11/Sv. 110

HR

Službeni list Europske unije

93

L 148/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

budući da srednjoročno i dugoročno osiguranje izvoznih kredita ima presudnu ulogu u međunarodnoj trgovini i predstavlja jedan od glavnih instrumenata trgovinske politike;

(2)

budući da srednjoročno i dugoročno osiguranje izvoznih kredita ima važnu ulogu u trgovini sa zemljama u razvoju i time potiče njihovu integraciju u svjetsko gospodarstvo, što predstavlja cilj razvojne politike Zajednice;

(3)

budući da razlike između službenih sustava srednjoročnog i dugoročnog osiguranja izvoznih kredita trenutačno na snazi u državama članicama u odnosu na glavne elemente pokrića, premija i polica pokrića mogu dovesti do poremećaja tržišnog natjecanja između poduzetnika u Zajednici;

(4)

budući da se čini primjerenim da mjere predviđene u ovoj Direktivi ne sežu dalje od onog što je potrebno za postizanje cilja usklađivanja koje je potrebno kako bi se osiguralo da se izvozna politika temelji na jedinstvenim načelima i da ne dolazi do poremećaja tržišnog natjecanja između poduzetnika u Zajednici;

(5)

budući da je, kako bi se smanjili postojeći poremećaji tržišnog natjecanja, poželjno da se različiti službeni sustavi osiguranja izvoznih kredita usklade na temelju jedinstvenih načela i na način kako bi činili sastavni dio zajedničke trgovinske politike, kako je predviđeno u članku 112. Ugovora;

(6)

budući da vlade (ili posebne institucije pod nadzorom vlada) pružaju programe jamstava ili osiguranja izvoznih kredita uz premijske stope koje nisu dovoljne za pokriće dugoročnih troškova i gubitaka poslovanja te se ti programi svrstavaju među zabranjene izvozne subvencije sukladno Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama sklopljenom u okviru Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini (1986. do 1994.) (1), a posebno u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) i stavkom (j) njegovog Priloga I.;

(7)

budući da bi premija koju naplaćuju osiguravatelji izvoznih kredita trebala odgovarati osiguranom slučaju;

(8)

budući da bi usklađivanje trebalo potaknuti suradnju između osiguravatelja kredita koji djeluju u ime ili uz podršku države te unaprijediti suradnju između poduzetnika u Zajednici kako je predviđeno člankom 130. Ugovora;

(9)

budući da su usklađenje i suradnja glavni i presudni čimbenici konkurentnosti izvoznika Zajednice na tržištima koja nisu tržišta Zajednice;

(10)

budući da Bijela knjiga Komisije o uspostavljanju unutarnjeg tržišta, koju je Europsko vijeće usvojilo u lipnju 1985. godine, naglašava važnost okruženja koje ubrzava suradnju između poduzetnika u Zajednici;

(11)

budući da je Vijeće Odlukom (2) od 27. rujna 1960. osnovalo Skupinu za koordinaciju politike na području osiguranja kredita, kreditnih jamstava i financijskih kredita;

(12)

budući da je 15. svibnja 1991. navedena Skupina za koordinaciju politike ovlastila stručnjake iz svake tadašnje države članice koji su, u svojstvu Stručne skupine za jedinstveno tržište iz 1992., 27. ožujka 1992., 11. lipnja 1993. i 9. veljače 1994. godine podnijeli izvješća koja su sadržavala niz prijedloga;

(13)

budući da je Vijeće Odlukom 93/112/EEZ (3) provelo u pravo Zajednice Sporazum OECD-a o smjernicama za službeno podupirane izvozne kredite;

(14)

budući da se Direktiva Vijeća 70/509/EEZ od 27. listopada 1970. o usvajanju zajedničke politike osiguranja kredita za srednjoročne i dugoročne poslove s kupcima iz javnog sektora (4) i Direktiva Vijeća 70/510/EEZ od 27. listopada 1970. o usvajanju zajedničke politike osiguranja kredita za srednjoročne i dugoročne poslove s kupcima iz privatnog sektora (5) trebaju zamijeniti ovom Direktivom;

(15)

budući da bi ovo početno usklađenje osiguranja izvoznih kredita trebalo smatrati korakom prema približavanju različitih sustava država članica,

—

Komisija odgađa primjenu mjera koje je donijela za razdoblje koje ne može biti dulje od mjesec dana od dana priopćenja,

—

Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom, može u roku utvrđenom u prvoj alineji donijeti drukčiju odluku.

