10/Sv. 004

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31996R2223

---

L 310/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.06.1996.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2223/96

od 25. lipnja 1996.

o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak213.,

uzimajući u obzir nacrt Uredbe koji je podnijela Komisija,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog monetarnog instituta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

(1)	budući da provedba i nadzor Ekonomske i monetarne unije zahtijevausporedive, ažurirane i pouzdane podatke o strukturi i razvoju gospodarskogstanja u svakoj državi i/ili regiji;

(2)	budući da Komisija mora sudjelovati u upravi Ekonomske i monetarne unije teVijeću podnosi izvješće o napretku koji su države članice postigle uispunjavanju svojih obveza za ostvarivanje Ekonomske i monetarneunije;

(3)	budući da su ekonomski računi osnovno sredstvo za analizu ekonomskesituacije u državi i/ili regiji, pod uvjetom da su sastavljeni na temeljujedinstvene skupine načela koja nisu podložna različitim tumačenjima;

(4)	budući da Komisija koristi agregate nacionalnih računa za upravne iposebice proračunske izračune Zajednice;

(5)

budući da je 1970. objavljen upravni dokument „Europski sustav integriranih ekonomskihračuna” (ESA), kojiobuhvaća područje uređeno ovom Uredbom, a samostalno ga je na vlastituodgovornost sastavio Statistički ured Europskih zajednica; budući da jespomenuti dokument rezultat višegodišnjeg rada Statističkog ureda Europskihzajednica, u suradnji s nacionalnim zavodima za statistiku država članica,čiji je cilj stvoriti sustav nacionalnih računa koji ispunjavaju zahtjeveekonomske i socijalne politike Europskih zajednica i da on predstavljaverziju Zajednice umjesto Sustava nacionalnih računa Ujedinjenih naroda kojije Zajednica upotrebljavala do tada;

(6)	budući da je 1979. objavljeno drugo izdanje tog dokumenta u svrhuažuriranja izvornog teksta (dalje u tekstu „ESA, drugo izdanje”) (4);

(7)	budući da je u veljači 1993. Statistička komisija Ujedinjenih narodausvojila novi Sustav nacionalnih računa (SNA) kako bi se postiglameđunarodna usporedivost rezultata iz svih država članica Ujedinjenihnaroda;

(8)	budući da bi se u slučaju računa okoliša trebalo obratiti pažnju napriopćenje Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 21. prosinca 1994. pod nazivom „Smjernice Europske unije o pokazateljimaokoliša i zelenog nacionalnog računovodstva”;

(9)	budući da Zajednica, na obostranu korist, surađuje s trećim zemljama, aposebno s onima iz Europskoga gospodarskog prostora (EGP);

(10)	budući da se Europski sustav računa mora uspostaviti radi ispunjavanjazahtjeva Ekonomske i monetarne unije i koji će se morati koristiti zakompilaciju nacionalnih i regionalnih računa utvrđenih zakonodavstvomZajednice;

(11)

budući da Komisija mora rezultate računa i tablica svih država članica, akoji su sastavljeni sukladno sustavu određenom ovom Uredbom, datikorisnicima na raspolaganje na točno određene datume, posebno glede praćenjaekonomske konvergencije i postizanja što veće usklađenosti ekonomskihpolitika država članica;

(12)	budući da sustav određen ovom Uredbom mora postupno zamijeniti sve ostalesustave kao referentni okvir zajedničkih standarda, definicija,klasifikacija i pravila za izradu računa država članica prema zahtjevimaZajednice, kako bi se postigla usporedivost rezultata između državačlanica;

(13)	budući da ti statistički rezultati moraju biti dostupni građanima, u skladus načelom transparentnosti;

(14)	budući da sustav koji je uspostavljen ovom Uredbom i predstavlja verzijuSNA prilagođenu ekonomskim strukturama država članica, treba slijeditiizgled SNA tako da se podaci Zajednice mogu uspoređivati s rezultatimanjezinih glavnih međunarodnih partnera;

(15)	budući da se datumi moraju grupirati prema široj kategoriji računa itablica i budući da se moraju obraditi te Komisiji na točno određene datumedostaviti samo oni podaci koji su ključni za ispunjavanje zahtjevaZajednice;

(16)	budući da se državama članicama koje objektivno ne mogu ispuniti rokove izove Uredbe radi obujma i veličine predmetnih računa, razine detalja izemljopisne pokrivenosti te situacije u tim državama članicama, iznimno iprivremeno mogu osigurati određena izvanredna razdoblja za prosljeđivanjepodataka;

(17)	budući da se naknadno treba donijeti odluka o načinu klasificiranja uslugafinancijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM);

(18)

budući da se sukladno načelu supsidijarnosti, jedino na razini Zajednicemože učinkovito provesti zadatak stvaranja zajedničkih statističkihstandarda radi usporedivosti rezultata te budući da svaka država članicaprovodi spomenute standarde pod nadzorom organizacija i institucija koje sunadležne za izradu službene statistike;

(19)

budući da je nužno uspostaviti postupak prilagodbe i ažuriranja odredabaove Uredbe u suradnji s Odborom Europske zajednice za statistički program(SPC), koji je uspostavljen Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (5); budući da se ovaj postupak prilagodbe ograničava na izmjene koje nepovećavaju vlastita sredstva;

(20)	budući da su se Odbor za statistički program i Odbor za monetarnu,financijsku i platnobilančnu statistiku (CMFB), uspostavljeni Odlukom91/115/EEZ (6), pozitivno izjasnili o nacrtu ove Uredbe;

(21)

budući da se Direktivom Vijeća 89/130/EEZ, Euratom od 13. veljače 1989. o usklađivanju izračunavanja bruto nacionalnogproizvoda u tržišnim cijenama (BNPtc) (7) određuje da je BNPtc usporediv jedino ako se primjenjuju definicijei pravila iz Europskog sustava integriranih ekonomskih računa, te budući dase Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1553/89 od 29.svibnja 1989. o konačnom jedinstvenom režimu ubiranja vlastitihsredstava koja proizlaze iz poreza na dodanu vrijednost (8), utvrđuje da se radi izračunavanja prosječne ponderirane stopePDV-a, transakcije koje su podložne porezu razvrstavaju na temeljunacionalnih računa, pripremljenih u skladu s Europskim sustavom integriranihekonomskih računa i budući da za spomenute instrumente treba, u kontekstuUredbe Vijeća (EZ) br. 3605/93 od 22. studenoga1993. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernogdeficita (9), Odluke Vijeća 94/728/EZ, Euratom od 31.listopada 1994. o sustavu vlastitih sredstava Europskihzajednica (10) i Odluke Vijeća 94/729/EZ od 31. listopada1994. o proračunskoj disciplini (11), osigurati prijelazno razdoblje za provedbu sustava utvrđenog ovomUredbom,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Svrha

1.   Svrha je ove Uredbe utvrditi Europski sustav računa 1995., u daljnjemtekstu „ESA 95”, predviđajući:

(a)	metodologiju zajedničkih standarda, definicija, klasifikacija iračunovodstvenih pravila koji se koriste pri izradi računa itablica radi uspoređivanja na razini Zajednice te rezultate kojise zahtijevaju na temelju uvjeta iz članka 3.;

(b)	program dostave računa i tablica izrađenih sukladno ESA-i 95,na točno određene datume za potrebe Zajednice.

2.   Uzimajući u obzir članke 7. i 8., ova se Uredba primjenjuje na sve akteZajednice koji se odnose na sustav ESA ili njegove definicije.

3.   Ova Uredba ne obvezuje države članice da pri izradi računa za vlastitepotrebe koriste ESA 95 sustav.

Članak 2.

Metodologija

1.   Metodologija ESA-e 95 iz članka 1. stavka 1. točke (a) utvrđena je u PriloguA.

2.   Izmjene metodologije ESA-e 95, kojima se pojašnjava i poboljšava njezinsadržaj, donose se odlukom Komisije u skladu s postupkom iz članka 4. poduvjetom da se ne mijenjaju osnovni koncepti, ne zahtijevaju dodatna sredstva zanjihovu provedbu i ne uzrokuje povećanje vlastitih sredstava.

3.   U skladu s relevantnim odredbama Ugovora, najkasnije do 31. prosinca 1997. Vijeće donosi odluku o uvođenju sustava zarazvrstavanje usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM), kakoje opisano u Prilogu I. Prilogu A. i po potrebi donosi potrebne mjere za njegovuprovedbu.

Članak 3.

Dostava Komisiji

1.   Države članice Komisiji (Statističkom uredu) dostavljaju račune i tablice izPriloga B. u vremenskom roku koji je naveden uz svaku tablicu.

Dodatna razdoblja koja su određenim državama članicama dodijeljena u skladus Prilogom B., istječu najkasnije 1. siječnja2005.

Nakon konzultacija s Odborom za statistički program, a najkasnije do 1. srpnja 2003. Komisija podnosi izvješće Vijeću oprimjeni dodijeljenih dodatnih razdoblja, kako bi se provjerilo jesu li ona jošuvijek opravdana. Izvješće po potrebi prati prijedlog Komisije o ponovnojdodjeli dodatnih razdoblja državama članicama koje su podnijele takavzahtjev.

2.   Sukladno odredbama Uredbe Vijeća (Euratom, EEZ), br. 1588/90 od 11. lipnja 1990. o dostavljanju povjerljivihstatističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica (12), kojom se uređuje postupanje s povjerljivim informacijama, državečlanice dostavljaju rezultate iz Priloga B., uključujući podatke koje su državečlanice proglasile povjerljivim u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ilipraksom u vezi sa statističkom povjerljivosti.

U okviru ograničenja iz članka 2. stavka 2., sve promjene – nove tablice,države i/ili regije – u podacima koje su zatražile države članice, mogu bitipredmetom odluka Komisije u skladu s postupkom iz članka 4.

Članak 4.

Postupak

1.   Komisiji pomaže Odbor za statistički program, dalje u tekstu: „Odbor”.

2.   Predstavnik Komisije podnosi Odboru nacrt potrebnih mjera. Odbor donosimišljenje o nacrtu u roku koji odredi predsjedatelj sukladno hitnosti predmeta.Mišljenje se donosi većinom utvrđenom u članku 148. stavku 2. Ugovora za odlukekoje Vijeće donosi na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica uOdboru se ponderiraju na način koji je utvrđen u spomenutom članku.Predsjedatelj ne glasuje.

3.   Komisija usvaja mjere koje se odmah primjenjuju. Međutim, ako ove mjerenisu u skladu s mišljenjem Odbora, Komisija ih odmah dostavlja Vijeću. U tomslučaju:

(a)	Komisija odgađa primjenu donesenih mjera za tri mjeseca oddatuma dostave;

(b)	Vijeće, glasujući kvalificiranom većinom, može donijetidrugačiju odluku u roku koji je utvrđen u točki (a).

Članak 5.

Zadaci Odbora

Odbor ispituje sva pitanja koja, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev državečlanice, postavlja njegov predsjedatelj vezano uz provedbu ove Uredbe.

Članak 6.

Suradnja s drugim odborima

1.   U skladu s člankom 2. Odluke 91/115/EEZ, o svim pitanjima koja su unadležnosti Odbora za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku (CMFB)Komisija traži mišljenje tog Odbora.

2.   Odboru za bruto nacionalni proizvod koji je uspostavljen Direktivom89/130/EEZ, Euratom, Komisija dostavlja sve podatke u vezi s provedbom oveUredbe koji su potrebni za obavljanje njegovih zadataka.

Članak 7.

Datum primjene i prve dostave podataka

1.   ESA 95 se prvi puta primjenjuje na podatke određene u skladu s Prilogom B.,koji se dostavljaju u travnju 1999.

2.   Podaci se dostavljaju Komisiji (Statističkom uredu) u skladu s rokovima izPriloga B.

3.   U skladu sa stavkom 1., do prve dostave na temelju ESA-e 95, države članicenastavljaju Komisiji (Statističkom uredu) dostavljati račune i tablice utvrđeneprimjenom drugog izdanja ESA-e.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 19. Uredbe Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1552/89 od29. svibnja 1989. (13) o provedbi Odluke 88/376/EEZ, Euratom, o sustavu vlastitih sredstavaZajednice, Komisija i predmetna država članica provjeravaju provedbu ove Uredbei rezultate tih provjera dostavljaju Odboru iz članka 4. stavka 1. oveUredbe.

Članak 8.

Prijelazne odredbe

1.   U svrhu proračuna i vlastitih sredstava te iznimno od odredaba iz članka 1.stavka 2. i članka 7., Europski sustav integriranih ekonomskih računa koji je nasnazi u smislu članka 1. stavka 1. Direktive 89/130/EEZ, Euratom i odnosnihzakonskih akata, a posebno Uredbe (EEZ, Euratom) br. 1552/89 i br. 1553/89 iOdluke 94/728/EZ, Euratom i 94/729/EZ, jest drugo izdanje ESA-e, dok je na snaziOdluka 94/728/EZ, Euratom.

2.   U smislu izvješća država članica Komisiji prema postupku u slučajuprekomjernog deficita, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 3605/93, Europskisustav integriranih ekonomskih računa je drugo izdanje ESA-e, do izvješća od1. rujna 1999.

3.   Primjena drugog izdanja ESA-e prema stavcima 1. i 2. ovog članka osiguravase prilagodbom podataka koji su prema članku 7. stavku 1. zaprimljeni na temeljuESA-e 95, kako bi se na taj način uzele u obzir promjene koje proizlaze izrazlika u konceptima, definicijama ili nomenklaturama između drugog izdanjaESA-e i ESA-e 95.

Provedba ovog načela određuje se u skladu s postupkom iz članka 6. DirektiveVijeća 89/130/EEZ, Euratom, najkasnije do prosinca 1996.

Članak 9.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

---

(1)  SLC 287, 30.10.1995., str. 114.

(2)  Mišljenje doneseno 21.6.1995. (još nijeobjavljeno u Službenom listu).

(3)  SL C 133,31.5.1995., str. 2.

(4)  Eurostat: „Europski sustav integriranih ekonomskih računa” (ESA), drugoizdanje, Statistički ured Europskih zajednica, Luxembourg 1979.

(5)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.

(6)  SL L 59, 6.3.1991., str. 19.

(7)  SL L 49, 21.2.1989., str. 26. Direktiva kako jezadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(8)  SL L 155, 7.6.1989., str. 9.

(9)  SL L 332, 31.12.1993., str. 7.

(10)  SL L 293, 12.11.1994., str. 9.

(11)  SL L 293, 12.11.1994., str. 14.

(12)  SLL 151, 15.6.1990., str. 1. Uredba kako je izmijenjenaAktom o pristupanju iz 1994.

(13)  SLL 155, 7.6.1989., str. 1. Uredba kako je zadnjeizmijenjena Uredbom (EEZ, Euratom) br. 2729/94 (SL L 293,12.11.1994., str. 5.).

---

PRILOG A.

EUROPSKI SUSTAV RAČUNA

ESA 1995.

SADRŽAJ

POGLAVLJE 1.

OPĆE ZNAČAJKE

UPOTREBA ESA-e

Okvir za analizu i politiku

Osam obilježja koncepata ESA-e

ESA 1995. i SNA 1993.

ESA 1995. i ESA 1970.

ESA KAO SUSTAV

Statističke jedinice i njihovo grupiranje

Institucionalne jedinice i sektori

Lokalne poslovne jedinice i djelatnosti

Rezidentne i nerezidentne jedinice; ukupnogospodarstvo i inozemstvo

Tokovi i stanja

Tokovi

Transakcije

Svojstva transakcija

Interakcije nasuprot transakcijama unutarjedinice

Monetarne nasuprot nemonetarnimtransakcijama

Transakcija s i bez protustavki

Preuređene transakcije

Preusmjeravanje

Razdjeljivanje

Priznavanje glavne strane utransakciji

Granični slučajevi

Ostale promjene u aktivi

Ostale promjene u obujmu aktive ipasive

Vlasnički dobici i gubici

Stanja

Sustav računa i agregati

Računovodstvena pravila

Terminologija za dvije strane računa

Dvostruko/četverostruko knjiženje

Vrednovanje

Posebna vrednovanja proizvoda

Vrednovanje po stalnim cijenama

POGLAVLJE 1. (nastavak)

Vrijeme bilježenja

Konsolidacija i saldiranje

Konsolidacija

Saldiranje

Računi, izravnavajuće stavke iagregati

Slijed računa

Račun roba i usluga

Račun inozemstva

Izravnavajuće stavke

Agregati

Input-output okvir

POGLAVLJE 2.

JEDINICE I GRUPIRANJE JEDINICA

GRANICE NACIONALNOG GOSPODARSTVA

INSTITUCIONALNE JEDINICE

INSTITUCIONALNI SEKTORI

Nefinancijska društva (S.11)

Podsektor: Javna nefinancijska društva(S.11001)

Podsektor: Nacionalna privatna nefinancijska društva(S.11002)

Podsektor: Inozemno kontrolirana nefinancijskadruštva (S.11003)

Financijska društva (S.12)

Podsektor: Središnja banka (S.121)

Podsektor: Ostale monetarne financijske institucije(S.122)

Podsektor: Ostali financijski posrednici, osimosiguravajućih društava i mirovinskih fondova(S.123)

Podsektor: Popratne financijske djelatnosti(S.124)

Podsektor: Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi(S.125)

Ukupna država (S.13)

Podsektor: Središnja država (S.1311)

Podsektor: Savezna država (S.1312)

Podsektor: Lokalna država (S.1313)

Podsektor: Fondovi socijalne sigurnosti(S.1314)

Kućanstva (S.14)

Podsektor: Poslodavci (uključujući samozaposleneosobe) (S.141 + S.142)

Podsektor: Zaposlenici (S.143)

Podsektor: Primatelji vlasničkih dohodaka(S.1441)

Podsektor: Primatelji mirovina (S.1442)

Podsektor: Primatelji ostalih transfernih dohodaka(S.1443)

Podsektor: Ostali (S.145)

Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima(S.15)

Inozemstvo (S.2)

Sektorska klasifikacija proizvođačkih jedinica premaglavnim standardnim pravnim oblicima vlasništva

POGLAVLJE 2. (nastavak)

LOKALNE POSLOVNE JEDINICE I DJELATNOSTI

Lokalna poslovna jedinica

Djelatnost

KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI

JEDINICE HOMOGENE PROIZVODNJE I HOMOGENE GRANE

Jedinica homogene proizvodnje

Homogene grane

KLASIFIKACIJA HOMOGENIH GRANA

POGLAVLJE 3.

TRANSAKCIJE PROIZVODIMA

PROIZVODNJA I OUTPUT

Glavne, sporedne i pomoćne aktivnosti

Output (P.1)

Vrijeme bilježenja i vrednovanje outputa

INTERMEDIJARNA POTROŠNJA (P.2)

Vrijeme bilježenja i vrednovanje intermedijarnepotrošnje

FINALNA POTROŠNJA (P.3, P.4)

Izdaci za finalnu potrošnju (P.3)

Stvarna finalna potrošnja (P.4)

Vrijeme bilježenja i vrednovanje izdataka za finalnupotrošnju

Vrijeme bilježenja i vrednovanje stvarne finalnepotrošnje

BRUTO INVESTICIJE (P.5)

Bruto investicije u fiksni kapital (P.51)

Vrijeme bilježenja i vrednovanje bruto investicija ufiksni kapital

Promjene zaliha (P.52)

Vrijeme bilježenja i vrednovanje promjenazaliha

Neto povećanje dragocjenosti (P.53)

UVOZ I IZVOZ ROBA I USLUGA (P.6 i P.7)

Uvoz i izvoz roba (P.61 i P.71)

Uvoz i izvoz usluga (P.62 i P. 72)

TRANSAKCIJE POSTOJEĆIM DOBRIMA

POGLAVLJE 4.

