1.   Ovom Uredbom utvrđuju se pravila u skladu s kojima država članica priznaje i izvršava na svojem državnom području naloge za zamrzavanje i naloge za oduzimanje koji je izdala druga država članica u okviru postupaka u kaznenim stvarima.

2.   Ovom Uredbom ne mijenja se obveza poštovanja temeljenih prava i pravnih načela sadržanih u članku 6. UEU-a.

3.   Tijelo izdavatelj osigurava da se pri izdavanju naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje poštuju načela nužnosti i proporcionalnosti.

4.   Ova Uredba ne primjenjuje se na naloge za zamrzavanje i naloge za oduzimanje izdane u okviru postupaka u građanskim ili upravnim stvarima.

1.   Naloge za zamrzavanje ili naloge za oduzimanje izvršava se bez provjere dvostruke kažnjivosti djela za koja su izdani takvi nalozi ako su ta djela u državi izdavanja kažnjiva kaznom zatvora u najduljem trajanju od najmanje tri godine te ako se na temelju prava države izdavanja radi o jednom od sljedećih kaznenih djela ili više njih:

2.   Za kaznena djela koja nisu navedena u stavku 1. država izvršenja može priznavanje i izvršenje naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje uvjetovati time da su djela za koja je izdan nalog za zamrzavanje ili nalog za oduzimanje kazneno djelo na temelju prava države izvršenja, neovisno o njegovim sastavnim elementima ili o tome kako je opisano u pravu države izdavanja.

1.   Nalog za zamrzavanje šalje se u obliku potvrde o zamrzavanju. Tijelo izdavatelj potvrdu o zamrzavanju predviđenu u članku 6. šalje izravno tijelu izvršitelju ili, prema potrebi, središnjem tijelu iz članka 24. stavka 2. bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis u uvjetima kojima se tijelu izvršitelju omogućuje da utvrdi vjerodostojnost potvrde o zamrzavanju.

2.   Države članice mogu dati izjavu u kojoj navode da im tijelo izdavatelj pri slanju potvrde o zamrzavanju s ciljem priznavanja i izvršenja naloga za zamrzavanje treba poslati izvornik naloga za zamrzavanje ili njegovu ovjerenu presliku zajedno s potvrdom o zamrzavanju. Međutim, potrebno je prevesti samo potvrdu o zamrzavanju, u skladu s člankom 6. stavkom 2.

3.   Države članice mogu dati izjavu iz stavka 2. prije datuma početka primjene ove Uredbe ili na kasniji datum. Države članice tu izjavu mogu u svakom trenutku povući. Države članice Komisiju obavješćuju kada daju ili povuku tu izjavu. Komisija te informacije stavlja na raspolaganje svim državama članicama i EJN-u.

4.   U pogledu naloga za zamrzavanje koji se odnosi na novčani iznos, kada tijelo izdavatelj ima opravdane razloge za pretpostavku da osoba protiv koje je izdan nalog za zamrzavanje ima imovinu ili prihod u državi članici, ono šalje potvrdu o zamrzavanju toj državi članici.

5.   U pogledu naloga za zamrzavanje koji se odnosi na određene dijelove imovine, kada tijelo izdavatelj ima opravdane razloge za pretpostavku da se ti dijelovi nalaze u državi članici, ono šalje potvrdu o zamrzavanju toj državi članici.

6.   Potvrda o zamrzavanju:

7.   Tijelo izdavatelj obavješćuje tijelo izvršitelja ako mu je poznata bilo koja osoba na koju se nalog odnosi. Tijelo izdavatelj na zahtjev pruža tijelu izvršitelju i sve informacije relevantne za bilo kakve zahtjeve takve osobe na koju se nalog odnosi u pogledu imovine, uključujući sve informacije kojima se omogućuje utvrđivanje identiteta te osobe.

8.   Ako, unatoč informacijama koje su stavljene na raspolaganje u skladu s člankom 24. stavkom 3., nadležno tijelo izvršitelj nije poznato tijelu izdavatelju, tijelo izdavatelj obavlja sve potrebne upite, uključujući upite preko kontaktnih točaka EJN-a, kako bi utvrdilo koje je tijelo nadležno za priznavanje i izvršenje naloga za zamrzavanje.

9.   Kada tijelo u državi izvršenja koje primi potvrdu o zamrzavanju nije nadležno za priznavanje naloga za zamrzavanje ili poduzimanje mjera potrebnih za njegovo izvršenje, to tijelo potvrdu o zamrzavanju odmah šalje nadležnom tijelu izvršitelju u svojoj državi članici i o tome na odgovarajući način obavješćuje tijelo izdavatelja.

1.   Potvrda o zamrzavanju šalje se u skladu s člankom 4. istodobno samo jednoj državi izvršenja, osim ako se primjenjuje stavak 2. ili 3. ovog članka.

2.   Ako se nalog za zamrzavanje odnosi na određene dijelove imovine, potvrda o zamrzavanju može se istodobno poslati u više država izvršenja ako:

3.   Ako se nalog za zamrzavanje odnosi na novčani iznos, potvrda o zamrzavanju može se istodobno poslati u više država izvršenja ako tijelo izdavatelj smatra da za to postoji posebna potreba, posebno ako procijenjena vrijednost imovine koja se može zamrznuti u državi izdavanja i u bilo kojoj od država izvršenja vjerojatno nije dovoljna za zamrzavanje punog iznosa obuhvaćenog nalogom za zamrzavanje.