(a)

Opća načela utvrđena u ovom Prilogu primjenjuju se na pokriće kreditnih poslova dobavljača s kupcima iz javnog ili privatnog sektora te za pokriće kreditnih poslova kupca sa zajmoprimcima iz javnog ili privatnog sektora.

(b)

Zajednička načela primjenjuju se na pokriće svih rizika kako je utvrđeno u točki 4. Unatoč tome, osiguravatelj može u svakom pojedinačnom slučaju odlučiti ograničiti pokriće samo na pojedine rizike.

(c)

Kada subjekt koji se u skladu s točkom 5. ovog Priloga smatra javnim jamči za sve obveze dužnika iz privatnog sektora u cijelosti i bezuvjetno, primjenjuju se zajednička načela za dužnike iz javnog sektora.

U smislu ovog Priloga, pojam „dužnik” znači kupac ili zajmoprimac kako je navedeno u točki 1. podtočki (a) ili njihov jamac s obzirom na osigurani posao.

(a)

Pojam „kredit dobavljača” primjenjuje se na komercijalni ugovor za izvoz robe i/ili usluga podrijetlom iz države članice sklopljen između jednog ili više dobavljača i jednog ili više kupaca, kojim se kupac ili kupci obvezuju platiti dobavljaču ili dobavljačima ugovorni iznos u novcu ili u obliku kredita.

(b)

Odredbe o pokriću za kredit dobavljača primjenjuju se u slučaju kada se pokriće odnosi na poduzeća s poslovnim nastanom u nekoj državi članici sukladno odredbama članka 58. Ugovora.

(c)

Ako se komercijalni ugovor financira sredstvima kredita kupcu ili nekim drugim financijskim aranžmanom, pokriće dano izvozniku za sam komercijalni ugovor vodi se odredbama o pokriću za kredite dobavljača.

(a)

Pojam „kredit kupcu” primjenjuje se na ugovor o zajmu između jedne ili više financijskih institucija i jednog ili više zajmoprimaca, kojim se financira komercijalni ugovor o izvozu robe i/ili usluga podrijetlom iz države članice, a kojim se jedna ili više kreditnih institucija obvezuju u ime jednog ili više kupaca odnosno zajmoprimaca na isplatu dobavljaču ili dobavljačima u novcu u skladu s glavnom transakcijom, a kupac ili kupci odnosno zajmoprimac ili zajmoprimci preuzimaju obvezu povrata sredstava kreditnoj instituciji ili institucijama u obliku kredita.

(b)

Odredbe o pokriću za kredit kupcu primjenjuju se u slučaju kada se pokriće pruža financijskim institucijama, neovisno o njihovom mjestu poslovnog nastana ili registracije, pod uvjetom da kredit kupcu predstavlja bezuvjetnu obvezu zajmoprimca na vraćanje duga, neovisno o izvršenju komercijalnog ugovora koji se financira.

(c)

Odredbe o pokriću za kredit kupcu primjenjuju se na pokriće pruženo financijskoj instituciji u pogledu prenosivih instrumenata koje ta financijska institucija propisno posjeduje i koje kupca treba platiti na temelju bilo kojeg dogovora o financiranju komercijalnog ugovora.

(a)

Poslovni rizik za dužnike iz privatnog sektora utvrđen je točkama 14., 15. i 16.

(b)

Politički rizik za dužnike iz privatnog sektora utvrđen je točkama 17. do 22., a za dužnike iz javnog sektora točkama 15. do 22.

(c)

Rizik proizvodnje utvrđen je točkom 6.b.

(d)

Kreditni rizik utvrđen je točkom 6.c.

(a)

Svaki subjekt koji, u bilo kojem obliku, predstavlja samu javnu vlast i koji ne može, sudski ili administrativno, biti proglašen insolventnim smatra se dužnikom iz javnog sektora. To može biti državni dužnik, tj. subjekt koji ima puno povjerenje države, npr. ministarstvo financija ili središnja banka, ili bilo koji drugi podređeni javni subjekt poput regionalnih, općinskih ili paradržavnih tijela ili drugih javnih institucija.

(b)

Prilikom procjene statusa dužnika osiguravatelj uzima u obzir:

(c)

Svi dužnici koji nisu dužnici iz javnog sektora u skladu s gore navedenim kriterijima smatraju se u načelu dužnicima iz privatnog sektora.

(a)

Pokriveni rizici su rizik gubitka koji proizlazi iz rizika proizvodnje i kreditnog rizika.

