(1)

Okolišno, klimatsko i relevantno energetsko zakonodavstvo i politika Unije doveli su do znatnog poboljšanja stanja okoliša. Međutim, i dalje su prisutni veliki okolišni i klimatski izazovi koji će, ako se s njima ne suočimo, imati znatne negativne posljedice za Uniju i dobrobit njezinih građana.

(2)

Program za okoliš i djelovanje u području klime („LIFE”), uspostavljen Uredbom (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) za razdoblje od 2014. do 2020., najnoviji je u nizu programa Unije od 1992. kojima se podupire provedba prioriteta u području okolišnog i klimatskog zakonodavstva te prioriteta okolišne i klimatske politike. LIFE je pozitivno ocijenjen u nedavnoj evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja i utvrđeno je da je na dobrom putu k postizanju djelotvornosti, učinkovitosti i relevantnosti. Program LIFE za razdoblje 2014.–2020. stoga bi trebalo nastaviti, uz određene izmjene utvrđene u evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja i naknadnim procjenama. U skladu s time Program za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) („program LIFE”) trebalo bi uspostaviti za razdoblje od sedam godina kako bi se njegovo trajanje uskladilo s trajanjem višegodišnjeg financijskog okvira utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (5).

(3)

Program LIFE, kojim se nastoje ostvariti ciljevi i ciljne vrijednosti utvrđeni u okolišnom, klimatskom i relevantnom energetskom zakonodavstvu, politikama i planovima Unije, a posebno ciljevi navedeni u Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. o Europskom zelenom planu („europski zeleni plan”), i međunarodnim obvezama Unije, trebao bi doprinijeti pravednoj tranziciji prema održivom, kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu koje se temelji na obnovljivoj energiji, klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene, kao i zaštiti, obnovi i poboljšanju kvalitete okoliša, uključujući zrak, vodu i tlo, te poboljšanju zdravlja, kao i zaustavljanju i preokretanju gubljenja bioraznolikosti, među ostalim i potporom provedbi mreže Natura 2000 i upravljanju njome te pristupanjem rješavanju problema degradacije ekosustavâ, ili izravnim intervencijama ili podrškom uključivanju tih ciljeva u druge politike. Programom LIFE također bi trebalo podupirati provedbu općih programa djelovanja donesenih u skladu s člankom 192. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju europske unije (UFEU), kao što je Sedmi program djelovanja za okoliš (6) i svi naknadni programi djelovanja Unije za okoliš.

(4)

Unija je predana razvoju sveobuhvatnog odgovora na ciljeve održivog razvoja Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda, u kojima se naglašava bliska veza između upravljanja prirodnim resursima radi osiguravanja njihove dugoročne dostupnosti i usluga ekosustava te povezanosti tog upravljanja i tih usluga i s ljudskim zdravljem i s održivim i društveno uključivim gospodarskim rastom. U tom smislu program LIFE trebao bi odražavati načela solidarnosti te istodobno bitno doprinositi i gospodarskom razvoju i socijalnoj koheziji.

(5)

S ciljem promicanja održivog razvoja u definiciju i provedbu svih politika i aktivnosti Unije trebalo bi uključiti zahtjeve u pogledu zaštite okoliša i klime. Stoga bi trebalo promicati sinergije i komplementarnost s drugim programima Unije za financiranje, među ostalim i olakšavanjem financiranja aktivnosti kojima se dopunjuju strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu te podupiru prihvaćanje i reproduciranje rješenja razvijenih u okviru programa LIFE. Kako bi se spriječilo dvostruko financiranje, potrebna je koordinacija. Komisija i države članice trebale bi poduzeti mjere za sprečavanje administrativnog preklapanja i administrativnog opterećenja za korisnike projekta, do kojih dolazi zbog obveza izvješćivanja povezanih s različitim financijskim instrumentima.

(6)

Program LIFE trebao bi doprinositi održivom razvoju i ostvarenju ciljeva i ciljnih vrijednosti iz okolišnog, klimatskog i relevantnog energetskog zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza Unije, a posebno u pogledu UN-ova Programa održivog razvoja do 2030., Konvencije o biološkoj raznolikosti (7) i Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (8) („Pariški sporazum o klimatskim promjenama”) i, među ostalim, Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (9) („Aarhuška konvencija”), Konvencije UNECE-a o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka, UN-ove Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, UN-ove Roterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemijske tvari i pesticide u međunarodnoj trgovini i UN-ove Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima.

(7)

Unija pridaje veliku važnost dugoročnoj održivosti rezultata projekata koji se financiraju iz programa LIFE i kapacitetu za osiguravanje i održavanje tih rezultata nakon provedbe projekta, među ostalim nastavkom projekata ili reproduciranjem ili prijenosom rezultatâ.

