralo učinkovito izvještavanje, izvještavanje u skladu s ovim standardom mora biti dosljedno, usklađeno i, ako je relevantno, jasno povezano s izvještavanjem o vlastitoj radnoj snazi poduzeća u skladu s ESRS-om S1. |
Zahtjevi za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
8. |
Zahtjeve iz ovog odjeljka trebalo bi čitati zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 o strategiji (SBM). Rezultirajuće objave predstavljaju se zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2, osim za SBM-3 Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom, za koji poduzeće može predstaviti objave uz tematsku objavu. |
Strategija
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
9. |
U odgovorima u skladu s točkom 43. ESRS-a 2 SBM-2 poduzeće objavljuje kakvi su interesi, stajališta i prava njegovih radnika u lancu vrijednosti na koje poduzeće može značajno utjecati, uključujući poštovanje njihovih ljudskih prava, i kako ih uključuje u svoju strategiju i poslovni model. Radnici u lancu vrijednosti ključna su skupina pogođenih dionika. |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
10. |
Pri odgovaranju na točku 48. ESRS-a 2 SBM-3 poduzeće objavljuje:
|
11. |
Pri ispunjavanju zahtjeva iz točke 48. ESRS-a 2 SBM-3 poduzeće objavljuje jesu li svi
radnici u lancu vrijednosti
na koje će poduzeće vjerojatno značajno utjecati, uključujući učinke vlastitog poslovanja i lanca vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa, uključeni u opseg njegove objave u skladu s ESRS-om 2. Osim toga, poduzeće navodi sljedeće informacije:
|
12. |
Pri opisivanju glavnih vrsta radnika u lancu vrijednosti na koje se negativno utječe ili bi se moglo negativno utjecati, na temelju procjene značajnosti iz ESRS-a 2 IRO-1 poduzeće objavljuje je li dobilo uvid u način na koji radnici s posebnim obilježjima, oni koji rade u određenim kontekstima ili oni koji obavljaju određene aktivnosti mogu biti izloženi većem riziku od štete i na koji način. |
13. |
Poduzeće objavljuje koji se, ako postoje, njegovi značajni rizici i prilike koji proizlaze iz učinaka i ovisnosti o njegovim radnicima u lancu vrijednosti odnose na određene skupine lanca vrijednosti (na primjer na određene dobne skupine, radnike u određenoj tvornici ili državi), a ne na sve radnike u lancu vrijednosti. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje S2-1 – Politike povezane s radnicima u lancu vrijednosti
14. |
Poduzeće opisuje svoje politike koje se odnose na upravljanje njegovim značajnim učincima na radnike u lancu vrijednosti, kao i na povezane značajne rizike i prilike. |
15. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće ima politike koje se odnose na utvrđivanje, procjenu, upravljanje i/ili sanaciju značajnih učinaka konkretno na radnike u lancu vrijednosti, kao i politike koje obuhvaćaju značajne rizike i prilike povezane s radnicima u lancu vrijednosti. |
16. |
Objava u skladu s točkom 14. sadržava informacije o politikama koje je poduzeće uspostavilo radi upravljanja svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s njegovim radnicima u lancu vrijednosti u skladu s ESRS-om 2 MDR-P Politike donesene za upravljanje značajnim čimbenicima održivosti. Osim toga, poduzeće navodi obuhvaćaju li takve politike određene skupine radnika u lancu vrijednosti ili sve radnike u lancu vrijednosti. |
17. |
Poduzeće opisuje svoje obveze u području politike zaštite ljudskih prava (112) koje su relevantne za njegove radnike u lancu vrijednosti, uključujući postupke i mehanizme za praćenje usklađenosti s UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, Deklaracijom Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu ili Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća (113). U svojoj se objavi usmjerava na značajna pitanja i opći pristup u odnosu na:
|
18. |
Poduzeće navodi bave li se njegove politike u pogledu radnika u lancu vrijednosti izričito trgovinom ljudima (114), prisilnim radom ili obveznim radom i dječjim radom. Također navodi ima li poduzeće kodeks o postupanju dobavljača (115). |
19. |
Poduzeće objavljuje jesu li i na koji način njegove politike u pogledu radnika u lancu vrijednosti usklađene s međunarodno priznatim instrumentima koji se odnose na radnike u lancu vrijednosti, uključujući vodeća načela Ujedinjenih naroda (UN) o poslovanju i ljudskim pravima (116). Poduzeće objavljuje i mjeru u kojoj su slučajevi nepoštovanja UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima, Deklaracije Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu ili Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća koje uključuju radnike u lancu vrijednosti prijavljeni u početnom i daljnjem dijelu njegova lanca vrijednosti te, ako je primjenjivo, navodi vrstu tih slučajeva (117). |
Zahtjev za objavljivanje S2-2 – Postupci za suradnju s radnicima u lancu vrijednosti u vezi s učincima
20. |
Poduzeće objavljuje svoje opće postupke za suradnju s radnicima u lancu vrijednosti i njihovim predstavnicima o stvarnim i potencijalnim učincima na njih. |
21. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje načina na koji poduzeće, u okviru svojeg kontinuiranog postupka dužne pažnje, surađuje s radnicima u lancu vrijednosti i njihovim legitimnim zastupnicima ili pouzdanim zastupnicima u vezi sa značajnim, stvarnim i potencijalnim, pozitivnim i/ili negativnim učincima koji na njih utječu ili koji će vjerojatno utjecati na njih te uzimaju li se i na koji način perspektive radnika u lancu vrijednosti u obzir u procesima donošenja odluka poduzeća. |
22. |
Poduzeće objavljuje uzimaju li se u obzir i na koji način perspektive
radnika u lancu vrijednosti
u njegovim odlukama ili aktivnostima usmjerenima na upravljanje stvarnim i potencijalnim učincima na radnike u lancu vrijednosti. To uključuje, ako je relevantno, objašnjenje:
|
23. |
ako je primjenjivo, poduzeće objavljuje mjere koje poduzima kako bi dobilo uvid u perspektive radnika koji bi mogli biti posebno osjetljivi na učinke i/ili marginalizirani (na primjer radnice, radnici migranti, radnici s invaliditetom). |
24. |
Ako poduzeće ne može objaviti navedene informacije jer nije uvelo opći postupak uključivanja radnika u lanac vrijednosti, dužno je to navesti. Može objaviti rok u kojem namjerava uvesti takav postupak. |
Zahtjev za objavljivanje S2-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima radnici u lancu vrijednosti mogu izraziti zabrinutost
25. |
Poduzeće opisuje postupke koje je uspostavilo kako bi omogućilo sanaciju ili surađivalo u sanaciji negativnih učinaka na radnike u lancu vrijednosti s kojima je povezano, kao i kanale koji su radnicima u lancu vrijednosti dostupni za izražavanje zabrinutosti i njihovo rješavanje. |
26. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje formalnih načina na koje radnici u lancu vrijednosti mogu izravno obavijestiti poduzeće o svojim zabrinutostima i potrebama i/ili putem kojih poduzeće podupire dostupnost takvih kanala (na primjer mehanizmi za pritužbe) na radnom mjestu radnika u lancu vrijednosti te načina na koji se s tim radnicima dalje surađuje u vezi s iznesenim problemima i djelotvornosti tih kanala. |
27. |
Poduzeće opisuje:
|
28. |
Poduzeće objavljuje procjenjuje li i na koji način jesu li radnici u lancu vrijednosti svjesni tih struktura ili postupaka i imaju li povjerenja u njih kao način da izraze svoje zabrinutosti ili potrebe te da ih se riješi. Osim toga, poduzeće objavljuje ima li uspostavljene politike za zaštitu pojedinaca koji ih koriste od osvete. Ako su te informacije objavljene u skladu s ESRS-om G1-1, poduzeće se može pozvati na te informacije. |
29. |
Ako poduzeće ne može objaviti navedene informacije koje se zahtijevaju jer nije uspostavilo kanal za izražavanje zabrinutosti i/ili ne podupire dostupnost tog kanala na radnom mjestu za radnike u lancu vrijednosti, dužno je to navesti. Može objaviti vremenski okvir u kojem namjerava uspostaviti takav kanal ili postupke. |
Zahtjev za objavljivanje S2-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na radnike u lancu vrijednosti, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanjem značajnih prilika povezanih s radnicima u lancu vrijednosti te djelotvornost tih mjera
30. |
Poduzeće objavljuje informacije o načinu na koji poduzima mjere za rješavanje pitanja značajnih učinaka na radnike u lancu vrijednosti i upravljanje značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s radnicima u lancu vrijednosti te o djelotvornosti tih mjera. |
31. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje ostvariti dvostruki cilj. Prvo, cilj je omogućiti razumijevanje svih mjera ili inicijativa kojima poduzeće nastoji:
Drugo, cilj je omogućiti razumijevanje načina na koje poduzeće rješava značajne rizike i ostvaruje značajne prilike u vezi s radnicima u lancu vrijednosti. Poduzeće navodi sažet opis akcijskih planova i resursa za upravljanje svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na radnike u lancu vrijednosti u skladu s ESRS-om 2 MDR-A Mjere i resursi povezani sa značajnim čimbenicima održivosti. |
32. |
U vezi sa značajnim
učincima
poduzeće opisuje:
|
33. |
U vezi s točkom 30. poduzeće opisuje:
|
34. |
U vezi sa značajnim rizicima i prilikama poduzeće opisuje:
|
35. |
Poduzeće objavljuje poduzima li i kako mjere kako bi izbjeglo ili doprinijelo značajnim negativnim učincima na radnike u lancu vrijednosti vlastitim postupcima, uključujući, ako je relevantno, svoje prakse povezane s nabavom, prodajom i uporabom podataka. To može uključivati objavljivanje pristupa koji se primjenjuje kad je riječ o napetostima koje mogu nastati između sprečavanja ili ublažavanja značajnih negativnih učinaka i drugih poslovnih pritisaka. |
36. |
Poduzeće također objavljuje jesu li prijavljena ozbiljna pitanja u vezi s ljudskim pravima i incidenti povezani s početnim i daljnjim dijelom njegova lanca vrijednosti te, ako je primjenjivo, objavljuje ih (118). |
37. |
Pri objavljivanju informacija koje se zahtijevaju prema točki 32. podtočki (c), poduzeće uzima u obzir ESRS 2 (vidjeti ESRS 2 MDR-T Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti ako ocjenjuje djelotvornost mjere postavljanjem ciljne vrijednosti. |
38. |
Poduzeće objavljuje koji su resursi dodijeljeni upravljanju njegovim značajnim učincima uz informacije koje korisnicima omogućuju da razumiju kako se upravlja značajnim učincima. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje S2-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama
39. |
Poduzeće objavljuje svoje vremenski ograničene ciljne vrijednosti usmjerene na rezultate koje je moglo utvrditi, a koje se odnose na:
|
40. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće upotrebljava vremenski ograničene ciljne vrijednosti usmjerene na rezultate kako bi potaknulo i izmjerilo svoj napredak u rješavanju svojih značajnih negativnih učinaka i/ili poticanju pozitivnih učinaka na radnike u lancu vrijednosti i/ili u upravljanju značajnim rizicima i prilikama povezanima s tim radnicima. |
41. |
Sažet opis ciljnih vrijednosti za upravljanje njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na radnike u lancu vrijednosti mora sadržavati zahtjeve za informacije definirane u ESRS-u 2 MDR-T. |
42. |
Poduzeće objavljuje postupak utvrđivanja ciljeva, među ostalim je li i kako poduzeće izravno surađivalo s radnicima u lancu vrijednosti, njihovim legitimnim zastupnicima ili s pouzdanim zastupnicima koji imaju uvid u njihovu situaciju u:
|
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a S2 Radnici u lancu vrijednosti. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi ESRS-a S2.
Cilj
AR 1. |
Uz pitanja navedena u točki 2. poduzeće može razmotriti objavu informacija o drugim pitanjima relevantnima za značajni učinak za kraće razdoblje, na primjer inicijative koje se odnose na zdravlje i sigurnost radnika u lancu vrijednosti za vrijeme pandemije. |
AR 2. |
Pregled socijalnih pitanja i pitanja ljudskih prava iz točke 2. ne podrazumijeva da bi sva ta pitanja trebalo objavljivati u svakom zahtjevu za objavljivanje u ovom standardu. Umjesto toga, u njemu se navodi popis pitanja koja poduzeće razmatra u svojoj procjeni značajnosti (upućivanje na ESRS 1 poglavlje 3. Dvostruka značajnost kao osnova za objavljivanje informacija o održivosti i ESRS 2 IRO-1) u vezi s radnicima u lancu vrijednosti te prema potrebi objavljuje kao značajne učinke, rizike i prilike u okviru područja primjene ovog standarda. |
AR 3. |
Primjeri radnika koji su obuhvaćeni područjem primjene ovog standarda su:
|
ESRS 2 Opće objave
Strategija
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
AR 4. |
U skladu sa zahtjevom za objavljivanje ESRS 2 SBM-2 poduzeće se mora upoznati s njime i mora navesti razmatra li mogu li njegove strategije i poslovni model imati ulogu u stvaranju, pogoršanju ili ublažavanju znatnih značajnih učinaka na radnike u lancu vrijednosti i način na koji to čini te jesu li i na koji način poslovni model i strategija prilagođeni takvim značajnim učincima. |
AR 5. |
Iako radnici u lancu vrijednosti možda ne surađuju s poduzećem na razini njegove strategije ili poslovnog modela, njihova stajališta mogu poslužiti kao temelj za način na koji poduzeće procjenjuje svoju strategiju i poslovni model. Poduzeće može objaviti stajališta radnika u lancu vrijednosti i predstavnika radnika u lancu vrijednosti. |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
AR 6. |
Učinci na radnike u lancu vrijednosti mogu proizlaziti iz strategije ili poslovnog modela poduzeća na brojne načine. Na primjer, učinci se mogu odnositi na prijedlog vrijednosti poduzeća (kao što su proizvodi ili usluge s najnižim troškovima ili njihova brza isporuka, na načine kojima se vrši pritisak na radnička prava u početnom i daljnjem dijelu lanca vrijednosti), njegov lanac vrijednosti (kao što je oslanjanje na robu nejasnog podrijetla, bez vidljivosti utjecaja na radnike) ili na njegovu strukturu troškova i model prihoda (npr. prebacivanje rizika zaliha na dobavljače, uz popratne učinke na radnička prava njihovih radnika). |
AR 7. |
Učinci na radnike u lancu vrijednosti koji proizlaze iz strategije ili poslovnog modela isto tako mogu dovesti do značajnih rizika za poduzeće. Na primjer, u kontekstu pandemije ili druge teške zdravstvene krize, poduzeća koje se oslanjaju na privremenu radnu snagu koja ima slab ili nikakav pristup bolesničkoj skrbi i zdravstvenim uslugama te koje se može suočavati s ozbiljnim operativnim rizicima i rizicima kontinuiteta poslovanja jer radnici nemaju drugog izbora nego nastaviti raditi dok su bolesni, što dodatno pogoršava širenje bolesti i uzrokuje velike poremećaje u lancu opskrbe. Drugi je primjer slučaj u kojem prodaja robe koja se temelji na najjeftinijim cijenama za kupce stvara operativne rizike jer dobavljači pod ekstremnim pritiskom na cijene mogu podugovarati proizvodnju, što dovodi do niže kvalitete i duljeg, manje transparentnog i lanca opskrbe s manjom mogućnošću kontrole. Rizici za ugled i poslovne prilike povezani s iskorištavanjem niskokvalificiranih i slabo plaćenih radnika u geografskim područjima nabave s minimalnom zaštitom isto su tako u porastu zbog negativne reakcije u medijima i činjenice da se sklonosti potrošača okreću etično nabavljenoj ili održivoj robi. |
AR 8. |
Primjeri posebnih obilježja radnika u lancu vrijednosti koje poduzeće može uzeti u obzir pri odgovaranju na točku 12. odnose se na mlade radnike koji mogu biti podložniji učincima na njihov fizički i psihički razvoj ili radnice u kontekstu u kojem se žene redovito diskriminiraju u pogledu uvjeta rada ili na radnike migrante u kontekstu u kojem je tržište ponude radne snage loše regulirano, a radnicima se redovito naplaćuju naknade za zapošljavanje. Neke radnike može ugroziti svojstvena priroda djelatnosti koju moraju obavljati (na primjer radnici koji rukuju kemikalijama ili određenom opremom ili slabo plaćeni radnici koji imaju ugovore bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati). |
AR 9. |
Kad je riječ o točki 13., značajni rizici mogli bi nastati i zbog ovisnosti poduzeća o radnicima u lancu vrijednosti ako događaji male vjerojatnosti, ali sa snažnim učinkom, mogu dovesti do financijskih učinaka; na primjer ako globalna pandemija dovede do ozbiljnih zdravstvenih posljedica za radnike u svim dijelovima lanca vrijednosti, što rezultira velikim poremećajima u proizvodnji i distribuciji. Drugi primjeri rizika ovisnosti poduzeća o radnicima u lancu vrijednosti uključuju manjak kvalificiranih radnika ili političke odluke ili zakonodavstvo koje utječe na radnike u lancu vrijednosti koji rade za pružatelje logističkih usluga. Na primjer, ako su neki radnici u lancu vrijednosti poduzeća izloženi riziku od prisilnog rada, a poduzeće uvozi proizvode u države u kojima zakon dopušta zapljenu uvezene robe za koju se sumnja da je proizvedena prisilnim radom. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje S2-1 – Politike povezane s radnicima u lancu vrijednosti
AR 10. |
Ako su politike ograničene na vlastitu radnu snagu poduzeća i ne obuhvaćaju radnike u subjektima u početnom i daljnjem dijelu proizvodnog lanca te odnose, one se objavljuju u skladu s ESRS-om S1, a ne u vezi s ovim zahtjevom. |
AR 11. |
Ako objave u skladu s ESRS-om S1 uključuju informacije relevantne za radnike u lancu vrijednosti, ovdje se može uputiti na to; objave o preostalim elementima tad se ispunjavaju u skladu s ovim zahtjevom za objavljivanje. |
AR 12. |
Poduzeće može objaviti objašnjenja značajnih promjena politika donesenih u izvještajnoj godini (npr. nova očekivanja za dobavljače, novi ili dodatni pristupi dužnoj pažnji i pravni lijekovi). |
AR 13. |
Ta politika može biti u obliku samostalne politike u pogledu radnika u lancu vrijednosti ili može biti uključena u širi dokument, kao što je etički kodeks ili opća politika o održivosti koju je poduzeće već objavilo u okviru drugog ESRS-a. U tim slučajevima poduzeće navodi točno unakrsno upućivanje kako bi se utvrdili aspekti politike koji ispunjavaju zahtjeve ovog zahtjeva za objavljivanje. |
AR 14. |
Pri objavljivanju usklađenosti svojih politika s UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, poduzeće uzima u obzir da se u tim vodećim načelima upućuje na Međunarodnu povelju o ljudskim pravima, koja se sastoji od Opće deklaracije o ljudskim pravima i dvaju paktova kojima se ona provodi, kao i na Deklaraciju Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu i temeljne konvencije na kojima se ona temelji, te poduzeće može izvijestiti o usklađenosti s tim instrumentima. |
AR 15. |
Pri objavljivanju načina na koji su vanjske politike uključene, poduzeća mogu, na primjer, razmotriti unutarnje politike o odgovornoj nabavi i usklađenost s drugim politikama koje su relevantne za radnike u lancu vrijednosti, na primjer u pogledu prisilnog rada. Kad je riječ o etičkim kodeksima dobavljača koje poduzeće može imati, u sažetku se navodi uključuju li oni odredbe koje se odnose na sigurnost radnika, nesigurno zapošljavanje (npr. korištenje radnika s kratkoročnim ugovorima ili ugovorima o ograničenom radnom vremenu, radnika zaposlenih preko trećih strana, podugovaranje s trećim stranama ili korištenje neformalnih radnika), trgovina ljudima, prisilni ili dječji rad te jesu li takve odredbe u potpunosti u skladu s primjenjivim standardima ILO-a. |
AR 16. |
Poduzeće može dati primjer vrsta priopćavanja svojih politika pojedincima, skupini pojedinaca ili subjektima za koje su relevantne, zato što se od njih očekuje da ih provode (na primjer zaposlenici poduzeća, ugovaratelji i dobavljači), zato što imaju izravan interes za njihovu provedbu (na primjer vlastiti radnici, ulagatelji). Može objaviti komunikacijske alate i kanale (na primjer, letci, bilteni, namjenske internetske stranice, društveni mediji, interakcije uživo, predstavnici radnika) kojima se nastoji omogućiti da politika bude dostupna i da različite skupine javnosti razumiju njezine posljedice. Poduzeće može objasniti i kako utvrđuje i uklanja moguće prepreke širenju, na primjer prevođenjem na relevantne jezike ili upotrebom grafičkih prikaza. |
Zahtjev za objavljivanje S2-2 – Postupci za suradnju s radnicima u lancu vrijednosti u vezi s učincima
AR 17. |
Pri opisivanju toga koja funkcija ili uloga ima operativnu odgovornost za takvu suradnju i/ili krajnju odgovornost poduzeće može objaviti je li riječ o namjenskoj ulozi ili funkciji ili dijelu šire uloge ili funkcije te jesu li ponuđene aktivnosti izgradnje kapaciteta kao podrška osoblju u suradnji. Ako ne može utvrditi takav položaj ili funkciju, može to navesti. Ta bi se objava mogla ispuniti i upućivanjem na informacije objavljene u skladu s ESRS-om 2 GOV-1 Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela. |
AR 18. |
Pri sastavljanju objava opisanih u točki 22. podtočkama (b) i (c) mogu se razmotriti sljedeći primjeri:
|
AR 19. |
Globalni okvirni sporazumi (GFA) služe kako bi se uspostavio trajni odnos između multinacionalnog poduzeća i Globalnog saveza sindikata kako bi se poduzeće pridržavalo istih standarda u svakoj državi u kojoj posluje. |
AR 20. |
Kako bi se prikazao način na koji su perspektive radnika u lancu vrijednosti bile temelj za konkretne odluke ili aktivnosti poduzeća, poduzeće može navesti primjere iz tekućeg izvještajnog razdoblja. |
Zahtjev za objavljivanje S2-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima radnici u lancu vrijednosti mogu izraziti zabrinutost
AR 21. |
Pri ispunjavanju zahtjeva utvrđenih u zahtjevu za objavljivanje ESRS S2-3 poduzeće se može voditi sadržajem UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima te Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća usmjerenima na mehanizme za sanaciju i pritužbe. |
AR 22. |
Kanali za izražavanje zabrinutosti ili potreba uključuju mehanizme za pritužbe, dežurne telefonske linije, sindikate (ako su radnici u sindikatima), procese dijaloga ili druga sredstva s pomoću kojih radnici u lancu vrijednosti ili njihovi legitimni zastupnici mogu izraziti zabrinutost zbog učinaka ili objasniti potrebe za koje bi htjeli da ih poduzeće sagleda. To bi moglo uključivati kanale koje izravno osigurava poduzeće i kanale koje osiguravaju subjekti u kojima rade njihovi radnici u lancu vrijednosti uz sve druge mehanizme kojima se poduzeće može koristiti za stjecanje uvida u upravljanje učincima na radnike, kao što su revizije usklađenosti. Ako se poduzeće oslanja isključivo na informacije o postojanju takvih kanala koje pružaju njegovi poslovni odnosi kako bi odgovorilo na taj zahtjev, može to navesti. |
AR 23. |
Kako bi se pružio bolji uvid u informacije obuhvaćene zahtjevom za objavljivanje ESRS S2-3, poduzeće može objasniti mogu li i na koji način radnici u lancu vrijednosti na koje bi to moglo utjecati imati pristup kanalima na razini poduzeća u kojem su zaposleni ili za koje su angažirani u vezi sa svakim značajnim učinkom. |
AR 24. |
Mehanizmi trećih strana mogli bi uključivati one kojima upravljaju vlada, nevladine organizacije, industrijska udruženja i druge suradničke inicijative. Poduzeće može objaviti jesu li oni dostupni svim radnicima na koje poduzeće može potencijalno ili stvarno značajno utjecati, ili pojedincima ili organizacijama koje djeluju u njihovo ime ili koje su na drugi način u mogućnosti biti svjesne negativnih učinaka. |
AR 25. |
