11/Sv. 032

HR

Službeni list Europske unije

84

L 075/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.03.2008.

(1)

Komisija je 20. prosinca 2006. objavila obavijest (2) o pokretanju antidampinškog postupka u vezi s uvozom u Zajednicu koksa od kamenog ugljena u komadima promjera većeg od 80 mm (koks 80+) podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK). Komisija je 19. rujna 2007. Uredbom (EZ) br. 1071/2007 (3) (privremena Uredba) uvela privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz koksa 80 + podrijetlom iz NRK-a.

(2)

Napominje se da je postupak pokrenut na temelju zahtjeva koji su podnijela tri proizvođača iz Zajednice koji predstavljaju oko 40 % ukupne proizvodnje koksa 80 + u Zajednici. Napominje se da je u uvodnoj izjavi 2. privremene Uredbe naveden podcijenjeni podatak „više od 30 %”; međutim, nakon daljnjeg ispitnog postupka utvrđeno je da su podnositelji zahtjeva de facto predstavljali oko 40 % ukupne proizvodnje Zajednice.

(3)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 12. privremene Uredbe, ispitni postupak u vezi s dampingom i štetom obuhvatio je razdoblje od 1. listopada 2005. do 30. rujna 2006. (razdoblje ispitnog postupka ili RIP). U vezi s kretanjima koja su važna za procjenu štete, Komisija je analizirala podatke koji su obuhvaćali razdoblje od 1. siječnja 2003. do kraja RIP-a (razmatrano razdoblje).

(4)

Nakon uvođenja privremenih antidampinških pristojbi na uvoz koksa 80 + podrijetlom iz NRK-a, nekoliko zainteresiranih stranka dostavilo je komentare u pisanom obliku. Strankama koje su to zatražile također je omogućeno saslušanje.

(5)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Komisija je posebno pojačala ispitni postupak u vezi s aspektima interesa Zajednice. U vezi s tim, nakon uvođenja privremenih mjera obavljen je jedan dodatni posjet radi provjere u sljedećem trgovačkom društvu:

(6)

Osim toga, obavljeni su posjeti radi prikupljanja podataka u Europskom udruženju za ljevarstvo (CAEF) u Düsseldorfu u Njemačkoj. Kako bi se razjasnili određeni navodni problemi s provedbom, također je obavljen posjet carinskim tijelima u Antwerpenu u Belgiji te u Duisburgu u Njemačkoj.

(7)

Sve su stranke obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti uvođenje konačne antidampinške pristojbe na uvoz koksa 80 + podrijetlom iz NRK-a i konačna naplata iznosa osiguranih privremenom pristojbom. Nakon te objave također im je dano razdoblje unutar kojega su mogle podnijeti prigovor.

(8)

Pisani i usmeni komentari zainteresiranih stranaka razmotreni su i, prema potrebi, nalazi su na odgovarajući način promijenjeni.

(9)

U izostanku bilo kakvih komentara na dotični proizvod i istovjetni proizvod, potvrđuju se uvodne izjave 13. do 17. privremene Uredbe.

(10)

S obzirom na gore navedeno, konačno se zaključuje da su dotični proizvod i koks 80 + koji je proizveden i prodavan i analognoj zemlji, SAD-u, kao i koks koji industrija Zajednice proizvodi i prodaje na tržištu Zajednice istovjetni, u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(11)

U izostanku bilo kakvih komentara u vezi s razinom suradnje, odabirom analogne zemlje i utvrđivanja uobičajene vrijednosti, potvrđuju se uvodne izjave 18. do 28. privremene Uredbe.

(12)

Upućivanjem na usporedbu cijene, jedini izvoznik koji je surađivao prigovorio na to što je Komisija odbacila njegov zahtjev u pogledu dodatnog pregleda u izračunu dampinga, tvrdeći da je sličan zahtjev uzet u obzir za potrebe izračuna štete. Zahtjev je stoga prihvaćen, a uobičajena vrijednost je dodatno prilagođena.

(13)

Ocjena vrijednosti prilagodbe izvršene za razlike u fizičkim značajkama u privremenoj fazi preispitana je kako bi odražavala vrijednost razlika u pokazateljima kalorijske vrijednosti i veličini između proizvoda koji je proizveden u analognoj zemlji i kineskog izvezenog proizvoda.

(14)

U izostanku bilo kakvih drugih komentara u vezi s time, potvrđuju se uvodne izjave od 29. do 31. privremene Uredbe.

(15)

Utvrđena je konačna dampinška marža na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti franko tvornice s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom franko tvornice u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe. Nakon primjene prilagodbi iz uvodnih izjava 12. i 13., revidirana konačna dampinška marža na razini zemlje, izražena kao postotak cijene CIF-a na granici zajednice, neocarinjene, iznosi 61,8 %.

(16)

U izostanku bilo kakvih komentara u vezi s definicijom proizvodnje Zajednice i industrije Zajednice, potvrđuju se uvodne izjave 34. i 35. privremene Uredbe.

(17)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 36. privremene Uredbe, Komisija je nastavila sa svojim ispitnim postupkom posebno u pogledu jedne komponente potrošnje u Zajednici, to jest obujma uvoza tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, u vezi s tim nisu primljeni nikakvi novi i utemeljeni podaci. Stoga, u izostanku bilo kakvih argumenata bilo koje zainteresirane stranke koji bi doveli u pitanje metodu koja je korištena za utvrđivanje potrošnje u Zajednici, potvrđuju se uvodne izjave 36. i 37. privremene Uredbe.