(8)

Ispunjavanje obveza Unije iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama zahtijeva transformaciju Unije u održivo, kružno i energetski učinkovito društvo koje se temelji na obnovljivoj energiji, klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene. Takva transformacija pak zahtijeva djelovanje, s posebnim naglaskom na sektorima koji najviše doprinose sadašnjim razinama emisija stakleničkih plinova i onečišćenja, kojim se promiču energetska učinkovitost i obnovljiva energija te kojim se doprinosi provedbi okvira klimatske i energetske politike do 2030. i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica te provedbi dugoročne klimatske i energetske strategije Unije, u skladu s dugoročnim ciljevima Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Program LIFE trebao bi uključivati i mjere koje doprinose provedbi politike Unije za prilagođavanje klimatskim promjenama radi smanjenja ranjivosti na negativne učinke klimatskih promjena.

(9)

Projekti u okviru novog potprograma „Prijelaz na čistu energiju” u sklopu programa LIFE trebali bi biti usmjereni na izgradnju kapaciteta i širenje znanja, vještina, inovativnih tehnika, metoda i rješenja za postizanje ciljeva zakonodavstva i politike Unije o prijelazu na obnovljivu energiju i povećanu energetsku učinkovitost. Takva izgradnja kapaciteta i takvo širenje u pravilu su djelovanja koordinacije i potpore s velikom dodanom vrijednošću na razini Unije čiji je cilj rušenje tržišnih prepreka koje otežavaju društveno-gospodarski prijelaz na održivu energiju, te kojima su uglavnom obuhvaćeni mali i srednji subjekti te brojni akteri, uključujući lokalna i regionalna javna tijela i neprofitne organizacije. Takva djelovanja donose brojne posredne koristi, kao što su pristupanje rješavanju problema energetskog siromaštva, poboljšana kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima, smanjenje lokalnih onečišćujućih tvari zahvaljujući poboljšanjima energetske učinkovitosti i većoj distribuciji energije iz obnovljivih izvora, te doprinos pozitivnim lokalnim gospodarskim učincima i rastu koji je više socijalno uključiv.

(10)

Kako bi se doprinijelo ublažavanju klimatskih promjena i međunarodnim obvezama Unije u pogledu dekarbonizacije potrebno je ubrzati transformaciju energetskog sektora. Djelovanja za izgradnju kapaciteta kojima se podupiru energetska učinkovitost i obnovljiva energija, koja su se do 2020. financirala u okviru programa Obzor 2020. (10), trebalo bi integrirati u novi potprogram u okviru programa LIFE „Prijelaz na čistu energiju” jer njihov cilj nije financiranje izvrsnosti i stvaranje inovacija, već olakšavanje prihvaćanja već dostupne tehnologije u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti, koja će doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena. Programom LIFE trebalo bi obuhvatiti sve dionike i sektore uključene u prijelaz na čistu energiju. Uvrštavanje tih djelovanja za izgradnju kapaciteta u program LIFE otvara potencijal za sinergije među potprogramima i povećava ukupnu koherentnost financiranja sredstvima Unije. Stoga bi trebalo prikupljati i širiti podatke o prihvaćanju postojećih rješenja za istraživanja i inovacije u projektima programa LIFE, uključujući one iz programa Obzor Europa uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/695 Europskog parlamenta (11) i Vijeća („Obzor Europa”) i programa koji su mu prethodili.

(11)

U procjeni učinka uz prijedlog Komisije za Direktivu (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (12) kojom je izmijenjena Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (13) procjenjuje se da će za ispunjenje energetskih ciljnih vrijednosti Unije do 2030. biti potrebno dodatno ulaganje u iznosu od 177 milijardi EUR godišnje u razdoblju od 2021. do 2030. Najviši manjkovi sredstava odnose se na ulaganje u dekarbonizaciju zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti i uporabu obnovljivih izvora energije manjeg opsega, pri čemu kapital treba usmjeriti na projekte krajnje decentralizirane prirode. Jedan od ciljeva potprograma „Prijelaz na čistu energiju”, koji obuhvaća energetsku učinkovitost i brzo uvođenje obnovljive energije, jest izgradnja kapaciteta za razvoj i kumuliranje takvih projekata, čime bi se također doprinijelo apsorpciji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova i djelovalo kao katalizator za ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, koristeći pritom i financijske instrumente dostupne u okviru Uredbe (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća (14).

