32020R1201

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
Provedbena uredba - 2020/1201 - EN - EUR-Lex

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 32020R1201

Provedbena uredba Komisije (EU) 2020/1201 оd 14. kolovoza 2020. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) i njegova širenja unutar Unije

C/2020/5520

SL L 269, 17.8.2020, p. 2–39 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 05/06/2024

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_impl/2020/1201/oj

Date of document:: 14/08/2020; Datum donošenja
Date of effect:: 20/08/2020; Stupanje na snagu Datum objavljivanja +3 Vidi čl. 38
Date of effect:: 01/01/2023; Primjena Djelomična primjena Vidi čl. 38
Deadline:: 31/12/2020; Vidi čl. 35.2
Deadline:: 30/04/2021; Vidi čl. 35.1
Date of end of validity:: No end date

Author:: Europska komisija, Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane
Responsible body:: Directorate-General for Health and Food Safety, SANTE
Form:: Provedbena uredba

Treaty:

Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Legal basis:

32016R2031 - A28P1 32016R2031 - A28P2

Link

Select all documents mentioning this document

Modifies:

Relation	Act	From
Repeal	32015D0789	20/08/2020
Implicit repeal	32015D2417	20/08/2020
Implicit repeal	32016D0764	20/08/2020
Implicit repeal	32017D2352	19/08/2020
Implicit repeal	32018D0927	20/08/2020
Implicit repeal	32018D1511	20/08/2020

Modified by:

Relation	Act	Comment	Subdivision concerned	From
Corrected by	32020R1201R(01)
Corrected by	32020R1201R(02)	(DA)
Corrected by	32020R1201R(03)	(ES)
Modified by	32021R1688	Zamjena	prilog IV	11/10/2021
Modified by	32021R1688	Zamjena	prilog I	11/10/2021
Modified by	32021R1688	Zamjena	prilog II	11/10/2021
Modified by	32021R1688	Zamjena	članak 33 stavak 1	11/10/2021
Modified by	32021R2130	Zamjena	prilog II	23/12/2021
Modified by	32021R2130	Zamjena	prilog I	23/12/2021
Modified by	32023R1706	Zamjena	prilog II	28/09/2023
Modified by	32023R1706	Zamjena	prilog I	28/09/2023
Modified by	32024R1320	Zamjena	prilog III dio A točka 4	05/06/2024
Modified by	32024R1320	Dodatak	prilog III dio A točka 3 Tekst	05/06/2024
Modified by	32024R2507	Brisanje	članak 35 stavak 2	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Dodatak	članak 9 stavak 3	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 24 stavak 1 točka (c)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Dodatak	članak 2 stavak 3 nenumerirani podstavak	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Dodatak	članak 7 stavak 1 nenumerirani podstavak	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Dodatak	članak 1 točka (d)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 28 točka (d)	01/07/2025
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 2 stavak 1	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 18 točka (b)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 2 stavak 4	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	prilog II Tekst	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	prilog I Tekst	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Dodatak	članak 5 stavak 4 nenumerirani podstavak	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 19 točka (a)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 18 točka (c)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 27 nenumerirani podstavak 2 točka (b)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 29 točka (c)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 15 stavak 2 nenumerirani podstavak 1 točka (a)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Brisanje	prilog II Tekst	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 8	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 4 stavak 1 nenumerirani podstavak 1	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 14 stavak 1	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 24 stavak 1 točka (b)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 7 stavak 3 rečenica	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 5 stavak 4 točka (a)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 30 stavak 2 točka (d) točka (ii)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 25 stavak 2 rečenica	01/07/2025
Modified by	32024R2507	Dodatak	članak 16 stavak 3	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Dodatak	prilog III dio D	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 29 točka (e)	01/07/2025
Modified by	32024R2507	Dodatak	članak 18 točka (d)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Brisanje	članak 35 stavak 3	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 7 stavak 1 točka (e)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 23 točka (a)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 32 stavak 2	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 28 točka (a)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 30 stavak 1 točka (c) točka (ii)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Zamjena	članak 29 točka (a)	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Dodatak	prilog I Tekst	17/10/2024
Modified by	32024R2507	Dodatak	prilog II Tekst	17/10/2024

Instruments cited:

Link

EUROVOC descriptor:

Subject matter:

Directory code:

03.50.20.00 Poljoprivreda / Usklađivanje prava i zdravstvenih mjera / Biljno zdravstvo

HTML

PDF

Official Journal

17.8.2020

Službeni list Europske unije

L 269/2

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2020/1201

оd 14. kolovoza 2020.

o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) i njegova širenja unutar Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i o izmjeni uredbi (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EZ, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ (1), a posebno njezin članak 28. stavak 1. i 2.,

budući da:

(1)

Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/789 (2) primjenjuje se od svibnja 2015. s ciljem sprečavanja unošenja organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) u Uniju i njegova dodatnog širenja unutar Unije („navedeni štetni organizam”). Provedbena odluka ažurirana je u nekoliko navrata kako bi se uzeli u obzir tada objavljeni znanstveni i tehnički dokazi.

(2)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) 15. svibnja 2019. objavila je novo znanstveno mišljenje (3) o riziku za zdravlje bilja koji predstavlja navedeni štetni organizam na području Unije, s naglaskom na moguće uspostavljanje, kratkoročno i dugoročno širenje, trajanje razdoblja bez simptoma, učinak navedenog štetnog organizma i ažuriranje mogućnosti smanjenja rizika. Agencija je 15. svibnja 2019. objavila i znanstveno izvješće (4) o učinkovitosti mjera kontrole in planta za navedeni štetni organizam, čime se potvrđuju prethodne izjave da trenutačno ne postoje mjere kontrole za uklanjanje navedenog štetnog organizma s bolesnog bilja u otvorenim uvjetima. Zatim je 25. lipnja 2019. objavila karticu za nadzor štetnih organizama (5) za navedeni štetni organizam, gdje su navedeni dodatni elementi za osiguravanje usmjerenijih aktivnosti nadzora. Dana 28. travnja 2020. ažurirala je bazu podataka biljnih vrsta koje su zaražene navedenim štetnim organizmom u svijetu (6). Nadalje, Agencija je 8. lipnja 2020. objavila Smjernice za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa (7) koji se temelje na riziku, a kojima će se državama članicama pomoći u primjeni razine pouzdanosti i predložene zadane prevalencije te pripremi aktivnosti nadzora koje će se provoditi na demarkiranim područjima i izvan njih na području Unije.

(3)

Nedavna znanstvena dostignuća, ishod revizija koje je Komisija provela u predmetnim državama članicama i iskustvo stečeno tijekom provedbe Provedbene odluke (EU) 2015/789 ukazuju na potrebu za ažuriranjem tih mjera kako bi se osigurao usmjereniji pristup suzbijanju navedenog štetnog organizma na području Unije.

(4)

Radi jasnoće definicija biljaka domaćina trebala bi se odnositi na sve biljne vrste ili rodove zaražene navedenim štetnim organizmom u svijetu, dok bi se definicija navedenog bilja trebala odnositi samo na one biljke domaćine koje su zaražene određenom podvrstom navedenog štetnog organizma. U tom kontekstu, te da bi se osigurala određena proporcionalnost, neke mjere ove Uredbe trebale bi se primjenjivati samo na biljke domaćine, a neke samo na navedeno bilje.

(5)	Kako bi se osigurao bolji prikaz prisutnosti navedenog štetnog organizma, države članice trebale bi intenzivirati godišnje nadzore radi utvrđivanja njegove prisutnosti u skladu s najnovijim znanstvenim i tehničkim podacima.

(6)

Kako bi se navedeni štetni organizam iskorijenio i kako bi se spriječilo njegovo daljnje širenje u ostatak Unije, države članice trebale bi uspostaviti demarkirana područja koja se sastoje od zaraženog područja i sigurnosnog područja te primijeniti mjere iskorjenjivanja. Širina sigurnosnih područja trebala bi biti proporcionalna razini rizika i sposobnosti širenja vektora.

(7)

Međutim, u slučajevima izoliranih pojava navedenog štetnog organizma ne bi se trebalo zahtijevati uspostavljanje demarkiranog područja ako se navedeni štetni organizam može ukloniti s nedavno unesenog bilja na kojemu je utvrđena njegova prisutnost. Takav će pristup biti najproporcionalniji ako se nadzorima izvršenima na predmetnom području ne utvrdi prisutnost navedenog štetnog organizma.

(8)

Na nekim se područjima Unije može zaključiti da iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma više nije moguće. Stoga bi predmetnim državama članicama trebalo dopustiti da umjesto iskorjenjivanja primijene mjere za sprečavanje širenja štetnog organizma unutar tih područja. Te bi mjere trebale biti manje stroge od mjera za iskorjenjivanje, ali bi trebale osigurati temeljit pristup nadzoru i više mjera opreza na odgovarajućim sigurnosnim područjima i u vanjskom dijelu zaraženih područja kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma u ostatku područja Unije.

(9)

Da bi se osiguralo trenutačno uklanjanje zaraženog bilja i spriječilo daljnje širenje navedenog štetnog organizma na ostatku područja Unije, svake godine u najprikladnije doba godine trebalo bi se provoditi praćenje na demarkiranim područjima. Praćenje bi se trebalo usredotočiti i na vektore koji su prisutni na demarkiranom području kako bi se utvrdio rizik od daljnjeg širenja po vektorima i procijenila učinkovitost fitosanitarnih kontrolnih mjera koje se primjenjuju na populaciju vektora u svim njezinim fazama.

(10)

Na temelju iskustva te u skladu s najnovijim znanstvenim dokazima potvrđeno je da je kontrola vektora, zajedno s neposrednim uklanjanjem bakterijskog inokulata, ključna za sprečavanje daljnjeg širenja navedenog štetnog organizma na ostatku područja Unije. Stoga bi države članice trebale osigurati pravilnu provedbu fitosanitarnih postupaka protiv populacije vektora u svim njezinim fazama prije uklanjanja bilja i tijekom čitave godine. Ti bi postupci trebali uključivati učinkovite kemijske, biološke ili mehaničke postupke protiv vektora, pri čemu bi se prednost trebala dati nekemijskim otopinama kada je god to moguće.

(11)

Za biljne vrste za koje se zna da su osjetljive na podvrste navedenog štetnog organizma čija je prisutnost utvrđena na demarkiranom području i koje su barem tijekom dijela svojeg životnog ciklusa rasle na demarkiranom području ili se kretale preko takvog područja veća je vjerojatnost zaraze navedenim štetnim organizmom. Stoga bi bilo proporcionalno utvrditi posebne zahtjeve za premještanje samo za navedeno bilje unutar Unije. Isto tako, bilo bi proporcionalno primjenjivati manje stroge zahtjeve za premještanje tog bilja unutar zaraženih područja ili sa zaraženih područja na sigurnosna područja u usporedbi sa zahtjevima koji se primjenjuju za njihovo premještanje s demarkiranih područja.

(12)

S ciljem olakšavanja trgovine uz zaštitu zdravlja bilja te uzimajući u obzir prirodu navedenog štetnog organizma, biljke domaćini podrijetlom iz treće zemlje u kojoj navedeni štetni organizam nije prisutan pri unošenju u Uniju trebale bi biti popraćene fitosanitarnim certifikatom koji uključuje dodatnu izjavu u kojoj se izjavljuje da u toj zemlji nije prisutan navedeni štetni organizam.

