(1)

Pariški sporazum, donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) („Pariški sporazum”), stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Stranke Pariškog sporazuma dogovorile su se da će zadržati povišenje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te da će ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Ta obveza ojačana je donošenjem, u sklopu UNFCCC-a, Klimatskog pakta iz Glasgowa od 13. studenoga 2021., u kojem je Konferencija stranaka UNFCCC-a, koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma, prepoznala da će učinci klimatskih promjena biti znatno manji pri povišenju temperature od 1,5 °C u odnosu na povišenje od 2 °C i odlučila uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C.

(2)

U svojem Izvješću o globalnoj procjeni bioraznolikosti i usluga ekosustava iz 2019. Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) iznijela je najnovije znanstvene dokaze o aktualnom smanjenju bioraznolikosti diljem svijeta. Komunikacijom Komisije od 20. svibnja 2020. o strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote („Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.”) povećavaju se ambicije Unije u pogledu zaštite i obnove bioraznolikosti i ekosustava koji dobro funkcioniraju. Šume i zdrava tla iznimno su važni za bioraznolikost, ali i za pročišćavanje zraka i vode, sekvestraciju i skladištenje ugljika te osiguravanje dugovječnih drvnih proizvoda dobivenih iz održivih izvora. Priroda i funkcija šuma vrlo je promjenjiva diljem Unije, pri čemu su određene vrste šuma osjetljivije na klimatske promjene zbog izravnih učinaka poput suše, odumiranja šuma izazvanog porastom temperature ili promjena aridnosti. Krčenje i degradacija šuma doprinose globalnoj klimatskoj krizi jer se njima povećavaju emisije stakleničkih plinova, među ostalim zbog povezanih šumskih požara, uslijed čega se trajno uklanjaju kapaciteti ponora ugljika, smanjuje otpornost pogođenih područja na klimatske promjene i znatno smanjuje njihova bioraznolikost.

Organski ugljik u tlu i spremnik ugljika mrtvog drva, čiji veći dio postaje spremnik ugljika u tlu, isto je od velike važnosti u brojnim kategorijama izvješćivanja, i za djelovanje u području klime i za zaštitu bioraznolikosti. U Komunikaciji Komisije od 16. srpnja 2021. o novoj strategiji EU-a za šume do 2030. („Nova strategija EU-a za šume do 2030.”) i Komunikaciji Komisije od 17. studenoga 2021. o strategiji EU-a za tlo do 2030. – Ostvarivanje koristi od zdravog tla za ljude, hranu, prirodu i klimu („Strategija EU-a za tlo do 2030.”) prepoznato je da treba zaštititi i poboljšati kvalitetu šuma i ekosustava tla u Uniji te poticati poboljšane prakse održivog upravljanja kojima se mogu povećati sekvestracija ugljika te ojačati otpornost šuma i tala s obzirom na klimatsku krizu i krizu u pogledu bioraznolikosti. Tresetišta su najveća kopnena skladišta organskog ugljika, a poboljšanje upravljanja tresetištima i njihove zaštite važan je aspekt koji doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i zaštiti bioraznolikosti i tla od erozije.

(3)

Komunikacija Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu („europski zeleni plan”) početna je točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja postizanja negativnih emisija nakon toga utvrđenog u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Njime se objedinjuje sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno podupiru radi postizanja klimatske neutralnosti u Uniji do 2050. i utvrđuje nova strategija rasta, čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s korištenjem resursa. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Istovremeno, ta tranzicija ima aspekte rodne ravnopravnosti i poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga se mora osigurati da tranzicija bude pravedna i uključiva i da nitko ne bude zapostavljen.

(4)

Suočavanje s klimatskim izazovima i izazovima povezanima s okolišem te ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su europskog zelenog plana. Europski parlament pozvao je u svojoj Rezoluciji od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu (5) na to da se nužan prijelaz na klimatski neutralno društvo ostvari najkasnije do 2050. te je u svojoj Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi proglasio stanje klimatske i okolišne krize (6). Nužnost i vrijednost europskog zelenog plana samo su se povećale s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje i gospodarsku dobrobit građana Unije.

(5)

Važno je osigurati da se mjere poduzete kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe provode u skladu s ciljem promicanja održivog razvoja kako je utvrđen u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, Pariški sporazum i, prema potrebi, načelo „ne nanosi bitnu štetu” u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(6)

Unija se obvezala do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. u ažuriranom nacionalnom utvrđenom doprinosu koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020.