TRANSAKCIJE RASPODJELE

NAKNADA ZAPOSLENICIMA (D.1)

Nadnice i plaće (D.11)

Nadnice i plaće u novcu

Nadnice i plaće u naturi

Socijalni doprinosi poslodavaca (D.12)

Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca(D.121)

Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca(D.122)

POGLAVLJE 4. (nastavak)

POREZI NA PROIZVODNJU I UVOZ (D.2)

Porezi na proizvode (D.21)

Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV)(D.211)

Porezi i carine na uvoz isključujući PDV(D.212)

Porezi na proizvode, osim PDV-a i uvoznih poreza(D.214)

Ostali porezi na proizvodnju (D.29)

Porezi na proizvodnju i uvoz koji se plaćajuinstitucijama Europske unije

SUBVENCIJE (D.3)

Subvencije na proizvode (D.31)

Uvozne subvencije (D.311)

Ostale subvencije na proizvode (D.319)

Ostale subvencije na proizvodnju (D.39)

VLASNIČKI DOHODAK (D.4)

Kamata (D.41)

Kamata na depozite, zajmove i račune potraživanja iobveza

Kamata na vrijednosnice

Kamata na mjenice i slične kratkoročneinstrumente

Kamata na obveznice i zadužnice

Kamatni swapovi i ugovori o terminskomtečaju

Kamata na financijski leasing

Ostale kamate

Vrijeme bilježenja

Raspodijeljeni dohodak društava (D.42)

Dividende (D.421)

Povlačenje dohotka kvazi-društava (D.422)

Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja(D.43)

Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima policaosiguranja (D.44)

Zakupnine (D.45)

Zakupnine od zemljišta

Zakupnine od podzemne aktive

TEKUĆI POREZI NA DOHODAK, BOGATSTVO I SL. (D.5)

Porezi na dohodak (D.51)

Ostali tekući porezi (D. 59)

SOCIJALNI DOPRINOSI I NAKNADE (D.6)

Socijalni doprinosi (D.61)

Stvarni socijalni doprinosi (D.611)

Imputirani socijalni doprinosi (D.612)

Socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi(D.62)

Socijalne naknade u novcu (D.621)

Socijalne naknade iz privatno financiranih programa(D.622)

POGLAVLJE 4. (nastavak)

Socijalne naknade zaposlenicima bez izdvajanja(D.623)

Naknade socijalne pomoći u novcu (D.624)

Socijalni transferi u naturi (D.63)

Socijalne naknade u naturi (D.631)

Naknade socijalne sigurnosti, refundacije(D.6311)

Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi(D.6312)

Naknade socijalne pomoći u naturi(D.6313)

Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga(D.632)

OSTALI TEKUĆI TRANSFERI (D.7)

Neto premije neživotnog osiguranja (D.71)

Potraživanja od neživotnog osiguranja (D.72)

Tekući transferi unutar ukupne države (D.73)

Tekuća međunarodna suradnja (D.74)

Razni tekući transferi (D.75)

Tekući transferi NUSK-u

Tekući transferi između kućanstava

Novčane kazne i penali

Lutrija i igre na sreću

Plaćanje odštete

Četvrti vlastiti izvori koji se temelje naBNP-u

Ostalo

PRILAGODBA ZA PROMJENE NETO VLASNIČKOG UDJELA KUĆANSTAVA UPRIČUVAMA MIROVINSKIH FONDOVA (D.8)

KAPITALNI TRANSFERI (D.9)

Porezi na kapital (D. 91)

Investicijske potpore (D.92)

Ostali kapitalni transferi (D.99)

POGLAVLJE 5.

FINANCIJSKE TRANSAKCIJE

KLASIFIKACIJA FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA

Monetarno zlato i posebna prava vučenja (SDR)(F.1)

Monetarno zlato (F.11)

Posebna prava vučenja (SDR) (F.12)

Gotovina i depoziti (F.2)

Gotovina (F.21)

Prenosivi depoziti (F.22)

Ostali depoziti (F.29)

Vrijednosnice osim dionica (F.3)

Vrijednosnice osim dionica, isključujući financijskeizvedenice (F.33)

Kratkoročne vrijednosnice osim dionica,isključujući financijske izvedenice (F.331)

Dugoročne vrijednosnice osim dionica,isključujući financijske izvedenice (F.332)

Financijske izvedenice (F.34)

POGLAVLJE 5. (nastavak)

Zajmovi (F.4)

Kratkoročni zajmovi (F.41)

Dugoročni zajmovi (F.42)

Dionice i ostali vlasnički udjeli (F.5)

Dionice i ostali vlasnički udjeli, isključujućidionice u uzajamnim fondovima (F.51)

Dionice koje kotiraju na burzi, isključujućidionice u uzajamnim fondovima (F.511) i dionice koje nekotiraju na burzi, isključujući dionice u uzajamnimfondovima (F.512)

Ostali vlasnički udjeli (F.513)

Dionice u uzajamnim fondovima (F.52)

Tehničke pričuve osiguranja (F.6)

Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova(F.61)

Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja (F.611)

Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova (F.612)

Pretplate premija osiguranja i pričuve za postojećapotraživanja (F.62)

Ostali računi potraživanja/obveza (F.7)

Trgovački krediti i predujmovi (F.71)

Ostali računi potraživanja/obveza, isključujućitrgovačke kredite i predujmove (F.79)

Podsjetna stavka: izravno strano ulaganje(F.m)

RAČUNOVODSTVENA PRAVILA ZA FINANCIJSKETRANSAKCIJE

Vrednovanje

Vrijeme bilježenja

Prikupljanje financijskih transakcija iz promjena ubilancama stanja

Prilog 5.1: Veza s mjeramanovca

POGLAVLJE 6.

OSTALI TOKOVI

POTROŠNJA FIKSNOG KAPITALA (K.1)

POVEĆANJA UMANJENO ZA SMANJENJA NEFINANCIJSKE NEPROIZVEDENEAKTIVE (K.2)

OSTALE PROMJENE U AKTIVI (K.3 do K.12)

OSTALE PROMJENE OBUJMA (K.3 do K.10 i K.12)

EKONOMSKO NASTAJANJE NEPROIZVEDENE AKTIVE (K.3)

EKONOMSKO NASTAJANJE PROIZVEDENE AKTIVE (K.4)

PRIRODNI RAST NEKULTIVIRANIH BIOLOŠKIH RESURSA(K.5)

EKONOMSKO NESTAJANJE NEPROIZVEDENE AKTIVE (K.6)

GUBICI ZBOG NEPOGODA (K.7)

NENADOKNAĐENE ZAPLJENE (K.8)

OSTALE PROMJENE OBUJMA NEFINANCIJSKE AKTIVE D.N.(K.9)

OSTALE PROMJENE OBUJMA FINANCIJSKE AKTIVE I PASIVE D.N.(K.10)

POGLAVLJE 6. (nastavak)

PROMJENE U KLASIFIKACIJAMA I STRUKTURI (K.12)

Promjene u klasifikaciji i strukturi sektora(K.12.1)

Promjene u klasifikaciji aktive i pasive(K.12.2)

NOMINALNI VLASNIČKI DOBICI/GUBICI (K.11)

Neutralni vlasnički dobici/gubici (K.11.1)

Realni vlasnički dobici/gubici (K.11.2)

Vlasnički dobici po vrsti financijske aktive

Gotovina i depoziti (AF.2)

Zajmovi (AF.4) i ostali računi potraživanja/dugovanja(AF.7)

Vrijednosnice osim dionica (AF.3)

Dionice i ostali vlasnički udjeli (AF.5)

Tehničke pričuve osiguranja (AF.6)

Financijska aktiva u stranoj valuti

POGLAVLJE 7.

BILANCE STANJA

VRSTE AKTIVE

Nefinancijska proizvedena aktiva (AN.1)

Nefinancijska neproizvedena aktiva (AN.2)

Financijska aktiva i pasiva (AF)

VREDNOVANJE KNJIŽENIH STAVKI U BILANCI STANJA

Opća načela vrednovanja

NEFINANCIJSKA AKTIVA (AN)

Proizvedena aktiva (AN.1)

Fiksna aktiva (AN.11)

Opipljiva fiksna aktiva (AN.111)

Neopipljiva fiksna aktiva (AN.112)

Zalihe (AN.12)

Dragocjenosti (AN.13)

Neproizvedena aktiva (AN.2)

Opipljiva neproizvedena aktiva (AN.21)

Zemljište (AN.211)

Podzemna aktiva (AN.212)

Ostala prirodna aktiva (AN.213 iAN.214)

Neopipljiva neproizvedena aktiva (AN.22)

Financijska aktiva i pasiva (AF)

Monetarno zlato i SDR (AF.1)

Gotovina i depoziti (AF.2)

Vrijednosnice osim dionica (AF.3)

Zajmovi (AF.4)

Dionice i drugi vlasnički udjeli (AF.5)

POGLAVLJE 7. (nastavak)

Tehničke pričuve osiguranja (AF.6)

Ostali računi potraživanja/obveza (AF.7)

Memorandumske stavke

Trajna potrošačka dobra (AN.m)

Izravno strano ulaganje (AF.m)

Financijske bilance stanja

Prilog 7.1.: Definicije pojedinihkategorija aktive

Prilog 7.2.: Bilježenje stavki odpočetne do završne bilance stanja

POGLAVLJE 8.

SLIJED RAČUNA I IZRAVNAVAJUĆESTAVKE

SLIJED RAČUNA

Tekući računi

Račun proizvodnje (I.)

Računi raspodjele i uporabe dohotka (II.)

Računi primarne raspodjele dohotka(II.1.)

Račun stvaranja dohotka (II.1.1.)

Račun alokacije primarnog dohotka(II.1.2.)

Račun poduzetničkog dohotka(II.1.2.1.)

Račun alokacije ostalog primarnog dohotka(II.1.2.2.)

Račun sekundarne raspodjele dohotka(II.2.)

Račun preraspodjele dohotka u naturi(II.3.)

Račun uporabe dohotka (II.4.)

Račun uporabe raspoloživog dohotka(II.4.1.)

Račun uporabe prilagođenog raspoloživogdohotka (II.4.2.)

Računi akumulacije (III.)

Kapitalni račun (III.1.)

Račun promjene neto vrijednosti uslijed štednje itransfera kapitala (III.1.1.)

Račun povećanja nefinancijske aktive(III.1.2.)

Financijski račun (III.2.)

Račun ostalih promjena u aktivi (III.3.)

Račun ostalih promjena obujma aktive(III.3.1.)

Račun revalorizacije (III.3.2.)

Račun neutralnih vlasničkih dobitaka igubitaka (III.3.2.1.)

Račun stvarnih vlasničkih dobitaka i gubitaka(III.3.2.2.)

Bilance stanja (IV.)

Početna bilanca stanja (IV.1.)

Promjene u bilanci stanja (IV.2.)

Završna bilanca stanja (IV.3.)

POGLAVLJE 8. (nastavak)

RAČUNI SEKTORA INOZEMSTVA (V.)

Tekući računi

Vanjski račun roba i usluga (V.I.)

Vanjski račun primarnih dohodaka i tekućih transfera(V.II.)

Vanjski računi akumulacije (V.III.)

Kapitalni račun (V.III.1.)

Financijski račun (V.III.2.)

Račun ostalih promjena aktive (V.III.3.)

Bilance stanja (V.IV.)

RAČUN ROBA I USLUGA (0)

INTEGRIRANI EKONOMSKI RAČUNI

AGREGATI

Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama(BDP)

Poslovni višak ukupnog gospodarstva

Mješoviti dohodak ukupnog gospodarstva

Poduzetnički dohodak ukupnog gospodarstva

Nacionalni dohodak (po tržišnim cijenama)

Nacionalni raspoloživi dohodak

Štednja

Saldo vanjskog tekućeg računa

Neto uzajmljivanje (+) ili pozajmljivanje (-) ukupnoggospodarstva

Neto vrijednost ukupnog gospodarstva

MATRIČNI PRIKAZ

Matrični prikaz računa ESA-e

Svojstva računovodstvenih matrica

Prilagodba matrice reduciranog formata posebnim vrstamaanalize

POGLAVLJE 9.

INPUT-OUTPUT OKVIR

TABLICE PONUDE I UPORABE

TABLICE KOJE POVEZUJU TABLICE PONUDE I UPORABE SA SEKTORSKIMRAČUNIMA

SIMETRIČNE INPUT-OUTPUT TABLICE

POGLAVLJE 10.

MJERE CIJENE I OBUJMA

PODRUČJE PRIMJENE INDEKSA CIJENA I OBUJMA U SUSTAVURAČUNA

Integrirani sustav indeksa cijene i obujma

Indeksi cijene i obujma za ostale agregate

OPĆA NAČELA MJERENJA INDEKSA CIJENA I OBUJMA

Definicija cijena i obujma tržišnih proizvoda

Razlike u kakvoći i razlike u cijeni

POGLAVLJE 10. (nastavak)

Načela za netržišne usluge

Načela za dodanu vrijednosti i BDP

PROBLEMI PRI PRIMJENI NAČELA

Opća primjena

Primjena na posebne tokove

Tokovi robe i tržišnih usluga

Tokovi netržišnih usluga

Porezi i subvencije na proizvode i uvoz

Potrošnja fiksnog kapitala

Naknade zaposlenicima

Stanja proizvedene fiksne aktive i zaliha

Mjere realnog dohotka za ukupnogospodarstvo

IZBOR FORMULE INDEKSNOG BROJA I BAZNE GODINE

MEĐUPROSTORNI INDEKSI CIJENE I OBUJMA

POGLAVLJE 11.

STANOVNIŠTVO I INPUTI RADA

UKUPNO STANOVNIŠTVO

EKONOMSKI AKTIVNO STANOVNIŠTVO

ZAPOSLENOST

Zaposlenici

Samozaposlene osobe

Zaposlenost i rezidentnost

NEZAPOSLENOST

ZAPOSLENJA

Zaposlenja i rezidentnost

UKUPNO ODRAĐENI SATI

EKVIVALENT PUNOG RADNOG VREMENA

INPUTI RADA ZAPOSLENIKA U STALNOJ NAKNADI

POGLAVLJE 12.

TROMJESEČNI EKONOMSKI RAČUNI

POGLAVLJE 13.

REGIONALNI RAČUNI

REGIONALNO PODRUČJE

JEDINICE I REZIDENTNOST

METODE REGIONALIZACIJE

AGREGATI PO DJELATNOSTIMA

RAČUNI KUĆANSTAVA

PRILOZI

I.	USLUGE FINANCIJSKOG POSREDOVANJA INDIREKTNO MJERENE(UFPIM)

Potrebne promjene u poglavljima ESA-e pri alociranjuUFPIM-a

II.	LEASING I KUPOPRODAJA TRAJNIH DOBARA SOBROČNOM OTPLATOM CIJENE

Definicije

Leasing

Operativni leasing

Financijski leasing

Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene

Obrada u računima

Operativni leasing

Financijski leasing

Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene

III.	OSIGURANJE

Uvod

Definicije

Socijalno osiguranje

Državni programi socijalne sigurnosti

Privatno financirani programi socijalnogosiguranja

Programi socijalnog osiguranja bez izdvajanja koje vodeposlodavci

Druga osiguranja

Druga životna osiguranja

Druga neživotna osiguranja

Reosiguranje

Popratne osiguravajuće djelatnosti

Obrada u računima

Socijalno osiguranje

Državni programi socijalne sigurnosti

Privatno financirani programi socijalnogosiguranja

Programi socijalnog osiguranja bez osiguranih sredstavakoje vode poslodavci

Druga osiguranja

Druga životna osiguranja

Druga neživotna osiguranja

Reosiguranje

Popratne osiguravajuće djelatnosti

Brojčani primjer osiguranja

IV.	KLASIFIKACIJE I RAČUNI

Klasifikacije

Klasifikacija institucionalnih sektora (S)

Klasifikacija transakcija i ostalih tokova

Klasifikacija izravnavajućih stavki (B)

Klasifikacija aktive (A)

Pregrupiranje i kodificiranje djelatnosti (A), proizvoda (P)i investicija (investicije u fiksni kapital) (Pi)

Klasifikacija osobne potrošnje prema namjeni(COICOP)

Funkcionalna klasifikacija države (COFOG)

Računi

TABLICE

2.1.	Sektori i podsektori

2.2.	Vrsta proizvođača, glavne aktivnosti i funkcije razvrstani posektorima

2.3.	Sektorska klasifikacija jedinica proizvođača prema glavnimstandardnim pravnim oblicima vlasništva

3.1.	Razlika između tržišnih proizvođača, proizvođača za vlastitufinalnu potrošnju i ostalih netržišnih proizvođača za institucionalnejedinice

3.2.	Institucionalne jedinice, lokalne poslovne jedinice, proizvodnjai razlika između tržišne proizvodnje, proizvodnje za vlastitu finalnuupotrebu i ostale netržišne proizvodnje

3.3.	Razlika između tržišnih proizvođača, proizvođača za vlastitufinalnu upotrebu i ostalih netržišnih proizvođača za lokalne poslovnejedinice i njihovu proizvodnju

3.4.	Tretman prijevoza izvezene robe

3.5.	Tretman prijevoza uvezene robe

5.1.	Klasifikacija financijskih transakcija

8.1.	Sinoptički prikaz računa, izravnavajućih stavaka i glavnihagregata

8.2.	Račun I.: Račun proizvodnje

8.3.	Račun II.1.1.: Račun stvaranja dohotka

8.4.	Račun II.1.2.: Račun alokacije primarnog dohotka

8.5.	Račun II.1.2.1.: Poduzetnički dohodak i II.1.2.2.: Alokacijaostalog primarnog dohotka

8.6.	Račun II. 2.: Račun sekundarne raspodjele dohotka

8.7.	Račun II. 3.: Račun preraspodjele dohotka u naturi

8.8.	Račun II. 4.1.: Račun uporabe raspoloživog dohotka

8.9.	Račun II. 4.2.: Račun uporabe prilagođenog raspoloživogdohotka

8.10.

Račun III.1.1.: Račun promjene neto vrijednosti uslijed štednje ikapitalnih transfera

8.11.

Račun III.1.2.: Račun povećanja nefinancijske aktive

8.12.

Račun III. 2.: Financijski račun

8.13:

Račun III. 3.1.: Račun ostalih promjena obujma aktive

8.14:

Račun III. 3.2.: Račun revalorizacije

8.15.

Račun IV.: Bilance stanja

8.16:

Potpuni slijed računa sektora inozemstva (račun vanjskihtransakcija)

8.17:

Račun 0: Račun roba i usluga

8.18.

Integrirani ekonomski računi

8.19.

Matrični prikaz potpunog slijeda računa i izravnavajućih stavakaza ukupno gospodarstvo

8.20.

Shematski prikaz matrice društvenog računovodstva

8.21.

Primjer detaljne matrice društvenog računovodstva

8.22.

Primjer detaljne podmatrice: neto dodana vrijednost (osnovnecijene)

9.1.	Pojednostavljena tablica ponude

9.2.	Pojednostavljena tablica uporabe

9.3.	Pojednostavljena kombinirana tablica ponude i uporabe

9.4.	Pojednostavljena simetrična input-output tablica (proizvod poproizvod)

9.5.	Tablica ponude u osnovnim cijenama, uključujući pretvorbu utransformaciju u kupovne cijene

9.6.	Tablica uporabe u kupovnim cijenama

9.7.	Jednostavna tablica trgovačkih i prijevoznih marža

9.8.	Jednostavna tablica poreza minus subvencije naproizvode

9.9.	Tablica uporabe za uvoz

9.10.

Tablica uporabe u osnovnim cijenama za domaći output

9.11.

Tablica koja povezuje tablice ponude i uporabe sa sektorskimračunima

9.12.

Simetrična input-output tablica u osnovnim cijenama (proizvod poproizvod)

9.13.

Simetrična input-output tablica za domaći output (proizvod poproizvod)

A.I.1.

Učinak alociranja UFPIM-a po institucionalnim sektorima,uključujući promjene za netržišne proizvođače

A.I.2.

Učinak alociranja UFPIM-a samo na nominalni sektor

A.III.1.

Državni programi socijalne sigurnosti

A.III.2.

Privatno financirani programi socijalnog osiguranja

A.III.3.

Programi socijalnog osiguranja bez osiguranih sredstava koje vodeposlodavci

A.III.4.

Druga životna osiguranja

A.III.5.

Druga neživotna osiguranja

A.IV.1.

Račun 0: Račun roba i usluga

A.IV.2.

Potpuni slijed računa za ukupno gospodarstvo

A.IV.3.

Potpuni slijed računa za nefinancijska društva

A.IV.4.

Potpuni slijed računa za financijska društva

A.IV.5.

Potpuni slijed računa za ukupnu državu

A.IV.6.

Potpuni slijed računa za kućanstva

A.IV.7.

Potpuni slijed računa za neprofitne ustanove koje služekućanstvima

POGLAVLJE 1.

OPĆE ZNAČAJKE

1.01.   Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 1995. ili jednostavnoESA) je međunarodno usklađen računovodstveni okvir za sustavno i detaljnoopisivanje ukupnog gospodarstva (regije, države ili skupine država),njegovih sastavnih dijelova i odnosa s ostalim ukupnim gospodarstvima.

ESA 1995. zamjenjuje Europski sustav integriranih ekonomskih računa koji jeobjavljen 1970. (ESA 1970.; drugo, neznatno promijenjeno izdanje, pojavilose 1978.).

ESA 1995. je u potpunosti usklađena s revidiranim, svjetskim smjernicama zanacionalno računovodstvo – Sustavom nacionalnih računa (SNA 1993. ili SNA;ove su smjernice stvorene pod zajedničkom odgovornošću Ujedinjenih naroda,MMF-a, Komisije Europskih zajednica, OECD-a i Svjetske banke). ESA je,međutim, više usmjerena na okolnosti i potrebe za podacima u Europskojuniji. ESA je, poput SNA, usklađena s konceptima i klasifikacijama koje sekoriste u mnogim drugim, društvenim i ekonomskim statistikama. Tipičniprimjeri su statistika zaposlenosti, statistika industrije i statistikavanjske trgovine. ESA stoga služi kao središnji referentni okvir zadruštvenu i ekonomsku statistiku Europske unije i država članica.

1.02.   Okvir ESA-e sastoji se od dva glavna skupa tablica:

(a)	sektorski računi  (1);

(b)	input-output okvir  (2) i računi prema djelatnostima  (1).

Sektorski računi pružaju, za svaki institucionalni sektor, sustavan opisrazličitih faza ekonomskog procesa: proizvodnje, stvaranja dohotka,raspodjele dohotka, preraspodjele dohotka, uporabe dohotka i financijske inefinancijske akumulacije. Sektorski računi uključuju također bilancu stanjakoja prikazuje stanja aktive, pasive i neto vrijednost na početku i na krajuračunovodstvenog razdoblja.