1.   U svrhu slanja naloga za zamrzavanje tijelo izdavatelj popunjava potvrdu o zamrzavanju iz Priloga I., potpisuje ju i ovjerava točnost i ispravnost njezina sadržaja.

2.   Tijelo izdavatelj dostavlja tijelu izvršitelju prijevod potvrde o zamrzavanju na službenom jeziku države izvršenja ili na bilo kojem drugom jeziku koji država izvršenja prihvaća u skladu sa stavkom 3.

3.   Svaka država članica može u bilo kojem trenutku navesti u izjavi dostavljenoj Komisiji da prihvaća prijevode potvrda o zamrzavanju na jednom ili više službenih jezika Unije, a koji nisu službeni jezik ili jezici te države članice. Komisija stavlja izjave na raspolaganje svim državama članicama i EJN-u.

1.   Tijelo izvršitelj priznaje nalog za zamrzavanje poslan u skladu s člankom 4. i poduzima mjere potrebne za njegovo izvršenje na isti način kao i za domaći nalog za zamrzavanje koji je izdalo tijelo države izvršenja, osim ako se tijelo izvršitelj pozove na jedan od razloga za nepriznavanje i neizvršenje predviđenih u članku 8. ili na jedan od razloga za odgodu predviđenih u članku 10.

2.   Tijelo izvršitelj izvješćuje tijelo izdavatelja o izvršenju naloga za zamrzavanje, uključujući opis zamrznute imovine i, ako je dostupna, procjenu njezine vrijednosti. Takvo izvješćivanje provodi se upotrebom bilo kojeg sredstva kojim se omogućuje pisani zapis, bez nepotrebne odgode nakon što tijelo izvršitelj primi obavijest o tome da je izvršen nalog za zamrzavanje.

1.   Tijelo izvršitelj može odlučiti odbiti priznavanje ili izvršenje naloga za zamrzavanje samo u sljedećim slučajevima:

2.   U bilo kojem od slučajeva iz stavka 1., prije donošenja odluke o odbijanju priznavanja ili izvršenja naloga za zamrzavanje, u cijelosti ili djelomično, tijelo izvršitelj savjetuje se s tijelom izdavateljem primjerenim sredstvima i, prema potrebi, traži od tijela izdavatelja da bez odgode dostavi sve potrebne informacije.

3.   Odluka o odbijanju priznavanja ili izvršenja naloga za zamrzavanje donosi se bez odgode i o njoj se odmah obavješćuje tijelo izdavatelj bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis.

4.   Ako je tijelo izvršitelj priznalo nalog za zamrzavanje, ali tijekom njegova izvršenja otkrije da se primjenjuje jedan od razloga za nepriznavanje ili neizvršenje, ono odmah primjerenim sredstvima stupa u kontakt s tijelom izdavateljem kako bi raspravili poduzimanje odgovarajućih mjera. Tijelo izdavatelj na temelju toga može odlučiti povući nalog za zamrzavanje. Ako takve rasprave ne dovedu do postizanja rješenja, tijelo izvršitelj može odlučiti prekinuti izvršenje naloga za zamrzavanje.

1.   Nakon što primi potvrdu o zamrzavanju tijelo izvršitelj donosi odluku o priznavanju i izvršenju naloga za zamrzavanje te izvršava taj nalog bez odgode, jednako brzo i dajući mu jednaku prednost kao i sličnim domaćim slučajevima.

2.   Ako je tijelo izdavatelj u potvrdi o zamrzavanju navelo da izvršenje naloga za zamrzavanje treba provesti na određeni datum, tijelo izvršitelj o tome vodi računa u najvećoj mogućoj mjeri. Ako je tijelo izdavatelj navelo da je potrebna koordinacija među uključenim državama članicama, tijelo izvršitelj i tijelo izdavatelj međusobno se koordiniraju kako bi usuglasili datum izvršenja naloga za zamrzavanje. Ako nije moguće postići dogovor, tijelo izvršitelj odlučuje o datumu izvršenja naloga za zamrzavanje, u najvećoj mogućoj mjeri uzimajući u obzir interese tijela izdavatelja.

3.   Ne dovodeći u pitanje stavak 5., ako je tijelo izdavatelj u potvrdi o zamrzavanju navelo da je hitno zamrzavanje potrebno s obzirom na to da postoje legitimni razlozi za pretpostavku da će imovina o kojoj je riječ uskoro biti premještena ili uništena, ili s obzirom na bilo kakve istražne ili postupovne potrebe u državi izdavanja, tijelo izvršitelj odluku o priznavanju naloga za zamrzavanje donosi najkasnije 48 sati nakon što je ono primilo taj nalog. Tijelo izvršitelj najkasnije 48 sati nakon donošenja takve odluke poduzima konkretne mjere potrebne za izvršenje naloga.

4.   Tijelo izvršitelj bez odgode priopćuje odluku o priznavanju i izvršenju naloga za zamrzavanje tijelu izdavatelju bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis.

