15/Sv. 011

HR

Službeni list Europske unije

39

L 140/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2009.

(1)

Nadzor nad uporabom energije u Europi i povećana uporaba energije iz obnovljivih izvora te ušteda energije i povećana energetska učinkovitosti, važni su dijelovi paketa mjera potrebnih za smanjenje emisije stakleničkih plinova i ispunjavanje obveza Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, kao i za ispunjavanje daljnjih obveza Zajednice i međunarodnih obveza povezanih sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova nakon 2012. Ti čimbenici imaju i važnu ulogu u poticanju sigurnosti opskrbe energijom, poticanju tehnološkog razvoja i inovacija te osiguranju mogućnosti za zapošljavanje i regionalni razvoj, ponajprije u ruralnim i udaljenim područjima.

(2)

Veća tehnološka poboljšanja, poticaji za uvođenje javnog prijevoza i njegovo širenje, primjena energetski učinkovitih tehnologija i uporaba energije iz obnovljivih izvora u prometu neka su od najučinkovitijih sredstava kojima Zajednica može smanjiti svoju ovisnost o uvozu nafte u sektoru prometa, u kojemu je sigurnost opskrbe energijom najakutniji problem, te utjecati na tržište gorivom koje je namijenjeno uporabi u prometu.

(3)

Utvrđene su mogućnosti za uspostavljanje gospodarskog rasta pomoću inovacija i održive konkurentne energetske politike. Proizvodnja energije iz obnovljivih izvora često ovisi o lokalnim ili regionalnim malim i srednjim poduzećima (SME). Mogućnosti za rast i otvaranje novih radnih mjesta koje donose ulaganja u regionalnu i lokalnu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u državama članicama i njihovim regijama veoma su važne. Komisija i države članice trebaju stoga podržati nacionalne i regionalne razvojne mjere na tim područjima, poticati razmjenu najboljih praksa u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora između lokalnih i regionalnih razvojnih poticaja i promicati financiranje iz strukturnih fondova u tom području.

(4)

Pri davanju prednosti razvoju tržišta za obnovljive izvore energije potrebno je uzeti u obzir pozitivan utjecaj na regionalni i lokalni razvoj, izvozne mogućnosti, socijalnu koheziju te mogućnosti zapošljavanja, ponajprije kad je riječ o malim i srednjim poduzećima i nezavisnim proizvođačima energije.

(5)

Kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u Zajednici i ovisnost o uvozu energije, razvoj obnovljivih izvora energije i povećana energetska učinkovitost trebaju biti tijesno povezani.

(6)

Uputno je podržati fazu predstavljanja i komercijalizacije decentraliziranih tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora. Pomak prema decentraliziranoj proizvodnji energije ima više prednosti, uključujući i iskorištavanje lokalnih izvora energije, veću lokalnu sigurnost opskrbe energijom, kraće prijevozne putove i smanjeni gubitak energije pri prijenosu. Takva decentralizacija potiče razvoj zajednice i koheziju osiguravanjem izvora prihoda i stvaranjem novih radnih mjesta na lokalnoj razini.

(7)

U Direktivi 2001/77/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. rujna 2001. o promicanju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu električne energije (4) i Direktivi 2003/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2003. o promicanju uporabe biogoriva ili drugih obnovljivih goriva za prijevoz (5) utvrđene su definicije za različite vrste energije iz obnovljivih izvora. U Direktivi 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električnom energijom (6), utvrđene su definicije za sektor električne energije općenito. U interesu pravne sigurnosti i jasnoće uputno je iste ili slične definicije upotrebljavati i u ovoj Direktivi.

(8)

Komunikacija Komisije od 10. siječnja 2007. naslovljeno „Plan za obnovljivu energiju – obnovljiva energija u 21. stoljeću: izgradnja trajnije budućnosti” pokazalo je da je 20 % ukupnog udjela energije iz obnovljivih izvora i 10 % ukupne energije iz obnovljivih izvora u prijevozu odgovarajući i ostvariv cilj te da okvir koji uključuje obvezne ciljeve treba poslovnoj zajednici osigurati dugoročnu stabilnost potrebnu za racionalna održiva ulaganja u sektor obnovljive energije koja mogu smanjiti ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima i potaknuti primjenu novih energetskih tehnologija. Ti ciljevi povezani su s 20 %-tnim poboljšanjem energetske učinkovitosti do 2020., kako je to navedeno u Komunikaciji Komisije od 19. listopada 2006. naslovljenom „Akcijski plan za energetsku učinkovitost: ostvarenje mogućnosti” koji je potvrdilo Europsko vijeće u ožujku 2007. i Europski parlament u svojoj rezoluciji od 31. siječnja 2008. o tom planu.

(9)

Europsko vijeće na sjednici u ožujku 2007. ponovno je potvrdilo predanost Zajednice razvoju energije iz obnovljivih izvora na razini cjelokupne Zajednice nakon 2010. Potvrdilo je obvezni cilj 20 %-tnog udjela energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije cjelokupne Zajednice do 2020. i obvezni minimalni 10 %-tni cilj koji trebaju ostvariti sve države članice u udjelu biogoriva u uporabi benzina i dizelskog goriva u prometu do 2020. koje se uvodi na financijski isplativ način. Vijeće je naglasilo da je obvezujuća priroda cilja za biogoriva odgovarajuća, ako proizvodnja bude održiva i ako druga generacija biogoriva postane na tržištu komercijalno dostupna te ako se Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzina i dizelskog goriva (7) izmijeni tako da se uzmu u obzir odgovarajuće razine miješanja. Europsko je vijeće na sjednici u ožujku 2008. ponovilo da je ključno izraditi i ispuniti valjane kriterije učinkovitosti za biogoriva i osigurati komercijalnu raspoloživost biogoriva druge generacije. Europsko je vijeće na sjednici u lipnju 2008. ponovno postavilo pitanje kriterija održivosti i razvoja biogoriva druge generacije te naglasilo da je potrebno procijeniti mogući utjecaj proizvodnje biogoriva na poljoprivredne prehrambene proizvode te, ako je to potrebno, poduzeti mjere da se uklone nedostaci. Vijeće je također istaknulo da je potrebno napraviti daljnje procjene ekoloških i socijalnih utjecaja proizvodnje i uporabe biogoriva.

(10)

Europski je parlament u svojoj Rezoluciji od 25. rujna 2007. o planu za obnovljivu energiju u Europi (8) pozvao Komisiju da do kraja 2007. predstavi prijedlog zakonodavnog okvira za energiju iz obnovljivih izvora, navodeći pritom važnost postavljanja ciljeva za udio energije iz obnovljivih izvora na razini Zajednice i na razini država članica.

(11)

Potrebno je utvrditi transparentna i nedvosmislena pravila za izračunavanje udjela energije iz obnovljivih izvora i definiranje tih izvora. U tom okviru treba uključiti energiju oceana i drugih vodnih tijela u obliku valova, morskih struja, plima, gradijenata temperature i slanosti oceana.

(12)

Uporaba poljoprivrednih materijala, npr. gnojiva, gnojevke i drugih životinjskih i organskih otpadaka za proizvodnju bioplina ima, s obzirom na velike mogućnosti uštede emisije stakleničkih plinova, znatne ekološke prednosti u smislu proizvodnje energije za grijanje i električne energije i uporabe tih materijala kao biogoriva. Postrojenja za proizvodnju bioplina, zbog svoje decentraliziranosti i strukture regionalnog ulaganja, znatno pridonose održivom razvoju u ruralnim sredinama i pružaju poljoprivrednicima nove mogućnosti prihoda.

(13)

S obzirom na stajališta koja su zauzeli Europski parlament, Vijeće i Komisija, uputno je utvrditi obvezne nacionalne ciljeve u skladu s 20 %-tnim udjelom energije iz obnovljivih izvora i 10 %-tnim udjelom energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa u energetskoj potrošnji Zajednice do 2020.

(14)

Glavna je svrha obveznih nacionalnih ciljeva ulagačima osigurati sigurnost te poticati stalni razvoj tehnologija pomoću kojih se proizvodi energija iz svih vrsta obnovljivih izvora. Stoga nije uputno za budućnost odlagati odluku o tome je li cilj obvezatan.

(15)

Polazišta, potencijali obnovljive energije i energetske mješavine svake države članice se razlikuju. Stoga je potrebno prenijeti 20 % cilja Zajednice u pojedinačne ciljeve za svaku državu članicu, vodeći pritom računa o pravednoj i odgovarajućoj raspodjeli uzimajući u obzir različita polazišta i potencijale država članica, uključujući postojeću razinu energije iz obnovljivih izvora i energetsku mješavinu. To je uputno učiniti tako da se potrebno ukupno povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora podijeli među državama članicama na temelju istovrijednog povećanja udjela svake države članice koje je ponderirano s njihovim bruto domaćim proizvodom i prilagođeno tako da se uzme u obzir njihovo polazište, a pri izračunu obnovljive energije da se uzima konačna bruto potrošnja energije, s tim da se pritom vodi računa o prošlim naporima povezanim s uporabom energije iz obnovljivih izvora.

(16)

Nasuprot tome uputno je da se 10 %-tni cilj za energiju iz obnovljivih izvora u prometu odredi na istoj razini za svaku državu članicu kako bi se osigurala usklađenost specifikacija za goriva namijenjena uporabi u prometu i njihova raspoloživost. Kako je trgovanje gorivima namijenjenima uporabi u prometu jednostavno, države članice koje imaju malo odgovarajućih izvora moći će lako drugdje dobiti biogoriva za promet. Premda bi tehnički za Zajednicu bilo moguće ostvariti cilj za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometu isključivo iz domaće proizvodnje, vjerojatno je i poželjno da se cilj ostvari kombinacijom domaće proizvodnje i uvoza. S tim u vezi Komisija treba nadzirati opskrbu tržišta Zajednice biogorivom i, ako je to potrebno, predložiti odgovarajuće mjere za postizanje uravnoteženog odnosa domaće proizvodnje i uvoza uzimajući pritom, inter alia, u obzir razvoj višestranih i dvostranih trgovinskih pregovora, ekoloških, socijalnih i gospodarskih aspekata i sigurnost opskrbe energijom.

(17)

Poboljšanje energetske učinkovitosti ključni je cilj Zajednice, drugim riječima cilj je ostvariti 20 %-tno poboljšanje energetske učinkovitosti do 2020. Taj cilj, zajedno s postojećim i budućim zakonodavstvom, uključujući Direktivu 2002/91/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o energetskoj učinkovitosti zgrada (9), Direktivu 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (10) i Direktivu 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama (11), ima ključnu ulogu pri osiguravanju ostvarivanja ciljeva u području klime i energije uz najniže troškove te osiguravanju novih mogućnosti za gospodarstvo Europske unije. Politike o energetskoj učinkovitosti i uštedi energije neke su od učinkovitih metoda pomoću kojih države članice mogu ostvariti povećanje postotnog udjela energije iz obnovljivih izvora te na taj način lakše ostvariti opće nacionalne ciljeve i ciljeve u prometu koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora propisane ovom Direktivom.

(18)

Države članice morat će u svim sektorima znatno poboljšati energetsku učinkovitost kako bi lakše ostvarivale svoje ciljeve koji se odnose na energiju iz obnovljivih izvora, koji su izraženi kao konačna bruto potrošnja energije. Energetska učinkovitost u sektoru prometa nužna je jer će obvezni ciljni postotak za energiju iz obnovljivih izvora vjerojatno biti sve teže trajno postići ako ukupna potražnja za energijom u prometu bude i dalje rasla. Obveznih 10 % za promet koje moraju ostvariti sve države članice treba stoga definirati kao udio konačne utrošene energije u prometu koji treba ostvariti iz obnovljivih izvora u cjelini, a ne samo iz biogoriva.