Input-output okviri i računi prema djelatnosti detaljnije opisuju proizvodniproces (strukturu troškova, stvaranje dohotka i zaposlenost) i tokove dobarai usluga (proizvodnju, uvoz, izvoz, finalnu potrošnju, intermedijarnupotrošnju i investicije po proizvodnim grupama).

ESA obuhvaća koncepte vezane uz stanovništvo i zaposlenost  (3). Ti koncepti su relevantni za sektorske račune kao i za input-outputokvir.

ESA nije ograničena na godišnju izradu nacionalnih računa, već se primjenjujei na tromjesečne  (4) i regionalne  (5) račune.

UPOTREBA ESA-e

Okvir za analizu i politiku

1.03.   Okvir ESA-e se koristi za analizu i ocjenu:

(a)

strukture ukupnog gospodarstva. Primjeri su: 1. dodana vrijednost i zaposlenost premadjelatnostima; 2. dodana vrijednost i zaposlenost premaregiji; 3. raspodjela prihoda prema sektoru; 4. uvoz i izvoz prema skupini proizvoda; 5. izdaci za finalnu potrošnju prema skupiniproizvoda; 6. investicije u fiksni kapital i stanje fiksnogkapitala prema djelatnosti; 7. struktura stanja i tokova financijske aktiveprema vrsti aktive i sektoru.

(b)	specifičnih dijelova ili aspekata ukupnog gospodarstva.Primjeri su: 1. bankarstvo i financije u nacionalnomgospodarstvu; 2. uloga države; 3. gospodarstvo pojedine regije (u usporedbi sukupnim nacionalnim gospodarstvom).

(c)

razvoja ukupnog gospodarstva tijekom vremena. Primjerisu: 1. analiza stope rasta BDP-a; 2. analiza inflacije; 3. analiza sezonskih kretanja u izdacimakućanstva na temelju tromjesečnih računa; 4. analiza promjene važnosti određenih vrstafinancijskih instrumenata tijekom vremena, npr.povećanje važnosti opcija; 5. usporedba industrijske strukture nacionalnoggospodarstva tijekom duljeg razdoblja, npr.tijekom razdoblja od 30 godina.

(d)

ukupnog gospodarstva u odnosu na ostala ukupnagospodarstva. Primjeri su: 1. usporedba uloga države u državama članicamaEuropske unije; 2. analiza međuzavisnosti gospodarstava Europskeunije; 3. analiza sastava i odredišta izvoza Europskeunije; 4. usporedba stopa rasta BDP-a ili raspoloživogdohotka po glavi u EU te SAD-u i Japanu.

1.04.   Za EU i njezine države članice, brojke koje proizlaze iz tog okvira imajuvažnu ulogu u određivanju i nadziranju njihovih socijalnih i ekonomskihpolitika.

Osim toga, postoje neke vrlo važne specifične upotrebe:

(a)	za praćenje i vođenje europske monetarne politike:konvergencijski kriteriji Europske monetarne unije suodređeni na temelju podataka iz nacionalnih računa (državnideficit, državni dug i BDP);

(b)	za dodjelu novčane potpore regijama Europske unije: izdacistrukturnih fondova Europske unije djelomično se temelje naregionalnim podacima iz nacionalnih računa;

(c)

za određivanje vlastitih sredstava Europske unije. Oniovise o podacima iz nacionalnih računa na tri načina: 1. ukupna sredstva Europske unije određuju sekao postotak bruto nacionalnog proizvoda državačlanica (BNP); 2. treći vlastiti izvor Europske unije jevlastiti izvor iz PDV-a. Doprinosi država članicaovome izvoru, u velikoj mjeri ovise o podacima iznacionalnih računa, budući da se oni koriste zaizračunavanje prosječne stope PDV-a; 3. relativna veličina doprinosa država članicaza četvrti vlastiti izvor Europske unije temeljise na njihovim bruto nacionalnimproizvodima.

Osam obilježja koncepata ESA-e

1.05.   Radi uspostave dobre ravnoteže između potrebe za podacima i mogućnostinjihova prikupljanja, koncepti ESA-e imaju osam važnih obilježja. Onisu:

(a)	usklađeni na međunarodnoj razini;

(b)	usklađeni s onima u ostalim socijalnim i ekonomskimstatistikama;

(c)	dosljedni;

(d)	operativni;

(e)	različiti od većine administrativnih koncepata;

(f)	dobro uspostavljeni i utvrđeni za dugo razdoblje;

(g)	usmjereni na opisivanje ekonomskog procesa u monetarnim,lako vidljivim izrazima;

(h)	fleksibilni i višenamjenski.

1.06.   Koncepti su usklađeni na međunarodnoj razini zato što:

(a)	u državama članicama EU-a ESA predstavlja standard zaprikazivanje podataka iz nacionalnih računa svimmeđunarodnim organizacijama. Jedino u nacionalnimpublikacijama nije obavezno strogo poštovati pravilaESA-e;

(b)	koncepti ESA-e su u svakom pogledu usklađeni s onima izsvjetskih smjernica za nacionalno računovodstvo, tj.SNA.

Međunarodna usklađenost koncepata je ključni element pri usporedbistatistika različitih zemalja.

1.07.   Koncepti su usklađeni s onima u ostalim socijalnim i ekonomskimstatistikama zato što:

(a)

ESA koristi više koncepata i klasifikacija (NACE Rev. 1.),koji se također upotrebljavaju pri izradi ostalih socijalnihi ekonomskih statistika država članica Europske unije, npr.statistika obrtništva, vanjske trgovine i zaposlenosti;razlike u konceptima su minimalne. Osim toga, ovi koncepti iklasifikacije Europske unije također su usklađeni s onimaUjedinjenih naroda;

(b)

koncepti ESA-e su, poput SNA, usklađeni i s onima izglavnih svjetskih smjernica za ostalu ekonomsku statistiku,a posebno s Priručnikom bilance plaćanja MMF-a, Statistikomdržavnih financija (GFS) MMF-a, OECD-ovom Statistikomprihoda te rezolucijama ILO-a o konceptima zaposlenosti,radnih sati i troškova rada.

Usklađivanje s ostalim društvenim i ekonomskim statistikama pomaže upovezivanju i usporedbi ovih rezultata. Kao posljedica, dobivaju sebolji rezultati nacionalnih računa. Povrh toga, podaci sadržani u ovimspecifičnim statistikama mogu se bolje povezati s općom statistikomnacionalnog gospodarstva, tj. rezultatima nacionalnih računa kao što suBNP ili dodana vrijednost prema djelatnosti i sektoru.

1.08.   Jednaki računovodstveni okviri povećavaju dosljednost koncepata kojima seopisuju različiti dijelovi ekonomskog procesa (proizvodnja, raspodjeladohotka, korištenje dohotka, akumulacija). Unutarnja dosljednostomogućava da se statistike iz različitih dijelova računovodstvenogokvira međusobno povežu. Tako se, na primjer, može izračunatisljedeće:

(a)	iznosi vezani uz produktivnost, kao što je dodanavrijednost za sat rada (ovaj iznos zahtijeva dosljednostizmeđu pojmova dodane vrijednosti i sati rada);

(b)	raspoloživi nacionalni dohodak po glavi stanovnika (ovajodnos zahtijeva dosljednost između pojmova raspoloživognacionalnog dohotka i stanovništva);

(c)	investicije u fiksni kapital kao postotak stanja fiksnogkapitala (ovaj omjer zahtijeva dosljednost između definicijaspomenutih tokova i stanja);

(d)	državni deficit i državni dug kao postotak bruto domaćegproizvoda (ove brojke zahtijevaju dosljednost između pojmovadržavnog deficita, državnog duga i bruto domaćegproizvoda).

Ova unutarnja dosljednost koncepata omogućava izvođenje određenihprocjena iz reziduala, npr. štednja se može procijeniti kao razlikaizmeđu raspoloživog dohotka i izdataka za finalnu potrošnju.  (6)

1.09.   Koncepti ESA-e su operativne prirode budući da su sastavljeni s namjeromnjihova mjerenja. Operativni značaj ovih koncepata može se vidjeti nanekoliko načina:

(a)

neke se aktivnosti ili stavke opisuju jedino ako suznačajne veličine. To se, na primjer, odnosi na vlastituproizvodnju robe u okviru kućanstava: tkanje i lončarstvo sene bilježe kao proizvodnja, jer ove vrste proizvodnje nisuznačajne za države Europske unije. Drugi tipični primjerjesu jeftini sitni alat i uređaji koji se bilježe kaoinvesticije u fiksni kapital jedino u slučaju kada izdacikupovine takve trajne robe prelaze 500 ECU-a (u cijenama iz1995.) po komadu (ili, ako se kupuju u velikim količinama,za ukupno kupljenu robu); ako spomenuti izdaci ne prijeđuovaj prag, ovi se artikli bilježe kao intermedijarnapotrošnja;

(b)

neki su koncepti popraćeni jasnim uputama za njihovuprocjenu. Na primjer, kod definiranja kapitalne potrošnjepreporučuje se linearna amortizacija, a za procjenu stanjafiksnog kapitala metoda stalne inventarizacije. Drugiprimjer je vrednovanje vlastite proizvodnje: ono se, unačelu, vrednuje po osnovnim cijenama, ali se one, popotrebi, mogu procijeniti zbrajanjem različitih uključenihtroškova;

(c)	radi pojednostavljenja, usvojeni su neki dogovori. Naprimjer, po dogovoru se sve kolektivne usluge koje osiguravadržava, bilježe kao izdaci za finalnu potrošnju;

(d)	koncepti su usklađeni s onima iz društvene i ekonomskestatistike koji se pri izradi nacionalnih računa koriste kaoinputi.

1.10.   Istodobno, međutim, spomenuti koncepti nisu uvijek lako primjenjivi,budući da se u nekim pogledima obično razlikuju od onih koji se koristeu administrativnim izvorima podataka. To su, na primjer, poslovniračuni, podaci o različitim vrstama poreza (PDV, porez na dohodak,uvozne pristojbe itd.), podaci o socijalnoj sigurnosti te podacinadzornih odbora u bankarstvu i osiguranju. Ovi administrativni podacičesto služe kao inputi pri izradi nacionalnih računa. Stoga se onimoraju preoblikovati kako bi bili sukladni s ESA-om.

Koncepti ESA-e obično se razlikuju od odgovarajućih administrativnihprotustavki zato što:

(a)	administrativni koncepti se razlikuju od države do države.Stoga se putem njih ne može ostvariti međunarodnakompatibilnost;

(b)	administrativni koncepti se s vremenom mijenjaju. Stoga seputem njih ne može ostvariti vremenska usporedivost;

(c)	koncepti koji se koriste u izvorima administrativnihpodataka obično nisu međusobno konzistentni. Međutim,povezivanje i usporedba podataka, što predstavlja ključnielement pri kompilaciji nacionalnih računa, ostvarivi sujedino uz konzistentni skup koncepata.

(d)	administrativni koncepti nisu optimalni za ekonomskuanalizu i evaluaciju ekonomske politike.

U nekim slučajevima, međutim, izvori administrativnih podataka vrlo dobrozadovoljavaju potrebe za podacima nacionalnih računa i ostalihstatistika, budući da:

(a)	koncepti i klasifikacije koji su izvorno namijenjeni ustatističke svrhe, mogu se usvojiti i u administrativnesvrhe, npr. klasifikacija državnih izdataka premavrsti;

(b)	administrativni izvori podataka mogu eksplicitno uvažavati(zasebne) potrebe za statističkim podacima; to se, naprimjer, odnosi na sustav Intrastat-a za pružanjeinformacija o isporukama robe između država članica Europskeunije.

1.11.   Glavni koncepti ESA-e su jasno određeni i utvrđeni za dulje razdoblje,budući da:

(a)	odobreni su kao međunarodni standard za narednadesetljeća;

(b)	uzastopnim međunarodnim smjernicama za nacionalnoračunovodstvo većina temeljnih koncepata se nije značajnopromijenila.

Ovaj kontinuitet u konceptima smanjuje potrebu za ponovnim izračunomvremenskih serija i učenjem novih koncepata te smanjuje njihovuizloženost nacionalnim i međunarodnim političkim pritiscima. Iz tihrazloga rezultati nacionalnih računa desetljećima predstavljajunepristranu bazu podataka za ekonomsku politiku i analizu.

1.12.   Naglasak koncepata ESA-e je stavljen na opisivanje ekonomskog procesa umonetarnim izrazima koji su lako vidljivi. Stanja i tokovi koji nisulako vidljivi u monetarnom smislu ili koji nemaju jasan monetarniekvivalent većinom se ne uzimaju u obzir.

Ovo se načelo ne primjenjuje striktno, budući da također treba uzeti uobzir zahtjeve za konzistentnošću i različite potrebe za podacima. Naprimjer, radi dosljednosti se vrijednost kolektivnih državnih uslugabilježi kao output, budući da je isplata naknade zaposlenicima ikupovina svih vrsta robe i usluga koju izvrši država lako vidljiva umonetarnim izrazima. Nadalje, u svrhu ekonomske analize i politike,opisivanje kolektivnih državnih usluga u odnosu na ostatak nacionalnoggospodarstva povećava korisnost nacionalnih računa kao cjeline.

1.13.   Opseg koncepata ESA-e može se ilustrirati uzimajući u obzir nekolikovažnih graničnih slučajeva.

U granice proizvodnje ESA-e potpada sljedeće (vidjeti stavke od 3.07. do3.09.):

(a)	proizvodnja pojedinačnih i kolektivnih državnihusluga;

(b)	vlastita proizvodnja stambenih usluga od stranevlasnika–stanara;

(c)	proizvodnja robe za vlastitu finalnu potrošnju, npr.poljoprivrednih proizvoda;

(d)	izgradnja za vlastite potrebe, uključujući i onu koju suizvela kućanstva;

(e)	proizvodnja usluga koje je proizvelo plaćeno kućanskoosoblje;

(f)	uzgoj riba u ribnjacima;

(g)	zakonom zabranjena proizvodnja, npr. prostitucija iproizvodnja droge;

(h)	proizvodnja čiji prihodi nisu u potpunosti prijavljenifiskalnim tijelima, npr. skrivena proizvodnjatekstila.

Pod proizvodnju ne potpadaju sljedeće stavke:

(a)	kućanske i osobne usluge proizvedene i konzumirane u istomkućanstvu, npr. čišćenje, priprema hrane ili njega bolesnihili starijih osoba;

(b)	dobrovoljne usluge koje ne vode do proizvodnje robe, npr.čuvanje i čišćenje bez naknade;

(c)	prirodni uzgoj ribe u otvorenom moru.

Općenito, ESA bilježi sve outpute proizvodnje koja se nalazi u granicamadefinirane proizvodnje. Postoji, međutim, nekoliko specifičnih iznimakaod ovog pravila:

(a)	ne bilježi se output pomoćnih aktivnosti; svi inputi kojepotroši pomoćna aktivnost – materijali, rad, potrošnjafiksnog kapitala itd. – tretiraju se kao inputi glavne ilisekundarne aktivnosti koju podupiru,

(b)	ne bilježi se output proizveden za intermedijarnu potrošnjuu istoj lokalnoj poslovnoj jedinici (LPJ, vidjeti stavak1.29.); međutim, svi outputi proizvedeni za ostale lokalneLPJ-e, koji pripadaju istoj institucionalnoj jedinici,bilježe se kao output.

Računovodstvena logika ESA-e implicira da ako se aktivnosti smatrajuproizvodnjom i njihov se output bilježi, tada se također bilježi ipopratni dohodak, zaposlenost, finalna potrošnja i sl. Na primjer, akose proizvodnja stambenih usluga od vlasnika–stanara bilježi kaoproizvodnja, bilježi se i dohodak i izdaci za finalnu potrošnju kojinastaju za spomenute stanare-vlasnike. Obrnuto vrijedi kada seaktivnosti ne bilježe kao proizvodnja: kućanske usluge proizvedene ipotrošene u istom kućanstvu ne stvaraju dohodak i izdatake za finalnupotrošnju te, sukladno konceptima ESA-e, nema zaposlenosti.

ESA sadrži i mnoge posebne dogovore, kao npr.:

(a)	vrednovanje državnog outputa;

(b)	vrednovanje outputa osiguravajućih usluga i uslugafinancijskog posredovanja indirektno mjerenih;

(c)	bilježenje svih državnih kolektivnih usluga kao izdataka zakrajnju potrošnju, a ne kao intermedijarne potrošnje;

(d)	bilježenje uporabe financijskih usluga indirektno mjerenihkao intermedijarne potrošnje nominalnog sektora ilinominalne djelatnosti.

1.14.   Koncepti ESA-e su višenamjenski: oni su prihvatljivi za široki opseguporaba, iako ih u nekim slučajevima treba dopuniti (vidjeti stavak1.18.).

1.15.   Razina detaljnosti konceptualnog okvira ESA-e ostavlja mogućnosti zafleksibilnu uporabu: neki koncepti nisu eksplicitno navedeni u ESA-i,ali se mogu lako iz nje izvesti. Na primjer, dodana vrijednost pocijenama proizvodnih faktora može se izvesti oduzimanjem ostalih netoporeza na proizvodnju od dodane vrijednosti na osnovne cijene. Drugiprimjer je stvaranje novih sektora preraspodjelom podsektora koji sudefinirani u ESA-i.

1.16.   Fleksibilnost korištenja se također ostvaruje uvođenjem dodatnihkriterija koji se ne protive logici sustava. Na primjer, ti kriterijimogu biti raspon zaposlenosti po jedinici proizvodnje ili veličinadohotka po kućanstvu. Za zaposlenost se može uvesti podraspodjela premastupnju obrazovanja, dobi i spolu.

1.17.   Fleksibilnost uporabe se može inkorporirati u Matricu društvenogračunovodstva (MDR). MDR je matrični prikaz koji razrađuje veze izmeđutablica ponude i uporabe i sektorskih računa (vidjeti stavke od 8.133.do 8.155.). MDR pruža dodatne informacije o razini i strukturi(ne)zaposlenosti preko potpodjele naknada zaposlenicima prema vrstizaposlene osobe. Ova se potpodjela primjenjuje i na korištenje radnesnage prema djelatnosti, što pokazuju tablice uporabe i na ponudu radnesnage prema socio-ekonomskim podskupinama, što pokazuje račun alokacijeprimarnog dohotka za podsektore sektora kućanstva. Na taj se načinsustavno prikazuje ponuda i uporaba različitih kategorija radnesnage.

1.18.   Najbolje rješenje za neke specifične potrebe za podacima je izradaposebnih satelitskih računa. Primjeri su potrebe za podacima usvrhu:

(a)	analize uloge turizma u nacionalnom gospodarstvu;

(b)	analize troškova i financiranja zdravstvene zaštite;

(c)	analize važnosti istraživanja i razvoja te ljudskogkapitala za nacionalno gospodarstvo;

(d)	analize dohotka i izdataka kućanstava na temeljumikroorijentiranih koncepata dohotka i izdataka;

(e)	analize interakcije između okoliša i gospodarstva;

(f)	analize proizvodnje unutar kućanstava;

(g)	analize promjena u blagostanju;

(h)	analize razlika između rezultata u nacionalnim računima iposlovnim računima te njihov utjecaj na tržištevrijednosnica;

(i)	procjene poreznih prihoda.

1.19.   Satelitski računi mogu zadovoljiti takve potrebe za podacima timešto:

(a)	pokazuju više detalja, a gdje je potrebno izostavljajusuvišne detalje;

(b)	proširuju opseg računovodstvenog okvira dodavanjemnemonetarnih informacija, npr. o zagađenju i prirodnimdobrima;

(c)	mijenjaju neke osnovne koncepte, npr. proširivanjemkoncepta investicija uzimajući u obzir izdatke zaistraživanje i razvoj ili obrazovanje.

1.20.   Važna značajka satelitskih računa je činjenica da se u načelu zadržavajusvi temeljni koncepti i klasifikacije iz standardnog okvira. Do promjenatemeljnih koncepata dolazi jedino u slučaju kada je zbog specifičnenamjene satelitskog računa nužna njegova izmjena. U tim slučajevimasatelitski račun mora sadržavati tablicu koja pokazuje vezu izmeđuglavnih agregata iz satelitskog računa i onih iz standardnog okvira. Nataj se način zadržava referentna uloga standardnog okvira, a istodobnose udovoljava specifičnim potrebama.

1.21.   Standardni okvir ne obraća puno pažnje na stanja i tokove koji nisu lakovidljivi u monetarnim izrazima (ili su bez jasnog monetarnogekvivalenta). Analiza tih stanja i tokova je, zbog njihove prirode,obično moguća na temelju statističkih podataka u nemonetarnim izrazima,npr.:

(a)	proizvodnja unutar kućanstava najlakše se opisuje satimakoji su namijenjeni drugim uporabama;

(b)	obrazovanje se može opisati na temelju vrste obrazovanja,broja učenika, prosječnog broja godina obrazovanja potrebnihza stjecanje diplome itd.;

(c)	učinci zagađenja najbolje se opisuju na temelju promjenabroja živih vrsta, zdravlja drveća u šumama, obujma otpada,količine ugljičnog monoksida i zračenja itd.

Satelitski računi omogućavaju da se takva statistika u nemonetarnimjedinicama poveže sa standardnim okvirom nacionalnih računa. To jemoguće ako se za ovu nemonetarnu statistiku u najvećoj mogućoj mjeriupotrijebe klasifikacije iz standardnog okvira, npr. klasifikacija premavrsti kućanstva ili klasifikacija prema djelatnosti. Na taj se načinsastavlja dosljedni i prošireni okvir, koji može poslužiti kao bazapodataka za analizu i evaluaciju svih vrsta interakcija između varijabliiz standardnog okvira i onih iz proširenog dijela.