(7)

Donošenjem Uredbe (EU) 2021/1119 Unija je u zakonodavstvo unijela cilj ostvarenja ravnoteže između antropogenih emisija stakleničkih plinova po izvorima u cijelom gospodarstvu i njihova uklanjanja ponorima unutar Unije do 2050. te, prema potrebi, ostvarenja negativnih emisija nakon toga. Tom se uredbom utvrđuje i obvezujući cilj Unije u pogledu neto domaćeg smanjenja emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. od najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Očekuje se da će svi gospodarski sektori doprinijeti postizanju tog cilja, uključujući sektor korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva („LULUCF”). Kako bi se osiguralo da se do 2030. ulože dostatni napori za ublažavanje klimatskih promjena u drugim sektorima, doprinos neto uklanjanjima klimatskom cilju Unije za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2. U kontekstu Uredbe (EU) 2021/1119 Komisija je u odgovarajućoj izjavi potvrdila svoju namjeru da predloži reviziju Uredbe (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (8), u skladu s ambicijom povećanja neto uklanjanja ugljika na razine iznad 300 milijuna tona ekvivalenta CO2 u sektoru LULUCF-a do 2030.

(8)

Kako bi se doprinijelo većoj ambiciji smanjenja neto emisija stakleničkih plinova s najmanje 40 % na najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. i osiguralo da sektor LULUCF-a daje održiv i predvidljiv dugoročni doprinos cilju klimatske neutralnosti Unije, za svaku državu članicu trebalo bi utvrditi obvezujuće ciljeve za povećanje neto uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a u razdoblju od 2026. do 2030., čime bi se ostvario cilj neto uklanjanja od 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 za Uniju u cjelini do 2030. U okviru metodologije koja se upotrebljava za utvrđivanje nacionalnih ciljeva za 2030. trebalo bi uzeti u obzir razliku između cilja Unije i prosječnih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz 2016., 2017. i 2018. koje je svaka država članica prijavila u svojem podnesku iz 2020. te bi trebalo odražavati trenutačne učinke ublažavanja u sektoru LULUCF-a i udio svake države članice u području zemljišta kojim se gospodari u Uniji, uzimajući u obzir kapacitet države članice da poboljša svoj učinak u tom sektoru s pomoću prakse upravljanja zemljištem ili prenamjena zemljišta koje pogoduju klimi i bioraznolikosti. Premašivanje ciljeva država članica dodatno bi doprinijelo postizanju klimatskih ciljeva Unije.

(9)

Obvezujući ciljevi za veću ambiciju u pogledu neto emisija i uklanjanja stakleničkih plinova trebali bi se odrediti linearnom putanjom za svaku državu članicu. Putanja bi trebala započeti 2022. na prosjeku emisija stakleničkih plinova koje je ta država članica prijavila 2021., 2022. i 2023., a završiti 2030. s ciljem utvrđenim za tu državu članicu. Kako bi se osiguralo zajedničko postizanje cilja Unije za 2030., uzimajući u obzir međugodišnju varijabilnost emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u sektoru LULUCF-a, primjereno je za svaku državu članicu utvrditi obvezu da, povrh nacionalnog cilja za 2030., postigne zbroj neto emisija i uklanjanja stakleničkih plinova za razdoblje od 2026. do 2029. („proračun za razdoblje 2026. – 2029.”).

(10)

Pravila za obračun utvrđena u člancima 6., 7., 8. i 10. Uredbe (EU) 2018/841 osmišljena su kako bi se utvrdilo u kojoj bi mjeri učinci ublažavanja u sektoru LULUCF-a mogli doprinijeti cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova od 40 % u Uniji u do 2030., što nije uključivalo sektor LULUCF-a. Kako bi se pojednostavnio regulatorni okvir za taj sektor, postojeća pravila za obračun ne bi se trebala primjenjivati nakon 2025., a usklađenost s nacionalnim ciljevima država članica trebalo bi provjeriti na temelju prijavljenih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova. Time bi se postigli metodološka usklađenost s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (9), s Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (10) te s novim ciljem za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova od najmanje 55 %, što uključuje i sektor LULUCF-a.