U vezi sa zaštitom pojedinaca koji se koriste mehanizmima zaštite od osvete poduzeće može opisati postupa li s pritužbama povjerljivo i tako da poštuje prava na privatnost i zaštitu podataka i omogućuju li mehanizmi radnicima da ih koriste anonimno (na primjer zastupanjem treće strane). |
AR 26. |
Pri objašnjavanju toga zna li i kako da su radnici u lancu vrijednosti svjesni tih kanala i da imaju povjerenja u bilo koji od njih, poduzeće može navesti relevantne i pouzdane podatke o djelotvornosti tih kanala iz perspektive samih radnika u lancu vrijednosti. Primjeri izvora informacija su ankete za radnike koji su se koristili takvim kanalima i njihove razine zadovoljstva postupkom i rezultatima. |
AR 27. |
Pri opisivanju djelotvornosti kanala za izražavanje zabrinutosti radnika u lancu vrijednosti poduzeće se može voditi sljedećim pitanjima, na temelju „kriterija djelotvornosti izvansudskih mehanizama za pritužbe”, kako je utvrđeno u UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, posebno načelu 31. Sljedeća razmatranja mogu se primjenjivati na pojedinačne kanale ili na zajednički sustav kanala:
|
Zahtjev za objavljivanje S2-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na radnike u lancu vrijednosti, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanjem značajnih prilika povezanih s radnicima u lancu vrijednosti te djelotvornost tih mjera
AR 28. |
Možda će trebati vremena kako bi se razumjeli negativni učinci i način na koji poduzeće može biti uključeno u njih putem svojeg lanca vrijednosti te kako bi se utvrdili odgovarajući odgovori i kako bi se oni primijenili u praksi. Stoga poduzeće uzima u obzir:
|
AR 29. |
Odgovarajuće mjere mogu se razlikovati ovisno o tome uzrokuje li poduzeće značajni učinak ili mu pridonosi ili je li značajni učinak izravno povezan s njegovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama na temelju poslovnog odnosa. |
AR 30. |
S obzirom na to da značajni negativni učinci na radnike u lancu vrijednosti koji su se dogodili u izvještajnom razdoblju mogu biti povezani i sa subjektima ili poslovanjem izvan njegove izravne kontrole, poduzeće može objaviti nastoji li i na koji način iskoristiti svoj utjecaj u svojim poslovnim odnosima za upravljanje tim učincima. To može uključivati komercijalni utjecaj (na primjer provedba ugovornih zahtjeva s poslovnim odnosima ili uvođenje poticaja), druge oblike utjecaja u okviru odnosa (kao što je osposobljavanje ili izgradnja kapaciteta u pogledu prava radnika za subjekte s kojima poduzeće ima poslovne odnose) ili zajednički utjecaj s kolegama ili drugim akterima (kao što su inicijative za odgovorno zapošljavanje ili odgovarajuće plaće radnicima). |
AR 31. |
Kad objavljuje svoje sudjelovanje u određenom sektoru ili inicijativi s više dionika u okviru svojih mjera za rješavanje znatnih negativnih učinaka, poduzeće može objaviti kako se inicijativom i njegovim vlastitim sudjelovanjem nastoji ublažiti dotični značajni učinak. u skladu s ESRS-om S2-5 može objaviti informacije o relevantnim ciljevima utvrđenima u inicijativi i napretku prema njima. |
AR 32. |
Kad objavljuje uzima li i na koji način poduzeće u obzir stvarne i potencijalne učinke na radnike u lancu vrijednosti u odlukama o prekidu poslovnih odnosa te nastoji li i kako riješiti moguće negativne učinke prestanka radnog odnosa, poduzeće može navesti primjere. |
AR 33. |
Pri objavljivanju načina na koji prati učinkovitost svojih mjera za upravljanje značajnim učincima u izvještajnom razdoblju, poduzeće može objaviti sva iskustva stečena u prethodnom i tekućem izvještajnom razdoblju. |
AR 34. |
Postupci koji se upotrebljavaju za praćenje djelotvornosti mjera mogu uključivati unutarnju ili vanjsku reviziju ili provjeru, sudske postupke i/ili povezane odluke suda, procjene učinka, sustave mjerenja, povratne informacije dionika, mehanizme za pritužbe, vanjske ocjene uspješnosti i ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima. |
AR 35. |
izvještavanjem o djelotvornosti nastoji se omogućiti razumijevanje poveznica između mjera koje poduzima poduzeće i djelotvornog upravljanja učincima. Na primjer, kako bi dokazalo učinkovitost svojih mjera potpore dobavljačima u poboljšanju njihovih radnih uvjeta, poduzeće može objaviti povratne informacije iz ankete od radnika dobavljača koje pokazuju da su se radni uvjeti poboljšali od trenutka kad je poduzeće počelo surađivati s tim dobavljačima. Dodatne informacije koje poduzeće može pružiti uključuju podatke koji pokazuju smanjenje broja utvrđenih incidenata, na primjer u okviru neovisnih revizija. |
AR 36. |
Kad je riječ o inicijativama ili postupcima koje poduzeće ima koji se temelje na potrebama pogođenih radnika i s obzirom na napredak u provedbi tih inicijativa ili postupaka, poduzeće može objaviti:
|
AR 37. |
Poduzeće može objaviti jesu li inicijative ili postupci čiji je primarni cilj ostvariti pozitivne učinke na radnike u lancu vrijednosti osmišljeni i za potporu postizanju jednog ili više UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Na primjer, na temelju obveze provedbe cilja održivog razvoja UN-a br. 8 „Promicanje kontinuiranog, uključivog i održivoga gospodarskog rasta za sve, kao i pune i produktivne zaposlenosti i posla dostojnog čovjeka” poduzeće može osigurati izgradnju kapaciteta za maloposjednike u svojem lancu opskrbe, što će dovesti do povećanja njihovih prihoda; ili može podupirati osposobljavanje kako bi se povećao udio žena koje se mogu zaposliti u dostavi u daljnjem dijelu lanca vrijednosti. |
AR 38. |
Pri objavljivanju planiranih ili postignutih pozitivnih ishoda svojih mjera za radnike u lancu vrijednosti potrebno je razlikovati dokaze o tome da su se provele određene aktivnosti (na primjer da je x broj radnika prošao osposobljavanje u području financijske pismenosti) od dokaza o stvarnim ishodima za radnike (na primjer x radnika izvijestilo je da mogu bolje upravljati svojim kućanskim proračunima kako bi ostvarili svoje ciljeve štednje). |
AR 39. |
Pri objavljivanju informacija o tome imaju li inicijative ili postupci ulogu i u ublažavanju značajnih negativnih učinaka, poduzeće može, na primjer, razmotriti programe kojima se nastoji poboljšati financijska pismenost radnica i koji su doveli do promaknuća većeg broja žena, kao i prijava smanjenog seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu. |
AR 40. |
Pri objavljivanju značajnih rizika i prilika povezanih s učincima ili ovisnostima poduzeća o vlastitim radnicima u lancu vrijednosti poduzeće može uzeti u obzir sljedeće:
|
AR 41. |
Pri objavljivanju informacija o tome pretvaraju li se ovisnosti u rizike poduzeće uzima u obzir vanjska kretanja. |
AR 42. |
Pri objavljivanju politika, mjera i resursa te ciljnih vrijednosti povezanih s upravljanjem značajnim rizicima i prilikama, ako rizici i prilike proizlaze iz značajnog učinka, poduzeće može uputiti na svoje objave na politike, mjere te resurse i ciljne vrijednosti povezane s tim učinkom. |
AR 43. |
Poduzeće razmatra jesu li i na koji način njegovi postupci upravljanja značajnim rizicima povezanima s radnicima u lancu vrijednosti integrirani u postojeće postupke upravljanja rizicima. |
AR 44. |
Kad objavljuje informacije o resursima koji su dodijeljeni za upravljanje značajnim učincima, poduzeće može objaviti koje su unutarnje funkcije uključene u upravljanje učincima i koje vrste mjera poduzimaju kako bi se otklonili negativni i potaknuli pozitivni učinci. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje S2-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama
AR 45. |
Pri objavljivanju informacija o
ciljnim vrijednostima
u skladu s točkom 39., poduzeće može objaviti:
|
AR 46. |
Ciljne vrijednosti povezane sa značajnim rizicima i prilikama mogu biti iste ili različite od ciljnih vrijednosti povezanih sa značajnim učincima. Na primjer, ciljna vrijednost za plaće dostatne za život za radnike u lancu opskrbe mogla bi smanjiti učinak na te radnike i povezane rizike u smislu kvalitete i pouzdanosti opskrbe. |
AR 47. |
Poduzeće također može razlikovati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljne vrijednosti koje obuhvaćaju istu obvezu politike. Na primjer, poduzeće može imati dugoročni cilj smanjenja slučajeva povezanih sa zdravljem i sigurnošću koji utječu na radnike tog dobavljača za 80 % do 2030. i kratkoročni cilj smanjenja prekovremenih sati vozača dostave za x % uz zadržavanje njihovih prihoda do 2024. |
AR 48. |
Pri izmjeni ili zamjeni ciljne vrijednosti u izvještajnom razdoblju poduzeće može objasniti tu promjenu upućivanjem na znatne promjene poslovnog modela ili na šire promjene prihvaćenog standarda ili zakonodavstva iz kojih proizlazi ciljna vrijednost kako bi se pružile kontekstualne informacije u skladu s ESRS-om 2 BP-2 Objave o posebnim okolnostima. |
ESRS S3
POGOĐENE ZAJEDNICE
SADRŽAJ
Cilj
Interakcija s drugim ESRS-ima
Zahtjevi za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-1 – Politike za pogođene zajednice |
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-2 – Postupci za suradnju s pogođenim zajednicama u vezi s učincima |
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima pogođene zajednice mogu izraziti zabrinutost |
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na pogođene zajednice, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s pogođenim zajednicama te djelotvornost tih mjera |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
Cilj |
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-1 – Politike za pogođene zajednice |
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-2 – Postupci za suradnju s pogođenim zajednicama u vezi s učincima |
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima pogođene zajednice mogu izraziti zabrinutost |
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke, pristupi ublažavanju značajnih rizika i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s pogođenim zajednicama te djelotvornost tih mjera i pristupa |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje S3-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjeve za objavljivanje koji će korisnicima izjave o održivosti omogućiti uvid u značajne učinke na pogođene zajednice povezane s poslovanjem i lancem vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih
poslovnih odnosa
i njegove povezane značajne rizike i prilike, uključujući:
|
2. |
Kako bi se ostvario taj cilj, ovim standardom zahtijeva se objašnjenje općeg pristupa koji poduzeće primjenjuje kako bi utvrdilo sve značajne stvarne i potencijalne učinke na pogođene zajednice i upravljalo njima u vezi sa sljedećim:
|
3. |
Ovim standardom zahtijeva se i objašnjenje načina na koji takvi učinci, kao i ovisnosti poduzeća o pogođenim zajednicama, mogu stvoriti značajne rizike ili prilike za poduzeće. Na primjer, negativni odnosi s pogođenim zajednicama mogu poremetiti poslovanje poduzeća ili naštetiti njegovu ugledu, dok konstruktivni odnosi mogu donijeti poslovne koristi, kao što su stabilno poslovanje bez sukoba i lakše zapošljavanje na lokalnoj razini. |
Interakcija s drugim ESRS-ima
4. |
Ovaj se standard primjenjuje kad su u postupku procjene značajnosti iz ESRS-a 2 Opće objave utvrđeni značajni učinci na pogođene zajednice i/ili značajni rizici i prilike povezani s tim zajednicama. |
5. |
Ovaj standard čita se zajedno s ESRS-om 1 Opći zahtjevi i ESRS-om 2, kao i s ESRS-om S1 Vlastita radna snaga, ESRS-om S2 Radnici u lancu vrijednosti te ESRS-om S4 Potrošači i krajnji korisnici. |
Zahtjevi za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
6. |
Zahtjeve iz ovog odjeljka trebalo bi čitati zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 o strategiji (SBM). Rezultirajuće objave predstavljaju se zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2, osim za SBM-3 Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom, za koji poduzeće može predstaviti objave uz tematsku objavu. |
Strategija
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
7. |
Pri odgovaranju na točku 43. ESRS-a 2 SBM-2 poduzeće objavljuje način na koji stajališta, interesi i prava pogođenih zajednica, uključujući poštovanje njihovih ljudskih prava (a prema potrebi i njihovih prava kao autohtonih naroda), utječu na njegovu strategiju i poslovni model. Pogođene zajednice ključna su skupina pogođenih dionika. |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
8. |
Kad odgovara na točku 48. ESRS-a 2 SBM-3 poduzeće objavljuje:
|
9. |
Pri ispunjavanju zahtjeva iz točke 48. poduzeće objavljuje jesu li sve
pogođene zajednice
na koje će poduzeće vjerojatno značajno utjecati, uključujući učinke koji su povezani s vlastitim poslovanjem i lancem vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa, uključene u opseg njegove objave u skladu s ESRS-om 2. Osim toga, poduzeće navodi sljedeće informacije:
|
10. |
Pri opisivanju glavnih vrsta zajednica na koje se negativno utječe ili bi se moglo negativno utjecati, na temelju procjene značajnosti iz zahtjeva za objavljivanje ESRS-a 2 IRO-1 poduzeće objavljuje je li dobilo i kako je dobilo uvid u način na koji pogođene zajednice s posebnim obilježjima, one koji žive u određenim kontekstima ili one koji obavljaju određene aktivnosti mogu biti izložene većem riziku od štete. |
11. |
Poduzeće objavljuje koji se, ako ih ima, njegovi značajni rizici i prilike koji proizlaze iz učinaka i ovisnosti o pogođenim zajednicama odnose na određene skupine pogođenih zajednica, a ne na sve pogođene zajednice. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje S3-1 – Politike za pogođene zajednice
12. |
Poduzeće opisuje svoje politike koje se odnose na upravljanje njegovim značajnim učincima na pogođene zajednice, kao i na povezane značajne rizike i prilike. |
13. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće ima politike koje se odnose na utvrđivanje, procjenu, upravljanje i/ili sanaciju značajnih učinaka konkretno na pogođene zajednice, kao i politike koje obuhvaćaju značajne rizike i prilike povezane s pogođenim zajednicama. |
14. |
Objava u skladu s točkom 12. sadržava informacije o politikama koje je poduzeće uspostavilo radi upravljanja svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na pogođene zajednice u skladu s ESRS-om 2 MDR-P Politike donesene za upravljanje značajnim čimbenicima održivosti. Osim toga, poduzeće navodi obuhvaćaju li takve politike određene ili sve pogođene zajednice. |
15. |
Poduzeće objavljuje sve posebne odredbe politike za sprečavanje i otklanjanje učinaka na autohtone narode. |
16. |
Poduzeće opisuje svoje obveze u području politike zaštite ljudskih prava (119) koje su relevantne za njegove pogođene zajednice, uključujući postupke i mehanizme za praćenje usklađenosti s UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, Deklaracijom Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu ili Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća. U svojoj se objavi usmjerava na značajna pitanja i opći pristup u odnosu na (120):
|
17. |
Poduzeće objavljuje jesu li i na koji način njegove politike u pogledu pogođenih zajednica usklađene s međunarodno priznatim standardima koji se posebno odnose na zajednice i autohtone narode, uključujući vodeća načela Ujedinjenih naroda (UN) o poslovanju i ljudskim pravima. Poduzeće objavljuje i mjeru u kojoj su slučajevi nepoštovanja UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima, Deklaracije Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu ili Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća koje uključuju pogođene zajednice prijavljene u početnom i daljnjem dijelu njegova lanca vrijednosti te, ako je primjenjivo, navodi vrstu tih slučajeva (121). |
18. |
Ta politika može biti u obliku samostalne politike o zajednicama ili može biti uključena u širi dokument, kao što je etički kodeks ili opća politika o održivosti koju je poduzeće već objavilo u okviru drugog ESRS-a. U tim slučajevima poduzeće navodi točno unakrsno upućivanje kako bi se utvrdili aspekti politike koji ispunjavaju zahtjeve ovog zahtjeva za objavljivanje. |
Zahtjev za objavljivanje S3-2 – Postupci za suradnju s pogođenim zajednicama u vezi s učincima
19. |
Poduzeće objavljuje svoje opće postupke za suradnju s pogođenim zajednicama i njihovim predstavnicima o stvarnim i potencijalnim učincima na njih. |
20. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje načina na koji poduzeće, u okviru svojeg kontinuiranog postupka dužne pažnje, surađuje s pogođenim zajednicama, njihovim legitimnim zastupnicima i pouzdanim zastupnicima u vezi sa značajnim, stvarnim i potencijalnim, pozitivnim i/ili negativnim učincima koji na njih utječu ili koji će vjerojatno utjecati na njih te uzimaju li se i na koji način perspektive pogođenih zajednica u obzir u procesima donošenja odluka poduzeća. |
21. |
Poduzeće objavljuje uzimaju li se u obzir i na koji način perspektive pogođenih zajednica u njegovim odlukama ili aktivnostima usmjerenima na upravljanje stvarnim i potencijalnim učincima na zajednice. To uključuje, ako je relevantno, objašnjenje:
|
22. |
Ako je primjenjivo, poduzeće objavljuje mjere koje poduzima kako bi dobilo uvid u perspektive pogođenih zajednica koje bi mogle biti posebno osjetljive na učinke i/ili marginalizirane i u perspektive posebnih skupina unutar pogođenih zajednica, kao što su djevojčice i žene. |
23. |
Ako su pogođene zajednice autohtoni narodi, poduzeće također objavljuje kako uzima u obzir i jamči poštovanje njihovih posebnih prava u svojem pristupu suradnje s dionicima, uključujući njihovo pravo na dobrovoljan, prethodni i informiran pristanak u pogledu: i. njihova kulturnog, intelektualnog, vjerskog i duhovnog vlasništva; ii. aktivnosti koje utječu na njihova zemljišta i područja; te iii. zakonodavne ili administrativne mjere koje na njih utječu. Konkretno, ako dođe do suradnje s autohtonim narodima, poduzeće također objavljuje je li i na koji način provedeno savjetovanje s autohtonim narodima o načinu i pokazateljima te suradnje (na primjer pri osmišljavanju programa, prirode i pravodobnosti suradnje). |
24. |
Ako poduzeće ne može objaviti navedene informacije koje se zahtijevaju jer nije uspostavilo opći postupak za suradnju s pogođenim zajednicama, dužno je to navesti. Može objaviti rok u kojem namjerava uvesti takav postupak. |
Zahtjev za objavljivanje S3-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima pogođene zajednice mogu izraziti zabrinutost
25. |
Poduzeće opisuje postupke koje je uspostavilo kako bi omogućilo sanaciju ili surađivalo u sanaciji negativnih učinaka na pogođene zajednice s kojima je povezano, kao i kanale koji su pogođenim zajednicama dostupni za izražavanje zabrinutosti i njihovo rješavanje. |
26. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje formalnih načina na koje pogođene zajednice mogu izravno obavijestiti poduzeće o svojim zabrinutostima i potrebama i/ili putem kojih poduzeće podupire dostupnost takvih kanala (na primjer mehanizmi za pritužbe) na temelju svojih poslovnih odnosa te načina na koji se s tim zajednicama dalje surađuje u vezi s iznesenim problemima i djelotvornosti tih kanala. |
27. |
Poduzeće opisuje:
|
28. |
Poduzeće objavljuje procjenjuje li i na koji način jesu li pogođene zajednice svjesne tih struktura ili postupaka i imaju li povjerenja u njih kao način da izraze svoje zabrinutosti ili potrebe te da ih se riješi. Osim toga, poduzeće objavljuje ima li uspostavljene politike za zaštitu pojedinaca koji ih koriste od osvete. Ako su te informacije objavljene u skladu s ESRS-om G1-1, poduzeće se može pozvati na te informacije. |
29. |
Ako poduzeće ne može objaviti navedene informacije koje se zahtijevaju jer nije uspostavilo kanal za izražavanje zabrinutosti i/ili ne podupire dostupnost tog kanala na temelju svojih poslovnih odnosa, dužno je to navesti. Može objaviti vremenski okvir u kojem namjerava uspostaviti takav kanal ili postupke. |
Zahtjev za objavljivanje S3-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na pogođene zajednice, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s pogođenim zajednicama te djelotvornost tih mjera
30. |
Poduzeće objavljuje informacije o načinu na koji poduzima mjere za rješavanje pitanja značajnih učinaka na pogođene zajednice i upravljanje značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s pogođenim zajednicama te o djelotvornosti tih mjera. |
31. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje ostvariti dvostruki cilj. Prvo, cilj je pružiti uvid u sve
mjere
i inicijative kojima poduzeće nastoji:
Drugo, nastoji se pružiti uvid u načine na koje poduzeće rješava značajne rizike i ostvaruje značajne prilike u vezi s pogođenim zajednicama. Poduzeće navodi sažet opis akcijskih planova i resursa za upravljanje svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na pogođene zajednice u skladu s ESRS-om 2 MDR-A Mjere i resursi povezani s čimbenicima održivosti. |
32. |
U vezi sa značajnim učincima poduzeće opisuje:
|
33. |
U vezi s točkom 29. poduzeće opisuje:
|
34. |
U vezi sa značajnim rizicima i prilikama poduzeće opisuje:
|
35. |
Poduzeće objavljuje poduzima li mjere kako vlastitim praksama ne bi uzrokovalo značajne negativne učinke na pogođene zajednice niti im doprinijelo, i na koji način, među ostalim, ako je relevantno, s obzirom na planiranje, stjecanje i iskorištavanje zemljišta, financiranje, vađenje ili proizvodnju sirovina, upotrebu prirodnih resursa i upravljanje učincima na okoliš. To može uključivati objavljivanje pristupa koji se primjenjuje kad je riječ o napetostima koje mogu nastati između sprečavanja ili ublažavanja značajnih negativnih učinaka i drugih poslovnih pritisaka. |
36. |
Poduzeće također objavljuje jesu li prijavljena ozbiljna pitanja u vezi s ljudskim pravima i slučajevi povezani s pogođenim zajednicama te, ako je primjenjivo, objavljuje te slučajeve (122). |
37. |
Pri objavljivanju informacija koje se zahtijevaju prema točki 31. podtočki (c), poduzeće uzima u obzir ESRS 2 MDR-T Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti ako ocjenjuje djelotvornost mjere postavljanjem ciljne vrijednosti. |
38. |
Poduzeće objavljuje koji su resursi dodijeljeni upravljanju njegovim značajnim učincima uz informacije koje korisnicima omogućuju da razumiju kako se upravlja značajnim učincima. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje S3-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama
39. |
Poduzeće objavljuje svoje vremenski ograničene ciljne vrijednosti usmjerene na rezultate koje je moglo utvrditi, a koje se odnose na:
|
40. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće upotrebljava vremenski ograničene ciljne vrijednosti usmjerene na rezultate kako bi potaknulo i izmjerilo svoj napredak u rješavanju svojih značajnih negativnih učinaka i/ili poticanju pozitivnih učinaka na pogođene zajednice i/ili u upravljanju značajnim rizicima i prilikama povezanima s tim zajednicama. |
41. |
Sažet opis ciljnih vrijednosti za upravljanje njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na pogođene zajednice mora sadržavati zahtjeve za informacije definirane u ESRS-u 2 MDR-T. |
42. |
Poduzeće objavljuje postupak utvrđivanja ciljeva, među ostalim je li i kako poduzeće izravno surađivalo s pogođenim zajednicama, njihovim legitimnim zastupnicima ili s pouzdanim zastupnicima koji imaju uvid u njihovu situaciju u:
|
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a S3 Pogođene zajednice. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda.