(18)

Kako je određeno u uvodnim izjavama 36. i 41. privremene Uredbe, Komisija je nastavila sa svojim ispitnim postupkom u pogledu obujma uvoza i cijena tijekom razmatranog razdoblja. Napominje se da je u uvodnoj izjavi 42. privremene Uredbe došlo do administrativne pogreške budući da su od 2004. do RIP-a cijene smanjene za 43 %, a ne za 35 % kako je navedeno u toj uvodnoj izjavi.

(19)

Međutim, u vezi s obujmom uvoza i cijenama nisu primljeni nikakvi novi i utemeljeni podaci. Stoga, u izostanku bilo kakvih argumenata bilo koje zainteresirane stranke koji bi doveli u pitanje metodu koja je korištena za utvrđivanje obujma i cijene dotičnog uvoza, potvrđuju se uvodne izjave 38. i 42. privremene Uredbe.

(20)

Proizvođač izvoznik koji je surađivao i jedan korisnik tvrdili su da, kako bi se izvršio izračun sniženja na primjerenoj osnovi, prilikom usporedbe cijena koje naplaćuje industrija Zajednice za istovjetan proizvod i uvoznih cijena dotičnog proizvoda treba izvršiti prilagodbu cijena zbog razlika u fizičkim značajkama. Određeni proizvođači industrije Zajednice, s jedne strane, tvrdili su da iako u hipotetskoj situaciji koks 80 + nekih proizvođača Zajednice može jamčiti višu cijenu temeljenu na posebnim značajkama kvalitete, podaci koji su dostupni Komisiji utvrđuju da korisnici ne plaćaju višu cijenu za značajke bilje kvalitete, posebno u okružju nelojalno sniženih cijena zbog predatorskog dampinga. Prema tim proizvođačima industrije Zajednice, odluke o kupnji koje donosi industrija korisnika temelje se isključivo na cijeni kineskog proizvoda. Stoga, prilagodbe cijene zbog razlika u fizičkim značajkama nisu opravdane. Međutim, budući da provjereni podaci koje su dostavile zainteresirane stranke ukazuju da postoje razlike između vlažnosti, pepela, hlapljivog materijala i sadržaja sumpora u istovjetnom proizvodu i dotičnom proizvodu, što bi u uobičajenim tržišnim uvjetima moglo utjecati na cijene, zahtjev kineskog proizvođača koji je surađivao i korisnika je prihvaćen te je izvršena dodatna prilagodba cijene kako bi se u obzir uzele te razlike.

(21)

Nadalje, kako bi se dotični proizvod i koks 80 + koji proizvodi industrija Zajednice usporedili na istoj trgovinskoj razini, osim tih troškova koje su uvoznici u zajednicu imali poslije uvoza i koji su navedeni u uvodnoj izjavi 43. privremene Uredbe, izvršena je prilagodba cijene u izračunu nelojalnog sniženja cijene i za troškove istovara. Zbog jasnoće također se napominje da je prilagodba cijene za profitnu maržu nepovezanih uvoznika u izračunu nelojalnog sniženja cijene izvršena već u privremenoj fazi, iako to nije izričito navedeno u uvodnoj izjavi 43. privremene Uredbe. Ta je prilagodba cijene izvršena na temelju provjerene profitabilnosti koju je tijekom RIP-a u svoje financijske izvještaje uvrstio nepovezani uvoznik koji je surađivao, a kretala se u rasponu od 5-10 % (4).

(22)

Privremena marža nelojalnog sniženja cijena za NRK na odgovarajući je način izmijenjena i zaključuje se da je tijekom RIP-a dotični proizvod podrijetlom iz NRK-a prodavan u Zajednici po cijenama koje su nelojalno snižavale prodajne cijene industrije Zajednice, izraženo u postocima potonje, za 5,7 %.

(23)

U izostanku bilo kakvih novih i utemeljenih podataka ili argumenta u vezi s proizvodnjom, kapacitetom proizvodnje i stopama iskorištenosti kapaciteta, obujmom prodaje, tržišnim udjelom, rastom, zalihama, ulaganjima i visinom dampinške marže, potvrđuju se nalazi iz uvodnih izjava 46. do 50., 53. do 54. i 60. do 61. privremene Uredbe.

(24)

Prodajne cijene u Zajednici navedene u uvodnoj izjavi 51. privremene Uredbe ispravljene su i prikazane su u donjoj tablici. Zanemarive revizije ne utječu na zaključke donesene u vezi s prodajnim cijenama Zajednice u uvodnim izjavama 51. i 52. privremene Uredbe.

(25)

Izračun iznosa profitabilnosti kako je utvrđen u privremenoj Uredbi revidiran je te je pogreška ispravljena. Ispravan iznos, naveden u donjoj tablici, ne utječe na zaključke u vezi s općim trendom razvoja profitabilnosti industrije Zajednice, iako daje lošiju sliku stanja industrije Zajednice: profitabilnost industrije Zajednice dramatično je pada sa 16,2 % 2005. na – 3,8 % tijekom RIP-a. Nakon ispravka, prilagođen je i iznos povrata ulaganja (ROI), izraženog kao postotak dobiti od neto knjigovodstvene vrijednosti ulaganja. Brojčani podaci u vezi s novčanim tokom ostali su isti kao u privremenoj Uredbi, ali su zbog jasnoće navedeni u donjoj tablici.

(26)

U izostanku bilo kakvih novih komentara u vezi s tim, potvrđuju se zaključci o sposobnost industrije Zajednice za prikupljanje kapitala iz uvodne izjave 58. privremene Uredbe.

