15/Sv. 27

HR

Službeni list Europske unije

3

L 026/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Direktiva Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (3) značajno je izmijenjena nekoliko puta (4). Radi jasnoće i racionalnosti, navedenu Direktivu potrebno je kodificirati.

(2)

Ekološka politika Unije se u skladu s člankom 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije temelji na načelu opreznosti te na načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća. Učinci na okoliš moraju se uzeti u obzir u najranijoj mogućoj fazi u svim postupcima/procesima tehničkog planiranja i donošenja odluka.

(3)

Načela procjene učinaka na okoliš trebala bi se uskladiti, posebno u vezi s projektima koji bi trebali biti podložni procjeni, glavnim obvezama nositelja projekta i sadržajem procjene. Države članice mogu utvrditi stroža pravila za zaštitu okoliša.

(4)

Povrh toga, potrebno je postići jedan od ciljeva Unije u području zaštite okoliša i kvalitete života.

(5)

Zakonodavstvo Unije na području okoliša sadržava odredbe koje omogućuju tijelima javne vlasti i drugim tijelima donošenje odluka koje mogu imati značajan učinak na okoliš, kao i na osobno zdravlje i blagostanje.

(6)

Trebalo bi utvrditi opća načela procjene učinaka na okoliš radi dopunjavanja i koordiniranja postupaka izdavanja odobrenja za provedbu projekta kojima se uređuju javni i privatni projekti koji bi mogli imati velik učinak na okoliš.

(7)

Odobrenje za provedbu projekt za javne i privatne projekte koji bi mogli imati značajne učinke na okoliš trebalo bi izdati tek nakon što se provede procjena vjerojatnih značajnih učinaka tih projekata na okoliš. Ta se procjena mora provesti na temelju odgovarajućih informacija koje je dao nositelj projekta i koje mogu dopuniti vlasti ili javnost na koju se predmetni projekt može odnositi.

(8)

Projekti koji pripadaju određenim vrstama imaju značajne učinke na okoliš i ti projekti u pravilu moraju podlijegati sustavnoj procjeni.

(9)

Projekti koji pripadaju drugim vrstama ne moraju uvijek imati značajne učinke na okoliš i te bi projekte trebalo procijeniti kada države članice smatraju da vjerojatno imaju značajne učinke na okoliš.

(10)

Države članice mogu utvrditi pragove ili kriterije kako bi odredile koji bi od takvih projekata trebali podlijegati procjeni, na temelju značaja njihovih učinaka na okoliš. Od država članica ne bi se smjelo zahtijevati da pojedinačno ispituju projekte koji ne prelaze te pragove ili ne ispunjavaju te kriterije.

(11)

Države članice bi, pri utvrđivanju takvih pragova ili kriterija ili pri pojedinačnom ispitivanju projekata, radi određivanja koji bi od tih projekata trebali podlijegati procjeni na temelju njihovih značajnih učinaka na okoliš, trebale voditi računa o relevantnim kriterijima odabira utvrđenim ovom Direktivom. U skladu s načelom supsidijarnosti, države članice su u najboljem položaju da primijene te kriterije u pojedinačnim slučajevima.

(12)

Za projekte koji podliježu procjeni trebala bi se dostaviti određena minimalna količina informacija u vezi s projektom i njegovim učincima.

(13)

Primjereno je utvrditi postupak koji bi omogućio nositelju projekta ishođenje mišljenja nadležnih tijela o sadržaju i opsegu informacija koje treba razraditi i dostaviti radi procjene. Države članice u okviru tog postupka mogu od nositelja projekta zahtijevati da između ostalog predoči alternativna rješenja projekata za koje namjerava podnijeti zahtjev.

(14)

Učinci projekta na okoliš moraju se procijeniti kako bi se vodilo računa o brizi za zaštitu zdravlja ljudi, kako bi se boljim okolišem doprinijelo kvaliteti života, kako bi se osiguralo održavanje raznolikosti vrsta i održao reproduktivni kapacitet ekosustava kao temeljnoga resursa za život.

(15)

Poželjno je utvrditi ojačane odredbe koje se odnose na procjenu učinaka na okoliš u prekograničnom kontekstu kako bi se uzeo u obzir napredak na međunarodnoj razini. Europska zajednica je 25. veljače 1991. potpisala Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica i ratificirala je 24. lipnja 1997.