Cilj
AR 1. |
Pregled socijalnih pitanja i pitanja ljudskih prava iz točke 2. ne podrazumijeva da bi sva ta pitanja trebalo objavljivati u svakom zahtjevu za objavljivanje u ovom standardu. Umjesto toga, u njemu se navodi popis pitanja koja poduzeće razmatra u svojoj procjeni značajnosti (upućivanje na ESRS 1 poglavlje 3. Dvostruka značajnost kao osnova za objavljivanje informacija o održivosti i ESRS 2 IRO-1) u vezi s pogođenim zajednicama te prema potrebi objavljuje kao značajne učinke, rizike i prilike u okviru područja primjene ovog standarda. |
AR 2. |
Uz pitanja navedena u točki 2. poduzeće može i razmotriti objavu informacija o drugim pitanjima relevantnima za značajni učinak za kraće razdoblje, na primjer inicijative koje se odnose na učinke na zajednice povezane s poslovanjem poduzeća zbog ekstremnih i iznenadnih vremenskih uvjeta. |
ESRS 2 Opće objave
Strategija
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
AR 3. |
U skladu sa zahtjevom za objavljivanje ESRS 2 SBM-2 poduzeće se mora upoznati s njime i mora navesti razmatra li mogu li njegove strategije i poslovni model imati ulogu u stvaranju, pogoršanju ili ublažavanju znatnih značajnih učinaka na pogođene zajednice i način na koji to čini te jesu li i na koji način poslovni model i strategija prilagođeni takvim značajnim učincima. |
AR 4. |
Iako pogođene zajednice možda ne surađuju s poduzećem na razini njegove strategije ili poslovnog modela, njihova stajališta mogu poslužiti kao temelj za način na koji poduzeće procjenjuje svoju strategiju i poslovni model. Poduzeće može objaviti stajališta pogođenih zajednica i predstavnika pogođenih zajednica. |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
AR 5. |
Učinci na pogođene zajednice mogu proizlaziti iz strategije ili poslovnog modela poduzeća na brojne načine. Na primjer, učinci se mogu odnositi na prijedlog vrijednosti poduzeća (kao što je izgradnja ili početak projekata s rokovima koji ne omogućuju dovoljno vremena za savjetovanje sa skupinama na koje projekti utječu), njegov lanac vrijednosti (na primjer korištenje zemljišta u zemljama u kojima se vlasništvo često osporava ili su evidencije nepouzdane ili u kojima korisnici zemljišta kao što su autohtoni narodi nisu priznati) ili njegovu strukturu troškova i model prihoda (kao što su agresivne strategije za smanjenje oporezivanja na najmanju moguću mjeru, osobito u pogledu poslovanja u zemljama u razvoju). |
AR 6. |
Učinci na pogođene zajednice koji proizlaze iz strategije ili poslovnog modela isto tako mogu dovesti do značajnih rizika za poduzeće. Na primjer, ako strategija poduzeća uključuje prelazak na geografska područja višeg rizika pri traženju određene robe i ako se pogođene zajednice odupru njegovoj prisutnosti ili se protive njegovoj lokalnoj praksi, to može dovesti do znatnih i skupih kašnjenja i utjecati na sposobnost poduzeća da osigura buduće koncesije ili dozvole za zemljište. Slično tome, ako se poslovni model poduzeća oslanja na intenzivno crpljenje vode u njegovim postrojenjima, u mjeri u kojoj utječe na pristup vodi za potrošnju, higijenu i egzistenciju zajednica, to može dovesti do bojkota, pritužbi i tužbi kojima se narušava ugled. |
AR 7. |
Primjeri posebnih obilježja pogođenih zajednica koje poduzeće može uzeti u obzir kad odgovara na točku 10. može biti pogođena zajednica koja je fizički ili gospodarski izolirana i naročito podložna unesenim bolestima ili ima ograničen pristup socijalnim uslugama pa se stoga oslanja na infrastrukturu poduzeća. To može biti zato što ako poduzeće kupuje zemljište na kojem rade žene, a plaćanja se isplaćuju muškim voditeljima kućanstava, žene postaju još više obespravljene u zajednici. To može biti i zato što je zajednica autohtona i njezini članovi nastoje ostvariti kulturna ili gospodarska prava na zemljište u vlasništvu ili uporabi poduzeća ili jednog od subjekata s kojima ima poslovni odnos, u kontekstu u kojem država ne štiti njihova prava. Osim toga, poduzeće razmatra preklapaju li se različita obilježja. Na primjer, obilježja kao što su etnička pripadnost, socioekonomski status, migrantski status i rod mogu stvoriti rizik od štete koji se preklapa za određene pogođene zajednice ili za različite dijelove tih pogođenih zajednica jer su pogođene zajednice često heterogene prirode. |
AR 8. |
Kad je riječ o točki 11., značajni rizici mogli bi nastati i zbog ovisnosti poduzeća o pogođenim zajednicama ako događaji male vjerojatnosti, ali sa snažnim učinkom, mogu dovesti do financijskih učinaka; na primjer, ako prirodna katastrofa uzrokuje katastrofalnu industrijsku nesreću koja uključuje poslovanje poduzeća, a koja uzrokuje ozbiljnu štetu pogođenim zajednicama. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje S3-1 – Politike za pogođene zajednice
AR 9. |
Opis uključuje ključne informacije potrebne kako bi se osigurao vjeran prikaz politika u odnosu na pogođene zajednice te stoga poduzeće razmatra objavljivanje objašnjenja značajnih promjena politika donesenih u izvještajnoj godini (na primjer novi ili dodatni pristupi dužnoj pažnji i suradnje i pravni lijekovi). |
AR 10. |
Pri objavljivanju informacija o usklađenosti svojih politika s UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, poduzeće uzima u obzir da se u tim vodećim načelima upućuje na Međunarodnu povelju o ljudskim pravima, koja se sastoji od Opće deklaracije o ljudskim pravima i dva pakta kojima se ona provodi, kao i na Deklaraciju UN-a o pravima autohtonih naroda, Konvenciju Međunarodne organizacije rada o autohtonim i plemenskim narodima (ILO br. 169) i temeljne konvencije na kojima se ona temelji, te poduzeće može objaviti informacije o usklađenosti s tim instrumentima. |
AR 11. |
Poduzeće može dati primjer vrsta priopćavanja svojih politika pojedincima, skupini pojedinaca ili subjektima za koje su relevantne, zato što se od njih očekuje da ih provode (na primjer zaposlenici poduzeća, ugovaratelji i dobavljači), zato što imaju izravan interes za njihovu provedbu (na primjer vlastiti radnici, ulagatelji). Može objaviti komunikacijske alate i kanale (na primjer, letci, bilteni, namjenske internetske stranice, društveni mediji, interakcije uživo, predstavnici radnika) kojima se nastoji omogućiti da politika bude dostupna i da različite skupine javnosti razumiju njezine posljedice. Poduzeće može objasniti i kako utvrđuje i uklanja moguće prepreke širenju, na primjer prevođenjem na relevantne jezike ili upotrebom grafičkih prikaza. |
AR 12. |
Pri objavljivanju ozbiljnih pitanja ljudskih prava i incidenata povezanih s pogođenim zajednicama poduzeće razmatra sve pravne sporove povezane sa zemljišnim pravima i dobrovoljnim, prethodnim i informiranim pristankom autohtonih naroda. |
Zahtjev za objavljivanje S3-2 – Postupci za suradnju s pogođenim zajednicama u vezi s učincima
AR 13. |
Objašnjenja o tome kako poduzeće uzima u obzir i osigurava poštovanje prava autohtonih naroda na dobrovoljan, prethodni i informiran pristanak mogu uključivati informacije o postupcima savjetovanja s autohtonim narodima radi dobivanja njihova pristanka. Poduzeće razmatra na koji način savjetovanje uključuje pregovore u dobroj vjeri s pogođenim autohtonim narodima radi dobivanja njihova dobrovoljnog, prethodnog i informiranog pristanka ako poduzeće utječe na zemljišta, teritorije ili resurse koje autohtoni narodi uobičajeno posjeduju, kojima pripadaju ili se njima koriste na neki drugi način; ili ih premješta sa zemljišta ili područja pod tradicionalnim vlasništvom ili uobičajenim korištenjem ili zanimanjem; ili utječe na njihovo kulturno, intelektualno, vjersko i duhovno vlasništvo ili ih iskorištava. |
AR 14. |
Pri opisivanju toga koja funkcija ili uloga ima operativnu odgovornost za takvu suradnju i/ili krajnju odgovornost poduzeće može objaviti je li riječ o namjenskoj ulozi ili funkciji ili dijelu šire uloge ili funkcije te jesu li ponuđene aktivnosti izgradnje kapaciteta kao podrška osoblju u suradnji. Ako ne može utvrditi takav položaj ili funkciju, može to navesti. Ta bi se objava mogla ispuniti i upućivanjem na informacije objavljene u skladu s ESRS-om 2 GOV-1 Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela. |
AR 15. |
Pri sastavljanju objava opisanih u točki 20. podtočkama (b) i (c) mogu se razmotriti sljedeći primjeri:
|
AR 16. |
Kako bi se prikazao način na koji su perspektive zajednica bile temelj za konkretne odluke ili aktivnosti poduzeća, poduzeće može navesti primjere iz tekućeg izvještajnog razdoblja. |
Zahtjev za objavljivanje S3-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima pogođene zajednice mogu izraziti zabrinutost
AR 17. |
Pri ispunjavanju zahtjeva utvrđenih u zahtjevu za objavljivanje ESRS S3-3 poduzeće se može voditi sadržajem UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima te Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća usmjerenima na mehanizme za sanaciju i pritužbe. |
AR 18. |
Kanali za izražavanje zabrinutosti ili potreba uključuju mehanizme za pritužbe, dežurne telefonske linije, postupke dijaloga ili druga sredstva putem kojih pogođene zajednice ili njihovi legitimni zastupnici mogu izraziti zabrinutost zbog učinaka ili objasniti potrebe koje bi htjeli da poduzeće riješi. To bi moglo uključivati kanale koje poduzeće izravno osigurava uz sve druge mehanizme koje poduzeće može upotrijebiti za stjecanje uvida u upravljanje učincima na zajednice, kao što su revizije usklađenosti. Ako se poduzeće oslanja isključivo na informacije o postojanju takvih kanala koje pružaju njegovi poslovni odnosi kako bi odgovorilo na taj zahtjev, može to navesti. |
AR 19. |
Kako bi se pružilo bolji uvid u informacije obuhvaćene ESRS-om S3-3, poduzeće može objasniti mogu li i kako zajednice na koje bi to moglo utjecati imati pristup kanalima na razini poduzeća koje utječe na njih u vezi sa svakim značajnim učinkom. Relevantni uvidi uključuju informacije o tome mogu li pogođene zajednice pristupiti kanalima na jeziku koji razumiju te je li s njima provedeno savjetovanje pri osmišljavanju takvih kanala. |
AR 20. |
Mehanizmi trećih strana mogli bi uključivati one kojima upravljaju vlada, nevladine organizacije, industrijska udruženja i druge suradničke inicijative. Poduzeće može objaviti jesu li oni dostupni svim pogođenim zajednicama na koje poduzeće može potencijalno ili stvarno značajno utjecati, ili pojedincima ili organizacijama koje djeluju u njihovo ime ili koje su na drugi način u mogućnosti biti svjesne negativnih učinaka. |
AR 21. |
U vezi sa zaštitom pojedinaca koji se koriste mehanizmima zaštite od osvete poduzeće može opisati postupa li s pritužbama povjerljivo i tako da poštuje prava na privatnost i zaštitu podataka; i mogu li se mehanizmi koristiti anonimno (na primjer zastupanjem treće strane). |
AR 22. |
Pri objavljivanju postupaka povezanih s pružanjem i omogućivanjem pravnog lijeka za autohtone narode relevantne informacije uključuju je li i kako poduzeće uzelo u obzir njihove običaje, tradicije, pravila i pravne sustave. |
AR 23. |
Pri objavljivanju toga zna li i kako poduzeće da su pogođene zajednice svjesne tih kanala i da imaju povjerenja u bilo koji od njih, ono može navesti relevantne i pouzdane podatke o djelotvornosti tih kanala iz perspektive samih pogođenih zajednica. Primjeri izvora informacija su ankete za članove zajednice koji su se koristili takvim kanalima i njihove razine zadovoljstva postupkom i rezultatima. |
AR 24. |
Pri opisivanju djelotvornosti kanala za izražavanje zabrinutosti pogođenih zajednica poduzeće se može voditi sljedećim pitanjima, na temelju „kriterija djelotvornosti izvansudskih mehanizama za pritužbe”, kako je utvrđeno u UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, posebno u načelu 31. Sljedeća razmatranja mogu se primijeniti na pojedinačnoj osnovi ili na kolektivni sustav kanala:
|
Zahtjev za objavljivanje S3-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na pogođene zajednice, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s pogođenim zajednicama te djelotvornost tih mjera
AR 25. |
Možda će trebati vremena kako bi se razumjeli negativni učinci i način na koji poduzeće može biti uključeno u njih putem svojeg lanca vrijednosti te kako bi se utvrdili odgovarajući odgovori i kako bi se oni primijenili u praksi. Stoga poduzeće uzima u obzir:
|
AR 26. |
Odgovarajuće mjere mogu se razlikovati ovisno o tome uzrokuje li poduzeće značajni učinak ili mu pridonosi ili je li značajni učinak izravno povezan s njegovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama na temelju poslovnog odnosa. |
AR 27. |
S obzirom na to da značajni negativni učinci na zajednice koji su se dogodili u izvještajnom razdoblju mogu biti povezani i sa subjektima ili poslovanjem izvan njegove izravne kontrole, poduzeće može objaviti nastoji li i na koji način iskoristiti svoj utjecaj u svojim poslovnim odnosima za upravljanje tim učincima. To može uključivati upotrebu komercijalnog utjecaja (na primjer provedba ugovornih zahtjeva s poslovnim odnosima ili provedba poticaja), drugih oblika utjecaja u okviru odnosa (kao što je pružanje osposobljavanja ili izgradnja kapaciteta za prava autohtonih naroda subjektu s kojim poduzeće ima poslovne odnose) ili suradnje s kolegama ili drugim akterima (kao što su inicijative usmjerene na smanjenje sigurnosnih učinaka na zajednice ili sudjelovanje u partnerstvima između poduzeća i zajednica). |
AR 28. |
Učinci na zajednice mogu proizlaziti iz pitanja okoliša koja je poduzeće objavilo u skladu s ESRS-om od E1 do E5. Primjeri:
Ako je veza između učinaka na okoliš i lokalnih zajednica obuhvaćena objavama u okviru zahtjeva za objavljivanje ESRS od E1 do E5, poduzeće može uputiti na njih i jasno utvrditi takve objave. |
AR 29. |
Kad objavljuje svoje sudjelovanje u određenom sektoru ili inicijativi s više dionika u okviru svojih mjera za rješavanje znatnih negativnih učinaka, poduzeće može objaviti kako se inicijativom i njegovim vlastitim sudjelovanjem nastoji ublažiti dotični značajni učinak. U skladu s ESRS-om S3-5 može objaviti informacije o relevantnim ciljnim vrijednostima utvrđenima u inicijativi i napretku prema njima. |
AR 30. |
Kad objavljuje uzima li i na koji način u obzir stvarne i potencijalne učinke na pogođene zajednice u odlukama o prekidu poslovnih odnosa te nastoji li i kako riješiti moguće negativne učinke prestanka radnog odnosa, poduzeće može navesti primjere. |
AR 31. |
Pri objavljivanju načina na koji prati učinkovitost svojih mjera za upravljanje značajnim učincima u izvještajnom razdoblju, poduzeće može objaviti sva iskustva stečena u prethodnom i tekućem izvještajnom razdoblju. |
AR 32. |
Postupci koji se upotrebljavaju za praćenje djelotvornosti mjera mogu uključivati unutarnju ili vanjsku reviziju ili provjeru, sudske postupke i/ili povezane odluke suda, procjene učinka, sustave mjerenja, povratne informacije dionika, mehanizme za pritužbe, vanjske ocjene uspješnosti i ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima. |
AR 33. |
Izvještavanjem o djelotvornosti nastoji se omogućiti razumijevanje poveznica između mjera koje poduzima poduzeće i djelotvornog upravljanja učincima. |
AR 34. |
Kad je riječ o inicijativama ili postupcima čiji je glavni cilj ostvariti pozitivne učinke na pogođene zajednice koji se temelje na potrebama pogođenih zajednica i razini njihove provedbe, poduzeće može objaviti:
|
AR 35. |
Poduzeće može objaviti jesu li inicijative ili postupci čiji je primarni cilj ostvariti pozitivne učinke na pogođene zajednice osmišljeni i za potporu postizanju jednog ili više UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Na primjer, predanošću promicanju cilja održivog razvoja UN-a br. 5 o „postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju svih žena i djevojčica” poduzeće može poduzeti promišljene mjere za uključivanje žena u postupak savjetovanja s pogođenom zajednicom kako bi se ispunili standardi učinkovite suradnje s dionicima, što može pomoći u jačanju položaja žena u samom procesu, ali potencijalno i u njihovu svakodnevnom životu. |
AR 36. |
Pri objavljivanju planiranih ili postignutih pozitivnih ishoda svojih mjera za pogođene zajednice potrebno je razlikovati dokaze o tome da su se dogodile određene aktivnosti (na primjer da je x broju članica zajednice omogućeno osposobljavanje o tome kako da postanu lokalni dobavljači poduzeća) od dokaza o stvarnim ishodima za pogođene zajednice (na primjer da su x članica zajednice osnovale mala poduzeća i da su ugovori s poduzećem obnovljeni na godišnjoj razini). |
AR 37. |
Kad objavljuje imaju li inicijative ili postupci ulogu i u ublažavanju značajnih negativnih učinaka, poduzeće može, na primjer, razmotriti programe kojima se nastoji poboljšati lokalna infrastruktura za poslovanje poduzeća, kao što su poboljšanje cesta, koje dovodi do smanjenja broja teških prometnih nesreća u kojima sudjeluju članovi zajednice. |
AR 38. |
Pri objavljivanju značajnih rizika i prilika koji se odnose na učinke ili ovisnosti poduzeća o pogođenim zajednicama, poduzeće može uzeti u obzir sljedeće:
|
AR 39. |
Pri objavljivanju informacija iz AR-a 41. poduzeće može razmotriti objašnjenja rizika i prilika koji proizlaze iz učinaka na okoliš ili ovisnosti (za više pojedinosti vidjeti točku AR 31.), uključujući povezane učinke na ljudska (ili socijalna) prava. Primjeri uključuju reputacijske rizike koji proizlaze iz utjecaja ispuštanja onečišćujućih tvari kojima se ne gospodari na zdravlje zajednica; ili financijski učinci prosvjeda koji mogu poremetiti ili prekinuti aktivnosti poduzeća, na primjer kao odgovor na poslovanje u područjima s poteškoćama u opskrbi vodom koje mogu utjecati na živote pogođenih zajednica. |
AR 40. |
Pri objavljivanju informacija o tome pretvaraju li se ovisnosti u rizike poduzeće uzima u obzir vanjska kretanja. |
AR 41. |
Pri objavljivanju politika, mjera i resursa te ciljnih vrijednosti povezanih s upravljanjem značajnim rizicima i prilikama, ako rizici i prilike proizlaze iz značajnog učinka, poduzeće može uputiti na svoje objave na politike, mjere te resurse i ciljne vrijednosti povezane s tim učinkom. |
AR 42. |
Poduzeće razmatra jesu li i na koji način njegovi postupci upravljanja značajnim rizicima povezanima s pogođenim zajednicama integrirani u postojeće postupke upravljanja rizicima. |
AR 43. |
Kad objavljuje informacije o resursima koji su dodijeljeni za upravljanje značajnim učincima, poduzeće može objaviti koje su unutarnje funkcije uključene u upravljanje učincima i koje vrste mjera poduzimaju kako bi se otklonili negativni i potaknuli pozitivni učinci. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje S3-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama
AR 44. |
Pri objavljivanju informacija o
ciljnim vrijednostima
u skladu s točkom 38., poduzeće može objaviti:
|
AR 45. |
Ciljne vrijednosti povezane sa značajnim rizicima i prilikama mogu biti iste ili različite od ciljnih vrijednosti povezanih sa značajnim učincima. Na primjer, ciljna vrijednost za potpunu obnovu životnih uvjeta pogođenih zajednica nakon preseljenja mogla bi smanjiti utjecaj na te zajednice i s njima povezane poslovne rizike kao što su prosvjedi u zajednici. |
AR 46. |
Poduzeće također može razlikovati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljne vrijednosti koje obuhvaćaju istu obvezu politike. Na primjer, glavni cilj poduzeća može biti zapošljavanje članova zajednice na lokalnoj lokaciji rudnika, s dugoročnim ciljem da se do 2025. osigura 100 % lokalnog osoblja i s kratkoročnim ciljem dodavanja x % lokalnih zaposlenika svake godine do 2025. |
AR 47. |
Pri izmjeni ili zamjeni ciljne vrijednosti u izvještajnom razdoblju poduzeće može objasniti tu promjenu tako da je poveže sa znatnim promjenama poslovnog modela ili sa širim promjenama prihvaćenog standarda ili propisa iz kojih proizlazi ciljna vrijednost kako bi se pružile kontekstualne informacije u skladu s ESRS-om 2 BP-2 Objave o posebnim okolnostima. |
ESRS S4
POTROŠAČI I KRAJNJI KORISNICI
SADRŽAJ
Cilj
Interakcija s drugim ESRS-ima
Zahtjevi za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-1 – Politike za potrošače i krajnje korisnike |
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-2 – Postupci za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima u vezi s učincima |
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima potrošači i krajnji korisnici mogu izraziti zabrinutost |
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima te djelotvornost tih mjera |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
– |
Cilj |
– |
ESRS 2 Opće objave |
Strategija
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika |
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-1 – Politike za potrošače i krajnje korisnike |
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-2 – Postupci za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima u vezi s učincima |
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima potrošači i krajnji korisnici mogu izraziti zabrinutost |
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke, pristupi ublažavanju značajnih rizika i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima te djelotvornost tih mjera i pristupa |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje S4-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjeve za objavljivanje koji će korisnicima izjave o održivosti omogućiti uvid u značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike povezane s poslovanjem i lancem vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa i njegove povezane značajne rizike i prilike, uključujući:
|
2. |
Kako bi se ostvario taj cilj, ovim standardom zahtijeva se objašnjenje općeg pristupa koji poduzeće primjenjuje kako bi utvrdilo sve značajne stvarne i potencijalne učinke na potrošače i/ili
krajnje korisnike
povezane sa svojim proizvodima i/ili uslugama u vezi sa sljedećim:
|
3. |
Ovim standardom zahtijeva se i objašnjenje načina na koji takvi učinci, kao i ovisnosti poduzeća o potrošačima i/ili krajnjim korisnicima, mogu stvoriti značajne rizike ili prilike za poduzeće. Na primjer, negativni učinci na ugled proizvoda i/ili usluga poduzeća mogu biti štetni za njegove poslovne rezultate, dok povjerenje u proizvode i/ili usluge može donijeti poslovne koristi, kao što su povećana prodaja ili proširenje buduće baze potrošača. |
4. |
Nezakonito korištenje ili zlouporaba proizvoda i usluga poduzeća od strane potrošača i krajnjih korisnika ne spada u opseg ovog standarda. |
Interakcija s drugim ESRS-ima
5. |
Ovaj se standard primjenjuje kad su u postupku procjene značajnosti iz ESRS-a 2 Opće objave utvrđeni značajni učinci na potrošače i/ili krajnje korisnike i/ili značajni rizici i prilike povezani s njima. |
6. |
Ovaj standard čita se zajedno s ESRS-om 1 Opći zahtjevi i ESRS-om 2, kao i s ESRS-om S1 Vlastita radna snaga, ESRS-om S2 Radnici u lancu vrijednosti te ESRS-om S3 Pogođene zajednice. |
Zahtjevi za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
7. |
Zahtjeve iz ovog odjeljka trebalo bi čitati zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 o strategiji (SBM). Rezultirajuće objave predstavljaju se zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2, osim za SBM-3 Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom, za koji poduzeće može predstaviti objave uz tematsku objavu. |
Strategija
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
8. |
Pri odgovaranju na točku 43. ESRS-a 2 SBM-2 poduzeće objavljuje način na koji interesi, stajališta i prava njegovih potrošača i/ili krajnjih korisnika, uključujući poštovanje njihovih ljudskih prava, utječu na njegovu strategiju i poslovni model. Potrošači i/ili krajnji korisnici ključna su skupina pogođenih dionika. |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
9. |
Kad odgovara na točku 48. ESRS-a 2 SBM-3 poduzeće objavljuje:
|
10. |
Pri ispunjavanju zahtjeva iz točke 48. poduzeće objavljuje jesu li svi
potrošači
i/ili
krajnji korisnici
na koje će poduzeće vjerojatno značajno utjecati, uključujući učinke koji su povezani s vlastitim poslovanjem i lancem vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga te putem njegovih poslovnih odnosa, uključeni u opseg njegove objave u skladu s ESRS-om 2. Osim toga, poduzeće objavljuje sljedeće informacije:
|
11. |
Pri opisivanju glavnih vrsta potrošača i/ili krajnjih korisnika na koje se negativno utječe ili bi se moglo negativno utjecati, na temelju procjene značajnosti iz ESRS-a 2 IRO-1 poduzeće objavljuje je li dobilo uvid u način na koji potrošači i/ili krajnji korisnici s posebnim obilježjima ili oni koji koriste određene proizvode ili usluge mogu biti izloženi većem riziku od štete i na koji način. |
12. |
Poduzeće objavljuje koji se, ako ih ima, njegovi značajni rizici i prilike koji proizlaze iz učinaka i ovisnosti o potrošačima i/ili krajnjim korisnicima odnose na određene skupine potrošača i/ili krajnjih korisnika (na primjer određene dobne skupine), a ne na sve potrošače i/ili krajnje korisnike. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje S4-1 – Politike za potrošače i krajnje korisnike
13. |
Poduzeće opisuje svoje politike koje se odnose na upravljanje značajnim učincima njegovih proizvoda i/ili usluga na potrošače i krajnje korisnike, kao i na povezane značajne rizike i prilike. |
14. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće ima politike koje se odnose na utvrđivanje, procjenu, upravljanje i/ili sanaciju značajnih učinaka konkretno na potrošače i/ili krajnje korisnike, kao i politike koje obuhvaćaju značajne rizike i prilike povezane s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima. |
15. |
Objava u skladu s točkom 13. sadržava informacije o politikama koje je poduzeće uspostavilo radi upravljanja svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama povezanima s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima u skladu s ESRS-om 2 MDR-P Politike donesene za upravljanje značajnim čimbenicima održivosti. Osim toga, poduzeće navodi obuhvaćaju li takve politike određene skupine ili sve potrošače i/ili krajnje korisnike. |
16. |
Poduzeće opisuje svoje obveze u području politike zaštite ljudskih prava (123) koje su relevantne za potrošače i/ili krajnje korisnike, uključujući postupke i mehanizme za praćenje usklađenosti s UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, Deklaracijom Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu te Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća. U svojoj se objavi usmjerava na pitanja koja su značajna, kao i na opći pristup u odnosu na (124):
|
17. |
Poduzeće objavljuje jesu li i kako njegove politike u pogledu potrošača i/ili krajnjih korisnika usklađene s međunarodno priznatim instrumentima koji se posebno odnose na potrošače i/ili krajnje korisnike, uključujući vodeća načela Ujedinjenih naroda (UN) o poslovanju i ljudskim pravima. Poduzeće objavljuje i mjeru u kojoj su slučajevi nepoštovanja UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima, Deklaracije Međunarodne organizacije rada o temeljnim načelima i pravima na radu ili Smjernica OECD-a za multinacionalna poduzeća koje uključuju potrošače i/ili krajnje korisnike prijavljene u daljnjem dijelu njegova lanca vrijednosti te, ako je primjenjivo, navodi vrstu tih slučajeva (125). |
Zahtjev za objavljivanje S4-2 – Postupci za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima u vezi s učincima
18. |
Poduzeće objavljuje svoje opće postupke za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima i njihovim predstavnicima o stvarnim i potencijalnim učincima na njih. |
19. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje načina na koji poduzeće, u okviru svojeg kontinuiranog postupka dužne pažnje, surađuje s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima, njihovim legitimnim zastupnicima i pouzdanim zastupnicima u vezi sa značajnim, stvarnim i potencijalnim, pozitivnim i/ili negativnim učincima koji na njih utječu ili koji će vjerojatno utjecati na njih te uzimaju li se i na koji način perspektive potrošača i/ili krajnjih korisnika u obzir u procesima donošenja odluka poduzeća. |
20. |
Poduzeće objavljuje uzimaju li se u obzir i na koji način perspektive potrošača i/ili krajnjih korisnika u njegovim odlukama ili aktivnostima usmjerenima na upravljanje stvarnim i potencijalnim učincima na potrošače i/ili krajnje korisnike. To uključuje, ako je relevantno, objašnjenje:
|
21. |
Ako je primjenjivo, poduzeće objavljuje mjere koje poduzima kako bi dobilo uvid u perspektive potrošača i/ili krajnjih korisnika koji bi mogli biti posebno osjetljivi na učinke i/ili marginalizirani (na primjer osobe s invaliditetom ili djeca). |
22. |
Ako poduzeće ne može objaviti navedene informacije koje se zahtijevaju jer nije uspostavilo opći postupak za suradnju s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima, dužno je to navesti. Može objaviti rok u kojem namjerava uvesti takav postupak. |
Zahtjev za objavljivanje S4-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima potrošači i krajnji korisnici mogu izraziti zabrinutost
23. |
Poduzeće opisuje postupke koje je uspostavilo kako bi omogućilo sanaciju ili surađivalo u sanaciji negativnih učinaka na potrošače i krajnje korisnike s kojima je povezano, kao i kanale koji su potrošačima i krajnjim korisnicima dostupni za izražavanje zabrinutosti i njihovo rješavanje. |
24. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje formalnih načina na koje potrošači i/ili krajnji korisnici mogu izravno obavijestiti poduzeće o svojim zabrinutostima i potrebama i/ili putem kojih poduzeće podupire dostupnost takvih kanala (na primjer mehanizmi za pritužbe) na temelju svojih poslovnih odnosa te načina na koji se s tim potrošačima i/ili krajnjim korisnicima dalje surađuje u vezi s iznesenim problemima i djelotvornosti tih kanala. |
25. |
Poduzeće opisuje:
|
26. |
Poduzeće objavljuje procjenjuje li i kako jesu li potrošači i/ili krajnji korisnici svjesni tih struktura ili postupaka i imaju li povjerenja u njih kao način da izraze svoje zabrinutosti ili potrebe te da bi se one riješile. Osim toga, poduzeće objavljuje ima li uspostavljene politike za zaštitu pojedinaca od osvete kad koriste te strukture ili postupke. Ako su te informacije objavljene u skladu s ESRS-om G1-1, poduzeće se može pozvati na te informacije. |
27. |
Ako poduzeće ne može objaviti navedene informacije koje se zahtijevaju jer nije uspostavilo kanal za izražavanje zabrinutosti i/ili ne podupire dostupnost mehanizama na temelju svojih poslovnih odnosa, dužno je to navesti. Može objaviti vremenski okvir u kojem namjerava uspostaviti takav kanal ili postupke. |
Zahtjev za objavljivanje S4-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima te djelotvornost tih mjera
28. |
Poduzeće objavljuje način na koji poduzima mjere za rješavanje značajnih učinaka na potrošače i krajnje korisnike, upravljanje značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima te djelotvornost tih mjera. |
29. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje ostvariti dvostruki cilj. Prvo, cilj je pružiti uvid u sve
mjere
i inicijative kojima poduzeće nastoji:
Drugo, nastoji se omogućiti razumijevanje načina na koje poduzeće rješava značajne rizike i ostvaruje značajne prilike u vezi s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima. |
30. |
Poduzeće navodi sažet opis akcijskih planova i resursa za upravljanje svojim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na potrošače i krajnje korisnike u skladu s ESRS-om 2 MDR-A Mjere i resursi povezani s čimbenicima održivosti. |
31. |
U vezi sa značajnim učincima poduzeće opisuje:
|
32. |
U vezi s točkom 28. poduzeće opisuje:
|
33. |
U vezi sa značajnim rizicima i prilikama poduzeće opisuje:
|
34. |
Poduzeće objavljuje poduzima li i kako mjere kako bi izbjeglo ili doprinijelo značajnim negativnim učincima na potrošače i/ili krajnje korisnike vlastitim postupcima, uključujući, ako je relevantno, svoje prakse povezane s marketingom, prodajom i uporabom podataka. To može uključivati objavljivanje pristupa koji se primjenjuje kad je riječ o napetostima koje mogu nastati između sprečavanja ili ublažavanja značajnih negativnih učinaka i drugih poslovnih pritisaka. |
35. |
Pri pripremi te objave poduzeće razmatra jesu li prijavljeni ozbiljni problemi i slučajevi u vezi s ljudskim pravima povezani s njegovim potrošačima i/ili krajnjim korisnicima te, ako je primjenjivo, objavljuje te slučajeve (126). |
36. |
Ako poduzeće ocjenjuje djelotvornost mjere postavljanjem cilja, pri objavljivanju informacija potrebnih prema točki 32. podtočki (c) poduzeće uzima u obzir ESRS 2 MDR-T Praćenje djelotvornosti politika i mjera na temelju ciljnih vrijednosti. |
37. |
Poduzeće objavljuje koji su resursi dodijeljeni upravljanju njegovim značajnim učincima uz informacije koje korisnicima omogućuju da razumiju kako se upravlja značajnim učincima. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje S4-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama
38. |
Poduzeće objavljuje svoje vremenski ograničene ciljne vrijednosti usmjerene na rezultate koje je moglo utvrditi, a koje se odnose na:
|
39. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće upotrebljava vremenski ograničene ciljne vrijednosti usmjerene na rezultate kako bi potaknulo i izmjerilo napredak u rješavanju značajnih negativnih učinaka i/ili poticanju pozitivnih učinaka na potrošače i/ili krajnje korisnike i/ili u upravljanju značajnim rizicima i prilikama povezanima s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima. |
40. |
Sažet opis ciljnih vrijednosti za upravljanje njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama koji se odnose na potrošače i/ili krajnje korisnike mora sadržavati zahtjeve za informacije definirane u ESRS-u 2 MDR-T. |
41. |
Poduzeće objavljuje postupak utvrđivanja ciljeva, među ostalim je li i kako poduzeće izravno surađivalo s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima, njihovim legitimnim zastupnicima ili s pouzdanim zastupnicima koji imaju uvid u njihovu situaciju u:
|
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a S4 Potrošači i krajnji korisnici. Njime se olakšava primjena zahtjeva iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda.
