This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32014L0107
Council Directive 2014/107/EU of 9 December 2014 amending Directive 2011/16/EU as regards mandatory automatic exchange of information in the field of taxation
Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja
Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja
SL L 359, 16.12.2014, p. 1–29
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Modifies | 32011L0016 | Dodatak | članak 25 .4 | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Zamjena | članak 8.3 | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Dodatak | prilog II | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Dodatak | prilog I | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Dodatak | članak 25 .3 | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Zamjena | članak 3.9 | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Dodatak | članak 25 .2 | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Zamjena | članak 8.6 | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Zamjena | članak 8.5 | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Zamjena | članak 20 .4 | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Zamjena | članak 21 .2 | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Dodatak | članak 8.3 BI | 05/01/2015 | |
Modifies | 32011L0016 | Dodatak | članak 8.7 BI | 05/01/2015 |
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Corrected by | 32014L0107R(01) | (RO) | |||
Corrected by | 32014L0107R(02) | (LT) | |||
Corrected by | 32014L0107R(03) | (FR) | |||
Corrected by | 32014L0107R(04) | (MT) | |||
Corrected by | 32014L0107R(05) | (MT) |
16.12.2014 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 359/1 |
DIREKTIVA VIJEĆA 2014/107/EU
od 9. prosinca 2014.
o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1) |
Izazov koji predstavljaju prekogranična porezna prijevara i prekogranična porezna utaja posljednjih godina znatno se povećao te je postao glavni predmet zabrinutosti u Uniji i na globalnoj razini. Zbog neprijavljenih i neoporezovanih dohodaka znatno se smanjuju nacionalni prihodi od poreza. Stoga je hitno potrebno povećati učinkovitost i djelotvornost naplate poreza. Automatska razmjena informacija predstavlja važan instrument u tom pogledu te je Komisija u svojoj Komunikaciji od 6. prosinca 2012. koja sadrži akcijski plan za jačanje borbe protiv porezne prijevare i porezne utaje istaknula potrebu za snažnim promicanjem automatske razmjene informacija kao budućeg europskog i međunarodnog standarda za transparentnost i razmjenu informacija u poreznim stvarima. |
(2) |
Značaj automatske razmjene informacija kao sredstva za borbu protiv prekogranične porezne prijevare i prekogranične porezne utaje nedavno je također priznat na međunarodnoj razini (G20 i G8). Nakon pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i nekoliko drugih zemalja, uključujući sve države članice, o bilateralnim sporazumima o automatskoj razmjeni radi provedbe zakona Sjedinjenih Država pod nazivom „Zakon o izvršenju poreznih obveza s obzirom na račune u stranim financijskim institucijama” koji je opće poznat kao „FATCA” (Foreign Account Tax Compliance Act), skupina G20 povjerila je Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) zadaću da na temelju tih sporazuma razvije jedinstveni globalni standard za automatsku razmjenu informacija u poreznim stvarima. |
(3) |
Europsko vijeće zatražilo je 22. svibnja 2013. proširenje automatske razmjene informacija na razini Unije i na globalnoj razini s ciljem borbe protiv porezne prijevare, porezne utaje i agresivnog poreznog planiranja. Europsko vijeće također je pozdravilo kontinuirane napore na razini skupina G20, G8 i na razini OECD-a usmjerene na razvoj globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima. |
(4) |
U veljači 2014. OECD je objavio glavne elemente globalnog standarda za automatsku razmjenu informacija o financijskim računima u poreznim stvarima, odnosno predložak sporazuma između nadležnih tijela i zajednički standard izvješćivanja koje su naknadno odobrili ministri financija skupine G20 i guverneri središnjih banaka. Vijeće OECD-a objavilo je u srpnju 2014. potpuni globalni standard, uključujući njegove preostale elemente, odnosno komentare na predložak sporazuma između nadležnih tijela i zajednički standard izvješćivanja te modalitete informacijske tehnologije za provedbu globalnog standarda. Ministri financija skupine G20 i guverneri središnjih banaka odobrili su cijeli paket globalnog standarda u rujnu 2014. |
(5) |
Direktivom Vijeća 2011/16/EU (2) već je predviđena obvezna automatska razmjena informacija među državama članicama o određenim kategorijama dohotka i kapitala, uglavnom nefinancijskog karaktera, koje porezni obveznici drže u državama članicama koje nisu država u kojoj su rezidenti. Njome se također uspostavlja pristup jačanju automatske razmjene informacija u više koraka, njezinim postupnim širenjem na nove kategorije dohotka i kapitala te ukidanjem uvjeta da se informacije moraju razmijeniti samo ako su dostupne. S obzirom na trenutačne povećane mogućnosti ulaganja u inozemstvu u široki spektar financijskih proizvoda, postojeći instrumenti administrativne suradnje u Uniji i međunarodni instrumenti administrativne suradnje u području oporezivanja postali su manje djelotvorni u borbi protiv prekogranične porezne prijevare i prekogranične porezne utaje. |
(6) |
Kao što je istaknuto u zahtjevu Europskog vijeća, primjereno je unaprijediti proširenje automatske razmjene informacija koje je već predviđeno u članku 8. stavku 5. Direktive 2011/16/EU s obzirom na rezidente u drugim državama članicama. Inicijativom Unije osigurat će se usklađen, dosljedan i sveobuhvatan pristup, na razini cijele Unije, automatskoj razmjeni informacija na unutarnjem tržištu koji bi doveo do ušteda i za porezne uprave i za gospodarske subjekte. |
(7) |
Činjenica da su države članice sklopile ili će uskoro sklopiti sporazume sa Sjedinjenim Američkim Državama u vezi s FATCA-om znači da te države članice omogućuju ili će omogućivati širu suradnju u smislu članka 19. Direktive 2011/16/EU te da su dužne ili će biti dužne omogućiti takvu širu suradnju i s drugim državama članicama. |
(8) |
Kada bi države članice sklapale paralelne i nekoordinirane sporazume na temelju članka 19. Direktive 2011/16/EU to bi moglo dovesti do poremećaja koji bi bili štetni za neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Proširena automatska razmjena informacija na temelju zakonodavnog instrumenta na razini cijele Unije otklonila bi, za države članice, nužnost pozivanja na taj članak radi sklapanja bilateralnih ili multilateralnih sporazuma koji bi se, zbog nepostojanja odgovarajućeg zakonodavstva Unije, mogli smatrati primjerenima u pogledu istog predmeta. |
(9) |