5.   Ako u određenom slučaju nije moguće poštovati rokove iz stavka 3., tijelo izvršitelj o tome bilo kojim sredstvom odmah obavješćuje tijelo izdavatelja, pri tome navodeći razloge za nemogućnost poštovanja rokova te se s tijelom izdavateljem savjetuje o odgovarajućem vremenskom rasporedu za priznavanje ili izvršenje naloga za zamrzavanje.

6.   Istek rokova iz stavka 3. ne oslobađa tijelo izvršitelja od obveze da bez odgode donese odluku o priznavanju i izvršenju naloga za zamrzavanje te da taj nalog izvrši.

1.   Tijelo izvršitelj može odgoditi izvršenje naloga za zamrzavanje poslanog u skladu s člankom 4. u sljedećim slučajevima:

2.   Tijelo izvršitelj odmah izvješćuje tijelo izdavatelja o odgodi izvršenja naloga za zamrzavanje bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis, navodeći razloge za odgodu i, ako je to moguće, očekivano trajanje te odgode.

3.   Čim razlozi za odgodu prestanu postojati, tijelo izvršitelj odmah poduzima mjere potrebne za izvršenje naloga za zamrzavanje i o tome obavješćuje tijelo izdavatelja bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis.

1.   Tijekom izvršavanja naloga za zamrzavanje tijelo izdavatelj i tijelo izvršitelj vode računa o povjerljivosti istrage u okviru koje je izdan nalog za zamrzavanje.

2.   Tijelo izvršitelj jamči povjerljivost činjenica i sadržaja naloga za zamrzavanje u skladu sa svojim nacionalnim pravom, osim u mjeri koja je potrebna za izvršenje naloga za zamrzavanje. Ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka, čim nalog za zamrzavanje bude izvršen, tijelo za izvršenje o tome obavješćuje osobe na koje se nalog odnosi u skladu s člankom 32.

3.   Kako bi se zaštitile istrage u tijeku, tijelo izdavatelj može od tijela izvršitelja zatražiti da odgodi obavješćivanje osoba na koje se nalog odnosi o izvršenju naloga za zamrzavanje na temelju članka 32. Čim više ne bude moguća daljnja odgoda obavješćivanja osoba na koje se nalog odnosi kako bi se zaštitile istrage koje su u tijeku, tijelo izdavatelj o tome na odgovarajući način obavješćuje tijelo izvršitelja kako bi tijelo izvršitelj moglo osobe na koje se nalog odnosi obavijestiti o izvršenju naloga za zamrzavanje u skladu s člankom 32.

4.   Ako tijelo izvršitelj ne može poštovati obveze čuvanja povjerljivosti na temelju ovog članka, ono o tome odmah obavješćuje tijelo izdavatelja, ako je moguće prije izvršenja naloga za zamrzavanje.

1.   Imovina na koju se odnosi nalog za zamrzavanje ostaje zamrznuta u državi izvršenja dok nadležno tijelo te države ne da konačan odgovor na nalog za oduzimanje poslan u skladu s člankom 14. ili dok tijelo izdavatelj ne obavijesti tijelo izvršitelja o svakoj odluci ili mjeri zbog koje nalog više nije izvršiv ili zbog koje se povlači, u skladu s člankom 27. stavkom 1.

2.   Tijelo izvršitelj može, uzimajući u obzir okolnosti slučaja, tijelu izdavatelju podnijeti obrazložen zahtjev da ograniči razdoblje tijekom kojeg se imovina zamrzava. Takav se zahtjev zajedno sa svim relevantnim popratnim informacijama šalje bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis, pod uvjetima kojima se tijelu izdavatelju omogućuje da utvrdi vjerodostojnost zahtjeva. Pri razmatranju takvog zahtjeva tijelo izdavatelj u obzir uzima sve interese, uključujući interese tijela izvršitelja. Tijelo izdavatelj odgovara na zahtjev što je prije moguće. Ako se tijelo izdavatelj ne slaže s ograničenjem, ono o svojim razlozima obavješćuje tijelo izvršitelja. U tom slučaju imovina ostaje zamrznuta u skladu sa stavkom 1. Ako tijelo izdavatelj ne odgovori u roku od šest tjedana od primitka zahtjeva, tijelo izvršitelj više nije obvezno izvršiti nalog za zamrzavanje.

1.   Ako tijelo izvršitelj smatra da je nemoguće izvršiti nalog za zamrzavanje, ono o tome bez odgode obavješćuje tijelo izdavatelja.

2.   Prije obavješćivanja tijela izdavatelja u skladu sa stavkom 1. tijelo izvršitelj prema potrebi se savjetuje s tijelom izdavateljem.

3.   Neizvršenje naloga za zamrzavanje na temelju ovog članka može se opravdati samo ako se radi o imovini:

4.   Ako u pogledu situacija iz stavka 3. točaka (b), (d) i (e) tijelo izvršitelj naknadno dobije informacije koje mu omogućuju utvrđivanje lokacije imovine, tijelo izvršitelj može izvršiti nalog za zamrzavanje bez potrebe za slanjem nove potvrde o zamrzavanju, pod uvjetom da, prije izvršenja naloga za zamrzavanje, tijelo izvršitelj s tijelom izdavateljem provjeri da je nalog za zamrzavanje i dalje važeći.