(b)

Gubitak koji proizlazi iz rizika proizvodnje nastaje u slučaju kada je izvršenje ugovornih obveza osiguranika ili proizvođača naručene robe suspendirano u razdoblju od šest uzastopnih mjeseci, pod uvjetom da je takva suspenzija izravno i isključivo uzrokovana nastankom jednog ili više pokrivenih slučajeva gubitka navedenih u točkama 14. do 22.

(c)

Gubitak koji proizlazi iz kreditnog rizika nastaje u slučaju kada osiguranik tijekom razdoblja od tri mjeseca nakon datuma dospijeća nije u mogućnosti naplatiti određeni iznos koji mu je dugovan u skladu s odgovarajućim komercijalnim ugovorom ili ugovorom o zajmu, pod uvjetom da je takvo neplaćanje uzrokovano izravno i isključivo nastankom jednog ili više pokrivenih slučajeva gubitka navedenih u točkama 14. do 22.

(d)

U slučaju kada je rizik vezan uz kredit kupcu bezuvjetno osiguran, osiguravatelj postupa u skladu s načelima i postupcima utvrđenim u točkama 32., 33. i točki 47. podtočki (a).

(a)

Pokriće rizika proizvodnje obuhvaća, u granicama ugovornog iznosa, trošak koji je osiguranik pretrpio ispunjavajući svoje ugovorne obveze ili proizvodnjom robe koja je predmet ugovora, uz uvjet da se takvi troškovi mogu propisno pripisati izvršenju ugovora.

Pokriće rizika proizvodnje ne uključuje:

(b)

Pokriće kreditnog rizika obuhvaća iznos (glavnicu i kamate) koje kupac duguje u skladu s komercijalnim ugovorom odnosno zajmoprimac u skladu s ugovorom o zajmu, uključujući i kamate koje nastaju nakon datuma dospijeća (kamate po dospijeću).

Pokriće kreditnog rizika isključuje iznose koji se odnose na kazne i naknadu štete koje je osiguranik platio dužniku.

(a)

U polici osiguranja kredita koju izdaje osiguravatelj izričito se utvrđuje postotak pokrića i osnovica za određivanje najvišeg iznosa odštete za koji osiguravatelj može biti odgovoran.

(b)

Ako osiguravatelj odobri postotak pokrića veći od 95 %, mora slijediti načela i postupke utvrđene u točkama 32., 33. i točki 47. podtočki (a).

(a)

U slučaju kredita kupcu pokriće proizvodi pravne učinke od dana stupanja na snagu ugovora o zajmu, pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti određeni u polici osiguranja kredita i ugovoru o zajmu.

(b)

U slučaju kredita dobavljača pokriće rizika proizvodnje proizvodi pravne učinke od dana stupanja na snagu komercijalnog ugovora, pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti određeni u polici osiguranja kredita i komercijalnom ugovoru.

(a)

sve radnje ili propusti osiguranika ili svake osobe koja djeluje u njegovo ime;

(b)

svaka odredba kojom se ograničavaju prava osiguranika, a koja je sadržana u ugovoru o zajmu, komercijalnom ugovoru ili bilo kojem drugom povezanom dokumentu, uključujući sve dokumente koji se odnose na uključena jamstva ili sigurnosne aranžmane;

(c)

svaki daljnji sporazum između osiguranika i dužnika nakon sklapanja ugovora o zajmu ili komercijalnog ugovora, kojim se sprječava ili odgađa plaćanje duga;

(d)

u slučaju kredita dobavljaču, svako neizvršenje podugovaratelja, suugovaratelja ili drugih dobavljača njihovih obveza, pod uvjetom da takvo neizvršavanje nije posljedica političkih događaja opisanih u uzrocima gubitka opisanim u točkama 17. do 22.

(a)

Odgodni rok odgovara razdoblju određenom za nastanak osiguranog slučaja utvrđenom u točki 6. podtočkama (b) i (c).

(b)

Odgodni rok za podnošenje odštetnog zahtjeva ne primjenjuje se:

(a)

Osiguranik ima pravo na naknadu po isteku odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva kako je određeno u točki 24., pod uvjetom da su ispunjeni svi preduvjeti za osiguranje i naknadu, da je zahtjev pravno valjan te da je osiguranik upravljao rizikom dužnom pažnjom.

(b)

Osiguravatelj ima pravo prenijeti na sebe prava osiguranika na temelju ugovora o zajmu ili komercijalnog ugovora.