Cilj
AR 1. |
Poduzeće može istaknuti posebna pitanja relevantna za značajni učinak za kraće razdoblje, na primjer inicijative koje se odnose na zdravlje i sigurnost potrošača i/ili krajnjih korisnika u vezi s kontaminacijom proizvoda ili ozbiljnom povredom privatnosti zbog masovnog curenja podataka. |
AR 2. |
Pregled socijalnih pitanja i pitanja ljudskih prava iz točke 2. ne podrazumijeva da bi sva ta pitanja trebalo objavljivati u svakom zahtjevu za objavljivanje u ovom standardu. Umjesto toga, u njemu se navodi popis pitanja koja poduzeće razmatra u svojoj procjeni značajnosti (upućivanje na ESRS 1 poglavlje 3. Dvostruka značajnost kao osnova za objavljivanje informacija o održivosti i ESRS 2 IRO-1) u vezi s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima te zatim objavljuje kao značajne učinke, rizike i prilike u okviru područja primjene ovog standarda. |
ESRS 2 Opće objave
Strategija
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-2 – Interesi i stajališta dionika
AR 3. |
U skladu s ESRS-om 2 SBM-2 poduzeće se mora upoznati s njime i mora navesti način na koji razmatra imaju li njegove strategije i poslovni model ulogu u stvaranju, pogoršanju ili (naprotiv) ublažavanju znatnih značajnih učinaka na potrošače i/ili krajnje korisnike te jesu li i kako poslovni model i strategija prilagođeni takvim značajnim učincima. |
AR 4. |
Iako potrošači i/ili krajnji korisnici možda ne surađuju s poduzećem na razini njegove strategije ili poslovnog modela, njihova stajališta mogu poslužiti kao temelj za način na koji poduzeće procjenjuje svoju strategiju i poslovni model. Poduzeće može objaviti stajališta (stvarnih ili potencijalnih) značajno pogođenih legitimnih zastupnika potrošača i/ili krajnjih korisnika ili pouzdanih zastupnika koji imaju uvid u njihovu situaciju. |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 SBM-3 – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelom
AR 5. |
Učinci na potrošače i/ili krajnje korisnike mogu proizlaziti iz poslovnog modela ili strategije poduzeća na brojne načine. Na primjer, učinci se mogu odnositi na prijedlog vrijednosti poduzeća (na primjer pružanje potencijala internetskim platformama za štetu na internetu i izvan njega), njegov lanac vrijednosti (na primjer brzina razvoja proizvoda ili usluga ili provedba projekata s rizicima za zdravlje i sigurnost) ili njegova struktura troškova i model prihoda (na primjer poticaji kojima se povećava prodaja i koji ugrožavaju potrošače). |
AR 6. |
Učinci na potrošače i/ili krajnje korisnike koji proizlaze iz strategije ili poslovnog modela isto tako mogu dovesti do značajnih rizika za poduzeće. Na primjer, ako se poslovni model poduzeća temelji na poticanju njegova prodajnog odjela na brzu prodaju velikih količina proizvoda ili usluge (npr. kreditne kartice ili lijekovi protiv boli), što dovodi do velike štete za potrošače, poduzeće se može suočiti s tužbama i narušavanjem ugleda što utječe na njegovo buduće poslovanje i vjerodostojnost. |
AR 7. |
Primjeri posebnih obilježja potrošača i/ili krajnjih korisnika koje poduzeće može uzeti u obzir pri odgovaranju na točku 11. uključuju mlade potrošače i/ili krajnje korisnike koji bi mogli biti podložniji učincima na njihov fizički i mentalni razvoj ili im nedostaje financijska pismenost i mogu biti podložniji izrabljivačkim prodajnim ili marketinškim praksama. Mogu uključivati i žene u kontekstu u kojem se žene redovito diskriminiraju u pogledu pristupa određenim uslugama ili stavljanja na tržište određenih proizvoda. |
AR 8. |
Kad je riječ o točki 12., rizici bi mogli nastati zbog ovisnosti poduzeća o potrošačima i/ili krajnjim korisnicima ako događaji male vjerojatnosti, ali velikog učinka, mogu izazvati financijske posljedice, npr. ako globalna pandemija ozbiljno utječe na egzistenciju određenih potrošača i uzrokuje velike promjene u obrascima potrošnje. |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje S4-1 – Politike za potrošače i krajnje korisnike
AR 9. |
Opis uključuje ključne informacije potrebne kako bi se osigurao vjeran prikaz politika koje se odnose na potrošače i krajnje korisnike te stoga poduzeće razmatra objavljivanje objašnjenja značajnih promjena politika donesenih u izvještajnoj godini (na primjer nova očekivanja za poslovne klijente, novi ili dodatni pristupi dužnoj pažnji i pravni lijekovi). |
AR 10. |
Ta politika može biti u obliku samostalne politike u pogledu potrošača i/ili krajnjih korisnika ili može biti uključena u širi dokument, kao što je etički kodeks ili opća politika o održivosti koju je poduzeće već objavilo u okviru drugog ESRS-a. U tim slučajevima poduzeće navodi točno unakrsno upućivanje kako bi se utvrdili aspekti politike koji ispunjavaju zahtjeve ovog zahtjeva za objavljivanje. |
AR 11. |
Pri objavljivanju informacija o usklađenosti svojih politika s UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima, poduzeće uzima u obzir da se u tim vodećim načelima upućuje na Međunarodnu povelju o ljudskim pravima, koja se sastoji od Opće deklaracije o ljudskim pravima i dvaju paktova kojima se ona provodi, te može objaviti informacije o usklađenosti s tim instrumentima. |
AR 12. |
Pri objavljivanju načina na koji su vanjske politike uključene, poduzeća mogu, na primjer, razmotriti unutarnje politike o prodaji i distribuciji te usklađivanje s drugim politikama relevantnima za potrošače i/ili krajnje korisnike. Poduzeće isto tako razmatra svoje politike za zaštitu istinitosti i korisnosti informacija koje se pružaju potencijalnim i stvarnim potrošačima i/ili krajnjim korisnicima prije i nakon prodaje. |
AR 13. |
Poduzeće može dati primjer vrsta priopćavanja svojih politika pojedincima, skupini pojedinaca ili subjektima za koje su relevantne, zato što se od njih očekuje da ih provode (na primjer zaposlenici poduzeća, ugovaratelji i dobavljači), zato što imaju izravan interes za njihovu provedbu (na primjer vlastiti radnici, ulagatelji). Može objaviti komunikacijske alate i kanale (na primjer, letci, bilteni, namjenske internetske stranice, društveni mediji, interakcije uživo, predstavnici radnika) kojima se nastoji omogućiti da politika bude dostupna i da različite skupine javnosti razumiju njezine posljedice. Poduzeće može objasniti i kako utvrđuje i uklanja moguće prepreke širenju, na primjer prevođenjem na relevantne jezike ili upotrebom grafičkih prikaza. |
Zahtjev za objavljivanje S4-2 – Postupci za suradnju s potrošačima i krajnjim korisnicima u vezi s učincima
AR 14. |
Pouzdani zastupnici koji poznaju interese, iskustva ili perspektive potrošača i krajnjih korisnika mogli bi uključivati nacionalna tijela za zaštitu potrošača za neke potrošače. |
AR 15. |
Pri opisivanju toga koja funkcija ili uloga ima operativnu odgovornost za takvu suradnju i/ili krajnju odgovornost poduzeće može objaviti je li riječ o namjenskoj ulozi ili funkciji ili dijelu šire uloge ili funkcije te jesu li ponuđene aktivnosti izgradnje kapaciteta kao podrška osoblju u suradnji. Ako ne može utvrditi takav položaj ili funkciju, može to navesti. Ta bi se objava mogla ispuniti i upućivanjem na informacije objavljene u skladu s ESRS-om 2 GOV-1 Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela. |
AR 16. |
Pri sastavljanju objava opisanih u točki 20. podtočkama (b) i (c) mogu se razmotriti sljedeći primjeri:
|
AR 17. |
Kako bi se prikazao način na koji su perspektive potrošača i/ili krajnjih korisnika bile temelj za konkretne odluke ili aktivnosti poduzeća, poduzeće može navesti primjere iz tekućeg izvještajnog razdoblja. |
Zahtjev za objavljivanje S4-3 – Postupci za sanaciju negativnih učinaka i kanali kojima potrošači i krajnji korisnici mogu izraziti zabrinutost
AR 18. |
Pri ispunjavanju zahtjeva utvrđenih u kriterijima za objavljivanje iz ESRS-a S4-3 poduzeće se može voditi sadržajem UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima te Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća usmjerenima na mehanizme za sanaciju i pritužbe. |
AR 19. |
Kanali za izražavanje zabrinutosti ili potreba uključuju mehanizme za pritužbe, dežurne telefonske linije, postupke dijaloga ili druga sredstva putem kojih potrošači i/ili krajnji korisnici ili njihovi legitimni zastupnici mogu izraziti zabrinutost zbog učinaka ili objasniti potrebe koje bi htjeli da poduzeće riješi. To bi moglo uključivati kanale koje poduzeće izravno osigurava i objavljuje se uz sve druge mehanizme koje poduzeće može upotrijebiti za stjecanje uvida u upravljanje učincima na potrošače i/ili krajnje korisnike, kao što su revizije usklađenosti. Ako se poduzeće oslanja isključivo na informacije o postojanju takvih kanala koje pružaju njegovi poslovni odnosi kako bi odgovorilo na taj zahtjev, može to navesti. |
AR 20. |
Kako bi se pružio bolji uvid u informacije obuhvaćene ESRS-om S4-3, poduzeće može pružiti uvid u to mogu li i kako potrošači i/ili krajnji korisnici na koje bi to moglo utjecati imati pristup kanalima na razini poduzeća koje utječe na njih u vezi sa svakim značajnim učinkom. |
AR 21. |
Mehanizmi trećih strana mogli bi uključivati one kojima upravljaju vlada, nevladine organizacije, industrijska udruženja i druge suradničke inicijative. S obzirom na opseg tih mehanizama poduzeće može objaviti jesu li oni dostupni svim potrošačima i/ili krajnjim korisnicima na koje bi poduzeće moglo potencijalno ili stvarno značajno utjecati ili pojedincima ili organizacijama koje djeluju u njihovo ime ili koje su na neki drugi način u mogućnosti biti svjesne negativnih učinaka te preko kojih potrošači i/ili krajnji korisnici (ili pojedinci ili organizacije koje djeluju u njihovo ime ili koje su na neki drugi način u mogućnosti biti svjesne negativnih učinaka) može podnijeti pritužbe ili izraziti zabrinutost u vezi s vlastitim aktivnostima poduzeća. |
AR 22. |
U vezi sa zaštitom pojedinaca koji se koriste mehanizmima zaštite od osvete poduzeće može opisati postupa li s pritužbama povjerljivo i tako da poštuje prava na privatnost i zaštitu podataka i omogućuju li potrošačima i/ili krajnjim korisnicima da ih koriste anonimno (na primjer zastupanjem treće strane). |
AR 23. |
Pri objašnjavanju toga zna li i kako poduzeće da su potrošači i/ili krajnji korisnici svjesni tih kanala i da imaju povjerenja u bilo koji od njih, poduzeće može navesti relevantne i pouzdane podatke o djelotvornosti tih kanala iz perspektive samih potrošača i/ili krajnjih korisnika. Primjeri izvora informacija su ankete za potrošače i/ili krajnje korisnike koji su se koristili takvim kanalima i njihove razine zadovoljstva postupkom i rezultatima. Kako bi se prikazala razina upotrebe takvih kanala, poduzeće može objaviti broj pritužbi zaprimljenih od potrošača i/ili krajnjih korisnika u izvještajnom razdoblju. |
AR 24. |
Pri opisivanju djelotvornosti kanala za izražavanje zabrinutosti potrošača i/ili krajnjih korisnika poduzeće se može voditi sljedećim pitanjima, na temelju „kriterija djelotvornosti izvansudskih mehanizama za pritužbe”, kako je utvrđeno u UN-ovim vodećim načelima o poslovanju i ljudskim pravima. Sljedeća razmatranja mogu se primijeniti na pojedinačnoj osnovi ili na kolektivni sustav kanala:
Za više informacija vidjeti načelo br. 31 UN-ovih vodećih načela o poslovanju i ljudskim pravima. |
Zahtjev za objavljivanje S4-4 – Poduzimanje mjera za značajne učinke na potrošače i krajnje korisnike, pristupi upravljanju značajnim rizicima i ostvarivanje značajnih prilika povezanih s potrošačima i krajnjim korisnicima te djelotvornost tih mjera
AR 25. |
Možda će trebati vremena kako bi se razumjeli negativni učinci i način na koji poduzeće može biti uključeno u njih putem daljnjeg dijela svojeg lanca vrijednosti te kako bi se utvrdili odgovarajući odgovori i kako bi se oni primijenili u praksi). Stoga poduzeće uzima u obzir:
|
AR 26. |
Odgovarajuće mjere mogu se razlikovati ovisno o tome uzrokuje li poduzeće značajni učinak ili mu pridonosi ili je li značajni učinak izravno povezan s njegovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama na temelju poslovnog odnosa. |
AR 27. |
S obzirom na to da značajni negativni učinci na potrošače i/ili krajnje korisnike koji su se dogodili u izvještajnom razdoblju mogu biti povezani i sa subjektima ili poslovanjem izvan njegove izravne kontrole, poduzeće može objaviti nastoji li i na koji način iskoristiti svoj utjecaj u relevantnim poslovnim odnosima za upravljanje tim učincima. To može uključivati upotrebu komercijalnog utjecaja (na primjer provedba ugovornih zahtjeva s poslovnim odnosima ili uvođenje poticaja), drugih oblika utjecaja u okviru odnosa (kao što je pružanje osposobljavanja ili izgradnja kapaciteta u pogledu ispravne uporabe proizvoda ili prodajnih praksi za poslovne odnose) ili zajedničkog utjecaja s kolegama ili drugim akterima (kao što su inicijative usmjerene na odgovorni marketing ili sigurnost proizvoda). |
AR 28. |
Kad objavljuje svoje sudjelovanje u određenom sektoru ili inicijativi s više dionika u okviru svojih mjera za rješavanje znatnih negativnih učinaka, poduzeće može objaviti kako se inicijativom i njegovim vlastitim sudjelovanjem nastoji ublažiti dotični značajni učinak. U skladu s ESRS-om S4-5 može objaviti informacije o relevantnim ciljevima utvrđenima u inicijativi i napretku prema njima. |
AR 29. |
Kad objavljuje uzima li i kako poduzeće u obzir stvarne i potencijalne učinke na potrošače i/ili krajnje korisnike u odlukama o prekidu poslovnih odnosa te nastoji li i kako riješiti moguće negativne učinke prestanka radnog odnosa, poduzeće može navesti primjere. |
AR 30. |
Pri objavljivanju načina na koji prati učinkovitost svojih mjera za upravljanje značajnim učincima u izvještajnom razdoblju, poduzeće može objaviti sva iskustva stečena u prethodnom i tekućem izvještajnom razdoblju. |
AR 31. |
Postupci koji se upotrebljavaju za praćenje djelotvornosti mjera mogu uključivati unutarnju ili vanjsku reviziju ili provjeru, sudske postupke i/ili povezane odluke suda, procjene učinka, sustave mjerenja, povratne informacije dionika, mehanizme za pritužbe, vanjske ocjene uspješnosti i ocjenjivanje prema referentnim vrijednostima. |
AR 32. |
izvještavanjem o djelotvornosti nastoji se omogućiti razumijevanje poveznica između mjera koje poduzima poduzeće i djelotvornog upravljanja učincima. |
AR 33. |
Kad je riječ o inicijativama ili postupcima koje poduzeće ima koji se temelje na potrebama potrošača i/ili krajnjih korisnika i razini njihove provedbe, poduzeće može objaviti:
|
AR 34. |
Poduzeće može objaviti jesu li inicijative ili postupci kojima se primarno nastoje ostvariti pozitivni učinci na potrošače i/ili krajnje korisnike osmišljeni i za potporu postizanju jednog ili više UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Na primjer, predanošću promicanju cilja održivog razvoja UN-a br. 3 o „osiguranju zdravog života i promicanju dobrobiti za sve u svakoj životnoj dobi” poduzeće može aktivno raditi na tome da njegovi proizvodi postanu manje ovisni i štetni za fizičko i psihološko zdravlje. |
AR 35. |
Pri objavljivanju željenih pozitivnih rezultata svojih mjera za potrošače i/ili krajnje korisnike potrebno je razlikovati dokaze o određenim aktivnostima (na primjer da je x broj potrošača primio informacije o zdravim prehrambenim navikama) od dokaza o stvarnim ishodima za potrošače i/ili krajnje korisnike (na primjer da je x broj potrošača usvojilo zdravije prehrambene navike). |
AR 36. |
Kad otkriva imaju li inicijative ili postupci ulogu i u ublažavanju značajnih negativnih učinaka, poduzeće može, na primjer, razmotriti programe kojima se nastoji poduprijeti povećana svijest o riziku od internetskih prijevara, što dovodi do smanjenja broja slučajeva u kojima su krajnji korisnici suočeni s povredama privatnosti podataka. |
AR 37. |
Pri objavljivanju značajnih rizika i prilika povezanih s učincima ili
ovisnostima
o potrošačima i/ili
krajnjim korisnicima
poduzeće može uzeti u obzir sljedeće:
|
AR 38. |
Pri objavljivanju informacija o tome pretvaraju li se ovisnosti u rizike poduzeće uzima u obzir vanjska kretanja. |
AR 39. |
Pri objavljivanju politika, mjera i resursa te ciljnih vrijednosti povezanih s upravljanjem značajnim rizicima i prilikama, ako rizici i prilike proizlaze iz značajnog učinka, poduzeće može uputiti na svoje objave na politike, mjere te resurse i ciljne vrijednosti povezane s tim učinkom. |
AR 40. |
Poduzeće razmatra u kojoj su mjeri njegovi postupci upravljanja značajnim rizicima povezanima s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima integrirani u njegove postojeće postupke upravljanja rizicima i na koji način. |
AR 41. |
Kad objavljuje informacije o resursima koji su dodijeljeni za upravljanje značajnim učincima, poduzeće može objaviti koje su unutarnje funkcije uključene u upravljanje učincima i koje vrste mjera poduzimaju kako bi se otklonili negativni i potaknuli pozitivni učinci. |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje S4-5 – Ciljne vrijednosti za upravljanje značajnim negativnim učincima, poticanje pozitivnih učinaka i upravljanje značajnim rizicima i prilikama
AR 42. |
Pri objavljivanju ciljnih vrijednosti u vezi s potrošačima i/ili krajnjim korisnicima poduzeće može objaviti:
|
AR 43. |
Ciljne vrijednosti povezane sa značajnim rizicima i prilikama mogu biti iste ili različite od ciljnih vrijednosti povezanih sa značajnim učincima. Na primjer, cilj osiguravanja jednakog pristupa financiranju za nedovoljno opskrbljene potrošače mogao bi smanjiti učinke diskriminacije na te potrošače i povećati broj klijenata poduzeća. |
AR 44. |
Poduzeće također može razlikovati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljne vrijednosti koje obuhvaćaju istu obvezu politike. Na primjer, glavni cilj poduzeća može biti da svoje internetske usluge učine pristupačnima osobama s invaliditetom, s dugoročnim ciljem prilagodbe 100 % svojih internetskih usluga do 2025. i kratkoročnim ciljem dodavanja x broja pristupačnih značajki svake godine do 2025. |
AR 45. |
Pri izmjeni ili zamjeni ciljne vrijednosti u izvještajnom razdoblju poduzeće može objasniti tu promjenu upućivanjem na znatne promjene poslovnog modela ili na šire promjene prihvaćenog standarda ili propisa iz kojih proizlazi ciljna vrijednost kako bi se pružile kontekstualne informacije u skladu s ESRS-om 2 BP-2 Objave o posebnim okolnostima. |
ESRS G1
POSLOVNO PONAŠANJE
SADRŽAJ
Cilj
Interakcija s drugim ESRS-ima
Zahtjevi za objavljivanje
– |
ESRS 2 Opće objave |
Upravljanje
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 GOV-1 – Uloga administrativnih, nadzornih i upravljačkih tijela |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika |
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-1 – Politike poslovnog ponašanja i korporativna kultura |
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-2 – Upravljanje odnosima s dobavljačima |
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-3 – Sprečavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-4 – Potvrđeni slučajevi korupcije ili podmićivanja |
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-5 – Politički utjecaj i lobiranje |
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-6 – Prakse plaćanja |
Dodatak A: |
Zahtjevi za primjenu |
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-1 – Korporativna kultura i politike poslovnog ponašanja |
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-2 – Upravljanje odnosima s dobavljačima |
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-3 – Sprečavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja |
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-5 – Politički utjecaj i lobiranje |
– |
Zahtjev za objavljivanje G1-6 – Prakse plaćanja |
Cilj
1. |
Cilj je ovog standarda utvrditi zahtjeve za objavljivanje koji će korisnicima izjava o održivosti omogućiti da razumiju strategiju i pristup poduzeća, njegove procese i postupke te njegovu uspješnost u pogledu poslovnog ponašanja. |
2. |
Ovaj se standard bavi sljedećim pitanjima, koja se u ovom standardu zajednički nazivaju „poslovno ponašanje ili pitanja poslovnog ponašanja”:
|
Interakcija s drugim ESRS-ima
3. |
Sadržaj ovog standarda o općim objavama i upravljanju učincima, rizicima i prilikama te pokazateljima i ciljnim vrijednostima čita se zajedno s ESRS-om 1 Opća načela odnosno ESRS-om 2 Opći zahtjevi. |
Zahtjevi za objavljivanje
ESRS 2 Opće objave
4. |
Zahtjeve iz ovog odjeljka trebalo bi čitati zajedno s objavama u skladu s ESRS-om 2 o upravljanju (GOV), strategiji (SBM) i upravljanju učincima, rizicima i prilikama (IRO) te bi o njima trebalo izvještavati zajedno s tim objavama. |
Upravljanje
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 GOV-1 – Uloga administrativnih, nadzornih i upravljačkih tijela
5. |
Pri objavljivanju informacija o ulozi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela, poduzeće obuhvaća sljedeće aspekte:
|
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje povezan s ESRS-om 2 IRO-1 – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika
6. |
Pri opisivanju postupka utvrđivanja značajnih učinaka, rizika i prilika povezanih s pitanjima poslovnog ponašanja, poduzeće objavljuje sve relevantne kriterije korištene u postupku, uključujući lokaciju, djelatnost, sektor i strukturu transakcije. |
Zahtjev za objavljivanje G1-1 – Politike poslovnog ponašanja i korporativna kultura
7. |
Poduzeće objavljuje svoje politike povezane s pitanjima poslovnog ponašanja i načina na koji njeguje svoju korporativnu kulturu. |
8. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje mjere u kojoj poduzeće ima politike za utvrđivanje, procjenu, upravljanje i/ili sanaciju svojih značajnih učinaka, rizika i prilika koji se odnose na pitanja poslovnog ponašanja. Njime se nastoji i pružiti uvid u pristup poduzeća korporativnoj kulturi. |
9. |
Objave propisane u točki 7. uključuju način na koji poduzeće uspostavlja, razvija, promiče i ocjenjuje svoju korporativnu kulturu. |
10. |
Objave iz točke 7. obuhvaćaju sljedeće aspekte koji se odnose na politike poduzeća povezane s poslovnim ponašanjem:
|
11. |
Poduzeća na koja se primjenjuju pravni zahtjevi u skladu s nacionalnim pravom kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/1937 ili ekvivalentnim pravnim zahtjevima kad je riječ o zaštiti zviždača, mogu se pridržavati objave navedene u točki 10. podtočki (d) i navesti da se na njih primjenjuju ti pravni zahtjevi. |
Zahtjev za objavljivanje G1-2 – Upravljanje odnosima s dobavljačima
12. |
Poduzeće navodi informacije o upravljanju svojim odnosima s dobavljačima i svojim učincima na vlastiti lanac opskrbe. |
13. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti razumijevanje načina na koji poduzeće upravlja svojim postupkom nabave, uključujući pravedno ponašanje prema dobavljačima. |
14. |
Poduzeće navodi opis svoje politike za sprečavanje zakašnjelih plaćanja, osobito MSP-ovima. |
15. |
Objava koja se zahtijeva na temelju točke 12. uključuje sljedeće informacije:
|
Zahtjev za objavljivanje G1-3 – Sprečavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja
16. |
Poduzeće navodi informacije o svojem sustavu za sprečavanje i otkrivanje, istraživanje i odgovor na optužbe ili slučajeve povezane s korupcijom i podmićivanjem, uključujući povezano osposobljavanje. |
17. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti informacije o transparentnosti ključnih postupaka poduzeća za sprečavanje i otkrivanje korupcije/podmićivanja i postupanje s optužbama za korupciju i podmićivanje. To uključuje osposobljavanje koje se pruža vlastitim radnicima i/ili informacije koje se pružaju interno ili dobavljačima. |
18. |
Objava u skladu s točkom 16. uključuje sljedeće informacije:
|
19. |
Ako nema takve postupke, poduzeće objavljuje tu činjenicu i, prema potrebi, svoje planove za njihovo uvođenje. |
20. |
Objave u skladu s točkom 16. uključuju informacije o tome kako poduzeće priopćava svoje politike onima za koje su relevantne kako bi se osigurala dostupnost politike i razumijevanje njezinih posljedica. |
21. |
Objava u skladu s točkom 16. uključuje informacije o sljedećem u pogledu osposobljavanja:
|
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje G1-4 – Slučajevi korupcije ili podmićivanja
22. |
Poduzeće navodi informacije o slučajevima korupcije ili podmićivanja u izvještajnom razdoblju. |
23. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje omogućiti informacije o transparentnosti slučajeva povezanih s korupcijom ili podmićivanjem u izvještajnom razdoblju i povezanih ishoda. |
24. |
Poduzeće objavljuje:
|
25. |
Poduzeće može objaviti informacije o sljedećem:
|
26. |
U zahtijevanim objavama navode se slučajevi koji uključuju sudionike njegova lanca vrijednosti samo ako su poduzeće ili njegovi zaposlenici izravno uključeni. |
Zahtjev za objavljivanje G1-5 – Politički utjecaj i lobiranje
27. |
Poduzeće navodi informacije o aktivnostima i obvezama povezanima s izvršavanjem političkog utjecaja, uključujući lobiranje povezano s njegovim značajnim učincima, rizicima i prilikama. |
28. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje staviti na raspolaganje informacije o transparentnosti aktivnosti i obveza poduzeća povezanih s izvršavanjem njegova političkog utjecaja s političkim doprinosima, uključujući vrste i svrhu lobiranja. |
29. |
Objava u skladu s točkom 27. uključuje:
|
30. |
Objava uključuje i informacije o imenovanju svih članova administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji su bili na usporedivom položaju u javnoj upravi (uključujući regulatore) u razdoblju od dvije godine prije takvog imenovanja u tekućem izvještajnom razdoblju. |
Zahtjev za objavljivanje G1-6 – Prakse plaćanja
31. |
Poduzeće dostavlja informacije o svojim praksama plaćanja, posebno u pogledu kašnjenja plaćanja malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi). |
32. |
Cilj je ovog zahtjeva za objavljivanje pružiti uvid u ugovorne uvjete plaćanja i rezultate s obzirom na plaćanja, osobito u pogledu učinaka tih uvjeta na MSP-ove, konkretno u vezi sa zakašnjelim plaćanjima MSP-ovima. |
33. |
Objava na temelju točke 31. uključuje:
|
Dodatak A
Zahtjevi za primjenu
Ovaj je Dodatak sastavni dio ESRS-a G1 Poslovno ponašanje. Njime se olakšava primjena zahtjeva za objavljivanje iz ovog standarda i jednako je važan kao i drugi dijelovi standarda.