(12)

Program LIFE jedini je program posebno namijenjen za okoliš i djelovanje u području klime te stoga ima ključnu ulogu u podupiranju provedbe zakonodavstva i politika Unije u tim područjima.

(13)

Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi olakšati prepoznavanje i utvrđivanje potreba za istraživanjima i inovacijama u pogledu pristupanja rješavanju okolišnih, klimatskih i energetskih izazova u Uniji tijekom procesa strateškog planiranja istraživanja i inovacija u okviru programa Obzor Europa. Program LIFE trebao bi i dalje djelovati kao katalizator za provedbu okolišnog, klimatskog i relevantnog energetskog zakonodavstva i politike Unije, među ostalim i prihvaćanjem i primjenom rezultata istraživanja i inovacija iz programa Obzor Europa te pomaganjem pri njihovoj široj primjeni ako to može pomoći u rješavanju pitanja tranzicije u području okoliša, pitanja klimatske tranzicije ili pitanja energetske tranzicije. Europsko vijeće za inovacije u okviru programa Obzora Europa može osigurati podršku povećanju broja i komercijalizaciji novih revolucionarnih ideja koje bi mogle nastati kao rezultat provedbe projekata u okviru programa LIFE. Slično tome, trebalo bi uzeti u obzir i sinergije s Fondom za inovacije u okviru sustava trgovanja emisijama uspostavljenim Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(14)

Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru programa LIFE trebalo bi također moći dobiti doprinos i iz drugih programa Unije, pod uvjetom da se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Reviziju djelovanja za koja je dobiveno kumulativno financiranje iz različitih programa Unije trebalo bi provesti samo jednom i to na način kojim se obuhvaćaju svi uključeni programi Unije i njihova važeća pravila.

(15)

U Komunikaciji Komisije od 3. veljače 2017. o pregledu aktivnosti u području okoliša u EU-u: Zajednički izazovi i kako suradnjom postići bolje rezultate (EU Environmental Implementation Review - EIR) navodi se da je potreban znatan napredak kako bi se ubrzala provedba pravne stečevine Unije u području okoliša te pojačali integracija i uključivanje okolišnih i klimatskih ciljeva u druge politike. Stoga bi program LIFE trebao djelovati kao katalizator za pristupanje rješavanju horizontalnih i sistemskih izazova te temeljnih uzroka nedostataka u provedbi utvrđenih u EIR-u i za postizanje traženog napretka razvojem, ispitivanjem i reproduciranjem novih pristupa, pružanjem podrške razvoju, praćenju i preispitivanju politika, poboljšanjem upravljanja pitanjima koja se odnose na okoliš i klimatske promjene te s njima povezanim pitanjima energetske tranzicije, među ostalim i povećanjem uključenosti dionika na svim razinama, izgradnjom kapaciteta, komunikacijom i podizanjem razine osviještenosti, mobiliziranjem ulaganja iz programâ ulaganja Unije ili drugih financijskih izvora i pružanjem podrške djelovanjima s ciljem prevladavanja različitih prepreka djelotvornoj provedbi ključnih planova koji se zahtijevaju zakonodavstvom u području okoliša.

(16)

Zaustavljanje i preokretanje gubljenja bioraznolikosti i degradacije ekosustava, među ostalim i u morskim ekosustavima, zahtijeva podršku razvoju, provedbi, izvršavanju i procjeni relevantnog zakonodavstva i politika Unije, među ostalim i Komunikacije komisije od 20. svibnja 2020. o strategiji EU-a o bioraznolikosti do 2030.– vraćanje prirode u naše živote, Direktive Vijeća 92/43/EEZ (16), Direktive 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17) te Uredbe (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (18), posebice razvojem baze znanja za razvoj i provedbu politika te osmišljavanjem, ispitivanjem, demonstracijom i primjenom najboljih praksi i rješenja, kao što je učinkovito upravljanje, u manjem opsegu ili prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim kontekstima, uključujući integrirane pristupe za provedbu prioritetnih akcijskih okvira donesenih na temelju Direktive 92/43/EEZ. Ovom bi Uredbom trebalo doprinijeti uključivanju djelovanja u području bioraznolikosti u politike Unije i ostvarenju opće ambicije da se u 2024. osigura 7,5 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za ciljeve u području bioraznolikosti, a u 2026. i u 2027. 10 % godišnje potrošnje u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za ciljeve u području bioraznolikosti, uzimajući pritom u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u područjima klime i bioraznolikosti.