(a)

Ako je pokriveni ugovor o zajmu ili komercijalni ugovor predmet bilateralnog međuvladinog sporazuma o restrukturiranju duga, osiguranik poštuje uvjete sporazuma o restrukturiranju duga u pogledu osiguranog i neosiguranog dijela tog ugovora o zajmu odnosno komercijalnog ugovora. Osiguranik pruža svu potrebnu pomoć osiguravatelju u izvršenju sporazuma o restrukturiranju duga.

(b)

Ako je osigurani iznos uključen u bilateralni međuvladin sporazum o restrukturiranju duga, osiguravatelj se po stupanju na snagu bilateralnog sporazuma može odreći jednomjesečnog roka predviđenog u točki 28.

—

odgovara pokrivenom riziku (rizik ulaganja u neku zemlju, rizik države, javni i/ili privatni rizik),

—

na odgovarajući način odražava opseg i kvalitetu dodijeljenog pokrića,

—

dostatna je za pokriće dugoročnih troškova i gubitaka poslovanja.

(a)

Premija se uplaćuje na naplativi iznos i temelji se, koliko je to moguće, referentnim vrijednostima minimalne premije. Referentne vrijednosti minimalne premije izražene su kao postoci referentne vrijednosti u slučaju kada se premija u cijelosti naplaćuje na datum osiguranja ili jamstva; za kreditni rizik ova referentna vrijednost iznosi najmanje iznos glavnice zajma odnosno (re)financiranog udjela komercijalnog ugovora, a za rizik proizvodnje iznos ukupne vrijednost ugovora umanjen za predujam.

(b)

U slučaju rizika proizvodnje naplativi iznos može se smanjiti na očekivani najveći gubitak.

(a)

Ukupni iznos premije dospijeva na datum izdavanja police osiguranja kredita ili jamstva kredita ili po punom stupanju na snagu ugovora ili ugovora o zajmu.

(b)

Premija se može plaćati u obrocima ili dodavanjem marže kamatnoj stopi, pod uvjetom da to, u neto sadašnjoj vrijednosti, odgovara iznosu premije iz gore navedene točke 38. podtočke (a).

(a)

S obzirom na veličinu i strukturalna gospodarska ograničenja, osiguravatelj temelji svoju politiku pokrića države na ocjeni rizika po državi, ukupnoj izloženosti riziku za svaku državu te strukturi portfelja rizika ulaganja u neku zemlju.

(b)

Prilikom utvrđivanja politike pokrića države, osiguravatelj vodi računa o klasifikaciji zemlje svakog dužnika.

(c)

Međutim, neovisno o klasifikaciji pojedine države, osiguravatelj može u svakom trenutku prekinuti ili ograničiti osiguranje poslovanja za određenu državu.

(a)

Vezano uz skupinu zemalja koje predstavljaju najmanji rizik, osiguravatelj u načelu ne ograničava svoju politiku pokrića.

(b)

Osiguravatelj može za ostale zemlje postavljati ograničenja svoje politike pokrića.

(c)

Osiguravatelj koji u načelu ne nudi pokriće za pojedinu zemlju ili određenu skupinu zemalja može, međutim, iznimno pokriti određene poslove zbog bilateralne politike, nacionalnog interesa ili u slučaju kada je dostatna količinom slobodno konvertibilne strane valute dostupna za dotični posao.

(d)

U pogledu zemalja iz gore navedene točke (b), osiguravatelj može odrediti ograničenja rizika, kumulativna ili alternativna, kao na primjer:

Osiguravatelji mogu također povećati premiju koja se primjenjuje.

Ispod ograničenja rizika za pojedinu zemlju u načelu nema ograničenja politike pokrića.

—

jamstvo za plaćanje i/ili prijenos središnje banke ili ministarstva financija dotične države,

—

neopozivi akreditiv ili bankovno jamstvo,

—

produljenje odgodnog roka za podnošenje odštetnog zahtjeva,

—

umanjenje postotka pokrića,

—

ograničenje pokrića za pojedine sektore djelatnosti ili pojedine vrste projekata.

(a)

Osiguravatelji na zajednička načela određena u poglavljima I., II. i III. primjenjuju sljedeće postupke.

(b)

Ovi postupci dopunjuju postupke uspostavljene Odlukom Vijeća 73/391/EEZ od 3. prosinca 1973. o postupcima savjetovanja i obavješćivanja u području osiguranja kredita, kreditnih jamstava i financijskih kredita (2).