(11)

Vijeće je 16. lipnja 2022. donijelo Preporuku o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti (11), u kojoj je istaknulo potrebu za popratnim mjerama i za posebnom usmjerenošću na pružanje potpore onim regijama, industrijama, mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima, radnicima, kućanstvima i potrošačima koji će se suočiti s najvećim izazovima. Tom se preporukom države članice potiču da razmotre niz mjera u područjima zapošljavanja i tranzicija na tržištu rada, otvaranja radnih mjesta i poduzetništva, zdravlja i sigurnosti na radu, javne nabave, oporezivanja i sustava socijalne zaštite, osnovnih usluga i stanovanja, kao i, među ostalim, radi jačanja rodne ravnopravnosti, obrazovanja i osposobljavanja.

(12)

Uzimajući u obzir posebnosti sektora LULUCF-a u svakoj državi članici, kao i činjenicu da države članice trebaju povećati svoje učinke kako bi postigle svoje nacionalne obvezujuće ciljeve, državama članicama trebao bi ostati na raspolaganju niz fleksibilnih mogućnosti, uključujući trgovanje viškovima i proširenje fleksibilnih mogućnosti specifičnih za šume, uz poštovanje ekološkog integriteta ciljeva.

(13)

Kako bi se pristupilo rješavanju nesigurnosti zbog prirodnih procesa u sektoru LULUCF-a, alternativne odredbe za prirodne nepogode (abiotičke i biotičke), kao što su požari, izbijanja štetočina, oluje i ekstremne poplave, trebale bi 2032. biti dostupne državama članicama koje su učinile sve što je u njihovoj moći kako bi uzele u obzir sva mišljenja Komisije koja su im upućena u kontekstu korektivnih mjera uvedenih ovom Uredbom o izmjeni, pod uvjetom da su iscrpile sve druge fleksibilne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, uspostavile odgovarajuće mjere za smanjenje osjetljivosti svojeg zemljišta na takve nepogode i da je postignut cilj Unije za sektor LULUCF-a za 2030.

(14)

Osim toga, trebalo bi uzeti u obzir difuzne i dugoročne učinke klimatskih promjena, za razliku od prirodnih nepogoda koje su u suštini privremene i geografski lokalizirane. Time bi se omogućilo uzeti u obzir i preostale učinke prošlih mjera gospodarenja povezane s udjelom organskih tala na zemljištu kojim se gospodari, koji je u nekoliko država članica iznimno visok u usporedbi s prosjekom Unije. Neiskorištene iznose naknade raspoložive u skladu s Prilogom VII. u razdoblju od 2021. do 2030. trebalo bi staviti na raspolaganje u tu svrhu, na temelju dokaza koje su dotične države članice podnijele Komisiji na temelju najboljih dostupnih znanstvenih spoznaja te objektivnih, mjerljivih i usporedivih pokazatelja kao što je indeks ariditeta, u smislu Konvencije Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenima jakim sušama i/ili dezertifikacijom, posebno u Africi (12), koji se definira kao omjer između srednje godišnje količine oborina i srednje godišnje evapotranspiracije. Raspodjela među državama članicama trebala bi se izvršiti s obzirom na podnesene dokaze i na temelju omjera između raspoložive količine od 50 Mt CO2 i ukupnog iznosa naknade koji su te države članice zatražile.

(15)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu odredbi Uredbe (EU) 2018/841 s obzirom na utvrđivanje godišnjih emisija i uklanjanja stakleničkih plinova za svaku godinu u razdoblju od 2026. do 2029. utvrđenih na temelju linearne putanje koja završava ciljem za 2030. za države članice te za donošenje detaljnih pravila o metodologiji za dokaze o dugoročnim učincima klimatskih promjena koji su izvan kontrole država članica i o učincima iznimno visokog udjela organskih tala, Komisiji bi se trebale dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(16)

Pravila za upravljanje trebalo bi utvrditi tako da se promiče rano djelovanje za postizanje prijelaznog klimatskog cilja Unije za 2030. i cilja klimatske neutralnosti Unije u cjelokupnom gospodarstvu, u skladu s putanjom za razdoblje od 2026. do 2029. uvedenom ovom Uredbom o izmjeni. Načela utvrđena Uredbom (EU) 2018/842 trebala bi se primjenjivati mutatis mutandis, a multiplikator bi se trebao računati na sljedeći način: 108 % razlike između proračuna države članice za razdoblje 2026.–2029. i odgovarajućih prijavljenih neto uklanjanja dodat će se broju koji je ta država članica prijavila za 2030. Osim toga, bilo kakav deficit koji svaka država članica akumulira do 2030. trebao bi se uzeti u obzir kada Komisija podnese prijedloge koji se odnose na razdoblje nakon 2030.