Unija i države članice trebale bi pratiti svoje rashode povezane s bioraznolikošću radi ispunjavanja svojih obveza izvješćivanja iz Konvencije o biološkoj raznolikosti. Trebalo bi ispuniti i zahtjeve u pogledu praćenja predviđene u drugom relevantnom zakonodavstvu Unije. Rashode Unije povezane s bioraznolikošću trebalo bi pratiti u skladu s djelotvornom, transparentnom i sveobuhvatnom metodologijom koju treba utvrditi Komisija, u suradnji s Europskim parlamentom i Vijećem, kako je navedeno u Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava (19).

(17)

Nedavne evaluacije i procjene, uključujući preispitivanje u sredini provedbenog razdoblja Strategije EU-a o bioraznolikosti do 2020. i provjeru primjerenosti zakonodavstva o prirodi, ukazuju na to da je jedan od glavnih temeljnih uzroka nedostatne provedbe zakonodavstva Unije o prirodi i strategije o bioraznolikosti manjak odgovarajućeg financiranja.

Glavni instrumenti Unije za financiranje, uključujući Europski fond za regionalni razvoj uspostavljen Uredbom (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20) („Europski fond za regionalni razvoj”) i Kohezijski fond uspostavljen Uredbom (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (21) („Kohezijski fond”), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj uspostavljen Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (22) („Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj”) i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu uspostavljen Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 („Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu”) mogli bi pružiti znatan doprinos ispunjenju tih potreba, i to na komplementarnoj osnovi. Programom LIFE mogla bi se dodatno poboljšati učinkovitost takvog uključivanja s pomoću strateških projekata za prirodu namijenjenih da djeluju kao katalizator za provedbu zakonodavstva i politika Unije koji se odnose na prirodu i bioraznolikost, među ostalim i djelovanjima utvrđenima u prioritetnim akcijskim okvirima donesenima na temelju Direktive 92/43/EEZ. Strateškim projektima za prirodu trebalo bi podupirati programe djelovanja u državama članicama usmjerene na uključivanje relevantnih ciljeva koji se odnose na prirodu i bioraznolikost u druge politike i programe za financiranje, osiguravajući time mobilizaciju odgovarajućih sredstava za provedbu tih politika.

Državama članicama trebalo bi dopustiti da se, u okviru svojih strateških planova za zajedničku poljoprivrednu politiku, odluče za korištenje određenog dijela sredstava dodijeljenih iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj kako bi pružile snažniju podršku djelovanjima kojima se nadopunjuju strateški projekti za prirodu definirani u ovoj Uredbi.

(18)

Za promicanje kružnog gospodarstva i učinkovitosti resursa potrebno je promijeniti način dizajniranja, proizvodnje, potrošnje, popravljanja, ponovne uporabe, recikliranja i zbrinjavanja materijala i proizvoda, među ostalim i plastike, te staviti naglasak na cjelokupni životni ciklus proizvodâ. Program LIFE trebao bi doprinijeti prijelazu na model kružnoga gospodarstva s pomoću financijske podrške usmjerene prema različitim akterima, kao što su poduzeća, javna tijela i potrošači, posebice primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih tehnologija, praksi i rješenja prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim kontekstima, među ostalim i s pomoću integriranih pristupa za primjenu hijerarhije otpada i provedbe planova za gospodarenje otpadom i sprečavanje nastanka otpada. Podupiranjem provedbe Komunikacije Komisije od 16. siječnja 2018. o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu mogla bi se posebno poduzeti djelovanja za rješavanje problema morskog smeća.

(19)

Visoka razina zaštite okoliša od temeljne je važnosti za zdravlje i dobrobit građana Unije. Programom LIFE trebalo bi podupirati ciljeve Unije u pogledu proizvodnje i upotrebe kemikalija na način koji dovodi do što većeg smanjenja značajnog štetnog utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš radi postizanja cilja uspostave netoksičnog okoliša u Uniji. Programom LIFE trebalo bi također podupirati aktivnosti za olakšavanje provedbe Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (23) kako bi se postigle razine buke koje ne uzrokuju znatne negativne posljedice i rizike za ljudsko zdravlje.

(20)

Dugoročni cilj Unije u pogledu politike koja se odnosi na zrak postizanje je razina kvalitete zraka koja ne uzrokuje znatne negativne posljedice i rizike za ljudsko zdravlje i okoliš, uz istodobno jačanje sinergija između poboljšanja kvalitete zraka i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Javna je svijest o onečišćenju zraka visoka i građani od tijela očekuju da djeluju, osobito na područjima na kojima su stanovništvo i ekosustavi izloženi visokim razinama onečišćujućih tvari u zraku. Direktivom (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća (24) naglašava se uloga koju financiranje sredstvima Unije može imati u ostvarenju ciljeva koji se odnose na čist zrak. Programom LIFE trebalo bi stoga podupirati projekte, uključujući strateške integrirane projekte, koji imaju potencijal za privlačenje javnih i privatnih sredstava, potencijal da budu ogledni primjeri najboljih praksi i da djeluju kao katalizator za provedbu planova i zakonodavstva koji se odnose na kvalitetu zraka na lokalnoj, regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini.