(27)

Brojčani podaci u vezi s produktivnošću radne snage industrije Zajednice navedeni u uvodnoj izjavi 59. privremene Uredbe također su ispravljeni i prikazani su u donjoj tablici. Ti ispravljeni brojčani podaci pokazuju da je produktivnost radne snage industrije Zajednice, izmjerena kao godišnja proizvodnja (u tonama) po osobi, malo porasla od 2003. do RIP-a. Osim toga, zbog jasnoće su u tablici navedeni i detaljniji podaci o godišnjim troškovima rada po zaposleniku nego u privremenoj Uredbi.

(28)

Nakon objave privremene Uredbe, jedan je korisnik tvrdio, upućujući na uvodne izjave 64. i 67. privremene Uredbe, da je Komisija svoje privremene zaključke o šteti — a posljedično i o uzročnosti — temeljila isključivo na navodno negativnom razvoju određenih pokazatelja tržišta u vrlo kratkom vremenskom razdoblju umjesto na procjeni štete tijekom razdoblja od tri do četiri godine, što je uobičajena praksa. Korisnik je taj argument temeljio na pretpostavci da industrija Zajednice nije pretrpjela nikakvu štetu do kraja 2005., budući da su prethodne mjere prestale vrijediti krajem 2005. Budući da je RIP završio u rujnu 2006., to bi značilo da bi se štetno stanje industrije Zajednice pokazao tek nakon nekoliko mjeseci 2006.

(29)

U vezi s tim, prvo se napominje da se uvodna izjava 64. privremene Uredbe, u kojoj se upućuje na razvoj određenih pokazatelja štete od 2005. do RIP-a, mora čitati u vezi s prethodnom uvodnom izjavom 63., u kojoj se komentira razvoj pokazatelja štete do 2005. Iz tih je uvodnih izjava privremene Uredbe o pokazateljima štete jasno da je Komisija slijedila svoju uobičajenu praksu i ispitala razvoj pokazatelja štete tijekom razdoblja od gotovo četiri godine, tj. od početka 2003. do rujna 2006. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 63., godina 2003. bila je iznimna godina na tržištu koksa 80+, što je posljedica male ponude na tržištu zbog malog uvoza iz NRK-a i zatvaranja nekih postrojenja koja su prethodno proizvodila koks 80 + u Zajednici. Iznimnu narav situacije na tržištu 2004., koja se i dalje odražavala u pokazateljima za sljedeću godinu, nije osporila nijedna zainteresirana stranka. Upravo zbog toga što se vršne razine 2004. i 2005. smatraju iznimnima Komisija je u ovom slučaju morala obratiti posebnu pažnju na razvoj pokazatelja štete između 2003. i RIP-a. Podsjeća se da su ključni financijski pokazatelji, posebno profitabilnost, dramatično pali ne samo od 2005. do RIP-a, već i u usporedbi 2003. i RIP-a.

(30)

Osim toga, treba napomenuti da bi izvlačenje bilo kakvih zaključaka o stanju industrije Zajednice na kraju 2005. iz činjenice da proizvođači u Zajednici nisu išli do kraja sa zahtjevom za reviziju nakon isteka prethodnih mjera bilo čista spekulacija.

(31)

Stoga se tvrdnja da je Komisija analizirala štetu samo u vezi s nekoliko mjeseci 2006. mora biti odbačena.

(32)

Gornji revidirani čimbenici, tj. profitabilnost, povrat ulaganja i produktivnost industrije Zajednice, ne utječu na trendove kako su određeni u privremenoj Uredbi. Također je i revidirana marža nelojalnoj sniženja cijene i dalje ostala poprilično iznad razine de minimis. Na temelju toga, smatra se da zaključci u pogledu materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice, kako su navedeni u privremenoj Uredbi, nisu promijenjeni. U izostanku bilo kakvih novih i utemeljenih podataka ili argumenata, oni se stoga konačno potvrđuju.

(33)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 22., konačno se zaključuje da su tijekom RIP-a prosječne cijene uvoza iz NRK-a nelojalno snižavale prosječne cijene industrije Zajednice za 22 %. Revizija marže nelojalnog sniženja cijena ne utječe na zaključke o učinku dampinškog uvoza iz uvodnih izjava 67. do 69. privremene Uredbe.

(34)

Jedan je korisnik tvrdio da razvoj događaja na tržištu nakon RIP-a pokazuje da je situacija koja je prevladavala tijekom RIP-a bila iznimna i da su nakon RIP-a cijene ponovno počele rasti. Taj je korisnik tvrdio da je privremeni pad cijena tijekom RIP-a uvelike bio posljedica nepovoljnog deviznog tečaja USD-a i EUR-a, činjenice da se na svjetskim tržištima cijene koksa 80 + općenito izražavaju u USD i poteškoća u prilagodbi cijene, o kojima se uglavnom pregovara jednom godišnje, novom stanju valuta. U vezi s tim napominje se da je ispitni postupak pokazao da se prodajne cijene proizvođača industrije Zajednice u EU-u uglavnom izražavaju ne u USD, već u EUR ili drugim europskim valutama. Nadalje, razvoj viših cijena nakon RIP-a koji je naveo taj korisnik, a koji bi se podudarao s još slabijim USD-om u usporedbi s EUR-om, ne podupire logiku argumenta da su padajuće cijene koksa 80 + bile posljedica negativnog trenda deviznog tečaja USD-EUR.