1.22.   Standardni okvir i njegovi glavni agregati ne opisuju promjene ublagostanju. Prošireni računi se sastavljaju tako da uključuju iimputirane monetarne vrijednosti, na primjer, sljedećih stavaka:

(a)	kućanskih i osobnih usluga koje su proizvedene i potrošeneu istom kućanstvu;

(b)	promjena u slobodnom vremenu;

(c)	pogodnosti i nedostataka gradskog života;

(d)	nejednakosti u raspodjeli dohotka između osoba.

Njima se, također, mogu preklasificirati finalni izdaci za nužne potrebe(npr. obrana) u intermedijarnu potrošnju tj. kao onu koja ne doprinosiblagostanju. Slično tome, šteta zbog poplava i ostalih prirodnihkatastrofa mogu se klasificirati kao intermedijarna potrošnja, tj. kaosmanjenje (ukupnog) blagostanja.

Na taj se način može dobiti vrlo grub i nepotpun pokazatelj promjena ublagostanju. Blagostanje ima, međutim, više dimenzija, koje se većinomne mogu najbolje izraziti monetarnim izrazima. Stoga je za mjerenjeblagostanja bolje upotrijebiti posebne pokazatelje i posebne mjernejedinice za svaku dimenziju. Pokazatelji su primjerice: smrtnostdojenčadi, očekivana životna dob, pismenost odraslih i nacionalnidohodak po glavi stanovnika. Ovi se pokazatelji mogu inkorporirati usatelitske račune.

1.23.   Radi dobivanja konzistentnog i međunarodno usporedivog okvira, ESA nekoristi administrativne koncepte. Međutim, iznosi koji se dobiju natemelju administrativnih koncepata mogu biti vrlo korisni za sve vrstenacionalnih namjena. Na primjer, za procjenu poreznih prihoda potrebnaje statistika oporezivih dohodaka. Ta statistika se može dobiti nekimpromjenama statistike nacionalnih računa. Sličan se pristup može koristii za neke koncepte koji se koriste u nacionalnoj ekonomskoj politici,npr. za:

(a)	koncept inflacije koji se koristi za uvećanje mirovina,potpora nezaposlenim osobama ili naknada državnimslužbenicima;

(b)	koncepte poreza, socijalnih doprinosa, države i javnogsektora, koji se koriste u raspravi o optimalnoj veličinijavnog sektora;

(c)	koncept „strateških” sektora/djelatnosti,koji se koristi u nacionalnoj ekonomskoj politici iliekonomskoj politici EU-a;

(d)	koncept „poslovnih ulaganja” koji sekoristi u nacionalnoj ekonomskoj politici.

Satelitski računi ili jednostavne dodatne tablice mogu udovoljiti takvimspecifičnim nacionalnim potrebama za podacima.

ESA 1995. i SNA 1993.

1.24.   ESA (ESA 1995.) je u potpunosti usklađena s revidiranim Sustavomnacionalnih računa (SNA 1993.), koji svim državama svijeta pružasmjernice za nacionalno računovodstvo. Postoji, međutim, nekolikorazlika između ESA 1995. i SNA 1993.:

(a)

razlike u prikazu, npr.: 1. ESA sadrži posebna poglavlja o transakcijamaproizvoda, distributivnim transakcijama ifinancijskim transakcijama. Nasuprot tome, SNAobjašnjava ove transakcije u sedam poglavlja kojasu raspoređena prema računima, npr. poglavlja oračunu proizvodnje, računu primarne raspodjeledohotka, računu kapitalnih transakcija i računuinozemstva; 2. ESA opisuje koncept na način da dajedefiniciju i popis svega što je uključeno i što jeisključeno. SNA opisuje koncepte uglavnom uopćenitijim pojmovima te nastoji objasniti razlogeusvajanja pojedinih dogovora; 3. ESA sadrži poglavlja o regionalnim itromjesečnim računima; 4. SNA sadrži poglavlje o satelitskimračunima.

(b)

Koncepti ESA-e su u nekim slučajevima određeniji iprecizniji od onih u SNA-u, npr.: 1. SNA ne sadrži vrlo precizne definicije orazlici između kategorija „tržišnog”,„za vlastitu finalnupotrošnju” i „ostalognetržišnog”, vezano uz institucionalnejedinice, lokalne poslovne jedinice i njihoveoutpute. Time se implicira da u ovom pogleduvrednovanje outputa i klasifikacija premasektorima nisu definirani na dovoljno detaljnojrazini. ESA je stoga uvela nekoliko dodatnihpojašnjenja te je za neke specifične slučajevedodala kriterij prema kojem prodaja tržišnogproizvođača treba pokriti najmanje 50 % troškovaproizvodnje (vidjeti tablicu 3.1.); 2. ESA određuje konkretne granice bilježenja,npr. za bilježenje sitnog alata i uređaja kaointermedijarne potrošnje; 3. ESA smatra da neke vrste kućanske proizvodnjeroba, kao što su tkanje odjeće i izradanamještaja, nisu značajne za države članiceEuropske unije te se stoga ne morajubilježiti; 4. ESA navodi izričitu uputu na specifičneinstitucionalne mehanizme Europske unije, kao štoje sustav Intrastat za evidentiranje tokova robeunutar Europske unije i doprinosa država članicaEuropskoj uniji; 5. ESA sadrži specifične klasifikacije Europskeunije, npr. CPA za proizvode i NACE Rev. 1. zadjelatnosti (specifične, ali usklađene sodgovarajućim klasifikacijama UN-a); 6. ESA sadrži dodatnu klasifikaciju svihvanjskih transakcija: one se dijele na one izmeđurezidenata Europske unije i one s rezidentimaizvan Europske unije.

ESA je određenija od SNA, budući da se primarno primjenjuje na državečlanice Europske unije. Ona također mora biti određenija u pogledupotreba za podacima Europske unije.

ESA 1995. i ESA 1970.

1.25.   ESA 1995. se od ESA 1970. razlikuje u opsegu i konceptima. Većina tihrazlika odgovara razlikama između SNA 1968. i SNA 1993. Neke od glavnihrazlika u opsegu su:

(a)	uključivanje bilanci stanja;

(b)	uključivanje ostalih promjena u računima aktive, tj.uvođenje koncepata ostalih promjena obujma, nominalnih irealnih vlasničkih dobitaka;

(c)	uvođenje podsektora kućanstava;

(d)	uvođenje novog koncepta finalne potrošnje: stvarna finalnapotrošnja;

(e)	uvođenje novog koncepta cjenovno prilagođenog dohotka:stvarni nacionalni raspoloživi dohodak;

(f)	uključivanje koncepta pariteta kupovne moći.

Neke od glavnih razlika u konceptima jesu:

(a)	književni i umjetnički rad (spisateljstvo, skladateljstvo)sada se smatra proizvodnjom; plaćanje književnog iumjetničkog rada postaje plaćanje usluga, a ne dohotkom odvlasništva;

(b)	vrednovanje outputa osiguravajućih usluga se promijenilo unekoliko pogleda, npr. prihodi iz ulaganja tehničkih pričuvase sada također uzimaju u obzir kod vrednovanja outputaneživotnog osiguranja;

(c)	detaljniji tretman trgovinskih i prijevoznih marža;

(d)	uvođenje lančane veze za izračun stalnih cijena;

(e)	uvođenje koncepta financijskog leasinga (SNA 1968. i ESA 1970. sadržavali sujedino koncept operativnog leasinga);

(f)	izdaci za istraživanje mineralnih ležišta i računalneprograme sada se bilježe kao investicije u kapital (umjestokao intermedijarna potrošnja);

(g)	kapitalna potrošnja se bilježi i za javne infrastrukturneradove (ceste, nasipi itd.);

(h)	identifikacija novih financijskih instrumenata, kao što susporazumi o ponovnoj kupnji, i izvedenih financijskihinstrumenata, kao što su opcije.

Postoje određene razlike koje ne proizlaze iz promjena SNA-i, npr.:

(a)	uvođenje tablica ponude i uporabe (već uključeno u SNA1968.);

(b)	uvođenje nekoliko registracijskih granica i upućivanje naodređene institucionalne mehanizme Europske unije (vidjetistavak 1.24.);

(c)	jasan odabir u pogledu vrednovanja outputa po osnovnimcijenama (ESA 1970., SNA 1968. i SNA 1993. takođerprihvaćaju vrednovanje po proizvođačkim cijenama);

(d)	uvođenje koncepata ekonomski aktivnog stanovništva inezaposlenosti (ovi koncepti nisu prisutni u SNA 1968. i1993).

ESA KAO SUSTAV

1.26.   Glavne značajke sustava su:

(a)	statističke jedinice i njihovo grupiranje;

(b)	tokovi i stanja;

(c)	sustav računa i agregati;

(d)	input-output okvir.

STATISTIČKE JEDINICE I NJIHOVO GRUPIRANJE  (7)

1.27.   Karakteristična značajka sustava je uporaba dviju vrsta jedinica i dvajunačina potpodjele gospodarstva, koji su prilično različiti i služe zaodvojene analitičke svrhe.

Za opisivanje dohotka, izdataka i financijskih tokova te bilanci stanja,sustav grupira institucionalne jedinice u sektore na temelju njihovihglavnih funkcija, ponašanja i ciljeva.

Za opisivanje proizvodnih procesa i input-output analizu, sustav grupiralokalne poslovne jedinice (lokalne PJ-e) u djelatnosti na temeljunjihove aktivnosti koju obilježava input proizvoda, proizvodni proces ioutput proizvoda.

Institucionalne jedinice i sektori

1.28.   Institucionalne jedinice su ekonomski subjekti koji mogu imativlasništvo nad robom i aktivom, preuzimati obveze i sudjelovati uekonomskoj aktivnosti i transakcijama s ostalim jedinicama. Zapotrebe sustava, institucionalne jedinice grupiraju se u petmeđusobno isključivih institucionalnih sektora, koji se sastoje odsljedećih vrsta jedinica:

(a)	nefinancijska društva;

(b)	financijska društva;

(c)

država;

(d)	kućanstva;

(e)	neprofitne ustanove koje služe kućanstvima.

Ovih pet sektora čine ukupno gospodarstvo, a svaki je podijeljen napodsektore. Ovaj sustav omogućava izradu potpunog skupa računatokova i bilanci stanja za svaki sektor, a po potrebi i za svakipodsektor te za ukupno gospodarstvo.

Lokalne poslovne jedinice i djelatnosti

1.29.   Većina institucionalnih jedinica u ulozi proizvođača izvodi više odjedne aktivnosti; kako bi se naglasile tehničko-ekonomske veze, onese dijele prema vrsti aktivnosti.

Ovaj se zahtjev za lokalne poslovne jedinice (LPJ) zadovoljavaprimjenjujući operativni pristup. Lokalne PJ grupiraju sve dijeloveinstitucionalne jedinice u ulozi proizvođača, koji su smješteni najednoj ili više obližnjih lokacija, a pridonose izvođenju aktivnostina razini razreda (četveroznamenkasta brojčana oznaka) klasifikacijeNACE rev. 1.

U načelu se treba zabilježiti onoliko lokalnih poslovnih jedinicakoliko ima sporednih aktivnosti, međutim, ako dokumenti potrebni zaopisivanje tih aktivnosti nisu dostupni, lokalna PJ može uključitijednu ili više sekundarnih aktivnosti.

Skup svih lokalnih PJ-a uključenih u istu ili sličnu vrstu aktivnostičini djelatnost.

Između institucionalnih jedinica i lokalnih PJ-a postojihijerarhijski odnos. Jedna institucionalna jedinica sadrži jednu iliviše lokalnih PJ-a; lokalna PJ pripada jednoj i samo jednojinstitucionalnoj jedinici.

Za detaljniju analizu proizvodnog procesa koristi se analitičkajedinica proizvodnje. Ta jedinica, koja nije vidljiva (osim uslučaju lokalne PJ koja proizvodi samo jedan proizvod), predstavljajedinicu homogene proizvodnje koja se definira kao jedinica koja nepokriva sekundarne aktivnosti. Skupovi ovih jedinica predstavljajuhomogene gospodarske grane.

Rezidentne i nerezidentne jedinice; ukupno gospodarstvo iinozemstvo

1.30.   Ukupno gospodarstvo se definira u smislu rezidentnih jedinica.Jedinica je rezidentna jedinica neke zemlje ako na gospodarskomprostoru te zemlje ima središte ekonomskog interesa – tj. ako naduže razdoblje (godinu dana ili dulje) obavlja gospodarskeaktivnostii u tom prostoru. Gore navedeni institucionalni sektori sugrupe rezidentnih institucionalnih jedinica.

Rezidentne jedinice obavljaju transakcije s nerezidentnim jedinicama(to jest jedinicama koje su rezidentne u drugim gospodarstvima). Tetransakcije predstavljaju vanjske transakcije gospodarstva, agrupirane su u računu inozemstva. U računovodstvenoj strukturisustava inozemstvo ima sličnu ulogu kao i institucionalni sektor,iako se nerezidentne jedinice uključuju jedino ako obavljajutransakcije s rezidentnim institucionalnim jedinicama. Zbog toga je,u pogledu sastavljanja klasifikacije, uključena posebna stavka zainozemstvo na kraju klasifikacije sektora.

Uvjetno rezidentne jedinice, koje se u sustavu tretiraju kaoinstitucionalne jedinice, definiraju se kao:

(a)

oni dijelovi nerezidentnih jedinica koji imaju središteekonomskog interesa (tj. koje u većini slučajevaobavljaju gospodarske transakcije u razdoblju od godinudana ili više, ili koje izvode građevinske aktivnosti urazdoblju kraćem od godinu dana, ako output predstavljabruto investicije u fiksni kapital) u gospodarskomprostoru zemlje;

(b)	nerezidentne jedinice u ulozi vlasnika zemljišta ilizgrada na gospodarskom prostoru zemlje, ali jedino upogledu transakcija koje se odnose na spomenutozemljište ili građevine.

TOKOVI I STANJA

1.31.   Sustav bilježi dvije osnovne vrste informacija: tokove i stanja. Tokovise odnose na djelovanje i posljedice događaja koji se odvijaju uodređenom vremenskom razdoblju, dok se stanja odnose na pozicije uodređenom trenutku.

Tokovi

1.32.   Tokovi odražavaju stvaranje, preobrazbu, razmjenu, prijenos iligubitak ekonomske vrijednosti. Uključuju promjene u vrijednostiaktive ili pasive institucionalne jedinice. Postoje dvije vrsteekonomskih tokova: transakcije i ostale promjene aktive. Transakcijese prikazuju u svim računima i tablicama u kojima se pojavljujutokovi, osim u računu ostalih promjena u obujmu aktive i računurevalorizacije. Ostale promjene aktive se pojavljuju jedino u ovadva računa.

Osnovne transakcije i ostali tokovi su bezbrojni. Sustav ih grupira urelativno mali broj vrsta prema njihovoj prirodi.

Transakcije

1.33.   Transakcija je ekonomski tok koji predstavlja interakciju izmeđuinstitucionalnih jedinica na temelju međusobnog sporazuma, ilidjelovanje unutar institucionalne jedinice koje je prikladnotretirati kao transakciju, često radi toga što jedinica poslujeu dvjema različitim ulogama. Prikladna je podjela transakcija načetiri glavne skupine:

(a)	transakcije proizvodima: opisuju podrijetloproizvoda (domaći output ili uvoz) i uporabuproizvoda (intermedijarna potrošnja, finalnapotrošnja, investicije u kapital ili izvoz)  (8);

(b)	transakcije raspodjele: opisuju način raspodjeledodane vrijednosti, nastale proizvodnjom, na rad,kapital i državu te preraspodjelu dohotka ibogatstva (porezi na dohodak i bogatstvo i ostalitransferi)  (9);

(c)	financijske transakcije: opisuju neto povećanjefinancijske aktive ili neto preuzimanje obveza zasvaku vrstu financijskog instrumenta. One se čestopojavljuju kao protustavka nefinancijskimtransakcijama, ali i kao transakcije koje uključujusamo financijske instrumente  (10);

(d)	transakcije koje nisu uključene u gore spomenutetri grupe: potrošnja fiksnog kapitala i netostjecanje neproizvedene nefinancijske aktive  (11).

Svojstva transakcija

Interakcije nasuprot transakcijama unutar jedinice

1.34.   Većina transakcija su interakcije između dvije ili višeinstitucionalnih jedinica. Sustav, međutim, bilježi nekeaktivnosti unutar institucionalnih jedinica kao transakcije.Te se transakcije unutar jedinice bilježe radi dobivanjaanalitički korisnije slike outputa, finalnih uporaba itroškova.

Potrošnja fiksnog kapitala, koju sustav bilježi kao trošak,jedna je od važnih transakcija unutar jedinice. Većinaostalih transakcija unutar jedinice su transakcijeproizvodima, koje se obično bilježe kada institucionalnejedinice, u ulozi proizvođača i krajnjih potrošača, trošedio vlastitog outputa. To je često slučaj kod kućanstava idržave.

1.35.   Bilježi se cijeli vlastiti output koji se koristi za finalnuuporabu unutar iste institucionalne jedinice. Vlastitioutput za intermedijarnu potrošnju unutar isteinstitucionalne jedinice bilježi se samo u slučaju kada seproizvodnja i intermedijarna potrošnja odvijaju u različitimlokalnim poslovnim jedinicama unutar iste institucionalnejedinice. Ne bilježi se output proizveden i upotrijebljen zaintermedijarnu potrošnju unutar iste lokalne poslovnejedinice.

Monetarne nasuprot nemonetarnim transakcijama

1.36.   Većina transakcija koje se bilježe u sustavu su monetarnetransakcije, u kojima uključene jedinice izvršavaju iliprimaju uplate, ili preuzimaju obveze ili primaju aktivuizraženu u novčanim jedinicama.

Transakcije koje ne uključuju razmjenu gotovine ili aktiveili obveze izražene u novčanim jedinicama su nemonetarnetransakcije. Transakcije unutar jedinice su običnonemonetarne transakcije. Nemonetarne transakcije kojeuključuju više od jedne institucionalne jedinice pojavljujuse kod transakcija proizvodima (trampe proizvoda), kodtransakcija raspodjele (naknade u naturi, transferi unaturi) i kod drugih transakcija (trampe neproizvedenenefinancijske aktive).

Sustav bilježi sve transakcije u monetarnim izrazima.Vrijednosti koje se bilježe za nemonetarne transakcijemoraju se stoga izmjeriti neizravnom metodom ili procijenitina drugi način.

Transakcije sa i bez protustavki

1.37.   Transakcije koje uključuju više od jedne jedinice odvijaju sepo načelu „nešto za nešto” ili „nešto zaništa”. Prvo načelo podrazumijeva razmjeneizmeđu institucionalnih jedinica, tj. ponuda roba, uslugaili imovine u zamjenu za protustavku, npr. novac. Drugonačelo obično podrazumijeva plaćanja u gotovini ili naturiizmeđu institucionalnih jedinica bez protustavke.Transakcije „nešto za nešto” se javljaju u svečetiri grupe transakcija, dok se transakcije „nešto zaništa” javljaju uglavnom kod transakcijaraspodjele u obliku poreza, naknada socijalne pomoći ilidarova.

Preuređene transakcije

1.38.   Većinu transakcija sustav tretira vrlo jasno: transakcije sebilježe na jednak način, kako se pojavljuju u predmetniminstitucionalnim jedinicama. Međutim, neke se transakcijemijenjaju kako bi se jasnije vidjele postojeće ekonomskeveze. Promjene su moguće na tri načina: preusmjeravanjem,raščlanjivanjem i prepoznavanjem glavne strane utransakciji.

Preusmjeravanje

1.39.   Transakcija koja se u predmetnim jedinicama prikazuje kaoda se odvija izravno između jedinica A i C, može sezabilježiti kao da se odvija posredno preko trećejedinice B. Stoga se jedna transakcija između A i Cbilježi kao dvije transakcije: jedna između A i B ijedna između B i C. U tom je slučaju transakcijapreusmjerena.

Dobro poznati primjer preusmjeravanja su socijalnidoprinosi koje poslodavci izravno uplaćuju u fondovesocijalnog osiguranja. Ova plaćanja sustav bilježi kaodvije transakcije: poslodavci plaćaju socijalnedoprinose svojim zaposlenicima a zaposlenici uplaćujuiste doprinose u fondove socijalnog osiguranja. Kao kodsvih preusmjeravanja, svrha preusmjeravanja socijalnihdoprinosa na teret poslodavca je iznošenje na vidjeloekonomskog sadržaja u osnovi transakcije. U ovomslučaju, to znači prikazati socijalne doprinoseposlodavca kao doprinose plaćene u koristzaposlenika.

Druga vrsta preusmjeravanja su transakcije koje sebilježe kao da se odvijaju između dviju ili višeinstitucionalnih jedinica, premda se, što se tičeuključenih strana, uopće ne obavlja nikakva transakcija.Primjer je postupanje s dohotkom od vlasništva izosiguravajućih fondova, koji zadržavaju osiguravajućadruštva. Sustav smatra da je ovaj dohodak od vlasništvaisplatilo osiguravajuće društvo vlasnicima polica, kojitada isti iznos uplaćuju natrag osiguravajućim društvimakao dodatnu premiju.