5.   Neovisno o stavku 3., ako je tijelo izdavatelj navelo da se može zamrznuti imovina istovjetne vrijednosti, tijelo izvršitelj nije dužno izvršiti nalog za zamrzavanje u slučaju jedne od okolnosti navedenih u stavku 3. i ako ne postoji imovina istovjetne vrijednosti koja se može zamrznuti.

1.   Nalog za oduzimanje šalje se u obliku potvrde o oduzimanju. Tijelo izdavatelj potvrdu o oduzimanju predviđenu u članku 17. šalje izravno tijelu izvršitelju ili, prema potrebi, središnjem tijelu iz članka 24. stavka 2. bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis u uvjetima kojima se tijelu izvršitelju omogućuje da utvrdi vjerodostojnost potvrde o oduzimanju.

2.   Države članice mogu dati izjavu u kojoj navode da im tijelo izdavatelj pri slanju potvrde o oduzimanju s ciljem priznavanja i izvršenja naloga za oduzimanje treba poslati izvornik naloga za oduzimanje ili njegovu ovjerenu presliku zajedno s potvrdom o oduzimanju. Međutim, potrebno je prevesti samo potvrdu o oduzimanju, u skladu s člankom 17. stavkom 2.

3.   Države članice mogu dati izjavu iz stavka 2. prije datuma početka primjene ove Uredbe ili na kasniji datum. Države članice tu izjavu mogu u svakom trenutku povući. Države članice Komisiju obavješćuju kada daju ili povuku tu izjavu. Komisija te informacije stavlja na raspolaganje svim državama članicama i EJN-u.

4.   U pogledu naloga za oduzimanje koji se odnosi na novčani iznos, kada tijelo izdavatelj ima opravdane razloge za pretpostavku da osoba protiv koje je izdan nalog za oduzimanje ima imovinu ili prihod u državi članici, ono šalje potvrdu o oduzimanju toj državi članici.

5.   U pogledu naloga za oduzimanje koji se odnosi na određene dijelove imovine, kada tijelo izdavatelj ima opravdane razloge za pretpostavku da se ti dijelovi nalaze u državi članici, ono šalje potvrdu o oduzimanju toj državi članici.

6.   Tijelo izdavatelj obavješćuje tijelo izvršitelja ako mu je poznata bilo koja osoba na koju se nalog odnosi. Tijelo izdavatelj na zahtjev pruža tijelu izvršitelju i sve informacije relevantne za bilo kakve zahtjeve takve osobe na koju se nalog odnosi u pogledu imovine, uključujući sve informacije kojima se omogućuje utvrđivanje identiteta te osobe.

7.   Ako, unatoč informacijama koje su stavljene na raspolaganje u skladu s člankom 24. stavkom 3., nadležno tijelo izvršitelj nije poznato tijelu izdavatelju, tijelo izdavatelj obavlja sve potrebne upite, uključujući upite preko kontaktnih točaka EJN-a, kako bi utvrdilo koje je tijelo nadležno za priznavanje i izvršenje naloga za oduzimanje.

8.   Kada tijelo u državi izvršenja koje primi potvrdu o oduzimanju nije nadležno za priznavanje naloga za oduzimanje ili poduzimanje mjera potrebnih za njegovo izvršenje, to tijelo potvrdu o oduzimanju odmah šalje nadležnom tijelu izvršitelju u svojoj državi članici i o tome na odgovarajući način obavješćuje tijelo izdavatelja.

1.   Potvrda o oduzimanju šalje se u skladu s člankom 14. istodobno samo jednoj državi izvršenja, osim ako se primjenjuje stavak 2. ili 3. ovog članka.

2.   Ako se nalog za oduzimanje odnosi na određene dijelove imovine, potvrda o oduzimanju može se istodobno poslati u više država izvršenja ako:

3.   Ako se nalog za oduzimanje odnosi na novčani iznos, potvrda o oduzimanju može se istodobno poslati u više država izvršenja ako tijelo izdavatelj smatra da za to postoji posebna potreba, a posebno ako:

1.   Slanjem naloga za oduzimanje u skladu s člancima 14. i 15. ne ograničava se pravo države izdavanja da izvrši nalog.

2.   Ukupan iznos dobiven izvršenjem naloga za oduzimanje koji se odnosi na novčani iznos ne smije premašivati najveći iznos naveden u tom nalogu, bez obzira na to je li taj nalog poslan jednoj ili više država izvršenja.

3.   Tijelo izdavatelj odmah obavješćuje tijelo izvršitelja bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis u sljedećim slučajevima:

Ako se primjenjuje prvi podstavak točka (a), tijelo izdavatelj što je prije moguće obavješćuje tijelo izvršitelja čim prestane postojati opasnost navedena u toj točki.

1.   U svrhu slanja naloga za oduzimanje tijelo izdavatelj popunjava potvrdu o oduzimanju iz Priloga II., potpisuje ju i ovjerava točnost i ispravnost njezina sadržaja.

2.   Tijelo izdavatelj dostavlja tijelu izvršitelju prijevod potvrde o oduzimanju na službenom jeziku države izvršenja ili na bilo kojem drugom jeziku koji država izvršenja prihvaća u skladu sa stavkom 3.