Upravljanje učincima, rizicima i prilikama
Zahtjev za objavljivanje G1-1 – Politike poslovnog ponašanja i korporativna kultura
AR 1. |
Poduzeće pri utvrđivanju svoje objave na temelju točke 7. može uzeti u obzir sljedeće aspekte:
|
Zahtjev za objavljivanje G1-2 – Upravljanje odnosima s dobavljačima
AR 2. |
Za potrebe ovog standarda upravljanje odnosima s dobavljačima poduzeća može uključivati sljedeće:
|
AR 3. |
„Ranjivi dobavljači” uključuju dobavljače koji su izloženi znatnim gospodarskim, okolišnim i/ili socijalnim rizicima. |
Zahtjev za objavljivanje G1-3 – Sprečavanje i otkrivanje korupcije i podmićivanja
AR 4. |
„Rizične funkcije” znači funkcije za koje se smatra da su izložene riziku od korupcije i podmićivanja zbog svojih zadaća i odgovornosti. |
AR 5. |
Objave mogu uključivati pojedinosti o procjenama i/ili utvrđivanju rizika, kao i programe praćenja i/ili postupke unutarnje kontrole koje poduzeće provodi radi otkrivanja korupcije i podmićivanja. |
AR 6. |
Politike poduzeća koje se odnose na korupciju i podmićivanje mogu biti relevantne za određene skupine ljudi ili zato što se od njih očekuje da ih provode (na primjer zaposlenici poduzeća, ugovaratelji i dobavljači) ili zato što imaju izravan interes za njihovu provedbu (na primjer radnici u lancu vrijednosti, ulagatelji). Poduzeće za priopćavanje politika tim skupinama može objaviti komunikacijske alate i kanale (npr. letci, bilteni, namjenske internetske stranice, društveni mediji, interakcije uživo, sindikati i/ili predstavnici radnika). To može uključivati i utvrđivanje i/ili uklanjanje mogućih prepreka širenju, na primjer prevođenjem na relevantne jezike ili upotrebom grafičkih prikaza. |
AR 7. |
Poduzeće može objaviti analizu svoje aktivnosti osposobljavanja, na primjer prema regiji osposobljavanja ili kategoriji vlastite radne snage ako se njegovi programi znatno razlikuju na temelju takvih čimbenika i ako bi takve informacije bile korisne korisnicima. |
AR 8. |
Poduzeće može prikazati zahtijevane informacije o osposobljavanju koristeći sljedeću tablicu:
Primjer osposobljavanja za suzbijanje korupcije i podmićivanja U financijskoj godini 20XY. ABC je pružio osposobljavanje svojim rizičnim vlastitim radnicima u pogledu svoje politike (vidjeti bilješku x). Za te je rizične funkcije osposobljavanje obvezno, ali ABC je omogućio i dobrovoljno osposobljavanje za druge vlastite radnike. U nastavku su navedene pojedinosti o njegovu osposobljavanju tijekom godine:
|
Pokazatelji i ciljne vrijednosti
Zahtjev za objavljivanje G1-5 – Politički utjecaj i lobiranje
AR 9. |
Za potrebe ovog standarda „politički doprinos” znači financijska potpora ili potpora u naravi koja se pruža izravno političkim strankama, njihovim izabranim predstavnicima ili osobama koje se kandidiraju za političku službu. Financijski doprinosi mogu uključivati donacije, zajmove, sponzorstva, predujmove za usluge, ili kupnju ulaznica za događanja u svrhu prikupljanja sredstava i druge slične aktivnosti. Doprinosi u naravi mogu uključivati oglašavanje, upotrebu objekata, dizajn i tiskanje, donaciju opreme, osiguravanje članstva u odboru, zapošljavanje ili savjetovanje za izabrane političare ili kandidate za političku službu. |
AR 10. |
„Neizravni politički doprinos” odnosi se na političke doprinose dane preko posredničke organizacije kao što je lobist ili dobrotvorna organizacija ili na potporu danu organizaciji kao što je skupina za strateško promišljanje ili trgovinsko udruženje koje je povezano s određenim političkim strankama ili ciljevima ili ih podupire. |
AR 11. |
Pri utvrđivanju „usporedivog položaja” u ovom standardu poduzeće uzima u obzir razne čimbenike, uključujući razinu odgovornosti i opseg poduzetih aktivnosti. |
AR 12. |
Poduzeće može navesti sljedeće informacije o svojim financijskim doprinosima ili doprinosima u naravi u vezi s troškovima lobiranja:
|
AR 13. |
Ako je poduzeće zakonski obvezno biti član gospodarske komore ili druge organizacije koja zastupa njegove interese, može to objaviti. |
AR 14. |
Pri ispunjavanju zahtjeva iz točke 29. podtočke (c) poduzeće razmatra usklađenost svojih javnih izjava o značajnim učincima, rizicima i prilikama sa svojim lobiranjem. |
AR 15. |
U nastavku je naveden mogući primjer takvih objava:
Primjer političkog angažmana (uključujući lobiranje) Financijske godine 20XY. ABC je bio uključen u aktivnosti povezane s predloženim propisom XXX, koji bi mogao imati znatne negativne učinke na njegov poslovni model ako se provede u trenutačnom obliku. ABC smatra da će, iako će se predloženim propisom ostvariti određena poboljšanja regulatornog sustava, na primjer xxx, u njegovu sadašnjem obliku troškovi povezani s xxx premašiti koristi. ABC i njegovi kolege nastavljaju surađivati s XXX (regulatorno tijelo) na poboljšanju te ravnoteže. ABC je isto tako podupirao političku stranku QRP u Državi X i stranku EFG u Državi Y jer obje... ABC je registriran u lokalnom registru transparentnosti, tj. u XYZ-u, a njegov registracijski broj je 987234. Iznosi u tisućama EUR.
|
Zahtjev za objavljivanje G1-6 – Prakse plaćanja
AR 16. |
U nekim se slučajevima standardni ugovorni uvjeti plaćanja poduzeća mogu znatno razlikovati ovisno o državi ili vrsti dobavljača. U takvim slučajevima informacije o standardnim uvjetima po glavnim kategorijama dobavljača ili državi ili geografskoj regiji mogu biti primjeri dodatnih kontekstualnih informacija kojima se objašnjavaju objave iz točke 33. podtočke (b). |
AR 17. |
Primjer načina na koji bi opis objava o standardnim ugovornim uvjetima iz točke 33. podtočke (b) mogao izgledati:
Prema svojim standardnim ugovornim uvjetima plaćanja društvo ABC plaća po primitku računa za trgovce na veliko, na koje otpada otprilike 80 % njegovih godišnjih računa. Približno 5 % njegovih godišnjih računa odnosi se na plaćanje za primljene usluge u roku od 30 dana od primitka računa. Ostatak računa plaća se u roku od 60 dana od primitka, osim za one u državi X, koji se u skladu sa standardima tržišta plaćaju u roku od 90 dana od primitka. |
(1) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(2) Direktiva (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (SL L 322, 16.12.2022., str. 15.).
(3) UN-ovo vodeće načelo br. 16 i njegov komentar; i UN-ov Vodič za tumačenje, pitanja 21. i 25. te Smjernice OECD-a, poglavlje II. o općim politikama (točka A.10.) i poglavlje IV. o ljudskim pravima (točka 4.; i točka 44. komentara); te Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji, odjeljak II. (1.1. i 1.2.) i Prilog, pitanja 14. i 15.
(4) UN-ovo vodeće načelo br. 18 i njegov komentar, UN-ovo vodeće načelo br. 20, komentari UN-ovih vodećih načela br. 21 i 29 te UN-ovo vodeće načelo br. 31(h) i njegov komentar; i UN-ov Vodiču za tumačenje, pitanja 30., 33., 42. i 76. te Smjernice OECD-a, poglavlje II. o općim politikama (točka A.14 i točka 25. komentara); te Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji, odjeljak II. (2.1.c, 2.3. 2.4.a, 3.1.b i 3.1.f) te pitanja od 8. do 11. u Prilogu.
(5) UN-ova vodeća načela br. 17, 18 i 24 i njihovi komentari te komentar na UN-ovo vodeće načelo br. 29; i UN-ov Vodiču za tumačenje, pitanja 9., 12.,13., 27., 28., 36.–42. i 85.–89. i Smjernice OECD-a, poglavlje II. o općim politikama (točke A.10 i A.11 i točka 14. komentara) te poglavlje IV. o ljudskim pravima (točke 1. i 2. te točke 41.–43. komentara) i Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji, odjeljak II. (2.1.–2,4.) te pitanja 3.–5. i 19.–31. u Prilogu).
(6) UN-ova vodeća načela br. 19, 22 i 23 i njihovi komentari; i Smjernice UN-a za tumačenje, pitanja 11., 32., 46., 47., 64.–68., 82. i 83. i Smjernice OECD-a, poglavlje II. o općim politikama (točka A.12. i točke 18.–22. komentara) i poglavlje IV. o ljudskim pravima (točke 3., 42. i 43. komentara); te Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji, odjeljak II. (3.1. i 3.2.) i pitanja 32.–40. u Prilogu).
(7) UN-ova vodeća načela br. 20 i 31(g) i njihovi komentari; i UN-ov Vodič za tumačenje, pitanja 49.–53. i 80. i Smjernice OECD-a o dužnoj pažnji, odjeljak II. (4.1. i 5.1.) te pitanja 41.–47. u Prilogu.
(8) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).
(9) Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14.7.2007., str. 17.).
(10) Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.).
(11) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(12) Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ | (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.).
(13) Te su informacije potrebne: sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 13 u tablici 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 od 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Rodna raznolikost u upravi”) i administratorima referentnih vrijednosti za objavljivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika na koje se primjenjuje Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1816 od 17. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća kako je utvrđeno pokazateljem „Prosječni ponderirani omjer žena i muškaraca među članovima uprave” u odjelcima 1. i 2. Priloga II.
(14) Te su informacije potrebne administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816, kako je utvrđeno pokazateljem „ponderirani prosječni postotak članova uprave koji su neovisni” iz odjeljka 1. Priloga II.
(15) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 10 u tablici 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje politike dužne pažnje”).
(16) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 4 u tablici 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Izloženost prema društvima koja posluju u sektoru fosilnih goriva”).
(17) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).
(18) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2178 оd 6. srpnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem sadržaja i prikaza informacija o okolišno održivim ekonomskim djelatnostima koje objavljuju poduzeća na koja se primjenjuje članak 19.a ili članak 29.a Direktive 2013/34/EU i utvrđivanjem metodologije obveznog objavljivanja informacija (SL L 443, 10.12.2021., str. 9.).
(19) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 9 u tablici 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Ulaganja u društva koja proizvode kemikalije”).
(20) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 14 u tablici 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Izloženost prema kontroverznom oružju (protupješačke mine, kazetno streljivo, kemijsko i biološko oružje)”).
(21) Te su informacije potrebne administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1818 kako je utvrđeno u članku 12. stavku 1. točki (b).
(22) Članak 18. stavak 1. podtočka (a) Direktive 2013/34/EU: „neto prihod raščlanjen po kategorijama aktivnosti i zemljopisnim tržištima, ako se te kategorije i tržišta znatno međusobno razlikuju, uzimajući u obzir način na koji je organizirana prodaja proizvoda i pružanje usluga”.
(23) Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).
(24) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Uredba o kapitalnim zahtjevima ili CRR) (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(25) Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.).
(26) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
(27) Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1816 od 17. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu objašnjenja u izjavi o referentnoj vrijednosti o načinu na koji se okolišni, socijalni i upravljački čimbenici uzimaju u obzir u svakoj pruženoj i objavljenoj referentnoj vrijednosti (SL L 406, 3.12.2020., str. 1.).
(28) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453 od 30. studenoga 2022. o izmjeni provedbenih tehničkih standarda utvrđenih u Provedbenoj uredbi (EU) 2021/637 u vezi s objavom okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika (SL L 324,19.12.2022., str.1.).
(29) Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1818 od 17. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu minimalnih standarda za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom (SL L 406, 3.12.2020., str. 17.).
(30) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
(31) Delegirana uredba Komisije (EU) 2020/1818 od 17. srpnja 2020. o dopuni Uredbe (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu minimalnih standarda za referentne vrijednosti EU-a za klimatsku tranziciju i referentne vrijednosti EU-a usklađene s Pariškim sporazumom (SL L 406, 3.12.2020., str. 17.).
(32) Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).
(33) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).
(34) Provedbena uredba Komisije (EU) 2022/2453 od 30. studenoga 2022. o izmjeni provedbenih tehničkih standarda utvrđenih u Provedbenoj uredbi (EU) 2021/637 u vezi s objavom okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika (SL L 324,19.12.2022., str.1.).
(35) Te su informacije usklađene s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (Europski zakon o klimi). i člankom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).
(36) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1).
(37) Iznosi kapitalnih rashoda koji su uzeti u obzir odnose se na sljedeće oznake NACE:
(a) |
B.05 Vađenje ugljena i lignita, B.06 Vađenje sirove nafte i prirodnog plina (ograničeno na sirovu naftu), B.09.1 Pomoćne djelatnosti za vađenje nafte i prirodnog plina (ograničeno na sirovu naftu); |
(b) |
C.19. Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda; |
(c) |
D.35.1. – Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije; |
(d) |
D.35.3. – Opskrba parom i klimatizacija (ograničeno na proizvodnju energije i/ili topline iz ugljena i nafte); |
(e) |
G.46.71. – Trgovina na veliko krutim, tekućim i plinovitim gorivima i srodnim proizvodima (ograničeno na kruta i tekuća goriva). |
Kad je riječ o djelatnostima koje su povezane s plinom, definicija pod oznakom NACE odnosi se na djelatnosti s izravnim emisijama stakleničkih plinova koje su veće od 270 g CO2/KWh.
(38) Taj zahtjev za objavljivanje uključen je u skladu sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – obrazac 1. Tranzicijski rizik klimatskih promjena; i usklađen je s člankom 12. stavkom 1. točkama od (d) do (g) i člankom 12. stavkom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).
(39) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 4 u tablici 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Ulaganja u društva koja nemaju inicijative za smanjenje emisija ugljika”); i usklađene su s člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).
(40) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem br. 5 u tablici 1 Priloga I. povezanoj Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Udio potrošnje i proizvodnje energije iz neobnovljivih izvora”). Raščlamba služi kao upućivanje na dodatni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem br. 5 u tablici 2 istog priloga („raščlamba potrošnje energije prema vrsti energije iz neobnovljivih izvora”).
(41) U skladu sa zahtjevima delegiranih akata za vodik iz obnovljivih izvora: Delegirana uredba Komisije od 10. veljače 2023. o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem metodologije Unije za detaljna pravila za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu i Delegirana uredba Komisije od 10. veljače 2023. o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem minimalne granične vrijednosti za uštede emisija stakleničkih plinova povezanih s gorivima iz recikliranog ugljika i metodologije za procjenu ušteda emisija stakleničkih plinova povezanih s obnovljivim tekućim i plinovitim gorivima nebiološkog podrijetla namijenjenima uporabi u prometu te gorivom iz recikliranog ugljika.
(42) Sektori koji znatno utječu na klimu su oni navedeni u odjeljcima od A do H i odjeljku L NACE-a (kako je definirano u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288).
(43) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem br. 5 u tablici 1 Priloga I. povezanoj Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Udio potrošnje i proizvodnje energije iz neobnovljivih izvora”).
(44) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem br. 6 u tablici 1 Priloga I. povezanoj Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Intenzitet potrošnje energije po sektorima koji znatno utječu na klimu”).
(45) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljima br. 1 i 2 u tablici 1 Priloga I. povezanoj Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Emisije stakleničkih plinova” i „ugljični otisak”). Usklađene su s člankom 5. stavkom 1., člankom 6. i člankom 8. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).
(46) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem br. 3 u tablici 1 Priloga I. povezanoj Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Intenzitet emisija stakleničkih plinova u društvima u koja se ulaže”). Usklađene su s člankom 8. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).
(47) Te su informacije usklađene s člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (Europski zakon o klimi).
(48) Te su informacije usklađene s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).
(49) Taj zahtjev za objavljivanje u skladu je sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – obrazac 5.: Knjiga pozicija – Fizički rizik klimatskih promjena: Izloženosti koje podliježu fizičkom riziku.
(50) Taj zahtjev za objavljivanje u skladu je sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – obrazac 5.: Knjiga pozicija – Fizički rizik klimatskih promjena: Izloženosti koje podliježu fizičkom riziku.
(51) Taj zahtjev za objavljivanje u skladu je sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – obrazac 2.: Knjiga pozicija kojima se ne trguje – Tranzicijski rizik klimatskih promjena: Krediti s nekretninom kao kolateralom – Energetska učinkovitost kolaterala.
(52) Te su informacije usklađene s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2020/1818 (Uredba o referentnim vrijednostima u području klime).
(53) U članku 12. stavku 1. Uredbe o referentnim vrijednostima u području klime navodi se da administratori referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom isključuju iz tih referentnih vrijednosti sva sljedeća poduzeća:
a) |
poduzeća koja ostvaruju 1 % ili više svojih prihoda od istraživanja, rudarstva, vađenja, distribucije ili rafiniranja tvrdog ugljena i lignita; ili |
b) |
poduzeća koja ostvaruju 10 % ili više svojih prihoda od istraživanja, vađenja, distribucije ili prerade naftnih goriva; ili |
c) |
poduzeća koja ostvaruju 50 % ili više svojih prihoda od istraživanja, vađenja, proizvodnje ili distribucije plinovitih goriva; ili |
d) |
poduzeća koja ostvaruju 50 % ili više svojih prihoda od proizvodnje električne energije s intenzitetom stakleničkih plinova većim od 100 g CO2 e/kWh.” |
U članku 12. stavku 2. navodi se da „administratori referentnih vrijednosti EU-a usklađenih s Pariškim sporazumom iz tih referentnih vrijednosti isključuju sva poduzeća za koja su oni ili vanjski pružatelji podataka utvrdili ili procijenili da znatno štete jednom ili više okolišnih ciljeva kako su definirani u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća, u skladu s pravilima o procjenama utvrđenima u članku 13. stavku 2. ove Uredbe”.
(54) Taj zahtjev za objavljivanje uključen je u skladu sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – obrazac 1. Tranzicijski rizik klimatskih promjena
(55) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).
(56) U skladu sa zahtjevima delegiranih akata za vodik iz obnovljivih izvora: Delegirana uredba Komisije od 10. veljače 2023. o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem metodologije Unije za detaljna pravila za proizvodnju obnovljivih tekućih i plinovitih goriva nebiološkog podrijetla namijenjenih uporabi u prometu; i Delegirana uredba Komisije od 10. veljače 2023. o dopuni Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem minimalne granične vrijednosti za uštede emisija stakleničkih plinova povezanih s gorivima iz recikliranog ugljika i metodologije za procjenu ušteda emisija stakleničkih plinova povezanih s obnovljivim tekućim i plinovitim gorivima nebiološkog podrijetla namijenjenima uporabi u prometu te gorivom iz recikliranog ugljika.
(57) Na temelju Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.
(58) Preporuka Komisije (EU) 2021/2279 od 15. prosinca 2021. o uporabi metoda mjerenja ekološkog otiska za mjerenje i priopćavanje o okolišnoj učinkovitosti proizvoda i organizacija za vrijeme njihova životnog ciklusa (SL L 471, 30.12.2021., str. 1.).
(59) Ovaj zahtjev za objavljivanje u skladu je sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – Obrazac 5.: Izloženosti koje podliježu fizičkom riziku.
(60) Ovaj zahtjev za objavljivanje u skladu je sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – Obrazac 5.: Izloženosti koje podliježu fizičkom riziku.
(61) Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (SL L 153, 18.6.2010., str. 13.).
(62) Ovaj zahtjev za objavljivanje u skladu je sa zahtjevima iz Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/2453 – Obrazac 2: Nekretnine, energetska učinkovitost kolaterala.
(63) Stopa troška je čimbenik koji se upotrebljava za pretvaranje nenovčanih učinaka kao što su tone, hektari, kubični metri itd. u novčane jedinice. Stope troškova trebale bi se temeljiti na studijama monetarne procjene, moraju biti znanstveno utemeljene, a metode koje se primjenjuju za njihovo dobivanje moraju biti transparentne. Smjernice o tim metodama mogu se dobiti npr. iz projektaTRANSPARENT koji se financira sredstvima iz programa EU LIFE.
(64) Uredba (EZ) 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o osnivanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ (SL L 33, 4.2.2006., str. 1.).
(65) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 s obzirom na to da odražavaju: (a) dodatni pokazatelj glavnih štetnih učinaka kako je utvrđeno pokazateljem br. 2 iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („emisije tvari koje onečišćuju zrak”); (b) pokazatelj br. 8 u tablici 1 Priloga I. („emisije u vodu”); (c) pokazatelj br. 1 u tablici 2. Priloga I. („emisije neorganskih onečišćujućih tvari”) i (d) pokazatelj br. 3 u tablici 2 Priloga I. („emisije tvari koje oštećuju ozonski omotač”).
(66) Prema Eurostatu, stupanj urbanizacije (DEGURBA) je klasifikacija prema svojstvima područja. Na temelju udjela lokalnog stanovništva koje živi u urbanim klasterima i u urbanim središtima, klasificira lokalne upravne jedinice (LAU ili općine) u tri vrste područja: i. gradovi (gusto naseljena područja), ii. manji gradovi i predgrađa (područja srednje gustoće) i iii. ruralna područja (rijetko naseljena područja).
(67) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.).
(68) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(69) Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
(70) Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28.8.2014., str. 135.).
(71) Izvor: Referentna norma br. 6 Međunarodne financijske korporacije, 2012.
(72) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 7 u tablici 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Ulaganja u društva koja nemaju politike gospodarenja vodom”).
(73) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 8 u tablici 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Izloženost prema područjima s velikim nedostatkom vode”).
(74) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 12. iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Ulaganja u društva koja nemaju održive prakse za oceane/mora”).
(75) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 6.2. u tablici 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („potrošnja vode i recikliranje”, 2. Ponderirani prosječni postotak vode koju recikliraju i ponovno upotrebljavaju društva u koja se ulaže).
(76) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem br. 6.1. u tablici 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („potrošnja vode i recikliranje”, 1. Prosječna potrošnja vode u društvima u koja se ulaže (u kubičnim metrima) na milijun EUR prihoda društava u koja se ulaže).
(77) Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: vraćanje prirode u naše živote, COM(2020) 380 final.
(78) Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.) i Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
(79) Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
(80) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 7. iz tablice 1 Priloga I. povezane Delegirane uredbe u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Djelatnosti koje negativno utječu na područja osjetljiva na bioraznolikost”).
(81) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 10. iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Degradacija zemljišta, dezertifikacija, prekrivanje tla”).
(82) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 14. iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Prirodne vrste i zaštićena područja”).
(83) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).
(84) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 11. iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Ulaganja u društva koja nemaju održive zemljišne/poljoprivredne prakse”).
(85) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 12. iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Ulaganja u društva koja nemaju održive prakse za oceane/mora”).
(86) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene utvrđeno pokazateljem 15. iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Krčenje šuma”).
(87) Kao što je navedeno na Crvenom popisu ugroženih vrsta IUCN-a i Europskom crvenom popisu koji je objavila Europska komisija.
(88) O izravnom pokretaču klimatskih promjena izvješćuje se u skladu s ESRS-om E1 Klimatske promjene, a o onečišćenju u skladu s ESRS-om E2 Onečišćenje.
(89) Kako se predlaže u Uredbi Komisije (EU) 2018/2026 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (SL L 325, 20.12.2018., str. 18.).
(90) Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(91) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 13. iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Omjer nerecikliranog otpada”).
(92) Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011. o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom (SL L 199, 2.8.2011., str. 48.). Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem 9. iz tablice 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Udio opasnog otpada i radioaktivnog otpada”).
(93) Kako je utvrđeno Direktivom 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).
(94) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnih pokazatelja povezanih s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem 13. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Poslovanje i dobavljači s visokim rizikom od prisilnog ili obveznog rada”).
(95) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 s obzirom na to da odražavaju dodatne pokazatelje povezane s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem 12. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Poslovanje i dobavljači s visokim rizikom od dječjeg rada”).
(96) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 9. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje politike zaštite ljudskih prava”).
(97) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 s obzirom na to da odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem 11. iz tablice 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima.
(98) Te su informacije potrebne administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Izloženost referentnog portfelja poduzećima bez politika dužne pažnje o pitanjima obuhvaćenima temeljnim konvencijama od 1 do 8 Međunarodne organizacije rada” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.
(99) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 11. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje postupaka i mjera za sprečavanje trgovanja ljudima”).
(100) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 1. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Ulaganja u društva koja nemaju politike sprečavanja nezgoda na radu”).
(101) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 5. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje mehanizma za rješavanje pritužbi o kadrovskim pitanjima”).
(102) Te su informacije potrebne administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Ponderirani prosječni omjer nesreća, ozljeda, smrtnih slučajeva” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II. Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 2. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Stopa nezgoda”) i administratorima referentnih vrijednosti za objavljivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Ponderirani prosječni omjer nesreća, ozljeda, smrtnih slučajeva” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.
(103) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 3. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Broj dana izgubljenih zbog ozljeda, nezgoda, smrtnih slučajeva ili bolesti”).
(104) Te su informacije potrebne: sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem br. 12 u tablici 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Neusklađena razlika u plaćama na temelju spola”) i administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Ponderirana prosječna razlika u plaćama na temelju spola” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.
(105) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 8. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Prekomjerna razlika u plaći direktora i zaposlenika”).
(106) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 7. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Slučajevi diskriminacije”).
(107) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni i dodatni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem 10. iz tablice 1 Priloga I. i pokazateljem 14. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Povrede načela UNGC-a i smjernica OECD-a” i „Broj utvrđenih slučajeva ozbiljnih problema i kršenja ljudskih prava”) i za informacijske potrebe administratora referentnih vrijednosti za objavljivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Broj sastavnica referentne vrijednosti koje su predmet kršenja socijalnih obveza (apsolutni broj i relativni udio u svim sastavnicama referentne vrijednosti), kako je navedeno u međunarodnim ugovorima i konvencijama, načelima Ujedinjenih naroda i, ako je primjenjivo, nacionalnim propisima” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.
(108) Direktiva 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o osnivanju Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća poduzeća i skupine poduzeća na razini Zajednice radi obavješćivanja i savjetovanja radnika (SL L 122, 16.5.2009., str. 28.).
(109) Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici (SL L 80, 23.3.2002., str. 29.).
(*1) Rod koji navedu sami zaposlenici.
(110) Direktiva (EU) 2022/2041 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji (SL L 275, 25.10.2022., str. 33.).
(111) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnih pokazatelja povezanih s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljima 12. i 13. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Poslovanje i dobavljači s visokim rizikom od dječjeg rada” i „Poslovanje i dobavljači s visokim rizikom od prisilnog ili obveznog rada”).
(112) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 9. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288i u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje politike zaštite ljudskih prava”).
(113) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem 11. iz tablice 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nedostatak postupaka i mehanizama za praćenje usklađenosti s načelima Globalnog sporazuma UN-a i Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća”).
(114) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 11. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje postupaka i mjera za sprečavanje trgovanja ljudima”).
(115) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 4. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje kodeksa o postupanju dobavljača”).
(116) Te su informacije potrebne administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenike na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Izloženost referentnog portfelja poduzećima bez politika dužne pažnje o pitanjima obuhvaćenima temeljnim konvencijama od 1 do 8 Međunarodne organizacije rada” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.
(117) Te su informacije potrebne: sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene utvrđeno pokazateljem 10. iz tablice 2 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima; i administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Broj sastavnica referentne vrijednosti koje su predmet kršenja socijalnih obveza (apsolutni broj i relativni udio u svim sastavnicama referentne vrijednosti), kako je navedeno u međunarodnim ugovorima i konvencijama, načelima Ujedinjenih naroda i, ako je primjenjivo, nacionalnim propisima” i „Izloženost referentnog portfelja poduzećima bez politika dužne pažnje o pitanjima obuhvaćenima temeljnim konvencijama od 1 do 8 Međunarodne organizacije rada” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.
(118) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 14. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Broj utvrđenih slučajeva ozbiljnih problema i kršenja ljudskih prava”).
(119) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 9. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje politike zaštite ljudskih prava”).
(120) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem 11. iz tablice 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nedostatak postupaka i mehanizama za praćenje usklađenosti s načelima Globalnog sporazuma UN-a i Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća”).
(121) Te su informacije potrebne: Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 10. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Povrede načela Globalnog sporazuma UN-a i Smjernica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za multinacionalna poduzeća”); i administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Broj sastavnica referentne vrijednosti koje su predmet kršenja socijalnih obveza (apsolutni broj i relativni udio u svim sastavnicama referentne vrijednosti), kako je navedeno u međunarodnim ugovorima i konvencijama, načelima Ujedinjenih naroda i, ako je primjenjivo, nacionalnim propisima” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.
(122) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 14. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288i u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Broj utvrđenih slučajeva ozbiljnih problema i kršenja ljudskih prava”).
(123) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 9. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje politike zaštite ljudskih prava”).
(124) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 s obzirom na to da odražavaju obvezni pokazatelj povezan s glavnim štetnim učincima kako je utvrđeno pokazateljem 11. iz tablice 1 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima.