(13)

Kako bi se osiguralo da navedeni štetni organizam nije prisutan na biljkama domaćinima koje se unose u Uniju iz područja trećih zemalja za koje se zna da u njima jest prisutan navedeni štetni organizam, zahtjevi za njihovo unošenje u Uniju trebali bi biti slični zahtjevima utvrđenima za premještanje navedenog bilja podrijetlom s demarkiranih područja.

(14)	S obzirom na najnovije znanstvene i tehničke dokaze, trebale bi se pojačati i aktivnosti nadzora koje provode treće zemlje kako bi potvrdile da navedeni štetni organizam nije prisutan na njihovom državnom području ili na mjestima proizvodnje kojima je odobren izvoz u Uniju.

(15)

Trebalo bi utvrditi pravila za službene provjere pri premještanju navedenog bilja izvan demarkiranih područja u ostatak područja Unije i pri unošenju biljaka domaćina iz trećih zemalja u Uniju. Ta bi pravila trebala biti proporcionalna, učinkovita te bi trebala uzimati u obzir odredbe Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća (8), koja su se počela primjenjivati 14. prosinca 2019.

(16)	Provedbenu odluku (EU) 2015/789 trebalo bi stoga na odgovarajući način staviti izvan snage.

(17)

Kad je riječ o aktivnostima nadzora koje se obavljaju na području Unije na kojem nije zabilježena prisutnost štetnog organizma ili na kojem se primjenjuje odstupanje u pogledu utvrđivanja demarkiranih područja te na područjima ili mjestima proizvodnje trećih zemalja, primjereno je omogućiti državama članicama i trećim zemljama dovoljno vremena za osmišljavanje tih aktivnosti tako da pružaju potrebnu razinu statističke pouzdanosti. Stoga bi se zahtjevi koji se odnose na takve aktivnosti nadzora trebali primjenjivati od 1. siječnja 2023.

(18)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

DEFINICIJE

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„navedeni štetni organizam” znači Xylella fastidiosa (Wells et al.) i sve njegove podvrste;

(b)	„biljke domaćini” znači sve bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, koje pripada rodovima ili vrstama navedenima u Prilogu I.;

(c)	„navedeno bilje” znači biljke domaćini namijenjene za sadnju, osim sjemena, koje pripadaju rodovima ili vrstama navedenima u Prilogu II. te za koje se zna da su osjetljive na podvrste navedenog štetnog organizma.

POGLAVLJE II.

GODIŠNJI NADZORI RADI UTVRĐIVANJA PRISUTNOSTI NAVEDENOG ŠTETNOG ORGANIZMA I PLANOVI ZA NEPREDVIĐENE OKOLNOSTI

Članak 2.

Nadzori čija je svrha utvrditi je li navedeni štetni organizam prisutan na državnim područjima država članica

1. Države članice provode godišnje nadzore biljaka domaćina radi otkrivanja navedenog štetnog organizma na svojem državnom području.

2. Te nadzore provode nadležna tijela ili se oni provode pod službenim nadzorom nadležnih tijela.

3. Ti se nadzori provode na temelju razine rizika. Održavaju se na otvorenom, uključujući polja usjeva, voćnjake, vinograde, kao i rasadnike, vrtne centre i/ili trgovačke centre, prirodna područja i druga odgovarajuća mjesta.

4. Ti se nadzori sastoje od prikupljanja uzoraka i testiranja bilja za sadnju. Uzimajući u obzir Smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (Agencija) za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i korišteni sustav uzorkovanja omogućuju da se u predmetnoj državi članici s barem 80-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.

5. Ti se nadzori provode u prikladno doba godine s obzirom na mogućnost otkrivanja navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir biologiju tog štetnog organizma i njegove vektore, prisutnost i biologiju biljaka domaćina te znanstvene i tehničke informacije navedene u kartici za nadzor štetnih organizama Agencije radi utvrđivanja prisutnosti organizma Xylella fastidiosa.

6. Prisutnost navedenog štetnog organizma prati se jednim od molekularnih testova navedenih u Prilogu IV. U slučaju pozitivnih rezultata na područjima koja nisu demarkirana prisutnost štetnog organizma potvrđuje se još jednim pozitivnim molekularnim testom navedenim u tom prilogu, koji cilja različite dijelove genoma. Ti se testovi provode na istom uzorku bilja ili, ovisno o molekularnom testu koji se koristi za potvrđivanje, na istom biljnom ekstraktu.

7. Identifikacija podvrsta navedenog štetnog organizma provodi se na svakoj vrsti bilja za koju se utvrdi da je zaražena navedenim štetnim organizmom na predmetnom demarkiranom području. Identifikacija se provodi na temelju molekularnih testova navedenih u odjeljku B Priloga IV.

8. Države članice izvješćuju o rezultatima nadzora navedenih u stavku 1. u skladu s člankom 22. stavkom 3. Uredbe (EU) 2016/2031.

Članak 3.

Planovi za nepredviđene okolnosti

1. Svaka država članica mora uspostaviti plan za nepredviđene okolnosti. Tim se planom utvrđuju mjere koje je potrebno poduzeti na njezinu državnom području u vezi sa sljedećim:

(a)	iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma kako je utvrđeno u člancima od 7. do 11.;

(b)	premještanje navedenog bilja unutar Unije kako je utvrđeno u člancima od 19. do 26.;

(c)	službene provjere koje treba provesti pri premještanju navedenog bilja unutar Unije i biljaka domaćina u Uniju kako je utvrđeno u člancima 32. i 33.

Svaka država članica prema potrebi ažurira svoj plan za nepredviđene okolnosti do 31. prosinca svake godine. Planovi za nepredviđene okolnosti uspostavljeni prema Provedbenoj odluci (EU) 2015/789 ažuriraju se do 31. prosinca 2020.

2. Osim elemenata navedenih u članku 25. stavku 2. Uredbe (EU) 2016/2031 plan za nepredviđene okolnosti obuhvaća sve elemente u nastavku:

(a)	minimalna sredstva koja se stavljaju na raspolaganje te postupci za stavljanje na raspolaganje tih dodatnih sredstava u slučaju potvrđene prisutnosti navedenog štetnog organizma ili sumnje na njegovu prisutnost;

(b)	pravila koja detaljno opisuju postupke za identificiranje vlasnika bilja koje se uklanja, za obavještavanje o redoslijedu uklanjanja i za pristup privatnim posjedima.

POGLAVLJE III.

DEMARKIRANA PODRUČJA

Članak 4.

Uspostavljanje demarkiranih područja

1. Ako je prisutnost navedenog štetnog organizma službeno potvrđena, predmetna država članica bez odgađanja uspostavlja demarkirano područje.

Ako je potvrđena prisutnost jedne podvrste navedenog štetnog organizma ili više njih, predmetna država članica može demarkirati određeno područje u pogledu samo tih podvrsta.

Ako je potvrđivanje prisutnosti podvrste u tijeku, predmetna država članica demarkira to područje s obzirom na navedeni štetni organizam i sve njegove moguće podvrste.

2. Demarkirano područje sastoji se od zaraženog područja i sigurnosnog područja.

Zaraženo područje ima polumjer od najmanje 50 m oko bilja za koje je utvrđeno da je zaraženo navedenim štetnim organizmom.

Sigurnosno područje sljedeće je širine:

(a)	najmanje 2,5 kilometra ako se zaraženo područje uspostavlja u svrhu poduzimanja mjera iskorjenjivanja iz članaka od 7. do 11.;

(b)	najmanje 5 kilometara ako se zaraženo područje uspostavlja u svrhu poduzimanja mjera sprečavanja širenja iz članaka od 12. do 17.

3. Komisija ažurira i objavljuje popis demarkiranih područja koja su uspostavile države članice na temelju priopćenja u skladu s člankom 18. stavkom 6. Uredbe (EU) 2016/2031.

Članak 5.

Odstupanja za uspostavljanje demarkiranih područja

1. Odstupajući od članka 4., sigurnosno područje koje okružuje zaraženo područje uspostavljeno radi iskorjenjivanja može se smanjiti na širinu od najmanje 1 km ako je prisutan visok stupanj pouzdanosti da početna prisutnost navedenog štetnog organizma nije rezultirala širenjem i ako su ispunjeni svi uvjeti navedeni u nastavku:

(a)	sve navedeno bilje koje se nalazi na zaraženom području, neovisno o njegovu zdravstvenom stanju, odmah je uzorkovano i uklonjeno;

(b)

od poduzimanja mjera iskorjenjivanja nije utvrđeno da je drugo bilje zaraženo navedenim štetnim organizmom na zaraženom području na temelju službenih testiranja provedenih najmanje jednom godišnje, uzimajući u obzir karticu za nadzor štetnih organizama Agencije radi utvrđivanja prisutnosti organizma Xylella fastidiosa;

(c)

barem jednom tijekom prve godine nakon identifikacije navedenog štetnog organizma proveden je nadzor na području širine od najmanje 2,5 km oko zaraženog područja, koji je pokazao da na tom području nije utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma. Predmetna država članica uzorkuje i testira biljke domaćine koje se nalaze na tom području. U tu svrhu i uzimajući u obzir Smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (Agencija) za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja omogućuju da se s barem 90-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %, uzimajući u obzir da prvih 400 metara u blizini zaraženog područja predstavlja višu razinu rizika u usporedbi s drugim dijelovima tog područja;

(d)

od poduzimanja mjera iskorjenjivanja na zaraženom području i u njegovoj neposrednoj blizini nisu utvrđeni vektori prijenosnici navedenog štetnog organizma na temelju testiranja provedenih dvaput tijekom sezone letenja vektora i u skladu s međunarodnim normama za fitosanitarne mjere. Ta testiranja dovode do zaključka da je isključeno prirodno širenje navedenog štetnog organizma.

2. Kada smanjuje širinu sigurnosnog područja u skladu sa stavkom 1., predmetna država članica odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice o opravdanju za to smanjenje.

3. Odstupajući od članka 4., predmetna država članica može odlučiti da neće odmah uspostaviti demarkirano područje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	postoji dokaz da je navedeni štetni organizam nedavno unesen na područje s biljem na kojem je otkriven ili da je utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma na mjestu s fizičkom zaštitom od vektora tog štetnog organizma;

(b)	rezultati inspekcijskog pregleda ukazuju na to da je to bilje bilo zaraženo prije unošenja na predmetno područje;

(c)	na temelju testiranja provedenih u blizini tog bilja nisu otkriveni vektori prijenosnici navedenog štetnog organizma.

4. U slučaju iz stavka 3. dotična država članica:

(a)	provodi godišnji nadzor tijekom najmanje dvije godine na području na kojem je prvotno potvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma kako bi utvrdila je li zaraženo drugo bilje i je li potrebno poduzimanje dodatnih mjera;

(b)	priopćuje Komisiji i drugim državama članicama opravdanje za neuspostavljanje demarkiranog područja te rezultate nadzora iz točke (a) čim postanu dostupni.

Članak 6.

Ukidanje demarkiranih područja

1. Ako se nadzorima iz članka 10. na demarkiranom području tijekom četiri godine nije utvrdila prisutnost navedenog štetnog organizma, to demarkirano područje može se ukinuti. U takvim slučajevima predmetna država članica dužna je obavijestiti Komisiju i druge države članice.