(35)

Jedan korisnik je naveo da se navodnu štetu industrije Zajednice uzrokovanu nižim cijenama uglavnom može pripisati agresivnoj politici određivanja cijena određenih europskih proizvođača koji su prodavali po cijenama nižima od kineskih uvoznih cijena. Međutim, ispitni postupak nije dao dokaze o općoj „agresivnoj politici određivanja cijena” među određenim europskim proizvođačima. Utvrđeno je da se tržišno natjecanje europskih proizvođača uglavnom odvija na regionalnim tržištima, a ne na razini Zajednice, budući da zbog znatnih transportnih troškova proizvođači uobičajeno prodaju u zemljopisno bližim područjima. Niže cijene koje su eventualno naplaćivali neki proizvođači stoga nisu prouzročili štetu drugim europskim proizvođačima. Štoviše, činjenica da postoji tržišno natjecanje između određenih europskih proizvođača ne znači da su cijene kineskog dampinškog uvoza prisilile te proizvođače da se međusobno snižavaju cijene više nego što bi to učinili u situaciji poštene konkurencije kineskih proizvođača i da prodaju po neodrživim cijenama.

(36)

Taj je korisnik također tvrdio da najveći su udio u povećanju potrošnje između 2003. i RIP-a imali proizvođači Zajednice, a ne kineski uvoz. Iako je to možda točno u apsolutnom smislu, to nije tako u relativnom smislu: ispitni postupak pokazao je da kineski izvoz, koji je 2003. imao tržišni udio od 24 %, zauzimao gotovo polovicu povećanja potrošnje od 2003. do RIP-a.

(37)

Isti korisnik također je ustvrdio da u okružju rastuće potrošnje industrija Zajednice nije mogla povećati svoj tržišni udio jer nije povećala svoj kapacitet proizvodnje. Stoga je povećanje potrošnje u zajednici morao zadovoljiti kineski uvoz. Međutim, na činjenicu da industrija zajednice nije povećala svoj kapacitet u skladu s rastućom potrošnjom može se gledati kao na posljedicu nesigurnog investicijskog okruženja koje je stvorio cjenovni pritisak kineskog dampinškog uvoza, a ne kao uzrok štete industrije Zajednice.

(38)

Napominje se da je industrija Zajednica tijekom 2003. imala neiskorišteni kapacitet od oko 120 000 tona, a iskorištavanje istog nije bilo ekonomski izvedivo zbog cjenovnog pritiska kineskog dampinškog uvoza. Nadalje, jedan proizvođač Zajednice značajno je smanjio svoju proizvodnju od 2005. do RIP-a, a nakon RIP-a prestao je s proizvodnjom koksa 80+. Specifična priroda ove industrije znači da privremeni prestanak proizvodnog procesa uništava proizvodnu opremu (peći) i da ponovno pokretanje zahtijeva velika dodatna ulaganja. U stanju na tržištu koje je karakteriziralo značajno smanjenje cijena, nije s ekonomskog stajališta bilo smisleno ulagati u ponovno pokretanje zatvorenih peći ili izgradnju novi.

(39)

Jedna zainteresirana stranka također je tvrdila da su troškovi rada bili glavni uzrok navodne štete industrije Zajednice. Međutim, ispitni postupak je pokazao da se opće povećanje broja zaposlenika u industriji Zajednice može pripisati samo jednom proizvođaču, koji je usporedno povećao svoju produktivnost. Ostali proizvođači industrije Zajednice održali su svoju razinu zaposlenosti prilično stabilnom iako su bili suočeni sa smanjenom proizvodnjom. To se može objasniti prirodom proizvodnog procesa te industrije, u kojem broj radnika koji su potrebni za održavanje proizvodnog objekta u pogonu ostaje praktički nepromijenjen, bez obzira posluje li trgovačko društvo punim kapacitetom ili manjim kapacitetom, koji pak uzrokuje smanjenje produktivnosti u skladu s proizvodnjom.

(40)

U svakom slučaju, čak i da su neki proizvođači industrije Zajednice imali nepotrebno više troškove rada prilikom smanjenja proizvodnje, to ne može biti značajan uzrok štete, s obzirom na minimalan učinak promjena u troškovima rada na ukupnu profitabilnost industrije Zajednice. Primjerice, povećanje troškova rada (1,8 milijuna EUR) objašnjava manje od jedan postotni bod gubitka ukupne profitabilnosti industrije Zajednice, koja je naglo pala s 16,2 % na – 3,8 % od 2005. do RIP-a (smanjenje dobiti od oko 39 milijuna EUR).

(41)

U vezi s cijenama sirovina kako su podrobnije opisane u uvodnoj izjavi 75. privremene Uredbe, napominje se da su revidirani izračuni pokazali da je tijekom razmatranog razdoblja osnovna sirovina korištena u proizvodnji koksa 80+, koksni ugljen, za industriju Zajednice predstavljao oko 60 % troškova proizvodnje koksa 80+.

(42)

Jedna zainteresirana stranka tvrdila je da su povećani troškovi glavne sirovine, koksnog ugljena, industriju zajednice pogodili relativno više nego kinesku industriju zbog lakšeg pristupa kineske industrije sirovini, što je industriju Zajednice učinilo nekonkurentnom čak i bez dampinškog uvoza. U vezi s tim prvo se napominje da se s obzirom na vrlo ograničenu suradnju od strane kineskih proizvođača izvoznika ne mogu donijeti nikakvi opći zaključci u pogledu lakoće pristupa sirovini od strane kineskih proizvođača izvoznika. Također se mora napomenuti da jedan proizvođač industrije, koji predstavlja značajan udio u ukupnoj proizvodnju industrije Zajednice, koristi lokalno nabavljen koksni ugljen. Osim toga, kako je već napomenuto u uvodnoj izjavi 76. privremene Uredbe, do RIP-a je industrija Zajednica mogla povećanje cijena sirovine prenijeti na prodajne cijene. Dodatno, treba također napomenuti da prema dostupnim informacijama o tržištu, i Kina djelomično koristi uvezene sirovine, a trenutačno uvozi značajne količine koksnog ugljena iz Australije.