Radi smanjenja troškova i administrativnog opterećenja i za porezne uprave i za gospodarske subjekte također je ključno osigurati da prošireni obuhvat automatske razmjene informacija unutar Unije bude u skladu s međunarodnim kretanjima. Kako bi se postigao taj cilj države članice trebale bi od svojih financijskih institucija zahtijevati provedbu pravila o izvješćivanju i dubinskoj analizi koja su u potpunosti usklađena s onima koja su navedena u zajedničkom standardu izvješćivanja koji je izradio OECD. Nadalje, područje primjene članka 8. Direktive 2011/16/EU trebalo bi proširiti tako da uključuje iste informacije koje su obuhvaćene OECD-ovim predloškom sporazuma između nadležnih tijela i zajedničkim standardom izvješćivanja. Očekuje se da svaka država članica ima samo jedan jedinstveni popis neizvještajnih financijskih institucija i isključenih računa koji su definirani na domaćoj razini kojima bi se koristila pri provedbi ove Direktive i pri primjeni drugih sporazuma o provedbi globalnog standarda. |
(10) |
Kategorije izvještajnih financijskih institucija i računa o kojima se izvješćuje obuhvaćene ovom Direktivom koncipirane su radi ograničavanja mogućnosti za porezne obveznike da izbjegnu prijavljivanje zbog premještanja imovine u financijske institucije ili ulaganja u financijske proizvode koji su izvan područja primjene ove Direktive. Međutim, određene financijske institucije i računi za koje postoji mali rizik da će biti upotrijebljeni za poreznu utaju trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Direktive. Pragovi općenito ne bi smjeli biti uključeni u ovu Direktivu jer se mogu lako zaobići dijeljenjem računa u različite financijske institucije. Financijske informacije koje se moraju prijavljivati i razmjenjivati trebale bi se odnositi ne samo na odgovarajući dohodak (kamate, dividende i slične vrste dohotka), već i na stanja na računu i prihode od prodaje financijske imovine kako bi se obuhvatili slučajevi u kojima porezni obveznik želi prikriti kapital koji sam po sebi predstavlja dohodak ili imovinu za koju je porez utajen. Stoga je obrada informacija na temelju ove Direktive nužna i razmjerna u svrhu omogućavanja poreznim upravama država članica da točno i nedvosmisleno utvrde dotične porezne obveznike, primjenjuju i provode svoje porezne zakone u prekograničnim situacijama, procjenjuju vjerojatnost počinjenja porezne utaje te da izbjegnu nepotrebne daljnje istrage. |
(11) |
Izvještajne financijske institucije mogle bi ispuniti svoje obveze pružanja informacija u odnosu na fizičke osobe o kojima se izvješćuje primjenom detaljnih aranžmana o priopćavanju informacija, uključujući učestalost priopćavanja, koji su predviđeni njihovim unutarnjim postupcima u skladu s njihovim domaćim pravom. |
(12) |
Izvještajne financijske institucije, države članice koje šalju informacije i države članice koje primaju informacije, u njihovom svojstvu voditelja obrade podataka, ne bi trebale zadržavati informacije obrađene u skladu s ovom Direktivom dulje nego što je potrebno za ostvarivanje njezine svrhe. S obzirom na razlike u zakonodavstvima država članica, najdulje razdoblje zadržavanja trebalo bi odrediti upućivanjem na zastaru predviđenu domaćim poreznim zakonodavstvom svakog voditelja obrade podataka. |
(13) |
Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi se koristiti komentarima na predložak sporazuma između nadležnih tijela i zajednički standard izvješćivanja koje je izradio OECD, kao izvorom ilustracije ili tumačenja, te kako bi se osigurala dosljednost u primjeni u svim državama članicama. Djelovanjima Unije u ovom području trebalo bi i dalje posebno voditi računa o budućim kretanjima na razini OECD-a. |
(14) |
Uvjet prema kojem automatska razmjena ovisi o dostupnosti zatražene informacije, kako je predviđeno u članku 8. stavku 1. Direktive 2011/16/EU, ne bi se trebao primjenjivati na nove stavke kako su ovom Direktivom uvrštene u Direktivu 2011/16/EU. |
(15) |
Referentni prag iz članka 8. stavka 3. Direktive 2011/16/EU trebalo bi izbrisati s obzirom na to da se taj prag ne čini provedivim u praksi. |
(16) |
Preispitivanje uvjeta dostupnosti koje se planira provesti 2017. trebalo bi proširiti na svih pet kategorija iz članka 8. stavka 1. Direktive 2011/16/EU, kako bi se mogla ispitati opravdanost razmjene informacija od strane svih država članica o svim navedenim kategorijama. |
(17) |
Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava i slijede načela priznata posebno Poveljom o temeljnim pravima Europske unije, uključujući pravo zaštite osobnih podataka. |
(18) |
S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno učinkovitu administrativnu suradnju među državama članicama pod uvjetima koji su u skladu s pravilnim funkcioniranjem unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog jednoobraznosti i djelotvornosti koje su potrebne on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
(19) |
S obzirom na postojeće strukturne razlike, Austriji bi trebalo dopustiti da prvi put obavi automatsku razmjenu informacija na temelju ove Direktive do 30. rujna 2018. umjesto do 30. rujna 2017. |
(20) |
Direktivu 2011/16/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Direktiva 2011/16/EU mijenja se kako slijedi:
1. |
U članku 3., točka 9. zamjenjuje se sljedećim:
. |
2. |
Članak 8. mijenja se kako slijedi:
|
3. |
U članku 20., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. Automatska razmjena informacija u skladu s člankom 8. šalje se upotrebljavajući standardan obrazac u elektroničkom obliku s ciljem olakšavanja takve automatske razmjene i temeljeno na postojećim obrascima u elektroničkom obliku u skladu s člankom 9. Direktive 2003/48/EZ koji se trebaju koristiti za sve vrste automatske razmjene informacija, koji je donijela Komisija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.” . |
4. |
U članku 21., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Komisija je odgovorna za sav razvoj mreže CCN koji je potreban za omogućavanje razmjene tih informacija među državama članicama i za osiguravanje sigurnosti mreže CCN. Države članice odgovorne su za sav razvoj svojih sustava potreban za omogućavanje razmjene tih informacija upotrebom mreže CCN i za osiguravanje sigurnosti svojih sustava. Države članice osiguravaju da se svaka fizička osoba o kojoj se izvješćuje obavijesti o povredi sigurnosti s obzirom na njezine podatke kada je vjerojatno da će ta povreda negativno utjecati na zaštitu njezinih osobnih podataka ili privatnost. Države članice odriču se svih zahtjeva za povrat troškova nastalih prilikom primjene ove Direktive osim, prema potrebi, u slučaju naknada plaćenih stručnjacima.” . |
5. |
Članak 25. mijenja se kako slijedi:
|
6. |
Umeću se Prilog I. i Prilog II., čiji su tekstovi navedeni u Prilogu ovoj Direktivi. |
Članak 2.
1. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.
One te mjere primjenjuju od 1. siječnja 2016.
Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.
2. Neovisno o članku 1. točki 2. podtočki (b) i stavku 1. ovog članka, Austrija primjenjuje odredbe ove Direktive od 1. siječnja 2017. u pogledu poreznih razdoblja koja počinju od tog datuma.
3. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 3.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2014.
Za Vijeće
Predsjednik
P. C. PADOAN
(1) SL C 67, 6.3.2014., str. 68.
(2) Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).
PRILOG
PRILOG I.
Pravila izvješćivanja i dubinske analize za informacije o financijskim računima
Ovim se Prilogom utvrđuju pravila izvješćivanja i dubinske analize koja moraju primjenjivati izvještajne financijske institucije kako bi se omogućilo državama članicama da automatskom razmjenom priopćavaju informacije iz članka 8. stavka 3.a ove Direktive. U ovom Prilogu također se opisuju pravila i administrativni postupci koje države članice moraju uvesti kako bi se osigurala djelotvorna provedba i usklađenost s postupcima izvješćivanja i dubinske analize navedenima u nastavku.
ODJELJAK I.
OPĆI ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE
A. |
Podložno stavcima od C. do E. svaka izvještajna financijska institucija mora izvijestiti nadležno tijelo svoje države članice o sljedećim informacijama u odnosu na svaki račun o kojem se izvješćuje koji pripada izvještajnoj financijskoj instituciji:
|
B. |
Dostavljene informacije moraju ukazivati na valutu u kojoj je svaki iznos nominiran. |
C. |
Neovisno o stavku A podstavku 1., za svaki račun o kojem se izvješćuje, a koji je postojeći račun, nije potrebno navesti porezni identifikacijski broj(-eve) ili datum rođenja, ako taj porezni identifikacijski broj/ti porezni identifikacijski brojevi ili datum rođenja nisu u evidenciji izvještajne financijske institucije te se, na temelju domaćeg prava ili nekog pravnog instrumenta Unije, od te izvještajne financijske institucije ne zahtjeva prikupljanje tih podataka na neki drugi način. Međutim, od izvještajne financijske institucije zahtijeva se da upotrijebi odgovarajuće napore kako bi pribavila porezni identifikacijski broj(-eve) i datum rođenja za postojeće račune do kraja druge kalendarske godine koja slijedi nakon godine u kojoj se za postojeće račune utvrdilo da su računi o kojima se izvješćuje. |
D. |
Neovisno o stavku A. podstavku 1., porezni identifikacijski broj nije potrebno navesti ako dotična država članica ili druga jurisdikcija rezidentnosti ne izdaje porezni identifikacijski broj. |
E. |
Neovisno o stavku A podstavku 1., mjesto rođenja nije potrebno navesti osim ako:
|
ODJELJAK II.
OPĆI ZAHTJEVI ZA DUBINSKU ANALIZU
A. |
Račun se tretira kao račun o kojem se izvješćuje počevši od datuma kada se za njega utvrdilo da se radi o takvom računu, u skladu s postupcima dubinske analize u odjeljcima od II. do VII. i, ako nije drukčije predviđeno, informacije u pogledu računa o kojem se izvješćuje moraju se prijavljivati jednom godišnje u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine na koju se informacije odnose. |
B. |
Stanje ili vrijednost računa utvrđuje se posljednjeg dana kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja. |
C. |
Kada se prag stanja ili vrijednosti utvrđuje posljednjeg dana kalendarske godine, odgovarajuće stanje ili vrijednost utvrđuju se posljednjeg dana izvještajnog razdoblja koje završava tom kalendarskom godinom ili u toj kalendarskoj godini. |
D. |
Svaka država članica može dopustiti izvještajnim financijskim institucijama da se koriste pružateljima usluga za ispunjavanje obveza uvedenih za te izvještajne financijske institucije, a koje se odnose na izvješćivanje i dubinsku analizu, u smislu domaćeg prava, ali te obveze ostaju odgovornost izvještajnih financijskih institucija. |
E. |
Svaka država članica može dopustiti izvještajnim financijskim institucijama da primjenjuju postupke dubinske analize za nove račune na postojeće račune, te postupke za račune velike vrijednosti na račune male vrijednosti. Kada država članica dopušta da se postupci dubinske analize za novi račun primjenjuju na postojeće račune nastavljaju se primjenjivati pravila koja se inače primjenjuju na postojeće račune. |
ODJELJAK III.
DUBINSKA ANALIZA POSTOJEĆIH RAČUNA FIZIČKIH OSOBA
A. |
Uvod. Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među postojećim računima fizičkih osoba. |
B. |
Računi male vrijednosti. Sljedeći postupci primjenjuju se s obzirom na račune male vrijednosti.
|
C. |
Napredni postupci provjere računa velike vrijednosti. Sljedeći napredni postupci provjere primjenjuju se na račune velike vrijednosti.
|
D. |
Provjera postojećih računa velike vrijednosti fizičkih osoba mora biti dovršena do 31. prosinca 2016.Provjera postojećih računa male vrijednosti fizičkih osoba mora biti dovršena do 31. prosinca 2017. |
E. |
Svaki postojeći račun fizičke osobe za koji je utvrđeno da je račun o kojem se izvješćuje prema ovom odjeljku mora se smatrati računom o kojem se izvješćuje u svim godinama koje slijede, osim ako imatelj računa prestane biti osoba o kojoj se izvješćuje. |
ODJELJAK IV.
DUBINSKA ANALIZA NOVIH RAČUNA FIZIČKIH OSOBA
Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među novim računima fizičkih osoba.
A. |
S obzirom na nove račune fizičkih osoba, nakon otvaranja računa, izvještajna financijska institucija mora dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa, koja može biti dio dokumentacije koja prati otvaranje računa, a koja omogućuje izvještajnoj financijskoj instituciji da utvrdi rezidentnost imatelja računa u svrhu oporezivanja, te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je izvještajna financijska institucija pribavila u vezi s otvaranjem računa, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima AML/KYC. |
B. |
Ako se na temelju izjave o rezidentnosti imatelja računa ustanovi da je imatelj računa rezident u svrhu oporezivanja u državi članici, izvještajna financijska institucija mora smatrati račun računom o kojem se izvješćuje, a izjava o rezidentnosti imatelja računa mora također sadržavati porezni identifikacijski broj imatelja računa s obzirom na tu državu članicu (podložno stavku D. odjeljka I.) i datum rođenja. |
C. |
Ako se promijene okolnosti s obzirom na novi račun fizičke osobe tako da izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana, izvještajna financijska institucija ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti i mora pribaviti valjanu izjavu o rezidentnosti imatelja računa kojom se utvrđuje rezidentnost u svrhu oporezivanja imatelja računa. |
ODJELJAK V.
