(1)

Direktivom 2008/98/EZ utvrđena je obveza država članica da u svoje programe za sprečavanje nastanka otpada uključe sprečavanje nastanka otpada od hrane te da prate i procjenjuju provedbu svojih mjera za sprečavanje nastanka otpada od hrane mjerenjem razine otpada od hrane na temelju zajedničke metodologije. Tu zajedničku metodologiju i minimalne zahtjeve u pogledu kvalitete za ujednačeno mjerenje razine otpada od hrane treba utvrditi Komisija na temelju rezultata rada Platforme EU-a o gubitku i rasipanju hrane.

(2)

Definicijom „hrane” utvrđenom u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (2) obuhvaćena je sva hrana, duž cijelog lanca opskrbe hranom od proizvodnje do potrošnje. Hrana uključuje i nejestive dijelove, kao što su kosti pričvršćene za meso namijenjeno prehrani ljudi, ako tijekom proizvodnje hrane nisu odvojeni od jestivih dijelova. Stoga otpad od hrane može sadržavati stavke koje uključuju dijelove hrane namijenjene za prehranu i dijelove hrane koji nisu namijenjeni za prehranu.

(3)

Otpad od hrane ne uključuje gubitke u fazama lanca opskrbe hranom u kojima određeni proizvodi još nisu postali hrana kako je definirana u članku 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002, kao što su jestive biljke koje nisu ubrane. Isto tako ne uključuje nusproizvode iz proizvodnje hrane koji ispunjavaju kriterije iz članka 5. stavka 1. Direktive 2008/98/EZ jer takvi nusproizvodi nisu otpad.

(4)

Potrebno je spriječiti i smanjiti rasipanje hrane u cijelom lancu opskrbe hranom. Budući da se vrste otpada od hrane i čimbenici koji pridonose nastanku otpada od hrane znatno razlikuju u različitim fazama lanca opskrbe hranom, rasipanje hrane trebalo bi mjeriti odvojeno za svaku fazu.

(5)

Raspodjela otpada od hrane na različite faze lanca opskrbe hranom trebala bi se provoditi u skladu sa zajedničkom statističkom klasifikacijom ekonomskih djelatnosti u Uniji koja je uspostavljena Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3) kao „NACE Revision 2”. U nedostatku odgovarajuće klasifikacije NACE Rev. 2 dodjelu „kućanstvima” trebalo bi provesti upućivanjem na točku 1.2. odjeljka 8. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2150/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(6)

Iako Odluka Komisije 2000/532/EZ (5) o europskom popisu otpada ne omogućuje uvijek preciznu identifikaciju otpada od hrane, ona može nacionalnim tijelima pružiti smjernice u kontekstu mjerenja otpada od hrane.

(7)

Poljoprivredni materijal iz članka 2. stavka 1. točke (f) Direktive 2008/98/EZ i nusproizvodi životinjskog podrijetla iz članka 2. stavka 2. točke (b) Direktive 2008/98/EZ isključeni su iz područja primjene te direktive te se stoga ne bi trebali mjeriti kao otpad od hrane.

(8)

Kako bi metodologija bila primjenjiva u praksi i kako bi teret praćenja bio razmjeran i razuman, neki tokovi otpada za koje se očekuje da neće uključivati otpad od hrane ili da će uključivati zanemarive količine otpada od hrane ne bi se trebali mjeriti kao otpad od hrane.

(9)

Kako bi se poboljšala preciznost mjerenja otpada od hrane, neprehrambene materijale koji su pomiješani s otpadom od hrane (npr. zemlja ili ambalaža) trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri isključiti iz mase otpada od hrane.

(10)

Nekoliko vrsta hrane obično se baca kao otpadne vode ili s otpadnim vodama, kao što su obična i mineralna voda u boci, pića i ostale tekućine. Zasad ne postoje metode za mjerenje takvog otpada kojima bi se jamčila dovoljna razina pouzdanosti i usporedivosti dostavljenih podataka. Stoga takve vrste hrane ne bi trebalo mjeriti kao otpad od hrane. Međutim, države članice trebale bi imati mogućnost dobrovoljnog dostavljanja informacija o tim vrstama hrane.

(11)

Iako su tvari koje su namijenjene za uporabu kao hrana za životinje iz članka 2. stavka 2. točke (e) Direktive 2008/98/EZ isključene iz područja primjene te direktive i stoga ih ne bi trebalo mjeriti kao otpad od hrane, informacije o hrani izvorno namijenjenoj prehrani ljudi te potom preusmjerenoj u hranu za životinje (uključujući bivšu hranu kako je definirana u točki 3. dijela A Priloga Uredbi Komisije (EU) br. 68/2013) (6) važne su za razumijevanje tokova materijala povezanih s hranom i mogu biti korisne pri planiranju ciljane politike sprečavanja rasipanja hrane. Zbog toga bi države članice trebale imati mogućnost dostaviti te informacije na dobrovoljnoj osnovi prema istom obrascu.

(12)

Kako bi se omogućilo precizno navođenje količine otpada od hrane nastalog u svakoj fazi lanca opskrbe hranom, države članice trebale bi provesti detaljno mjerenje količine otpada od hrane. Takvo detaljno mjerenje trebalo bi redovito provoditi u svakoj fazi lanca opskrbe hranom, a najmanje jedanput u četiri godine.

(13)

Prema članku 37. stavku 3. Direktive 2008/98/EZ, države članice svake godine dostavljaju izvješća o količinama otpada od hrane. Kako bi se osigurala proporcionalnost i smanjilo administrativno opterećenje, državama članicama trebalo bi za potrebe tih godišnjih izvješća osigurati niz metoda za mjerenje otpada od hrane, uključujući postojeće analize nastanka otpada od hrane, nove namjenske studije o rasipanju hrane, podatke prikupljene za statističke podatke o otpadu ili obveze izvješćivanja o otpadu te druge socioekonomske podatke ili kombinaciju tih mogućnosti. U najvećoj bi mjeri trebalo koristiti etablirane izvore podataka kao što je europski statistički sustav.

(14)

Kako bi se osiguralo ujednačeno praćenje tokova materijala u lancu opskrbe hranom u kontekstu ciljane politike sprečavanja rasipanja hrane, trebalo bi se pobrinuti da države članice koje odluče detaljnije mjeriti otpad od hrane ili proširiti pokrivenost mjerenjem na povezane tokove materijala to mogu činiti prema istom obrascu.

(15)

Kako bi se omogućila provjera dostavljenih podataka i poboljšanje metoda mjerenja te kako bi se osigurala usporedivost tih metoda, države članice trebale bi dostaviti dodatne informacije povezane s metodama mjerenja i kvalitetom prikupljenih podataka,