(21)

Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (25) utvrđen je okvir za zaštitu površinskih voda, obalnih voda, prijelaznih voda i podzemnih voda Unije. Ciljevi te direktive podupirali bi se boljom provedbom i većom integracijom ciljeva vodne politike u druga područja politika. Programom LIFE trebalo bi stoga podupirati projekte koji doprinose djelotvornoj provedbi Direktive 2000/60/EZ i drugog relevantnog zakonodavstva Unije o vodama koje doprinosi postizanju dobrog stanja vodnih tijela Unije primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih praksi te mobiliziranjem dopunskih djelovanja u okviru drugih programa ili izvora financiranja Unije.

(22)

Zaštita i obnova morskog okoliša jedan je od općih ciljeva politike Unije u području okoliša. Programom LIFE trebalo bi podupirati sljedeće: upravljanje, očuvanje, obnovu i praćenje bioraznolikosti i morskih ekosustava, posebice na morskim područjima mreže Natura 2000, te zaštitu vrsta u skladu s prioritetnim akcijskim okvirima donesenima na temelju Direktive 92/43/EEZ, postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26), promicanje čistih i zdravih mora, provedbu Komunikacije Komisije od 16. siječnja 2018. o europskoj strategiji za plastiku u kružnom gospodarstvu, koja se osobito bavi rješavanjem problema izgubljenog ribolovnog alata i morskog smeća, promicanje uključivanja Unije u međunarodno upravljanje oceanima koje je ključno za ostvarivanje ciljeva iz Programa održivog razvoja do 2030. Ujedinjenih naroda te za očuvanje zdravih oceana za buduće generacije. Strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu u okviru programa LIFE trebali bi uključivati relevantna djelovanja namijenjena zaštiti morskog okoliša.

(23)

Za bolje upravljanje pitanjima koja se odnose na okoliš i klimatske promjene te s njima povezanim pitanjima energetske tranzicije potrebni su uključenost civilnog društva, i to podizanjem razine javne osviještenosti, među ostalim i s pomoću komunikacijske strategije kojom se uzimaju u obzir novi mediji i društvene mreže, te uključivanje potrošača i veća uključenost dionika, među ostalim i nevladinih organizacija, u savjetovanja o povezanim politikama i provedbu tih politika na svima razinama. Stoga je primjereno da se programom LIFE podupre širok raspon nevladinih organizacija i mreža neprofitnih subjekata koji nastoje ostvariti cilj koji je od općeg interesa Unije i koji su ponajprije aktivni u području okoliša ili djelovanja u području klime, dodjeljivanjem, na konkurentan i transparentan način, bespovratnih sredstava za poslovanje kako bi se takvim nevladinim organizacijama, mrežama i subjektima pomoglo da djelotvorno doprinose politici Unije te izgrade i ojačaju svoje kapacitete kako bi postali učinkovitiji partneri.

(24)

Iako bi poboljšanje upravljanja na svim razinama trebalo biti međusektorski cilj za sve potprograme programa LIFE, programom LIFE trebalo bi podupirati razvoj, provedbu i izvršavanje pravne stečevine u području okoliša i klime, posebno horizontalnog zakonodavstva o upravljanju okolišem, među ostalim i zakonodavstva kojim se provodi Aarhuška konvencija, te usklađenost s tom pravnom stečevinom.

(25)

Program LIFE trebao bi tržišne subjekte pripremiti za pomak prema održivom, kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu koje se temelji na obnovljivoj energiji, klimatski je neutralno i otporno na klimatske promjene i podupirati ih u tom pomaku, i to ispitivanjem novih poslovnih prilika, unapređivanjem stručnih vještina, olakšavanjem pristupa potrošača održivim proizvodima i uslugama, uključivanjem i osnaživanjem utjecajnih osoba i ispitivanjem novih metoda prilagodbe postojećih procesa i poslovnog okružja. Kako bi se podržalo šire prihvaćanje održivih rješenja na tržištu, trebalo bi promicati prihvaćanje u javnosti i uključivanje potrošača.