DUBINSKA ANALIZA POSTOJEĆIH RAČUNA SUBJEKATA
Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među postojećim računima subjekata.
A. |
Računi subjekata koje nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati. Osim ako izvještajna financijska institucija odabere drukčije, bilo u odnosu na sve postojeće račune subjekata ili zasebno za svaku jasno utvrđenu skupinu takvih računa, postojeći račun subjekta čije agregirano stanje računa ili vrijednost ne premašuje na dan 31. prosinca 2015. iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 250 000 USD, nije potrebno provjeravati, utvrđivati ili prijavljivati kao račun o kojem se izvješćuje sve dok agregirano stanje računa ili vrijednost ne bude veća od tog iznosa na posljednji dan u bilo kojoj sljedećoj kalendarskoj godini. |
B. |
Računi subjekata koji podliježu provjeri. Postojeći račun subjekta čije agregirano stanje računa ili vrijednost na dan 31. prosinca 2015. premašuje iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovora 250 000 USD i postojeći račun subjekta čije stanje na dan 31. prosinca 2015. ne premašuje taj iznos, ali čije agregirano stanje računa ili vrijednost na posljednji dan bilo koje naredne kalendarske godine premaši taj iznos mora se provjeriti u skladu s postupcima utvrđenima u stavku D. |
C. |
Računi subjekata o kojima treba izvješćivati. Što se tiče postojećih računa subjekata opisanih u stavku B samo računi čiji su vlasnici jedan ili više subjekata koji su osobe o kojima se izvješćuje ili su njihovi vlasnici pasivni NFE-i koji imaju jednu ili više osoba koje nad njima imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, smatraju se računima o kojima se izvješćuje. |
D. |
Postupci provjere radi utvrđivanja računa subjekata o kojima treba izvješćivati. Na postojeće račune subjekata opisane u stavku B izvještajna financijska institucija mora primijeniti sljedeće postupke provjere kako bi utvrdila je li vlasnik računa jedna ili više osoba o kojima se izvješćuje ili pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje:
|
E. |
Vremenski okvir za provjere i dodatni postupci koji se primjenjuju na postojeće račune subjekata
|
ODJELJAK VI.
DUBINSKA ANALIZA NOVIH RAČUNA SUBJEKATA
Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja računa o kojima se izvješćuje među novim računima subjekata.
Postupci provjere radi utvrđivanja računa subjekata o kojima treba izvješćivati. Za nove račune subjekata izvještajna financijska institucija mora primjenjivati sljedeće postupke provjere kako bi se utvrdilo je li račun u vlasništvu jedne ili više osoba o kojima se izvješćuje ili pasivnih NFE-a s jednom ili više osoba koje nad njima imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje:
1. |
Utvrđivanje je li subjekt osoba o kojoj se izvješćuje.
|
2. |
Utvrđivanje je li subjekt pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Što se tiče imatelja računa novog računa subjekta (uključujući subjekt koji je osoba o kojoj se izvješćuje) izvještajna financijska institucija mora utvrditi je li imatelj računa pasivni NFE s jednom ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Ako je bilo koja od osoba koje imaju kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, tada se račun mora smatrati računom o kojem se izvješćuje. Pri tom utvrđivanju izvještajna financijska institucija mora slijediti upute iz stavka A podstavka 2. točaka od (a) do (c) prema redoslijedu koji je najprikladniji s obzirom na okolnosti.
|
ODJELJAK VII.
POSEBNA PRAVILA DUBINSKE ANALIZE
Sljedeća dodatna pravila primjenjuju se u provedbi postupaka dubinske analize koji su opisani gore:
A. |
Oslanjanje na izjave o rezidentnosti imatelja računa i dokumentirane dokaze. Izvještajna financijska institucija ne smije se oslanjati na izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili dokumentirane dokaze ako izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da su izjava o rezidentnosti ili dokumentirani dokaz netočni ili nepouzdani. |
B. |
Alternativni postupci za financijske račune u vlasništvu fizičkih osoba korisnika ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police i za skupni ugovor o osiguranju ili skupni ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police. Izvještajna financijska institucija može pretpostaviti da fizička osoba korisnik (osim vlasnika) ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koja prima naknadu u slučaju smrti nije osoba o kojoj se izvješćuje i može smatrati takav financijski račun računom o kojemu se ne izvješćuje, osim ako izvještajna financijska institucija ima stvarna saznanja ili razloge vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje. Izvještajna financijska institucija ima razloga vjerovati da je korisnik ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police osoba o kojoj se izvješćuje ako informacije koje je prikupila izvještajna financijska institucija i koje su povezane s korisnikom sadrže indicije, kako je opisano u stavku B odjeljka III. Ako izvještajna financijska institucija ima stvarna saznanja ili razloge vjerovati da je korisnik osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija mora primijeniti postupke iz stavka B odjeljka III. Izvještajna financijska institucija može smatrati financijski račun koji je udio člana u skupnom ugovoru o osiguranju ili skupnom ugovoru o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police financijskim računom o kojem se ne izvješćuje do datuma na koji se iznos isplaćuje zaposleniku/imatelju certifikata ili korisniku, ako financijski račun koji je udio člana u skupnom ugovora o osiguranju ili skupnom ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ispunjava sljedeće uvjete:
Pojam ‚skupni ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police’ znači ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police kojim se: i. osiguravaju fizičke osobe koje su povezane putem poslodavca, trgovinskog udruženja, sindikata ili drugog udruženja ili skupine; i ii. na temelju kojeg se zaračunava premija za svakog člana skupine (ili člana kategorije unutar skupine) koja se utvrđuje bez obzira na zdravstvene karakteristike pojedinca, osim godina starosti, spola i pušačkih navika člana (ili kategorije članova) skupine. Pojam ‚skupni ugovor o rentnom osiguranju’ znači ugovor o rentnom osiguranju u kojem su vjerovnici fizičke osobe koje su povezane putem poslodavca, trgovinskog udruženja, sindikata ili drugog udruženja ili skupine. |
C. |
Pravila o agregiranju stanja računa i valuti
|
ODJELJAK VIII.