2. Odstupajući od stavka 1., ako je država članica smanjila sigurnosno područje na širinu od najmanje 1 km u skladu s člankom 5. stavkom 1., država članica može ukinuti to demarkirano područje 12 mjeseci nakon njegove početne uspostave ako su ispunjena sljedeća dva uvjeta:

(a)	kao posljedica mjera poduzetih u skladu s člankom 5. stavkom 1., s visokim stupnjem pouzdanosti zaključuje se da je početna prisutnost navedenog štetnog organizma bila izolirani slučaj i na tom demarkiranom području nije došlo do daljnjeg širenja;

(b)

što je praktično moguće bliže vremenu ukidanja provedena su službena testiranja na demarkiranom području, uzimajući u obzir karticu za nadzor štetnih organizama Agencije radi utvrđivanja prisutnosti organizma Xylella fastidiosa. U tu svrhu i uzimajući u obzir Smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (Agencija) za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja omogućuju da se s barem 95-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.

3. Ako se demarkirano područje ukida u skladu sa stavkom 2., navedeno bilje koje se nalazi na prethodno utvrđenom demarkiranom području podvrgava se intenzivnim nadzorima tijekom sljedeće dvije godine. U tu svrhu i uzimajući u obzir Smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (Agencija) za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja omogućuju da se s barem 80-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.

4. Pri ukidanju demarkiranog područja 12 mjeseci nakon njegove početne identifikacije predmetna država članica odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice o opravdanju za to ukidanje.

POGLAVLJE IV.

MJERE ISKORJENJIVANJA

Članak 7.

Uklanjanje bilja

1. Predmetna država članica sa zaraženog područja odmah uklanja:

(a)	bilje za koje je potvrđena zaraza navedenim štetnim organizmom;

(b)	bilje koje ima simptome moguće zaraze tim štetnim organizmom ili bilje za koje se sumnja na zarazu tim štetnim organizmom;

(c)	bilje koje pripada istoj vrsti kao i zaraženo bilje neovisno o njegovu zdravstvenom stanju;

(d)	bilje koje pripada drugim vrstama osim zaraženog bilja za koje je utvrđeno da je zaraženo u drugim dijelovima demarkiranog područja;

(e)	navedeno bilje, osim onog iz točaka (c) i (d), koje nije odmah podvrgnuto uzorkovanju i molekularnom testiranju i za koje nije utvrđeno da nije prisutan navedeni štetni organizam.

2. Pri uklanjanju bilja iz stavka 1. predmetna država članica uzima u obzir sve potrebne mjere opreza i organizira uklanjanje na temelju razine rizika koji to bilje predstavlja.

3. Odstupajući od stavka 1. točaka (b), (c) i (d), država članica može odlučiti da se pojedinačne biljke domaćini koje su službeno određene kao biljke od povijesne važnosti ne moraju ukloniti, uz uvjet da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	navedeno predmetno bilje podvrgava se godišnjim inspekcijskim pregledima, uzorkovanju i testiranju jednim od molekularnih testova koji su navedeni u Prilogu IV. te je potvrđeno da nije zaraženo navedenim štetnim organizmom;

(b)	pojedinačno navedeno bilje ili predmetno područje podvrgnuto je odgovarajućim fitosanitarnim postupcima protiv populacije vektora navedenog štetnog organizma u svim njezinim fazama. Ti postupci mogu uključivati kemijske, biološke ili mehaničke metode, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Članak 8.

Mjere protiv vektora navedenog štetnog organizma

1. Predmetna država članica primjenjuje odgovarajuće fitosanitarne postupke na zaraženom području protiv populacije vektora navedenog štetnog organizma u svim njezinim fazama. Primjenjuje te postupke prije i tijekom uklanjanja bilja iz članka 7. stavka 1. Ti postupci uključuju učinkovite kemijske, biološke ili mehaničke postupke protiv vektora, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

2. Predmetna država članica primjenjuje poljoprivredne prakse za kontroliranje populacije vektora navedenog štetnog organizma u svim njezinim fazama na zaraženom području i sigurnosnom području. Primjenjuje te prakse u najprikladnije doba godine, bez obzira na uklanjanje predmetnog bilja. Ti postupci uključuju učinkovite kemijske, biološke ili mehaničke postupke protiv vektora, kako je prikladno, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Članak 9.

Uništavanje bilja

1. Predmetna država članica uništava bilje i dijelove bilja iz članka 7. stavka 1. na način koji onemogućuje širenje navedenog štetnog organizma, in situ ili na obližnjoj lokaciji na zaraženom području koja je namijenjena za tu svrhu ili, pod uvjetom da su to bilje ili dijelovi bilja obuhvaćeni mrežom protiv vektora, na najkraćoj udaljenosti od te lokacije.

2. Predmetna država članica može se na temelju razine rizika odlučiti na ograničavanje uništavanja samo na grane i lišće te podvrgnuti povezano drvo fitosanitarnom postupku iz članka 8. stavka 1. Korijenski sustav tog bilja uklanja se ili devitalizira odgovarajućim fitosanitarnim postupkom kako bi se izbjeglo ponovno klijanje.

Članak 10.

Godišnje praćenje na demarkiranom području

Na čitavom demarkiranom području predmetna država članica prati prisutnost navedenog štetnog organizma u najprikladnije doba na temelju godišnjih nadzora u skladu s člankom 2., stavcima 5. i 6. te uzimajući u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnih organizama Agencije radi utvrđivanja prisutnosti organizma Xylella fastidiosa.

Na zaraženim područjima predmetna država članica uzorkuje i testira biljke domaćine, uključujući navedeno bilje koje još nije uklonjeno u skladu s člankom 7. stavkom 1. U tu svrhu i uzimajući u obzir Smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (Agencija) za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja omogućuju da se s barem 90-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 0,5 %.

Na sigurnosnim područjima predmetna država članica uzorkuje i testira biljke domaćine i drugo bilje koje ima simptome moguće zaraze ili bilje za koje se sumnja da je zaraženo tim štetnim organizmom. U tu svrhu i uzimajući u obzir Smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (Agencija) za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja omogućuju da se s barem 90-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %, uzimajući u obzir da prvih 400 metara u blizini zaraženog područja predstavlja višu razinu rizika.

Predmetna država članica prati i prisutnost navedenog štetnog organizma prema vektorima na demarkiranom području kako bi utvrdila rizik dodatnog širenja koji predstavljaju vektori i procijenila učinkovitost fitosanitarnih mjera za kontrolu koje su primijenjene u skladu s člankom 8.

Članak 11.

Ostale odgovarajuće mjere za iskorjenjivanje navedenog štetnog organizma

1. Predmetna država članica poduzima sve druge mjere kojima bi se moglo doprinijeti iskorjenjivanju navedenog štetnog organizma u skladu s međunarodnom normom za fitosanitarne mjere („ISPM”) br. 9 (9) i primjeni integriranog pristupa u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (10).

2. Predmetna država članica poduzima mjere za rješavanje svih iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da mogu spriječiti, omesti ili odgoditi iskorjenjivanje, a posebno onih koje su povezane s prikladnim uništavanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo odnosno s dostupnošću njegove lokacije te s javnim ili privatnim vlasništvom odnosno s osobom ili subjektom koji su za njih odgovorni.

3. Predmetna država članica provodi prikladne istrage u cilju utvrđivanja podrijetla zaraze. Ona prati biljke domaćine povezane s predmetnim slučajem zaraze, uključujući bilje koje je premješteno prije uspostavljanja demarkiranog područja. Rezultati tih istraga dostavljaju se Komisiji i državama članicama iz kojih potječe predmetno bilje, državama članicama kroz koje se to bilje kretalo te državama članicama u koje je to bilje premješteno.

POGLAVLJE V.

MJERE SPREČAVANJA ŠIRENJA

Članak 12.

Opće odredbe

Nadležno tijelo predmetne države članice može odlučiti da će na zaraženom području navedenom u Prilogu III. umjesto mjera iskorjenjivanja primijeniti mjere sprečavanja širenja utvrđene u člancima 13. do 17.

Članak 13.

Uklanjanje bilja na zaraženom području navedenom u Prilogu III.

1. Predmetna država članica uklanja sve bilje za koje je utvrđeno da je zaraženo navedenim štetnim organizmom na temelju praćenja iz članka 15. stavka 2.

To se uklanjanje provodi odmah po službenom utvrđivanju prisutnosti navedenog štetnog organizma ili prije sljedeće sezone letenja vektora ako je navedeni štetni organizam otkriven izvan sezone letenja vektora. Poduzimaju se sve potrebne mjere opreza kako bi se izbjeglo širenje navedenog štetnog organizma i njegovih vektora tijekom uklanjanja i nakon njega.

2. Odstupajući od stavka 1., predmetna država članica može iz znanstvenih razloga odlučiti ne uklanjati bilje za koje je utvrđeno da je zaraženo navedenim štetnim organizmom na mjestima na kojima se nalazi bilje s posebnom kulturnom i društvenom vrijednošću iz članka 15. stavka 2. točke (b).

Članak 14.

Mjere protiv vektora navedenog štetnog organizma na zaraženim područjima navedenima u Prilogu III.

1. Predmetna država članica prije uklanjanja bilja iz članka 13. stavka 1. i uklanjanja oko bilja iz članka 13. stavka 2. primjenjuje odgovarajuće fitosanitarne postupke protiv populacije vektora navedenog štetnog organizma u svim njezinim fazama. Ti postupci uključuju učinkovite kemijske, biološke ili mehaničke postupke protiv vektora, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

2. Na područjima navedenima u točkama (a) i (b) članka 15. stavka 2. predmetna država članica primjenjuje poljoprivredne prakse za kontroliranje populacije vektora navedenog štetnog organizma u svim njezinim fazama u najprikladnije doba godine. Ti postupci uključuju učinkovite kemijske, biološke ili mehaničke postupke protiv vektora, uzimajući u obzir lokalne uvjete.

Članak 15.

Godišnje praćenje na zaraženim područjima navedenima u Prilogu III.

1. Predmetna država članica, barem u dijelovima zaraženog područja iz stavka 2., odmah uzorkuje i testira sljedeće bilje u polumjeru od 50 metara oko bilja na kojemu je utvrđena zaraza navedenim štetnim organizmom:

(a)	sve navedeno bilje koje pripada vrstama navedenog bilja na kojima je utvrđena zaraza na istom demarkiranom području; te

(b)	sve drugo bilje koje ima simptome moguće zaraze tim štetnim organizmom ili bilje za koje se sumnja da je zaraženo tim štetnim organizmom.

2. Predmetna država članica prati prisutnost navedenog štetnog organizma u najprikladnije doba na temelju godišnjih nadzora, uzimajući u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnih organizama Agencije radi utvrđivanja prisutnosti organizma Xylella fastidiosa. Takvo će se praćenje odvijati barem u sljedećim dijelovima zaraženog područja navedenog u Prilogu III.:

(a)	unutar područja veličine najmanje 5 kilometara od granice zaraženog područja sa sigurnosnim područjem;

(b)	u blizini mjesta na kojem se nalazi bilje s posebnom kulturnom i društvenom vrijednošću izvan područja navedenog u točki (a) i koje je odredila država članica na odgovarajući način.

U tim dijelovima zaraženog područja predmetna država članica provodi uzorkovanje i testiranje vrsta biljaka domaćina za koje je utvrđeno da su zaražene na demarkiranom području u skladu s člankom 2. stavkom 6. U tu svrhu, uzimajući u obzir Smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (Agencija) za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja omogućuju da se s barem 90-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 0,7 %. Isto tako, uzorkuje i testira populaciju vektora na prisutnost navedenog štetnog organizma.