(26)

Program LIFE osmišljen je tako da se njime podupire demonstracija tehnika, pristupâ i najboljih praksi koji se mogu reproducirati i nadograditi. Inovativna rješenja doprinijela bi poboljšanju okolišne uspješnosti i održivosti, osobito za razvoj održivih poljoprivrednih praksi koje se primjenjuju u područjima klime, vode, tla, bioraznolikosti i otpada. U tom bi pogledu trebalo naglasiti sinergije s drugim programima i politikama, kao što su Europsko inovacijsko partnerstvo za produktivnost i održivost u poljoprivredi te EU-ov sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja.

(27)

Na razini Unije velika ulaganja u okoliš i djelovanja u području klime u prvom se redu financiraju iz velikih programa Unije za financiranje. Stoga je neophodno pojačati napore koji se ulažu u uključivanje kako bi se osigurali održivost, otpornost u smislu bioraznolikosti i otpornost na klimatske promjene aktivnosti koje se provode u okviru drugih programa Unije za financiranje kao i ugradnja zaštitnih mjera za održivost u sve instrumente Unije. U kontekstu svoje uloge kao katalizatora, strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu koje treba izraditi u okviru programa LIFE trebali bi koristiti prilike za financiranje u okviru tih programa za financiranje i drugih izvora sredstava, kao što su nacionalni fondovi, za ostvarivanje učinka poluge i stvaranje sinergija.

(28)

Uspjeh strateških projekata za prirodu i strateških integriranih projekata ovisi o bliskoj suradnji između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela i nedržavnih aktera na koje utječu ciljevi programa LIFE. Stoga bi trebalo primjenjivati načela transparentnosti i objavljivanja u pogledu odluka o razvoju, provedbi, procjeni i praćenju projekata, osobito u slučaju uključivanja ili kada je uključeno više izvora financiranja.

(29)

Odražavajući važnost borbe protiv klimatskih promjena na koordiniran i ambiciozan način u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, programom LIFE doprinijet će se uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od najmanje 30 % proračunskih rashoda EU-a za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će djelovanja u okviru programa LIFE doprinijeti klimatskim ciljevima sa 61 % od ukupne financijske omotnice programa LIFE. Relevantna djelovanja bit će utvrđena tijekom pripreme i provedbe programa LIFE i ponovno ocijenjena u kontekstu relevantnih procesa evaluacije i preispitivanja. U skladu s europskim zelenim planom, djelovanjima u okviru programa LIFE trebalo bi se poštovati načelo „nenanošenja štete”.

(30)

S obzirom na članak 349. UFEU-a te posebne potrebe i ranjivosti najudaljenijih regija, tijekom provedbe programa LIFE odgovarajuću pozornost trebalo bi posvetiti strategiji za najudaljenije regije sadržanoj u Komunikaciji Komisije od 24. listopada 2017. o jačem i obnovljenom strateškom partnerstvu s najudaljenijim regijama EU-a. Uz okolišne, klimatske i relevantne energetske politike trebalo bi voditi računa i o drugim politikama Unije.

(31)

U potporu provedbi programa LIFE Komisija bi trebala surađivati s mrežom nacionalnih kontaktnih točaka za program LIFE kako bi potaknula suradnju usmjerenu na poboljšanje i povećanje djelotvornosti usluga nacionalnih kontaktnih točaka širom Unije radi poboljšanja ukupne kvalitete podnesenih prijedloga, organizirati seminare i radionice, objavljivati popise projekata koji se financiraju u okviru programa LIFE ili provoditi druge aktivnosti, kao što su medijske kampanje, radi boljeg širenja rezultatâ projekta, olakšavanja razmjene iskustva, znanja i najboljih praksi te reproduciranja rezultatâ projekata širom Unije, čime se promiču suradnja i komunikacija. Te bi aktivnosti trebale biti posebno usmjerene na države članice u kojima je razina iskorištenosti sredstava niska i trebale bi olakšati komunikaciju i suradnju između korisnikâ, podnositeljâ projektnih prijava i dionikâ u završenim projektima ili projektima u tijeku iz istog područja. Od ključne je važnosti da takve aktivnosti komunikacije i suradnje budu usmjerene na regionalna i lokalna tijela te na dionike.