3.   Svaka država članica može u bilo kojem trenutku navesti u izjavi dostavljenoj Komisiji da prihvaća prijevode potvrda o oduzimanju na jednom ili više službenih jezika Unije, a koje nisu službeni jezik ili jezici te države članice. Komisija stavlja izjave na raspolaganje svim državama članicama i EJN-u.

1.   Tijelo izvršitelj priznaje nalog za oduzimanje poslan u skladu s člankom 14. i poduzima mjere potrebne za njegovo izvršenje na isti način kao i za domaći nalog za oduzimanje koji je izdalo tijelo države izvršenja, osim ako se tijelo izvršitelj pozove na jedan od razloga za nepriznavanje i neizvršenje predviđenih u članku 19. ili na jedan od razloga za odgodu predviđenih u članku 21.

2.   Ako se nalog za oduzimanje odnosi na određeni dio imovine, tijelo izdavatelj i tijelo izvršitelj mogu se, ako je tako predviđeno pravom države izdavanja, suglasiti da se oduzimanje u državi izvršenja može provesti oduzimanjem novčanog iznosa u vrijednosti imovine koju se trebalo oduzeti.

3.   Ako se nalog za oduzimanje odnosi na novčani iznos, a tijelo izvršitelj nije u mogućnosti primiti uplatu tog iznosa, ono izvršava nalog za oduzimanje u skladu sa stavkom 1. na bilo kojem dijelu imovine koji je u tu svrhu raspoloživ. Prema potrebi, tijelo izvršitelj mijenja iznos koji treba oduzeti u valutu države izvršenja po dnevnoj tečajnoj listi eura objavljenoj u seriji C Službenog lista Europske unije za datum kada je izdan nalog za oduzimanje.

4.   Dio novčanog iznosa koji je naplaćen na temelju naloga za oduzimanje u državi koja nije država izvršenja u potpunosti se odbija od iznosa koji treba oduzeti u državi izvršenja.

5.   Ako tijelo izdavatelj izda nalog za oduzimanje, ali ne i nalog za zamrzavanje, tijelo izvršitelj može, kao dio mjera predviđenih stavkom 1., odlučiti zamrznuti dotičnu imovinu na vlastitu inicijativu u skladu sa svojim nacionalnim pravom radi naknadnog izvršenja naloga za oduzimanje. U takvom slučaju tijelo izvršitelj bez odgode obavješćuje tijelo izdavatelja, ako je moguće prije zamrzavanja dotične imovine.

6.   Čim se dovrši izvršenje naloga za oduzimanje, tijelo izvršitelj o rezultatima izvršenja obavješćuje tijelo izdavatelja bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis.

1.   Tijelo izvršitelj može odlučiti odbiti priznavanje ili izvršenje naloga za oduzimanje samo u sljedećim slučajevima:

2.   U bilo kojem od slučajeva iz stavka 1., prije donošenja odluke o odbijanju priznavanja ili izvršenja naloga za oduzimanje, u cijelosti ili djelomično, tijelo izvršitelj savjetuje se s tijelom izdavateljem primjerenim sredstvima i, prema potrebi, traži od tijela izdavatelja da bez odgode dostavi sve potrebne informacije.

3.   Odluka o odbijanju priznavanja ili izvršenja naloga za oduzimanje donosi se bez odgode i o njoj se odmah obavješćuje tijelo izdavatelj bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis.

1.   Tijelo izvršitelj donosi odluku o priznavanju i izvršenju naloga za oduzimanje bez odgode, a najkasnije, ne dovodeći u pitanje stavak 4., 45 dana nakon što je tijelo izvršitelj primilo potvrdu o oduzimanju.

2.   Tijelo izvršitelj bez odgode priopćuje odluku o priznavanju i izvršenju naloga za oduzimanje tijelu izdavatelju bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis.

3.   Osim ako postoje razlozi za odgodu u skladu s člankom 21., tijelo izvršitelj poduzima konkretne mjere potrebne za izvršenje naloga za oduzimanje bez odgode i najmanje jednako brzo i dajući mu jednaku prednost kao i sličnim domaćim slučajevima.

4.   Ako u određenom slučaju nije moguće poštovati rokove iz stavka 1., tijelo izvršitelj o tome bilo kojim sredstvom bez odgode obavješćuje tijelo izdavatelja, pri tome navodeći razloge za nemogućnost poštovanja rokova te se s tijelom izdavateljem savjetuje o odgovarajućem vremenskom rasporedu za priznavanje i izvršenje naloga za oduzimanje.

5.   Istek rokova iz stavka 1. ne oslobađa tijelo izvršitelja od obveze da bez odgode donese odluku o priznavanju i izvršenju naloga za oduzimanje te da taj nalog izvrši.

1.   Tijelo izvršitelj može odgoditi priznavanje ili izvršenje naloga za oduzimanje poslanog u skladu s člankom 14. u sljedećim slučajevima:

2.   Neovisno o članku 18. stavku 5., za vrijeme trajanja odgode izvršenja naloga za oduzimanje nadležno tijelo države izvršenja poduzima sve mjere koje bi poduzelo u sličnom domaćem slučaju kako bi spriječilo da imovina više ne bude raspoloživa u svrhu izvršenja naloga za oduzimanje.