3. Točka (a) stavka 2. ne primjenjuje se u slučaju otoka čija je cijela površina obuhvaćena mjerama za sprečavanje širenja i koji se nalaze na udaljenosti većoj od 5 kilometara od najbližeg kopnenog područja Unije.

4. Na sigurnosnim područjima predmetna država članice uzorkuje i testira biljke domaćine i drugo bilje koje ima simptome moguće zaraze tim štetnim organizmom ili bilje za koje se sumnja da je zaraženo tim štetnim organizmom. U tu svrhu, uzimajući u obzir Smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (Agencija) za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja omogućuju da se s barem 90-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %, uzimajući u obzir da prvih 400 metara u blizini zaraženog područja predstavlja višu razinu rizika.

5. Država članica prati prisutnost navedenih štetnih organizma prema vektorima u dijelovima zaraženog područja iz stavka 2. te na sigurnosnom području kako bi utvrdila rizik dodatnog širenja koji predstavljaju vektori i procijenila učinkovitost fitosanitarnih mjera za kontrolu koje su primijenjene u skladu s člankom 14.

Članak 16.

Uništavanje bilja

1. Predmetna država članica in situ ili na obližnjoj lokaciji namijenjenoj za tu svrhu na zaraženom području navedenom u Prilogu III. uništava bilje i dijelove bilja na kojima je utvrđena zaraza navedenim štetnim organizmom na način kojim se onemogućuje širenje navedenog štetnog organizma.

2. Predmetna država članica može se odlučiti na ograničavanje uništavanja samo na grane i lišće te podvrgnuti povezano drvo odgovarajućim fitosanitarnim postupcima u skladu s člankom 14. stavkom 1. u slučajevima u kojima je zaključeno da to bilje ne predstavlja rizik za daljnje širenje navedenog štetnog organizma. Korijenski sustav tog bilja uklanja se ili devitalizira odgovarajućim fitosanitarnim postupkom kako bi se izbjeglo ponovno klijanje.

Članak 17.

Ostale odgovarajuće mjere za sprečavanje širenja navedenog štetnog organizma

Predmetna država članica poduzima mjere za rješavanje svih iznimnih situacija ili komplikacija za koje se opravdano smatra da mogu spriječiti, omesti ili odgoditi iskorjenjivanje, a posebno onih koje su povezane s prikladnim uništavanjem sveg zaraženog bilja ili bilja za koje se sumnja da je zaraženo odnosno s dostupnošću njegove lokacije te s javnim ili privatnim vlasništvom odnosno s osobom ili subjektom koji su za njih odgovorni.

POGLAVLJE VI.

SADNJA NAVEDENOG BILJA NA ZARAŽENIM PODRUČJIMA

Članak 18.

Odobravanje sadnje navedenog bilja na zaraženim područjima

Sadnju navedenog bilja na zaraženim područjima može odobriti samo predmetna država članica u jednom od sljedećih slučajeva:

(a)	navedeno bilje uzgojeno je na mjestima proizvodnje zaštićenima od kukaca na kojima nije prisutan navedeni štetni organizam ni njegovi vektori;

(b)	navedeno bilje po mogućnosti pripada sortama za koje je procijenjeno da su otporne ili tolerantne na navedeni štetni organizam i posađene su na zaraženim područjima navedenima u Prilogu III., no izvan područja iz članka 15. stavka 2. točke (a);

(c)	navedeno bilje pripada istoj vrsti kao i bilje za koje je testiranjem utvrđeno da nije zaraženo navedenim štetnim organizmom na temelju aktivnosti nadzora tijekom najmanje dvije godine u skladu s člankom 10. te je posađeno na zaraženim područjima uspostavljenima radi iskorjenjivanja.

POGLAVLJE VII.

PREMJEŠTANJE NAVEDENOG BILJA UNUTAR UNIJE

Članak 19.

Premještanje navedenog bilja koje je uzgajano u odobrenim mjestima proizvodnje na demarkiranom području s tog demarkiranog područja i odgovarajućih zaraženih područja na sigurnosna područja

Premještanje navedenog bilja koje je uzgajano u mjestu proizvodnje koje se nalazi na demarkiranom području s tog demarkiranog područja i odgovarajućih zaraženih područja na sigurnosna područja može se dopustiti samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	navedeno bilje tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa uzgajano je na mjestu odobrenom u skladu s člankom 24. ili se nalazi na takvom mjestu najmanje posljednje tri godine;

(b)	tijekom razdoblja rasta navedenog bilja na mjestu nije otkrivena prisutnost navedenog štetnog organizma niti njegovi vektori;

(c)

navedeno bilje podvrgnuto je fitosanitarnim postupcima protiv populacije vektora navedenog štetnog organizma u svim njezinim fazama u odgovarajuća doba godine radi sprečavanja prisutnosti vektora navedenog štetnog organizma. Ti postupci uključuju, kako je prikladno, učinkovite kemijske, biološke ili mehaničke metode, uzimajući u obzir lokalne uvjete;

(d)	navedeno bilje prevozi se kroz demarkirano područje ili unutar njega u zatvorenim spremnicima ili pakiranju, isključujući tako mogućnost zaraze navedenim štetnim organizmom ili njegovim vektorima;

(e)

što je moguće bliže vremenu premještanja navedeno bilje podvrgnuto je molekularnom testiranju radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma na temelju testa navedenog u Prilogu IV. upotrebom sustava uzorkovanja kojim se s barem 80-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.

Članak 20.

Premještanje navedenog bilja za koje nikada nije utvrđeno da je zaraženo na demarkiranom području s tog demarkiranog područja i odgovarajućih zaraženih područja na sigurnosna područja

Premještanje navedenog bilja za koje nikada nije utvrđeno da je zaraženo na demarkiranom području s tog demarkiranog područja i odgovarajućeg zaraženog područja na sigurnosna područja može se dopustiti samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	navedeno bilje uzgajano je na mjestu koje pripada profesionalnom subjektu registriranom u skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2016/2031;

(b)	navedeno bilje pripada vrsti bilja koje je barem dio svojeg životnog ciklusa uzgajano na demarkiranom području te je tijekom tri godine od uspostavljanja demarkiranog područja podvrgnuto aktivnostima nadzora iz članaka 10. i 15. i nikada nije utvrđena zaraza navedenim štetnim organizmom;

(c)	vrste navedenog bilja iz točke (b) objavljuju se u Komisijinoj bazi podataka biljaka domaćina za koje nije utvrđena zaraza na tom određenom demarkiranom području;

(d)

(e)

što je praktično moguće bliže vremenu premještanja partije navedenog bilja podvrgnute su inspekcijskim pregledima i molekularnom testiranju koje je provelo nadležno tijelo, pri čemu se upotrebljavao sustav uzorkovanja kojim se s barem 95-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %;

(f)	što je praktično moguće bliže vremenu premještanja partije navedenog bilja podvrgnute su fitosanitarnim postupcima protiv svih vektora navedenog štetnog organizma.

Članak 21.

Premještanje navedenog bilja koje je tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa uzgajano in vitro na demarkiranom području s tog demarkiranog područja i odgovarajućih zaraženih područja na sigurnosna područja

(a)	navedeno bilje uzgajano je tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa na mjestu koje je odobreno u skladu s člankom 24.;

(b)

navedeno bilje uzgojeno je u prozirnom spremniku u sterilnim uvjetima i ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:

i.	uzgojeno je iz sjemena;

ii.	dobiveno je razmnožavanjem u sterilnim uvjetima od matičnih biljaka koje su cijeli svoj životni ciklus rasle na području koje je dio Unije i u kojem navedeni štetni organizam nije prisutan i za koje je testiranjem utvrđeno da nisu zaražene navedenim štetnim organizmom;

iii.

dobiveno je razmnožavanjem u sterilnim uvjetima od matičnih biljaka koje su rasle na mjestu u skladu s uvjetima iz članka 19. te za koje je testiranjem utvrđeno da nije zaraženo navedenim štetnim organizmom pri čemu se upotrebljavao sustav uzorkovanja kojim se s barem 95-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %;

(c)	navedeno bilje prevozi se kroz demarkirana područja ili unutar njih u spremniku u sterilnim uvjetima čime se isključuje mogućnost zaraze navedenim štetnim organizmom preko njegovih vektora.

Članak 22.

Premještanje bilja Vitis koje je u stanju mirovanja, a tijekom dijela svojeg životnog ciklusa uzgajano je na demarkiranom području, s tog demarkiranog područja i odgovarajućih zaraženih područja na sigurnosna područja

Premještanje s demarkiranog područja i odgovarajućih zaraženih područja na sigurnosna područja bilja Vitis u stanju mirovanja koje je namijenjeno za sadnju, osim sjemena, koje je tijekom dijela svojeg životnog ciklusa uzgajano na tom demarkiranom području i koje se nalazi na popisu navedenog bilja za to demarkirano područje može se dopustiti samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	bilje je uzgajano na mjestu koje pripada subjektu registriranom u skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2016/2031;

(b)	što je praktično moguće bliže vremenu premještanja bilje je podvrgnuto odgovarajućem termoterapijskom tretmanu u objektu za tretiranje koji je za tu svrhu odobrilo i nadzire nadležno tijelo, kojim se bilje u stanju mirovanja uranja na 45 minuta u vodu zagrijanu na 50 °C.

Članak 23.

Premještanje unutar zaraženih područja, unutar sigurnosnih područja i sa sigurnosnih područja na odgovarajuća zaražena područja navedenog bilja koje je tijekom dijela svojeg životnog ciklusa uzgajano na demarkiranom području

Premještanje unutar zaraženih područja, unutar sigurnosnih područja i sa sigurnosnih područja na odgovarajuća zaražena područja navedenog bilja koje je tijekom barem dijela svojeg životnog ciklusa uzgajano na demarkiranom području može se dopustiti samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	navedeno bilje uzgajano je na mjestu koje pripada subjektu registriranom u skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2016/2031;

(b)	nadležno tijelo na tom mjestu provodi godišnje uzorkovanje i testiranje radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma, uzimajući u obzir informacije iz kartice za pregled štetnih organizama Agencije radi utvrđivanja prisutnosti organizma Xylella fastidiosa;

(c)	rezultati godišnjih inspekcijskih pregleda i testiranja reprezentativnog uzorka potvrđuju da navedeni štetni organizam nije prisutan;

(d)

(e)	profesionalni subjekti od osobe koja prima to bilje moraju tražiti da potpiše izjavu da to bilje neće biti premješteno izvan tih područja.

Članak 24.

Odobravanje mjesta proizvodnje

1. Nadležno tijelo može odobriti mjesto proizvodnje za potrebe članaka 19. i 21. samo ako ono ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)	registrirano je u skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2016/2031;

(b)	nadležno tijelo odobrilo je mjesto kao mjesto koje je fizički zaštićeno od navedenog štetnog organizma i njegovih vektora;

(c)	nadležno tijelo na njemu svake godine u najprikladnijem trenutku provodi najmanje dva inspekcijska pregleda.

2. Ako nadležna tijela tijekom godišnjih inspekcijskih pregleda otkriju prisutnost štetnog organizma ili oštećenja fizičke zaštite iz točke (b) stavka 1., odmah opozivaju odobrenje za mjesto i privremeno obustavljaju premještanje navedenog bilja s predmetnih demarkiranih područja i odgovarajućih zaraženih područja na sigurnosna područja.