(16)

Učinkovito sudjelovanje javnosti u donošenju odluka omogućava javnosti da izrazi, a donositelju odluke da uzme u obzir mišljenja i interese koji bi mogli biti značajni za te odluke i time povećava odgovornost i transparentnost procesa donošenja odluka i doprinosi svijesti javnosti o pitanjima okoliša i njezinoj podršci donesenim odlukama.

(17)

U skladu s time trebalo bi poticati sudjelovanje, uključujući ono od strane udruga, organizacija i skupina, a posebno nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša, uključujući između ostalog putem promicanja obrazovanja javnosti o okolišu.

(18)

Europska zajednica je 25. lipnja 1998. potpisala UN/EZE Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Arhuška konvencija) i ratificirala je 17. veljače 2005.

(19)

Jedan od ciljeva Arhuške konvencije jest zajamčiti prava sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o pitanjima okoliša kako bi se pridonijelo zaštiti prava na život u okolišu primjerenom osobnom zdravlju i blagostanju.

(20)

Članak 6. Arhuške konvencije predviđa sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o pojedinim aktivnostima navedenim u njezinom Prilogu I. i u aktivnostima koje nisu navedene, a koje mogu imati značajan učinak na okoliš.

(21)

Članak 9., stavci 2. i 4. Arhuške konvencije predviđaju pristup sudskim ili drugim postupcima za pobijanje materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, radnji ili propusta, sukladno odredbama o sudjelovanju javnosti iz članka 6. te Konvencije.

(22)

Međutim, ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati na projekte čije su pojedinosti usvojene specifičnim nacionalnim zakonodavnim aktom, budući da se ciljevi ove Direktive, uključujući i pružanje informacija, postižu kroz zakonodavni postupak.

(23)

Nadalje, u izuzetnim se slučajevima može pokazati primjerenim da se određeni projekt izuzme od postupaka procjene koje utvrđuje ova Direktiva, uz uvjet da se Komisiji i zainteresiranoj javnosti pruže odgovarajuće informacije.

(24)

S obzirom da ciljevi ove Direktive ne mogu u dovoljnoj mjeri biti postignuti na razini država članica, već se mogu, zbog opsega i učinaka aktivnosti, bolje postići na razini Unije, Unija može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi okvire onog što je nužno za postizanje tih ciljeva.

(25)

Ova Direktiva ne bi smjela dovesti u pitanje obveze država članica koje se odnose na rokove za prijenos u nacionalno zakonodavstvo Direktiva iz Priloga V. dijela B,

(a)

„projekt” znači:

(b)

„nositelj projekta ” znači podnositelj zahtjeva za odobrenje privatnog projekta ili javna vlast koja pokreće projekt;

(c)

„odobrenje za provedbu projekta” znači odluka nadležnog tijela ili više njih koja nositelju projekta daje pravo da nastavi s projektom;

(d)

„javnost” znači jedna ili nekoliko fizičkih ili pravnih osoba te, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihove udruge, organizacije ili skupine;

(e)

„zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječu ili na koju će vjerojatno utjecati ili ima interes u postupcima donošenja odluka iz članka 2. stavka 2. Za potrebe ove definicije, za nevladine organizacije koje promoviraju zaštitu okoliša i koje ispunjavaju bilo koje zahtjeve u skladu s nacionalnim pravom smatra se da imaju interes;

(f)

„nadležno tijelo ili više njih” znači ono tijelo ili ona tijela koje države članice odrede odgovornima za dužnosti koje proizlaze iz ove Direktive.

(a)

ocjenjuju da li bi neki drugi oblik procjene bio primjeren;

(b)

stavljaju na raspolaganje zainteresiranoj javnosti informacije koje proizlaze iz drugih oblika procjene iz točke (a), informacije koje se odnose na odluku o izuzeću i razloge za to izuzeće;

(c)

obavješćuju Komisiju, prije davanja odobrenja, o razlozima koji opravdavaju dano izuzeće, te joj dostavljaju informacije koje su prema potrebi dali na raspolaganje svojim državljanima.

(a)

ljudska bića, faunu i floru;

(b)

tlo, vodu, zrak, klimu i krajobraz;

(c)

materijalnu imovinu i kulturno nasljeđe;

(d)

interakciju između čimbenika iz točaka (a), (b) i (c).

(a)

pojedinačnim ispitivanjem;

ili

(b)

pragovima ili kriterijima koje utvrđuje država članica.