(19)

Kako bi ostvarile opće obvezne nacionalne ciljeve države članice moraju se orijentirati prema okvirnim smjernicama kojima je zacrtan put prema konačnim obveznim ciljevima. Države članice trebaju izraditi nacionalne akcijske planove za izvore obnovljive energije koji uključuju informacije o sektorskim ciljevima i pritom uzeti u obzir da se biomasa upotrebljava na različite načine te da je stoga bitno da se mobiliziraju novi izvori biomase. Osim toga, države članice trebaju donijeti mjere za postizanje tih ciljeva. Svaka država članica pri ocjenjivanju svoje očekivane konačne bruto potrošnje energije u svojemu nacionalnom akcijskom planu za obnovljivu energiju treba procijeniti na koji način mjere za energetsku učinkovitost i uštedu energije mogu doprinijeti ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva. Države članice trebaju uzeti u obzir optimalnu kombinaciju tehnologija energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora.

(20)

Kako bi se mogle iskoristiti prednosti tehnološkog napretka i ekonomije razmjera (uštede zbog povećanja proizvodnje), okvirnim se smjernicama mora uzeti u obzir mogućnost bržeg rasta uporabe energije iz obnovljivih izvora u budućnosti. Tako se posebna pozornost mora posvetiti sektorima koji nisu dovoljno razvijeni zbog nedovoljnog tehnološkog napretka i ekonomije razmjera, ali koji bi u budućnosti mogli znatno doprinijeti ostvarenju ciljeva za 2020.

(21)

U okvirnim smjernicama treba uzeti kao polazište godinu 2005., jer je to posljednja godina za koju su dostupni pouzdani podaci o nacionalnim udjelima energije iz obnovljivih izvora.

(22)

Za ostvarivanje ciljeva ove Direktive Zajednica i države članice moraju osigurati znatna financijska sredstva za istraživanje i razvoj tehnologija u području energije iz obnovljivih izvora. Europski institut za inovacije i tehnologiju treba dati izrazito veliku prednost istraživanju i razvoju tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora.

(23)

Države članice mogu poticati lokalna i regionalna tijela da postave ciljeve koji premašuju nacionalne ciljeve te uključe lokalna i regionalna tijela u izradu nacionalnih akcijskih planova za obnovljivu energiju te podizati javnu svijest o energiji iz obnovljivih izvora.

(24)

Kako bi se u cijelosti iskoristio potencijal biomase, Zajednica i države članice moraju poticati veću mobilizaciju postojećih rezerva drva i razvoj novih šumarskih sustava.

(25)

Države članice imaju različite mogućnosti za razvoj obnovljive energije i na nacionalnoj razini provode različite programe potpore za energiju iz obnovljivih izvora. Velik dio država članica provodi programe potpore u okviru kojih je pomoć namijenjena isključivo energiji iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na njihovom državnom području. Za ispravno funkcioniranje nacionalnih programa potpore iznimno je važno da države članice nadziru djelovanje i troškove nacionalnih programa potpore u skladu s različitim mogućnostima. Važno sredstvo za ostvarenje cilja ove Direktive je osiguravanje ispravnog funkcioniranja nacionalnih programa potpore u skladu s Direktivom 2001/77/EZ kako bi se sačuvalo povjerenje ulagača i omogućilo državama članicama da pripreme učinkovite nacionalne mjere za ispunjavanje ciljeva. Cilj je ove Direktive omogućiti prekograničnu potporu za energiju iz obnovljivih izvora i pritom ne utjecati na nacionalne programe potpore. Direktivom se uvode neobvezni mehanizmi suradnje među državama članicama koji im omogućuju da se dogovore u kojoj mjeri jedna država članica podržava proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u drugoj državi članici i kakav bi trebao biti udio nacionalnih ciljeva proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u svakoj od tih država članica. Kako bi se osigurala učinkovitost mjera za ispunjavanje ciljeva, tj. nacionalnih programa potpore i mehanizama za suradnju, bitno je da države članice mogu odlučiti u kojoj se mjeri njihovi programi nacionalne potpore provode za energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu u drugim državama članicama (te provode li se uopće za takvu energiju) i o tome se dogovoriti pomoću mehanizama za suradnju koji su predviđeni ovom Direktivom.

(26)

Poželjno je da cijene energije odražavaju vanjske troškove proizvodnje i uporabe energije uključujući, kad je to primjenjivo, troškove zaštite okoliša te socijalne i zdravstvene troškove.

(27)

Javna je potpora potrebna za postizanje ciljeva Zajednice koji se odnose na širenje uporabe električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, sve dok cijene električne energije na unutarnjem tržištu ne uključuju pune troškove zaštite okoliša i socijalne troškove i koristi od upotrijebljenih izvora energije.

(28)

Zajednica i države članice moraju nastojati smanjiti ukupnu potrošnju energije u prometu te povećati energetsku učinkovitost u prometu. Glavna sredstva za smanjenje potrošnje energije u prometu uključuju planiranje prometa, potporu javnome prijevozu, povećanje udjela električnih automobila u proizvodnji i proizvodnju automobila energetsko učinkovitijih te manjih vanjskih dimenzija i kapaciteta motora.

(29)

Države članice moraju nastojati diversificirati energiju iz obnovljivih izvora u svim prometnim sektorima. Komisija mora do 1. lipnja 2015. predstaviti Europskom parlamentu i Vijeću izvješće u kojem će izložiti mogućnost povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora u svakom prometnom sektoru.

(30)

Pri izračunu doprinosa hidroenergije i vjetroenergije za potrebe ove Direktive, učinke klimatskih razlika treba uravnotežiti primjenom normalizacijskog pravila. Nadalje, električna energija proizvedena u crpno akumulacijskim uređajima od vode koja se prethodno crpi naviše ne smatra se električnom energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora energije.

(31)

Toplinske crpke koje omogućuju uporabu aerotermalne, geotermalne ili hidrotermalne topline na korisnoj temperaturnoj razini za svoje funkcioniranje trebaju električnu ili drugu pomoćnu energiju. Energija koja se upotrebljava za pogon toplinskih crpka treba se stoga odbiti od ukupne korištene energije. Treba uzeti u obzir samo toplinske crpke čija proizvodnja znatno premašuje primarnu energiju potrebnu za njihov pogon.

(32)

Pasivni energetski sustavi iskorištavaju energiju pomoću konstrukcije zgrade. To se smatra ušteđenom energijom. Da bi se spriječilo dvostruko računanje, energija iskorištena na taj način ne bi se smjela uzimati u obzir za potrebe ove Direktive.

(33)

U nekim državama članicama udio zrakoplovstva velik je udio u njihovoj konačnoj potrošnji energije. U okviru sadašnjih tehnoloških i regulatornih ograničenja kojima se sprečava uporaba biogoriva u zrakoplovstvu, uputno je određenim državama članicama odobriti djelomično izuzeće, tako da se u izračunu njihove konačne bruto potrošnje energije u nacionalnom zračnom prometu odbije iznos koji jedan i pol puta premašuju prosječnu konačnu bruto potrošnju energije u Zajednici u zrakoplovstvu u 2005. kako ju je procijenio Eurostat, tj. 6,18 %. Cipar i Malta zbog svoje otočne i periferne prirode oslanjaju se na zrakoplovstvo kao oblik prijevoza koji je bitan za njihove državljane i njihovo gospodarstvo. Posljedica je toga da Cipar i Malta imaju nerazmjerno visoku konačnu bruto potrošnju energije u nacionalnom zračnom prometu, tj. triput veću od prosjeka Zajednice u 2005., što znači da sadašnja tehnološka i regulatorna ograničenja imaju nerazmjeran učinak. Za te države članice potrebno je stoga predvidjeti da se izuzećem obuhvati iznos kojim one premašuju prosječnu konačnu bruto potrošnju energije u Zajednici u zrakoplovstvu u 2005. kako ju je procijenio Eurostat, tj. 4,12 %.

(34)

Za energetski model koji bi poticao energiju iz obnovljivih izvora potrebno je poticati stratešku suradnju među državama članicama uz sudjelovanje, kada je to potrebno, regija i lokalnih tijela.

(35)

Države članice treba uz primjereno uvažavanje odredaba ove Direktive poticati da na sve odgovarajuće načine sudjeluju kako bi ostvarile ciljeve postavljene ovom Direktivom. Ta se suradnja može odvijati na svim razinama, dvostranim i višestranim. Osim mehanizama za izračunavanje i ispunjavanje ciljeva isključivo iz ove Direktive, kao što su prijenosi statističkih podataka među državama članicama, zajednički projekti i zajednički programi potpore, suradnja može, na primjer, poprimiti oblik razmjene podataka i najboljih praksa, kao što je to predviđeno ponajprije u platformi za transparentnost koja je utvrđena ovom Direktivom te drugim dobrovoljnim usklađivanjem svih vrsta programa potpore.

(36)

Da bi se ostvarile mogućnosti za smanjivanje troškova povezanih s ostvarivanjem ciljeva propisanih ovom Direktivom, uputno je da se u državama članicama potiče uporaba energije proizvedene iz obnovljivih izvora u drugim državama članicama te da se državama članicama omogući da energiju iz obnovljivih izvora upotrijebljenu u drugim državama članicama mogu uzeti u obzir za ostvarivanje svojih nacionalnih ciljeva. Za to su potrebne prilagodljive mjere koje ostaju pod nadzorom država članica kako ne bi utjecale na njihovu sposobnost ostvarivanja nacionalnih ciljeva. Te prilagodljive mjere uključuju prijenos statističkih podataka među državama članicama, zajedničke projekte i zajedničke programe potpore.

(37)

Mora se omogućiti da se uvezena električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora energije izvan Zajednice može uzeti u obzir pri ostvarivanju ciljeva država članica. Međutim, kako bi se spriječilo neto povećanje emisije stakleničkih plinova zlouporabom postojećih obnovljivih izvora energije te njihova potpuna ili djelomična zamjena konvencionalnim izvorima energije, može se kao prihvatljiva uzeti u obzir samo električna energija proizvedena u postrojenjima koje iskorištavaju energiju iz obnovljivih izvora i koji su započeli s radom nakon stupanja na snagu ove Direktive ili u postrojenjima s povećanim kapacitetom koja su obnovljena nakon stupanja na snagu ove Direktive. Kako bi se zajamčio odgovarajući učinak energije iz obnovljivih izvora koja zamjenjuje konvencionalnu energiju u Zajednici te u trećim zemljama, potrebno je da se uvoz na odgovarajući način prati i uzima u obzir. Uzet će se u obzir sporazumi koji se odnose na organizaciju trgovine električnom energijom iz obnovljivih izvora energije. Ako na temelju odluke donesene s tom namjenom u skladu s Ugovorom o energetskoj zajednici (12) za potpisnice Ugovora započnu vrijediti odgovarajuće odredbe ove Direktive, za njih započinju vrijediti i njome predviđene mjere suradnje među državama članicama.

(38)

Kad države članice poduzimaju zajedničke projekte koji se odnose na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije s jednom trećom zemljom ili s više trećih zemalja, uputno je da su ti zajednički projekti povezani samo s novoizgrađenim postrojenjima ili s postrojenjima s povećanim kapacitetom. Na taj će se način osigurati da se udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije treće zemlje ne smanji zbog uvoza energije iz obnovljivih izvora u Zajednicu. Osim toga, države članice trebaju omogućiti trećoj zemlji da za domaće potrebe upotrebljava dio proizvodnje električne energije proizvedene u postrojenju uključenom u zajednički projekt. Nadalje, Komisija i države članice trebaju poticati treću zemlju uključenu u zajedničke projekte da razvija politiku obnovljive energije s ambicioznim ciljevima.