3.   Tijelo izvršitelj bez odgode izvješćuje tijelo izdavatelja o odgodi izvršenja naloga za oduzimanje bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis, navodeći razloge za odgodu i, ako je to moguće, očekivano trajanje te odgode.

4.   Čim razlozi za odgodu prestanu postojati, tijelo izvršitelj bez odgode poduzima mjere potrebne za izvršenje naloga za oduzimanje i o tome obavješćuje tijelo izdavatelja bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis.

1.   Ako tijelo izvršitelj smatra da je nemoguće izvršiti nalog za oduzimanje, ono o tome bez odgode obavješćuje tijelo izdavatelja.

2.   Prije obavješćivanja tijela izdavatelja u skladu sa stavkom 1. tijelo izvršitelj prema potrebi se savjetuje s tijelom izdavateljem, također uzimajući u obzir mogućnosti predviđene u članku 18. stavku 2. ili 3.

3.   Neizvršenje naloga za oduzimanje na temelju ovog članka može se opravdati samo ako se radi o imovini:

4.   Ako u pogledu situacija iz stavka 3. točaka (b), (d) i (e) tijelo izvršitelj naknadno dobije informacije koje mu omogućuju utvrđivanje lokacije imovine, tijelo izvršitelj može izvršiti nalog za oduzimanje bez potrebe za slanjem nove potvrde o oduzimanju, pod uvjetom da, prije izvršenja naloga za oduzimanje, tijelo izvršitelj s tijelom izdavateljem provjeri da je nalog za oduzimanje i dalje važeći.

5.   Neovisno o stavku 3., ako je tijelo izdavatelj navelo da se može oduzeti imovina istovjetne vrijednosti, tijelo izvršitelj nije dužno izvršiti nalog za oduzimanje u slučaju jedne od okolnosti navedenih u stavku 3. i ako ne postoji imovina istovjetne vrijednosti koja se može oduzeti.

1.   Izvršenje naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje uređuje se pravom države izvršenja i jedino su njezina tijela nadležna za odlučivanje o postupcima njihova izvršenja i određivanje svih mjera koje se na njih odnose.

2.   Nalog za zamrzavanje ili nalog za oduzimanje izdani protiv pravne osobe izvršavaju se čak i ako država izvršenja ne priznaje načelo kaznene odgovornosti pravnih osoba.

3.   Neovisno o članku 18. stavcima 2. i 3., država izvršenja ne može bez suglasnosti države izdavanja odrediti mjere kao alternativu nalogu za zamrzavanje poslanom u skladu s članom 4. ili nalogu za oduzimanje poslanom u skladu s člankom 14.

1.   Svaka država članica do 19. prosinca 2020. obavješćuje Komisiju o tijelu ili tijelima, kako su definirana u članku 2. točkama 8. i 9., koja su nadležna u skladu s njezinim pravom u slučajevima kada je ta država članica država izdavanja odnosno država izvršenja.

2.   Ako je to potrebno zbog strukture njezina unutarnjeg pravnog sustava, svaka država članica može odrediti jedno ili više središnjih tijela odgovornih za administrativno slanje i primanje potvrda o zamrzavanju i potvrda o oduzimanju te za pomoć nadležnim tijelima. Svaka država članica obavješćuje Komisiju o bilo kojem takvom tijelu koje za to odredi.

3.   Komisija informacije primljene na temelju ovog članka stavlja na raspolaganje svim državama članicama i EJN-u.

1.   Ako je potrebno, tijelo izdavatelj i tijelo izvršitelj međusobno se bez odgode savjetuju kako bi osigurali učinkovitu primjenu ove Uredbe, koristeći se svim prikladnim sredstvima komunikacije.

2.   Sva komunikacija, uključujući onu kojom se nastoji ukloniti teškoće povezane sa slanjem ili autentifikacijom isprava potrebnih za izvršenje naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje, obavlja se izravno između tijela izdavatelja i tijela izvršitelja i, ako je država članica odredila središnje tijelo u skladu s člankom 24. stavkom 2., prema potrebi uz sudjelovanje tog središnjeg tijela.

1.   Ako tijelo izvršitelj primi dva ili više naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje iz različitih država članica izdanih protiv iste osobe, a ta osoba nema dovoljno imovine u državi izvršenja da bi se mogli izvršiti svi nalozi ili ako tijelo izvršitelj primi dva ili više naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje koji se odnose na isti određeni dio imovine, tijelo izvršitelj odlučuje o tome koji će nalog izvršiti u skladu sa pravom države izvršenja, ne dovodeći u pitanje mogućnosti odgode izvršenja naloga za oduzimanje u skladu s člankom 21.

2.   Pri donošenju odluke tijelo izvršitelj, ako je to moguće, daje prednost interesima žrtava. Ono također uzima u obzir sve ostale relevantne okolnosti, uključujući sljedeće:

1.   Ako se nalog za zamrzavanje ili nalog za oduzimanje više ne mogu izvršiti ili ako više nisu važeći, tijelo izdavatelj bez odgode povlači nalog za zamrzavanje odnosno nalog za oduzimanje.

2.   Tijelo izdavatelj odmah obavješćuje tijelo izvršitelja, bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis, o povlačenju naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje te o svakoj odluci ili mjeri zbog kojih treba povući nalog za zamrzavanje ili nalog za oduzimanje.