DEFINICIJE
Sljedeći pojmovi imaju dolje utvrđena značenja:
A. Izvještajna financijska institucija
1. |
Pojam ‚izvještajna financijska institucija’ znači svaka financijska institucija države članice koja nije neizvještajna financijska institucija. Pojam ‚financijska institucija države članice’ znači: i. svaka financijska institucija koja je rezident u državi članici, no isključuje svaku podružnicu te financijske institucije koja se nalazi izvan te države članice te ii. bilo koja podružnica financijske institucije koje nije rezident u državi članici ako se ta podružnica nalazi u toj državi članici. |
2. |
Pojam ‚financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije’ znači: i. svaka financijska institucija koja je rezident u sudjelujućoj jurisdikciji, no isključuje svaku podružnicu te financijske institucije koja se nalazi izvan te sudjelujuće jurisdikcije te ii. svaka podružnica financijske institucije koje nije rezident u sudjelujućoj jurisdikciji ako se ta podružnica nalazi u toj sudjelujućoj jurisdikciji. |
3. |
Pojam ‚financijska institucija’ znači skrbnička institucija, depozitna institucija, investicijski subjekt ili određeno društvo za osiguranje. |
4. |
Pojam ‚skrbnička institucija’ znači svaki subjekt čiji se značajan dio poslovanja odnosi na držanje financijske imovine za tuđi račun. Subjekt drži financijsku imovinu za tuđi račun kao značajan dio svog poslovanja ako je bruto dobit subjekta koja proizlazi iz držanja financijske imovine i povezanih financijskih usluga jednaka ili veća od 20 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnje razdoblje koje završava 31. prosinca (ili posljednjeg dana nekalendarske godine računovodstvenog razdoblja) koje prethodi godini u kojoj je određivanje provedeno ili ii. razdoblje tijekom kojeg subjekt postoji. |
5. |
Pojam ‚depozitna institucija’ znači svaki subjekt koji prihvaća depozite u sklopu svog uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja. |
6. |
Pojam ‚investicijski subjekt’ znači svaki subjekt:
Za subjekta se smatra da njegovo poslovanje prvenstveno obuhvaća jednu ili više aktivnosti opisanih u stavku A podstavku 6. točki (a), ili da bruto dobit subjekta prvenstveno proizlazi iz investiranja, reinvestiranja ili trgovanja financijskom imovinom za potrebe stavka A podstavka 6. točke (b), ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnje razdoblje koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj je određivanje provedeno ili ii. razdoblje u kojem subjekt postoji. Pojam ‚investicijski subjekt’ ne uključuje subjekta koji je aktivni NFE jer taj subjekt ispunjava neki od kriterija iz stavka D podstavka 8. točaka od (d) do (g). Ovaj stavak tumači se na način koji je u skladu sa sličnim tekstom utvrđenim u definiciji pojma ‚financijska institucija’ u preporukama radne skupine za financijske aktivnosti. |
7. |
Pojam ‚financijska imovina’ uključuje vrijednosni papir (npr., dionički udio u trgovačkom društvu; partnerstvo ili stvarni vlasnički udjel u partnerstvu ili trustu u koje su udruženi brojni partneri ili se njihovim vlasničkim udjelima trguje na burzi; mjenicu, obveznicu, zadužnicu ili drugi dokaz o zaduživanju), partnerski udjel, robu, ugovor o razmjeni (na primjeri, kamatni ugovori o razmjeni, valutni ugovori o razmjeni, ugovori o razmjeni osnove, gornje granice kamatnih stopa, donje granice kamatnih stopa, robni ugovori o razmjeni, ugovori o razmjeni vlasničkih vrijednosnih papira, ugovori o razmjeni s obzirom na indeks vlasničkih vrijednosnih papira, i slični ugovori), ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju, ili svaki udjel (uključujući ročnicu ili terminski ugovor – forvard ili opciju) u vrijednosnom papiru, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju. Pojam ‚financijska imovina’ ne uključuje nedužnički, izravni udjel u nekretninama. |
8. |
Pojam ‚određeno društvo za osiguranje’ znači svaki subjekt koji je društvo za osiguranje (ili holdinško društvo društva za osiguranje) koje sklapa ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, ili je dužno izvršiti plaćanja u vezi takvim ugovorom. |
B. Neizvještajna financijska institucija
1. |
Pojam ‚neizvještajna financijska institucija’ znači svaka financijska institucija koja je:
|
2. |
Pojam ‚tijelo javne vlasti’ znači vlada države članice ili druge jurisdikcije, svaka politička organizacijska jedinica države članice ili druge jurisdikcije (koja, radi izbjegavanja svake sumnja, uključuje državu, pokrajinu, okrug ili općinu), ili agenciju ili tijelo u punom vlasništvu države članice ili druge jurisdikcije ili u vlasništvu jednoga ili više od prethodno navedenih (svaka, ‚tijelo javne vlasti’). Ova kategorija obuhvaća sastavne dijelove, kontrolirane subjekte i političke organizacijske jedinice države članice ili druge jurisdikcije.
|
3. |
Pojam ‚međunarodna organizacija’ znači svaka međunarodna organizacija ili agencija ili tijelo u njezinom potpunom vlasništvu. Ova kategorija obuhvaća svaku međuvladinu organizaciju (uključujući nadnacionalnu organizaciju) i. koja je prvenstveno sastavljena od vlada; ii. koja na snazi ima sporazum o sjedištu s državom članicom ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu i iii. čiji prihod ne ide u korist privatnih osoba. |
4. |
Pojam ‚središnja banka’ znači institucija koja je po zakonu ili slijedom odobrenja najviše državne vlasti glavno tijelo, osim same Vlade države članice, za izdavanje sredstava namijenjenih optjecaju u svojstvu valute. Takva institucija može uključivati tijelo odvojeno od vlade države članice, bez obzira na to je li u cijelosti ili djelomično u vlasništvu države članice. |
5. |
Pojam ‚dobrovoljni otvoreni mirovinski fond’ znači fond osnovan radi osiguranja mirovina, invalidnina ili naknada u slučaju smrti, ili bilo koje kombinacije navedenoga, korisnicima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su ti zaposlenici imenovali) jednoga ili više poslodavaca kao naknada za pružene usluge, pod uvjetom da fond:
|
6. |
Pojam ‚dobrovoljni zatvoreni mirovinski fond’ znači fond osnovan radi osiguranja mirovina, invalidnina ili naknada u slučaju smrti korisnicima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su ti zaposlenici imenovali) jednoga ili više poslodavaca kao naknada za pružene usluge, pod uvjetom da:
|
7. |