(39)

S obzirom na to da će za projekte u trećim zemljama koji su iznimno zanimljivi za Europu, kao što je npr. Plan za solarnu energiju na Mediteranu, trebati dugo vremena prije nego što se u potpunosti povežu s područjem Zajednice, uputno je njihov razvoj omogućiti tako da se državama članicama odobri da u svojim nacionalnim ciljevima uzmu u obzir ograničenu količinu električne energije proizvedene na temelju takvih projekata tijekom povezivanja s takvim projektima.

(40)

Postupak koji uprava nadležna za nadzor nad odobravanjem, certificiranjem i izdavanjem dozvola za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora mora biti objektivan, transparentan, nediskriminacijski i razmjeran pri primjeni pravila za posebne projekte. U prvom je redu uputno izbjegavati sva nepotrebna opterećenja koja bi mogla nastati klasifikacijom projekata energije iz obnovljivih izvora pod postrojenja koja predstavljaju visok rizik za zdravlje ljudi.

(41)

Pokazalo se da je pomanjkanje jasnih pravila i koordinacije među različitim tijelima koja izdaju odobrenja prepreka pri uporabi energije iz obnovljivih izvora. Stoga je, kad nacionalna, regionalna i lokalna tijela uređuju svoje upravne postupke za izdavanje odobrenja za izgradnju i rad postrojenja za proizvodnju električne energije, grijanje i hlađenje ili prijevoz goriva iz obnovljivih izvora energije i s njima povezane infrastrukture prijenosne i distribucijske mreže, potrebno uzimati u obzir posebnu strukturu sektora obnovljive energije. Upravni postupak za izdavanje odobrenja treba pojednostavniti jasnim rokovima za postrojenja koja koriste energiju iz obnovljivih izvora. Pravila planiranja i smjernice potrebno je prilagoditi tako da se uzmu u obzir troškovno učinkovita i za okoliš prihvatljiva oprema za grijanje i hlađenje i električna energija iz obnovljivih izvora.

(42)

Za brzi razvoj energije iz obnovljivih izvora i zbog njezine stalno i na visokoj razini održive te ekološki prihvatljive kakvoće, države članice pri primjeni upravnih pravila, struktura planiranja i zakonodavstva, koje je namijenjeno izdavanju dozvola za postrojenja povezano sa smanjenjem onečišćenja i nadzorom nad industrijskim pogonima, za borbu protiv onečišćenja zraka i sprečavanje ili svođenje na najmanju moguću mjeru ispuštanja opasnih tvari u okoliš, moraju uzeti u obzir doprinos energije iz obnovljivih izvora kako bi ostvarile ciljeve zaštite okoliša i ciljeve povezane s promjenom klime, ponajprije u usporedbi s postrojenjima koji ne proizvode obnovljivu energiju.

(43)

Kako bi potaknuli doprinos pojedinaca ispunjavanju ciljeva postavljenih ovom Direktivom, odgovarajuća tijela moraju razmotriti mogućnost da pri postavljanju manjih decentraliziranih uređaja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora dozvolu zamijene jednostavnom obavijesti nadležnom tijelu.

(44)

Potrebno je osigurati usklađenost ciljeva ove Direktive i drugih propisa Zajednice u području zaštite okoliša. Ponajprije, tijekom postupaka ocjene, planiranja ili izdavanja dozvola za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, države članice moraju uzeti u obzir cjelokupno zakonodavstvo Zajednice u području zaštite okoliša te doprinos obnovljivih izvora energije u ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša i ciljeva u području klimatskih promjena, ponajprije u usporedbi s postrojenjima koja ne proizvode obnovljivu energiju.

(45)

Nacionalne tehničke specifikacije i drugi zahtjevi u području primjene Direktive 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka za osiguravanje informacija u području tehničkih normi i propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (13) koje se npr. odnose na razine kakvoće, metode ispitivanja ili uvjete uporabe, ne bi smjeli biti prepreka trgovini uređajima i sustavima za proizvodnju obnovljive energije. Stoga programi potpore za energiju iz obnovljivih izvora ne smiju propisivati nacionalne tehničke specifikacije koje odstupaju od postojećih norma Zajednice ili kojima se zahtijeva da se subvencionirani uređaji ili sustavi certificiraju ili ispituju na posebnoj lokaciji ili da to obavlja određeni subjekt.

(46)

Uputno je da države članice razmotre mehanizme za poticanje centraliziranoga grijanja i hlađenja energijom iz obnovljivih izvora.

(47)

Na nacionalnoj i regionalnoj razini, pravila i obveze za minimalne zahtjeve za uporabu energije iz obnovljivih izvora u novim i obnovljenim zgradama doveli su do znatnog povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora. Te mjere valja poticati u širem kontekstu Zajednice te istodobno poticati uporabu energetski učinkovitih načina primjene energije iz obnovljivih izvora u građevinskim zakonskim i podzakonskim aktima.

(48)

Za omogućivanje i ubrzanje određivanja minimalnih razina za uporabu energije iz obnovljivih izvora u zgradama uputno je da države članice osiguraju ostvarivanje te razine tako da u ispunjavanje minimalnih zahtjeva o energetskoj učinkovitosti iz Direktive 2002/91/EZ uključe faktor za energiju iz obnovljivih izvora koji se odnosi na troškovno optimalno smanjenje emisija ugljika po zgradi.

(49)

Treba ukloniti razlike u obavješćivanju i osposobljavanju, ponajprije u sektoru grijanja i hlađenja kako bi se potaknula uporaba energije iz obnovljivih izvora.

(50)

U mjeri u kojoj je zanimanje instalatera i obavljanje instalaterskog posla uređeno kao regulirana profesija, preduvjeti za priznavanje stručnih kvalifikacija propisani su Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (14). Ta se Direktiva stoga primjenjuje ne dovodeći pritom u pitanje Direktivu 2005/36/EZ.

(51)

Premda su Direktivom 2005/36/EZ propisani zahtjevi za uzajamno priznavanje stručnih kvalifikacija, uključujući i one za arhitekte, postoji dodatna potreba da se osigura da arhitekti i planeri u svojim planovima i projektima uzmu u obzir optimalnu kombinaciju obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih tehnologija. Države bi članice stoga morale u vezi s tim osigurati jasne smjernice. To valja učiniti ne dovodeći pritom u pitanje odredbe Direktive 2005/36/EZ, a ponajprije njezine članke 46. i 49.

(52)

Jedina je namjena jamstava o podrijetlu izdanih za potrebe ove Direktive dokazati krajnjem korisniku da je određeni udio ili određena količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora. Jamstvo o podrijetlu može se prenositi, neovisno o energiji na koju se odnosi, s jednog nositelja na drugog. Međutim, radi osiguranja da je korisnik o jedinici električne energije iz obnovljivih izvora obaviješten samo jedanput, potrebno je izbjegavati dvostruko računanje i dvostruko obavješćivanje o jamstvu o podrijetlu. Energija iz obnovljivih izvora za koju je proizvođač popratno jamstvo o podrijetlu prodao odvojeno, ne smije se krajnjem potrošaču prikazati ili prodavati kao energija iz obnovljivih izvora. Važno je praviti razliku između zelenih certifikata koji se upotrebljavaju za programe potpore i jamstava o podrijetlu.

(53)

Uputno je nastajućem potrošačkom tržištu za električnu energiju iz obnovljivih izvora energije omogućiti da doprinese izgradnji novih postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora. Državama članicama moralo bi stoga biti omogućeno da od dobavljača električne energije zahtijevaju da krajnje potrošače obavijeste o svojoj energetskoj mješavini u skladu s člankom 3. stavkom 6. Direktive 2003/54/EZ te da uključe najmanji postotni udio jamstava o podrijetlu iz novosagrađenih postrojenja koja proizvode energiju iz obnovljivih izvora, pod uvjetom da je takav zahtjev u skladu s pravom Zajednice.

(54)

Ključno je, u skladu s člankom 3. stavkom 6. Direktive 2003/54/EZ, osigurati informacije o tome kako je električna energija kojoj je namijenjena potpora dodijeljena krajnjim potrošačima. Kako bi se poboljšala kakvoća tih informacija za krajnje korisnike, ponajprije kad je riječ o količini energije iz obnovljivih izvora proizvedene u novim postrojenjima, Komisija mora procijeniti učinkovitost mjera koje poduzimaju države članice.

(55)

Direktivom 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o promicanju kogeneracije na temelju potražnje korisne topline na unutarnjem tržištu energije (15) predviđena su jamstva o podrijetlu za dokazivanje podrijetla električne energije proizvedene u visokoučinkovitim kogeneracijskim pogonima. Ta se jamstva o podrijetlu ne mogu upotrebljavati pri obavješćivanju o energiji iz obnovljivih izvora u skladu s člankom 3. stavkom 6. Direktive 2003/54/EZ jer bi to kao posljedicu moglo imati dvostruko računanje i dvostruko obavješćivanje.

(56)

Jamstva o podrijetlu sama po sebi ne osiguravaju pravo na prednosti iz nacionalnih programa potpore.

(57)

Potrebno je poticati uključivanje energije iz obnovljivih izvora u prijenosnu i distribucijsku mrežu i uporabu sustava za skladištenje energije za integriranu privremenu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

(58)

Potrebno je ubrzati razvoj projekata za obnovljivu energiju, uključujući projekte za obnovljivu energiju u okviru programa za transeuropsku energetsku mrežu (TEN-E) koji su zanimljivi za Europu. S tim u vezi Komisija mora također analizirati kako poboljšati financiranje takvih projekata. Posebna se pozornost mora pokloniti projektima za energiju iz obnovljivih izvora koji će doprinijeti znatno većoj sigurnosti opskrbe energijom u Zajednici i susjednim zemljama.

(59)

Međupovezanost zemalja olakšava uključenost električne energije iz obnovljivih izvora. Osim ublažavanja varijabilnosti, međupovezanost pridonosi smanjivanju troškova usklađivanja, potiče stvarnu konkurentnost i time niže cijene te podupire razvoj mreža. Zajednička i optimalna uporaba prijenosnih kapaciteta može spriječiti prekomjernu potrebu za izgradnjom novih kapaciteta.

(60)

Prioritetni i zajamčeni pristup električnoj energiji iz obnovljivih izvora važan je za uključivanje izvora obnovljive energije u unutarnje tržište električnom energijom u skladu s člankom 11. stavkom 2. i daljnjom razradom članka 11. stavka 3. Direktive 2003/54/EZ. Zahtjevi koji se odnose na održavanje pouzdanosti i sigurnosti mreže i otpreme mogu se razlikovati ovisno o značajkama nacionalne mreže i njezina sigurnog funkcioniranja. Prioritetni pristup mreži osigurava proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora da u svakom trenutku mogu prodati i prenijeti električnu energiju iz obnovljivih izvora u skladu s pravilima priključivanja kadgod je izvor dostupan. U slučaju da se električna energija iz obnovljivih izvora uključi u promptno tržište, zajamčeni pristup osigurava da sva električna energija, prodana i ona koja je namijenjena potpori, ima pristup mreži te omogućuje uporabu maksimalne količine električne energije iz obnovljivih izvora iz postrojenja priključenih na mrežu. Međutim, to ne podrazumijeva nikakve obveze država članica u smislu podupiranja ili uvođenja obvezne nabave za energiju iz obnovljivih izvora. U ostalim se sustavima fiksna cijena za električnu energiju iz obnovljivih izvora energije obično utvrđuje u kombinaciji s obvezom kupnje za operatora sustava. U tom je slučaju prioritetni pristup već odobren.