—

godišnje obavješćivanje radi informiranja,

—

obavješćivanje radi odlučivanja,

—

ex ante obavješćivanje radi informiranja i

—

ex post obavješćivanje radi informiranja.

(a)

Krajem svake godine, međutim najkasnije do 30. travnja sljedeće godine, svaki osiguravatelj naknadno obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojim aktivnostima tijekom protekle godine. Ovo izvješće obuhvaća sve države dužnice i sadrži, za svaku od tih državu:

(b)

Početkom svake godine, najkasnije do 31. siječnja, svaki osiguravatelj obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojoj politici pokrića, uključujući vrstu i visinu gornjih granica, kao i o uvjetima koje osiguravatelj namjerava redovito primjenjivati na pokriće, kako je predviđeno ili primjenjivo u narednoj godini.

(a)

U slučaju konkurentnih ponuda izvoznika ili banaka Zajednice, uključeni osiguravatelj odgovara bez odlaganja na svaki zahtjev za dostavom informacija drugog uključenog osiguravatelja o statusu dužnika u pojedinom poslu, kako je određeno u točki 5.

(b)

U slučaju neslaganja u pogledu statusa dužnika, uključeni osiguravatelji daju podatke na raspolaganje ostalim osiguravateljima s ponudom za postizanje dogovora o sporazumno dogovorenom statusu.

(c)

Ako se osiguravatelji ne mogu sporazumjeti o statusu dužnika u roku od 10 radnih dana od podnošenja zahtjeva za dostavu informacija, uključeni osiguravatelji upućuju predmet s relevantnim informacijama Komisiji koja donosi odluku u skladu s postupkom utvrđenim u članku 4. ove Direktive.

(a)

Osiguravatelj koji odobravanjem povoljnijih uvjeta pokrića za pojedini posao ili za skup poslova, za pojedini sektor ili sektore, za pojedinu državu ili države ili za cjelokupni sustav, namjerava odstupiti od odredaba ovog Priloga, obavješćuje o svojoj namjeri ostale osiguravatelje i Komisiju najmanje sedam radnih dana prije stupanja takve odluke na snagu navodeći razloge namjeravanog odstupanja, npr. potrebu prilagodbe međunarodnoj konkurenciji, i navodeći odgovarajuću premijsku stopu koja će se naplaćivati.

(b)

Osiguravatelj koji namjerava naplatiti premiju nižu od one određene u njegovoj godišnjoj obavijesti u skladu s točkom 45. podtočkom (b) obavješćuje o svojoj namjeri ostale osiguravatelje i Komisiju najmanje sedam radnih dana prije stupanja njegove odluke na snagu.

(c)

Osiguravatelj koji na temelju obavijesti drugog osiguravatelja u skladu s gore navedenim podtočkama (a) i (b) namjerava odobriti povoljnije uvjete od prvog podnositelja obavijest obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojoj namjeri najmanje sedam radnih dana prije stupanja njegove odluke na snagu navodeći premijsku stopu koju namjerava naplatiti.

(d)

Osiguravatelj koji na temelju odredaba točke 41. podtočke (c) namjerava pokrivati poslove s dužnicima iz zemalja za koje obično ne nudi pokriće obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju o svojoj namjeri najmanje sedam radnih dana prije stupanja njegove odluke na snagu navodeći premijsku stopu koju namjerava naplatiti.

(a)

Osiguravatelj koji odobravanjem manje povoljnih uvjeta pokrića za pojedini posao ili za skup poslova, za pojedini sektor ili sektore, za pojedinu državu ili države ili za cjelokupni sustav, namjerava odstupiti od odredaba ovog Priloga treba najkasnije do 31. siječnja u skladu s tim obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju za prethodnu kalendarsku godinu.

(b)

Osiguravatelj koji odluči prilagoditi jedan ili više elemenata politike pokrića države određene u njegovoj godišnjoj obavijesti u skladu s točkom 45. podtočkom (b) u skladu s tim bez odlaganja obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju.

(c)

Osiguravatelj koji nastavno na obavijest u skladu s točkom 47. podtočkama (a) i/ili (b) odluči odobriti iste uvjete kao i prvi podnositelj obavijesti u skladu s tim bez odlaganja obavješćuje ostale osiguravatelje i Komisiju.

(d)

Svaki osiguravatelj bez odlaganja pruža detaljan odgovor na svaki zahtjev drugog osiguravatelja ili Komisije za pojašnjenjem ili dostavom podataka o svojim aktivnostima.