Pojam ‚mirovinski fond tijela javne vlasti, međunarodne organizacije ili središnje banke’ znači fond koji je osnovalo tijelo javne vlasti, međunarodna organizacija ili središnja banka kako bi osiguralo isplatu mirovinskih ili invalidskih naknada ili naknada u slučaju smrti korisnicima ili članovima koji su sadašnji ili bivši zaposlenici (ili osobe koje su takvi zaposlenici odredili), ili koji nisu sadašnji ili bivši zaposlenici, ako se naknade pružaju takvim korisnicima ili članovima kao naknada za osobne usluge koje obavljaju za tijelo javne vlasti, međunarodnu organizaciju ili središnju banku. |
8. |
Pojam ‚kvalificirani izdavatelj kreditne kartice’ znači financijska institucija koja udovoljava sljedećim zahtjevima:
|
9. |
Pojam ‚oslobođeni subjekt za zajednička ulaganja’ znači investicijski subjekt koji je uređen kao subjekt za zajednička ulaganja, pod uvjetom da sve udjele u subjektu za zajednička ulaganja drže fizičke osobe ili subjekti koji nisu osobe o kojima se izvješćuje, osim pasivnog NFE-a s osobama koje imaju kontrolu i koje su osobe o kojima se izvješćuje ili se ti udjeli drže putem njih. Investicijski subjekt koji je uređen kao subjekt za zajednička ulaganja ne gubi status oslobođenog subjekta za zajednička ulaganja iz stavka B podstavka 9. samo zbog toga što je subjekt za zajednička ulaganja izdao materijalizirane dionice na donositelja, pod uvjetom da:
|
C. Financijski račun
1. |
Pojam ‚financijski račun’ znači račun koji vodi financijska institucija te uključuje depozitni račun, skrbnički račun i:
Pojam ‚financijski račun’ ne uključuje nijedan račun koji je isključeni račun. |
2. |
Pojam ‚depozitni račun’ obuhvaća svaki poslovni, tekući ili štedni račun, račun s oročenjem ili račun za uplatu mirovina državnim službenicima i pripadnicima vojnih snaga ili račun otvoren uz certifikat o depozitu, potvrdu o mirovini državnih službenika i pripadnika vojnih snaga, potvrdu o ulaganju, potvrdu o zaduženosti ili drugi sličan instrument koji financijska institucija izdaje u okviru uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja. Depozitni račun obuhvaća i iznos koji društvo za osiguranje drži na temelju ugovora o zajamčenom ulaganju ili sličnom sporazumu o isplati kamata u gotovini ili uplati na račun. |
3. |
Pojam ‚skrbnički račun’ znači račun (osim ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju) koji sadržava financijsku imovinu u korist druge osobe. |
4. |
Pojam ‚vlasnički udjel’ znači, u slučaju partnerstva koje je financijska institucija, udjel u kapitalu ili udjel u dobiti ostvarenoj partnerstvom. U slučaju trusta koji je financijska institucija, vlasnički udjel smatra se udjelom koji drži osoba koju se smatra vlasnikom imovine ili korisnikom trusta u cijelosti ili njegova dijela ili svaka druga fizička osoba koja ima stvarnu kontrolu nad trustom. Osoba o kojoj se izvješćuje smatrat će se korisnikom trusta ako takva osoba o kojoj se izvješćuje ima pravo izravno ili neizravno (primjerice posredstvom ovlaštene osobe) primati obveznu raspodjelu imovine ili može primiti, izravno ili neizravno, diskrecijsku raspodjelu imovine iz trusta. |
5. |
Pojam ‚ugovor o osiguranju’ znači ugovor (osim ugovora o rentnom osiguranju) na temelju kojeg je izdavatelj suglasan isplatiti neki iznos u slučaju nastupa određenog neočekivanog događaja kao što je smrt, bolest, nezgoda, odgovornost ili rizik za nekretnine. |
6. |
Pojam ‚ugovor o rentnom osiguranju’ znači ugovor na temelju kojeg je izdavatelj suglasan vršiti isplate tijekom određenog razdoblja u cijelosti ili djelomično određenog očekivanim životnim vijekom jedne ili više osoba. Pojam se odnosi i na ugovor koji se u skladu sa zakonom, propisima ili praksom države članice ili druge jurisdikcije u kojoj je ugovor sklopljen, smatra ugovorom o rentnom osiguranju i na temelju kojeg je izdavatelj suglasan izvršavati isplate tijekom višegodišnjeg razdoblja. |
7. |
Pojam ‚ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police’ znači ugovor o osiguranju (osim ugovora o reosiguranju između dvaju društava osiguranja) koji ima novčanu vrijednost. |
8. |
Pojam ‚novčana vrijednost’ znači iznos veći od i. iznosa za isplatu na koji osiguranik ima pravo po otkupu police ili po isteku ugovora (utvrđenom bez umanjenja za naknadu za otkup police ili zajam po polici), i ii. iznosa koji osiguranik može tražiti u zajam po ugovoru ili s obzirom na ugovor. Neovisno o prethodno navedenom, pojam ‚novčana vrijednost’ ne uključuje iznos plativ na temelju ugovora o osiguranju:
|
9. |
Pojam ‚postojeći račun’ znači:
|
10. |
Pojam ‚novi račun’ znači financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija, otvoren 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma osim ako se smatra postojećim računom u skladu sa stavkom C podstavkom 9. točkom (b). |
11. |
Pojam ‚postojeći račun fizičke osobe’ znači postojeći račun jedne ili više fizičkih osoba. |
12. |
Pojam ‚novi račun fizičke osobe’ znači novi račun jedne ili više fizičkih osoba. |
13. |
Pojam ‚postojeći račun subjekta’ znači postojeći račun jednog ili više subjekata. |
14. |
Pojam ‚račun male vrijednosti’ znači postojeći račun fizičke osobe čije agregirano stanje ili vrijednost na dan 31. prosinca 2015. ne prelazi iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovora iznosu od 1 000 000 USD. |
15. |
Pojam ‚račun velike vrijednosti’ znači postojeći račun fizičke osobe čije agregirano stanje ili vrijednost na dan 31. prosinca 2015. ili 31. prosinca svake sljedeće godine prelazi iznos nominiran u domaćoj valuti svake države članice koji odgovara iznosu od 1 000 000 USD. |
16. |
Pojam ‚novi račun subjekta’ znači novi račun jednog ili više subjekata. |
17. |
Pojam ‚isključeni račun’ znači bilo koji od sljedećih računa:
|
D. Račun o kojem se izvješćuje
1. |
Pojam ‚račun o kojem se izvješćuje’ znači financijski račun koji vodi izvještajna financijska institucija države članice i koji drži jedna ili više osoba o kojima se izvješćuje ili pasivni NFE s jednom ili više osoba koje imaju kontrolu i koji je osoba o kojoj se izvješćuje pod uvjetom da je identificiran kao takav u skladu s postupcima dubinske analize opisanima u odjeljcima od II. do VII. |
2. |