3. Svaka država članica utvrđuje i ažurira popis svih mjesta odobrenih u skladu sa stavkom 1.

Taj popis dostavlja Komisiji i drugim državama članicama odmah nakon uspostavljanja ili ažuriranja popisa.

Članak 25.

Premještanje navedenog bilja koje nikad nije uzgajano na demarkiranom području unutar Unije

1. Navedeno bilje koja nikad nije uzgajano na demarkiranom području može se premjestiti unutar Unije samo ako je raslo na mjestu koje ispunjava sljedeće uvjete:

(a)	pripada profesionalnom subjektu registriranom u skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2016/2031 i na njemu nadležno tijelo provodi godišnji inspekcijski pregled;

(b)

podvrgnuto je, ovisno o razini rizika, uzorkovanju i testiranju radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma upotrebom testa navedenog u Prilogu IV. i uzimajući u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnih organizama Agencije radi utvrđivanja prisutnosti organizma Xylella fastidiosa.

2. Odstupajući od stavka 1., bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, vrsta Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb može se prvi put premjestiti unutar Unije samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	uzgajano je na mjestu na kojem nadležno tijelo provodi godišnji inspekcijski pregled;

(b)

na mjestu se provodi uzorkovanje i testiranje radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma, pri čemu su uzete u obzir informacije iz kartice za nadzor štetnih organizama Agencije radi utvrđivanja prisutnosti organizma Xylella fastidiosa i upotrebljavao se sustav uzorkovanja kojim se s barem 80-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.

Članak 26.

Premještanje predosnovnih matičnih biljaka i predosnovnog materijala koji su uzgojeni izvan demarkiranog područja unutar Unije

Predosnovne matične biljke, kako su definirane u članku 1. stavku 3. Provedbene direktive Komisije 2014/98/EU (11) ili predosnovni materijal, kako je definiran u članku 2. stavku 5. Direktive Vijeća 2008/90/EZ (12), koji pripadaju vrstama Juglans regia L., Olea europaea L., Prunus amygdalus Batsch, P. amygdalus x P. persica, P. armeniaca L., P. avium (L.) L., P. cerasus L., P. domestica L., P. domestica x P. salicina, P. dulcis (Mill.) D.A. Webb, P. persica (L.) Batsch i P. salicina Lindley te koji su uzgojeni izvan demarkiranog područja i koji su barem dio života proveli izvan objekata koji su zaštićeni od kukaca mogu se premjestiti unutar Unije samo ako su popraćeni biljnom putovnicom i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	certificirani su u skladu s člankom 1. Provedbene odluke Komisije (EU) 2017/925 (13);

(b)	što je moguće bliže vremenu premještanja podvrgnuti su vizualnom inspekcijskom pregledu, uzorkovanju i molekularnom testiranju radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma, koji se provode u skladu s međunarodnim normama za fitosanitarne mjere.

Članak 27.

Biljne putovnice

Bilje iz članaka od 19. do 26. premješta se unutar Unije samo ako je popraćeno biljnom putovnicom u skladu sa zahtjevima iz članaka od 78. do 95. Uredbe (EU) 2016/2031.

U slučaju navedenog bilja iz članka 23. primjenjuju se sljedeći dodatni uvjeti:

(a)	ako se premješta samo unutar zaraženih područja, pored koda sljedivosti iz stavka 1. točke (e) dijela A Priloga VII. Uredbi (EU) 2016/2031 navodi se oznaka „Zaraženo područje – XYLEFA”;

(b)	ako se premješta unutar sigurnosnog područja ili sa sigurnosnog područja na zaraženo područje, pored koda sljedivosti iz stavka 1. točke (e) dijela A Priloga VII. Uredbi (EU) 2016/2031 navodi se oznaka sljedivosti „Sigurnosno područje i zaraženo područje – XYLEFA”.

POGLAVLJE VIII.

UNOŠENJE BILJAKA DOMAĆINA U UNIJU

Članak 28.

Unošenje biljaka domaćina podrijetlom iz treće zemlje za koju nije utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma u Uniju

Biljke domaćini podrijetlom iz treće zemlje za koju nije utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma smiju se unositi u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju da navedeni štetni organizam nije prisutan u zemlji na temelju inspekcijskog pregleda, uzorkovanja i molekularnog testiranja koje je provelo nadležno tijelo upotrebom testa navedenog u Prilogu IV. te u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere. Uzimajući u obzir Smjernice Agencije za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja omogućuju da se s barem 80-postotnom pouzdanošću na nacionalnoj razini utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %;

(b)	biljke domaćini popraćene su fitosanitarnim certifikatom u kojem se u rubrici „Dodatna deklaracija” navodi da navedeni štetni organizam nije prisutan u toj zemlji;

(c)	biljke domaćini uzgojene su na mjestu na kojem nadležno tijelo provodi godišnji inspekcijski pregled i, ovisno o razini rizika, uzorkovanje i testiranje navedene u Prilogu IV., koji se na tim biljkama obavljaju u odgovarajuće vrijeme radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma;

(d)

bilje namijenjeno za sadnju, osim sjemena, vrsta Coffea, Lavandula dentata L., Nerium oleander L., Olea europaea L., Polygala myrtifolia L. i Prunus dulcis (Mill.) D.A. Webb uzgojeno na kojem nadležno tijelo provodi godišnji inspekcijski pregled s uzorkovanjem i testiranjem naveden u Prilogu IV., koji se na tom bilju obavlja u odgovarajuće vrijeme radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma, pri čemu se upotrebljava sustav uzorkovanja kojim se s barem 80-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %;

(e)	pri unošenju u Uniju nadležno tijelo provjerilo je biljke domaćine u skladu s člankom 33. te nije utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma.

Članak 29.

Unošenje u Uniju biljaka domaćina podrijetlom s područja na kojem nije utvrđena prisutnost štetnog organizma u zaraženoj zemlji

Biljke domaćini podrijetlom iz treće zemlje za koju je utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma smiju se unositi u Uniju samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

biljke domaćini podrijetlom su s područja na kojima predmetna nacionalna organizacija za zaštitu bilja nije utvrdila prisutnost štetnog organizma u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere te na temelju službenih nadzora na temelju uzorkovanja i testiranja, upotrebom testa navedenog u Prilogu IV. Uzimajući u obzir Smjernice Agencije za statistički pouzdane nadzore organizma Xylella fastidiosa koji se temelje na riziku, plan nadzora i upotrijebljeni sustav uzorkovanja omogućuju da se s barem 80-postotnom pouzdanošću utvrdi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %;

(b)	nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju o nazivu tog područja;

(c)	biljke domaćini popraćene su fitosanitarnim certifikatom u kojem se u rubrici „mjesto podrijetla” navodi da su se biljke domaćini cijeli svoj životni vijek nalazile u mjestu iz točke (a), uz odgovarajuće navođenje naziva mjesta;

(d)	biljke domaćini uzgojene su na mjestu na kojem nadležno tijelo provodi godišnji inspekcijski pregled i, ovisno o razini rizika, uzorkovanje i testiranje navedene u Prilogu IV., koji se na tim biljkama obavljaju u odgovarajuće vrijeme radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma;

(e)

(f)	pri unošenju u Uniju nadležno tijelo provjerilo je biljke domaćine u skladu s člankom 33. te nije utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma.

Članak 30.

Unošenje u Uniju biljaka domaćina podrijetlom s mjesta proizvodnje na kojem nije utvrđena prisutnost štetnog organizma u zaraženoj zemlji

1. Biljke domaćini podrijetlom iz treće zemlje za koju je utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma smiju se unositi u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	biljke domaćini podrijetlom su s mjesta proizvodnje koje je nacionalna organizacija za zaštitu bilja odobrila kao mjesto na kojem nije utvrđena prisutnost štetnog organizma u skladu s člankom 31.;

(b)	nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju o popisu mjesta proizvodnje za koja je utvrđeno da na njima štetni organizam nije prisutan, uključujući njihovu lokaciju unutar zemlje;

(c)

biljke domaćini popraćene su fitosanitarnim certifikatom u kojem se navodi sljedeće:

u rubrici „dodatna deklaracija” navodi se da su biljke domaćini tijekom čitavog svojeg proizvodnog ciklusa proizvedene na jednom ili više mjesta koja je nacionalna organizacija za zaštitu bilja odobrila kao mjesta na kojima nije utvrđena prisutnost štetnog organizma u skladu s člankom 31. te da su se biljke domaćini prevozile u zatvorenim spremnicima ili pakiranju, isključujući tako mogućnost zaraze navedenim štetnim organizmom preko njegovih vektora;

ii.	u rubrici „mjesto podrijetla” navodi se naziv ili oznaka mjesta proizvodnje za koje je utvrđeno da na njemu štetni organizam nije prisutan;

(d)	pri unošenju u Uniju nadležno tijelo provjerilo je biljke domaćine u skladu s člankom 33. te nije utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma.

2. Biljke domaćini podrijetlom iz treće zemlje za koju je utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma i uzgajane in vitro tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa smiju se unositi u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

biljke domaćini ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

i.	uzgojene su iz sjemena;

ii.	dobivene su razmnožavanjem u sterilnim uvjetima od matičnih biljaka koje su cijeli svoj životni ciklus rasle na području u kojem navedeni štetni organizam nije prisutan i za koje je testiranjem utvrđeno da nisu zaražene navedenim štetnim organizmom;

iii.	dobivene su razmnožavanjem u sterilnim uvjetima od matičnih biljaka koje su rasle na mjestu koje je u skladu s uvjetima iz članka 31. i za koje je testiranjem utvrđeno da nisu zaražene navedenim štetnim organizmom;

(b)	biljke domaćini uzgojene su na mjestu proizvodnje koje je nacionalna organizacija za zaštitu bilja odobrila kao mjesto na kojem nije utvrđena prisutnost štetnog organizma u skladu s člankom 31.;

(c)	nacionalna organizacija za zaštitu bilja predmetne treće zemlje pismeno je obavijestila Komisiju o popisu mjesta proizvodnje za koja je utvrđeno da na njima štetni organizam nije prisutan, uključujući njihovu lokaciju unutar zemlje;

(d)

biljke domaćini popraćene su fitosanitarnim certifikatom u kojem se navodi sljedeće:

u rubrici „dodatna deklaracija” navodi se da su biljke domaćini proizvedene in vitro tijekom čitavog svojeg proizvodnog ciklusa na jednom ili više mjesta koja je nacionalna organizacija za zaštitu bilja odobrila kao mjesta na kojima nije utvrđena prisutnost štetnog organizma u skladu s člankom 31. te da su se biljke domaćini prevozile u zatvorenim spremnicima ili pakiranju, isključujući tako mogućnost zaraze navedenim štetnim organizmom ili njegovim poznatim vektorima;

ii.	u rubrici „mjesto podrijetla” navodi se naziv ili oznaka mjesta proizvodnje za koje je utvrđeno da na njemu štetni organizam nije prisutan.

Članak 31.