(61)

Pod određenim okolnostima nije moguće u cijelosti osigurati prijenos i distribuciju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije, a da se pritom ne utječe na pouzdanost ili sigurnost mrežnog sustava. U takvim se okolnostima može pokazati uputnim da se proizvođačima isplati financijska naknada. Ipak, ciljevi ove Direktive zahtijevaju održivo povećanje prijenosa i distribucije električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, a da se pritom ne utječe na pouzdanost i sigurnost mrežnog sustava. S tim ciljem države članice trebaju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi omogućile veće prodiranje električne energije iz obnovljivih izvora, inter alia, tako da uzmu u obzir specifičnosti varijabilnih resursa i resursa koji se još ne mogu uskladištiti. Nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora moraju se povezati i to u mjeri koju nalažu ciljevi iz ove Direktive. Kako bi se ubrzali postupci povezivanja na mrežu, države članice mogu predvidjeti prioritetna povezivanja ili posebne mogućnosti povezivanja za nova postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora.

(62)

Troškovi uključivanja novih proizvođača električne energije i plina iz obnovljivih izvora na elektroenergetsku i plinsku mrežu moraju biti objektivni, transparentni i nediskriminacijski, a u obzir se moraju uzeti koristi kojima uključeni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora i lokalni proizvođači plina iz obnovljivih izvora pridonose elektroenergetskoj i plinskoj mreži.

(63)

Proizvođači električne energije koji žele iskoristiti mogućnosti energije iz obnovljivih izvora u perifernim područjima Zajednice, ponajprije u otočnim i slabo naseljenim područjima, moraju uvijek, kad je to moguće, iskoristiti razumne troškove priključivanja kako bi osigurali da ne budu nepravedno u nepovoljnijem položaju od proizvođača koji se nalaze u središnjim, industrijaliziranijim i gušće naseljenim područjima.

(64)

Direktivom 2001/77/EZ propisuje se okvir za uključivanje električne energije iz obnovljivih izvora energije u mrežu. Međutim, postoje znatne razlike među državama članicama u stupnju stvarno ostvarene integracije. Zbog toga je potrebno ojačati okvir i povremeno provjeriti njegovu primjenu na nacionalnoj razini.

(65)

Proizvodnja biogoriva mora biti održiva. Biogoriva koja se upotrebljavaju za ostvarivanje ciljeva ove Direktive i ona koja imaju pravo na potpore u okviru nacionalnih programa trebala bi stoga ispunjavati kriterije održivosti.

(66)

Zajednica mora poduzeti odgovarajuće mjere u okviru ove Direktive, uključujući poticanje kriterija održivosti za biogoriva te razvoj druge i treće generacije biogoriva u Zajednici i svijetu općenito te jačati istraživanja u poljoprivredi i širenje znanja u tim područjima.

(67)

Uvođenje kriterija održivosti za biogoriva neće ostvariti cilj ako ti proizvodi ne ispunjavaju kriterije i upotrebljavaju se kao tekuća biogoriva u sektorima grijanja i električne energije umjesto pogonskih biogoriva. Stoga se kriteriji održivosti moraju općenito primjenjivati i za tekuća biogoriva.

(68)

Europsko je vijeće u ožujku 2007. pozvalo Komisiju da predloži sveobuhvatnu Direktivu o uporabi svih obnovljivih izvora energije koja bi sadržavala kriterije i odredbe kojima bi se osiguralo održivo dobivanje i uporaba bioenergije. Takvi kriteriji održivosti morali bi biti dio usklađenog šireg programa koji bi obuhvatio ne samo pogonska biogoriva nego i sva druga tekuća biogoriva. Takvi kriteriji održivosti moraju stoga biti uključeni u ovu Direktivu. Kako bi se osigurao usklađen pristup energetske politike i politike zaštite okoliša i pritom izbjegli dodatni troškovi poslovanja i neusklađenost u zaštiti okoliša zbog nedosljednog pristupa, ključno je osigurati iste kriterije održivosti za uporabu biogoriva za potrebe ove Direktive, s jedne strane, i Direktive 98/70/EZ s druge strane. Zbog istih razloga treba u tom kontekstu izbjegavati dvostruko obavješćivanje. Nadalje, Komisija i nadležna nacionalna tijela moraju koordinirati svoje djelovanje u okviru odbora koji je posebno odgovoran za aspekt održivosti. Komisija osim toga mora 2009. ponovno provjeriti moguće uključivanje drugih uporaba biomase i modalitete povezane s tom uporabom.

(69)

Sve veća potražnja za pogonskim biogorivima i drugim tekućim biogorivima na svjetskoj razini te poticanje uporabe pogonskih i drugih tekućih biogoriva predviđenih ovom Direktivom ne bi smjeli prouzročiti uništavanje bioraznolikih zemljišta. Te neobnovljive izvore čija je važnost za cjelokupno čovječanstvo priznata u različitim međunarodnim instrumentima potrebno je očuvati. Za potrošače u Zajednici bilo bi, osim toga, s moralnog stajališta neprihvatljivo da povećana uporaba pogonskih i drugih tekućih biogoriva prouzroči uništavanje bioraznolikih zemljišta. Iz tih je razloga potrebno odrediti kriterije održivosti koji će osigurati da pogonska i druga tekuća goriva imaju pravo na poticaje samo ako se može jamčiti da ne potječu iz bioraznolikih područja ili, u slučaju područja zaštićene prirode ili zaštićenih područja za očuvanje rijetkih, ranjivih ili ugroženih ekosustava ili vrsta, kad odgovarajuće nadležno tijelo dokaže da proizvodnja sirovine ne utječe na njih negativno. Na temelju kriterija održivosti šuma se smatra bioraznolikom kad je riječ o prašumi u skladu s definicijom kojom se koristi Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u svojoj Globalnoj procjeni šumskih resursa kojima se koriste zemlje širom svijeta pri izvješćivanju o opsegu prašuma ili kad je zaštićena nacionalnim zakonom o zaštiti prirode. Potrebno je uključiti površine na kojima se skupljaju nešumski proizvodi koji nisu od drva, ako je utjecaj čovjeka neznatan. Ostale vrste šuma kako ih definira FAO, npr. prirodne šume, poluprirodne šume i nasadi ne bi se smjele smatrati prašumama. Nadalje, uzimajući u obzir visoku bioraznolikost određenih travnjaka, umjerenih i tropskih, uključujući visoko bioraznolike savane, stepe, šikare i prerije, biogoriva proizvedena iz sirovina koje potječu s tih površina ne bi smjela imati pravo na poticaje predviđene ovom Direktivom. Komisija mora utvrditi odgovarajuće kriterije i geografski raspon za definiranje visoko bioraznolikih travnjaka u skladu s najboljim raspoloživim znanstvenim spoznajama i odgovarajućim međunarodnim normama.

(70)

Ako se zemljište s velikim zalihama ugljena u tlu ili vegetaciji prenamijeni za preradu sirovina za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva, dio pohranjenog ugljena oslobađa se općenito u atmosferu, što dovodi do stvaranje ugljikova dioksida. Posljedični negativni utjecaj na stakleničke plinove može uništiti pozitivan utjecaj (katkad i u velikoj mjeri) koji na njih imaju pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva. Ukupne učinke ugljikova dioksida takve prenamjene mora se stoga uzeti u obzir pri izračunu uštede emisija stakleničkih plinova određenih pogonskih i drugih tekućih biogoriva. To je potrebno kako bi se osiguralo da se pri izračunu uštede emisija stakleničkih plinova uzimaju u obzir svi učinci uporabe pogonskih i drugih tekućih biogoriva.

(71)

Pri izračunu utjecaja prenamjene uporabe zemljišta na stakleničke plinove gospodarski bi subjekti morali moći upotrijebiti stvarne vrijednosti za zalihe ugljika povezane s uporabom referentnog zemljišta i zemljišta nakon prenamjene. Moraju također moći upotrijebiti standardne vrijednosti. Rad Međuvladina panela o klimatskim promjenama primjerena je podloga za te standardne vrijednosti. Taj rad nije trenutačno izražen u obliku koji gospodarski subjekti mogu neposredno primijeniti. Komisija stoga mora pripremiti smjernice o tom radu koje će poslužiti kao temelj za izračun promjena zaliha ugljika za potrebe ove Direktive, uključujući takve promjene za pošumljene površine sa zastorom krošnje između 10 i 30 % savana, šikara i prerija.

(72)

Uputno je da Komisija razvije metodologije procjene utjecaja isušivanja tresetišta na emisije stakleničkih plinova.

(73)

Zemljište se ne smije prenamijeniti za proizvodnju biogoriva ako se gubitak zalihe ugljika nakon prenamjene, uzimajući u obzir nužnost kojom se mora rješavati pitanje klimatskih promjena, ne može u razumnom roku uravnotežiti uštedom emisija stakleničkih plinova radi proizvodnje pogonskih biogoriva ili drugih tekućih biogoriva. To bi gospodarskim subjektima uštedjelo nepotrebna opterećujuća istraživanja i spriječilo prenamjenu zemljišta s velikim zalihama ugljika koje bi se pokazalo neprihvatljivim za proizvodnju sirovina za pogonska biogoriva ili druga tekuća biogoriva. Evidencije zaliha ugljika na svjetskoj razini ukazuju na to da močvarna tla i trajno pošumljivane površine sa zastorom krošnje većim od 30 % treba uključiti u tu kategoriju. Pošumljene površine sa zastorom krošnje između 10 i 30 % treba također uključiti, osim ako ne postoje dokazi da je zaliha ugljika u njima dovoljno niska da opravdava njihovu prenamjenu u skladu s propisima iz ove Direktive. Upućivanje na močvarna tla treba uzeti u obzir definiciju propisanu Konvencijom o močvarama koje imaju međunarodnu važnost, posebno kao stanište močvarnih ptica, koja je donesena 2. veljače 1971. u Ramsaru.

(74)

Namjena je poticaja predviđenih ovom Direktivom veća proizvodnja pogonskih biogoriva ili drugih tekućih biogoriva širom svijeta. Pogonska biogoriva ili druga tekuća biogoriva izrađena od sirovina proizvedenih u Zajednici moraju se uskladiti i sa zahtjevima zaštite okoliša Zajednice za poljoprivredu, uključujući i zahtjeve koji se odnose na zaštitu kakvoće podzemnih i površinskih voda, te sa socijalnim zahtjevima. Postoji, međutim, zabrinutost da se pri proizvodnji pogonskih biogoriva ili drugih tekućih biogoriva u nekim trećim zemljama neće poštovati minimalni zahtjevi zaštite okoliša ili socijalni zahtjevi. Stoga je uputno poticati razvoj višestranih i dvostranih sporazuma i dobrovoljnih međunarodnih ili nacionalnih programa koji uzimaju u obzir bitne aspekte zaštite okoliša i socijalne aspekte kako bi se poticala održiva proizvodnja pogonskih biogoriva ili drugih tekućih biogoriva širom svijeta. Ako takvih sporazuma ili programa nema, države članice moraju zahtijevati da gospodarski subjekti izvješćuju o tim pitanjima.

(75)

Zahtjeve za sustav održivosti za uporabu biomase za dobivanje energije, osim pogonskih biogoriva ili drugih tekućih biogoriva, mora analizirati Komisija 2009. uzimajući pritom u obzir potrebu za upravljanjem izvorima biomase na održiv način.