Pojam ‚osoba o kojoj se izvješćuje’ znači osoba države članice osim: i. trgovačkog društva čijim se dionicama redovito trguje na jednom ili više organiziranih tržišta vrijednosnim papirima; ii. bilo kojeg trgovačkog društva koji je povezani subjekt trgovačkog društva opisanog u podtočki i.; iii. tijela javne vlasti; iv. međunarodne organizacije; v. središnje banke; ili vi. financijske institucije. |
3. |
Pojam ‚osoba države članice’ u odnosu na svaku državu članicu znači fizička osoba ili subjekt koji je rezident u bilo kojoj drugoj državi članici u skladu s poreznim zakonima te druge države članice ili ostavština preminule osobe koja je bila rezident bilo koje druge države članice. U tu svrhu, subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman koji nema rezidentnosti u svrhu oporezivanja smatra se rezidentom u jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. |
4. |
Pojam ‚sudjelujuća jurisdikcija’ u odnosu na svaku državu članicu znači:
|
5. |
Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ znači fizičke osobe koje izvršavaju kontrolu nad subjektom. U slučaju trusta taj pojam odnosi se na vlasnika imovine, skrbnike i zaštitnika trusta (ako ga ima), korisnika/korisnike ili vrstu/vrste korisnika te na svaku drugu fizičku osobu ili fizičke osobe koja ima/koje imaju stvarnu kontrolu nad trustom, a u slučaju pravnog aranžmana koji nije trust, taj pojam znači osobe na istovjetnim ili sličnim položajima. Pojam ‚osobe koje imaju kontrolu’ mora se tumačiti u skladu s Preporukama radne skupine za financijske aktivnosti. |
6. |
Pojam ‚NFE’ znači subjekt koji nije financijska institucija. |
7. |
Pojam ‚pasivni NFE’ znači svaki: i. NFE koji nije aktivni NFE; ili ii. investicijski subjekt opisan u stavku A podstavku 6. točki (b) koji nije financijska institucija sudjelujuće jurisdikcije. |
8. |
Pojam ‚aktivni NFE’ znači svaki NFE koji ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:
|
E. Razno
1. |
Pojam ‚imatelj računa’ znači osoba koju je financijska institucija koja vodi račun navela ili identificirala kao imatelja financijskog računa. Osoba, različita od financijske institucije, koja je imatelj financijskog računa u korist ili za račun druge osobe u svojstvu agenta, skrbnika, ovlaštenika, potpisnika, investicijskog savjetnika ili posrednika ne smatra se imateljem računa u smislu ove Direktive, nego se imateljem računa smatra ta druga osoba. U slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, imatelj računa je svaka osoba koja ima pravo pristupa novčanoj vrijednosti ili pravo na promjenu korisnika ugovora. Ako nitko ne može pristupiti novčanoj vrijednosti ili ne može promijeniti korisnika, imatelj računa je svaka osoba navedena u ugovoru kao vlasnik, kao i svaka osoba na koju je, na temelju uvjeta ugovora, preneseno pravo na primitak isplate. Po dospijeću ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, svaka osoba koja ima pravo na primitak isplate po ugovoru smatra se imateljem računa. |
2. |
Pojam ‚postupci AML/KYC’ znači postupci dubinske analize klijenta koje provodi izvještajna financijska institucija u skladu s uvjetima o sprečavanju pranja novca ili sličnim uvjetima koji se odnose na takvu izvještajnu financijsku instituciju. |
3. |
Pojam ‚subjekt’ znači pravna osoba ili pravni aranžman kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada. |
4. |
Subjekt je ‚povezani subjekt’ drugog subjekta ako: i. bilo koji od tih subjekata nadzire drugi subjekt; ii. dva subjekta su pod zajedničkim nadzorom; ili iii. dva subjekta su investicijski subjekti opisani u stavku A podstavku 6. točki (b) koji su pod zajedničkom upravom, a takva uprava ispunjava obveze u vezi s dubinskom analizom takvih investicijskih subjekata. U tu svrhu, kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo na više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu. |
5. |
Pojam ‚PIB’ znači porezni identifikacijski broj (ili njegov funkcionalni ekvivalent u nedostatku poreznog identifikacijskog broja). |
6. |
Pojam ‚dokumentirani dokaz’ uključuje bilo što od sljedećeg:
U odnosu na postojeći račun subjekta, izvještajne financijske institucije mogu upotrebljavati kao dokumentirani dokaz svaku klasifikaciju iz evidencija izvještajne financijske institucije u vezi s imateljem računa određenu na temelju standardiziranog sustava brojčanog označivanja industrija, koju je izvještajna financijska institucija zabilježila u skladu sa svojim uobičajenim poslovnim praksama za potrebe postupaka AML/KYC ili za druge regulatorne potrebe (osim u svrhu oporezivanja) i koje je izvještajna financijska institucija provela prije datuma koji je upotrijebljen za klasificiranje financijskog računa kao postojećeg računa, pod uvjetom da izvještajna financijska institucija ne zna ili nema razloga znati da je takva klasifikacija netočna ili nepouzdana. Pojam ‚standardizirani sustav brojčanog označivanja industrija’ znači sustav označivanja koji se upotrebljava za klasifikaciju subjekata prema vrsti poslovne djelatnosti u svrhu koja je različita od svrhe oporezivanja. |
ODJELJAK IX.
DJELOTVORNA PROVEDBA
U skladu s člankom 8. stavkom 3.a ove Direktive, države članice moraju imati uspostavljena pravila i administrativne postupke kako bi osigurale djelotvornu provedbu gore navedenih postupaka izvješćivanja i dubinske analize i poštovanje tih postupaka, uključujući:
1. |
pravila kojima se financijske institucije, osobe ili posrednike sprečava da usvoje praksu kojom se nastoji zaobići postupci izvješćivanja i dubinske analize; |
2. |
pravila kojima se od izvještajnih financijskih institucija zahtijeva da vode evidenciju o poduzetim koracima i o svim dokazima koji se upotrebljavaju za provedbu gore navedenih postupaka te primjerene mjere za dobivanje tih evidencija; |
3. |
administrativne postupke za provjeru usklađenosti izvještajnih financijskih institucija s postupcima izvješćivanja i dubinske analize; administrativne postupke koji se primjenjuju pri preispitivanju rada izvještajne financijske institucije nakon primitka obavijesti o nedokumentiranim računima; |
4. |
administrativne postupke radi osiguravanja da za subjekte i račune koji su u domaćem pravu utvrđeni kao neizvještajne financijske institucije odnosno kao isključeni računi i dalje postoji nizak rizik od njihove zloporabe u svrhu porezne utaje; i |
5. |
djelotvorno izvršavanje odredaba za rješavanje neusklađenosti. |
ODJELJAK X.