(125) Te su informacije potrebne: Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 10. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Povrede načela Globalnog sporazuma UN-a i Smjernica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za multinacionalna poduzeća”). i administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Broj sastavnica referentne vrijednosti koje su predmet kršenja socijalnih obveza (apsolutni broj i relativni udio u svim sastavnicama referentne vrijednosti), kako je navedeno u međunarodnim ugovorima i konvencijama, načelima Ujedinjenih naroda i, ako je primjenjivo, nacionalnim propisima” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.
(126) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 14. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Broj utvrđenih slučajeva ozbiljnih problema i kršenja ljudskih prava”).
(127) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 15. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nepostojanje politika suzbijanja korupcije i podmićivanja”).
(128) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).
(129) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 6. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Nedovoljna zaštita zviždača”).
(130) Te su informacije potrebne: sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 17. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Broj osuđujućih presuda i iznos novčanih kazni zbog kršenja propisa o suzbijanju korupcije i podmićivanja”) i administratorima referentnih vrijednosti kako bi mogli objavljivati okolišne, socijalne i upravljačke čimbenika na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2020/1816 kako je utvrđeno pokazateljem „Broj osuđujućih presuda i iznos novčanih kazni zbog kršenja propisa o suzbijanju korupcije i podmićivanja” iz odjeljaka 1. i 2. Priloga II.
(131) Te su informacije potrebne sudionicima na financijskim tržištima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/2088 jer proizlaze iz dodatnog pokazatelja koji se odnosi na glavne štetne učinke utvrđene pokazateljem 16. iz tablice 3 Priloga I. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 u pogledu pravila o objavljivanju informacija o održivim ulaganjima („Slučajevi nedovoljnih mjera poduzetih radi rješavanja kršenja standarda suzbijanja korupcije i podmićivanja”).
(132) Administrativna, upravljačka i nadzorna tijela
PRILOG II.
POKRATE I POJMOVNIK
U ovom su Prilogu navedene sve pokrate iz ESRS-a (tablica 1) i svi pojmovi definirani u ESRS-u (tablica 2).
Tablica 1
Pokrate
AMS |
Automatizirani mjerni sustavi |
AQI |
Indeksi kvalitete zraka |
AR |
Zahtjevi za primjenu |
AWS |
Savez za upravljanje vodom |
NRT |
Najbolje raspoložive tehnike |
BAT-AEL |
Razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama |
BAT-AEPL |
Razina okolišne učinkovitosti koja se može povezati s najboljim raspoloživim tehnikama. |
Referentni dokumenti o NRT-ima |
Referentni dokumenti o najboljim raspoloživim tehnikama |
Btu |
Britanske toplinske jedinice |
CapEx |
Kapitalni rashodi |
CBD |
Konvencija o biološkoj raznolikosti |
CDDA |
Zajednička baza podataka o određenim područjima |
CENT |
Europski odbor za normizaciju |
CENELEC |
Europski odbor za elektrotehničku normizaciju |
CH4 |
Metan |
CICES |
Zajednička međunarodna klasifikacija usluga ekosustava |
C02 |
Ugljikov dioksid |
CRR |
Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) (Uredba o kapitalnim zahtjevima) |
DEGURBA |
Stupanj urbanizacije |
DR BP-1 |
Zahtjev za objavljivanje – Opća osnova za sastavljanje izjava o održivosti |
DR BP-2 |
Zahtjev za objavljivanje – Objave povezane s posebnim okolnostima |
DR GOV-1 |
Zahtjev za objavljivanje – Uloga administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela |
DR GOV-2 |
Zahtjev za objavljivanje – Informacije koje se dostavljaju administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća i čimbenici održivosti kojima se bave ta tijela |
DR GOV-3 |
Zahtjev za objavljivanje – Uključivanje rezultata povezanih s održivošću u programe poticaja |
DR GOV-4 |
Zahtjev za objavljivanje – Izvještaj o dužnoj pažnji u pogledu održivosti |
DR GOV-5 |
Zahtjev za objavljivanje – Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole izvještavanja o održivosti |
DR SBM-1 |
Zahtjev za objavljivanje – Položaj na tržištu, strategija, poslovni modeli i lanac vrijednosti |
DR SBM-2 |
Zahtjev za objavljivanje – Interesi i stajališta dionika |
DR SBM-3 |
Zahtjev za objavljivanje – Značajni učinci, rizici i prilike te njihova interakcija sa strategijom i poslovnim modelima |
DR IRO-1 |
Zahtjev za objavljivanje – Opis postupaka za utvrđivanje i procjenu značajnih učinaka, rizika i prilika |
DR IRO-2 |
Zahtjev za objavljivanje – Zahtjevi za objavljivanje u ESRS-u obuhvaćeni izjavama o održivosti poduzeća |
DNSH |
Načelo nenanošenja bitne štete |
DR |
Zahtjevi za objavljivanje |
EBA |
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo |
EK |
Europska komisija |
EGP |
Europski gospodarski prostor |
EFRAG |
Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje |
EFRAG SRB |
Europska savjetodavna skupina za financijsko izvještavanje o održivosti Odbor za izvještavanje |
PUO |
Procjena utjecaja na okoliš |
EMAS |
Sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja |
EPC |
Energetski certifikat |
E-PRTR |
Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari |
ESA |
Europska nadzorna tijela |
ESMA |
Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala |
ESRS |
Europski standardi izvještavanja o održivosti |
ESRS 1 |
Europski standard izvještavanja o održivosti 1 Opći zahtjevi |
ESRS 2 |
Europski standard izvještavanja o održivosti 2 Opće objave |
ESRS E1 |
Europski standard izvještavanja o održivosti E1 Klimatske promjene |
ESRS E2 |
Europski standard izvještavanja o održivosti E2 Onečišćenje |
ESRS E3 |
Europski standard izvještavanja o održivosti E3 Vodni i morski resursi |
ESRS E4 |
Europski standard izvještavanja o održivosti E4 Bioraznolikost i ekosustavi |
ESRS E5 |
Europski standard izvještavanja o održivosti E5 Korištenje resursa i kružno gospodarstvo |
ESRS G1 |
Europski standard izvještavanja o održivosti G1 Poslovno ponašanje |
ESRS S1 |
Europski standard izvještavanja o održivosti S1 Vlastita radna snaga |
ESRS S2 |
Europski standard izvještavanja o održivosti S2 Radnici u lancu vrijednosti |
ESRS S3 |
Europski standard izvještavanja o održivosti S3 Pogođene zajednice |
ESRS S4 |
Europski standard izvještavanja o održivosti S4 Potrošači i krajnji korisnici |
Upućivanje |
Europska unija |
ETS EU-a |
Sustav Europske unije za trgovanje emisijama |
EWC |
Europsko radničko vijeće |
DPIP |
Dobrovoljan, prethodni i informiran pristanak |
EPRV |
Ekvivalent punom radnom vremenu |
GAAP |
Općeprihvaćena računovodstvena načela |
StP |
Staklenički plin |
GJ |
Gigadžuli |
GRI |
Globalna inicijativa za izvještavanje |
GWP |
Potencijal globalnog zagrijavanja |
HFC-i |
Fluorougljikovodici |
IED |
Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2) (Direktiva o industrijskim emisijama) |
IFC |
Međunarodna financijska korporacija |
MSFI |
Međunarodni standardi financijskog izvještavanja |
ILO |
Međunarodna organizacija rada |
IPBES |
Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava |
IPCC |
Međuvladin panel o klimatskim promjenama |
ISEAL |
Međunarodni savez za društvenu i okolišnu akreditaciju i označivanje |
ISO |
Međunarodna organizacija za normizaciju |
ISSB |
Međunarodni odbor za standarde održivosti |
ITS |
Provedbeni tehnički standardi |
IUCN |
Međunarodna unija za očuvanje prirode |
KBA |
Ključno područje bioraznolikosti |
Kg |
Kilogram |
lb |
Funte |
LEAP |
Lociranje, evaluacija, procjena i izrada |
LGBTQI |
Lezbijske, homoseksualne, biseksualne, transrodne, queer i interseksualne osobe |
MDR |
Minimalni zahtjev za objavljivanje |
MWh |
Megavatsati |
N2O |
Dušikov oksid |
NACE |
Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici |
NF3 |
Dušikov trifluorid |
NVO-i |
Nevladine organizacije |
NH3 |
Amonijak |
NOX |
Dušikovi oksidi |
NUTS |
Statistička nomenklatura prostornih jedinica |
O3 |
Ozon |
ODS |
Tvari koje oštećuju ozonski omotač |
OECD |
Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj |
OECM |
Klimatski model „jedna Zemlja” |
OpEX |
Rashodi poslovanja |
PBT tvari |
Postojane, bioakumulativne i toksične tvari |
PCAF |
Partnerstvo za financije povezane s obračunavanjem emisija ugljika |
PCF-i |
Perfluorougljici |
PM |
Lebdeće čestice |
PMT-i |
Postojane, mobilne i toksične tvari |
POO-i |
Postojane organske onečišćujuće tvari |
REACH |
Registracija, evaluacija, autorizacija i ograničavanje kemikalija |
SBTi |
Inicijativa za znanstveno utemeljene ciljeve |
SBTN |
Mreža za znanstveno utemeljene ciljeve |
SCE |
Societas Cooperative Europaea |
SDA |
Sektorski pristup dekarbonizaciji |
SDG |
Ciljevi održivog razvoja |
SDPI |
Pokazatelj uspješnosti održivog razvoja |
SE |
Societas Europaea |
SEEA |
Sustav ekonomskog računovodstva okoliša |
SEEA EA |
Sustav ekonomskog računovodstva okoliša – računovodstvo ekosustava |
SFDR |
Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (3) o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (Uredba o objavama informacija o održivom financiranju) |
SOX |
Sumporovi oksidi |
PZT |
Posebno zabrinjavajuće tvari |
TCFD |
Radna skupina za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama |
TNFD |
Radna skupina za objavljivanje financijskih informacija povezanih s prirodom |
UN |
Ujedinjeni narodi |
UNEP |
Program Ujedinjenih naroda za zaštitu okoliša |
UNESCO |
Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu |
vPvB |
Vrlo postojana i vrlo bioakumulativna tvar |
vPvM |
Vrlo postojana i vrlo mobilna tvar |
WDPA |
Svjetska baza podataka zaštićenih područja |
WRI |
Svjetski institut za resurse |
WWF |
Svjetska fondacija za zaštitu prirode |
Tablica 2
Pojmovi definirani u ESRS-u
U ovoj tablici definirani su pojmovi koji se koriste kao referenca za izradu izjava o održivosti u skladu s ESRS-om.
Definirani pojam |
Definicija |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Mjere |
Mjere se odnose na:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Sudionik u lancu vrijednosti |
Pojedinci ili subjekti na višim ili nižim razinama lanca vrijednosti. Smatra se da se sudionik nalazi na nižoj razini od poduzeća (npr. distributeri, kupci) ako prima proizvode ili usluge od poduzeća; smatra se da se nalazi na višoj razini od poduzeća (npr. dobavljači) ako pruža proizvode ili usluge koje poduzeće koristi pri proizvodnji vlastitih proizvoda ili usluga. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Odgovarajuća plaća |
Plaća dovoljna za zadovoljenje potreba radnika i njegove obitelji u odnosu na nacionalne gospodarske i socijalne uvjete. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Administrativna, upravljačka i nadzorna tijela |
Upravljačka tijela s najvišim ovlastima za donošenje odluka u poduzeću, uključujući njegove odbore. Ako u upravljačkoj strukturi nema članova administrativnih, upravljačkih ili nadzornih tijela poduzeća, trebalo bi uključiti glavnog izvršnog direktora i zamjenika glavnog izvršnog direktora ako takva funkcija postoji. U nekim su pravnim sustavima upravljački sustavi dvorazinski, pri čemu su nadzor i upravljanje odvojeni. U takvim su slučajevima obje razine uključene u definiciju administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Pogođene zajednice |
Osobe ili skupine koje žive ili rade na istom području na koje utječe ili bi moglo utjecati poslovanje izvještajnog poduzeća ili više i niže razine njegova lanca vrijednosti. Pogođene zajednice mogu varirati od onih koje žive u blizini mjesta poslovanja poduzeća (lokalne zajednice) do onih koje žive na određenoj udaljenosti. Pogođene zajednice uključuju stvarno i potencijalno pogođene autohtone narode. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ukupna godišnja naknada |
Ukupna godišnja naknada vlastitoj radnoj snazi uključuje plaću, bonuse, dodjelu dionica i opcija, naknadu iz plana poticaja u obliku nevlasničkih instrumenata, promjenu vrijednosti mirovine i nekvalificiranu odgođenu naknadu koja se isplaćuje tijekom godine. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Očekivane financijske posljedice |
Financijske posljedice koje ne ispunjavaju kriterije priznavanja za uključivanje u stavke financijskog izvještaja u izvještajnom razdoblju i koje nisu obuhvaćene aktualnim financijskim posljedicama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Područje izloženo riziku voda |
Vodni sliv u kojem zbog nekoliko fizičkih aspekata vode:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Područje s velikim nedostatkom vode |
Regije u kojima je postotak ukupne količine povučene vode visok (40–80 %) ili iznimno visok (veći od 80 %) u alatu Atlasa o riziku voda „Aqueduct” Svjetskog instituta za resurse (WRI). Vidjeti i nestašica vode. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Pomoćni materijali u proizvodnji |
Materijali koji su potrebni za postupak proizvodnje, ali nisu dio konačnog proizvoda, kao što su maziva za proizvodnju strojeva. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT) |
Dokument koji sadržava dijelove referentnog dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikamakojim se utvrđuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, njihov opis, informacije za procjenu njihove primjenjivosti, razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, minimalni sadržaj sustava upravljanja okolišem, uključujući referentne vrijednosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije (5). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama |
Raspon razina emisija postignutih u normalnim uvjetima rada pri korištenju najbolje raspoložive tehnike ili kombinacije najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o najboljim raspoloživim tehnikama, izražen kao prosjek u zadanom vremenskom razdoblju, pod posebnim referentnim uvjetima, tj. razina emisija koje se mogu povezati s najboljim raspoloživim tehnikama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Razina okolišne učinkovitosti koja se može povezati s najboljim raspoloživim tehnikama |
Raspon razina okolišne učinkovitosti, osim razina emisija, dobiven u normalnim radnim uvjetima uz primjenu najbolje raspoložive tehnike ili kombinacije najboljih raspoloživih tehnika (6). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Najbolje raspoložive tehnike (NRT) (7) |
Najučinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj u razvoju djelatnosti i njihovih metoda rada koji pokazuje praktičnu pogodnost tehnike za postizanje graničnih vrijednosti emisija i drugih uvjeta okolišne dozvole te koji je razvijen da sprečava, ili tamo gdje to nije izvedivo, smanjuje emisije i učinak na okoliš u cjelini:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Gubitak bioraznolikosti |
Smanjenje bilo kojeg aspekta bioraznolikosti (tj. raznolikosti na razini genetike, vrsta i ekosustava) koji se na određenom području gubi zbog ugibanja (uključujući izumiranje), uništavanja ili fizičkog uklanjanja; može se odnositi na mnoge razmjere, od globalnog izumiranja do izumiranja populacija, što dovodi do smanjenja ukupne raznolikosti u istom razmjeru. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Bioraznolikost |
Varijabilnost živih organizama različitog podrijetla, uključujući kopnene, morske i druge vodne ekosustave i ekološke cjeline kojima pripadaju. To uključuje varijacije genetskih, fenotipskih, filogenetskih i funkcionalnih obilježja, kao i promjene brojnosti i rasprostranjenosti tijekom vremena i u prostoru unutar i između vrsta, bioloških zajednica i ekosustava. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Područje osjetljivo na bioraznolikost |
Mreža zaštićenih područja Natura 2000, spomenici svjetske baštine UNESCO-a i ključna područja bioraznolikosti te druga zaštićena područja, iz Dodatka D Prilogu II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2139 (8). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Integritet biosfere ili ekološki integritet |
Sposobnost ekosustava da olakšava i održava ekološke procese i raznoliku zajednicu organizama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Plavo gospodarstvo |
Plavo gospodarstvo obuhvaća sve djelatnosti i sektore povezane s oceanima, morima i obalama, bez obzira na to jesu li u morskom okolišu (npr. pomorski promet, ribarstvo, proizvodnja energije) ili na kopnu (npr. luke, brodogradilišta, kontinentalna akvakultura, proizvodnja algi i obalni turizam). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
BREF ili Referentni dokumenti EU-a o najboljim raspoloživim tehnikama |
Dokument koji je rezultat razmjene informacija organizirane u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9) o industrijskim emisijama, izrađen za utvrđene aktivnosti u kojem se posebno opisuju primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje se razmatraju pri određivanju najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama i sve tehnike u nastajanju, u kojem se posebno razmatraju kriteriji navedeni u Prilogu III. Direktivi 2010/75/EU. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Podmićivanje |
Nepošteno uvjeravanje nekoga da djeluje u njegovu korist dajući mu dar u novcu ili drugi poticaj. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Poslovni model |
Sustav kojim poduzeće u okviru svojih aktivnosti pretvara ulazne elemente u rezultate i ishode kojima se nastoje ispuniti strateške svrhe poduzeća i stvoriti vrijednost u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. U ESRS-u se izraz poslovni model koristi u jednini, iako je poznato da poduzeća mogu imati više poslovnih modela. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Poslovni odnosi |
Odnosi poduzeća s poslovnim partnerima, subjektima u njegovu lancu vrijednosti i svakim drugim nedržavnim ili državnim subjektom koji su izravno povezani s njegovim poslovanjem, proizvodima ili uslugama. Poslovni odnosi nisu ograničeni na izravne ugovorne odnose. Uključuju neizravne poslovne odnose u lancu vrijednosti poduzeća izvan prve razine i dioničarske pozicije u zajedničkim pothvatima ili ulaganjima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Nusproizvod |
Smatra se da tvar ili predmet koji nastane kao rezultat proizvodnog procesa čiji primarni cilj nije proizvodnja te tvari ili predmeta nije otpad, već nusproizvod ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ugljični krediti |
Prenosiv ili utrživ instrument koji predstavlja jednu metričku tonu ekvivalenta CO2 smanjenja emisija ili uklanjanja i izdaje se i provjerava u skladu s priznatim standardima kvalitete. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ekvivalent ugljikova dioksida (CO2) |
Univerzalna mjerna jedinica za potencijal za globalno zagrijavanje (GWP) svakog stakleničkog plina, izražena u smislu GWP-a jedne jedinice ugljikova dioksida. Upotrebljava se za procjenu ispuštanja (ili izbjegavanja ispuštanja) različitih stakleničkih plinova na zajedničkoj osnovi. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Dječji rad |
Rad koji djeci uskraćuje djetinjstvo, njihov potencijal i dostojanstvo i štetan je za fizički i mentalni razvoj. Odnosi se na rad:
Dijete je definirano kao osoba mlađa od 18 godina. Mogu li se određeni oblici „rada” nazvati dječjim radom ovisi o dobi djeteta, vrsti rada te radnim satima i uvjetima. Odgovor se razlikuje od zemlje do zemlje, kao i među sektorima unutar zemalja. Najniža dob za rad ne bi smjela biti niža od najniže dobi za završetak obveznog školovanja, a u svakom slučaju ne bi smjela biti niža od 15 godina prema Konvenciji Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 138 o minimalnoj dobi. Iznimke se mogu javiti u određenim državama u kojima gospodarstva i obrazovne ustanove nisu dovoljno razvijeni te se primjenjuje minimalna dob od 14 godina. Države s takvim iznimkama utvrđuje Međunarodna organizacija rada (ILO) kao odgovor na poseban zahtjev predmetne države i uz savjetovanje s predstavničkim organizacijama poslodavaca i radnika. Nacionalnim pravom može biti dopušteno zapošljavanje osoba u dobi od 13 do 15 godina na lakšim poslovima sve dok to vjerojatno ne šteti njihovu zdravlju ili razvoju i ne dovodi u pitanje njihovo pohađanje škole ili sudjelovanje u programima strukovnog obrazovanja ili osposobljavanja. Najniža dob za rad koji bi zbog svoje prirode ili okolnosti u kojima se obavlja mogao ugroziti zdravlje, sigurnost ili moral mladih osoba ne smije biti niža od 18 godina. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Kružno gospodarstvo |
Gospodarski sustav prema kojem se vrijednost proizvoda, materijala i drugih resursa u gospodarstvu održava što je dulje moguće poboljšavanjem njihove učinkovite uporabe u proizvodnji i potrošnji, čime se smanjuje učinak njihove uporabe na okoliš te smanjuju količine otpada i ispuštanje opasnih tvari u svim fazama njihova životnog ciklusa, među ostalim primjenom hijerarhije otpada. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Načela kružnoga gospodarstva |
Europska načela kružnog gospodarstva su:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Stopa kružne upotrebe materijala |
Recirkulacija materijala, dijelova i proizvoda u praksi nakon prve upotrebe primjenom sljedećih strategija (prema redoslijedu poželjnosti):
Stopa upotrebe definira se kao omjer kružne upotrebe materijala i njihove ukupne upotrebe. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Klasificirani podaci |
Klasificirani podaci EU-a kako su definirani u Odluci Vijeća 2013/488/EU (10)o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a ili koje klasificira jedna od država članica i označuje u skladu s Dodatkom B toj odluci Vijeća. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Prilagodba klimatskim promjenama |
Postupak prilagodbe stvarnim i očekivanim klimatskim promjenama i njihovim učincima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ublažavanje klimatskih promjena |
Proces smanjivanja emisija stakleničkih plinova i zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, u skladu s Pariškim sporazumom. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Otpornost na klimatske promjene |
Sposobnost poduzeća da se prilagodi klimatskim promjenama i događajima ili nesigurnosti povezanoj s klimatskim promjenama. Otpornost na klimatske promjene uključuje sposobnost upravljanja rizicima povezanima s klimom i koristima od prilika povezanih s klimom, uključujući sposobnost reakcije i prilagodbe tranzicijskim i fizičkim rizicima. Otpornost poduzeća na klimatske promjene uključuje i njegovu stratešku i operativnu otpornost na promjene povezane s klimom, događajima ili neizvjesnostima klimatskih promjena. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Prilika povezana s klimatskim promjenama |
Mogući pozitivni učinci klimatskih promjena na poduzeće. Napori za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tim promjenama mogu stvoriti prilike za poduzeća. Prilike povezane s klimom razlikovat će se ovisno o regiji, tržištu i sektoru u kojima poduzeće posluje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizički rizik klimatskih promjena |
Rizici koji proizlaze iz klimatskih promjena koji mogu biti uzrokovani događajima (akutni) ili dugoročnim promjenama (kronični) u klimatskim obrascima. Akutni fizički rizici proizlaze iz posebnih opasnosti, posebno vremenskih prilika kao što su oluje, poplave, požari ili toplinski valovi. Kronični fizički rizici proizlaze iz dugoročnijih promjena klime, kao što su promjene temperature i njihovih učinaka na povećanje razine mora, smanjenu dostupnost vode, gubitak bioraznolikosti i promjene u produktivnosti zemljišta i tla. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Tranzicijski rizik klimatskih promjena |
Rizici koji proizlaze iz prelaska na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene. Obično uključuju rizike politike, pravne, tehnološke, tržišne i reputacijske rizike. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Kolektivno pregovaranje |
Svi pregovori između poslodavca, skupine poslodavaca ili jedne ili više organizacija poslodavaca, s jedne strane, i jednog ili više sindikata ili, ako nisu uključeni, predstavnika radnika koje su oni propisno izabrali i ovlastili u skladu s nacionalnim zakonima i propisima, s druge strane, za:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Potvrđeni slučaj (dječjeg ili prisilnog rada ili trgovine ljudima) |
Slučaj dječjeg ili prisilnog rada ili trgovine ljudima za koji je utvrđeno da je potkrijepljen. Potvrđeni slučajevi ne uključuju slučajeve dječjeg ili prisilnog rada ili trgovine ljudima koji su još uvijek pod istragom u izvještajnom razdoblju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Potvrđeni slučaj korupcije ili podmićivanja |
Slučaj korupcije ili podmićivanja za koji je utvrđeno da je potkrijepljen. Potvrđeni slučajevi korupcije ili podmićivanja ne uključuju slučajeve korupcije ili podmićivanja koji su još uvijek pod istragom na kraju izvještajnog razdoblja. Moguće slučajeve neusklađenosti, kako su potkrijepljeni dokazima, može utvrditi službenik za praćenje usklađenosti poduzeća ili slična funkcija ili tijelo. Nije potrebna odluka suda. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Potrošač |
Pojedinci koji kupuju, konzumiraju ili koriste robu i usluge za osobnu uporabu, za sebe ili za druge, ali ne u svrhu preprodaje ni u komercijalne, trgovačke, poslovne, obrtničke ni profesionalne svrhe. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Korporativna kultura |
Korporativna kultura izražava ciljeve na temelju vrijednosti i uvjerenja. Njome se usmjeravaju aktivnosti poduzeća na temelju zajedničkih pretpostavki i grupnih normi, kao što su vrijednosti ili izjave o misiji ili kodeks ponašanja. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Korupcija |
Zlouporaba dodijeljenih ovlasti radi stjecanja privatne koristi koju mogu potaknuti pojedinci ili organizacije. Uključuje prakse kao što su poticajna plaćanja, prijevara, iznuda, tajni sporazum i pranje novca. Uključuje i ponudu ili primitak bilo kakvog dara, zajma, naknade, nagrade ili druge koristi za bilo koju osobu ili od nje kao poticaj da učini nešto što je nepošteno ili nezakonito ili čime se krši povjerenje u poslovanje poduzeća. To može uključivati novčane naknade ili naknade u naravi, kao što su besplatna roba, darovi i godišnji odmori, ili posebne osobne usluge pružene u svrhu neprimjerene koristi ili koje mogu dovesti do moralnog pritiska da se primi takva prednost. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Pouzdani zastupnici |
Pojedinci s dovoljno bogatim iskustvom u suradnji s pogođenim dionicima iz određene regije ili konteksta (na primjer radnice na poljoprivrednim gospodarstvima, autohtoni narodi ili radnici migranti) koji mogu pomoći u učinkovitom prenošenju vjerojatnih razloga za zabrinutost. U praksi to može uključivati nevladine organizacije za razvoj i ljudska prava, međunarodne sindikate i lokalno civilno društvo, uključujući vjerske organizacije. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Aktualne financijske posljedice |
Financijske posljedice za tekuće izvještajno razdoblje koje su priznate u primarnim financijskim izvještajima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Strategije dekarbonizacije |
Objedinjene vrste mjera ublažavanja kao što su energetska učinkovitost, elektrifikacija, zamjena goriva, upotreba energije iz obnovljivih izvora, promjena proizvoda i dekarbonizacija lanca opskrbe, koje odgovaraju posebnim mjerama poduzeća. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Krčenje šuma |
Privremena ili trajna prenamjena šumskog zemljišta uzrokovana ljudskim djelovanjem u nešumsko zemljište (11). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Degradacija ili degradirani ekosustav |
Kronični ljudski učinci koji dovode do gubitka bioraznolikosti i poremećaja u strukturi, sastavu i funkcionalnosti ekosustava. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ovisnosti |
Stanje poduzeća koje svojim poslovnim procesima ovisi o prirodnim, ljudskim i/ili društvenim resursima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Taloženje u vodi i tlu |
Količina tvari koja se akumulirala u okolišu, u vodi ili u tlu, kao posljedica redovitih aktivnosti, incidenata ili postupaka zbrinjavanja koje provodi poduzeće, neovisno o tome akumulira li se na proizvodnoj lokaciji poduzeća ili izvan nje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Dezertifikacija |
Degradacija zemljišta u sušnim, polusušnim i suhim subhumidnim područjima koja proizlazi iz raznih čimbenika, uključujući klimatske varijacije i ljudske aktivnosti. Dezertifikacija se ne odnosi na prirodno širenje postojećih pustinja. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ispuštanje |
Ispuštanje otpadne vode znači količina vode (u m3) ili tvari (u kg BPK/d ili usporedivo) koja je dodana/ispuštena u vodno tijelo iz točkastih ili raspršenih izvora. Efluenti otpadne vode (ili ispuštanje) znači pročišćene otpadne vode ispuštene iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Diskriminacija |
Diskriminacija može biti izravna ili neizravna. Izravna diskriminacija nastaje kad se prema pojedincu postupa nepovoljnije u odnosu na način na koji se postupalo ili bi se postupalo prema drugima koji se nalaze u sličnoj situaciji, a razlog za to je neko njegovo posebno obilježje koje je obuhvaćeno „zaštićenom osnovom”. Neizravna diskriminacija nastaje kad se naizgled neutralnim pravilom određena osoba ili skupina osoba koje dijele ista obilježja stavlja u nepovoljan položaj. Mora se dokazati da je skupina stavljena u nepovoljniji položaj zbog odluke u odnosu na usporedivu skupinu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Dvostruka značajnost |