(76)

Kriteriji održivosti bit će učinkoviti samo ako dovode do promjene ponašanja tržišnih subjekata. Te će se promjene dogoditi samo ako pogonska biogoriva ili druga tekuća biogoriva koja ispunjavaju te kriterije određuju premiju cijene za razliku od onih koji ih ne ispunjavaju. U skladu s metodom masene bilance za provjeravanje ispunjavanja kriterija, postoji fizička povezanost između proizvodnje pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva koja ispunjavaju kriterije održivosti te uporabe pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva u Zajednici, koja omogućuje odgovarajuću ravnotežu između ponude i potražnje i osigurava cjenovnu premiju koja je veća nego u sustavima u kojima ta povezanost ne postoji. Kako bi se osigurala prodaja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva koja ispunjavaju kriterije održivosti po višoj cijeni, mora se primijeniti metoda masene bilance za provjeru ispunjavanja kriterija. To omogućuje očuvanje cjelovitosti sustava i istodobno sprečava nerazumno opterećivanje industrije. Treba, međutim, preispitati druge metode provjere.

(77)

Kada je to potrebno, Komisija mora uzeti u obzir Milenijsku procjenu ekosustava koja sadržava podatke korisne za očuvanje barem onih područja koja u izvanrednim okolnostima osiguravaju osnovne ekosustavne usluge, npr. zaštitu slivnih područja i kontrolu erozije.

(78)

Uputno je pratiti utjecaj uzgajanja biomase, npr. radi promjene namjene tla, uključujući posredno širenje obrađivanih površina, uvođenje invazivnih neautohtonih vrsta i drugih učinaka na bioraznolikost te učinke na proizvodnju hrane i lokalni napredak. Komisija mora uzeti u obzir sve izvore informacija, uključujući zemljovid organizacije FAO o područjima pogođenim glađu. Biogoriva se moraju promicati tako da potiču veću poljoprivrednu proizvodnju i uporabu degradiranih zemljišta.

(79)

U interesu je Zajednice poticati razvoj višestranih i dvostranih sporazuma i dobrovoljnih međunarodnih ili nacionalnih programa koji postavljaju norme za proizvodnju održivih pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva i koji potvrđuju da proizvodnja pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva ispunjava te norme. Stoga je potrebno predvidjeti mogućnost da se prizna da ti sporazumi ili programi omogućuju pouzdane dokaze i podatke, pod uvjetom da ispunjavaju odgovarajuće standarde održivosti, jasnoće i neovisne revizije.

(80)

Potrebno je propisati jasna pravila za izračun emisije stakleničkih plinova iz pogonskih biogoriva ili drugih tekućih biogoriva i njihovih usporedivih fosilnih goriva.

(81)

Pri izračunu emisije stakleničkih plinova potrebno je uzeti u obzir suproizvode koji nastaju pri proizvodnji i uporabi goriva. Metoda supstitucije pogodna je za potrebe analize politike, ali ne i za regulaciju pojedinačnih gospodarskih subjekata i pojedinačnih pošiljaka goriva namijenjenih prometu. U tom je slučaju najpogodnije primijeniti metodu raspodjele energije jer je jednostavna za primjenu, vremenski predvidiva, na najmanju moguću mjeru svodi kontraproduktivne poticaje i daje rezultate koji su općenito usporedivi s onima proizvedenim supstitucijskom metodom. Za potrebe analize politike Komisija u svojemu izvješćivanju mora dati rezultate dobivene primjenom supstitucijske metode.

(82)

Kako bi se izbjeglo nerazmjerno administrativno opterećenje, mora se sastaviti popis zadanih vrijednosti za uobičajene proizvodne procese za dobivanje biogoriva te se taj popis mora ažurirati i proširivati kad novi pouzdani podaci postanu dostupnima. Gospodarski subjekti morali bi imati pravo zahtijevati razinu uštede emisija stakleničkih plinova za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva utvrđena tim popisom. Kad je zadana vrijednost uštede emisija stakleničkih plinova iz proizvodnog procesa ispod tražene minimalne razine uštede emisija stakleničkih plinova, od proizvođača koji žele pokazati usklađenost s tom minimalnom razinom treba zahtijevati da pokažu da su stvarne emisije iz proizvodnog procesa niže od onih pretpostavljenih u izračunu zadanih vrijednosti.

(83)

Uputno je da se podaci upotrijebljeni u izračunu zadanih vrijednosti dobiju od neovisnih, znanstvenih stručnih izvora i da se prema potrebi ažuriraju kako ti izvori napreduju u svojem radu. Komisija treba te izvore poticati da pri ažuriranju svojeg rada uzimaju u obzir emisije iz uzgajanja, učinke regionalnih i klimatoloških uvjeta, učinke uzgajanja primjenom održivih poljoprivrednih metoda i metoda organskog uzgoja i znanstvenog doprinosa proizvođača u Zajednici i u trećim zemljama te u civilnom društvu.

(84)

Kako bi se spriječilo poticanje uzgajanja sirovina za pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva na mjestima u kojima bi to dovelo do visoke emisije stakleničkih plinova, uporaba zadanih vrijednosti za uzgajanje mora se ograničiti na područja u kojima se takav učinak može sigurno isključiti. Međutim, kako bi se spriječilo nerazmjerno administrativno opterećenje, uputno je da države članice utvrde nacionalne ili regionalne prosječne vrijednosti za emisije nastale zbog uzgoja sirovina, uključujući i one prouzročene uporabom umjetnih gnojiva.

(85)

Globalna potražnja za poljoprivrednim proizvodima raste. Dio te povećane potražnje zadovoljit će se povećanjem količine zemljišta namijenjenog poljoprivredi, npr. sanacijom zemljišta koje je bilo potpuno degradirano ili snažno onečišćeno i stoga se u postojećem stanju ne može upotrebljavati u poljoprivredne svrhe. Programom održivosti mora se poticati uporaba saniranog degradiranog zemljišta jer će poticanje proizvodnje pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva doprinijeti rastu potražnje za poljoprivrednim proizvodima. Čak iako se sama biogoriva proizvode uporabom sirovina iz tla koje se obrađuje, neto povećanje potražnje za usjevima prouzročeno poticanjem biogoriva može dovesti do neto povećanja obrađenog područja. To bi moglo utjecati na zemljišta s visokim zalihama ugljika, što bi za posljedicu imalo štetne gubitke zaliha ugljika. Kako bi se taj rizik ublažio, potrebno je uvesti popratne mjere za poticanje povećane stope proizvodnje na zemljištu koje se već obrađuje za usjeve, uporaba degradiranog zemljišta i donošenje zahtjeva za održivošću koji su usporedivi sa zahtjevima iz ove Direktive za potrošnju biogoriva u Zajednici i drugim zemljama koje upotrebljavaju biogoriva. Komisija mora izraditi konkretnu metodologiju kako bi na najmanju moguću mjeru smanjila emisije stakleničkih plinova koje prouzročuju posredne promjene uporabe zemljišta. S tim u vezi Komisija mora na temelju najboljih raspoloživih znanstvenih dokaza analizirati ponajprije uključivanje faktora posredne promjene uporabe zemljišta u izračun emisije stakleničkih plinova te potrebu poticanja održivih biogoriva koja na najmanju moguću mjeru svode utjecaj promjene uporabe zemljišta i poboljšavaju održivost biogoriva s obzirom na posrednu promjenu uporabe zemljišta. Pri razvijanju te metodologije Komisija se mora, inter alia, pozabaviti mogućim posrednim promjenama namjene zemljišta koje proizlaze iz biogoriva proizvedenog od materijala neprehrambene celuloze i drvne celuloze.

(86)

Kako bi se omogućilo ostvarivanje odgovarajućeg tržišnog udjela biogoriva, potrebno je osigurati stavljanje na tržište mješavine s većom koncentracijom biodizela u dizelu nego što je to predviđeno normom EN590/2004.

(87)

Kako bi se osiguralo da biogoriva s kojima je obujam upotrijebljenih osnovnih sirovina raznolikiji postanu ekonomski rentabilna, ta se biogoriva moraju posebno ponderirati u okviru nacionalnih obveza za biogoriva.

(88)

Redovito izvješćivanje potrebno je kako bi se osigurala stalna usredotočenost na napredak u razvoju energije iz obnovljivih izvora na nacionalnoj razini i na razini Zajednice. Za nacionalne akcijske planove za energiju iz obnovljivih izvora koje moraju predložiti države članice potrebno je zahtijevati jedinstven model. Takvi bi planovi mogli uključiti analizu predviđenih troškova i koristi od planiranih mjera, mjere koje se odnose na potrebno širenje ili jačanje postojeće mrežne infrastrukture, analizu troškova i koristi za razvoj energije iz obnovljivih izvora koja premašuje razinu predviđenu okvirnim smjernicama, informacije o nacionalnim programima potpore i informacije o nacionalnom iskorištavanju energije iz obnovljivih izvora u novim i obnovljenim zgradama.

(89)

Pri izradi svojih sustava potpore države članice mogu poticati uporabu biogoriva koje daje dodatne koristi, uključujući koristi od raznolikosti koju osiguravaju biogoriva proizvedena od otpadaka, ostataka, neprehrambene celuloze, drvne celuloze i algi te nenavodnjavanih biljaka koje rastu u sušnim područjima za borbu protiv dezertifikacije (pretvaranja tla u pustinjsko), uzimajući na odgovarajući način u obzir različite troškove proizvodnje energije iz tradicionalnih biogoriva, s jedne strane, i biogoriva koja omogućuju dodatne koristi, s druge strane. Države članice mogu poticati ulaganja u istraživanje i razvoj u vezi s tim i drugim tehnologijama obnovljive energije koje tek s vremenom postaju konkurentne.

(90)

Pri provedbi ove Direktive potrebno je na odgovarajući način uzeti u obzir odredbe Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti pri odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, ponajprije način na koji se provode u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o pristupu javnosti informacijama o okolišu (16).

(91)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (17).

(92)

Komisija ponajprije mora imati ovlasti prilagoditi metodološka načela i vrijednosti potrebne za procjenu jesu li kriteriji održivosti u odnosu na pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva ispunjeni, prilagoditi energetski sadržaj goriva namijenjenih uporabi u prometu, tehničkom i znanstvenom napretku, utvrditi kriterije i geografski raspon za utvrđivanje visoko bioraznolikih travnjaka te odrediti definicije za jako degradirano ili onečišćeno zemljište. Kako su to opće mjere namijenjene izmjeni nebitne elemente ove Direktive, inter alia, dodavanjem novih nebitnih elemenata, one se moraju donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(93)

One odredbe Direktive 2001/77/EZ i Direktive 2003/30/EZ koje se preklapaju s odredbama ove Direktive treba brisati u zadnjemu mogućem trenutku pri prijenosu ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Odredbe koje se odnose na ciljeve i izvješćivanje za 2010. moraju ostati na snazi do kraja 2011. Stoga je potrebno Direktivu 2001/77/EZ i Direktivu 2003/30/EZ na odgovarajući način izmijeniti.

(94)

Budući da mjere predviđene člancima od 17. do 19. također utječu na funkcioniranje unutarnjeg tržišta usklađivanjem kriterija održivosti koja za ispunjavanje ciljeva ove Direktive moraju ispunjavati pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva i tako olakšati u skladu s člankom 17. stavkom 8. trgovinu među državama članicama pogonskim biogorivima i drugim biogorivima koja ispunjavaju te uvjete, te se mjere temelje na članku 95. Ugovora.

(95)

Program održivosti ne smije onemogućiti državama članicama da u svojim nacionalnim programima potpore uzmu u obzir više proizvodne troškove pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva čije su koristi veće od najmanjih predviđenih programom održivosti.