3.   Čim dobije obavijest od tijela izdavatelja u skladu sa stavkom 2., tijelo izvršitelj prekida izvršenje naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje u mjeri u kojoj izvršenje još nije dovršeno. Tijelo izvršitelj bez nepotrebne odgode državi izdavanja šalje potvrdu o prekidu bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis.

1.   Upravljanje zamrznutom i oduzetom imovinom uređuje se pravom države izvršenja.

2.   Država izvršenja upravlja zamrznutom ili oduzetom imovinom s ciljem sprječavanja smanjenja njezine vrijednosti. U tu svrhu država izvršenja, uzimajući u obzir članak 10. Direktive 2014/42/EU, može prodati ili prenijeti zamrznutu imovinu.

3.   Zamrznuta imovina i novac stečen prodajom takve imovine u skladu sa stavkom 2. ostaju u državi izvršenja dok se ne pošalje potvrda o oduzimanju i dok se ne izvrši nalog za oduzimanje, ne dovodeći u pitanje mogućnost povrata imovine na temelju članka 29.

4.   Država izvršenja nije obvezna prodati ili vratiti pojedine dijelove imovine obuhvaćene nalogom za oduzimanje koji su kulturni predmeti, kako su definirani u članku 2. točki 1. Direktive 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća (18). Ova Uredba ne utječe na obvezu povrata kulturnih predmeta na temelju te direktive.

1.   Ako je tijelo izdavatelj ili drugo nadležno tijelo države izdavanja u skladu sa svojim nacionalnim pravom izdalo odluku o povratu zamrznute imovine žrtvi, tijelo izdavatelj informacije o toj odluci navodi u potvrdi o zamrzavanju ili informacije o toj odluci naknadno priopćuje tijelu izvršitelju.

2.   Ako je tijelo izvršitelj obaviješteno o odluci o povratu zamrznute imovine žrtvi, kako je navedeno u stavku 1., ono poduzima mjere potrebne kako bi se osiguralo da se dotična imovina, ako je zamrznuta, što je prije moguće vrati žrtvi, u skladu s postupovnim pravilima države izvršenja, prema potrebi preko države izdavanja, pod sljedećim uvjetima:

Tijelo izvršitelj obavješćuje tijelo izdavatelja ako se imovina izravno prenosi žrtvi.

3.   Ako tijelo izvršitelj smatra da nisu zadovoljeni uvjeti iz stavka 2., ono se bez odgode savjetuje s tijelom izdavateljem bilo kojim primjerenim sredstvima kako bi se pronašlo rješenje. Ako se ne može pronaći rješenje, tijelo izvršitelj može odlučiti ne izvršiti povrat zamrznute imovine žrtvi.

1.   Ako je tijelo izdavatelj ili drugo nadležno tijelo države izdavanja u skladu sa svojim nacionalnim pravom donijelo odluku ili o povratu oduzete imovine žrtvi ili plaćanju naknade štete žrtvi, tijelo izdavatelj informacije o toj odluci navodi u potvrdi o oduzimanju ili informacije o toj odluci naknadno priopćuje tijelu izvršitelju.

2.   Ako je tijelo izvršitelj obaviješteno o odluci o povratu oduzete imovine žrtvi, kako je navedeno u stavku 1., ono poduzima mjere potrebne kako bi se osiguralo da se dotična imovina, ako je oduzeta, što je prije moguće vrati žrtvi, prema potrebi preko države izdavanja. Tijelo izvršitelj obavješćuje tijelo izdavatelja ako se imovina izravno prenosi žrtvi.

3.   Ako za tijelo izvršitelja nije moguće žrtvi vratiti imovinu u skladu sa stavkom 2., ali je izvršenjem naloga za oduzimanje u pogledu te imovine stečen novac, žrtvi se za potrebe povrata prenosi odgovarajući novčani iznos, prema potrebi preko države izdavanja. Tijelo izvršitelj obavješćuje tijelo izdavatelja ako se novac izravno prenosi žrtvi. Svom preostalom imovinom raspolaže se u skladu sa stavkom 7.

4.   Ako je tijelo izvršitelj obaviješteno o odluci o plaćanju naknade štete žrtvi, kako je navedeno u stavku 1., te je izvršenjem naloga za oduzimanje stečen novac, odgovarajući iznos, u mjeri u kojoj se njime ne premašuje iznos naveden u potvrdi, prenosi se žrtvi za potrebe plaćanja naknade štete, prema potrebi preko države izdavanja. Tijelo izvršitelj obavješćuje tijelo izdavatelja ako se novac izravno prenosi žrtvi. Svom preostalom imovinom raspolaže se u skladu sa stavkom 7.

5.   Ako je u državi izdavanja u tijeku postupak za povrat imovine žrtvi ili plaćanje naknade štete žrtvi, tijelo izdavatelj o tome na odgovarajući način obavješćuje tijelo izvršitelja. Država izvršenja obustavlja raspolaganje oduzetom imovinom dok tijelu izvršitelju ne budu priopćene informacije o odluci o povratu imovine žrtvi ili plaćanju naknade štete žrtvi, čak i kada je nalog za oduzimanje već izvršen.