(a)

države članice smatraju da su te informacije važne za određenu fazu postupka izdavanja odobrenja i za određene značajke pojedinog projekta ili vrste projekta te za značajke okoliša na koje bi projekt mogao utjecati;

(b)

države članice smatraju da se od nositelja projekta može opravdano zahtijevati da prikupi te informacije uzimajući u obzir između ostalog aktualna saznanja i metode procjene.

(a)

opis projekta koji sadrži informacije o mjestu, nacrtu i veličini projekta;

(b)

opis predviđenih mjera izbjegavanja, smanjenja i po mogućnosti ispravljanja značajnih štetnih učinaka;

(c)

podatke potrebne za utvrđivanje i procjenu glavnih učinaka koje bi projekt mogao imati na okoliš;

(d)

pregled glavnih alternativnih rješenja koja je nositelj projekta proučio s naznakom najvažnijih razloga njegovog odabira, uzimajući u obzir učinke na okoliš;

(e)

netehnički sažetak informacija iz točaka (a) do (d).

(a)

zahtjevu za odobrenje za provedbu projekta;

(b)

činjenici da projekt podliježe postupku procjene utjecaja na okoliš i prema potrebi činjenici da se primjenjuje članak 7.;

(c)

pojedinostima o nadležnim tijelima koja su odgovorna za donošenje odluke, tijelima od kojih se mogu dobiti relevantne informacije, tijelima kojima se mogu uputiti primjedbe i pitanja, te pojedinosti o vremenskim ograničenjima za slanje primjedbi i pitanja;

(d)

vrsti mogućih odluka ili, ako postoji, nacrtu odluke;

(e)

naznaci dostupnosti informacija koje se prikupljaju na temelju članka 5.;

(f)

naznaci vremena, mjesta i načina kako će informacije biti dostupne;

(g)

pojedinostima o postupcima sudjelovanja javnosti utvrđenima u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

(a)

sve informacije koje se prikupljaju na temelju članka 5.;

(b)

u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, glavna izvješća i savjeti izdani nadležnom tijelu ili tijelima u trenutku kada se zainteresirana javnost obavješćuje u skladu sa stavkom 2. ovog članka;

(c)

u skladu s odredbama Direktive 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o pristupu javnosti informacijama o okolišu (6), ostale informacije osim onih iz stavka 2. ovog članka koje su važne za odluku u skladu s člankom 8. ove Direktive i koje postaju dostupne nakon što se zainteresirana javnost obavijesti u skladu sa stavkom 2. ovog članka.

(a)

opis projekta, zajedno sa svim dostupnim informacijama o njegovom mogućem prekograničnom učinku;

(b)

informacije o vrsti moguće odluke.

(a)

osigurati da informacije iz stavaka 1. i 2. u razumnom roku budu dostupne tijelima iz članka 6. stavka 1. i zainteresiranoj javnosti na državnom području države članice na koju bi projekt mogao znatnije utjecati, te

(b)

osigurati da se tijelima iz članka 6. stavka 1. i zainteresiranoj javnosti omogući da prije izdavanja odobrenja za provedbu projekta u razumnom roku pošalju svoje mišljenje o dostavljenim informacijama nadležnim tijelima države članice na čijem se državnom području namjerava provesti projekt.

(a)

sadržaj odluke i svi uvjeti koji iz nje proizlaze;

(b)

razmotrivši primjedbe i mišljenja koje je iznijela zainteresirana javnost, glavne razloge i okolnosti na kojima se odluka temelji, uključujući informacije o postupku sudjelovanja javnosti;

(c)

prema potrebi, opis najvažnijih mjera izbjegavanja, smanjenja i po mogućnosti neutraliziranja najvažnijih štetnih učinaka.

(a)

koji imaju dovoljan interes ili alternativno;

(b)

koji tvrde da im je povrijeđeno pravo, ako upravno postupovno pravo države članice to propisuje kao preduvjet;

1.

Rafinerije sirove nafte (isključujući poduzeća koja proizvode samo maziva od sirove nafte) i postrojenja za pretvaranje u plin i tekućinu 500 ili više tona ugljena ili bitumenskog škriljevca na dan.

2.

3.

4.

5.

Postrojenja za vađenje azbesta i za preradu i preinaku azbesta i proizvoda koji sadrže azbest: za azbestno-cementne proizvode s godišnjom proizvodnjom od preko 20 000 tona gotovih proizvoda, za materijal za trenje s godišnjom proizvodnjom od preko 50 tona gotovih proizvoda te za ostale uporabe azbesta uz iskorištavanje više od 200 tona godišnje.