Odobravanje mjesta proizvodnje kao mjesta za koje je utvrđeno da štetni organizam nije prisutan

Mjesto proizvodnje može se odobriti kao mjesto za koje je utvrđeno da štetni organizam nije prisutan samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	nacionalna organizacija za zaštitu bilja prijavila je mjesto proizvodnje kao mjesto zaštićeno od kukaca za koje je utvrđeno da štetni organizam i njegovi vektori nisu prisutni u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere;

(b)

na mjestu proizvodnje provedeni su fitosanitarni postupci protiv populacije vektora navedenog štetnog organizma u svim njezinim fazama u odgovarajuća doba godine radi sprečavanja prisutnosti vektora navedenog štetnog organizma. Ti postupci uključuju učinkovite kemijske, biološke ili mehaničke metode na temelju lokalnih uvjeta;

(c)	nadležno tijelo na mjestu proizvodnje svake godine u najprikladnijem trenutku provodi najmanje dva inspekcijska pregleda;

(d)

što je god moguće bliže vremenu premještanja biljke domaćini podrijetlom s mjesta proizvodnje podvrgnute su molekularnom testiranju radi utvrđivanja prisutnosti navedenog štetnog organizma upotrebom testa navedenog u Prilogu IV. i sustava uzorkovanja kojim se s barem 90-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %.

Ako nadležna tijela tijekom godišnjih inspekcijskih pregleda otkriju prisutnost štetnog organizma ili oštećenja koja narušavaju uvjete za zaštitu od kukaca mjesta proizvodnje za koje je utvrđeno da štetni organizam nije prisutan, odmah opozivaju odobrenje za mjesto i privremeno obustavljaju premještanje biljaka domaćina. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

POGLAVLJE IX.

SLUŽBENE PROVJERE KOJE TREBA PROVESTI PRI PREMJEŠTANJU NAVEDENOG BILJA UNUTAR UNIJE I BILJAKA DOMAĆINA U UNIJU

Članak 32.

Službene provjere pri premještanju navedenog bilja unutar Unije

1. Države članice provode sustavne službene provjere navedenog bilja koje se premješta s demarkiranog područja ili sa zaraženog područja na sigurnosno područje.

2. Takve se provjere provode barem na lokacijama, uključujući ceste, zračne luke i luke, na kojima se biljke domaćini premještaju sa zaraženih područja na sigurnosna područja ili u druge dijelove područja Unije.

3. Te provjere uključuju provjeru dokumentacije i provjeru identiteta navedenog bilja.

4. Te provjere provode se neovisno o prijavljenoj lokaciji navedenog bilja, vlasništvu ili nadležnoj osobi odnosno tijelu.

5. Ako se tim provjerama dokaže da uvjeti utvrđeni u člancima od 19. do 23. nisu ispunjeni, država članica koja je provela te provjere dužna je odmah uništiti nesukladno bilje in situ ili na obližnjoj lokaciji. Ta se mjera provodi uz poduzimanje svih potrebnih mjera opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog štetnog organizma i mogućih vektora prisutnih na tom bilju tijekom i poslije uklanjanja.

Članak 33.

Službene provjere pri unošenju u Uniju

1. Sve pošiljke biljaka domaćina unesene u Uniju iz treće zemlje podvrgavaju se službenim provjerama na mjestu ulaska u Uniju ili na mjestu odredišta koje je utvrđeno u skladu s Direktivom Komisije 2004/103/EZ (14).

2. Ako su biljke domaćini podrijetlom s područja na kojem je utvrđena prisutnost navedenog štetnog organizma, nadležno tijelo provodi inspekcijski pregled koji se sastoji od uzorkovanja i testiranja partije navedenog bilja kako bi se potvrdilo da nije prisutan navedeni štetni organizam upotrebom sustava uzorkovanja kojim se s barem 80-postotnom pouzdanošću može utvrditi razina prisutnosti zaraženog bilja od 1 %, uzimajući u obzir međunarodne norme za fitosanitarne mjere (ISPM) br. 31.

3. Stavak 2. ne primjenjuje se na biljke domaćine koje su tijekom cijelog svojeg proizvodnog ciklusa uzgajane in vitro i prevoze se u prozirnim spremnicima u sterilnim uvjetima.

POGLAVLJE X.

KOMUNIKACIJSKE AKTIVNOSTI

Članak 34.

Kampanje informiranja javnosti

1. Države članice široj javnosti, putnicima, profesionalnim i međunarodnim prijevoznicima stavljaju na raspolaganje informacije o prijetnji koju navedeni štetni organizam predstavlja za područje Unije. Te informacije stavljaju na raspolaganje javnosti u obliku ciljane kampanje informiranja, na internetskim stranicama nadležnih tijela ili na drugim internetskim stranicama koje ta tijela odrede.

2. Unutar demarkiranog područja predmetna država članica radi na informiranju javnosti o prijetnji koju predstavlja navedeni štetni organizam i mjerama koje su donesene da spriječe njegovo unošenje u Uniju i širenje unutar nje. Ona osigurava informiranje javnosti, putnika i odgovarajućih prijevoznika o razgraničenju demarkiranog područja, zaraženog područja i sigurnosnog područja. Predmetna država članica obavještava i odgovarajuće prijevoznike o mjerama koje trebaju poduzeti protiv vektora kako je utvrđeno u člancima 8. i 14.

POGLAVLJE XI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

Izvješćivanje država članica o mjerama

1. Države članice do 30. travnja svake godine Komisiji i drugim državama članicama dostavljaju izvješće o mjerama poduzetima tijekom prethodne godine, u skladu s člancima 2., 4., 5., od 7. do 18. i 32., kako je primjenjivo, te o rezultatima tih mjera.

Rezultati nadzora provedenih na temelju članaka 10. i 15. na demarkiranim područjima dostavljaju se Komisiji s pomoću predložaka iz Priloga V.

2. Države članice do 31. prosinca svake godine Komisiji i drugim državama članicama dostavljaju plan kojim se utvrđuju mjere koje je potrebno poduzeti u skladu s člancima 2., 4., 5., od 7. do 18. i 32., kako je primjenjivo, u sljedećoj godini. Tim se planom utvrđuju vremenski raspored svake mjere, rokovi za provedbu mjera i dodijeljeni proračun za sve mjere.

3. Ako je to opravdano razvojem povezanog fitosanitarnog rizika, države članice donose povezane mjere i ažuriraju plan iz stavka 2. One o tom ažuriranju odmah obavješćuju Komisiju i druge države članice.

4. Predmetna država članica odmah obavješćuje Komisiju i ostale države članice o svakom službenom utvrđivanju prisutnosti navedenog štetnog organizma na lokacijama koje su utvrđene u članku 15. stavku 2. točki (a).

Članak 36.

Sukladnost

Države članice dužne su po potrebi, u cilju sukladnosti s ovom Uredbom, staviti izvan snage ili izmijeniti mjere koje su donijele radi zaštite od unošenja i širenja navedenog štetnog organizma. O stavljanju tih mjera izvan snage ili njihovim izmjenama odmah obavješćuju Komisiju.

Članak 37.

Stavljanje izvan snage

Provedbena odluka (EU) 2015/789 stavlja se izvan snage.

Članak 38.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, druga rečenica iz članka 2. stavka 4., treća rečenica iz članka 5. stavka 1. točke (c), druga rečenica iz članka 28. točke (a) i druga rečenica iz članka 29. točke (a) primjenjuju se od 1. siječnja 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. kolovoza 2020.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 317, 23.11.2016., str. 4.

(2) Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/789 od 18. svibnja 2015. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Wells et al.) i njegova širenja unutar Unije (SL L 125, 21.5.2015., str. 36.).

(3) EFSA Journal 2019.;17(5):5665, 200 str. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2019.5665

(4) EFSA Journal 2019.; 17(5):5666, 17 str., https://doi.org/10.2903/j.efsa.2019.5666.

(5) EFSA, povezana publikacija 2019.:EN-1667. 53 str. https://doi.org/10.2903/sp.efsa.2019.EN-1667

(6) EFSA Journal 2020.;18(4):6114. https://doi.org/10.2903/j.efsa.2020.6114

(7) EFSA, povezana publikacija 2020.:EN-1873. 76 str. https://doi.org/10.2903/sp.efsa.2020.EN-1873

(8) Uredba (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredbi (EZ) br. 999/2001, (EZ) br. 396/2005, (EZ) br. 1069/2009, (EZ) br. 1107/2009, (EU) br. 1151/2012, (EU) br. 652/2014, (EU) 2016/429 i (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća, uredaba Vijeća (EZ) br. 1/2005 i (EZ) br. 1099/2009 i direktiva Vijeća 98/58/EZ, 1999/74/EZ, 2007/43/EZ, 2008/119/EZ i 2008/120/EZ te o stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 854/2004 i (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 89/608/EEZ, 89/662/EEZ, 90/425/EEZ, 91/496/EEZ, 96/23/EZ, 96/93/EZ i 97/78/EZ te Odluke Vijeća 92/438/EEZ (Uredba o službenim kontrolama) (SL L 95, 7.4.2017., str. 1.).

(9) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 15. prosinca 2011.

(10) Primjena integriranih mjera u sustavnom pristupu upravljanju rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije za zaštitu bilja, Rim. Objavljeno 8. siječnja 2014.

(11) Provedbena direktiva Komisije 2014/98/EU od 15. listopada 2014. o provedbi Direktive Vijeća 2008/90/EZ u pogledu posebnih zahtjeva za rod i vrstu sadnica navedenih u njezinu Prilogu I., posebnih zahtjeva koje moraju ispuniti dobavljači i detaljnih pravila o službenim inspekcijskim pregledima (SL L 298, 16.10.2014., str. 22.).

(12) Direktiva Vijeća 2008/90/EZ od 29. rujna 2008. o stavljanju na tržište reprodukcijskog sadnog materijala i sadnica namijenjenih proizvodnji voća (SL L 267, 8.10.2008., str. 8.).

(13) Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/925 od 29. svibnja 2017. o izdavanju privremenog odobrenja određenim državama članicama za certificiranje predosnovnog materijala određenih vrsta sadnica proizvedenog na polju u uvjetima u kojima nije osigurana zaštita od kukaca i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke (EU) 2017/167 (SL L 140, 31.5.2017., str. 7.).

(14) Direktiva Komisije 2004/103/EZ od 7. listopada 2004. o provjerama identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta navedenih u dijelu B Priloga V. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ, koji se mogu obavljati na mjestu koje nije točka ulaza u Zajednicu ili na mjestu u blizini te o navođenju uvjeta koji se odnose na te preglede (SL L 313, 12.10.2004, 16.).

PRILOG

„PRILOG I.

Popis bilja za koje se zna da je podložno jednoj ili više podvrsta navedenog štetnog organizma (‚biljke domaćini’)

Acacia

Acer

Albizia julibrissin Durazz.

Alnus rhombifolia Nutt.

Amaranthus retroflexus L.

Ambrosia

Ampelopsis arborea (L.) Koehne

Ampelopsis brevipedunculata (Maxim.) Trautv.

Ampelopsis cordata Michx.

Anthyllis hermanniae L.

Artemisia

Asparagus acutifolius L.

Baccharis

Brassica

Calicotome spinosa (L.) Link

Calicotome villosa (Poiret) Link

Callicarpa americana L.

Callistemon citrinus (Curtis) Skeels

Calluna vulgaris (L.) Hull

Carya

Catharanthus

Celtis occidentalis L.

Cercis canadensis L.

Cercis occidentalis Torr.

Cercis siliquastrum L.

Chamaecrista fasciculata (Michx.) Greene

Chamaesyce canescens (L.) Prokh.

Chenopodium album L.

Chionanthus

Chitalpa tashkentensis T. S. Elias & Wisura

Cistus

Citrus

Clematis cirrhosa L.