Razdjeljivanje

1.40.   Transakcija se smatra razdijeljenom u slučaju kada setransakcija koja se uključenim stranama prikazuje kaopojedinačna transakcija, bilježi kao dvije ili višerazličito klasificiranih transakcija. Razdjeljivanjeobično ne podrazumijeva uključivanje dodatnih jedinica utransakcije.

Jedna od tipičnih razdijeljenjih transakcija je isplatapremija neživotnog osiguranja. Premda vlasnici polica iosiguravatelji smatraju ove isplate jednom transakcijom,sustav ih dijeli na dvije različite transakcije:plaćanje pruženih usluga neživotnog osiguranja i netopremije neživotnog osiguranja. Drugi važan primjerraščlanjivanja je bilježenje trgovačkih marža.

Priznavanje glavne strane u transakciji

1.41.   U slučaju kada jedna jedinica obavlja transakciju u imedruge jedinice, ta se transakcija bilježi isključivo uračunima glavne jedinice. Ovo načelo se, u pravilu, nesmije prekršiti pokušajem alokacije poreza ilisubvencija krajnjim uplatiteljima ili krajnjimkorisnicima na temelju pretpostavki.

Granični slučajevi

1.42.   U skladu s definicijom transakcije, interakcija izmeđuinstitucionalnih jedinica moguća je jedino na temeljuobostranog sporazuma. Kada se transakcija obavlja premaobostranom sporazumu, podrazumijeva se da postoji prethodnoznanje i prethodni pristanak institucionalnih jedinica. To,međutim, ne znači da sve jedinice nužno ulaze u transakcijudobrovoljno, budući da su neke transakcije nametnutezakonom. To se uglavnom odnosi na određene transakcijeraspodjele, kao što su plaćanje poreza, novčanih kazni ipenala. Ipak, zapljena aktive bez naknade ne smatra setransakcijom, čak i ako je nametnuta zakonom.

Nezakonite ekonomske djelatnosti smatraju se transakcijamasamo u slučaju kada sve uključene jedinice dobrovoljnostupaju u spomenute aktivnosti. Stoga se, za razliku odkrađe, kupovina, prodaja ili razmjena ilegalne droge iliukradene imovine smatraju transakcijama.

Ostale promjene u aktivi

1.43.   Ostale promjene u aktivi bilježe promjene koje nisu posljedicatransakcija  (12). To su:

(a)	ostale promjene obujma aktive i pasive; ili

(b)	vlasnički dobici i gubici.

Ostale promjene u obujmu aktive i pasive

1.44.   Ove se promjene mogu grubo podijeliti na tri glavnekategorije:

(a)	uobičajen nastanak i nestanak aktive, koji nijeposljedica transakcija;

(b)	promjene aktive i pasive zbog iznimnih inepredviđenih događaja;

(c)	promjene u klasifikaciji i strukturi.

1.45.   Primjeri promjena iz kategorije pod točkom (a) su otkriće iliiscrpljivanje podzemne aktive i prirodni rast nekultiviranihbioloških izvora. Kategorija (b) uključuje promjene(uglavnom gubitke) aktive zbog prirodnih katastrofa, rataili ozbiljnih kriminalnih radnji.  (13) Jednostrano brisanje duga i zapljena sredstava beznaknade potpadaju također pod kategoriju (b). Kategorija (c)se sastoji od promjena koje su posljedica preklasifikacije irestrukturiranja institucionalnih jedinica ili aktive ipasive.

Vlasnički dobici i gubici

1.46.   Vlasnički dobici i gubici su posljedica promjena cijenaaktive. One se javljaju kod svih vrsta financijske inefinancijske aktive kao i obveza. Za vlasnike aktive ipasive vlasnički dobici i gubici nastaju kao rezultatdugotrajnog posjedovanja aktive ili pasive, bez njihovepretvorbe na bilo koji način.

Vlasnički dobici i gubici koji se mjere na temelju tekućihtržišnih cijena zovu se nominalni vlasnički dobici i gubici.Oni se dijele na neutralne vlasničke dobitke i gubitke, kojiodražavaju promjene opće razine cijena i stvarne vlasničkedobitke i gubitke, koji odražavaju promjene relativnihcijena aktive.

Stanja

1.47.   Stanja su posjedovanja aktive i pasive u određenom trenutku. Stanjase bilježe na početku i na kraju svakog računovodstvenog razdoblja.Računi koji pokazuju stanja zovu se bilance stanja.  (14)

Stanja se također bilježe za stanovništvo i zaposlenost. Međutim, tase stanja izražavaju kao srednje vrijednosti tijekomračunovodstvenog razdoblja.

Stanja se bilježe za sve aktive unutar granica sustava; tj. zafinancijsku aktivu i obveze i za nefinancijsku aktivu, proizvedenu ineproizvedenu. Ipak, uzimaju se u obzir jedino one aktive koje sekoriste u gospodarskoj aktivnosti i koja su predmetom vlasničkihprava. Iz tog se razloga ne bilježe stanja za aktive kao što suljudski kapital i prirodni resursi koji nisu predmet vlasništva.

U okviru svojih granica sustav je iscrpan i u pogledu tokova i upogledu stanja. To znači da se sve promjene stanja mogu u potpunostiobjasniti na temelju zabilježenih tokova.

SUSTAV RAČUNA I AGREGATI  (15)

Računovodstvena pravila

1.48.   Račun je sredstvo bilježenja uporaba i izvora ili promjena aktive ipasive za dani aspekt ekonomskog života tijekom računovodstvenograzdoblja, ili stanja aktive i pasive na početku i na krajuspomenutog razdoblja.

Terminologija za dvije strane računa

1.49.   Sustav koristi izraz „izvori” za desnu stranu tekućih računa gdje sepojavljuju transakcije koje povećavaju ekonomsku vrijednostjedinice ili sektora. Lijeva strana računa koja se odnosi natransakcije koje umanjuju ekonomsku vrijednost jedinice ilisektora se naziva „uporabe”.

Desna strana računa akumulacije se naziva „promjene pasive i netovrijednosti”, a lijeva „promjene aktive”.

Bilance stanja na desnoj strani prikazuju „pasivu i netovrijednosti” (razlika između aktive i pasive), a nalijevoj „aktivu”. Usporedba dviju uzastopnih bilanci stanja pokazuje promjenepasive i neto vrijednosti te promjene aktive.

Dvostruko/četverostruko knjiženje

1.50.   Za jedinicu ili sektor, nacionalno računovodstvo se temelji nanačelu dvostrukog knjiženja. Svaka se transakcija bilježidvaput, jednom kao izvor (ili promjena pasive) i jednom kaouporaba (ili promjena aktive). Suma svih transakcijaproknjiženih kao izvori ili promjene pasive i suma svihtransakcija proknjiženih kao uporabe ili promjene aktive morajubiti jednake, čime se omogućava provjera dosljednostiračuna.

U praksi se, međutim, nacionalni računi – sa svim jedinicama isektorima – temelje na načelu četverostrukog knjiženja, budućida većina transakcija uključuje dvije institucionalne jedinice.Svaku transakciju ove vrste dvije uključene strane knjižedvaput. Na primjer, socijalna naknada u gotovini koju državnajedinica isplaćuje kućanstvu, bilježi se u računima države kaouporaba pod transferi i negativno povećanje aktive pod gotovinomi depozitima; u računima sektora kućanstva ta se transakcijabilježi kao izvor pod transferima i kao povećanje aktive podgotovinom i depozitima.

S druge strane, transakcije unutar jedne jedinice (poputpotrošnje outputa u jedinici koja ga je proizvela), zahtijevajusamo dva knjiženja čije se vrijednosti trebaju procijeniti.

Vrednovanje

1.51.   Uz iznimku nekih varijabli vezanih uz stanovništvo i rad, sustavpokazuje sve tokove i stanja u monetarnim izrazima. Sustav nepokušava utvrditi korisnost tokova i stanja. Umjesto toga,tokovi i stanja se mjere sukladno njihovoj tečajnoj vrijednosti,tj. vrijednosti za koju su tokovi i stanja uistinu, ili bi moglibiti, zamijenjeni za gotovinu. Stoga su tržišne cijene temeljnareferenca ESA-e kod vrednovanja.

1.52.   U slučaju monetarnih transakcija i posjedovanja gotovine iobveza, tražene vrijednosti su izravno dostupne. U većiniostalih slučajeva se preferira metoda procjene koja uzima uobzir tržišne cijene slične robe, usluga ili aktive. Ova semetoda, na primjer, koristi za trampu i usluge stanovanja ustanovima u vlasništvu stanara. Ako tržišne cijene sličnihproizvoda nisu dostupne, npr. u slučaju državnih netržišnihusluga, vrednovanje se izvodi na temelju proizvodnih troškova.Ako nijedna od ovih metoda nije provediva, tokovi i stanja sevrednuju prema sadašnjoj diskontiranoj vrijednosti očekivanihbudućih prihoda. Ta se metoda, međutim, zbog velike nesigurnostipreporuča jedino kao krajnje rješenje.

1.53.   Stanja se vrednuju po tekućim cijenama u vremenu na koje seodnosi bilanca stanja, a ne u trenutku proizvodnje ili stjecanjarobe ili aktive koje čine stanja. Ponekad je nužno vrednovanjestanja prema procijenjenim, zapisanim, tekućim nabavnimvrijednostima ili troškovima proizvodnje.

Posebna vrednovanja proizvoda  (16)

1.54.   Zbog troškova prijevoza, trgovačkih marža i poreza minussubvencija na proizvode, proizvođač i korisnik određenomproizvodu obično pripisuju različitu vrijednost. Kako bi biošto bliži pogledima strana u transakciji, sustav bilježi sveuporabe u kupovnim cijenama koje uključuju troškoveprijevoza, trgovačke marže i poreze minus subvencije naproizvode, dok se output bilježi u osnovnim cijenama kojeisključuju te elemente.

1.55.   Uvoz i izvoz proizvoda se bilježi prema graničnimvrijednostima. Ukupni uvoz i izvoz se vrednuje na cariniizvoznika ili franko brod (FOB). Strani prijevoz i uslugeosiguranja između graničnih prijelaza uvoznika i izvoznikase ne uključuju u vrijednost robe, već se bilježe kaousluge. Kako ponekad nije moguće pribaviti FOB vrijednostiradi detaljnog razvrstavanja proizvoda, tablice koje sadržedetalje o inozemnoj trgovini pokazuju uvoz vrednovan nacarini uvoznika (CIF vrijednost). Sve usluge prijevoza iosiguranja do graničnog prijelaza uvoznika uključuju se uvrijednost uvezene robe. U onoj mjeri u kojoj se ove uslugeodnose na domaće usluge, u ovom se prikazu provodi globalnaprilagodba FOB/CIF.

Vrednovanje po stalnim cijenama  (17)

1.56.   Vrednovanje po stalnim cijenama označava vrednovanje tokova istanja u jednom računovodstvenom razdoblju po cijenama izprethodnog razdoblja. Svrha vrednovanja po stalnim cijenamaje rastavljanje promjena vrijednosti tokova i stanja, kojesu se dogodile tijekom vremena, na promjene cijena ipromjene obujma. Za tokove i stanja izražene u stalnimcijenama kaže se da su izraženi u obujmu.

Mnogi tokovi i stanja, npr. dohodak, nemaju vlastitudimenziju cijene i količine. Ipak, kupovna se moć ovihvarijabli može odrediti deflacijom tekućih vrijednostiprikladnim indeksom cijene, npr. indeksom cijene za finalnunacionalnu uporabu, isključujući promjene u zalihama. Tokovii stanja nakon deflacije se izražavaju u stvarnim izrazima.Primjer je stvarni raspoloživi dohodak.

Vrijeme bilježenja

1.57.   Sustav bilježi tokove na temelju obračuna: tj. kada se stvori,pretvori ili izgubi ekonomska vrijednost ili kada se jave,pretvore ili ukinu potraživanja i obveze.

Output se, stoga, bilježi u trenutku proizvodnje, a ne kada gaplati kupac, a prodaja aktive bilježi se u trenutku kada aktivapromijeni vlasnika, a ne kada se izvrši odgovarajuće plaćanje.Kamata se bilježi u obračunskom računovodstvenom razdoblju, poobračunu, bez obzira na njenu stvarnu isplatu u tom razdoblju.Bilježenje na temelju obračuna primjenjuje se na sve tokove,monetarne i nemonetarne, unutar jedinica i između jedinica.

Međutim, u nekim je slučajevima potrebno pokazati fleksibilnostglede vremena knjiženja. To se posebno odnosi na poreze i ostaletokove vezane uz državu, koji se često bilježe u državnimračunima na temelju gotovine. Ponekad je teško provesti preciznupretvorbu ovih tokova iz gotovinskih oblika u obračunske pa jepotrebno primijeniti aproksimacije.

Svi se tokovi bilježe u istom trenutku za sve uključeneinstitucionalne jedinice i u sve odgovarajuće račune. Ovo senačelo može činiti jednostavnim, ali njegova provedba nije takojednostavna. Institucionalne jedinice ne primjenjuju uvijek istaračunovodstvena pravila. Čak i kada ih primjenjuju, izpraktičnih se razloga, kao što su kašnjenja u komunikaciji,pojavljuju se razlike u stvarnom bilježenju. Sukladno tome,uključene strane mogu zabilježiti transakcije u različitovrijeme. Ova se odstupanja moraju ukloniti prilagodbama.

Konsolidacija i saldiranje

Konsolidacija

1.58.   Konsolidacija se odnosi na uklanjanje, iz uporaba i izvora,transakcija koje se odvijaju između jedinica ako su zajednogrupirane, i na uklanjanje uzajamnih financijskih aktiva ipasiva.

Za podsektore ili sektore, u načelu, ne konsolidiraju setokovi i stanja između konstitutivnih jedinica.

Međutim, konsolidirani računi se mogu sastaviti za dopunskeprikaze i analize. Za određene vrste analiza, informacije otransakcijama tih (pod)sektora s ostalim sektorima iodgovarajuće „vanjsko” financijsko stanje suvažniji od ukupnih bruto rezultata.

Nadalje, računi i tablice koji pokazuju vezu izmeđuvjerovnika i dužnika pružaju detaljnu, financijsku iekonomsku sliku te se smatraju vrlo korisnim zarazumijevanje kanala kojima se financijski viškovi kreću odkrajnjih zajmodavaca do krajnjih zajmoprimaca.

Saldiranje

1.59.   Pojedine jedinice ili sektori mogu imati istu vrstutransakcije i kao uporabu i kao izvor (npr. obje plaćaju iprimaju kamatu) i istu vrstu financijskog instrumenta i kaoaktivu i kao pasivu.

Sustav preporuča bruto bilježenje, osim u slučaju kada jestupanj saldiranja sastavni dio klasifikacije.

Saldiranje je implicitno u raznim kategorijama transakcija, anajbolji primjer su „promjene u zalihama” gdje senaglašava analitički značajan aspekt ukupnih investicija,umjesto praćenja dnevnih povećanja i smanjenja.

Slično tome, uz nekoliko iznimki, financijski račun i računiostalih promjena aktive bilježe povećanja aktive i pasive naneto osnovi te iznose krajnje rezultate ovih vrsta tokova nakraju računovodstvenog razdoblja.

Računi, izravnavajuće stavke i agregati

1.60.   Za jedinice (institucionalne jedinice, lokalne PJ) ili grupejedinica (institucionalne sektore i inozemstvo; djelatnosti)različiti podračuni bilježe transakcije ili ostale tokove vezanouz neke specifične aspekte ekonomskog života (npr. proizvodnju).Spomenuti skup transakcija obično nije uravnotežen; ukupniiznosi zabilježeni kao primljeni i plaćeni se obično razlikuju.Iz tog se razloga mora uvesti izravnavajuća stavka. Ona seobično uvodi i između ukupne aktive i pasive institucionalnejedinice ili sektora. Izravnavajuće su stavke same po sebiznačajne mjere ekonomskog uspjeha, a kad ih se zbroji za ukupnogospodarstvo, predstavljaju značajne agregate.

Slijed računa

1.61.   Sustav je izgrađen kao slijed međusobno povezanih računa.

Puni slijed računa za institucionalne jedinice i sektore sastoji seod tekućih računa, računa akumulacije i bilanci stanja.

Tekući računi se odnose na proizvodnju, stvaranje, raspodjelu ipreraspodjelu dohodaka i uporabu tog dohotka u obliku finalnepotrošnje. Računi akumulacije pokrivaju promjene aktive i pasive ipromjene neto vrijednosti (razlika između aktive i pasive svakeinstitucionalne jedinice ili grupe jedinica). Bilanca stanjaprikazuje stanja aktive i pasive i neto vrijednost.

1.62.   Za lokalne PJ nije moguće predvidjeti izradu potpunog slijeda računa,uključujući bilance stanja, jer takav subjekt obično ne možeposjedovati robu ili aktivu, niti u vlastito ime primati iliisplaćivati dohodak. Slijed računa za lokalnu poslovnu jedinicuskraćuje se na prve tekuće račune: račun proizvodnje i računstvaranja dohotka, čija je izravnavajuća stavka poslovni višak.

Račun roba i usluga

1.63.   Račun roba i usluga pokazuje, za ukupno gospodarstvo ili grupeproizvoda, ukupne izvore (output i uvoz) i uporabe roba i usluga(intermedijarna potrošnja, finalna potrošnja, promjene zaliha, brutoinvesticije u fiksni kapital, neto stjecanje dragocjenosti iizvoz).

Račun inozemstva

1.64.   Račun inozemstva pokriva transakcije između rezidentnih inerezidentnih institucionalnih jedinica i, po potrebi, odgovarajućihstanja aktive i pasive.

Budući da inozemstvo u strukturi računovodstva ima sličnu ulogu kao iinstitucionalni sektor, račun inozemstva se izrađuje s točkegledišta inozemstva. Izvor za inozemstvo je uporaba za ukupnogospodarstvo i obratno. Ako je izravnavajuća stavka pozitivna, onaoznačuje višak za inozemstvo i deficit ukupnog gospodarstva iobratno ako je izravnavajuća stavka negativna.

Izravnavajuće stavke

1.65.   Izravnavajuća stavka je računovodstvena konstrukcija dobivenaoduzimanjem ukupne vrijednosti stavaka na jednoj strani računa odukupne vrijednosti stavaka na drugoj strani. Ne može se mjeritineovisno od ostalih stavki; kao izvedena stavka, ona odražavaprimjenu općih računovodstvenih pravila na specifične stavke naobjema stranama računa.

Izravnavajuće stavke nisu uvedene samo radi toga da se osiguraravnoteža računa. One obuhvaćaju veliki broj podataka i uključujuneke od najvažnijih stavki u računima, kao što se može vidjeti usljedećim primjerima izravnavajućih stavki: dodana vrijednost,poslovni višak, raspoloživi dohodak, štednja, netouzajmljivanje/pozajmljivanje, neto vrijednost.

Agregati

1.66.   Agregati su složene vrijednosti koje mjere rezultat aktivnostiukupnog gospodarstva s posebne točke gledišta; na primjer, output,dodana vrijednost, raspoloživi dohodak, finalna potrošnja, štednja,investicije itd. Premda izračun agregata ne predstavlja niti jedinuni glavnu svrhu sustava računa, sustav priznaje njihovu važnost kaoukupnih pokazatelja i ključnih veličina za makroekonomsku analizu tevremenske i prostorne usporedbe.

Razlikuju se dvije vrste agregata:

(a)	agregati koji se izravno odnose na transakcije usustavu, kao što su output roba i usluga, stvarnafinalna potrošnja, bruto investicije u fiksni kapital,naknade zaposlenima itd.;

(b)

agregati koji predstavljaju izravnavajuće stavke uračunima, kao što su bruto domaći proizvod po tržišnimcijenama (BDP), poslovni višak ukupnog gospodarstva,nacionalni dohodak, nacionalni raspoloživi dohodak,štednja, saldo inozemnog tekućeg računa, neto vrijednostukupnog gospodarstva (nacionalno bogatstvo).

1.67.   Korisnost podataka iz nacionalnih računa dobiva novu dimenziju ako seovi iznosi izračunavaju po glavi stanovnika. Za šire agregate kaošto je BDP, nacionalni dohodak ili finalna potrošnja kućanstva, kaozajednički nazivnik se upotrebljava ukupno (rezidentno)stanovništvo. Ako su računi ili dijelovi računa iz sektora kućanstvapodijeljeni na podsektore, potrebno je priložiti podatke o brojukućanstava i broju osoba koje pripadaju pojedinom podsektoru.  (18)

INPUT– OUTPUT OKVIR  (19)

1.68.   Input – output okvir sastoji se od tablica ponude i uporabe podjelatnostima, tablica koje povezuju tablice ponude i uporabe sasektorskim računima i simetričnih input – output tablica po homogenimgranama (proizvodi).

1.69.   Tablice ponude i uporabe predstavljaju matrice (redci proizvoda, stupcidjelatnosti) koje prikazuju način na koji se output djelatnostirazvrstava prema vrsti proizvoda i kako se domaća i uvozna ponuda robe iusluga alocira između razne intermedijarne i finalne uporabe,uključujući izvoz. Tablica uporabe pokazuje također strukturuproizvodnih troškova i ostvareni dohodak za svaku djelatnost.