(43)

Još je jedna zainteresirana stranka navela da je analiza uzročnosti netočna, budući da sumnja u to kako je industrija Zajednice, koja je bila profitabilna 2003., mogla pretrpjeti gubitke tijekom RIP-a i više nije mogla pokriti visoki trošak sirovina, iako je povećanje prodajnih cijena industrije Zajednice između 2003. i RIP-a bilo daleko značajnije od utjecaja povećanja cijena sirovina.

(44)

U vezi s tim napominje se da iako je točno da su prodajne cijene industrije Zajednice bile više tijekom RIP-a nego 2003. (vidjeti uvodnu izjavu 51. privremene Uredbe), cijene sirovine, koje su glavna komponenta troška proizvodnje, bili su proporcionalno još viši (vidjeti uvodnu izjavu 75. privremene Uredbe, kao i gornju uvodnu izjavu 41.). Tvrdnja je stoga odbačena.

(45)

U izostanku bilo kakvih dodatnih novih i utemeljenih podataka ili argumenata, potvrđuju se uvodne izjave 67. do 80. privremene Uredbe, uz iznimku revizije uvodnih izjava 67. i 75. kako je gore navedeno.

(46)

S obzirom na gore navedeno, potvrđuje se privremeni nalaz o postojanju uzročno-posljedične veze između materijalne štete koju je pretrpjela industrija Zajednice i dampinškog kineskog uvoza.

(47)

Komentari u vezi s potrebom uzimanja u obzir određenih važnih događaja nakon RIP-a primljeni su kako od određenih proizvođača industrije Zajednice tako i od proizvođača izvoznika koji je surađivao te korisnika. Ti se komentari posebno odnose na značajna povećanja tržišne cijene koksa 80 + i to u vezi s cijenom kineskog uvoza kao i u vezi s prodajnim cijenama industrije Zajednice.

(48)

Navedene zainteresirane stranke su povećanje uvoznih cijena pripisale uglavnom određenim mjerama koje je nedavno poduzela kineska vlada kako bi smanjila izvoz energetsko intenzivnih materijala, uključujući koks, kao što je povećanje izvoznih poreza i ograničeno dijeljenje izvoznih dozvola. Jedan je korisnik tvrdio da bi te mjere mogle biti dugotrajne s obzirom na strukturne promjene u kineskoj politici, pri čemu se polusirovi energetski proizvodi kao što je koks 80 + zadržavaju za domaće tržište kako bi stvorili lokalnu dodanu vrijednost. Proizvođači industrije Zajednice su, s druge strane, tvrdili da te trenutačna visoka razina cijene privremena i podliježe promjenama u svakom trenutku prema diskrecijskoj odluci vlade NRK-a. Isti je korisnik također tvrdio da je profitabilnost proizvođača Zajednice trenutačno na visokim razinama zbog značajno povećanih prodajnih cijena nakon razdoblja ispitnog postupka. Prema tom korisniku, prodajne cijene industrije Zajednice imaju dugoročni uzlazni trend zbog značajnog povećanja potrošnje u industriji kamene vune, izostanka bilo kakvih povećanja kapaciteta proizvodnje u EU-u i posebno dramatičnih promjena u kineskoj politici zbog kojih je značajno smanjen izvoz iz Kine.

(49)

U mjeri u kojoj je taj korisnik naveo da navodna dugotrajnost i. ograničenog kineskog izvoza; i ii. navodne visoke razine profitabilnosti industrije Zajednice negira opravdanje uvođenja antidampinških mjera, prvo se napominje da iako je točno da je kineska vlada poduzela mjere koje smanjuju izvoz energetsko intenzivnih materijala, nisu dostupni nikakvi podaci za donošenje zaključka o trajanju tih mjera. Upravo suprotno, iskustvo stečeno u prošlosti, posebno 2004. i 2005., pokazalo je da se politika utjecanja na izvoz može prilično brzo promijeniti. Drugo, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe, podaci o dampingu i šteti koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzimaju u obzir.

(50)

Međutim, značajna povećanja cijena kineskog uvoza koksa 80 + potvrđena su u uvodnoj izjavi 112. privremene Uredbe te su uzeta u obzir prilikom odabira najniže uvozne cijene (NUC) kao oblika mjere. Trend visokih uvoznih cijena iznad štetne razine koji se nastavio i nakon potvrde privremene Uredbe od strane objavljenih tržišnih izvješća i informacija dostupnih Komisiji o uvozu koksa 80 + iz NRK-a obavljenog nakon uvođenja privremenih mjera. Ta se okolnost ponovno odražava u odabiru predložene konačne mjere, najniže uvozne cijene, kako je određena u uvodnoj izjavi 75.

(51)

Određeni proizvođači industrije Zajednice tvrdili su da se visoke razine uvozne cijene nakon RIP-a mogu pripisati i prekooceanskim prijevoznim troškovima za rasuti teret, koji su značajno porasli nakon RIP-a, što je povećalo cijenu CIF-a dotičnog proizvoda. Tvrdili su da zbog toga što se najniža uvozna cijena utvrđuje na temelju CIF-a, ta cijena ne rješava problem uvoza po dampinškim cijenama, budući da uvozne cijene ispunjavaju NUC kada uključuju prekooceanski prijevoz tereta. U tom pogledu treba prvo napomenuti da se, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe, podaci o dampingu koji se odnose na razdoblje nakon razdoblja ispitnog postupka obično ne uzimaju u obzir. Osim toga, navedeni proizvođači industrije Zajednice nisu čak uspjeli objasniti kako bi, prema njima, navodna povećanja troškova prekooceanskog prijevoza tereta trebalo uzeti u obzir u vezi s tim.