(96)

Budući da opće ciljeve ove Direktive, tj. ostvarivanje 20 %-tnog udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u Zajednici i 10 %-tnog udjela energije iz obnovljivih izvora u potrošnji energije u sektoru prometa u svakoj državi članici do 2020. države članice ne mogu ostvariti u dovoljnoj mjeri i koji se stoga zbog opsega mjera bolje ostvaruju na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenom u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, određenim u istom članku, ova Direktive ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(97)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (18) države članice potiče se da za sebe i u interesu Zajednice sastave i objave vlastite tablice koje pokazuju, koliko je to moguće, korelaciju između ove Direktive i mjera za njezino prenošenje,

(a)

„energija iz obnovljivih izvora” znači energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj. vjetroenergija, solarna energija, aerotermalna energija, geotermalna energija, hidrotermalna energija te energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin;

(b)

„aerotermalna energija” znači energija pohranjena u obliku topline u zraku;

(c)

„geotermalna energija” znači energija pohranjena u obliku topline ispod tvrde zemljine površine;

(d)

„hidrotermalna energija” znači energija pohranjena u obliku topline u površinskim vodama;

(e)

„biomasa” je biorazgradiv dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnog i životinjskog podrijetla), šumarstva i s njima povezanih proizvodnih djelatnosti uključujući ribarstvo i akvakulturu te biorazgradiv udio industrijskog i komunalnog otpada;

(f)

„konačna bruto potrošnja energije” znači energetski proizvod isporučen za energetske potrebe industriji, prometu, kućanstvima, sektoru usluga uključujući i javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, uključujući potrošnju električne energije i topline koju upotrebljava energetski sektor za proizvodnju električne energije i topline te uključujući gubitke električne energije i topline u distribuciji i prijenosu;

(g)

„daljinsko grijanje” ili „daljinsko hlađenje” znači distribucija toplinske energije u obliku pare, vruće vode ili pothlađenih tekućina iz centralnog izvora proizvodnje putem mreže u više zgrada ili na više lokacija radi korištenja za zagrijavanje ili hlađenje prostora ili procesa;

(h)

„tekuće biogorivo” znači tekuće gorivo koje se koristi za energetske svrhe, osim za promet, uključujući električnu energiju i energiju za grijanje i hlađenje proizvedenu iz biomase

(i)

„biogorivo” znači tekuće ili plinovito biogorivo namijenjeno prometu proizvedeno iz biomase;

(j)

„jamstvo o podrijetlu” znači elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem kupcu da je određeni udio ili količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora kako to zahtijeva članak 3. stavak 6. Direktive 2003/54/EZ;

(k)

„program potpore” znači svaki instrument, program ili mehanizam koji primjenjuje država članica ili skupina država članica koji potiče uporabu energije iz obnovljivih izvora smanjenjem troškova te energije, povećanjem cijene po kojoj se može prodati ili povećanjem količine nabavljene energije na temelju obveze koja se odnosi na obnovljivu energiju ili na drugi način. To uključuje, ali se ne ograničuje na, investicijsku pomoć, oslobađanje od poreza ili njegovo smanjenje, povrat poreza, programe potpore koji obvezuju na uporabu obnovljive energije uključujući programe koji primjenjuju zelene certifikate i neposredne programe zaštite cijena uključujući tarife za opskrbu energijom i plaćanje premija;

(l)

„obveza povezana s obnovljivom energijom” znači nacionalni program potpore kojim se od proizvođača energije zahtijeva da u svoju proizvodnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora, kojim se od dobavljača energije zahtijeva da u svoju isporuku uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora ili kojim se od potrošača energije zahtijeva da u svoju potrošnju uključe određeni udio energije iz obnovljivih izvora. To uključuje programe u okviru kojih se ti zahtjevi mogu ispuniti uporabom zelenih certifikata;

(m)

„stvarna vrijednost” znači ušteda emisije stakleničkih plinova za neke ili za sve faze specifičnog proizvodnog procesa biogoriva izračunana u skladu s metodologijom iz dijela C Priloga V.;

(n)

„tipična vrijednost” znači procjena reprezentativne uštede emisije stakleničkih plinova za postupak proizvodnje određenog pogonskog biogoriva;

(o)

„zadana vrijednost” znači vrijednost koja proizlazi iz tipične vrijednosti primjenom prethodno utvrđenih faktora i koja se, pod okolnostima navedenim u ovoj Direktivi, primjenjuje umjesto stvarne vrijednosti.

(a)

programe potpore;

(b)

mjere suradnje između različitih država članica i između država članica i trećih zemalja za ostvarivanje svojih nacionalnih općih ciljeva u skladu s člancima od 5. do 11.

(a)

pri izračunu nazivnika, tj. ukupne količine energije potrošene u prometu za potrebe prvog podstavka, uzimaju se u obzir samo benzin, dizel, biogoriva iskorištena u cestovnom i željezničkom prometu i električna energija;

(b)

pri izračunu brojnika, tj. količine energije iz obnovljivih izvora potrošene u prometu za potrebe prvog podstavka, uzimaju se u obzir sve vrste energije iz obnovljivih izvora iskorištene u svim oblicima prometa;

(c)

pri izračunu doprinosa električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora i iskorištene u svim vrstama električnih prijevoznih sredstava za potrebe točaka (a) i (b), države članice mogu odlučiti upotrebljavati ili prosječni udio električne energije iz obnovljivih izvora u Zajednici ili udio električne energije iz obnovljivih izvora energije u svojoj državi izmjeren dvije godine prije predmetne godine. Nadalje, pri izračunu potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora u svim vrstama električnih cestovnih vozila smatra se da je potrošnja dva i pol puta veća od energetskog sadržaja električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije.

(a)

procijenjenim viškom pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora uspoređenim s okvirnim smjernicama koji se može prenijeti u druge države članice u skladu s člancima od 6. do 11. te procijenjene mogućnosti za zajedničke projekte do 2020.;

(b)

procijenjenom potražnjom za energijom iz obnovljivih izvora koja se osim domaće proizvodnje do 2020. zadovoljava i drugim sredstvima

(a)

konačne bruto potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora energije;

(b)

konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje; i

(c)

konačne bruto potrošnje energije iz obnovljivih izvora u prometu.

(a)

odbija se od količine energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica koja obavlja prijenos zahtjeve iz članka 3. stavaka 1. i 2.;

(b)

dodaje se količini energije iz obnovljivih izvora koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica kojoj se prenosi zahtjeve iz članka 3. stavaka 1. i 2.

(a)

opis predloženog postrojenja ili podatke o obnovljenom postrojenju;

(b)

podatke o udjelu ili količini električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje proizvedene u postrojenju koji se smatra dijelom općeg nacionalnog cilja druge države članice;

(c)

podatke o državi članici za koju se izdaje obavijest;

(d)

podatke o razdoblju, izražene u cijelim kalendarskim godinama, u kojem se električna energija ili energija za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koju proizvedi postrojenje smatra dijelom općeg nacionalnog cilja druge države članice.

(a)

ukupnu količinu električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koju je tijekom te godine proizvelo postrojenje na koje se odnosi obavijest iz članka 7.;

(b)

količinu električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koju je tijekom godine proizvelo postrojenje koje se smatra dijelom općeg nacionalnog cilja druge države članice u skladu s uvjetima obavijesti.

(a)

odbija se od količine električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica koja je izdala obavijest u skladu sa stavkom 1. postavljene zahtjeve;

(b)

dodaje količini električne energije ili energije za grijanje ili hlađenje iz obnovljivih izvora energije koja se uzima u obzir pri ocjenjivanju ispunjava li država članica koja je dobila obavijest u skladu sa stavkom 2. postavljene zahtjeve.

(a)

električna energija upotrijebljena je u Zajednici; taj se uvjet smatra ispunjenim kad:

(b)

električnu energiju u okviru zajedničkog projekta iz stavka 1. proizvodi novoizgrađeno postrojenje koje je počelo s radom nakon 25. lipnja 2009. ili postrojenje s povećanim kapacitetom koje je obnovljeno nakon tog datuma;

(c)

za količinu električne energije proizvedene i izvezene iz programa potpore treće zemlje odobrena je samo investicijska pomoć.

(a)

izgradnja spojnih vodova započela je do 31. prosinca 2016.;

(b)

spojne vodove nije moguće pustiti u rad do 31. prosinca 2020.;

(c)

spojne vodove je moguće pustiti u rad do 31. prosinca 2022.;

(d)

nakon što se spojni vodovi puste u rad primjenjuje se za izvoz električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u Zajednicu u skladu sa stavkom 2.;

(e)

uporaba se odnosi na zajednički projekt koji ispunjava kriterije iz stavka 2. točaka (b) i (c) i koji će primjenjivati spojne vodove nakon što budu pušteni u pogon te na količinu električne energije koja nije veća od količine koja će se izvoziti u Zajednicu nakon što spojni vodovi započnu s radom.

(a)

opis predloženog postrojenja ili podatke o obnovljenom postrojenju;

(b)

podatke o udjelu ili količini električne energije koju je proizvelo postrojenje i koje se smatra dijelom nacionalnog općeg cilja države članice te, ovisno o zahtjevima za povjerljivošću, odgovarajuće financijske podatke;

(c)

podatke o razdoblju, u punim kalendarskim godinama, tijekom kojih je električna energija dio nacionalnog općeg cilja države članice;

(d)

pisanu potvrdu o prihvaćanju točaka (b) i (c) koju izdaje treća zemlja na čijemu će teritoriju postrojenje biti pušteno u rad te udio ili količinu električne energije proizvedene u postrojenju koju će za domaće potrebe upotrebljavati treća zemlja.

(a)

ukupnu količinu električne energije iz obnovljivih izvora energije koju je tijekom te godine proizvelo postrojenje pogon na koje se odnosi obavijest iz članka 9.;

(b)

količinu električne energije iz obnovljivih izvora energije koju je tijekom godine proizvelo postrojenje koje se smatra dijelom općeg nacionalnog cilja u skladu s uvjetima obavijesti iz članka 9.;

(c)

dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 9. stavka 2.

(a)

obave statistički prijenos određenih količina energije iz obnovljivih izvora iz jedne države članice u drugu državu članicu u skladu s člankom 6.; ili

(b)

utvrde pravilo distribucije koje usuglase države članice sudionice i prema kojemu se energija iz obnovljivih izvora dodjeljuje tim državama članicama. O tome se pravilu Komisija obavješćuje najkasnije tri mjeseca nakon završetka prve godine u kojoj je pravilo na snazi.

(a)

jasno određene rokove za donošenje odluka o zahtjevima za planiranje i gradnju, ovisno o razlikama među državama članicama koje se odnose na njihov administrativni ustroj i organizaciju, odgovarajuće nadležnosti nacionalnih, regionalnih i lokalnih administrativnih tijela za postupke izdavanja odobrenja, certificiranja i izdavanja dozvola uključujući i područje prostornog planiranja;

(b)

dostupnost, na odgovarajućoj razini, podnositeljima zahtjeva sveobuhvatnih informacija o obradi zahtjeva za izdavanje odobrenja, certificiranja i izdavanje dozvola za postrojenja s obnovljivom energijom te o raspoloživoj pomoći;

(c)

pojednostavnjene i brze administrativne postupke na odgovarajućoj administrativnoj razini;

(d)

objektivnost, transparentnost i razmjernost propisa kojima se uređuje izdavanje odobrenja, certificiranje i izdavanje dozvola, te da nediskriminiraju podnositelje zahtjeva i da u cijelosti uzimaju u obzir specifičnosti pojedinih tehnologija obnovljive energije;

(e)

transparentnost i ovisnost o troškovima administrativnih troškova koje plaćaju potrošači, planeri, arhitekti, građevinari te instalateri i dobavljači opreme i sustava;

(f)

uvođenje pojednostavnjenih i manje složenih postupaka za izdavanje odobrenja, uključujući i putem jednostavne obavijesti, ako to omogućuje mjerodavni regulatorni okvir, za manje projekte i za decentralizirane uređaje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kad je to potrebno.