(32)

Glavni kriterij pri evaluaciji projekata i procesu dodjele u okviru programa LIFE trebala bi biti kvaliteta. Kako bi se olakšala provedba ciljeva programa LIFE širom Unije i promicala visoka kvaliteta u projektnim prijedlozima, trebalo bi omogućiti financiranje projekata tehničke pomoći čiji je cilj djelotvorno sudjelovanje u programu LIFE. Komisija bi trebala nastojati postići djelotvornu geografsku pokrivenost, utemeljenu na kvaliteti, širom Unije, među ostalim i kroz podršku izgradnji kapaciteta država članica za povećanje kvalitete projekata. Niski stupanj djelotvornog sudjelovanja, prihvatljive aktivnosti i kriterije za dodjelu programa LIFE trebao bi precizirati u višegodišnjem programu rada, na temelju stope sudjelovanja i stope uspješnosti podnositeljâ projektnih prijava iz dotičnih država članica, uzimajući u obzir, među ostalim, broj stanovnika i gustoću naseljenosti, ukupnu površinu područjâ mreže Natura 2000 za svaku državu članicu izraženu kao udio ukupne površine mreže Natura 2000 i udio državnog područja države članice koji je obuhvaćen područjima mreže Natura 2000. Prihvatljive aktivnosti trebale bi po svojoj prirodi biti usmjerene na poboljšanje kvalitete projektnih prijava.

(33)

U skladu s Komunikacijom Komisije od 18. siječnja 2018. o mjerama EU-a za poboljšanje usklađenosti s propisima o okolišu i upravljanja okolišem osnovani su Mreža Europske unije za provedbu i izvršavanje zakonodavstva u području okoliša (IMPEL), Europska mreža državnih odvjetnika u području okoliša (ENPE) i Forum sudaca Europske unije u području okoliša (EUFJE), kako bi se olakšala suradnja među državama članicama i kako bi imali jedinstvenu ulogu u izvršavanju zakonodavstva Unije u području okoliša. Oni znatno doprinose jačanju dosljednosti pri provedbi i izvršavanju zakonodavstva Unije u području okoliša širom Unije, sprečavanju narušavanja tržišnog natjecanja i poboljšavanju kvalitete inspekcije zaštite okoliša te mehanizama za izvršavanje zakonodavstva sustavom umrežavanja i na razini Unije i na razini država članica, te osiguravaju razmjenu informacija i iskustava na različitim administrativnim razinama, osposobljavanjem i detaljnim raspravama o pitanjima povezanima s okolišem i o aspektima izvršavanja zakonodavstva, među ostalim i o postupcima praćenja i izdavanja dozvola. S obzirom na njihov doprinos ciljevima programa LIFE primjereno je odobriti dodjelu bespovratnih sredstava IMPEL-u, ENPE-u i EUFJE-u bez poziva na podnošenje prijedlogâ kako bi se nastavilo podupiranje aktivnosti tih tijela. Osim toga, u skladu s općim zahtjevima Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (27) („Financijska uredba”) poziv možda nije potreban u drugim slučajevima, na primjer za tijela koja imenuju države članice i koja djeluju pod njihovom odgovornošću, ako su te države članice zakonodavnim aktom Unije utvrđene kao korisnici bespovratnih sredstava.

(34)

Primjereno je utvrditi financijsku omotnicu za program LIFE, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 18. Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(35)

Najviše stope sufinanciranja bespovratnih sredstava koja se financiraju u okviru programa LIFE trebalo bi utvrditi na razinama koje su potrebne kako bi se održala djelotvorna razina potpore koja se pruža u okviru programa LIFE. Kako bi se uzela u obzir prilagodljivost koja je potrebna za pružanje odgovora na postojeći raspon djelovanja i subjekata, konkretne stope sufinanciranja trebale bi omogućiti izvjesnost, pri čemu se zadržava stupanj fleksibilnosti razmjeran specifičnim potrebama ili zahtjevima. Konkretne stope sufinanciranja uvijek bi trebale podlijegati utvrđenim relevantnim najvišim stopama sufinanciranja.

(36)

Financijska uredba koju su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. UFEU-a primjenjuje se na ovu Uredbu. Financijskom uredbom utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, nabavi, neizravnom upravljanju, financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, financijskoj pomoći i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima te se predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(37)

U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (28) i uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (29), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (30) i (EU) 2017/1939 (31) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje nepravilnosti, uključujući prijevare, na povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti, koje utječu na financijske interese Unije.

Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) ovlašten je, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (32). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potreba prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(38)

Vrste financiranja i načine izvršenja proračuna programa LIFE trebalo bi odabrati na temelju njihove sposobnosti da ostvare specifične ciljeve djelovanja i postignu rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. Kada je riječ o bespovratnim sredstvima, trebalo bi razmotriti korištenje paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici. Komisija bi trebala osigurati da to izvršenje bude lako razumljivo i promicati stvarno pojednostavnjenje za nositelje projekata.

(39)

Ciljevi politika programa LIFE trebali bi, prema potrebi, biti obuhvaćeni financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru Uredbe (EU) 2021/523, među ostalim i dodijeljenim iznosom iz programa LIFE, koji je utvrđen u višegodišnjim programima rada u okviru tog programa.