(52)

Navedeni proizvođači industrije Zajednice također su tvrdili da NUC temeljen na trošku sirovine tijekom RIP-a ne uklanja na odgovarajući način štetu prouzročenu dampinškim uvozom, budući da će značajna povećanja troškova prekooceanskog prijevoza tereta utjecati na troškove glavne sirovine, koksnog ugljena, koji industrija Zajednice uglavnom dobavlja iz prekomorskih zemalja. U tom pogledu ponovno se napominje da se, u skladu s člankom 6. stavkom 1. Osnovne uredbe, podaci koji se odnose na razdoblje nakon RIP-a obično ne uzimaju u obzir. Osim toga, proizvođači industrije Zajednice nisu brojčano odredili učinak koji bi povećanje troškova prekooceanskog prijevoza tereta imalo na trošak industrije Zajednice za proizvodnju koksa 80+, osim što su dostavili neka objavljena tržišna izvješća o troškovima prekooceanskog prijevoza tereta. Ta izvješća, međutim, ne omogućuju dostatno detaljan izračun utjecaja na industriju Zajednice u cjelini, uzimajući u obzir posebno da proizvođači industrije Zajednice dobivaju svoju sirovinu iz više različitih izvora, a jedan od glavnih proizvođača industrije Zajednice neće osjetiti povećanje troškova prekooceanskog prijevoza tereta jer koristi lokalno nabavljenu sirovinu. Stoga argument proizvođača industrije Zajednice mora biti odbačen.

(53)

Osim komentara povezanih s razvojem događaja nakon RIP-a koji su razmotreni u uvodnim izjavama 47. do 50., jedan korisnik je također tvrdio da se analiza interesa industrije Zajednice za uvođenje mjera oslanja isključivo na nalaze u vezi s RIP-om, bez da odražava čitavo razdoblje ispit5nog postupka u vezi sa štetom. U vezi s tim, napominje se da analiza mogućih posljedica uvođenja ili neuvođenja antidampinških mjera za industriju Zajednice proizlazi iz analize štete, koju je Komisija, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 28. i 29., provela u vezi s razvojem pokazatelja štete tijekom čitavog razmatranog razdoblja. Ta tvrdnja je stoga odbačena.

(54)

U izostanku bilo kakvih novih i utemeljenih podataka ili argumenata u tom pogledu, potvrđuju se zaključci o interesu industrije Zajednice iz uvodnih izjava 82. do 84. privremene Uredbe.

(55)

U nedostatku bilo kakvih komentara uvoznika/trgovaca, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 85. do 87. privremene Uredbe.

(56)

U izostanku bilo kakvih novih i utemeljenih podataka ili argumenata u tom pogledu, potvrđuju se uvodne izjave 89. do 91. Osnovne uredbe. Posljedično, također se potvrđuje da će pristojba na razini marže nelojalnog sniženja cijene imati vrlo ograničen utjecaj na trošak proizvodnje proizvođača kamene vune koji je surađivao, s hipotetskim najvećim povećanjem od oko 1 %, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 98. privremene Uredbe.

(57)

Nakon privremene faze, Komisija je intenzivirala ispitni postupak u pogledu mogućeg utjecaja mjera na korisnike, posebno ljevaonice. U tu svrhu, od CAFA-a u nacionalnih udruženja za ljevarstvo zatraženi su dodatni podaci. Primljeni podaci potvrđuju privremeni nalaz, koji se temeljio na odgovorima korisnika u upitnicima kako je navedeno u uvodnim izjavama 93. i 94. privremene Uredbe, da je utjecaj koksa 80 + u ukupnom trošku proizvodnje ljevaonica relativno umjeren. I dok udio koksa 80 + u korisnikovim troškovima proizvodnje ovisi o proizvodu, utvrđeno je da je njegov raspon općenito između 2 % i 5 %.

(58)

U vezi s profitabilnošću ljevaonica navedenom u uvodnoj izjavi 93. privremene Uredbe, utvrđeno je da je njezin raspon između 2 % i 6 %. To je u skladu s podacima koje je dostavio CAEF, koji se temelje na studiji profitabilnosti 93 ljevaonica 2006., prema kojoj je prosječna profitabilnost ljevarske industrije bila 4,4 % (s prosječnom maržom od 2,8 % za ljevaonice koje proizvode za automobilski sektor i 6,4 % za one koje proizvode za strojarski sektor).

(59)

Gore navedeni dodatni podaci također potvrđuju privremene nalaze da će pristojba na razini marže nelojalnog sniženja cijene imati vrlo ograničen utjecaj na trošak proizvodnje ljevaonica, s hipotetskim najvećim povećanjem od oko 1 %. Napominje se da je za veliki broj ljevaonica uključenih u analizu iz uvodne izjave 93. privremene Uredbe taj postotak čak i poprilično ispod 1 %.