Tablice ponude i uporabe predstavljaju okvir za usklađivanje svih tablicaprema djelatnostima i (ili) proizvodima, koje uključuju podatke oinputima rada, bruto investicijama u fiksni kapital, stanju fiksneaktive i detaljnim indeksima cijena i tako detaljno opisuju strukturutroškova, stvaranje dohotka, zaposlenost, produktivnost rada, kapitalnuintenzivnost.

1.70.   Tablice ponude i uporabe mogu se povezati sa sektorskim računimaunakrsnom klasifikacijom outputa, intermedijarne potrošnje i komponenatadodane vrijednosti po sektorima i djelatnosti.

POGLAVLJE 2.

JEDINICE I NJIHOVO GRUPIRANJE

2.01.   Gospodarstvo zemlje rezultat je djelovanja velikog broja jedinica koje izvodebrojne transakcije raznih vrsta u svrhu proizvodnje, financiranja,osiguranja, preraspodjele i potrošnje.

2.02.   Jedinice i njihovo grupiranje koje se koristi u nacionalnim računima morajuse definirati s obzirom na vrstu ekonomske analize kojoj su namijenjene, ane na temelju vrsta jedinica koje se obično koriste u statističkimupitnicima. Ove posljednje jedinice (poduzeća, holding društva, poslovnejedinice, lokalne jedinice, državne jedinice, neprofitne ustanove, kućanstvaitd.) ne zadovoljavaju uvijek potrebe nacionalnih računa, budući da seopćenito temelje na tradicionalnim kriterijima pravne, administrativne iliračunovodstvene prirode.

Statističari moraju uvažavati definicije jedinica analize koje se koriste uESA-i, kako bi se u istraživanjima kojima se prikupljaju stvarni podacipostupno uveli svi elementi informacija koji su potrebni za izradu podatakana temelju jedinica analize iz ESA-e.

2.03.   Jedna od značajki sustava je uporaba triju vrsta jedinica koje odgovarajudvama vrlo različitim načinima potpodjele gospodarstva. Za analizu procesaproizvodnje ključno je odabrati jedinice koje pokazuju tehničko-ekonomskeveze; za analizu tokova koji utječu na dohodak, kapital, financijsketransakcije i bilance stanja, ključno je odabrati jedinice koje omogućavajuproučavanje veza u ponašanju između ekonomskih subjekata.

Uzimajući u obzir ova dva cilja, u daljnjem tekstu ovoga poglavlja definiranesu institucionalne jedinice koje su prikladne za analizu ekonomskogponašanja te lokalne jedinice prema vrsti aktivnosti i jedinice homogeneproizvodnje koje su prikladne za analizu tehničko-ekonomskih veza. U praksiove tri vrste jedinica nastaju kombiniranjem ili potpodjelom osnovnihjedinica iz statističkih upitnika ili se ponekad preuzimaju izravno izstatističkih upitnika. Prije preciznog definiranja ovih triju vrsta jedinicakoje se upotrebljavaju u ESA-i, potrebno je definirati granice nacionalnoggospodarstva.

GRANICE NACIONALNOGA GOSPODARSTVA

2.04.   Jedinice, bilo da se radi o institucionalnim jedinicama, lokalnim poslovnimjedinicama ili jedinicama homogene proizvodnje, koje čine gospodarstvo nekezemlje i čije se transakcije knjiže u ESA-i, su one jedinice koje imajusredište svog ekonomskog interesa na ekonomskom području te zemlje. Ovejedinice, poznate kao rezidentne jedinice, mogu i ne moraju imatidržavljanstvo te zemlje, mogu i ne moraju biti pravne osobe i mogu i nemoraju biti prisutne na ekonomskom području spomenute države u trenutkuizvođenja transakcije. Kako je granica nacionalnoga gospodarstva definiranapojmom rezidentne jedinice, potrebno je definirati i značenje pojmovaekonomsko područje i središte ekonomskog interesa.

2.05.   Pod pojmom „ekonomskopodručje”podrazumijeva se:

(a)	zemljopisno područje pod upravom neke države, na kojem jeosigurano slobodno kretanje osoba, roba, usluga ikapitala;

(b)	sve slobodne zone, uključujući carinska skladišta i tvornicepod carinskim nadzorom;

(c)	nacionalni zračni prostor, teritorijalne vode iepikontinentalni pojas u međunarodnim vodama, u kojem zemljauživa isključiva prava  (20);

(d)	teritorijalne enklave, tj. zemljopisna područja u inozemstvukoja prema međunarodnim ugovorima ili međudržavnim sporazumimakoriste državne agencije zemlje (veleposlanstva, konzulati,vojne baze, istraživačke baze itd.);

(e)	nalazišta nafte, prirodnog plina itd. u međunarodnim vodamaizvan epikontinentalnog pojasa, na kojima rade jedinicerezidentne na teritoriju koji je definiran u prethodnimtočkama.

2.06.   Ekonomsko područje ne uključuje izvanteritorijalne enklave (tj. dijelovevlastitog zemljopisnog područja države, koje prema međunarodnim ugovorimaili međudržavnim sporazumima koriste državne agencije drugih zemalja,institucije Europske unije ili međunarodne organizacije  (21)).

2.07.   Pojmom „središteekonomskog interesa” seoznačava činjenica da postoji neka lokacija unutar ekonomskog područja nakojoj, ili iz koje, jedinica obavlja i namjerava dalje obavljati, ekonomskedjelatnosti i transakcije u značajnoj mjeri na neodređeno vrijeme ili uodređenom, ali duljem vremenskom razdoblju (godina dana ili dulje). Iz ovogslijedi da jedinica koja obavlja takve transakcije na ekonomskom područjuviše država, nužno mora imati središte ekonomskog interesa u svakoj od njih.Vlasništvo nad zemljištem i građevinama unutar ekonomskog područja je samopo sebi dostatno da vlasnik ima središte ekonomskog interesa na tommjestu.

2.08.   Na temelju ovih definicija, rezidentne jedinice neke zemlje mogu se dodatnopodijeliti na:

(a)	jedinice koje se, s obzirom na sve transakcije izuzev onihvezanih uz vlasništvo nad zemljištem i građevinama, baveprvenstveno proizvodnjom, financijama, osiguranjem ilipreraspodjelom;

(b)	jedinice koje, s obzirom na sve transakcije izuzev onih vezanihuz vlasništvo nad zemljištem i građevinama, prvenstvenosudjeluju u potrošnji  (22);

(c)	sve jedinice u ulozi vlasnika zemljišta i građevina, s iznimkomvlasnika izvanteritorijalnih enklava koje su dio ekonomskogpodručja drugih država ili su države suigeneris (vidjeti stavak 2.06.).

2.09.   U slučaju jedinica koje se, s obzirom na sve transakcije izuzev onih vezanihuz vlasništvo nad zemljištem i građevinama, prvenstveno bave proizvodnjom,financijama, osiguranjem ili preraspodjelom, razlikuju se sljedeća dvaslučaja:

(a)	aktivnost se odvija isključivo na ekonomskom području države:jedinice koje izvode tu aktivnost, su rezidentne jedinice tezemlje;

(b)

aktivnost se, u razdoblju od jedne godine ili dulje, odvija naekonomskim područjima nekoliko zemalja: rezidentnom jedinicom sesmatra samo onaj dio jedinice koji na ekonomskom području tezemlje ima središte ekonomskog interesa. Takva rezidentnajedinica može biti: 1. institucionalna rezidentna jedinica (vidjetistavak 2.12.), čije se aktivnosti, koje su se urazdoblju od jedne godine ili dulje odvijale uostatku svijeta, izuzimaju i tretirajuzasebno  (23); ili 2. uvjetno rezidentna jedinica (vidjeti stavak2.15.), u slučaju da u razdoblju od godine danaili dulje aktivnost obavlja jedinica koja imaboravište u drugoj državi  (23).

2.10.   U slučaju jedinica koje prvenstveno sudjeluju u potrošnji, osim u ulozivlasnika zemljišta i građevina, kućanstva koja imaju središte ekonomskoginteresa u nekoj državi smatraju se rezidentnim jedinicama te države, čak iako na kraća razdoblja (manje od godinu dana) borave u inozemstvu. Oneposebno uključuju sljedeće slučajeve:

(a)	pogranične radnike, tj. osobe koje svakodnevno prelaze granicuradi posla u susjednoj državi;

(b)	sezonske radnike, tj. osobe koje napuštaju državu na nekolikomjeseci, ali kraće od godinu dana, radi posla u drugoj državi usektorima koji periodično zahtijevaju dodatnu radnu snagu;

(c)	turiste, pacijente, studente  (24), dužnosnike u službenom posjetu, poslovne ljude,trgovačke putnike, umjetnike i članove posade, koji putuju uinozemstvo;

(d)	lokalno osoblje koje radi u izvanteritorijalnim enklavamastranih država;

(e)	osoblje institucija Europske unije te civilnih ili vojnihmeđunarodnih organizacija sa sjedištima u izvanteritorijalnimenklavama;

(f)	službene, civilne ili vojne, predstavnike državne vlasti(zajedno s njihovim obiteljima) koji imaju poslovni nastan uteritorijalnim enklavama.

2.11.   Sve jedinice u ulozi vlasnika zemljišta i/ili građevina koji su dioekonomskog područja, se smatraju rezidentnim ili uvjetno rezidentnim(vidjeti stavak 2.15.) jedinicama zemlje u kojoj se nalazi odgovarajućezemljište ili građevine.

INSTITUCIONALNE JEDINICE

2.12.   

Definicija

:

Institucionalna jedinica je osnovno središte ekonomskogodlučivanja, čija su glavna obilježja ujednačeno ponašanje isamostalnost u donošenju odluka prilikom obavljanja svoje glavnefunkcije. Rezidentna jedinica se smatra institucionalnom akosamostalno donosi odluke u pogledu svoje glavne funkcije i akovodi potpuni skup računa ili bi bilo moguće i smisleno, sekonomske i pravne točke gledišta, da prema potrebi izradipotpuni skup računa.

Smatra se da jedinica samostalno donosi odluke u pogledu svoje glavnefunkcije, ako:

(a)	je ovlaštena imati pravo vlasništva nad robom i aktivu uvlastito ime; što znači da ima pravo na razmjenu vlasništva nadrobom ili aktivom preko transakcija s drugim institucionalnimjedinicama;

(b)	donosi ekonomske odluke i obavlja ekonomske aktivnosti za kojeje pravno izravno odgovorna;

(c)	u vlastito ime snosi odgovornosti, preuzima druge obveze isklapa ugovore.

Smatra se da jedinica vodi potpuni skup računa ako vodi računovodstvenudokumentaciju koja obuhvaća sve ekonomske i financijske transakcije izvršenetijekom računovodstvenog razdoblja, uključujući bilancu stanja aktive ipasive.

2.13.   U slučaju da subjekti jasno ne posjeduju oba obilježja institucionalnejedinice, primjenjuju se sljedeća načela:

(a)	kućanstva uvijek imaju samostalnost u donošenju odluka upogledu njihove glavne funkcije te se stoga smatrajuinstitucionalnim jedinicama čak i kada ne vode potpuni skupračuna;

(b)	subjekti koji ne vode potpuni skup računa i za koje nije mogućeili smisleno da prema potrebi izrade potpuni skup računa,spajaju se s institucionalnim jedinicama u čije račune suintegrirani njihovi parcijalni računi;

(c)	subjekti koji vode potpuni skup računa, ali nisu samostalni udonošenju odluka pri obavljanju svoje glavne funkcije, spajajuse s jedinicama koje ih kontroliraju;

(d)	subjekti koji odgovaraju definiciji institucionalne jedinice,tretiraju se kao takvi čak i ako ne objavljuju svojeračune;

(e)

subjekti koji su dio grupe jedinica koje sudjeluju uproizvodnji i vode potpuni skup računa, smatraju seinstitucionalnim jedinicama čak i ako su središnjem tijelu(holding društvo), nadležnom za opću upravu grupacije prepustilidio svoje samostalnosti u donošenju odluka; holding društvo sesmatra institucionalnom jedinicom koja je odvojena od jedinicapod svojim nadzorom, osim u slučaju pod točkom (b);

(f)

kvazi-društva vode potpuni skup računa, ali nemaju neovisnipravni status. Međutim, njihovo ekonomsko i financijskoponašanje se razlikuje od ponašanja njihovih vlasnika, analikuje ponašanju društava. Iz tog im se razloga pripisujesamostalnost u donošenju odluka i smatraju se odvojeniminstitucionalnim jedinicama.

2.14.   Holding društva su institucionalne jedinice čija je glavna funkcija nadzor iupravljanje grupom društava kćeri.

2.15.   Uvjetno rezidentne jedinice se definiraju kao:

(a)

oni dijelovi nerezidentnih jedinica koji imaju središteekonomskog interesa (tj. u većini slučajeva obavljaju ekonomsketransakcije u razdoblju od jedne godine ili dulje ili izvodegrađevinsku aktivnost u razdoblju kraćem od jedne godine, akooutput predstavlja bruto investicije u fiksni kapital) naekonomskom području zemlje;

(b)	nerezidentne jedinice u ulozi vlasnika zemljišta ili objekatana ekonomskom području zemlje, ali jedino u pogledu transakcijakoje se odnose na spomenuto zemljište ili građevine.

Uvjetno rezidentne jedinice se, čak i ako vode samo parcijalne račune inemaju uvijek samostalnost u donošenju odluka, tretiraju kao institucionalnejedinice.

2.16.   Zaključno, institucionalnim jedinicama se smatraju:

(a)

jedinice koje vode potpuni skup računa i samostalno donoseodluke: 1. privatna i javna društva; 2. zadruge i partnerstva priznata kao neovisnipravni subjekti; 3. javni proizvođači koji se prema posebnimzakonima priznaju kao neovisni pravnisubjekti; 4. neprofitne ustanove priznate kao neovisnipravni subjekti; 5. agencije države;

(b)	jedinice koje vode potpuni skup računa i za koje se smatra dasamostalno donose odluke: kvazi-društva (vidjeti stavak 2.13.točku (f));

(c)	jedinice koje ne vode nužno potpuni skup računa, ali za koje sekonvencionalno smatra da samostalno donose odluke: 1. kućanstva; 2. uvjetno rezidentne jedinice (vidjeti stavak2.15.).

INSTITUCIONALNI SEKTORI

2.17.   Potreba za agregiranjem znači da se pojedinačne institucionalne jedinice nemogu sagledavati odvojeno; one se moraju spojiti u grupe koje se nazivajuinstitucionalni sektori ili samo sektori, od kojih se neki dijele napodsektore.

Tablica 2.1. –   Sektori i podsektori

Sektori i podsektori		Javni	Nacionalni privatni	Inozemno kontrolirani
Nefinancijska poduzeća	S.11	S.11001	S.11002	S.11003
Financijska poduzeća	S.12
Središnja banka	S.121
Ostale monetarne financijske institucije	S.122	S.12201	S.12202	S.12203
Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućihdruštava i mirovinskih fondova	S.123	S.12301	S.12302	S.12303
Financijske pomoćne institucije	S.124	S.12401	S.12402	S.12403
Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi	S.125	S.12501	S.12502	S.12503
Ukupna država	S.13
Središnja država	S.1311
Savezna država	S.1312
Lokalna država	S.1313
Fondovi socijalne sigurnosti	S.1314
Kućanstva	S.14
Poslodavci (uključujući samozaposleneosobe)	S.141 + S.142
Zaposlenici	S.143
Primatelji vlasničkih dohodaka	S.1441
Primatelji mirovina	S.1442
Primatelji ostalog dohotka od transfera	S.1443
Ostali	S.145
Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima	S.15
Inozemstvo	S.2
Europska unija	S.21
Države članice EU-a	S.211
Institucije EU-a	S.212
Treće zemlje i međunarodne organizacije	S.22

2.18.   Svaki sektor ili podsektor okuplja institucionalne jedinice sa sličnimekonomskim ponašanjem.

Institucionalne jedinice se grupiraju u sektore na temelju toga kojoj vrstiproizvođača pripadaju i ovisno o glavnoj aktivnosti i funkciji, koje sesmatraju važnim pokazateljima njihovog ekonomskog ponašanja. Sektor sedijeli na podsektore prema relevantnim kriterijima za taj sektor; time seomogućava precizniji opis ekonomskog ponašanja jedinica.

Računi za sektore i podsektore bilježe sve glavne i sekundarne aktivnostiuključenih institucionalnih jedinica.

Svaka institucionalna jedinica pripada samo jednom sektoru ilipodsektoru.

2.19.   Kada je glavna funkcija institucionalne jedinice proizvodnja roba i usluga,prilikom određivanja sektora u koji će se ona razvrstati, treba najprijeodrediti kojoj vrsti proizvođača pripada.

ESA razlikuje tri vrste proizvođača:

(a)	privatni i javni tržišni proizvođači (vidjeti stavak 3.24. itablicu 3.1. iz poglavlja 3.);

(b)	privatni proizvođači za vlastitu finalnu uporabu (vidjetistavak 3.25. i tablicu 3.1. iz poglavlja 3.);

(c)	ostali privatni i javni netržišni proizvođači (vidjeti stavak3.26. i tablicu 3.1. iz poglavlja 3.).

Institucionalne jedinice koje su tržišni proizvođači razvrstavaju se usektore nefinancijskih poduzeća (S.11), financijskih poduzeća (S.12) ilikućanstava (S.14).

Institucionalne jedinice koje su privatni proizvođači za vlastitu finalnuuporabu razvrstavaju se u sektor kućanstava (S.14), zajedno sneinkorporiranim poduzećima u vlasništvu kućanstava (vidjeti stavak3.30.).

Institucionalne jedinice koje su ostali privatni i javni netržišniproizvođači razvrstavaju se u sektor ukupne države (S.13) ili neprofitnihustanova koje služe kućanstvima (S.15).

2.20.   Tablica 2.2. prikazuje vrstu proizvođača, glavne aktivnosti i funkcije, kojesu karakteristične za pojedine sektore:

Tablica 2.2. –   Vrsta proizvođača, glavne aktivnosti ifunkcije, razvrstano po sektorima

Sektor	Vrsta proizvođača	Glavna aktivnost i funkcija
Nefinancijska društva (S.11) (vidjeti stavak2.21.)	Tržišni proizvođač	Proizvodnja tržišnih roba i nefinancijskihusluga
Financijska društva (S.12) (vidjeti stavak2.32.)	Tržišni proizvođač	Financijsko posredovanje uključujućiosiguranje Pomoćne financijske aktivnosti
Država (S.13) (vidjeti stavak2.68.)	Javni ostali netržišni proizvođač	Proizvodnja i ponuda ostalog netržišnog outputa zazajedničku i pojedinačnu potrošnju te izvođenje transakcija čijaje namjena preraspodjela nacionalnog dohotka i bogatstva
Kućanstva (S.14)
— kao potrošači		Potrošnja
— kao poduzetnici (vidjeti stavak 2.75.)	Tržišni proizvođač ili privatni proizvođač za vlastitufinalnu uporabu	Proizvodnja tržišnog outputa i outputa za vlastitufinalnu potrošnju
Neprofitne ustanove koje služe kućanstvima(S.15) (vidjeti stavak 2.87.)	Privatni ostali netržišni proizvođači	Proizvodnja i ponuda ostalog netržišnog outputa zapojedinačnu potrošnju

Sektor inozemstva (S.2) je grupa institucionalnih jedinica (vidjeti stavak2.89.) koje nisu karakterizirane sličnim ciljevima i ponašanjem; ona okupljanerezidentne institucionalne jedinice koje obavljaju transakcije srezidentnim institucionalnim jedinicama.

NEFINANCIJSKA DRUŠTVA (S.11)

2.21.   

Definicija

:

Sektor nefinancijskih društava (S.11) se sastoji odinstitucionalnih jedinica čije se distributivne ifinancijske transakcije razlikuju od onih koje izvodenjihovi vlasnici i koje su tržišni proizvođači (vidjetistavke 3.31., 3.32. i 3.37.), čija je glavna aktivnostproizvodnja roba i nefinancijskih usluga.  (25)

2.22.   Sektor nefinancijskih društava uključuje i nefinancijskakvazi-društva.

2.23.   Izraz „nefinancijskadruštva”označava sva tijela priznata kao neovisni pravni subjekti, koja sutržišni proizvođači i čija se glavna aktivnost sastoji od proizvodnjeroba i nefinancijskih usluga.

Uključene su sljedeće institucionalne jedinice:

(a)	privatna i javna društva, koja kao tržišni proizvođačiprvenstveno sudjeluju u proizvodnji roba i nefinancijskihusluga;

(b)	zadruge i partnerstva priznata kao neovisni pravnisubjekti, koja kao tržišni proizvođači prvenstveno sudjelujuu proizvodnji roba i nefinancijskih usluga

(c)	javni proizvođači koji se prema posebnim zakonima priznajukao neovisni pravni subjekti i koji kao tržišni proizvođačiprvenstveno sudjeluju u proizvodnji roba i nefinancijskihusluga;

(d)	neprofitne ustanove ili udruženja koja služe nefinancijskimdruštvima, koja su priznata kao neovisni pravni subjekti ikoje kao tržišni proizvođači prvenstveno sudjeluju uproizvodnji roba i nefinancijskih usluga  (26);

(e)	holding društva koja kontroliraju (vidjeti stavak 2.26.)grupaciju društava koja su tržišni proizvođači, akoproizvodnja roba i nefinancijskih usluga predstavljaprevladavajuću vrstu aktivnosti cijele grupacije (izmjerenana temelju dodane vrijednosti);

(f)	privatna i javna kvazi-društva koja kao tržišni proizvođačiprvenstveno sudjeluju u proizvodnji roba i nefinancijskihusluga.