(a)

energetski izvor iz kojeg je energija proizvedena te datum početka i završetka proizvodnje;

(b)

odnosi li se na:

(c)

naziv, lokacija, vrsta i kapacitet postrojenja u kojem je energija proizvedena;

(d)

je li i, ako jest, u kojoj je mjeri postrojenje imalo koristi od investicijske potpore, je li i, ako jest, u kojoj je mjeri jedinicu energije potpomogao na bilo koji drugi način nacionalni program potpore te vrsta programa potpore;

(e)

datum kad je postrojenje započelo s radom;

(f)

datum i država izdavanja i jedinstveni identifikacijski broj.

(a)

države članice osiguravaju da operatori prijenosnog sustava i operatori distribucijskog sustava na svojem državnom području jamče prijenos i distribuciju električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije;

(b)

države članice također predviđaju prvenstvo pristupa ili zajamčeni pristup mrežnom sustavu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije;

(c)

države članice osiguravaju da operatori prijenosnog sustava pri odašiljanju električne energije iz postrojenja za proizvodnju energije, daju prednost pogonima koji proizvode energiju iz obnovljivih izvora kad to omogućuje sigurno djelovanje nacionalnog elektroenergetskog sustava te kad je utemeljeno na transparentnim i nediskriminacijskim kriterijima. Države članice osiguravaju da se poduzmu odgovarajuće mjere povezane s mrežom i tržištem kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri smanjilo ograničavanje električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije. Ako se radi osiguranja sigurnosti nacionalnog elektroenergetskog sustava i pouzdanosti opskrbe energijom poduzmu mjere koje znatno ograničavaju uporabu obnovljivih izvora energije, države članice dužne su osigurati da odgovorni operatori sustava izvješćuju nadležno regulatorno tijelo o tim mjerama te navedu koje korektivne mjere namjeravaju poduzeti kako bi spriječili neodgovarajuća ograničenja.

(a)

cjelovitu i podrobnu procjenu troškova povezanih s priključenjem mreži;

(b)

razumne i precizne rokove za zaprimanje i obradu zahtjeva za priključenjem mreži;

(c)

razumne okvirne rokove za svako predloženo priključenje mreži.

(a)

ocjenjivanje poštivanja zahtjeva iz ove Direktive koji se odnose na nacionalne ciljeve;

(b)

ocjenjivanje poštivanja obveza povezanih s uporabom obnovljive energije;

(c)

prihvatljivost za financijsku potporu za uporabu pogonskih biogoriva i drugih tekućih goriva.

(a)

prašume i drugog pošumljenog zemljišta, tj. šume i drugog pošumljenog zemljišta s autohtonim vrstama na kojem ne postoje očigledni znakovi djelovanja čovjeka i značajnijeg narušavanja ekoloških procesa;

(b)

područja koja su:

osim ako ne postoje dokazi da proizvodnja te sirovine nije utjecala na te svrhe zaštite prirode;

(c)

travnjaka s visokom bioraznovrsnošću koji je:

(a)

močvare, tj. zemljišta pokrivena vodom ili zasićena vodom trajno ili veći dio godine;

(b)

trajno pošumljena područja, tj. zemljišta koja obuhvaćaju više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje većim od 30 % ili drvećem koje taj prag mogu dosegnuti in situ;

(c)

zemljište koja obuhvaća više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i zastorom krošnje između 10 % i 30 % ili drvećem koje taj prag mogu dosegnuti in situ, osim ako se ne podastru dokazi da je zaliha ugljika površine prije i poslije prenamjene takva da su nakon primjene metodologije propisane u Prilogu V. dijelu C ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovog članka.

—

Konvenciju o obveznom ili prisilnom radu (br. 29.),

—

Konvenciju o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (br. 87.),

—

Konvenciju o primjeni načela o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje (br. 98.),

—

Konvenciju o jednakoj naknadi za muškarce i žene za rad jednake vrijednosti (br. 100.),

—

Konvenciju o ukidanju prisilnog rada (br. 105.),

—

Konvenciju o diskriminaciji vezano uz zapošljavanje i zanimanje (br. 111.),

—

Konvenciju o najnižoj dobi za zapošljavanje (br. 138.),

—

Konvenciju o zabrani i trenutnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (br. 182.).

—

Protokol iz Kartagene o biosigurnosti,

—

Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore.

(a)

određuje da se pošiljke sirovina ili biogoriva različitih svojstava održivosti mogu miješati;

(b)

zahtijeva da podaci o svojstvima održivosti i veličini pošiljaka iz točke(a) vrijede i za mješavinu; i

(c)

predviđa da je iznos svih pošiljaka odstranjenih iz mješavine opisan kao da ima ista svojstva održivosti, u istim količinama, kao i iznos pošiljaka dodan mješavini.

(a)

učinkovitosti sustava koji se primjenjuje za prosljeđivanje informacija o kriterijima održivosti; i

(b)

tome je li izvedivo i uputno uvesti obvezne zahtjeve u vezi zaštite zraka, tla ili vode, uzimajući pritom u obzir najnovije znanstvene dokaze i međunarodne obveze Zajednice.

(a)

kad je zadana vrijednost za uštede emisije stakleničkih plinova za proizvodni proces propisana u Prilogu V. dijelu A ili dijelu B i kad je el vrijednost za ta pogonska biogoriva i druga tekuća biogoriva izračunana u skladu s Prilogom V. dijelom C točkom 7. jednaka ili manja od ništice primjenom te zadane vrijednosti;

(b)

primjenom stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu V. dijelu C; ili

(c)

primjenom vrijednosti izračunane kao suma faktora formule iz Priloga V. dijela C točke 1. u kojoj se razvrstane zadane vrijednosti u Prilogu V. dijelu D ili dijelu E mogu upotrijebiti za neke faktore, a stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom navedenom u Prilogu V. dijelu C za sve druge faktore.

(a)

proizvedene izvan Zajednice;

(b)

proizvedene u Zajednici na područjima uvrštenima na popise iz stavka 2.; ili

(c)

dobivene iz otpada ili ostataka, osim ostataka u poljoprivredi, akvakulturi i ribarstvu.

—

metoda uzimanja u obzir otpadaka i ostataka,

—

metoda uzimanja u obzir suproizvoda,

—

metoda uzimanja u obzir kogeneracije, i

—

status suproizvoda dodijeljen ostacima poljoprivrednih proizvoda.

(a)

kad je doprinos faktora ukupnim emisijama malen, kad postoje manje razlike ili kad su troškovi ili poteškoće pri utvrđivanju stvarnih vrijednosti veliki, zadane su vrijednosti tipične vrijednosti uobičajenih proizvodnih procesa;

(b)

u svim drugim slučajevima zadane vrijednosti moraju biti konzervativne u usporedbi s uobičajenim proizvodnim procesima.

(a)

sektorski (električna energija, grijanje i hlađenje te promet) i ukupni udjeli energije iz obnovljivih izvora u prethodne dvije kalendarske godine te mjere poduzete i planirane na nacionalnoj razini za poticanje rasta energije iz obnovljivih izvora uzimajući u obzir okvirne smjernice iz Priloga I. dijela B u skladu s člankom 5.;

(b)

uvođenje i djelovanje programa potpore i drugih mjera za poticanje energije iz obnovljivih izvora i sve promjene u području mjera izvršene u vezi s mjerama iz nacionalnog akcijskog plana za obnovljivu energiju države članice te informacije o tome kako se električna energija koja prima potporu dodjeljuje krajnjim kupcima za potrebe članka 3. stavka 6. Direktive 2003/54/EZ;

(c)

kako država članica, kad je to potrebno, strukturira svoje programe potpore kako bi uzela u obzir primjenu uporabe obnovljive energije koja donosi dodatne koristi u odnosu na druge usporedive primjene, ali koja može imati veće troškove uključujući biogoriva proizvedena od otpadaka, ostataka, neprehrambene celuloze i drvne celuloze;

(d)

djelovanje sustava jamstava o podrijetlu za električnu energiju i grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i mjere donesene da se osigura pouzdanost i zaštita od prijevare sustava;

(e)

napredak učinjen u procjeni i poboljšanju administrativnih postupaka kako bi se uklonile regulatorne i neregulatorne prepreke razvoju energije iz obnovljivih izvora;

(f)

mjere poduzete da se osigura prijenos i distribucija električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije te poboljša okvir ili pravila za preuzimanje i podjelu troškova iz članka 16. stavka 3.;

(g)

razvoj u raspoloživosti i uporabi izvora biomase u energetske svrhe;

(h)

izmjene u cijeni sirovina i uporabi zemljišta u državi članici povezane s povećanom uporabom biomase i drugih oblika energije iz obnovljivih izvora;

(i)

razvoj i udio biogoriva proizvedenog od otpada, ostataka, neprehrambene celuloze i drvne celuloze;

(j)

procijenjeni utjecaj proizvodnje pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva na biološku raznolikost, izvore vode, kakvoću vode i kakvoću tla u državi članici;

(k)

procijenjena neto ušteda emisija stakleničkih plinova zbog uporabe energije iz obnovljivih izvora;

(l)

procijenjeni višak pri proizvodnji energije iz obnovljivih izvora u usporedbi s okvirnim smjernicama koji se može prenijeti u druge države članice te ocjena mogućnosti za zajedničke projekte do 2020.;

(m)

procijenjena potražnja za energijom iz obnovljivih izvora koja se ne može podmiriti domaćom proizvodnjom do 2020.; i

(n)

informacije o tome kako je procijenjen udio biorazgradivog otpada u otpadu koji se upotrebljava za proizvodnju energije te što je poduzeto da se te procjene poboljšaju i provjere.

(a)

osnovati jedinstveno administrativno tijelo nadležno za obradu zahtjeva za dobivanje odobrenja, certificiranje i izdavanje dozvola za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te pružanje pomoći podnositeljima zahtjeva;

(b)

osigurati automatsko odobravanje zahtjeva za planiranje i dozvole za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora ako tijelo nadležno za odobravanje ne odgovori u propisanom roku; ili

(c)

navesti geografske lokacije pogodne za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora pri planiranju uporabe zemljišta za uspostavljanje daljinskoga grijanja i hlađenja.

(a)

relativne prednosti različitih biogoriva za okoliš i njihove troškove, učinke uvozne politike Zajednice na njih, posljedice za sigurnost opskrbe te načine za ostvarivanje uravnoteženog pristupa između domaće proizvodnje i uvoza;

(b)

utjecaj povećane potražnje za biogorivom na održivi razvoj u Zajednici i u trećim zemljama te pritom uzima u obzir gospodarske i ekološke utjecaje uključujući utjecaje na biološku raznolikost;

(c)

mogućnost za znanstveno objektivan način definiranja geografskih područja veoma važnih za očuvanje biološke raznovrsnosti koja nije obuhvaćena člankom 17. stavkom 3.;

(d)

utjecaj povećane potražnje biomase na sektore koji upotrebljavaju biomasu;

(e)

raspoloživost biogoriva proizvedenih od otpada, ostataka, neprehrambene celuloze i drvne celuloze; i

(f)

posredne promjene uporabe tala u odnosu na sve proizvodne postupke.

(a)

bolju uporabu strukturnih fondova i okvirnih programa;

(b)

bolju i povećanu uporabu sredstava iz Europske investicijske banke i drugih javnih financijskih institucija;

(c)

bolji pristup rizičnom kapitalu ponajprije analizom mogućnosti uvođenja mehanizma za podjelu rizika za ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora u Zajednici slično inicijativi Globalnog fonda EU-a za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije koji je namijenjen trećim zemljama;

(d)

veću usklađenost financiranja na razini Zajednice i na nacionalnoj razini te drugih oblika potpore; i

(e)

usklađenije djelovanje za potporu inicijativama povezano s obnovljivim izvorima energije čiji uspjeh ovisi o djelovanju subjekata u više država članica.