(60)

Neke zainteresirane stranke su, međutim, tvrdile da s obzirom na nisku prosječnu profitnu maržu europskih ljevaonica, one ne mogu izdržati značajna povećanja cijene koksa 80+, koja ne mogu prenijeti na svoje kupce. U vezi s tim napominje se da se ne može isključiti da neke ljevaonice možda ne mogu izdržati trenutačne razine cijene koksa 80+. Međutim, čini se da se povećanja cijene nakon RIP-a ne mogu pripisati antidampinškim mjerama, budući da je NUC uveden privremenom Uredbom poprilično ispod trenutačne razine tržišne cijene i budući da su povećanja cijena već započela prije uvođenja privremenih mjera.

(61)

Neki korisnici također su ponovili svoje ranije tvrdnje u vezi sa sigurnošću opskrbe koksom 80 + te su tvrdili da će mjere dramatično utjecati na industriju korisnika EZ-a, za koje koks 80 + predstavlja sirovinu od strateške važnosti. Međutim, istodobno su tvrdili da će antidampinške mjere samo neznatno, ako i uopće, utjecati na kineski uvoz. Štoviše, oblik i razina antidampinških mjera donesenih u ovom slučaju osmišljeni su kako bi funkcionirali kao sigurnosna mjera za industriju Zajednice, ali bez umjetnog narušavanja tržišta na štetu industrije korisnika. Ispitni postupak je pokazao da bilo kakav rizik nedostatka opskrbe, ako uopće, može proizlaziti iz moguće povećane domaće potražnje u Kini i trenutačne kineske politike smanjenja izvoza energetski intenzivnih materijala, a ne iz antidampinške mjere.

(62)

Gornja dodatna analiza interesa kupaca u Zajednici nije promijenila privremene zaključke u tom pogledu. Čak i ako bi se u određenim slučajevima teret mogao u potpunosti prenijeti na kupca/uvoznika, svaki negativni financijski učinak na potonje bi u svakom slučaju bio zanemariv. Na temelju toga, smatra se da zaključci u pogledu interesa Zajednice, kako su određeni privremenoj Uredbi, nisu promijenjeni. U izostanku bilo kakvih drugih komentara, oni se stoga konačno potvrđuju.

(63)

Profitna marža prije poreza korištena u privremenoj Uredbi za izračun razine uklanjanja štete temeljila se na prosječnoj profitnoj marži koju je ostvarila industrija zajednice tijekom razdoblja 2003.-2005., privremeno izračunatoj kao 15,3 % prometa. To se smatralo maržom dobiti prije poreza koju objektivno može ostvariti industrija te vrste u sektoru u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. u izostanku dampinškog uvoza.

(64)

Nekoliko zainteresiranih stranaka osporilo je privremeno korištenu razinu profitne marže. Jedan korisnik tvrdio je da je dobit od 15,3 % pretjerana, navodeći da su razine dobiti koje je 2004. i 2005. ostvarila industrija Zajednice bile iznimne i da su nastale u trenutku kada su nestašice kineskog koksa 80 + bile toliko značajne da su tada postojeće antidampinške mjere privremeno obustavljene. Taj je korisnik tvrdio da nije bilo valjanog opravdanja za korištenje značajno više profitne marže od one koja je korištena u prethodnom ispitnom postupku. Napominje se da je profitna marža korištena u konačnoj fazi prethodnog ispitnog postupka iznosila 10,5 %.

(65)

Kineski proizvođač izvoznik koji je surađivao ponovio je argument da je privremeno korištena profitna marža narušena velikom dobiti 2004. i 2005. koja je ostvarena zbog iznimnih tržišnih uvjeta. Proizvođač izvoznik tvrdio je da je koks 80 + osnovni proizvod i da bi dobit od 5 % bila više u skladu sa stopama dobiti koji su prethodno korišteni za osnovne proizvode.

(66)

Neki proizvođači industrije Zajednice su, s druge strane, tvrdili da profitna marža od 15,3 % nije prikladna za uklanjanje štete, budući da su navedeni proizvođači u povijesti ostvarivali više razine dobiti bez pada cijena zbog dampinškog uvoza. Tvrdili su da profitna marža od 15,3 % neće biti dostatna da proizvođačima Zajednice omogući ulaganja koja su potrebna kako bi se ispunile obvezne ekološke norme i obnovili ili ponovno pokrenuli zatvoreni proizvodni objekti. Tvrdilo se da će takvo obnova proizvodnje Zajednice omogućiti proizvođačima zajednice da zadovolje povećanju potražnju za koksom 80+. Međutim, dotični proizvođači Zajednice nisu dostavili točne brojčane podatke u vezi s razinom profitne marže koju bi oni smatrali opravdanom.

(67)

Prvo se napominje da je, s obzirom na revidirane nalaze u vezi s profitabilnošću iz uvodne izjave 25., utvrđeno da je ponderirana prosječna profitabilnost ostvarena u razdoblju 2003.-2005. zapravo iznosila 13,1 %, a ne 15,3 % kako je navedeno u uvodnoj izjavi 107. privremene Uredbe.

(68)

Drugo, metodologija koja je korištena za utvrđivanje razine uklanjanja štete ponovno je ispitana nakon primljenih komentara. Smatrano je da se godine korištene kao mjerilo mogu smatrati nereprezentativnima u uobičajenim okolnostima u mjeri da je 2004. bila iznimno dobra godina u smislu dobiti (15 %) zbog značajne nestašice kineskog koksa 80 + na tržištu. To iznimno stanje ponovno se pojavilo 2005. (16,2 %). S druge strane, industrija Zajednice je 2003. vjerojatno još uvijek bila u procesu oporavka od prošlog dampinga, što se odrazilo na ponešto nižoj profitnoj marži (8,1 %). Umjesto toga, ciljna dobit od 10,% korištena u prethodnom ispitnom postupku temeljila se na tri uzastopne godine (od 1995. do 1997.) u vremenu prije povećanog prodora kineskog uvoza na tržište. Stoga, čini se da bolje odražava profitabilnost koju ta vrsta industrije može ostvariti bez dampinškog uvoza.