2.24.   Izraz „nefinancijskakvazi-društva”označava sva tijela bez neovisnog pravnog statusa, koja su tržišniproizvođači i čija se glavna aktivnost sastoji od proizvodnje roba inefinancijskih usluga te zadovoljavaju uvjete koji ih kvalificiraju kaokvazi-društva (vidjeti stavak 2.13. točku (f)).

Kvazi-društva moraju voditi potpuni skup računa i posluju kao da sudruštva. Faktični odnos s njihovim vlasnikom je odnos društva premasvojim dioničarima.

Nefinancijska kvazi-društva u vlasništvu kućanstava, državnih jedinicaili neprofitnih ustanova su, zajedno s nefinancijskim društvima,okupljena u sektor nefinancijskih društava.

Postojanje potpunog skupa računa, uključujući bilance stanja, nijedovoljan uvjet da bi se tržišni proizvođači tretirali kao kvazi-društva.Stoga partnerstva i javni proizvođači, osim onih iz stavka 2.23. točaka(a), (b), (c) i (f) i poduzeća s jednim vlasnikom – čak i ako vodepotpuni skup računa – općenito ne predstavljaju zasebne institucionalnejedinice, budući da ne donose samostalno odluke, a njihovo upravljanjenadziru kućanstva, neprofitne ustanove ili vlade u čijem suvlasništvu.

2.25.   Sektor nefinancijskih društava uključuje sve uvjetne rezidentne jedinice(vidjeti stavak 2.15.) koje se konvencionalno tretiraju kaokvazi-društva.

2.26.   Nadzor nad društvom se definira kao pravo određivanja opće politikedruštva, po potrebi, odabirom prikladnih upravitelja.

Pojedina institucionalna jedinica (drugo društvo, kućanstvo ili državnajedinica) osigurava nadzor nad društvom ako posjeduje više od polovicedionica s pravom glasa ili ako na drugi način kontrolira glasačku moćviše od polovice dioničara. Osim toga, država osigurava nadzor naddruštvom na temelju posebne zakonske odluke ili uredbe kojom se državidaju ovlasti da određuje politiku društva ili imenuje upravitelje.

Za nadzor više od polovice dioničarskih glasova nije potrebno da samainstitucionalna jedinica bude vlasnik dionica s pravom glasa. Društvo Cmože biti društvo kći drugog društva B u kojem treće društvo A posjedujevećinu dionica s pravom glasa.

Društvo C se smatra društvom kćeri društva B ako: društvo B nadzire višeod polovice dioničarskih glasova u društvu C ili društvo B posjedujedionice u C s pravom imenovanja ili smjenjivanja većine upraviteljadruštva C.

2.27.   Sektor nefinancijskih društava se dijeli na tri podsektora:

(a)	javna nefinancijska društva (S.11001);

(b)	nacionalna privatna nefinancijska društva (S.11002);

(c)	inozemno kontrolirana nefinancijska društva pod stranimnadzorom (S.11003).

Podsektor: Javna nefinancijska društva (S.11001)

2.28.   

Definicija

:

Podsektor javna nefinancijska društva se sastojiod svih nefinancijskih i kvazi-društava koja su podnadzorom (vidjeti stavak 2.26.) jedinica javneuprave.

2.29.   Javna kvazi-društva su kvazi-društva u izravnom vlasništvu jedinicajavne uprave.

Podsektor: Nacionalna privatna nefinancijska društva(S.11002)

2.30.   

Definicija

:

Podsektor nacionalna privatna nefinancijskadruštva se sastoji od svih nefinancijskih ikvazi-društava koja nisu pod nadzorom jedinica javneuprave ili nerezidentnih institucionalnih jedinica. Ovajpodsektor uključuje sve neprofitne ustanove koje suuključene u sektor nefinancijskih društava (vidjetistavak 2.23. točku (d)).

Ovaj podsektor uključuje društva i kvazi-društva za poslove izravnihstranih ulaganja (vidjeti stavak 4.65.), koja nisu klasificirana upodsektoru inozemno kontroliranih nefinancijskih (S.11003).

Podsektor: Inozemno kontrolirana nefinancijska društva(S.11003)

2.31.   

Definicija

:

Podsektor inozemno kontrolirana nefinancijskadruštva se sastoji od svih nefinancijskih ikvazi-društava koja su pod nadzorom (vidjeti stavak2.26.) nerezidentnih institucionalnihjedinica.

Ovaj podsektor uključuje:

(a)	sva društva kćeri nerezidentnih društava;

(b)	sva društva pod nadzorom nerezidentne institucionalnejedinice koja sama po sebi nije društvo: na primjer,društvo pod nadzorom strane vlade; uključena su društvapod nadzorom skupine nerezidentnih jedinica koja djelujuzajednički;

(c)	sve podružnice ili ostale neinkorporirane agencijenerezidentnih društava ili neinkorporirane proizvođačekoji su uvjetne rezidentne jedinice koje se tretirajukao nefinancijska kvazi-društva (vidjeti stavak2.25.).

FINANCIJSKA DRUŠTVA (S.12)

2.32.   

Definicija

:

Sektor financijska društva (S.12) se sastoji odsvih društava i kvazi- društava koja prvenstvenoobavljaju poslove financijskog posredovanja (financijskiposrednici) i/ili pomoćne financijske aktivnosti(popratne financijske djelatnosti)  (27). Financijsko posredovanje je aktivnost ukojoj institucionalna jedinica stječe financijsku aktivui istodobno preuzima obveze (vidjeti stavak 2.34.) zavlastiti račun (vidjeti stavak 2.33.), obavljajućifinancijske transakcije na tržištu (vidjeti stavke od2.37. do 2.38.). Aktiva i pasiva financijskih posrednikaimaju različita obilježja, budući da se tijekom postupkafinancijskog posredovanja sredstva pretvaraju i nanovoslažu s obzirom na dospijeće, opseg, rizik islično. Pomoćne financijske aktivnosti suaktivnosti koje su usko povezane s financijskimposredovanjem, ali same po sebi ne predstavljajufinancijsko posredovanje (vidjeti stavak2.39.).

2.33.   Tijekom postupka financijskog posredovanja sredstva se usmjeravaju odtrećih strana koje raspolažu viškom sredstava na one strane koje imajumanjak sredstava. Financijski posrednik ne djeluje samo kao zastupnikovih drugih institucionalnih jedinica, već se izlaže riziku stjecanjemfinancijskih sredstava i preuzimanjem obveza za vlastiti račun.

2.34.   U postupak financijskog posredovanja mogu biti uključene sve kategorijepasive, izuzev kategorije ostalih računa potraživanja (AF.7).

Financijska aktiva uključena u postupak financijskog posredovanja može serazvrstati u sve kategorije, izuzev kategorije tehničkih pričuvaosiguranja (AF.6), ali uključujući kategoriju ostalih računapotraživanja (faktoring). Povrh toga, financijski posrednici moguuložiti svoja sredstva u nefinancijsku aktivu, uključujući nekretnine.Međutim, da bi se društvo smatralo financijskim posrednikom, ono moratakođer preuzimati financijske obveze na tržištu i preoblikovatisredstva. Iz tog se razloga isključuju poduzeća za prodaju nekretnina(NACE. Rev. 1. odjeljak 70.).

2.35.   Glavna funkcija osiguravajućih poduzeća i mirovinskih fondova jeudruživanje rizika. Glavna pasiva ovih institucija su tehničke pričuveosiguranja (AF.6). Protustavku spomenutih pričuva predstavljaju ulaganjaosiguravajućih društava i mirovinskih fondova, koji stoga djeluju kaofinancijski posrednici.

2.36.   Uzajamni fondovi preuzimaju financijske obveze prvenstveno kroz izdavanjedionica (AF.52). Oni mijenjaju spomenute fondove stjecanjem financijskeaktive i/ili nekretnina. Uzajamni fondovi se stoga razvrstavaju kaofinancijski posrednici. Kao i u slučaju ostalih društava, svaka promjenavrijednosti aktive i pasive, osim vlastitih dionica, odražava se nanjihova vlastita sredstva (vidjeti stavak 7.05.). Kako je iznosvlastitih sredstava obično jednak vrijednosti dionica u uzajamnimfondovima, svaka promjena vrijednosti aktive i pasive fonda se odražavana tržišnu vrijednost ovih dionica.

Uzajamni fondovi koji ulažu jedino u nekretnine također se smatrajufinancijskim posrednicima.

2.37.   Financijsko posredovanje je općenito ograničeno na financijsketransakcije na tržištu. Drugim riječima, stjecanje aktive i preuzimanjeobveza se odvija u odnosu na javnost ili njene određene i priličnovelike podskupine. Ako je aktivnost ograničena na male skupine osoba iliobitelji, obično se ne radi o financijskom posredovanju. Posebno,financijsko posredovanje ne uključuje institucionalne jedinice kojepružaju financijske usluge grupaciji poduzeća kojoj pripadaju. Te seinstitucionalne jedinice razvrstavaju u sektore prema glavnoj funkcijigrupacije poduzeća na ekonomskom području. Međutim, u slučajevima kadase institucionalna jedinica koja pruža financijske usluge nalazi podfinancijskim nadzorom, ona se, po dogovoru, razvrstava u sektorfinancijskih društava.

2.38.   Postoje neke iznimke od općeg ograničenja financijskog posredovanja nafinancijske transakcije na tržištu. Primjer su lokalne kreditne banke ištedionice, koje se u velikoj mjeri oslanjaju na pripadajuću jediniculokalne ili regionalne uprave, ili društva za financijski leasing koje u poslovima stjecanja ili ulaganjasredstava ovise o matičnom društvu. Ona se, međutim, klasificiraju kaofinancijski posrednici ako posuđivanje ili primanje štednje ne ovisi opripadajućoj jedinici lokalne ili regionalne uprave ili matičnomdruštvu.

2.39.   Pomoćne financijske aktivnosti uključuju pomoćne aktivnosti u realizacijitransakcija vezano uz financijsku aktivu i pasivu ili pretvorbu ilipreoblikovanje sredstava. Popratne financijske djelatnosti se ne izlažuriziku stjecanjem financijskih sredstava ili preuzimanjem obveza. Onesamo olakšavaju financijsko posredovanje.

2.40.   U sektor financijska društva (S.12) uključene su sljedeće institucionalnejedinice:

(a)	privatna ili javna društva koja prvenstveno obavljajuposlove financijskog posredovanja i/ili pomoćne financijskeaktivnosti;

(b)	zadruge i partnerstva priznata kao neovisni pravnisubjekti, koja prvenstveno obavljaju poslove financijskogposredovanja i/ili pomoćne financijske aktivnosti;

(c)	javni proizvođači koji se prema posebnim zakonima priznajukao neovisni pravni subjekti i koji prvenstveno obavljajuposlove financijskog posredovanja i/ili pomoćne financijskeaktivnosti;

(d)	neprofitne ustanove koje su priznate kao neovisni pravnisubjekti i koje prvenstveno obavljaju poslove financijskogposredovanja i/ili pomoćne financijske aktivnosti, ili kojapružaju usluge financijskim društvima;

(e)	holding društva (vidjeti stavak 2.14.) ako grupacijadruštava kćeri kao cjelina na ekonomskom područjuprvenstveno obavlja poslove financijskog posredovanja i/ilipomoćne financijske aktivnosti;

(f)	neinkorporirani uzajamni fondovi koji sadrže portfeljeulaganja u vlasništvu skupine sudionika i kojima općenitoupravljaju druga financijska društva. Ovi su fondovi, podogovoru, institucionalne jedinice odvojene od upravljačkogfinancijskog društva

(g)

financijska kvazi-društva: 1. neinkorporirane jedinice koje prvenstvenoobavljaju poslove financijskog posredovanja, apodložne su regulaciji i nadzoru (u većinislučajeva klasificirane u podsektor ostalemonetarne financijske institucije ili podsektorosiguravajućih društava i mirovinskih fondova),koje se smatraju samostalnim u donošenju odluka injihova je uprava neovisna od vlasnika. Njihovoekonomsko i financijsko ponašanje slično jeponašanju financijskih društava. Stoga setretiraju kao zasebne institucionalne jedinice.Primjer su podružnice nerezidentnih financijskihdruštava; 2. druge neinkorporirane jedinice kojeprvenstveno obavljaju poslove financijskogposredovanja, ali nisu podložne regulaciji inadzoru, smatraju se financijskim kvazi-društvimasamo ako zadovoljavaju uvjete koji ihkvalificiraju kao kvazi-društva (vidjeti stavak2.13. točku (f)); 3. neinkorporirane jedinice koje prvenstvenoobavljaju pomoćne financijske aktivnosti, smatrajuse financijskim kvazi-društvima samo akozadovoljavaju uvjete koji ih kvalificiraju kaokvazi-društva (vidjeti stavak 2.13. točku(f)).

2.41.   Sektor financijskih društava se dijeli na pet podsektora:

(a)	središnja banka (S.121);

(b)	druge monetarne financijske institucije (S.122);

(c)	drugi financijski posrednici, osim osiguravajućih društavai mirovinskih fondova (S.123);

(d)	financijske pomoćne institucije (S.124);

(e)	osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.125).

Podsektor ostalih monetarnih financijskih institucija se smatraekvivalentom podsektoru ostalih depozitarnih društava prema definicijiiz SNA 1993. u stavcima 4.88. – 4.94. Međutim, dok definicija podsektoraostalih monetarnih financijskih društava (vidjeti stavak 2.48.) trebaobuhvatiti financijske posrednike preko kojih se učinci monetarnepolitike središnje banke prenose na druge ekonomske subjekte, podsektorostalih depozitarnih društava je definiran u SNA 1993. pozivajući se namonetarne mjere u širem smislu. Kombinacija podsektora S.121 i S.122odgovara monetarnim financijskim institucijama u statističke svrhe premadefiniciji EMI (vidjeti stavak 2.49.).

2.42.   Osim podsektora S.121., svaki se podsektor može dalje dijeliti na:

(a)	javna financijska društva;

(b)	nacionalna privatna financijska društva;

(c)	inozemno kontrolirana financijska društva.

Kriteriji za ovu potpodjelu su isti kao i za nefinancijska društva(vidjeti stavke od 2.26. do 2.31.).

2.43.   Holding društva čija je jedina djelatnost nadzor i upravljanje skupinomdruštava kćeri, koja prvenstveno obavljaju poslove financijskogposredovanja i/ili pomoćne financijske aktivnosti, razvrstavaju se upodsektor ostalih financijskih posrednika osim osiguravajućih društava imirovinskih fondova (S.123).  (28) Međutim, holding društva koja su financijska društvarazvrstavaju se u podsektore prema glavnoj vrsti financijskeaktivnosti.

2.44.   Neprofitne ustanove priznate kao neovisni pravni subjekti koji pružajuusluge financijskim društvima, ali koji ne obavljaju poslovefinancijskog posredovanja i/ili pomoćne financijske aktivnosti,razvrstavaju se u podsektor financijskih pomoćnih institucija(S.124.).

Podsektor: Središnja banka (S.121)

2.45.   

Definicija

:

Podsektor središnja banka (S.121) se sastoji odsvih financijskih i kvazi-društava, čija je glavnafunkcija emisija primarnog novca, održavanje unutarnje ivanjske valutne vrijednosti i držanje cjelokupnihmeđunarodnih državnih pričuva ili njihovogdijela.

2.46.   U podsektor S.121 se razvrstavaju sljedeći financijskiposrednici:

(a)	nacionalna središnja banka, također i u slučaju kada jeona dio Europskog sustava središnjih banaka;

(b)

središnje monetarne agencije, uglavnom, javne prirode(npr. agencije koje upravljaju deviznim tečajem iliemisijom primarnog novca) koje vode potpuni skup računai samostalno donose odluke u odnosu na središnju državu.Ove se aktivnosti većinom izvodi u okviru središnjedržave ili središnje banke. U tim slučajevima ne postojeodvojene institucionalne jedinice.

2.47.   Podsektor S.121 ne uključuje agencije i tijela, osim središnje banke,koja upravljaju ili nadziru financijska društva ili financijskatržišta. Ona se razvrstavaju u podsektor S.124 (vidjeti stavak 2.58.točku (g)).  (29)

Podsektor: Ostale monetarne financijske institucije (S.122)

2.48.   

Definicija

:

Podsektor druge monetarne financijskeinstitucije (S.121) se sastoji od svih financijskih ikvazi-društava, osim onih iz sektora središnje banke,koja prvenstveno obavljaju poslove financijskogposredovanja i čije se poslovanje sastoji od primanjadepozita i/ili vrlo sličnih nadomjestaka za depozite odinstitucionalnih jedinica, osim monetarnih financijskihinstitucija te odobravanja zajmova i/ili ulaganja uvrijednosnice za vlastiti račun.

2.49.   Monetarne financijske institucije (MFI) obuhvaćaju podsektorsredišnje banke (S.121) i podsektor drugih monetarnih financijskihinstitucija (S.122), a podudaraju se s monetarnim financijskiminstitucijama u statističke svrhe prema definiciji EMI-a (vidjetistavak 2.41.).

2.50.   MFI se ne mogu opisati jednostavno kao „banke”, jer uključuju i nekafinancijska društva koja se ne nazivaju bankama i neka kojima tonije dozvoljeno u nekim zemljama, dok neka druga financijskadruštva, koja se nazivaju bankama, u stvari nisu MFI. Općenito se upodsektor S.122 razvrstavaju sljedeći financijski posrednici:

(a)	poslovne banke, „univerzalne” banke, „svenamjenske” banke;

(b)	štedionice (uključujući uzajamne štedionice, štedionicei kreditne zadruge);

(c)	poštanske žiro institucije, poštanske banke i žirobanke;

(d)	ruralne kreditne banke, poljoprivredne kreditnebanke;

(e)	zadružne kreditne banke, kreditne zadruge;

(f)	specijalizirane banke (npr. trgovačke banke, kuće kojese bave emisijama, privatne banke).

2.51.   U podsektor S.122 mogu se također razvrstati sljedeći financijskiposrednici, ako se njihovo poslovanje sastoji od primanja sredstavaplaćanja od stanovništva u obliku depozita ili u drugim oblicima kaošto su kontinuirano izdavanje obveznica i drugih usporedivihvrijednosnica. U ostalim se slučajevima razvrstavaju u podsektorS.123:

(a)	društva koja odobravaju hipotekarne zajmove(uključujući građevinska poduzeća, hipotekarne banke ihipotekarne kreditne ustanove);

(b)	uzajamni fondovi (uključujući investicijske fondove,jedinične fondove i ostale programe kolektivnogulaganja, npr. poduzeća za kolektivno ulaganje uprenosive vrijednosnice – UCITS);

(c)	lokalne kreditne ustanove.

2.52.   Podsektor S.122 ne uključuje:

(a)	holding društva čija je glavna funkcija nadzor iupravljanje skupinom koja se pretežno sastoji od drugihmonetarnih financijskih institucija, ali ona sama posebi nisu druge monetarne financijske institucije. Onase razvrstavaju u podsektor S.123 (vidjeti stavak2.43.);

(b)	neprofitne ustanove koje su priznate kao neovisnipravni subjekti i koje služe drugim monetarnimfinancijskim institucijama, ali ne obavljaju poslovefinancijskog posredovanja. One se razvrstavaju upodsektor S.124 (vidjeti stavak 2.44.).

Podsektor: Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućihdruštava i mirovinskih fondova (S.123)

2.53.   

Definicija

:

Podsektor drugi financijski posrednici, osimosiguravajućih društava i mirovinskih fondova (S.123)sastoji se od svih financijskih i kvazi-društava, kojaprvenstveno obavljaju poslove financijskog posredovanjapreuzimanjem obveza u oblicima različitim od gotovine,depozita i/ili vrlo sličnih nadomjestaka za depozite, odinstitucionalnih jedinica, koje nisu monetarnefinancijske institucije ili tehničke pričuveosiguranja.

2.54.   Podsektor S.123 uključuje razne vrste financijskih posrednika, aposebno one koji se pretežno bave dugoročnim financiranjem. U većinislučajeva prevladavanje ove vrste dospijeća predstavlja temelj zarazlikovanje od sektora ostalih monetarnih financijskih institucija.Granica u odnosu na podsektor osiguravajućih društava i mirovinskihfondova se određuje na temelju nepostojanja obveza u oblikutehničkih pričuva osiguranja.

2.55.   U podsektor S.123 razvrstavaju se sljedeća financijska ikvazi-društva, pod uvjetom da nisu MFI:

(a)	društva za financijski leasing;

(b)	društva čija se djelatnost sastoji od kupoprodaje sobročnom otplatu cijene te osobnog ili komercijalnogfinanciranja;

(c)	društva koja se bave faktoringom;

(d)	osobe koje za svoj račun prodaju i kupuju vrijednosnicei izvedenice;

(e)	specijalizirana financijska društva, kao što su društvakoja osiguravaju rizični i razvojni kapital, društvakoja financiraju izvoz/uvoz;

(f)	financijska društva, osnovana kao imateljisekuritizirane aktive;

(g)	financijski posrednici koji primaju depozite i/ili vrloslične zamjene depozita samo od MFI-a;

(h)	holding društva čija je glavna funkcija nadzor iupravljanje skupinom društava kćeri koja prvenstvenoobavljaju poslove financijskog posredovanja i/ilipomoćne financijske aktivnosti, ali ona sama po sebinisu financijske institucije (vidjeti stavak2.43.).