6.

Integrirana kemijska postrojenja, tj. postrojenja za industrijsku proizvodnju tvari postupkom kemijske konverzije, u kojima je nekoliko jedinica funkcionalno povezanih jedna s drugom postavljeno jedna uz drugu i koje služe:

7.

8.

9.

Postrojenja za odlaganje otpada njegovim spaljivanjem i kemijskom obradom, kako je utvrđeno u Prilogu I. Direktivi 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu (4) pod naslovom D9, ili zbrinjavanje na odlagalištu opasnog otpada kako je utvrđeno u članku 3. točki 2. te Direktive.

10.

Postrojenja za odlaganje otpada spaljivanjem ili kemijskom obradom, kako je utvrđeno u Prilogu I. Direktivi 2008/98/EZ pod naslovom D9, bezopasnog otpada, kapaciteta iznad 100 tona dnevno.

11.

Vađenje podzemne vode ili sustav umjetnog utiskivanja podzemne vode s godišnjim volumenom izvađene ili ponovno napunjene podzemne vode od 10 milijuna kubičnih metara ili većim.

12.

U oba slučaja isključeno je prebacivanje pitke vode vodovodom.

13.

Pročišćivači otpadnih voda kapaciteta preko 150 000 populacijskog ekvivalenta kako je utvrđeno u članku 2. točki 6. Direktive Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o obradi komunalnih otpadnih voda (5).

14.

Vađenje nafte i prirodnog plina u komercijalne svrhe, pri čemu je količina izvađene nafte veća od 500 tona dnevno, a plina iznad 500 000 kubičnih metara dnevno.

15.

Brane i ostala postrojenja za zadržavanje ili trajno skladištenje vode, pri čemu je nova ili dodatna količina zadržane ili uskladištene vode veća od 10 milijuna kubičnih metara.

16.

Cjevovodi promjera većeg od 800 mm i duljine iznad 40 km:

17.

Postrojenja za intenzivni uzgoj peradi ili svinja s više od:

18.

Industrijska postrojenja za:

19.

Kamenolomi i površinski kopovi na lokaciji površine iznad 25 hektara, ili vađenje treseta na lokaciji površine iznad 150 hektara.

20.

Izgradnja nadzemnih električnih vodova napona 220 kV ili više i duljine veće od 15 km.

21.

Postrojenja za skladištenje nafte, petrokemijskih ili kemijskih proizvoda kapaciteta 200 000 tona ili više.

22.

Lokacije za skladištenje u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida (6).

23.

Postrojenja za hvatanje tokova CO2 radi geološkog skladištenja u skladu s Direktivom 2009/31/EZ iz postrojenja obuhvaćenih ovim prilogom, ili ako je ukupna količina uhvaćenog CO2 1,5 megatona godišnje ili više.

24.

Svaka izmjena ili proširenje projekata navedenih u ovom Prilogu ako ta izmjena ili proširenje prelazi neki od pragova navedenih u ovom prilogu.

(a)

Projekti preustroja poljoprivrednih zemljišta i gospodarstava;

(b)

Projekti iskorištavanja neobrađene zemlje ili poluobrađenih područja u intenzivne poljoprivredne svrhe;

(c)

Projekti upravljanja vodom za poljoprivredu, uključujući projekte navodnjavanja i odvodnje tla;

(d)

Početno pošumljavanje i sječa šuma radi prenamjene zemljišta;

(e)

Projekti intenzivnog uzgoja stoke (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(f)

Projekti intenzivnog uzgoja ribe;

(g)

Isušivanje tla za povrat zemlje od mora.

(a)

Kamenolomi i površinski kopovi, te vađenje treseta (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(b)

Podzemno vađenje ruda;

(c)

Dobivanje minerala jaruženjem rijeka ili mora;

(d)

Dubinski kopovi, posebno:

osim iskopa koji služe istraživanju stabilnosti tla;

(e)

Površinska industrijska postrojenja za vađenje ugljena, nafte, prirodnog plina i željezne rude te bituminoznog škriljevca.