(17)

Unija i njezine države članice stranke su Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (14) („Aarhuška konvencija”). Javni nadzor i pristup pravosuđu osnovni su elementi demokratskih vrijednosti Unije i alati kojima se štiti vladavina prava.

(18)

Kako bi se omogućilo brzo i učinkovito djelovanje, ako Komisija utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak prema ostvarenju svojeg cilja za 2030., uzimajući u obzir putanju, proračun za razdoblje 2026. – 2029. i fleksibilne mogućnosti na temelju ove Uredbe, trebao bi se primjenjivati mehanizam korektivnog djelovanja kako bi se toj državi članici pomoglo da se vrati na pravu putanju do 2030. osiguravanjem poduzimanja dodatnih mjera koje će dovesti do poboljšanog neto uklanjanja stakleničkih plinova.

(19)

Inventari stakleničkih plinova poboljšat će se zahvaljujući povećanoj upotrebi tehnologije praćenja i boljem znanju. Za države članice koje poboljšaju svoju metodologiju izračuna emisija i uklanjanja trebalo bi uvesti koncept metodološke prilagodbe. Sljedeće pojave mogle bi, na primjer, potaknuti metodološku prilagodbu: promjene u metodologijama izvješćivanja, novi podaci ili ispravci statističkih pogrešaka, uključivanje novih spremnika ugljika ili plinova, ponovni izračun povijesnih procjena na temelju novih znanstvenih dokaza u skladu sa smjernicama IPCC-a iz 2006. za nacionalne inventare stakleničkih plinova, uključivanje novih elemenata izvješćivanja i poboljšano praćenje prirodnih nepogoda. Na podatke iz inventara stakleničkih plinova te države članice trebalo bi primijeniti metodološku prilagodbu kako bi se neutralizirao učinak koji promjene metodologije imaju na procjenu i zajedničko ostvarenje cilja Unije za 2030., radi poštovanja okolišnog integriteta.

(20)

U Europi se nacionalni inventari šuma upotrebljavaju za pružanje informacija za procjene usluga šumskog ekosustava. Sustav praćenja inventara šuma razlikuje se od zemlje do zemlje jer svaka zemlja ima vlastiti sustav inventara šuma s vlastitom metodologijom. U Novoj strategiji EU-a za šume do 2030. naglašena je potreba za strateškim planiranjem u pogledu šuma u svim državama članicama na temelju pouzdanog praćenja i podataka, transparentnog upravljanja i koordinirane razmjene na razini Unije. U tu je svrhu Komisija najavila da namjerava podnijeti zakonodavni prijedlog za uspostavu integriranog okvira za praćenje šuma na razini Unije.

(21)

Kako bi se izmijenili i dopunili elementi uredaba (EU) 2018/841 i (EU) 2018/1999 koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu dopune Uredbe (EU) 2018/841 kako bi se utvrdila pravila za evidentiranje i točno obavljanje operacija u registru Unije uspostavljenom na temelju članka 40. Uredbe (EU) 2018/1999 te u pogledu izmjene dijela 3. Priloga V. Uredbi (EU) 2018/1999 ažuriranjem popisa kategorija u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (15). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(22)