(69)

U vezi s tvrdnjama određenih proizvođača Zajednice u pogledu profitne marže koja je potrebna za ulaganja, napominje se da je takav kriterij nevažan prilikom utvrđivanja razine uklanjanja štete. Profitna marža koja se koristi prilikom izračuna ciljane cijene koja će ukloniti dotičnu štetu mora biti ograničena na profitnu maržu na koju bi industrija Zajednica opravdano mogla računati u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, tj. bez dampinškog uvoza.

(70)

Na temelju gore navedenoga, zaključuje se da bi industrija zajednice opravdano mogla očekivati ostvarenje profitne marže od 10,5 % prije poreza bez dampi9nškog uvoza i ta je profitna marža korištena u konačnim nalazima.

(71)

Kineske uvozne cijene, kako su prilagođene za izračun nelojalnog sniženja cijena (vidjeti uvodne izjave 20. i 21.), uspoređene su, za RIP, s neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji je industrija Zajednice prodavala na tržištu Zajednice. Neštetna cijena izračunana je tako da se prodajna cijena industrije Zajednice prilagodila tako da odražava sada revidiranu profitnu maržu (vidjeti uvodnu izjavu 70.). Razlika koja je posljedica navedene usporedbe, izražena kao postotak ukupne uvozne vrijednosti CIF-a, iznosila je 25,8 %, tj. manje od utvrđene dampinške marže.

(72)

S obzirom da ni jedan proizvođač izvoznik nije zatražio individualni tretman, za sve izvoznike u NRK-u izračunata je jedinstvena razina uklanjanja štete za cijelu zemlju.

(73)

S obzirom na zaključke o dampingu, šteti, uzročnosti i interesu Zajednice, te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, treba uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na razini najniže utvrđene dampinške marže i marže štete, u skladu s pravilom niže pristojbe. U ovom slučaju, stopu pristojbe treba na odgovarajući način odrediti na razini utvrđene štete.

(74)

Na temelju gore navedenoga, konačna pristojba treba iznositi 25,8 %.

(75)

Privremenom Uredbom uvedena je antidampinška pristojba u obliku najniže uvozne cijene. S obzirom da su razmatranja u vezi s odabirom NUC-a kao oblika mjere iz uvodne izjave 112. privremene Uredbe još uvijek valjana, a u izostanku bilo kakvih komentara protiv tog odabira, potvrđuje se odabir NUC-a kao oblika mjere.

(76)

Kako je određeno u uvodnoj izjavi 117. privremene Uredbe. Komisija je dodatno analizirala izvedivost primjene sustava indeksiranja na NUC. U tu svrhu, Komisija je istražila različite mogućnosti indeksiranja, posebno razvoj cijene koksnog ugljena, glavne sirovine za koks 80+. Također, određeni proizvođači industrije Zajednice tvrdili su da bi NUC trebalo vezati uz trošak koksnog ugljena. Međutim, utvrđeno je da fluktuacije cijene koksa 80 + nisu dostatno objašnjene razvojem cijene koksnog ugljena ili bilo kakvog drugog glavnog ulaznog materijala. Stoga je odlučeno da NUC ne bi trebalo indeksirati.

(77)

Iznos najniže uvozne cijene proizlazi iz primjene marže štete na izvozne cijene korištene u izračunu razine uklanjanja štete tijekom RIP-a. Tako izračunata konačna najniža uvozna cijena iznosi 197 EUR po toni.

(78)

U izostanku bilo kakvih komentara o provedbi mjera, potvrđuju se uvodne izjave 114. do 116. privremene Uredbe.

(79)

Postojala je zabrinutost u pogledu primjenjivosti tih mjera u vezi s metodom mjerenja koksa za utvrđivanje udjela koksa 80 + i koksa 80– u miješanoj pošiljci. Ispitni postupak je pokazao da uvoznici koksa 80 + primjenjuju strože kriterije za, inter alia, veličinu i vlažnost i da po dolasku kupljenog proizvoda u Zajednicu uvoznik provodi kontrolna mjerenja kako bi se osiguralo poštovanje tih kriterija. Glavni korisnici koksa u EZ-u certificirani su prema ISO 9001:2000 ili sličnim sustavima za upravljanje kvalitetom koji za svaku pošiljku zahtijevaju potvrde o podrijetlu i potvrdu o sukladnosti. Takve potvrde o sukladnosti, koje potvrđuju i dimenzijske specifikacije, mogu zahtijevati i provedbena carinska tijela za potrebe provjere točnosti podataka navedenih na deklaraciji.

(80)

Dvije norme koje industrija primjenjuje su ISO 728:1995 i ISO 18238:2006 koje određuju metodu mjerenja i metodu odabira uzorka koksa koji će se mjeriti. Činjenica da uvozna industrija već primjenjuje te norme pokazuje da su te norme primjenjive i stoga važne za provedbu tih mjera.

(81)

S obzirom na visinu utvrđene dampinške marže i s obzirom na razinu štete koja je prouzročena industriji Zajednice, smatra se potrebnim da se konačno naplate iznosi u visini iznosa uvedenih konačnih pristojbi, osigurani privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena privremenom Uredbom. Budući da je konačna pristojba niža od privremene pristojbe, trebalo bi osloboditi privremeno osigurane iznose koji premašuju konačnu stopu antidampinške pristojbe,