DATUMI PROVEDBE U POGLEDU IZVJEŠTAJNIH FINANCIJSKIH INSTITUCIJA KOJE SE NALAZE U AUSTRIJI
U slučaju izvještajnih financijskih institucija koje se nalaze u Austriji, sva upućivanja na ‚2016.’ i ‚2017.’ u ovom Prilogu trebalo bi tumačiti kao upućivanja na ‚2017.’ odnosno ‚2018.’.
U slučaju postojećih računa izvještajnih financijskih institucija koje se nalaze u Austriji, sva upućivanja na ‚31. prosinca 2015.’ u ovom Prilogu trebalo bi tumačiti kao upućivanja na ‚31. prosinca 2016.’.
PRILOG II.
DODATNA PRAVILA ZA IZVJEŠĆIVANJE I DUBINSKU ANALIZU INFORMACIJA O FINANCIJSKIM RAČUNIMA
1. Promjena okolnosti
‚Promjena okolnosti’ uključuje svaku promjenu koja za ishod ima dodavanje informacija u vezi sa statusom osobe ili je na drugi način u suprotnosti sa statusom te osobe. Osim toga, promjena okolnosti uključuje svaku promjenu ili dodavanje informacija računu imatelja računa (uključujući dodavanje, nadomještanje ili drugu promjenu imatelja računa) ili svaku promjenu ili dodavanje informacija računu povezanim s takvim računom (pri čemu se primjenjuju pravila o agregiranju računa opisana u stavku C podstavcima od 1. do 3. odjeljka VII. Priloga I.) ako takva promjena ili dodavanje informacija utječe na status imatelja računa.
Ako se izvještajna financijska institucija oslanja na test adrese prebivališta opisan u stavku B podstavku 1. odjeljka III. Priloga I. te je došlo do promjene okolnosti zbog kojih izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da su originalni dokumentirani dokazi (ili druga jednakovrijedna dokumentacija) netočni ili nepouzdani, izvještajna financijska institucija mora do kasnijeg od sljedeća dva datuma: posljednjeg dana odgovarajuće kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili 90 kalendarskih dana nakon obavijesti o takvoj promjeni okolnosti ili njezinog otkrivanja, dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti u svrhu oporezivanja imatelja računa. Ako izvještajna financijska institucija ne može dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz do tog datuma, izvještajna financijska institucija mora provesti postupak elektroničkog pretraživanja evidencije opisan u stavku B podstavcima od 2. do 6. odjeljka III. Priloga I.
2. Izjava o rezidentnosti za nove račune subjekata
U vezi s novim računima subjekata, u svrhu utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija može prihvatiti samo izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu.
3. Rezidentnost financijske institucije
Financijska institucija je ‚rezident’ u državi članici ako je podložna jurisdikciji te države članice (tj., država članica može financijskoj instituciji nametnuti izvješćivanje). Općenito, kada je u svrhu oporezivanja financijska institucija rezident u državi članici, ona podliježe jurisdikciji te države članice te je, stoga, financijska institucija države članice. U slučaju trusta koji je financijska institucija (neovisno o tome je li u svrhu oporezivanja rezident u nekoj državi članici), smatra se da trust podliježe jurisdikciji države članice ako su jedan ili više njegovih skrbnika rezidenti u toj državi članici, osim ako trust o svim potrebnim informacije o kojima se izvješćuje u skladu s ovom Direktivom s obzirom na račune o kojima se izvješćuje, a koje vodi trust, izvješćuje drugu državu članicu jer je u svrhu oporezivanja rezident u toj drugoj državi članici. Međutim, kada financijska institucija (osim trusta) nema rezidentnost u svrhu oporezivanja (npr., jer se smatra fiskalno transparentnom ili se nalazi u jurisdikciji u kojoj ne postoji porez na dobit), smatra se da podliježe jurisdikciji države članice te da je, stoga, financijska institucija države članice ako je:
(a) |
osnovana u skladu sa zakonima države članice; |
(b) |
mjesto njezine uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) u državi članici; ili |
(c) |
podložna financijskom nadzoru u državi članici. |
Kada je financijska institucija (osim trusta) rezident u dvije ili više država članica, ta financijska institucija bit će podložna obvezama izvješćivanja i dubinske analize u državi članici u kojoj ima financijski račun/financijske račune.
4. Vođenje računa
U načelu bi trebalo smatrati da financijska institucija vodi račun:
(a) |
u slučaju skrbničkog računa, financijska institucija koja ima skrbništvo nad imovinom na računu (što uključuje financijsku instituciju koja drži imovinu pod svojim imenom, ali za imatelja računa u takvoj instituciji); |
(b) |
u slučaju depozitnih računa, financijska institucija koja je dužna izvršavati plaćanja u vezi s računom (što ne uključuje zastupnika financijske institucije neovisno o tome je li takav zastupnik financijska institucija); |
(c) |
u slučaju vlasničkog ili dužničkog udjela u financijskoj instituciji koji čini financijski račun, ta financijska institucija; |
(d) |
u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, financijska institucija koja je dužna je izvršavati plaćanja u vezi s ugovorom. |
5. Trustovi koji su pasivni NFE-i
Subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman koji nije rezidentan u svrhu oporezivanja, smatra se u skladu sa stavkom D podstavkom 3. odjeljka VIII. Priloga I., rezidentom u jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. U tu svrhu, pravna osoba ili pravni aranžman smatraju se ‚sličnim’ partnerstvu i partnerstvu s ograničenom odgovornošću kada se ne smatraju oporezivom jedinicom u državi članici prema poreznim zakonima te države članice. Međutim, kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje (s obzirom na širok obuhvat pojma ‚osobe koje imaju kontrolu’ u slučaju trustova), trust koji je pasivni NFE ne može se smatrati sličnim pravnim aranžmanom.
6. Adresa sjedišta subjekta
Jedan od zahtjeva opisanih u stavku E podstavku 6. točki (c) odjeljka VIII. Priloga I. je da službena isprava u vezi sa subjektom sadrži bilo adresu sjedišta subjekta u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj subjekt tvrdi da je rezident ili u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj je subjekt je osnovan ili organiziran. Adresa sjedišta subjekta u načelu je mjesto u kojem se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. Adresa financijske institucije koja vodi račun subjekta, poštanski pretinac ili adresa koja se upotrebljava isključivo za primanje pošte nije adresa sjedišta subjekta osim ako je takva adresa jedina adresa koju upotrebljava subjekt te se ona pojavljuje kao registrirana adresa subjekta u dokumentima o osnivanju subjekta. Nadalje, adresa koja je dana uz nalog za zadržavanje svih poštanskih pošiljaka na toj adresi, nije adresa sjedišta subjekta.