(a)

pregledom najnižih pragova za uštedu emisija stakleničkih plinova koji će se primjenjivati od datuma navedenih u članku 17. stavku 2. podstavku 2. utemeljenom na procjeni rizika, uzimajući pritom u obzir ponajprije tehnološki razvoj, raspoložive tehnologije te raspoloživost prve i druge generacije biogoriva s visokom uštedom emisija stakleničkih plinova;

(b)

povezano s ciljem iz članka 3. stavka 4. pregledom:

(c)

procjenom provedbe ove Direktive, ponajprije s obzirom na mehanizme suradnje kako bi se osiguralo da se državama članicama omogući da i dalje koriste nacionalne programe potpore iz članka 3. stavka 3. i da ostvaruju nacionalne ciljeve iz Priloga I. u najboljem odnosu troškova i koristi, tehnološkog razvoja i zaključaka koje je moguće donijeti za ostvarivanje cilja od 20 % energije iz obnovljivih izvora na razini Zajednice.

—

za element iz točke (a) predlaže modifikaciju najmanje uštede emisija stakleničkih plinova iz te točke, i

—

za element u točki (c) predlaže odgovarajuće prilagodbe mjera suradnje predviđene ovom Direktivom kako bi se poboljšala njihova učinkovitost pri ostvarivanju ciljne vrijednosti 20 %. Takvi prijedlozi ne utječu na ciljnu vrijednost 20 % ni na nadzor država članica nad programima nacionalne potpore i mjera suradnje.

(a)

postupak pripreme prognoza i nacionalnih akcijskih planova za obnovljivu energiju;

(b)

učinkovitost mehanizama suradnje;

(c)

tehnološki razvoj u području energije iz obnovljivih izvora, uključujući razvoj uporabe biogoriva u komercijalnom zrakoplovstvu;

(d)

učinkovitost nacionalnih programa potpore; i

(e)

zaključci izvješća Komisije iz stavaka 8. i 9.

(a)

nacionalne akcijske planove za obnovljivu energiju država članica;

(b)

prognoze država članica iz članka 4. stavka 3. koje se što je prije moguće dopunjuju sažetkom Komisije o višku proizvodnje i očekivanoj potražnji iz uvoza;

(c)

ponude država članica za sudjelovanje u području statističkih prijenosa ili zajedničkih projekata nakon zahtjeva države članice o kojoj je riječ;

(d)

informacije iz članka 6. stavka 2. o statističkim prijenosima među državama članicama;

(e)

informacije iz članka 7. stavaka 2. i 3. i članka 9. stavaka 4. i 5. o zajedničkim projektima;

(f)

nacionalna izvješća država članica iz članka 22.;

(g)

izvješća Komisije iz članka 23. stavka 3.

N

=

referentna godina

QN(norm)

=

normalizirana električna energija proizvedena u svim hidroelektranama države članice u godini N za potrebe izračuna

Qi

=

količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim hidroelektranama države članice mjerena u GWh, pri čemu nisu uključeni crpno akumulacijski uređaji kod kojih se dio vode koji nije potreban crpi na veću visinu

Ci

=

ukupno instalirani kapacitet bez crpnih hidroelektrana države članice na kraju godine i mjerena u MW.

N

=

referentna godina

QN(norm)

=

normalizirana električna energija proizvedena u svim vjetroelektranama države članice u godini N za potrebe izračuna

Qi

=

količina električne energije stvarno proizvedene u godini i u svim vjetroelektrana države članice mjerena u GWh

Cj

=

ukupno instalirani kapacitet svih vjetroelektrana države članice na kraju godine j mjeren u MW

n

=

4 ili broj godina koje prethode godini N za koju su raspoloživi podaci za kapacitet i proizvodnju za državu članicu o kojoj je riječ, ovisno o tome što je niže.

1.

Certifikacijski ili kvalifikacijski postupak transparentan je i država članica ili tijelo koje je imenovala jasno ga je definiralo.

2.

Certificiranje instalaterskih uređaja na biomasu, toplinskih crpka, plitkih geotermalnih sustava i solarnih fotovoltnih i solarnih termalnih uređaja odvija se u skladu s akreditiranim programom osposobljavanja ili pružatelja usluga osposobljavanja.

3.

Akreditiranje programa osposobljavanja ili pružatelja usluga osposobljavanja obavljaju države članice ili administrativna tijela koja one imenuju. Akreditacijsko tijelo osigurava da program osposobljavanja koji nudi pružatelj usluge osposobljavanja ima kontinuitet i da vrijedi na regionalnoj ili nacionalnoj razini. Izvođač programa osposobljavanja mora imati odgovarajuće tehničke mogućnosti za izvođenje praktičnog dijela programa osposobljavanja, uključujući određenu laboratorijsku opremu ili odgovarajuće kapacitete za obavljanje praktičnog osposobljavanja. Izvođač osposobljavanja osim osnovnog osposobljavanja nudi i kraće tematske tečajeve za usavršavanje (za obnovu znanja), uključujući nove tehnologije kako bi se omogućilo doživotno učenje u postrojenjima. Pružatelj usluga osposobljavanja može biti proizvođač uređaja ili sustava, instituti ili udruženja.

4.

Osposobljavanje na temelju kojeg se instalateru dodjeljuje certifikat ili kvalifikacija je teorijska i praktična. Na kraju programa osposobljavanja instalater mora vladati vještinama i znanjem potrebnim za instaliranje odgovarajućih uređaja ili sustava kako bi se ispunile potrebe pouzdanosti i kakvoće izvedbe koje traži naručitelj i uzeli u obzir svi važeći propisi i standardi, uključujući oznake energetske učinkovitosti i znakove zaštite okoliša.

5.

Tečaj osposobljavanja završava ispitom koji je temelj za dodjelu certifikata ili kvalifikacije. Ispit uključuje praktičnu ocjenu uspješnosti pri instaliranju kotlova (bojlera) ili peći na biomasu, toplinskih crpka, plitkih geotermalnih uređaja, solarnih fotovoltnih ili solarnih termalnih uređaja.

6.

Sustavi certificiranja ili istovrijedni sustavi stjecanja kvalifikacija iz članka 14. stavka 3. uzimaju u obzir sljedeće smjernice:

E

=

ukupne emisije od uporabe goriva

eec

=

emisije od ekstrakcije ili uzgoja sirovina

el

=

godišnje emisije zbog promjene zaliha ugljika prouzročene promjenom uporabe zemljišta

ep

=

emisije od obrade

etd

=

emisije od prometa i distribucije

eu

=

emisije koje nastaju pri uporabi goriva

esca

=

uštede emisija iz akumulacije ugljika u tlu zbog boljega poljoprivrednoga gospodarenja

eccs

=

uštede emisija radi hvatanja i geološkog pohranjivanja ugljika

eccr

=

uštede emisija radi hvatanja i zamjene ugljika i

eee

=

uštede emisija od viška električne energije koji nastaje pri kogeneraciji.

EB

=

ukupne emisije od pogonskih biogoriva i drugih tekućih biogoriva i

EF

=

ukupne emisije od usporednog fosilnog goriva.

CO2

:

1

N2O

:

296

CH4

:

23

el

=

godišnje emisije stakleničkih plinova zbog promjena zaliha ugljika kao rezultat promjene uporabe zemljišta (mjereno kao masa ekvivalenta CO2 po jedinici energije biogoriva)

CSR

=

zaliha ugljika po jedinici površine povezana s referentnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). Referentna uporaba zemljišta je uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije dobivanja sirovina ovisno o tome što je kasnije

CSA

=

zaliha ugljika po jedinici površine povezana sa stvarnom uporabom zemljišta (mjerena kao masa ugljika po jedinici površine, uključujući tlo i vegetaciju). U slučaju kad se zaliha ugljika akumulira tijekom razdoblja duljeg od godine dana, vrijednost koja se pripisuje CSA je procijenjena zaliha po jedinici površine nakon 20 godina ili kad ljetina sazrije, ovisno o tome što je prije

P

=

produktivnost prinosa (mjerena kao energija iz pogonskog biogoriva ili drugog tekućeg biogoriva po jedinici površine godišnje) i

eB

=

dodana vrijednost 29 gCO2eq/MJ pogonskog biogoriva ili drugog tekućeg biogoriva ako je biomasa dobivena sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima navedenim u točki 8.

(a)

u siječnju2008. nije upotrebljavano u poljoprivredne ili druge svrhe; i

(b)

pripada u jednu od sljedećih kategorija:

(a)

„jako degradirano zemljište” znači zemljište koje je tijekom duljeg razdoblja bilo u većoj mjeri podložno zasoljavanju ili mu je nizak sadržaj organskih tvari i znatno je erodirano;

(b)

„jako onečišćeno” znači zemljište koje je nepogodno za uzgajanje hrane za ljude i hrane za životinje zbog onečišćenosti.

(a)

ciljni udio energije iz obnovljivih izvora u energetici 2020.;

(b)

predviđena smjernica za udio energije iz obnovljivih izvora u energetici;

(c)

ciljni udio energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje 2020.;

(d)

predviđena smjernica za udio energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje;

(e)

predviđena smjernica za udio energije iz obnovljivih izvora u prometu;

(f)

nacionalna okvirna smjernica iz članka 3. stavka 2. i Priloga I. dijela B.

(a)

pregled svih politika i mjera za poticanje uporabe energije iz obnovljivih izvora;

(b)

posebne mjere za ispunjavanje zahtjeva iz članaka 13., 14. i 16. uključujući potrebu širenja i jačanja postojeće infrastrukture kako bi se omogućilo uključivanje količina energije iz obnovljivih izvora potrebnih za ostvarivanje nacionalnog cilja do 2020.; mjere za ubrzavanje postupka izdavanja odobrenja; mjere za smanjivanje netehnoloških prepreka te mjere koje se odnose na članke od 17. do 21.;

(c)

programi potpore za poticanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u energetici koje primjenjuje jedna država članica ili više njih;

(d)

programi potpore za poticanje uporabe energije iz obnovljivih izvora za grijanje i hlađenje koje primjenjuje jedna država članica ili više njih;

(e)

programi potpore za poticanje uporabe energije iz obnovljivih izvora u prometu koje primjenjuje jedna država članica ili više njih;

(f)

posebne mjere o poticanju uporabe energije iz biomase, posebno za dobivanje nove biomase i pritom uzeti u obzir:

(g)

planiranu uporabu statističkih prijenosa među državama članicama i planirano sudjelovanje u zajedničkim projektima s drugim državama članicama i trećim zemljama:

(a)

očekivani ukupan doprinos svih tehnologija za dobivanje energije iz obnovljivih izvora pomoću kojih se trebaju ostvariti ciljevi za 2020. i okvirna smjernica za udjele energije iz obnovljivih izvora u energetici, grijanju i hlađenju te prometu;

(b)

očekivani ukupan doprinos mjera za energetsku učinkovitost i uštedu energije pri ostvarivanju obveznih ciljeva za 2020. i okvirna smjernica za udjele energije iz obnovljivih izvora u energetici, grijanju i hlađenju te prometu.

—

Qusable = procijenjena ukupna uporabljiva toplina uhvaćena toplinskim crpkama koje ispunjavaju kriterije iz članka 5. stavka 4., upotrijebljene na sljedeći način: uzimaju se u obzir samo toplinske crpke kod kojih je SPF > 1,15 * 1/η,

—

SPF = procijenjeni prosječni faktor sezonske učinkovitosti navedenih toplinskih crpka,

—

η je omjer između ukupne bruto proizvodnje električne energije i potrošnje primarne energije za proizvodnju električne energije i izračunava se kao prosjek EU-a utemeljen na podacima Eurostata.