(a)

Industrijska postrojenja za proizvodnju struje, pare i tople vode (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(b)

Industrijska postrojenja za prijenos plina, pare i tople vode; prijenos električne energije nadzemnim kablovima (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(c)

Površinsko skladištenje prirodnog plina;

(d)

Podzemno skladištenje zapaljivih plinova;

(e)

Površinsko skladištenje fosilnih goriva;

(f)

Industrijsko briketiranje ugljena i lignita;

(g)

Postrojenja za preradu i skladištenje radioaktivnog otpada (osim onih uključenih u Prilog I.);

(h)

Hidroelektrane;

(i)

Postrojenja koja koriste snagu vjetra za proizvodnju energije (farme vjetra);

(j)

Postrojenja za hvatanje tokova CO2 radi geološkog skladištenja u skladu s Direktivom 2009/31/EZ iz postrojenja koja nisu obuhvaćena Prilogom I. ovoj Direktivi.

(a)

Postrojenja za proizvodnju sirovog željeza ili čelika (primarna ili sekundarna fuzija) uključujući kontinuirano lijevanje;

(b)

Postrojenja za preradu neobojenih metala:

(c)

Ljevaonice neobojenih metala;

(d)

Postrojenja za taljenje, uključujući i legiranje, obojenih metala, osim plemenitih kovina, uključujući proizvode dobivene oporabom (rafiniranje, lijevanje u ljevaonicama itd.);

(e)

Postrojenja za površinsku obradu metala i plastičnih materijala elektrolitičkim ili kemijskim postupkom;

(f)

Proizvodnja i sastavljanje cestovnih motornih vozila i proizvodnja motora za cestovna motorna vozila;

(g)

Brodogradilišta;

(h)

Postrojenja za izgradnju i popravak zrakoplova;

(i)

Proizvodnja opreme za željeznicu;

(j)

Lijevanje kovina eksplozivom;

(k)

Postrojenja za pečenje i pročišćavanje metalne željezne rude.

(a)

Koksare (destiliranje suhog ugljena);

(b)

Postrojenja za proizvodnju cementa;

(c)

Postrojenja za proizvodnju azbesta i azbestnih proizvoda (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(d)

Postrojenja za proizvodnju stakla, uključujući i fiberglas;

(e)

Postrojenja za taljenje mineralnih tvari, uključujući i proizvodnju mineralnih vlakana;

(f)

Proizvodnja keramičkih proizvoda pečenjem, posebno krovnih crjepova, opeka, vatrostalnih opeka, keramičkih pločica, kamenog ocakljenog posuđa i porculana.

(a)

Obrada prijelaznih proizvoda i proizvodnja kemikalija;

(b)

Proizvodnja pesticida i farmaceutskih proizvoda, boja i lakova, gume i peroksida;

(c)

Objekti za skladištenje nafte, petrokemijskih i kemijskih proizvoda.

(a)

Proizvodnja biljnih i životinjskih ulja i masti;

(b)

Pakiranje i konzerviranje biljnih i životinjskih proizvoda;

(c)

Proizvodnja mliječnih proizvoda;

(d)

Varenje piva i priprava pića vrenjem slada;

(e)

Proizvodnja slastica i sirupa;

(f)

Klaonice;

(g)

Postrojenja za proizvodnju industrijskog škroba;

(h)

Tvornice ribljeg brašna i ribljeg ulja;

(i)

Šećerane.

(a)

Industrijska postrojenja za proizvodnju papira i kartona (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(b)

Postrojenja za predobradu (npr. pranje, izbjeljivanje ili merceriziranje) ili bojenje vlakana ili tkanina;

(c)

Postrojenja za štavljenje krzna i kože;

(d)

Postrojenja za preradu i proizvodnju celuloze.

(a)

Projekti razvoja industrijskih nekretnina;

(b)

Projekti urbanističkog razvoja, uključujući izgradnju trgovačkih centara i parkirališta za automobile;

(c)

Izgradnja željeznica i intermodalnih objekata za prekrcaj kao i intermodalnih terminala (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(d)

Izgradnja zračnih luka (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(e)

Izgradnja cesta, luka i lučkih postrojenja, uključujući i ribarske luke (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(f)

Izgradnja unutarnjih plovnih putova koji nisu uključeni u Prilog I., gradnja kanala i radovi za obranu od poplava;

(g)

Brane i ostala postrojenja za zadržavanje ili dugoročno skladištenje vode (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(h)

Tramvaji, nadzemne i podzemne željeznice, viseće ili slične linije posebne vrste koje se isključivo ili uglavnom koriste za prijevoz putnika;