U Komunikaciji Komisije od 17. rujna 2020. o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030. opisani su različiti načini i političke opcije za postizanje povećanog klimatskog cilja Unije za 2030. Istaknuto je da će za postizanje klimatske neutralnosti biti potrebno znatno pojačati djelovanje Unije u svim sektorima gospodarstva. Ponori ugljika imaju ključnu ulogu u tranziciji prema klimatskoj neutralnosti u Uniji, a važan doprinos u tom kontekstu posebno mogu dati sektori poljoprivrede, šumarstva i korištenja zemljišta. Kada Komisija provodi procjenu primjene Uredbe (EU) 2018/841 u okviru preispitivanja uvedenog ovom Uredbom o izmjeni i priprema izvješće za Europski parlament i Vijeće, ono bi trebalo uključivati trenutačne trendove i buduće projekcije emisija stakleničkih plinova iz poljoprivrede, s jedne strane, te emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz poljoprivrednih zemljišta, travnjaka i močvarnih zemljišta, s druge strane, te bi se u njoj trebale istražiti regulatorne mogućnosti kako bi se osigurala njihova usklađenost s ciljem postizanja dugoročnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u svim sektorima gospodarstva u skladu s ciljem klimatske neutralnosti Unije i prijelaznim klimatskim ciljevima. Osim toga, Komisija bi trebala obratiti posebnu pozornost na učinke dobne strukture šume, među ostalim ako su ti učinci povezani s posebnim ratnim ili poslijeratnim okolnostima, na znanstveno potkrijepljen, pouzdan i transparentan način te s ciljem osiguravanja dugoročne otpornosti i sposobnosti prilagodbe šuma.

Uzimajući u obzir važnost pravednog doprinosa svakog sektora i činjenicu da su za prelazak na klimatsku neutralnost potrebne promjene u cijelom spektru politika i zajednički napori svih sektora gospodarstva i društva kako je istaknuto u europskom zelenom planu, Komisija bi prema potrebi trebala podnijeti zakonodavne prijedloge kojima se utvrđuje okvir za razdoblje nakon 2030.

(23)

Očekivane antropogene promjene u pogledu emisija i uklanjanja stakleničkih plinova u morskim i slatkovodnim okolišima mogu biti znatne te se očekuje da će u budućnosti varirati zbog promjena u upotrebi, na primjer, planiranim širenjem odobalnih izvora energije, potencijalnim povećanjem proizvodnje u akvakulturi i sve većom razinom zaštite prirode koja je potrebna kako bi se ispunili ciljevi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Trenutačno te emisije i uklanjanja nisu uključeni u standardne tablice izvješćivanja za UNFCCC. Nakon što se donese metodologija izvješćivanja, Komisija bi trebala moći razmotriti izvješćivanje o napretku, analizi izvedivosti i učinku proširenja izvješćivanja na morski i slatkovodni okoliš na temelju najnovijih znanstvenih dokaza o tim tokovima tijekom provođenja preispitivanja uvedenog ovom Uredbom o izmjeni.

(24)

Kako bi se postigao cilj klimatske neutralnosti do 2050., a nakon toga nastojale postići negativne emisije, iznimno je važno da se uklanjanje stakleničkih plinova unutar Unije kontinuirano povećava i pritom osigurati da to povećavanje bude trajno. Eventualno mogu biti potrebna tehnička rješenja, kao što je bioenergija s hvatanjem i skladištenjem ugljika („BECCS”), kao i prirodna rješenja za hvatanje i skladištenje emisija CO2. Pojedine poljoprivrednike, vlasnike zemljišta i šuma ili upravitelje šuma treba posebno poticati da skladište više ugljika na svojem zemljištu i u svojim šumama, dajući prednost pristupima koji se temelje na ekosustavu i praksama koje pogoduju bioraznolikosti, kao što su šumarske prakse u skladu s prirodom, područja na ugaru, obnova šumskih zaliha ugljika, širenje pokrivenosti sustava agrošumarstva, sekvestracija ugljika u tlu i obnova močvarnih zemljišta, kao i druga inovativna rješenja. Takvi poticaji dovode do poboljšanja ublažavanja klimatskih promjena i cjelokupnog smanjenja emisija u biogospodarstvu, uključujući upotrebom trajnih drvnih proizvoda, uz potpuno poštovanje ekoloških načela kojima se potiču bioraznolikost i kružno gospodarstvo. Trebalo bi biti moguće razmotriti uspostavu postupka za uključivanje održivih proizvoda za skladištenje ugljika u područje primjene Uredbe (EU) 2018/841 u okviru preispitivanja uvedenog ovom Uredbom o izmjeni, kojim bi se osigurala dosljednost drugim okolišnim ciljevima Unije, kao i smjernicama IPCC-a.