Dvostruka značajnost ima dvije dimenzije: značajnost učinaka i financijsku značajnost. Čimbenik održivosti ispunjava kriterij dvostruke značajnosti ako je značajan iz perspektive učinka ili iz financijske perspektive ili i jedno i drugo. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Trajnost proizvoda, dijela ili materijala |
Sposobnost proizvoda, dijela ili materijala da ostane funkcionalan i relevantan ako se upotrebljava kako je predviđeno. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ekološki prag |
Točka u kojoj relativno mala promjena vanjskih uvjeta uzrokuje brzu promjenu u ekosustavu. Nakon što se prijeđe ekološki prag, ekosustav se možda više neće moći vratiti u svoje početno stanje s pomoću svoje inherentne otpornosti. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Veličina ekosustava |
Veličina resursa ekosustava, pri čemu resurs ekosustava označava kontinuirani prostor određene vrste ekosustava koji karakteriziraju poseban skup biotičkih i abiotičkih komponenti i njihove interakcije. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Obnova ekosustava |
Sve namjerne aktivnosti kojima se pokreće ili ubrzava oporavak ekosustava iz degradiranog stanja. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Usluge ekosustava |
Doprinos ekosustava koristima koje se upotrebljavaju u gospodarskim i drugim ljudskim aktivnostima, odnosno koristima koje ljudi imaju od ekosustava. Prema Milenijskoj procjeni ekosustava usluge ekosustava mogu se podijeliti na potporne, regulacijske, opskrbne i kulturne. Vrste usluga ekosustava razvrstavaju se prema zajedničkoj međunarodnoj klasifikaciji usluga ekosustava (CICES). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ekosustav(i) |
Dinamičan kompleks zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama i njihova neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica. Tipologija ekosustava temelji se na IUCN-ovoj Globalnoj tipologiji ekosustava 2.0. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Emisije |
Izravno ili neizravno ispuštanje tvari, vibracija, topline ili buke iz pojedinačnih ili difuznih izvora u zrak, vodu ili tlo (12). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Zaposlenik |
Pojedinac koji je u radnom odnosu s poduzećem u skladu s nacionalnim pravom ili praksom. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Krajnji korisnici |
Pojedinci koji u konačnici koriste određeni proizvod ili uslugu ili za koje je u konačnici namijenjen proizvod ili usluga. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Jednake mogućnosti |
Jednak i nediskriminirajući pristup mogućnostima za obrazovanje, osposobljavanje, zapošljavanje, profesionalni razvoj i izvršavanje ovlasti među pojedincima, a da pritom ne budu u nepovoljnom položaju na temelju kriterija kao što su rod, rasno ili etničko podrijetlo, državljanstvo, vjera ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualna orijentacija. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Jednako postupanje |
Načelo jednakog postupanja je opće načelo europskog prava kojim se pretpostavlja jednako postupanje u usporedivim situacijama ili prema usporedivim osobama. U kontekstu ESRS-a S1, pojam jednako postupanje odnosi se i na načelo nediskriminacije, prema kojem ne smije doći do izravne ili neizravne diskriminacije na temelju osnova kao što su spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, vjera ili uvjerenje, političko ili drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili seksualna orijentacija. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Financijske posljedice |
Posljedice rizika i prilika koje utječu na novčani tok, financijski položaj i financijske rezultate poduzeća u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Financijska značajnost |
Čimbenik održivosti značajan je iz financijske perspektive ako izaziva rizike ili prilike koji utječu (ili bi se moglo opravdano očekivati da utječu) na financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Prisilni rad |
Svi poslovi ili usluge koji se traže od bilo koje osobe pod prijetnjom bilo kakve kazne i za koje se ta osoba nije dobrovoljno ponudila. Taj pojam obuhvaća sve situacije u kojima su osobe primorane na bilo koji način obavljati posao i uključuje tradicionalne prakse „nalik ropstvu” i suvremene oblike prisile koji su uključeni u izrabljivanje radne snage, što može uključivati trgovinu ljudima i moderno ropstvo. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Fosilna goriva |
Neobnovljivi izvori energije koji se temelje na ugljiku, kao što su kruta goriva, prirodni plin i nafta. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Dobrovoljan, prethodni i informiran pristanak |
Izraz prava autohtonih naroda da sami odrede svoje političke, društvene, gospodarske i kulturne prioritete. Riječ je o trima međusobno povezanim i kumulativnim pravima autohtonih naroda: pravu na savjetovanje s njima, pravu na sudjelovanje i pravu na njihovo zemljište, teritorije i resurse. Dobrovoljan, prethodni i informiran pristanak odnosi se na autohtone narode i priznat je međunarodnim pravom o ljudskim pravima, osobito Deklaracijom Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda (UNDRIP). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Slatka voda |
Podzemne i površinske vode, sa srednjim godišnjim salinitetom manjim od 0,5 ‰ (granica navedena u Prilogu II. Okvirnoj direktivi o vodama). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Smanjenje emisija stakleničkih plinova |
Smanjenje emisija stakleničkih plinova poduzeća iz opsega 1, 2, 3 ili ukupnih emisija stakleničkih plinova na kraju izvještajnog razdoblja u odnosu na emisije u referentnoj godini. Smanjenje emisija može među ostalim biti rezultat energetske učinkovitosti, elektrifikacije, dekarbonizacije dobavljača, dekarbonizacije kombinacije izvora električne energije, razvoja održivih proizvoda ili promjena u okviru za izvještavanje ili djelatnostima (npr. eksternalizacija, smanjeni kapaciteti), pod uvjetom da se ostvare u okviru vlastita poslovanja i višim i nižima razinama lanca vrijednosti poduzeća. Uklonjene i izbjegnute emisije ne smatraju se smanjenjem emisija. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Uklanjanje i skladištenje emisija stakleničkih plinova |
Uklanjanja (koja su antropogena) odnose se na povlačenje stakleničkih plinova iz atmosfere kao rezultat namjernih ljudskih aktivnosti. Uključuju poboljšanje bioloških antropogenih ponora CO2 i upotrebu kemijskog inženjeringa kako bi se postiglo dugoročno uklanjanje i skladištenje. Hvatanjem i skladištenjem ugljika (CCS) iz industrijskih izvora i izvora povezanih s energijom, kojima se samima po sebi ne uklanja CO2 iz atmosfere, može se ukloniti atmosferski CO2 ako se kombinira s proizvodnjom bioenergije (Bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljika – BECCS). Uklanjanja mogu biti podložna poništavanju, odnosno premještanju uskladištenih stakleničkih plinova iz predviđenog skladišta i njihovu vraćanju na površinu i u atmosferu. Na primjer, ako je šuma koja je uzgojena kako bi se uklonila određena količina CO2 izložena šumskom požaru, emisije uhvaćene u stablima poništavaju se. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Potencijal za globalno zagrijavanje (GWP) |
Čimbenik koji opisuje učinak zračenja (stupanj oštećenja atmosfere) jedne jedinice određenih stakleničkih plinova u odnosu na jednu jedinicu CO2. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Staklenički plinovi (GHG) |
Plinovi navedeni u dijelu 2. Priloga V. Uredbi (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (13). Uključuju ugljikov dioksid (CO2), metan (CH4), dušikov oksid (N2O), sumporov heksafluorid (SF6) i dušikov trifluorid (NF3), fluorougljikovodike (HFC), perfluorougljike (PFC). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Mehanizam za pritužbe |
Svi rutinski, državni ili izvandržavni, pravosudni ili izvansudski postupci kojima dionici mogu iznositi pritužbe i tražiti pravni lijek. Primjeri državnih pravosudnih i izvansudskih mehanizama za pritužbe uključuju sudove, radne sudove, nacionalne institucije za ljudska prava, nacionalne kontaktne točke u skladu sa Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća, urede pravobranitelja, agencije za zaštitu potrošača, regulatorna nadzorna tijela i državne urede za pritužbe. Izvandržavni mehanizmi za pritužbe uključuju mehanizme za pritužbe kojima upravlja poduzeće, samostalno ili zajedno s dionicima, kao što su mehanizmi za pritužbe na operativnoj razini i kolektivno pregovaranje, uključujući mehanizme uspostavljene kolektivnim pregovaranjem. Uključuju i mehanizme kojima upravljaju industrijska udruženja, međunarodne organizacije, organizacije civilnog društva ili skupine više dionika. Mehanizmima za pritužbe na operativnoj razini upravlja organizacija samostalno ili u suradnji s drugim stranama te su izravno dostupni dionicima organizacije. Njima se omogućuje rano i izravno utvrđivanje i rješavanje pritužbi, čime se sprječava eskalacija štete i pritužbi. Njima se također omogućuju važne povratne informacije o djelotvornosti dužne pažnje organizacije od onih koji su izravno pogođeni. U skladu s UN-ovim vodećim načelom br. 31, djelotvorni mehanizmi za pritužbe legitimni su, dostupni, predvidljivi, pravični, transparentni, usklađeni s pravima i izvor kontinuiranog učenja. Osim tih kriterija, djelotvorni mehanizmi za pritužbe na operativnoj razini temelje se i na suradnji i dijalogu. Organizaciji može biti teže procijeniti djelotvornost mehanizama za pritužbe u kojima sudjeluje u usporedbi s onima koje je sama uspostavila. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Podzemne vode |
Sve vode ispod površine tla u zoni zasićenosti i u izravnom doticaju s tlom ili podzemljem (14). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Stanište |
Prostor ili mjesto na kojem se organizam ili populacija prirodno pojavljuju. Upotrebljava se i u značenju okolišnih svojstava koje zahtijeva određena vrsta ili njezina ekološka niša. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Fragmentacija staništa |
Opći pojam kojim se opisuje niz procesa pri kojima gubitak staništa dovodi do podjele kontinuiranih staništa na veći broj manjih područja manje ukupne veličine i međusobno izoliranih matricom različitih staništa. Do fragmentacije staništa može doći zbog prirodnih procesa (npr. požari u šumama i na travnjacima, poplave) i ljudskih aktivnosti (šumarstvo, poljoprivreda, urbanizacija). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Uznemiravanje |
Situacija u kojoj se neželjeno ponašanje odnosi na zaštićenu osnovu diskriminacije (npr. spol u skladu s Direktivom 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15), vjeru ili uvjerenju, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju u skladu s Direktivom Vijeća 2000/78/EZ (16)) kojim se želi povrijediti dostojanstvo osobe i stvoriti zastrašujuće, neprijateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Opasni otpad |
Otpad koji ima barem jedno od opasnih svojstava iz Priloga III. Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17) o otpadu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Sektori koji znatno utječu na klimu |
Sektori koji su navedeni u odjeljcima od A do H i odjeljku L Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (18) (kako je definirano u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2022/1288 (19)). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Učinci |
Učinak koji poduzeće ima ili bi moglo imati na okoliš i ljude, uključujući učinke na njihova ljudska prava, koji proizlazi iz poslovanja poduzeća i viših ili nižih razina njegova lanca vrijednosti, putem njegovih proizvoda ili usluga i poslovnih odnosa. Učinci mogu biti stvarni ili potencijalni, negativni ili pozitivni, kratkoročni, srednjoročni ili dugoročni, namjerni ili nenamjerni te povratni ili nepovratni. Mogu nastajati u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju. Učinci ukazuju na negativan ili pozitivan doprinos poduzeća održivom razvoju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Pokretači promjena |
Svi čimbenici koji uzrokuju promjene u prirodi, antropogenim resursima, doprinosima prirode ljudima i dobroj kvaliteti života. Izravni pokretači promjena mogu biti prirodni i antropogeni. Imaju izravne fizičke učinke na prirodu (mehanički, kemijski, buka, svjetlo itd.) i učinke na prirodu koji utječu na ponašanje. Među ostalim uključuju klimatske promjene, onečišćenje, razne vrste prenamjene zemljišta, invazivne strane vrste i zoonoze te iskorištavanje. Neizravni pokretači promjena djeluju raspršeno tako što mijenjaju i utječu na izravne pokretače (utjecanjem na njihovu razinu, smjer ili brzinu) i druge neizravne pokretače. Interakcije između neizravnih i izravnih pokretača stvaraju razne lance odnosa, pripisivanja i učinaka, koji se mogu razlikovati ovisno o vrsti, intenzitetu, trajanju i udaljenosti. Ti odnosi mogu dovesti i do raznih vrsta učinaka prelijevanja. Globalni neizravni pokretači uključuju gospodarske, demografske, upravljačke, tehnološke i kulturne pokretače. Među neizravnim pokretačima posebna pozornost posvećuje se ulozi institucija (formalnih i neformalnih) i učincima obrazaca proizvodnje, opskrbe i potrošnje na prirodu, doprinosima prirode ljudima i dobroj kvaliteti života. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Značajnost učinaka |
Čimbenik održivosti značajan je iz perspektive učinaka ako se odnosi na stvarne ili potencijalne pozitivne ili negativne značajne učinke poduzeća na ljude ili okoliš u kratkoročnom, srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju. Značajan čimbenik održivosti iz perspektive učinka uključuje učinke koji su povezani s poslovanjem i višim i nižim razinama lanca vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda i usluga i njegovih poslovnih odnosa. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Incident |
Sudski postupak ili pritužba evidentirana kod poduzeća ili nadležnih tijela u okviru službenog postupka ili slučaj neusklađenosti koji je poduzeće utvrdilo uspostavljenim postupcima. Uspostavljeni postupci za utvrđivanje slučajeva neusklađenosti mogu uključivati revizije sustava upravljanja, službene programe praćenja ili mehanizme za pritužbe. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Spaljivanje |
Spaljivanje je kontrolirano paljenje otpada na visokoj temperaturi uz oporabu ili bez oporabe energije. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Neovisni član uprave |
Članovi uprave koji neovisno prosuđuju bez vanjskog utjecaja ili sukoba interesa. Neovisnost općenito označava objektivnu, nesputanu prosudbu. Ako se koristi kao mjera prema kojoj se prosuđuje privid neovisnosti ili se neizvršni član administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela ili njihovih odbora kategorizira kao neovisan, znači nepostojanje interesa, položaja, povezanosti ili odnosa koji bi, iz perspektive razumne i informirane treće strane, vjerojatno neopravdano utjecali ili izazvali pristranost u donošenju odluka. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Autohtoni narodi |
Ne postoji jedinstvena definicija autohtonih naroda dogovorena na međunarodnoj razini. U praksi postoji konvergencija između međunarodnih tijela o tome koje se skupine mogu smatrati autohtonim narodima i koje bi kao takve trebale uživati posebnu zaštitu. Važan kriterij za definiranje autohtonih naroda odnosi se na njihovu povezanost s tradicionalnim područjem, kako je definirano u Konvenciji ILO-a br. 169, članku 1., u kojem je navedeno da se Konvencija odnosi na: „(a) plemenske narode u neovisnim zemljama čiji se društveni, kulturni i gospodarski uvjeti razlikuju od drugih dijelova nacionalne zajednice i čiji je status u cijelosti ili djelomično reguliran vlastitim običajima ili tradicijama ili posebnim zakonima ili propisima te (b) narode u neovisnim zemljama koji se smatraju autohtonima na temelju toga što potječu od populacija koje su predmetnu zemlju ili geografsko područje kojoj zemlja pripada nastanjivale u vrijeme osvajanja ili kolonizacije ili utvrđivanja sadašnjih državnih granica i koje, neovisno o svojem pravnom statusu, zadržavaju neke ili sve svoje društvene, gospodarske, kulturne i političke institucije”. U članku 2. Konvencije ILO-a br. 169 također je navedeno: „[s]amoidentifikacija kao autohtoni ili plemenski smatra se temeljnim kriterijem za određivanje skupina na koje se primjenjuju odredbe ove Konvencije”. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Neizravne emisije stakleničkih plinova |
Emisije stakleničkih plinova koje su posljedica aktivnosti subjekta, ali nastaju na izvorima koji su u vlasništvu ili pod kontrolom drugog subjekta. Neizravne emisije su emisije stakleničkih plinova iz opsega 2 i 3 zajedno. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Postrojenje |
Nepokretna tehnička jedinica u kojoj se obavlja najmanje jedna djelatnost koja bi mogla imati učinak na emisije i onečišćenje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Interna cijena ugljika |
Cijena koju poduzeće upotrebljava za procjenu financijskih posljedica promjena u obrascima ulaganja, proizvodnje i potrošnje, kao i potencijalnog tehnološkog napretka i budućih troškova smanjenja emisija. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Sustav utvrđivanja interne cijene ugljika |
Organizacijski aranžman koji poduzeću omogućuje primjenu cijena ugljika pri donošenju strateških i operativnih odluka. Poduzeća obično upotrebljavaju dvije vrste internih cijena ugljika. Prva vrsta je cijena u sjeni, što je teoretski trošak ili zamišljeni iznos koji poduzeće ne naplaćuje, ali se može upotrijebiti za procjenu gospodarskih posljedica ili kompromisa kad je riječ o pitanjima kao što su učinci rizika, nova ulaganja, neto sadašnja vrijednost projekata te troškovi i koristi raznih inicijativa. Druga vrsta je unutarnji porez ili naknada, odnosno cijena ugljika koja se obračunava poslovnoj djelatnosti, proizvodnoj liniji ili drugoj poslovnoj jedinici na temelju njezinih emisija stakleničkih plinova (ti unutarnji porezi ili naknade slični su transfernim cijenama unutar poduzeća). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Invazivne ili strane vrste |
Vrste čije unošenje i/ili širenje iz mjesta izvan njihova područja prirodne rasprostranjenosti zbog ljudskog djelovanja ugrožava bioraznolikost, sigurnost opskrbe hranom te zdravlje i dobrobit ljudi. Pojam „strane” odnosi se na vrstu koja je unesena iz mjesta izvan svojeg područja prirodne rasprostranjenosti (sinonimi za „strane” su „egzotične”, „nedomaće” i „neautohtone”). Pojam „invazivne” znači „koje se šire ekosustavima u koje su unesene i koje ih mijenjaju”. Stoga vrsta može biti strana, a da nije invazivna ili, kad je riječ o vrsti koja je autohtona za određenu regiju, može postati brojnija i invazivna, iako u biti nije strana vrsta. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ključno područje bioraznolikosti |
Lokacije koje znatno doprinose globalnoj postojanosti bioraznolikosti u kopnenim, slatkovodnim i morskim ekosustavima. Lokacije se smatraju globalnim ključnim područjima bioraznolikosti ako ispunjavaju barem jedan od 11 kriterija, grupiranih u pet kategorija: ugrožena bioraznolikost, geografski ograničena bioraznolikost, ekološki integritet, biološki procesi i nezamjenjivost. Svjetskom bazom ključnih područja bioraznolikosti upravlja organizacija BirdLife International u ime Partnerstva za ključna područja bioraznolikosti. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Degradacija zemljišta |
Brojni procesi koji uzrokuju smanjenje ili gubitak bioraznolikosti, funkcija ekosustava ili njihovih koristi za ljude te uključuje degradaciju svih kopnenih ekosustava. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Odlagalište |
Lokacija za zbrinjavanja otpada na tlo ili u tlo (20). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Promjena zemljišnih sustava |
Kopnena komponenta Zemljina sustava, koja obuhvaća sve procese i aktivnosti povezane s ljudskim korištenjem zemljišta. To uključuje socioekonomske, tehnološke i organizacijske ulazne elemente i rješenja, kao i koristi od zemljišta te nenamjerne društvene i ekološke ishode društvenih aktivnosti. U konceptu zemljišnih sustava korištenje zemljišta (aktivnosti, rješenja i ulazni elementi povezani s korištenjem zemljišta) kombinira se s pokrovom zemljišta (skup fizičkih karakteristika zemljišta vidljivih promatranjem Zemlje). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Prenamjena zemljišta |
Ljudsko korištenje određenog područja u određenu svrhu (na primjer za stanovanje, poljoprivredu, rekreativne aktivnosti, industriju itd.). Na nju utječe pokrov zemljišta, iako ti pojmovi nemaju isto značenje. Prenamjena zemljišta odnosi se na promjenu u načinu na koji ljudi koriste zemljište ili upravljaju njime, koja može dovesti do promjene pokrova zemljišta. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Legitimni zastupnici |
Pojedinci koji su kao legitimni priznati na temelju zakona ili prakse, kao što su izabrani sindikalni predstavnici kad je riječ o radnicima ili drugi slično slobodno odabrani predstavnici pogođenih dionika. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Utjecaj |
Sposobnost poduzeća da izvrši promjenu u protupravnim praksama druge strane koja je povezana s negativnim učinkom na ljudska prava. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Lobiranje |
Aktivnosti koje se provode kako bi se utjecalo na oblikovanje ili provedbu politike ili propisa ili na postupke odlučivanja vlada, vladinih institucija, regulatornih tijela, institucija, tijela, ureda i agencija Europske unije ili tijela zaduženih za normizaciju. Takve aktivnosti uključuju (popis nije konačan):
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Vjerojatne buduće emisije stakleničkih plinova |
Procjene budućih emisija stakleničkih plinova koje će vjerojatno uzrokovati ključna imovina ili proizvodi poduzeća koji se prodaju tijekom njihova životnog ciklusa. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Dugovječnost |
Svojstvo nečega što je osmišljeno za održavanje i trajnost kako bi se potaknula dulja upotreba od industrijskog standarda u praksi i u većim razmjerima te kako se ne bi spriječila kružna obrada na kraju funkcionalnog vijeka. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Morski resursi |
Biološki i nebiološki resursi pronađeni u morima i oceanima. Primjeri uključuju, ali nisu ograničeni na dubokomorske minerale, šljunak i morske prehrambene proizvode. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Značajne prilike |
Prilike koje proizlaze iz održivosti i imaju pozitivne financijske posljedice koje značajno utječu (ili se može razumno očekivati da će utjecati) na novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Značajni rizici |
Rizici koji proizlaze iz održivosti i imaju negativne financijske posljedice koje značajno utječu (ili se može razumno očekivati da će utjecati) na novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Značajnost |
Čimbenik održivosti značajan je ako ispunjava definiciju značajnosti učinka ili financijske značajnosti ili oboga. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Pokazatelji |
Kvalitativni i kvantitativni pokazatelji koje poduzeće upotrebljava za mjerenje učinkovitosti provedbe svojih politika povezanih s održivošću i u odnosu na svoje ciljne vrijednosti tijekom vremena te za izvještavanje o toj učinkovitosti. Pokazatelji olakšavaju i mjerenje rezultata poduzeća u odnosu na pogođene osobe, okoliš i poduzeće. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Mikroplastika |
Mali komadići plastike, obično manji od 5 mm. Sve veća količina mikroplastike nalazi se u okolišu, među ostalim u moru te u hrani i pitkoj vodi. Kad se ispusti u okoliš, mikroplastika nije biorazgradiva i obično se nakuplja, osim ako je posebno oblikovana za biorazgradnju u otvorenom okruženju. Biorazgradivost je složena pojava, posebno u morskom okolišu. Prisutnost mikroplastike u pojedinim dijelovima okoliša (kao što je voda), njezin utjecaj na okoliš i potencijalno ljudsko zdravlje izaziva sve veću zabrinutost. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Minimalni zahtjev za objavljivanje |
Minimalnim zahtjevom za objavljivanje utvrđuje se potreban sadržaj informacija koje poduzeće uključuje pri izvještavanju o politikama, mjerama, pokazateljima ili ciljnim vrijednostima, u skladu sa zahtjevom za objavljivanje u ESRS-u ili za svaki pojedinačni subjekt. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Prirodni resursi |
Prirodna dobra (sirovine) koja se pojavljuju u prirodi i koja se mogu koristiti za gospodarsku proizvodnju ili potrošnju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Prirodna rješenja |
Mjere za zaštitu, očuvanje, obnovu, održivo korištenje i upravljanje prirodnim ili izmijenjenim kopnenim, slatkovodnim, obalnim i morskim ekosustavima kojima se djelotvorno i prilagodljivo rješavaju socijalni, gospodarski i okolišni problemi, a istodobno osiguravaju dobrobit ljudi, usluge ekosustava, otpornost i koristi od bioraznolikosti. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Cilj nulte stope emisija |
Utvrđivanje cilja nulte stope emisija na razini poduzeća u skladu s ostvarivanjem društvenih ciljeva u području klime znači:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Radnici koji nisu u radnom odnosu |
Radnici koji nisu u radnom odnosu s poduzećem uključuju i pojedinačne ugovaratelje koji obavljaju radove za poduzeće („samozaposlene osobe”) i osobe koje pružaju poduzeća koja se prvenstveno bave „djelatnostima zapošljavanja” (oznaka NACE N78). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Energija iz neobnovljivih izvora |
Energija koja se ne može definirati kao energija dobivena iz obnovljivih izvora. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Operativna kontrola |
Operativna kontrola (nad subjektom, lokacijom, operacijom ili imovinom) je situacija u kojoj poduzeće ima mogućnost usmjeravati operativne aktivnosti i odnose subjekta, lokacije, operacije ili imovine. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Prilike |
Prilike koje proizlaze iz održivosti i imaju pozitivne financijske posljedice. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Prekovremeni rad |
Broj sati koje je radnik stvarno odradio povrh svojih ugovorenih sati rada. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Vlastita radna snaga/vlastiti radnici |
Zaposlenici koji su u radnom odnosu s poduzećem („zaposlenici”) i radnici koji nisu u radnom odnosu, koji mogu biti pojedinačni ugovaratelji koji obavljaju radove za poduzeće („samozaposlene osobe”) ili osobe koje pružaju poduzeća koja se prvenstveno bave djelatnostima zapošljavanja (oznaka NACE N78). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Tvari koje oštećuju ozonski omotač |
Tvari navedene u Montrealskom protokolu o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ambalaža |
Proizvodi izrađeni od bilo koje vrste materijala, od sirovina do prerađenih dobara, koji se upotrebljavaju za čuvanje, zaštitu, rukovanje, isporuku, skladištenje, prijevoz i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvođača do korisnika ili potrošača (21). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Plaća |
Uobičajena osnovna ili minimalna plaća ili koja druga naknada, novčana ili u naravi, koju radnik u radnom odnosu prima od poslodavca, izravno ili neizravno („dopunske ili varijabilne komponente”). „Platni razred” znači bruto godišnja plaća i odgovarajuća bruto satnica. „Medijalni platni razred” znači plaća zaposlenika pri kojoj polovina zaposlenika zarađuje više, a polovina manje od tog zaposlenika. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Osobe s invaliditetom |
Osobe koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s raznim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Fizički rizici |
Svi globalni gospodarski pothvati ovise o funkcioniranju Zemljinih sustava, kao što su stabilna klima i usluge ekosustava, na primjer opskrba biomasom (sirovine). Fizički rizici povezani s prirodom izravna su posljedica ovisnosti organizacije o prirodi. Fizički rizici nastaju kad su prirodni sustavi narušeni zbog utjecaja klimatskih prilika (npr. ekstremne vremenske prilike kao što je suša), geoloških događaja (npr. seizmičke pojave kao što je potres) ili promjena u ravnotežama ekosustava, na primjer u kvaliteti tla ili morskoj ekologiji, koje utječu na usluge ekosustava na koje se oslanjaju organizacije. Mogu biti akutni, kronični ili oboje. Fizički rizici povezani s prirodom nastaju kao posljedica promjena biotičkih (živih) i abiotičkih (neživih) uvjeta koji podržavaju zdrave i funkcionalne ekosustave. Fizički rizici obično su specifični za lokaciju. Fizički rizici povezani s prirodom često se dovode u vezu s fizičkim rizicima povezanima s klimom. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ograničenja planeta |
Ovaj koncept omogućuje procjenu sigurnog prostora djelovanja za čovječanstvo s obzirom na funkcioniranje Zemlje. Kvantificira se granična razina za svaki ključni proces Zemljina sustava koju ne bi trebalo prekoračiti ako se žele izbjeći neprihvatljive globalne promjene u okolišu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Politika |
Skup ili okvir općih ciljeva i načela upravljanja koje poduzeće primjenjuje pri donošenju odluka. Politikom se provodi strategija ili odluke uprave poduzeća koje se odnose na značajan čimbenik održivosti. Za svaku politiku odgovorne su definirane osobe, a svaka politika ima utvrđeno područje primjene i uključuje najmanje jedan cilj (povezan, ako je primjenjivo, s mjerljivim ciljnim vrijednostima). Politika se potvrđuje i preispituje u skladu s primjenjivim pravilima poduzeća koja se odnose na upravljanje. Politika se provodi mjerama ili akcijskim planovima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Onečišćujuća tvar |