(i)

Naftovodi, plinovodi i cjevovodi za prijenos tokova CO2 radi geološkog skladištenja (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(j)

Gradnja dugih vodovoda;

(k)

Radovi u obalnom području za suzbijanje erozije i pomorski objekti koji mogu izmijeniti izgled obale, primjerice gatovi, molovi, lukobrani i ostali slični objekti za obranu od mora, osim održavanja i rekonstrukcije takvih objekata;

(l)

Vađenje podzemne vode ili sustav umjetnog utiskivanja podzemne vode koji nisu uključeni u Prilog I.;

(m)

Radovi za prebacivanje vodnih resursa iz jednog u drugi riječni sliv koji nisu uključeni u Prilog I.

(a)

Trajne staze za utrkivanje i pokusne staze za motorizirana vozila;

(b)

Postrojenja za odlaganje otpada (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(c)

Pročišćivači otpadnih voda (projekti koji nisu uključeni u Prilog I.);

(d)

Odlagališta mulja;

(e)

Skladištenje željeznog otpada uključujući stara vozila;

(f)

Postrojenja za testiranje strojeva, turbina ili reaktora;

(g)

Postrojenja za proizvodnju umjetnih mineralnih vlakana;

(h)

Postrojenja za oporabu ili uništavanje eksplozivnih tvari;

(i)

Stovarišta otpadnog materijala.

(a)

Skijaški spustovi, skijaški liftovi, žičare i srodni razvojni projekti;

(b)

Marine;

(c)

Turistička naselja i hotelski kompleksi izvan urbanih sredina i srodni razvojni projekti;

(d)

Stalni kampovi i tereni za smještaj kamp-kućica;

(e)

Tematski parkovi.

(a)

Svaka izmjena ili proširenje projekata iz Priloga I. ili ovog Priloga, već odobrena, izvršena ili u postupku izvršenja, koja bi mogla imati značajne štetne učinke na okoliš (izmjene ili proširenja koja nisu uključena u Prilog I.);

(b)

Projekti iz Priloga I., namijenjeni isključivo ili uglavnom razvoju ili ispitivanju novih metoda ili proizvoda, koji se ne koriste dulje od dvije godine.

(a)

veličinu projekta;

(b)

kumulaciju s ostalim projektima;

(c)

korištenje prirodnih resursa;

(d)

proizvodnju otpada;

(e)

onečišćenje i štetna djelovanja;

(f)

opasnost od nezgoda, posebno s obzirom na tvari ili tehnologije koje se koriste.

(a)

postojeći način iskorištavanja zemljišta;

(b)

relativno obilje, kakvoću i mogućnosti obnove prirodnih resursa dotičnog područja;

(c)

mogućnost apsorpcije prirodnog okoliša, obraćajući posebnu pozornost na sljedeća područja:

(a)

opseg učinka (geografsko područje i veličinu pogođenog stanovništva);

(b)

prekograničnu prirodu učinka;

(c)

opseg i složenost učinka;

(d)

vjerojatnost učinka;

(e)

trajanje, učestalost i mogućnost ispravljanja učinka.

1.

Opis projekta, uključujući posebno:

2.

Pregled glavnih alternativnih rješenja koje je nositelj projekta proučio s naznakom najvažnijih razloga njegovog odabira, uzimajući u obzir učinke na okoliš.

3.

Opis aspekata okoliša na koje bi predloženi projekt mogao znatnije utjecati, uključujući posebno stanovništvo, životinjski i biljni svijet, tlo, vodu, zrak, klimatske faktore, materijalna dobra, koji obuhvaćaju arhitektonsko i arheološko nasljeđe, krajobraz te međusobni odnos navedenih faktora.

4.

Opis (1) značajnijih učinaka koje bi predloženi projekt mogao imati na okoliš zbog:

5.

Opis, od strane nositelja projekta, metoda predviđanja koje su korištene pri procjeni učinaka na okoliš iz točke 4.

6.

Opis predviđenih mjera sprečavanja, smanjenja i, ako je to moguće, neutraliziranja značajnih štetnih učinaka.

7.

Netehnički sažetak informacija iz naslova 1. do 6.

8.

Naznaku bilo kakvih poteškoća (tehničkih nedostataka ili pomanjkanja znanja i iskustva) s kojima se nositelj projekta suočio prigodom prikupljanja traženih informacija.