(25)

S obzirom na važnost pružanja financijske potpore vlasnicima ili upraviteljima zemljišta i šuma za postizanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi o izmjeni, Komisija bi pri ocjenjivanju nacrta ažuriranja najnovijih prijavljenih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 trebala osigurati da se financijska potpora, uključujući relevantni udio prihoda ostvarenih dražbovnom prodajom emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama na temelju Direktive 2003/87/EZ i koje se upotrebljavaju za LULUCF, usmjeri na politike i mjere prilagođene za postizanje proračuna i ciljeva država članica utvrđenih u ovoj Uredbi o izmjeni. Komisija bi u svojoj procjeni trebala obratiti posebnu pozornost na promicanje pristupa temeljenih na ekosustavu i potrebu da se osigura trajnost dodatnih uklanjanja stakleničkih plinova, uzimajući u obzir postojeće zakonodavstvo.

(26)

Utvrđivanje cilja Unije za 2030. temelji se na podacima iz inventara koje su države članice dostavile za 2016., 2017. i 2018. Pouzdanost podnesenih izvješća o inventaru od velike je važnosti. Stoga bi metodologije koje primjenjuju države članice trebalo provjeriti ako su se neto uklanjanja znatno smanjila za 2016., 2017. i 2018. U skladu s načelom transparentnosti i kako bi se povećalo povjerenje u napredak u izvješćivanju, rezultati tih provjera trebali bi biti javno dostupni. Na temelju tih provjera Komisija bi, prema potrebi, trebala iznijeti prijedloge kako bi osigurala da Unija ostane na dobrom putu da ostvari svoj cilj neto uklanjanja od 310 milijuna tona.

(27)

S ciljem utvrđivanja putanje za države članice za razdoblje od 2026. do 2029., Komisija bi trebala provesti sveobuhvatno preispitivanje kako bi provjerila podatke iz inventara stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. U tu bi svrhu 2025. trebalo provesti sveobuhvatno preispitivanje, uz sveobuhvatna preispitivanja koja će Komisija provesti 2027. i 2032. u skladu s člankom 38. Uredbe (EU) 2018/1999.

(28)

Vrijednosti za svaku državu članicu za lisnati šumski pokrov iz Priloga II. Uredbi (EU) 2018/841 trebalo bi uskladiti s vrijednostima dostavljenima UNFCCC-u ili s ažuriranim vrijednostima koje je moguće predvidjeti.

(29)

Zbog uvođenja ciljeva koji se temelje na izvješćivanju uslijed donošenja ove Uredbe o izmjeni potrebno je procijeniti emisije i uklanjanja stakleničkih plinova s većom razinom točnosti. Nadalje, u okviru Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., Komunikacije Komisije od 20. svibnja 2020. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, Nove strategije EU-a za šume do 2030., Strategije EU-a za tlo do 2030., Komunikacije Komisije od 15. prosinca 2021. o održivim ciklusima ugljika, Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (16) i Komunikacije Komisije od 24. veljače 2021. o stvaranju Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama zahtijevat će se poboljšano praćenje zemljišta, čime će se pomoći u zaštiti i poboljšanju otpornosti uklanjanja ugljika na temelju prirodnih postupaka u cijeloj Uniji. Praćenje i izvješćivanje o emisijama i uklanjanju treba unaprijediti, prema potrebi, primjenom naprednih tehnologija dostupnih u okviru programâ Unije, kao što je program Copernicus, i digitalnih podataka prikupljenih u okviru zajedničke poljoprivredne politike, uz primjenu dvostruke tranzicije zelenih i digitalnih inovacija.

(30)

Trebalo bi uvesti odredbe o mapiranju i praćenju, kako u području praćenja na terenu, tako i u pogledu daljinskog istraživanja, kako bi se državama članicama dozvolilo da imaju geografski eksplicitne informacije za utvrđivanje prioritetnih područja koja imaju potencijal da doprinesu djelovanju u području klime. U okviru općeg unapređenja praćenja, izvješćivanja i provjeravanja naglasak bi trebao biti i na usklađivanju i poboljšanju baza podataka o aktivnostima i emisijskim faktorima radi poboljšanja inventara stakleničkih plinova.

(31)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, a osobito, imajući u vidu Uredbu (EU) 2021/1119, prilagodbu obveza država članica za sektor LULUCF-a čime se doprinosi ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma i ispunjenju cilja Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030., ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega ili učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

(32)

Uredbe (EU) 2018/841 i (EU) 2018/1999 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,