Tvar, vibracija, toplina, buka, svjetlost ili drugi kontaminanti prisutni u zraku, vodi ili tlu, koji mogu biti štetni za ljudsko zdravlje i/ili okoliš, koji mogu dovesti do oštećenja materijalne imovine ili koji mogu narušiti ili ometati sadržaje i druge legitimne načine korištenja okoliša (22). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Onečišćenje |
Izravno ili neizravno ljudskom djelatnošću izazvano ispuštanje onečišćujućih tvari u zrak, vodu ili tlo, koje može biti štetno za zdravlje ljudi i/ili kvalitetu okoliša, dovodi do oštećenja materijalne imovine, remeti značajke okoliša ili druge legitimne načine korištenja okoliša (23). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Onečišćenje tla |
Ispuštanje u tlo, neovisno o tome je li do tog ispuštanja došlo na proizvodnoj lokaciji poduzeća ili izvan nje ili korištenjem proizvoda i/ili usluga poduzeća, kao rezultat ljudskog djelovanja, tvari, vibracija, topline ili buke koja može biti štetna za ljudsko zdravlje ili okoliš, koji mogu dovesti do oštećenja materijalne imovine ili koji mogu narušiti ili ometati sadržaje i druge legitimne načine korištenja (24). Onečišćujuće tvari u tlu uključuju neorganske onečišćujuće tvari, postojane organske onečišćujuće tvari, pesticide, spojeve dušika i fosfora itd. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Zaštićeno područje |
Jasno definiran geografski prostor koji je priznat, posebno određen i kojim se upravlja, pravnim ili drugim djelotvornim sredstvima, kako bi se postiglo dugoročno očuvanje prirode s povezanim uslugama ekosustava i kulturnim vrijednostima. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Nabavljena ili stečena električna energija, energija za grijanje, para ili energija za hlađenje |
Poduzeće dobiva svoju energiju od treće strane. Izraz „stečena” odražava okolnosti u kojima poduzeće ne može izravno nabaviti električnu energiju (npr. najmoprimac u zgradi), nego se energija dovodi u objekt poduzeća radi upotrebe. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Sirovina |
Primarni ili sekundarni materijal koji se koristi za proizvodnju proizvoda. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Priznati standardi kvalitete za ugljične kredite |
Standardi kvalitete za ugljične kredite koje mogu provjeriti neovisne treće strane, koji zahtjeve i izvještaje o projektima čine dostupnima javnosti te osiguravaju barem dodanu vrijednost, trajnost i izbjegavanje dvostrukog računanja te utvrđuju pravila za izračun, praćenje i provjeru emisija stakleničkih plinova projekta. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ozljeda na radu ili oboljenje o kojima se vodi evidencija |
Ozljeda na radu ili oboljenje koje ima za posljedicu bilo što od sljedećeg:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Oporaba |
Svaki postupak čiji je glavni rezultat otpad koji je koristan jer zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo upotrijebiti za tu određenu svrhu ili otpad koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu (25). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Recikliranje |
Svaki postupak oporabe kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu. Uključuje preradu organskog materijala, ali ne uključuje oporabu energije i preradu u materijale koji će se koristiti kao goriva ili za zatrpavanje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Regeneracija resursa |
Promicanje sposobnosti prirodnih sustava za samoobnovu radi ponovne aktivacije ekoloških procesa oštećenih ili prekomjerno iskorištenih ljudskim djelovanjem. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Pravni lijek/korektivna mjera |
Sredstva za suzbijanje ili ispravljanje negativnog učinka. Primjeri: isprike, financijska ili nefinancijska naknada, sprečavanje štete sudskim nalozima ili jamstvima za neponavljanje, kaznene sankcije (kaznene ili upravne, kao što su novčane kazne), povrat, sanacija, rehabilitacija. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Energija iz obnovljivih izvora |
Energija iz obnovljivih nefosilnih izvora energije kao što je energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija plime, oseke, valova i slična energija iz oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven na odlagalištu otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin (26). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Obnovljivi materijali |
Materijali dobiveni iz resursa koji se brzo dopunjuju ekološkim ciklusima ili poljoprivrednim procesima, tako da usluge koje se pružaju tim i drugim povezanim resursima nisu ugrožene i ostaju dostupne za sljedeću generaciju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Priljev resursa |
Resurs koji ulazi u postrojenja poduzeća. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Odljev resursa |
Resurs koji izlazi iz postrojenja poduzeća. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Optimizacija korištenja resursa |
Dizajn, proizvodnja i distribucija materijala i proizvoda uz cilj održavanja njihove uporabe uz najveću vrijednost. Ekološki dizajn i dizajn za dugovječnost, popravak, ponovnu upotrebu, prenamjenu, rastavljanje i ponovnu proizvodnju primjeri su sredstava za optimizaciju korištenja resursa. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ponovna upotreba |
Svaki postupak kojim se proizvodi i komponente koji nisu otpad ponovno upotrebljavaju za istu namjenu za koju su izvorno zamišljeni. Može uključivati čišćenje ili manje prilagodbe kako bi bili spremni za sljedeću uporabu bez znatne izmjene. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Riječni sliv |
Područje kopna s kojega se sva površinska voda kroz potoke, rijeke, pa i jezera, slijeva u more kroz samo jedno riječno ušće, estuarij ili deltu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Rizici |
Rizici koji proizlaze iz održivosti i imaju negativne financijske posljedice, povezani su s okolišnim, socijalnim ili upravljačkim pitanjima i mogu negativno utjecati na financijski položaj, financijske rezultate, novčane tokove poduzeća, njegov pristup financiranju ili trošak kapitala u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Scenarij |
Uvjerljiv opis načina na koji se budućnost može razviti na temelju usklađenog i interno dosljednog skupa pretpostavki o ključnim pokretačkim snagama (npr. stopa tehnoloških promjena, cijene) i odnosima. Treba napomenuti da scenariji nisu ni predviđanja ni prognoze, već omogućuju uvid u posljedice razvoja događaja i mjera. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Analiza scenarija |
Postupak za utvrđivanje i procjenu potencijalnog niza ishoda budućih događaja u uvjetima nesigurnosti. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Emisije stakleničkih plinova iz opsega 1 |
Izravne emisije stakleničkih plinova iz izvora koji su u vlasništvu ili pod kontrolom poduzeća. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Emisije stakleničkih plinova iz opsega 2 |
Neizravne emisije iz proizvodnje nabavljene ili stečene električne energije, pare, energije za grijanje ili energije za hlađenje koju je poduzeće potrošilo. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Emisije stakleničkih plinova iz opsega 3 |
Sve neizravne emisije stakleničkih plinova (koje nisu uključene u opseg 2) koje nastaju u lancu vrijednosti izvještajnog poduzeća, uključujući emisije u višim i nižim razinama lanca vrijednosti. Emisije stakleničkih plinova iz opsega 3 mogu se raščlaniti na kategorije opsega 3. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Kategorija opsega 3 |
Jedna od 15 vrsta emisija stakleničkih plinova iz opsega 3 utvrđenih u standardu za poduzeća iz Protokola o stakleničkim plinovima i detaljno opisanih u standardu za obračun i izvještavanje o lancu vrijednosti (opseg 3) iz Protokola o stakleničkim plinovima (prilagođeno na temelju Pojmovnika (verzija iz 2011.) iz standarda za obračun i izvještavanje o lancu vrijednosti poduzeća (opseg 3) iz Protokola o stakleničkim plinovima). Poduzeća koja odluče obračunavati svoje emisije iz opsega 3 na temelju kategorija neizravnih emisija stakleničkih plinova iz norme ISO 14064-1:2018 mogu se pozvati i na kategoriju definiranu u klauzuli 5.2.4. (isključujući neizravne emisije stakleničkih plinova iz uvezene energije) norme ISO 14064-1:2018. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Osjetljive informacije |
Osjetljive informacije kako su definirane u Uredbi (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća (27) o uspostavi Europskog fonda za obranu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Lokacija |
Lokacija jednog ili više fizičkih postrojenja. Ako isti ili razni vlasnici ili operateri imaju nekoliko fizičkih postrojenja, a određena infrastruktura i objekti su zajednički, lokacijom se može smatrati cijelo se područje na kojem se nalazi fizičko postrojenje. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Socijalni dijalog |
Sve vrste pregovora, savjetovanja ili jednostavne razmjene informacija između predstavnika državnih tijela, poslodavaca, njihovih organizacija i predstavnika radnika o pitanjima od zajedničkog interesa koja se odnose na gospodarsku i socijalnu politiku. Postupak može biti trostran, u kojem je državno tijelo službena strana u dijalogu ili dvostran, samo između predstavnika radnika i rukovodstva (ili sindikata i organizacija poslodavaca). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Socijalna zaštita |
Skup mjera osmišljenih za smanjenje i sprečavanje siromaštva i ranjivosti tijekom cijelog životnog ciklusa. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Tlo |
Gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama (28). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Degradacija tla |
Smanjenje kapaciteta tla za pružanje dobara i usluga ekosustava prema željama njegovih dionika. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Brtvljenje tla |
Prekrivanje tla na način da se prekriveno područje učini nepropusnim (npr. cesta). Ta nepropusnost može uzrokovati učinke na okoliš kako je opisano u Uredbi Komisije (EU) 2018/2026 (29). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Specifična opterećenja |
Masa ispuštene onečišćujuće tvari po masi proizvedenog proizvoda. Specifična opterećenja omogućuju usporedbu okolišne učinkovitosti postrojenja neovisno o njihovom različitom obujmu proizvodnje i na njih ne utječe miješanje ili razrjeđivanje (30). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Suradnja s dionicima |
Kontinuirani proces interakcije i dijaloga između poduzeća i njegovih dionika koji poduzeću omogućuje da sasluša, razumije i odgovori na njihove interese i zabrinutosti. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Dionici |
Osobe koje mogu utjecati na poduzeće ili osobe na koje poduzeće može utjecati. Postoje dvije glavne skupine dionika:
Neki dionici, ali ne svi, mogu biti u obje skupine. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Tvari |
Svaki kemijski element i njegovi spojevi, osim sljedećih tvari:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Zabrinjavajuće tvari |
Tvar koja:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Posebno zabrinjavajuće tvari |
Tvari koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 57. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (REACH) i koje su utvrđene u skladu s člankom 59. stavkom 1. te uredbe. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Dobavljač |
Subjekt više razine od organizacije (tj. u lancu opskrbe organizacije) koji pruža proizvod ili uslugu koje organizacija koristi u razvoju vlastitih proizvoda ili usluga. Dobavljač može biti u izravnom poslovnom odnosu s organizacijom (često se naziva dobavljač prve razine) ili neizravnom poslovnom odnosu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Lanac opskrbe |
Cijeli niz aktivnosti ili postupaka koje provode subjekti koji se nalaze na višoj razini lanca u odnosu na poduzeće, a pružaju proizvode ili usluge koji se upotrebljavaju u razvoju i proizvodnji proizvoda ili usluga poduzeća. To uključuje subjekte više razine s kojima poduzeće ima izravan poslovni odnos (koji se često nazivaju dobavljači prve razine) i subjekte s kojima poduzeće ima neizravan poslovni odnos. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Površinske vode |
Kopnene vode, osim podzemnih voda; prijelazne i obalne vode, osim u smislu kemijskog statusa za koji su uključene i teritorijalne vode (37). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Čimbenici održivosti |
Okolišni, socijalni i upravljački čimbenici te čimbenici ljudskih prava, uključujući čimbenike održivosti definirane u članku 2. točki 24. Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća (38). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Izjava o održivosti |
Poseban odjeljak izvješća poslovodstva poduzeća u kojem se iskazuju informacije o čimbenicima održivosti sastavljene u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (39) i ESRS-om. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Prilike koje proizlaze iz održivosti |
Neizvjesni okolišni, socijalni ili upravljački događaji ili uvjeti koji, ako se pojave, mogu dovesti do potencijalno značajnog pozitivnog učinka na poslovni model, strategiju poduzeća, njegovu sposobnost ostvarivanja ciljeva i ciljnih vrijednosti i stvaranja vrijednosti te stoga mogu utjecati na odluke poduzeća i njegovih poslovnih partnera koje se odnose na čimbenike održivosti. Kao i sve druge prilike, prilike koje proizlaze iz održivosti kombinacija su razmjera učinka i njegove vjerojatnosti. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Rizici koji proizlaze iz održivosti |
Neizvjesni okolišni, socijalni ili upravljački događaji ili uvjeti koji, ako se pojave, mogu dovesti do potencijalno značajnog negativnog učinka na poslovni model ili strategiju poduzeća i njegovu sposobnost ostvarivanja ciljeva i ciljnih vrijednosti i stvaranja vrijednosti te stoga mogu utjecati na odluke poduzeća i njegovih poslovnih partnera koje se odnose na čimbenike održivosti. Kao i svi drugi rizici, rizici koji proizlaze iz održivosti kombinacija su razmjera učinka i vjerojatnosti njegova pojavljivanja. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Učinci koji proizlaze iz održivosti |
Učinak koji poduzeće ima ili bi moglo imati na okoliš i ljude, uključujući učinke na njihova ljudska prava, koji proizlazi iz poslovanja poduzeća i njegovih poslovnih odnosa. Učinci mogu biti stvarni ili potencijalni, negativni ili pozitivni, kratkoročni, srednjoročni ili dugoročni, namjerni ili nenamjerni te povratni ili nepovratni. Učinci ukazuju na negativan ili pozitivan doprinos poduzeća održivom razvoju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Sistemski rizici |
Rizici koji proizlaze iz poremećaja cijelog sustava, a ne poremećaja pojedinih dijelova. Obilježavaju ih skromne prijelomne točke koje se neizravno povezuju i uzrokuju velike poremećaje s kaskadnom interakcijom fizičkih i tranzicijskih rizika (širenje), s obzirom na to da jedan gubitak pokreće lanac drugih, te sa sustavima koji se ne mogu vratiti u ravnotežu nakon šoka. Primjer je gubitak ključnih vrsta, kao što su morske vidre, koje imaju presudnu ulogu u strukturi zajednice ekosustava. Kad su 1900-ih morske vidre bile gotovo istrijebljene zbog lova, došlo je do poremećaja obalnih ekosustava i proizvodnja biomase bila je uvelike smanjena. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ciljne vrijednosti |
Mjerljivi ciljevi usmjereni na rezultate koje poduzeće namjerava ostvariti u vezi sa značajnim učincima, rizicima ili prilikama. Poduzeće ih može postaviti dobrovoljno ili mogu proizlaziti iz pravnih zahtjeva poduzeća. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ugrožene vrste |
Ugrožene vrste, uključujući floru i faunu, uvrštene na Europski crveni popis ili Crveni popis IUCN-a, kako je navedeno u odjeljku 7. Priloga II. Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2021/2139. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Osposobljavanje |
Inicijative koje je poduzeće pokrenulo radi održavanja i/ili poboljšanja vještina i znanja vlastitih radnika. Može uključivati razne metodologije, kao što su osposobljavanje na lokaciji i osposobljavanje na internetu. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Tranzicijski plan |
Posebna vrsta akcijskog plana koji poduzeće donosi u vezi sa strateškom odlukom i kojim se obuhvaća:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Tranzicijski plan za ublažavanje klimatskih promjena |
Aspekt opće strategije poduzeća u kojoj se utvrđuju ciljne vrijednosti, mjere i resursi poduzeća za prelazak na gospodarstvo s nižim emisijama ugljika, uključujući mjere kao što su smanjenje emisija stakleničkih plinova te s obzirom na cilj ograničenja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C i klimatske neutralnosti. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Tranzicijski rizici |
Rizici koji proizlaze iz neusklađenosti između strategije i upravljanja organizacije ili ulagatelja i promjenjivog regulatornog, političkog ili društvenog okruženja u kojem posluje. Promjene usmjerene na zaustavljanje ili poništavanje štete za klimu ili prirodu, kao što su vladine mjere, tehnološki napredak, promjene na tržištu, sudski sporovi i promjene sklonosti potrošača mogu uzrokovati ili promijeniti tranzicijske rizike. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Korisnici |
Korisnici izjava o održivosti primarni su korisnici financijskih izvještaja opće namjene (postojeći i potencijalni ulagatelji, zajmodavci i drugi vjerovnici, uključujući upravitelje imovinom, kreditne institucije, osiguravajuća poduzeća) te drugi korisnici, uključujući poslovne partnere poduzeća, sindikate i socijalne partnere, civilno društvo i nevladine organizacije, državna tijela, analitičare i članove akademske zajednice. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Lanac vrijednosti |
Cijeli niz aktivnosti, resursa i odnosa povezanih s poslovnim modelom poduzeća i vanjskim okruženjem u kojem posluje. Lanac vrijednosti obuhvaća aktivnosti, resurse i odnose koje poduzeće koristi i na koje se oslanja kako bi razvilo svoje proizvode ili usluge, od osmišljavanja do isporuke, potrošnje i kraja životnog vijeka. Relevantne aktivnosti, resursi i odnosi uključuju:
Lanac vrijednosti uključuje sudionike na višim i nižim razinama tog lanca. Sudionici koji se nalaze na višoj razini u odnosu na poduzeće (npr. dobavljači) pružaju proizvode ili usluge koje se upotrebljavaju u razvoju proizvoda ili usluga poduzeća. Subjekti na nižoj razini od poduzeća (npr. distributeri, kupci) primaju proizvode ili usluge od poduzeća. U ESRS-u se izraz lanac vrijednosti koristi u jednini, iako je poznato da poduzeća mogu imati nekoliko lanaca vrijednosti. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Radnik u lancu vrijednosti |
Pojedinac koji obavlja posao u lancu vrijednosti poduzeća, bez obzira na postojanje ili prirodu ugovornog odnosa s tim poduzećem. U ESRS-u radnici u lancu vrijednosti obuhvaćaju sve radnike u višim i nižim razinama lanca vrijednosti na koje poduzeće znatno utječe ili bi moglo znatno utjecati. To uključuje učinke koji su povezani s poslovanjem i lancem vrijednosti poduzeća, među ostalim putem njegovih proizvoda ili usluga i njegovih poslovnih odnosa. To uključuje sve radnike koji nisu obuhvaćeni pojmom vlastita radna snaga (koji uključuje osobe koje su u radnom odnosu s poduzećem (zaposlenici) i radnike koji nisu u radnom odnosu, koji mogu biti pojedinačni ugovaratelji koji obavljaju radove za poduzeće („samozaposlene osobe”) ili osobe koje ustupaju poduzeća koja prvenstveno obavljaju djelatnosti zapošljavanja. (oznaka NACE N78). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Plaća |
Bruto plaća, bez promjenjivih komponenti kao što su prekovremeni rad i poticaji, i bez naknada, osim ako su zajamčene. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Otpad |
Svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje ili namjerava ili mora odbaciti (40). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Hijerarhija otpada |
Redoslijed prioriteta u sprečavanju nastanka otpada i gospodarenju otpadom (41):
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Gospodarenje otpadom |
Skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima i naknadno održavanje lokacija zbrinjavanja, a obuhvaća i mjere koje poduzimaju trgovac ili posrednik (42) |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Otpadna voda |
Voda koja više nema neposrednu vrijednost za svrhu za koju je korištena ili za koju je proizvedena, zbog svoje kvalitete, količine ili vremena nastanka. Otpadna voda jednog korisnika može predstavljati potencijalnu opskrbu vodom za korisnika na drugoj lokaciji. Voda za hlađenje ne smatra se otpadnom vodom. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Potrošnja vode |
Količina vode koja je u izvještajnom razdoblju povučena u krug poduzeća (ili postrojenja) i koja se u tom razdoblju ne ispušta natrag u vodni okoliš ili trećoj strani. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ispuštanje vode |
Ukupna količina otpadne i druge vode koja u izvještajnom razdoblju izlazi iz kruga organizacije i ispušta se u površinsku vodu, podzemnu vodu ili trećim stranama. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Količina vode |
Pokazatelj koji prikazuje odnos između volumetrijskog aspekta vode i jedinice aktivnosti (proizvodi, prodaja itd.). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Voda (reciklirana i ponovno upotrijebljena) |
Voda i otpadna voda (pročišćena ili nepročišćena) koja je prije ispuštanja iz kruga poduzeća ili zajedničkih objekata upotrijebljena više puta kako bi se smanjila potražnja za vodom. To može biti u istom postupku (reciklirana) ili u drugom postupku u istom postrojenju (vlastitom ili zajedničkom s drugim poduzećima) ili drugom postrojenju poduzeća (oporabljena). |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Nestašica vode |
Volumetrijska količina ili nedostatak slatkovodnih resursa. Nestašicu uzrokuju ljudi, to je funkcija količine vode za ljudsku potrošnju vode u odnosu na količinu vodnih resursa u određenom području. Stoga se sušno područje s vrlo malom količinom vode, ali bez ljudske potrošnje vode ne bi smatralo područjem nestašice, već sušnim područjem. Nestašica vode fizička je i objektivna stvarnost koja se može dosljedno mjeriti u svim područjima i tijekom vremena. Nestašica vode odnosi se na fizičku količinu slatke vode, a ne na prikladnost te vode za upotrebu. Na primjer, određeno područje može imati obilne vodne resurse (i stoga se ne smatra da u njemu vlada nestašica vode), ali tako jako onečišćenje da su te zalihe neprikladne za ljudske ili ekološke namjene. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Povlačenje vode |
Ukupna količina vode koja se unosi u krug poduzeća iz svih izvora i za bilo koju namjenu u izvještajnom razdoblju. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Predstavnici radnika |
Predstavnici radnika znači:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života |
Zadovoljavajuće stanje uravnoteženosti između poslovnog i privatnog života pojedinca. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života u širem smislu ne obuhvaća samo ravnotežu između poslovnog i privatnog života s obzirom na obiteljske obveze ili obveze skrbi, već i raspodjelu vremena između vremena provedenog na poslu i u privatnom životu izvan obiteljskih obveza. |
||||||||||||||||||||||||||||||||
Opasnosti na radu |
Opasnosti na radu mogu biti:
|
||||||||||||||||||||||||||||||||
Incident na radu |
Događaj koji je nastao u tijeku rada ili zbog njega i koji dovodi ili bi mogao dovesti do ozljede ili oboljenja. Incidenti mogu biti posljedica, npr. električnih problema, eksplozije, požara, prelijevanja, prevrtanja, propuštanja, curenja, loma, pucanja, cijepanja, gubitka kontrole, klizanja, posrtanja i pada, pokreta tijela pod naprezanjem/uz naprezanje, šoka, iznenadnog straha, nasilja na radnom mjestu ili uznemiravanja (npr. seksualno uznemiravanje). Incident koji uzrokuje ozljedu ili oboljenje često se naziva „nesrećom”. Incident koji može prouzročiti ozljedu ili oboljenje, ali u kojem se to ne dogodi, često se naziva „izbjegnuta nesreća” ili „izbjegnuta nezgoda”. |
(1) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).
(2) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010., str. 17.)
(3) Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.).
(4) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(5) Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(6) PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE od 10. veljače 2012. o određivanju pravila u vezi sa smjernicama za prikupljanje podataka, sastavljanje referentnih dokumenata o NRT-u te osiguravanju njihove kvalitete u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (SL L 63, 2.3.2012., str. 1.).
(7) Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED), članak 3. točka 10.
(8) Delegirana uredba Komisije (EU) 2021/2139 od 4. lipnja 2021. o dopuni Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem kriterija tehničke provjere na temelju kojih se određuje pod kojim se uvjetima smatra da ekonomska djelatnost znatno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena ili prilagodbi klimatskim promjenama i nanosi li ta ekonomska djelatnost bitnu štetu kojem drugom okolišnom cilju (SL L 442, 9.12.2021., str. 1).
(9) Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(10) 2013/488/EU: Odluka Vijeća od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).
(11) Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1288 оd 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj i prikaz informacija o načelu „ne nanosi bitnu štetu”, sadržaj, metodologije i prikaz informacija o pokazateljima održivosti i štetnim učincima na održivost te sadržaj i prikaz informacija o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivih ulaganja u predugovornoj dokumentaciji, na internetskim stranicama i u periodičnim izvještajima, Prilog I. točka 21. (SL L 196, 25.7.2022., str. 1.).
(12) Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(13) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).
(14) Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088, članak 2. točka 20. (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).
(15) Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (SL L 204, 26.7.2006., str. 23.).
(16) Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.).
(17) Direktiva 2008/98/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(18) Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).
(19) Delegirana uredba Komisije (EU) 2022/1288 оd 6. travnja 2022. o dopuni Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju sadržaj i prikaz informacija o načelu „ne nanosi bitnu štetu”, sadržaj, metodologije i prikaz informacija o pokazateljima održivosti i štetnim učincima na održivost te sadržaj i prikaz informacija o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i ciljeva održivih ulaganja u predugovornoj dokumentaciji, na internetskim stranicama i u periodičnim izvještajima (SL L 196, 25.7.2022., str. 1.).
(20) Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada, članak 2. točka (g) (SL L 182, 16.7.1999., str. 1.).
(21) Direktiva 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o ambalaži i ambalažnom otpadu, članak 3. točka 1. (SL L 365, 31.12.1994., str. 10.).
(22) Uredba (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja, članak 2. stavak 10.
(23) Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(24) Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(25) Direktiva 2008/98/EZ o otpadu, članak 3. točka 15.
(26) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, članak 2. točka 1.(SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).
(27) Uredba (EU) 2021/697 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za obranu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2018/1092 (SL L 170, 12.5.2021., str. 149.).
(28) Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED), članak 3. točka 21.
(29) Uredba Komisije (EU) 2018/2026 od 19. prosinca 2018. o izmjeni Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (SL L 325, 20.12.2018., str. 18.).
(30) Provedbena odluka Komisije od 10. veljače 2012. o određivanju pravila u vezi sa smjernicama za prikupljanje podataka, sastavljanje referentnih dokumenata o NRT-u te osiguravanju njihove kvalitete u skladu s Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama.
(31) Direktiva Vijeća 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja (SL L 159, 29.6.1996., str. 1.).
(32) Direktiva 2009/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o ograničenoj uporabi genetski modificiranih mikroorganizama (SL L 125, 21.5.2009., str. 75.).
(33) Direktiva 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ (SL L 106, 17.4.2001., str. 1.).
(34) Direktiva 2010/75/EU o industrijskim emisijama (IED).
(35) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
(36) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
(37) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (Okvirna direktiva o vodama).
(38) Uredba(EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga.
(39) Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).
(40) Direktiva 2008/98/EZ o otpadu, članak 3. točka 1.
(41) Direktiva 2008/98/EZ o otpadu, članak 4. točka 1.
(42) Direktiva 2008/98/EZ o otpadu, članak 3. točka 9.
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2023/2772/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)