(40)

U skladu s člankom 94. Odluke Vijeća 2013/755/EU (33) subjekti s poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima prihvatljivi su za financiranje, podložno pravilima i ciljevima programa LIFE i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili relevantno prekomorsko područje povezani. Sudjelovanje takvih subjekata u programu LIFE trebalo bi se ponajprije usmjeriti na projekte u okviru potprograma „Priroda i bioraznolikost”.

(41)

Dobrovoljnim programom za biološku raznolikost i usluge ekosustava europskih prekomorskih područja (BEST) promiče se očuvanje bioraznolikosti, među ostalim i morske bioraznolikosti, te održivo korištenje usluga ekosustava, uključujući pristup prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju koji je utemeljen na ekosustavima, u najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima. Zahvaljujući pripremnom djelovanju u okviru BEST-a, usvojenom 2011., te programu BEST 2.0 i projektu BEST RUP koji su uslijedili, BEST je doprinio podizanju razine osviještenosti o ekološkoj važnosti najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i područja i njihovoj ključnoj ulozi u očuvanju globalne bioraznolikosti. Komisija procjenjuje da je za terenske projekte na tim područjima potrebna financijska potpora u iznosu od 8 milijuna EUR godišnje. U ministarskim izjavama iz 2017. i 2018. prekomorske zemlje i područja izrazili su zahvalnost za taj program dodjele malih iznosa bespovratnih sredstava za bioraznolikost. Stoga je primjereno da se iz programa LIFE financiraju mali iznosi bespovratnih sredstava za bioraznolikost, što uključuje izgradnju kapaciteta i djelovanja koja imaju učinak katalizatora, i u najudaljenijim regijama i u prekomorskim zemljama i područjima.

(42)

Program LIFE trebao bi biti otvoren trećim zemljama u skladu sa sporazumima između Unije i tih zemalja o posebnim uvjetima za njihovo sudjelovanje.

(43)

Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o Europskom gospodarskom prostoru (34), kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene na temelju tog sporazuma. Treće zemlje također mogu sudjelovati na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo unijeti posebnu odredbu kojom se od trećih zemalja zahtijeva da dodijele odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, OLAF-u i Revizorskom sudu potrebna prava i potreban pristup koji se zahtijevaju za sveobuhvatno izvršavanje njihovih ovlasti.

(44)

Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (35) trebalo bi provesti evaluaciju programa LIFE na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka programa LIFE u praksi. Puni učinak programa LIFE zbroj je neizravnih, dugoročnih i teško mjerljivih doprinosa ostvarenju cijelog niza ciljeva Unije u području okoliša i klime. Za praćenje programa LIFE izravne pokazatelje ostvarenja i zahtjeve u pogledu praćenja utvrđene u ovoj Uredbi trebalo bi dopuniti skupom posebnih pokazatelja na razini projekta koje treba opisati u višegodišnjim programima rada ili pozivima na podnošenje prijedlogâ, među ostalim u odnosu na mrežu Natura 2000 i emisije određenih atmosferskih onečišćujućih tvari.

(45)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe koji se odnose na donošenje višegodišnjih programa rada, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (36).

(46)

Kako bi se osiguralo da potpora koja se pruža u okviru programa LIFE i njegova provedba budu usklađene s politikama i prioritetima Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi izmjene ove Uredbe preispitivanjem ili dopunjavanjem pokazateljâ ili radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem specifičnih pokazatelja za svaki potprogram i svaku vrstu projekta te uspostavom okvira za praćenje i evaluaciju. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno doprinos visokoj razini zaštite okoliša i ambicioznom djelovanju u području klime, održivom razvoju i ostvarenju ciljeva i ciljnih vrijednosti zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza Unije koji se odnose na okoliš, bioraznolikost, klimu, kružno gospodarstvo, kao i relevantno zakonodavstvo, strategije, planove i međunarodne obveze Unije iz područja obnovljive energije i energetske učinkovitosti s pomoću dobrog upravljanja i pristupa koji uključuje više dionika ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka ove Uredbe oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(48)

Uredbu (EU) br. 1293/2013 trebalo bi stoga staviti izvan snage.

(49)

Primjereno je osigurati neometan prijelaz bez prekida između prethodnog Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i programa LIFE te uskladiti početak programa LIFE s početkom višegodišnjeg financijskog okvira kako je utvrđen u Uredbi (EU, Euratom) 2020/2093. Ova Uredba trebala bi stoga hitno stupiti na snagu i primjenjivati se s retroaktivnim učinkom od 1. siječnja 2021.,