6.   Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 5., nenovčanom imovinom koja je stečena izvršenjem naloga za oduzimanje raspolaže se u skladu sa sljedećim pravilima:

7.   Osim ako je nalog za oduzimanje popraćen odlukom o povratu imovine žrtvi ili plaćanju naknade štete žrtvi u skladu sa stavcima od 1. do 5., ili osim ako su se uključene države članice drukčije dogovorile, država izvršenja novcem stečenim izvršenjem naloga za oduzimanje raspolaže na sljedeći način:

1.   Svaka država članica snosi vlastite troškove nastale primjenom ove Uredbe, ne dovodeći u pitanje odredbe koje se odnose na raspolaganje oduzetom imovinom iz članka 28.

2.   Tijelo izvršitelj može tijelu izdavatelju podnijeti prijedlog za podjelu troškova ako se ili prije ili nakon izvršenja naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje pokaže da bi izvršenje naloga uključivalo velike ili izvanredne troškove.

Takvim prijedlozima prilaže se detaljna raščlamba troškova koje ima tijelo izvršitelj. Slijedom takvog prijedloga tijelo izdavatelj i tijelo izvršitelj međusobno se savjetuju. Prema potrebi Eurojust može olakšati takva savjetovanja.

Savjetovanja, ili barem rezultat savjetovanja, bilježe se bilo kojim sredstvom kojim se omogućuje pisani zapis.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 11., slijedom izvršenja naloga za zamrzavanje ili slijedom odluke o priznavanju i izvršenju naloga za oduzimanje, tijelo izvršitelj bez odgode obavješćuje, u mjeri u kojoj je to moguće, osobe na koje se nalog odnosi, a koje su mu poznate, o takvom izvršenju i o takvoj odluci, u skladu s postupcima predviđenima nacionalnim pravom.

2.   U informacijama koje treba dostaviti u skladu sa stavkom 1. navode se naziv tijela izdavatelja i pravna sredstva dostupna na temelju prava države izvršenja. Među tim informacijama navode se, barem u sažetom obliku, razlozi za nalog.

3.   Ako je to primjereno, tijelo izvršitelj od tijela izdavatelja može zatražiti pomoć u obavljanju zadaća iz stavka 1.

1.   Osobe na koje se nalog odnosi imaju pravo na učinkovita pravna sredstva u državi izvršenja protiv odluke o priznavanju i izvršenju naloga za zamrzavanje na temelju članka 7. te naloga za oduzimanje na temelju članka 18. Pravo na pravno sredstvo ostvaruje se pred sudom u državi izvršenja u skladu s njezinim nacionalnim pravom. U pogledu naloga za oduzimanje podnošenje pravnog sredstva može imati suspenzivni učinak ako je tako predviđeno pravom države izvršenja.

2.   Materijalni razlozi za izdavanje naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje ne osporavaju se pred sudom u državi izvršenja.

3.   Nadležno tijelo države izdavanja obavješćuje se o svakom pravnom sredstvu podnesenom u skladu sa stavkom 1.

4.   Ovim člankom ne dovodi se u pitanje primjena zaštitnih mjera i pravnih sredstava u državi izdavanja u skladu s člankom 8. Direktive 2014/42/EU.

1.   Ako je država izvršenja u skladu sa svojim pravom odgovorna za štetu uzrokovanu osobi na koju se nalog odnosi izvršenjem naloga za zamrzavanje koji joj je poslan na temelju članka 4. ili naloga za oduzimanje koji joj je poslan na temelju članka 14., država izdavanja državi izvršenja isplaćuje nadoknadu za sve odštete plaćene osobi na koju se nalog odnosi. Međutim, ako država izdavanja može državi izvršenja dokazati da su šteta ili dio štete nastali isključivo kao posljedica postupanja države izvršenja, država izdavanja i država izvršenja međusobno se dogovaraju o iznosu koji treba nadoknaditi.

2.   Stavkom 1. ne dovodi se u pitanje pravo država članica u vezi sa zahtjevima fizičkih ili pravnih osoba za naknadu štete.

1.   Države članice redovito od relevantnih tijela prikupljaju sveobuhvatne statističke podatke. One te statističke podatke ažuriraju te ih svake godine šalju Komisiji. Ti statistički podatci, uz informacije iz članka 11. stavka 2. Direktive 2014/42/EU, uključuju broj naloga za zamrzavanje i naloga za oduzimanje koje je pojedina država članica primila od drugih država članica, a koji su priznati i izvršeni te za koje je priznavanje i izvršenje odbijeno.

2.   Države članice također svake godine šalju Komisiji sljedeće statističke podatke, ako su oni dostupni na središnjoj razini u dotičnoj državi članici:

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 36. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 19. prosinca 2020.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 36. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 36. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

1.   Ova Uredba primjenjuje se na potvrde o zamrzavanju i potvrde o oduzimanju koje su poslane 19. prosinca 2020. ili nakon tog datuma.

2.   Potvrde o zamrzavanju i potvrde o oduzimanju poslane prije 19. prosinca 2020. i dalje se uređuju okvirnim odlukama 2003/577/PUP i 2006/783/PUP među državama članicama koje obvezuje ova Uredba, do konačnog izvršenja naloga za zamrzavanje ili naloga za oduzimanje.