Coelorachis cylindrica (Michx.) Nash Coffea

Conium maculatum L.

Convolvulus cneorum L.

Coprosma repens A. Rich.

Coronilla glauca (L.) Batt.

Coronilla valentina L.

Cyperus eragrostis Lam.

Cytisus

Digitaria

Dimorphoteca

Diospyros kaki L.f.

Diplocyclos palmatus (L.) C.Jeffrey

Dodonaea viscosa (L.) Jacq.

Elaeagnus angustifolia L.

Encelia farinosa A. Gray ex Torr.

Eremophila maculata (Ker Gawler) F. von Müller.

Erigeron

Erodium moschatum (L.) L’Hérit.

Erysimum

Euphorbia chamaesyce L.

Euphorbia terracina L.

Euryops chrysanthemoides (DC.) B.Nord

Euryops pectinatus (L.) Cass.

Fagus crenata Blume

Fallopia japonica (Houtt.) Ronse Decr.

Fatsia japonica (Thunb.) Decne. & Planch.

Ficus carica L.

Frangula alnus Mill.

Fraxinus

Genista

Ginkgo biloba L.

Gleditsia triacanthos L.

Grevillea juniperina Br.

Hebe

Helianthus

Helichrysum

Heliotropium europaeum L.

Hemerocallis

Hevea brasiliensis (Willd. ex A.Juss.) Müll. Arg.

Hibiscus

Humulus scandens (Lour.) Merr.

Ilex aquifolium L.

Ilex vomitoria Sol. ex Aiton

Iva annua L.

Jacaranda mimosifolia D. Don

Juglans

Juniperus ashei J. Buchholz

Koelreuteria bipinnata Franch.

Lagerstroemia

Laurus nobilis L.

Lavandula

Ligustrum lucidum L.

Liquidambar styraciflua L.

Lonicera japonica Thunb.

Lupinus

Magnolia grandiflora L.

Mallotus paniculatus (Lam.) Müll. Arg.

Malva parviflora L.

Medicago arborea L.

Medicago sativa L.

Metrosideros

Mimosa

Modiola caroliniana (L.) G. Don

Morus

Myoporum insulare R. Br.

Myrtus communis L.

Nandina domestica Murray

Neptunia lutea (Leavenw.) Benth.

Nerium oleander L.

Olea

Osteospermum ecklonis DC.

Osteospermum fruticosum (L.) Norl.

Parthenocissus quinquefolia (L.) Planch.

Paspalum dilatatum Poir.

Pelargonium

Persea americana Mill.

Phagnalon saxatile (L.) Cass.

Phillyrea angustifolia L.

Phillyrea latifolia L.

Phlomis fruticosa L.

Phoenix reclinata Jacq.

Phoenix roebelenii O’ Brien

Pinus taeda L.

Pistacia vera L.

Plantago lanceolata L.

Platanus

Pluchea odorata (L.) Cass.

Polygala myrtifolia L.

Polygala x grandiflora Nana

Prunus

Pterospartum tridentatum (L.) Willk.

Pyrus

Quercus

Ratibida columnifera (Nutt.) Wooton & Standl.

Rhamnus alaternus L.

Rhus

Robinia pseudoacacia L.

Rosa

Rosmarinus officinalis L.

Rubus

Salvia mellifera Greene

Sambucus

Santolina chamaecyparissus L.

Sapindus saponaria L.

Sassafras

Setaria magna Griseb.

Solidago fistulosa Mill.

Solidago virgaurea L.

Sorghum halepense (L.) Pers.

Spartium

Stewartia pseudocamellia

Strelitzia reginae Aiton

Streptocarpus

Symphyotrichum divaricatum (Nutt.) G. L. Nesom

Teucrium capitatum L.

Trifolium repens L.

UlexUlmus

Vaccinium

Vinca

Vitis

Westringia fruticosa (Willd.) Druce

Westringia glabra R. Br.

Xanthium strumarium L.

PRILOG II.

Popis bilja za koje se zna da je podložno posebnim podvrstama navedenog štetnog organizma (‚biljke domaćini’)

Navedeno bilje koje je podložno podvrsti fastidiosa organizma Xylella fastidiosa

Acer

Ambrosia artemisiifolia L.

Calicotome spinosa (L.) Link

Cercis occidentalis Torr.

Cistus monspeliensis L.

Citrus sinensis (L.) Osbeck

Coffea arabica L.

Erysimum

Genista lucida L.

Juglans regia L.

Lupinus

Magnolia grandiflora L.

Malva parviflora L.

Medicago sativa L.

Metrosideros

Morus

Nerium oleander L.

Pluchea odorata (L.) Cass.

Polygala myrtifolia L.

Prunus

Rhamnus alaternus L.

Rosmarinus officinalis L.

Rubus rigidus Sm.

Rubus ursinus Cham. & Schldl.

Sambucus

Spartium junceum L.

Streptocarpus

Teucrium capitatum L.

Ulmus americana L.

Vinca major L.

Vitis

Navedeno bilje koje je podložno podvrsti multiplex organizma Xylella fastidiosa

Acacia

Acer griseum (Franch.) Pax

Acer pseudoplatanus L.

Acer rubrum L.

Alnus rhombifolia Nutt.

Ambrosia psilostachya DC.

Ambrosia trifida L.

Ampelopsis cordata Michx.

Anthyllis hermanniae L.

Artemisia

Asparagus acutifolius L.

Baccharis halimifolia L.

Calicotome spinosa (L.) Link

Calicotome villosa (Poir.) Link

Callistemon citrinus (Curtis) Skeels

Calluna vulgaris (L.) Hull

Carya

Celtis occidentalis L.

Cercis canadensis L.

Cercis occidentalis Torr.

Cercis siliquastrum L.

Chionanthus

Cistus

Clematis cirrhosa L.

Convolvulus cneorum L.

Coprosma repens A. Rich.

Coronilla glauca (L.) Batt.

Coronilla valentina L.

Cytisus

Dimorphoteca

Dodonaea viscosa (L.) Jacq.

Elaeagnus angustifolia L.

Encelia farinosa Gray ex Torr.

Erigeron karvinskianus DC.

Euryops chrysanthemoides (DC.) B.Nord.

Euryops pectinatus (L.) Cass.

Fallopia japonica (Houtt.) Ronse Decr.

Ficus carica L.

Frangula alnus Mill.

Fraxinus

Genista

Ginkgo biloba L.

Gleditsia triacanthos L.

Grevillea juniperina Br.

Hebe

Helianthus

Helichrysum

Ilex aquifolium L.

Iva annua L.

Koelreuteria bipinnata Franch.

Lagerstroemia

Laurus nobilis L.

Lavandula

Liquidambar styraciflua L.

Lupinus villosus Willd.

Magnolia grandiflora L.

Medicago arborea L.

Medicago sativa L.

Metrosideros excelsa Rich.

Morus

Myrtus communis L.

Olea

Osteospermum ecklonis (DC.) Norl.

Pelargonium

Phagnalon saxatile (L.) Cass.

Phillyrea angustifolia L.

Phlomis fruticosa L.

Pistacia vera L.

Plantago lanceolata L.

Platanus

Polygala myrtifolia L.

Polygala x grandiflora Nana

Prunus

Pterospartum tridentatum (L.) Willk.

Quercus

Ratibida columnifera (Nutt.) Wooton & Standl.

Rhamnus alaternus L.

Robinia pseudoacacia L.

Rosa

Rosmarinus officinalis L.

Rubus

Salvia mellifera Greene

Sambucus

Santolina chamaecyparissus L.

Sapindus saponaria L.

Solidago virgaurea L.

Spartium

Strelitzia reginae Aiton

Ulex

Ulmus americana L.

Ulmus crassifolia Nutt.

Vaccinium

Vinca

Westringia fruticosa Guerin.

Xanthium strumarium L.

Navedeno bilje koje je podložno podvrsti pauca organizma Xylella fastidiosa

Acacia

Amaranthus retroflexus L.

Asparagus acutifolius L.

Catharanthus roseus (L.) G. Don

Chamaesyce canescens (L.) Prokh.

Chenopodium album L.

Cistus albidus L.

Cistus creticus L.

Citrus

Coffea

Dimorphoteca fruticosa (L.) DC.

Dodonaea viscosa (L.) Jacq.

Eremophila maculata (Ker Gawler) F. von Müller.

Erigeron

Euphorbia chamaesyce L.

Euphorbia terracina L.

Grevillea juniperina Br.

Hebe

Heliotropium europaeum L.

Hibiscus

Laurus nobilis L.

Lavandula angustifolia Mill.

Lavandula dentata L.

Lavandula stoechas L.

Myoporum insulare Br.

Myrtus communis L.

Nerium oleander L.

Olea europaea L.

Osteospermum fruticosum (L.) Norl.

Pelargonium x fragrans Willd. (syn. Pelargonium fragrans E. Mey.)

Phillyrea latifolia L.

Polygala myrtifolia L.

Prunus

Rhamnus alaternus L.

Rosmarinus officinalis L.

Spartium junceum L.

Vinca minor L.

Westringia fruticosa (Willd.) Druce

Westringia glabra Br.

PRILOG III.

Zaražena područja iz članka 4. stavka 2. na kojima se primjenjuju mjere za sprečavanje širenja utvrđene u člancima od 13. do 17.

DIO A

Zaraženo područje u Italiji

Zaraženo područje u Italiji uključuje sljedeća područja:

1.	pokrajinu Lecce;

2.	pokrajinu Brindisi;

općine u pokrajini Taranto:

Avetrana,

Carosino,

Crispiano,

Faggiano,

Fragagnano,

Grottaglie,

Leporano,

Lizzano,

Manduria,

Martina Franca,

Maruggio,

Monteiasi,

Montemesola,

Monteparano,

Pulsano,

Roccaforzata,

San Giorgio Ionico,

San Marzano di San Giuseppe,

Sava,

Statte,

Taranto,

Torricella;

općinu u pokrajini Bari:

Locorotondo.

DIO B

Zaraženo područje u Francuskoj

Zaraženo područje u Francuskoj uključuje sljedeće područje:

regiju Korziku.

DIO C

Zaraženo područje u Španjolskoj

Zaraženo područje u Španjolskoj uključuje sljedeće područje:

autonomnu zajednicu Balearskih otoka.

PRILOG IV.

Testovi za utvrđivanje prisutnosti organizma Xylella fastidiosa i njegovih podvrsta

A. Testovi za probir i utvrđivanje prisutnosti organizma Xylella fastidiosa

Metoda lančane reakcije polimerazom (PCR) u stvarnom vremenu na temelju Harper et al., 2010. (i ispravak 2013.)

Metoda petljom posredovanog izotermalnog umnažanja (LAMP) na temelju primera, koju su razvili Harper et al. 2010. (i ispravak 2013.)

PCR u stvarnom vremenu na temelju Ouyang et al., 2013.

Konvencionalni PCR na temelju Minsavage et al., 1994.

B. Molekularni testovi za utvrđivanje prisutnosti podvrsta organizma Xylella fastidiosa

Multigenska tipizacija (MLST) na temelju Yuan et al., 2010., kojom se određuju sve podvrste

PCR na temelju Hernandez-Martinez et al., 2006., kojim se određuju sve podvrste fastidiosa, multiplex i sandyi

PCR na temelju Pooler & Hartung, 1995., kojim se određuje podvrsta pauca

PRILOG V.

Predlošci za izvješćivanje o rezultatima nadzora provedenih na temelju članaka 10. i 15. na demarkiranim područjima

DIO A

Predložak za izvješće o rezultatima godišnjih nadzora koji se temelje na statističkim podacima

1. geografska lokacija DP-a

2. početna veličina DP-a (ha)

3. ažurirana veličina DP-a (ha)

4. pristup (I/S)

5. područje (npr. SP/ZP)

6. mjesta nadzora

7. raspored

A. definicija nadzora (ulazni parametri za RiBESS+)

B. napor uzorkovanja

C. rezultati nadzora

23. napomene

8. ciljna populacija

9. epidemiološke jedinice

10. metoda otkrivanja

11. učinkovitost uzorkovanja

12. osjetljivost metode

13. čimbenici rizika (aktivnosti, lokacije i područja)

14. br. pregledanih epidemioloških jedinica

15. br. pregleda

16. br. uzoraka

17. br. testova

18. br. drugih mjera

19. rezultati

20. broj dostavljenih obavijesti o izbijanjima, prema potrebi, u skladu s Provedbenom uredbom (EU) 2019/1715

21. postignuta razina pouzdanosti

22. zadana prevalencija

vrste domaćina

površina (ha ili druga prikladnija jedinica)

jedinice inspekcijskog pregleda

opis

jedinice

vizualni pregledi

testiranje

ostale metode

čimbenik rizika

razine rizika

br. lokacija

relativni rizici

udio populacije domaćina

pozitivan

negativan

neodređen

broj

datum

Upute za ispunjavanje predloška

Objasniti pretpostavke plana nadzora. Sažeti i obrazložiti:

—	ciljnu populaciju, epidemiološke jedinice i jedinice inspekcijskog pregleda;

—	metodu otkrivanja i osjetljivost metode;

—	čimbenike rizika, uz navođenje razina rizika i odgovarajućih relativnih rizika i udjela populacije biljaka domaćina.

Za stupac 1.:

navesti naziv geografskog područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupce 2. i 3.:

navesti veličinu DP-a prije početka nadzora i sva relevantna ažuriranja.

Za stupac 4.:

navesti pristup: iskorjenjivanje (I), sprečavanje širenja (S). Uključiti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 5.:

navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor, uključiti onoliko redaka koliko je potrebno: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje ZP-a na kojem je proveden nadzor (npr. 5 km uz SP, oko rasadnikâ itd.) za svaki redak zasebno.

Za stupac 6.:

navesti mjesta nadzora, po potrebi koristiti više od jednog retka. Nadzore provedene u rasadnicima uvijek navesti u zasebnom retku. Ako je odabrana opcija ‚ostalo’, navesti o čemu je riječ:

1.	otvoreni prostor (područje proizvodnje): 1.1. polje (obradivo, pašnjak); 1.2. voćnjak/vinograd; 1.3. rasadnik; 1.4. šuma;

2.	otvoreni prostor (ostalo): 2.1. privatni vrtovi; 2.2. javna područja; 2.3. područje očuvanja; 2.4. divlje bilje u područjima koja nisu područja očuvanja: 2.5. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar itd.);

3.	fizički zatvoreni uvjeti: 3.1. staklenik; 3.2. privatna površina osim staklenika; 3.3. javna površina osim staklenika; 3.4. ostalo, navesti o čemu je riječ (npr. vrtni centar).

Za stupac 7.:

navesti mjesece u kojima su nadzori provedeni.

Za stupac 8.:

navesti odabranu ciljnu populaciju i dostaviti odgovarajući popis vrsta domaćina i obuhvaćenih područja. Ciljna populacija definira se kao skup jedinica inspekcijskog pregleda. Njezina se veličina za poljoprivredne površine obično izražava u hektarima, ali to mogu biti i partije, polja, staklenici itd. Obrazložiti odabir navođenjem temeljnih pretpostavki u stupcu 23. (‚napomene’). Navesti obuhvaćene jedinice inspekcijskog pregleda. ‚Jedinica inspekcijskog pregleda’ znači bilje, dijelovi bilja, roba, materijali, vektori štetnih organizama koji su pregledani radi utvrđivanja i otkrivanja štetnih organizama.

Za stupac 9.:

navesti obuhvaćene epidemiološke jedinice, uz navođenje njihova opisa i mjerne jedinice. ‚Epidemiološka jedinica’ znači homogeno područje na kojem bi u slučaju prisutnosti štetnog organizma interakcija između tog štetnog organizma, biljaka domaćina i abiotičkih i biotičkih čimbenika i uvjeta dovela do jednake epidemiološke situacije. Epidemiološke jedinice potpodjela su ciljne populacije koja je epidemiološki homogena i obuhvaća najmanje jednu biljku domaćina. U nekim slučajevima epidemiološka jedinica može biti cijela populacija domaćina u regiji/području/zemlji. To mogu biti regije NUTS-a, urbana područja, šume, ružičnjaci ili poljoprivredna gospodarstva odnosno hektari. Odabir se obrazlaže navođenjem temeljnih pretpostavki.

Za stupac 10.:

navesti metode primijenjene tijekom nadzora, uključujući broj aktivnosti u svakom pojedinom slučaju. Upisati Nije primjenjivo ako informacije za određeni stupac nisu dostupne.

Za stupac 11.:

navesti procjenu učinkovitosti uzorkovanja. Učinkovitost uzorkovanja znači vjerojatnost odabira zaraženih dijelova zaraženog bilja. Za vektore je riječ o učinkovitosti načina hvatanja pozitivnog vektora ako je on prisutan na području nadzora. Za tlo je riječ o učinkovitosti odabira uzorka tla koji sadržava štetni organizam ako je štetni organizam prisutan na području nadzora.

Za stupac 12.:

‚osjetljivost metode’ znači vjerojatnost da će se primjenom metode ispravno otkriti prisutnost štetnog organizma. Osjetljivost metode definira se kao vjerojatnost da će rezultat testiranja stvarno pozitivne biljke domaćina biti pozitivan. Riječ je o umnošku učinkovitosti uzorkovanja (tj. vjerojatnosti odabira zaraženih dijelova zaražene biljke) i dijagnostičke osjetljivosti (koju karakterizira vizualni pregled i/ili laboratorijski test upotrijebljen u postupku utvrđivanja).

Za stupac 13.:

navesti čimbenike rizika u zasebnim recima koristeći onoliko redaka koliko je potrebno. Za svaki čimbenik rizika navesti razinu rizika i odgovarajući relativni rizik i udio populacije domaćina.

Za stupac B:

navesti podatke o nadzoru. Upisati Nije primjenjivo ako informacije za određeni stupac nisu primjenjive. Informacije koje je potrebno navesti u ovim stupcima povezane su s informacijama iz stupca 10. ‚metode otkrivanja’.

Za stupac 19.:

navesti broj uzoraka za koje je rezultat pozitivan, negativan ili neodređen. ‚Neodređen’ se odnosi na analizirane uzorke za koje zbog različitih čimbenika nije dobiven rezultat (npr. ispod razine otkrivanja, uzorak nije obrađen jer nije identificiran ili jer je star itd.).

Za stupac 20.:

navesti obavijesti o izbijanju za godinu u kojoj je nadzor proveden. Broj obavijesti o izbijanju ne treba navesti ako je nadležno tijelo odlučilo da je rezultat jedan od slučajeva iz članka 14. stavka 2., članka 15. stavka 2. ili članka 16. Uredbe (EU) 2016/2031. U tom slučaju navesti razlog nedostavljanja tih informacija u stupcu 21. (‚napomene’).

Za stupac 21.:

navesti osjetljivost nadzora, kako je definirano u normi ISPM 31. Ta se vrijednost postignute razine pouzdanosti kada je riječ o nezaraženosti štetnim organizmima izračunava na temelju obavljenih inspekcijskih pregleda (i/ili uzoraka) pri čemu se u obzir uzima osjetljivost metode i zadana prevalencija.

Za stupac 22.:

navesti zadanu prevalenciju na temelju procjene vjerojatne stvarne prevalencije štetnog organizma na polju koja se daje prije nadzora. Zadana prevalencija utvrđena je kao cilj nadzora, odnosno riječ je o kompromisu koji osobe koje upravljaju rizikom pronalaze između rizika od prisutnosti štetnog organizma i resursa koji su na raspolaganju za nadzor.

DIO B

Predložak za izvješće o rezultatima nadzora provedenih za insekte vektore organizma Xylella fastidiosa

1. opis DP-a

2. pristup

3. područje

4. vektorske vrste

5. vizualni pregledi

6. vrsta klopki (ili drugih načina hvatanja vektora (npr. mrežica za hvatanje itd.)

7. br. klopki (ili drugih načina hvatanja)

8. učestalost provjere klopki (ili drugih načina hvatanja, ako je primjenjivo)

9. raspored provjere klopki (ili drugih načina hvatanja, ako je primjenjivo)

10. br. prikupljenih vektorskih uzoraka

11. br. ulovljenih vektora

12. br. analiziranih vektora

13. br. analiziranih uzoraka vektora

14. br. uzoraka vektora s pozitivnim rezultatom

15. br. uzoraka vektora s negativnim rezultatom

16. br. uzoraka vektora s neodređenim rezultatom

17. napomene

naziv

datum osnivanja

raspored

broj

Upute za ispunjavanje predloška

Za stupac 1.:

navesti naziv područja, broj izbijanja ili druge informacije iz kojih je moguće utvrditi demarkirano područje (DP) i datum njegova uspostavljanja.

Za stupac 2.:

navesti: iskorjenjivanje (I), sprečavanje širenja (S). Uključiti onoliko redaka koliko je potrebno, ovisno o broju DP-ova i pristupima koji se primjenjuju na tim područjima.

Za stupac 3.:

navesti područje DP-a na kojem je proveden nadzor: zaraženo područje (ZP) ili sigurnosno područje (SP), koristiti zasebne retke. Ako je primjenjivo, navesti područje ZP-a na kojem je proveden nadzor (npr. najbližih 5 km, oko rasadnikâ itd.).

Za stupac 4.:

navesti popis vektorskih vrsta štetnog organizma iz prvog stupca, koristiti zasebne retke za različite vektore.

Za stupac 5.:

navesti samo ako je primjenjivo.

Za stupac 6.:

navesti način hvatanja vektora. Ako se za isti vektor upotrebljava više načina, navesti podatke u zasebnim recima.

Za stupac 7.:

navesti broj klopki ili drugih načina hvatanja koristeći zaseban redak za svaki način.

Za stupac 8.:

navesti kada se provjeravaju klopke ili drugi načini hvatanja (npr. jednom tjedno, jednom mjesečno, četiri puta godišnje itd.).

Za stupac 9.:

navesti mjesece u kojima su klopke pregledane.

Za stupac 10.:

navesti broj prikupljenih uzoraka (uzorak može sadržavati nekoliko vektora).

Za stupac 11.:

navesti ukupan broj uhvaćenih vektora. Navesti samo broj bitnih vektora, bez usputnog ulova.

Za stupac 13.:

navesti broj uzoraka vektora analiziranih za određeni štetni organizam primjenjivo ako se uzorak sastoji od više od jednog vektora.

Za stupac 16.:

broj uzoraka s neodređenim rezultatima, odnosno analiziranih uzoraka za koje zbog različitih čimbenika nije dobiven rezultat (npr. ispod razine otkrivanja itd.).

”

Top

All

Choose the experimental features you want to try