2.56.   Podsektor S.123 ne uključuje neprofitne ustanove koje su priznate kaoneovisni pravni subjekti i koje pružaju usluge drugim financijskimposrednicima, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova,ali ne obavljaju poslove financijskog posredovanja. One serazvrstavaju u podsektor S.124 (vidjeti stavak 2.44.).

Podsektor: Popratne financijske djelatnosti (S.124)

2.57.   

Definicija

:

Podsektor popratne financijske djelatnosti(S.124) se sastoji od svih financijskih i kvazi-društavakoja prvenstveno obavljaju popratne financijskedjelatnosti, tj. djelatnosti koje su usko povezane sfinancijskim posredovanjem, ali sama po sebi nisufinancijski posrednici (vidjeti stavak2.39.).

2.58.   U podsektor S.124 se klasificiraju sljedeća financijska ikvazi-društva:

(a)	posrednici u osiguranju, upravitelji pri spašavanju ihavarijama, konzultanti u području osiguranja i mirovinaitd.;

(b)	posrednici za zajmove i vrijednosnice, savjetnici zaulaganje itd.;

(c)	društva koja izdaju vrijednosnice;

(d)	društva čija je glavna funkcija davanje jamstava natemelju prijenosa mjenica i sličnih instrumenata;

(e)	društva koja posluju izvedenim i zaštitniminstrumentima, kao što su swap,opcije i terminski ugovori (bez izdavanja);

(f)	društva koja osiguravaju infrastrukturu za financijskatržišta;

(g)	središnja nadzorna tijela financijskih posrednika ifinancijskih tržišta, ako se radi o odvojeniminstitucionalnim jedinicama;

(h)	upravitelji mirovinskih i uzajamnih fondova;

(i)	društva koja se bave burzovnom razmjenom dionica iosiguranja;

(j)	neprofitne ustanove koje su priznate kao neovisnipravni subjekti i koje pružaju usluge financijskimdruštvima, ali ne obavljaju poslove financijskogposredovanja ili pomoćne financijske aktivnosti (vidjetistavak 2.44.).

2.59.   Podsektor S.124 ne uključuje holding društva čija je glavna funkcijanadzor i upravljanje skupinom društava kćeri koja prvenstvenoobavljaju pomoćne financijske aktivnosti, ali ona sama po sebi nisuizvođači pomoćnih financijskih aktivnosti. Ona se razvrstavaju upodsektor S.123 (vidjeti stavak 2.43.).

Podsektor: Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi (S.125)

2.60.   

Definicija

:

Podsektor osiguravajuća društva i mirovinskifondovi (S.125) se sastoji od svih financijskih ikvazi-društava koja prvenstveno obavljaju poslovefinancijskog posredovanja kao rezultat udruživanjarizika (vidjeti stavak 2.35.).

2.61.   Ugovori o osiguranju se sklapaju s pojedincima i/ili skupinama, bezobzira na činjenicu proizlazi li sudjelovanje iz opće obveze koju jeodredila država. Nadalje, ugovori o socijalnom osiguranju (vidjetistavke od 4.83. do 4.91.) ponekad predstavljaju značajni diosklopljenih ugovora.

2.62.   Podsektor S.125 uključuje vlastita društva za osiguranje i društva zareosiguranje.

2.63.   Podsektor S.125 ne uključuje:

(a)	institucionalne jedinice koje zadovoljavaju obakriterija iz stavka 2.74. One se razvrstavaju upodsektor S.1314;

(b)	holding društva čija je glavna funkcija nadzor iupravljanje skupinom koja se pretežno sastoji odosiguravajućih društava i mirovinskih fondova, ali kojasama po sebi nisu osiguravajuća društva i mirovinskifondovi. Ona se razvrstavaju u podsektor S.123 (vidjetistavak 2.43.);

(c)	neprofitne ustanove koje su priznate kao neovisnipravni subjekti i koje pružaju usluge osiguravajućimdruštvima i mirovinskim fondovima, ali ne obavljajuposlove financijskog posredovanja. One se razvrstavaju upodsektor S.124 (vidjeti stavak 2.44.).

2.64.   Podsektor osiguravajućih društava mirovinskih fondova može sepodijeliti na:

(a)	osiguravajuća društva;

(b)	(samostalne) mirovinske fondove.

Samostalni mirovinski fondovi su mirovinski fondovi koji samostalnodonose odluke i vode potpuni skup računa te stoga predstavljajuinstitucionalne jedinice. Nesamostalni mirovinski fondovi nisuinstitucionalne jedinice, nego čine dio institucionalne jedinicekoja ih je osnovala.

2.65.   Rizici za osobe ili grupe se mogu uključiti u aktivnosti društava zaživotno i neživotno osiguranje. Neka osiguravajuća društvaograničavaju svoje djelatnosti jedino na skupne ugovore i moguosigurati sve vrste grupa.

2.66.   Mirovinski fondovi se opisuju kao institucije koje osiguravaju grupnerizike vezano uz socijalne rizike i potrebe (vidjeti stavak 4.84.)osiguranika. Tipične grupe osiguranika takvih polica su zaposlenicipojedinačnih poduzeća ili grupacije poduzeća, zaposlenici u istojgospodarskoj grani ili djelatnosti i osobe iste struke. Naknade izugovora o osiguranju mogu obuhvaćati naknade koje se nakon smrtiosiguranika isplaćuju udovcima, udovicama i djeci (uglavnom uslučaju smrti na radu) te naknade koje se osiguraniku isplaćujunakon umirovljenja i u slučaju invaliditeta.

2.67.   U nekim se zemljama od svih ovih vrsta rizika može osigurati udruštvima za životno osiguranje i, jednako tako, mirovinskimfondovima. U drugim se zemljama od nekih od ovih razreda rizikaosigurava jedino preko društava za životno osiguranje. Za razliku oddruštava za životno osiguranje, mirovinski fondovi su (zakonom)ograničeni na određene grupe zaposlenika i samozaposlenih osoba.

UKUPNA DRŽAVA (S.13)

2.68.   

Definicija

:

Sektor ukupne države (S.13) uključuje sveinstitucionalne jedinice koje su ostali netržišniproizvođači (vidjeti stavak 3.26.) čiji je output namijenjenpojedinačnoj ili zajedničkoj potrošnji, a uglavnom sefinanciraju obaveznim plaćanjima jedinica iz ostalihsektora, i/ili sve institucionalne jedinice koje prvenstvenosudjeluju u preraspodjeli nacionalnog dohotka ibogatstva.

2.69.   U sektor S.13 se uključuju sljedeće institucionalne jedinice:

(a)

tijela države (isključujući javne proizvođače koji suorganizirani kao javna društva ili, prema posebnim zakonima,priznati kao neovisni pravni subjekti, ili kvazi-društva akosu razvrstana u nefinancijske ili financijske sektore) kojaupravljaju i financiraju grupu aktivnosti koje prvenstvenoosiguravaju netržišna dobra i usluge, u koristzajednice  (30);

(b)	neprofitne ustanove, priznate kao neovisni pravni subjekti,koje predstavljaju ostale netržišne proizvođače i kojenadzire i većim dijelom financira država;

(c)	samostalne mirovinske fondove, ako zadovoljavaju dvakriterija iz stavka 2.74.

2.70.   Sektor ukupne države se dijeli na četiri podsektora:

(a)	središnja država (S.1311);

(b)	savezna država (S.1312);

(c)	lokalna država (S.1313);

(d)	fondovi socijalne sigurnosti (S.1314).

Podsektor: Središnja država (S.1311)

2.71.   

Definicija

:

Podsektor središnja država uključuje sve državneupravne odjele i ostale središnje agencije, čija senadležnost prostire na cijelo ekonomsko područje, osimupravljanja fondovima socijalne sigurnosti.

U sektor S.1311 uključuju se neprofitne ustanove koje nadzire i većimdijelom financira središnja država i čija se nadležnost prostire nacijelo ekonomsko područje.

Podsektor: Savezna država (S.1312)

2.72.   

Definicija

:

Podsektor savezna država se sastoji od državnihuprava koje predstavljaju zasebne institucionalnejedinice i koje izvršavaju određene upravne funkcije nanižoj razini od središnje države, a višoj od upravnihinstitucionalnih jedinica na lokalnoj razini, osimupravljanja fondovima socijalne sigurnosti.

U sektor S.1312 se uključuju neprofitne ustanove koje nadziru i većimdijelom financiraju savezne državne uprave i čija je nadležnostograničena na ekonomsko područje dotičnih država.

Podsektor: Lokalna država (S.1313)

2.73.   

Definicija

:

Podsektor lokalna država uključuje one vrstejavne administracije čija se nadležnost ograničava samona lokalni dio ekonomskog područja, osim lokalnihagencija fondova socijalne sigurnosti.

U sektor S.1313 se uključuju neprofitne ustanove koje nadziru i većimdijelom financiraju lokalna uprava i čija je nadležnost ograničenana ekonomsko područje lokalnih država.

Podsektor: Fondovi socijalne sigurnosti (S.1314)

2.74.   

Definicija

:

Podsektor fondovi socijalne sigurnostiuključuje sve središnje, savezne i lokalneinstitucionalne jedinice čija se glavna aktivnostsastoji od pružanja socijalnih naknada i kojezadovoljavaju sljedeća dva kriterija: (a) određene grupe stanovništva su, zakonom iliuredbom, obavezne sudjelovati u programu iliplaćati doprinose; (b) država je odgovorna za upravljanjeinstitucijama u pogledu određivanja iliodobravanja doprinosa i naknada, neovisno od svojeuloge nadzornog tijela ili poslodavca (vidjetistavak 4.89.).

Iznos doprinosa koji plaća određena osoba obično nije izravno povezans rizikom kojem je ta osoba izložena.

KUĆANSTVA (S.14)

2.75.   

Definicija

:

Sektor kućanstava (S.14) uključuje pojedince iligrupe pojedinaca u ulozi potrošača, moguće ipoduzetnika, koji proizvode tržišnu robu i nefinancijskei financijske usluge (tržišni proizvođači), pod uvjetomda, u drugom slučaju, odgovarajuće aktivnosti nisuaktivnosti zasebnih tijela koja se tretiraju kaokvazi-društva. Ovaj sektor uključuje i pojedince iligrupe pojedinaca u ulozi proizvođača roba inefinancijskih usluga za isključivo vlastitu finalnuuporabu (vidjeti stavke 3.20., 3.25. i3.30.). Kućanstva u ulozi potrošača se definirajukao male skupine osoba koje dijele isti stambenismještaj, udružuju dio ili sav svoj dohodak i bogatstvote zajedno konzumiraju određene vrste roba i usluga,uglavnom stanovanje i hranu. Mogu se dodati kriterijipostojanja obiteljskih ili emocionalnihveza. Glavni izvori ovih jedinica potječu iznaknada zaposlenima, vlasničkog dohotka transfera izostalih sektora ili primanja od prodaje tržišnihproizvoda ili imputiranih primanja od outputa proizvodaza vlastitu finalnu potrošnju.

2.76.   Sektor kućanstava uključuje:

(a)	pojedince ili grupe pojedinaca čija je glavna funkcijapotrošnja;

(b)

osobe koje trajno žive u ustanovama i čija je samostalnostdjelovanja ili donošenja odluka o ekonomskim pitanjima vrloograničena ili nepostojeća (npr. pripadnici crkvenih redovakoji žive u samostanima, bolesnici koji se dugo vremenanalaze u bolnicama, zatvorenici koji odslužuju dugotrajnekazne, starije osobe koje trajno stanuju u domovima zastarije i nemoćne osobe). Spomenute se osobe tretiraju kaoda zajedno tvore jednu institucionalnu jedinicu, tj. jednokućanstvo;

(c)

pojedince ili skupine pojedinaca čija je glavna funkcijapotrošnja i koji proizvode robe i nefinancijske usluge zaisključivo vlastitu finalnu uporabu; u sustav su uključenesamo dvije kategorije usluga koje se proizvode za vlastitufinalnu potrošnju: usluge stanovanja u stanovima uvlasništvu stanara i kućanske usluge koje proizvode plaćenizaposlenici;

(d)	poduzeća s jednim vlasnikom i partnerstva koja nemajuneovisni pravni status – osim onih koji se tretiraju kaokvazi-poduzeća – i koja su tržišni proizvođači;

(e)	neprofitne ustanove koje služe kućanstvima, koje nisupriznate kao neovisni pravni subjekti ili koje su priznate,ali su manje važnosti (vidjeti stavak 2.88.).

2.77.   Sektor kućanstava se dijeli na šest podsektora:

(a)	poslodavci (uključujući samozaposlene osobe)(S.141 + S.142);

(b)	zaposlenici (S.143);

(c)	primatelji vlasničkog dohotka (S.1441);

(d)	primatelji mirovina (S.1442);

(e)	primatelji ostalih transfera (S.1443);

(f)	ostali (S.145).

2.78.   Kućanstva se razvrstavaju u podsektore prema kategoriji najvećeg dohotkakućanstva kao cjeline (dohodak poslodavca, naknada zaposlenima itd.).Ako se u jednom kućanstvu ostvaruje više dohodaka dane kategorije,razvrstavanje se temelji na ukupnom dohotku kućanstva unutar svakekategorije.

Podsektor: Poslodavci (uključujući samozaposlene osobe)(S.141 + S.142)

2.79.   

Definicija

:

Podsektor poslodavci (uključujući samozaposleneosobe) sastoji se od grupe kućanstava čiji se najvećiizvor dohotka ukupnog kućanstva sastoji od mješovitihdohodaka (B.3) koje vlasnici kućanskih neinkorporiranihpoduzeća ostvaruju iz obavljanja svoje aktivnosti uulozi proizvođača tržišnih roba i usluga, s plaćenimzaposlenicima ili bez njih, čak i u slučaju kadaspomenuti dohodak ne prelazi uvijek polovicu ukupnogdohotka kućanstva.

Podsektor: Zaposlenici (S.143)

2.80.   

Definicija

:

Podsektor zaposlenici se sastoji od grupekućanstava čiji se najveći izvor dohotka ukupnogkućanstva sastoji od naknada zaposlenima(D.1).

Podsektor: Primatelji vlasničkih dohodaka (S.1441)

2.81.   

Definicija

:

Podsektor primatelji vlasničkih dohodaka sastojise od grupe kućanstava čiji se najveći izvor dohotkaukupnog kućanstva sastoji od dohotka od imovine(D.4).

Podsektor: Primatelji mirovina (S.1442)

2.82.   

Definicija

:

Podsektor primatelji mirovina se sastoji odgrupe kućanstava čiji se najveći izvor dohotka ukupnogkućanstva sastoji od mirovina.

Najveći izvor dohotka kućanstava umirovljenika se sastoji odstarosnih ili ostalih mirovina, uključujući mirovine isplaćene odprethodnih poslodavaca.

Podsektor: Primatelji ostalih transfernih dohodaka (S.1443)

2.83.   

Definicija

:

Podsektor primatelji ostalih transfernihdohodaka se sastoji od grupe kućanstava čiji se najvećiizvor dohotka ukupnog kućanstva sastoji od dohotka odostalih tekućih transfera.

Ostali tekući transferi su svi tekući transferi osim vlasničkogdohotka, mirovina i dohotka osoba koje trajno žive u ustanovama.

Podsektor: Ostali (S.145)

2.84.   

Definicija

:

Podsektor ostali se sastoji od osoba koje trajnožive u ustanovama.

Osobe koje trajno žive u ustanovama razvrstavaju se zasebno, budućida kriterij najvećeg izvora dohotka ne omogućuje smislenorazvrstavanje ovih osoba u jedan od podsektora iz gornjegteksta.

2.85.   Ako glavni izvor dohotka ukupnog kućanstva nije poznat, u svrhurazvrstavanja se kao drugi najbolji kriterij koristi dohodakreferentne osobe. Referentna osoba kućanstva je obično osoba snajvišim dohotkom u kućanstvu. Ako spomenuta informacija nijedostupna, za određivanje podsektora kućanstva koristi se dohodakosobe koja se izjasni kao referentna osoba.

2.86.   Međutim, za različite vrste analize ili kao osnova za oblikovanjepolitike mogu biti prikladni i potrebni drugi kriteriji, npr.raščlamba kućanstava u ulozi poduzetnika prema vrsti aktivnosti:poljoprivredna kućanstva; nepoljoprivredna kućanstva (djelatnost;usluge).

NEPROFITNE USTANOVE KOJE SLUŽE KUĆANSTVIMA (S.15)

2.87.   

Definicija

:

Sektor neprofitne ustanove koje služe kućanstvima(NUSK) (S.15) sastoji se od neprofitnih ustanova koje suzasebni pravni subjekti, koje služe kućanstvima i koje suprivatni, ostali netržišni proizvođači (vidjeti stavak3.32.). Njihovi glavni izvori, osim onih od povremenihprodaja, su dobrovoljni prilozi kućanstava u gotovini ili unaturi, uplate sredstava države  (31) i vlasnički dohodci.

2.88.   U ovaj sektor se ne uključuju spomenute ustanove ako nisu od velikevažnosti, budući da su njihove transakcije pomiješane s transakcijamakućanstava (S.14).

U sektor NUSK-a su uključene sljedeće glavne vrste NUSK-a kojekućanstvima pružaju netržišnu robu i usluge:

(a)	sindikati, strukovne ili znanstvene udruge, udrugepotrošača, političke stranke, crkve ili vjerske zajednice(uključujući one koje financira, ali ne nadzire država) tedruštveni, kulturni, rekreacijski i sportski klubovi;

(b)	dobrotvorna društva, organizacije za pružanje potpore ilipomoći koje dobrovoljnim transferima u novcu ili u naturifinanciraju ostale institucionalne jedinice.

Sektor S.15 uključuje dobrotvorna društva, organizacije za pružanjepotpore ili pomoći koje služe nerezidentnim jedinicama, a isključujetijela čije članstvo osigurava pravo na unaprijed određeni skup roba iusluga.

INOZEMSTVO (S.2)

2.89.   

Definicija

:

Inozemstvo (S.2) je grupa jedinica bezkarakterističnih funkcija i izvora; sastoji se odnerezidentnih jedinica  (32) koje obavljaju transakcije s rezidentniminstitucionalnim jedinicamjla ili imaju druge ekonomske vezes rezidentnim jedinicama. Njihovi računi omogućavaju općipregled ekonomskih veza između nacionalnoga gospodarstva iinozemstva.

2.90.   Za sektor inozemstva nije obavezno voditi potpuni skup računa, premda ječesto korisno opisati inozemstvo kao jedan sektor. Sektori se dobivajuraščlambom ukupnog gospodarstva kako bi se dobile homogenije skupinerezidentnih institucionalnih jedinica koje su sličnog ekonomskogponašanja, ciljeva i funkcija. To nije slučaj sa sektorom inozemstva:ovdje se knjiže transakcije i ostali tokovi nefinancijskih ifinancijskih društava, neprofitnih ustanova, kućanstava i države snerezidentnim institucionalnim jedinicama te ostale ekonomske vezeizmeđu rezidenata i nerezidenata, npr. potraživanja rezidenata premanerezidentima.

2.91.   Treba napomenuti kako pravilo prema kojem računi inozemstva uključujusamo transakcije između rezidentnih institucionalnih jedinica inerezidentnih jedinica podliježe sljedećim iznimkama:

(a)	usluge prijevoza (do graničnog prijelaza države izvoznice)koje pružaju rezidentne jedinice u odnosu na uvezenu robu,prikazuju se u računima inozemstva zajedno s uvozima f.o.b.,čak i kada se radi o proizvodima rezidentnih jedinica(vidjeti stavak 3.144.);

(b)	transakcije u inozemnoj aktivi između rezidenata kojipripadaju različitim sektorima prikazuju se u detaljnimfinancijskim računima inozemstva; premda ne utječu nafinancijski položaj države u odnosu na inozemstvo, utječu nafinancijske odnose pojedinih sektora s inozemstvom;

(c)	transakcije državnom pasivom između nerezidenata izrazličitih zemljopisnih zona prikazuju se u zemljopisnojraščlambi računa inozemstva. Premda ove transakcije neutječu na ukupne državne obveze u odnosu na inozemstvo,utječu na obveze u odnosu na različite dijelovesvijeta.

2.92.   Sektor inozemstva (S.2) dijeli se na:

(a)	Europska unija (S.21); 1. države članice EU-a (S.211); 2. institucije EU-a (S.212);

(b)	treće zemlje i međunarodne organizacije (S.22).

SEKTORSKA KLASIFIKACIJA PROIZVOĐAČKIH JEDINICA PREMA GLAVNIMSTANDARDNIM PRAVNIM OBLICIMA VLASNIŠTVA

2.93.   Sljedeći opći pregled i stavci od 2.94. do 2.101. sumiraju načela premakojima se proizvodne jedinice razvrstavaju u sektore, koristećistandardnu terminologiju za opisivanje glavnih vrsta institucija.

2.94.   Privatna i javna društva koja su tržišni proizvođači razvrstavaju se kakoslijedi:

(a)	društva koja se prvenstveno bave proizvodnjom robe inefinancijskih usluga: u sektor S.11, nefinancijska društva(vidjeti stavak 2.23. točku (a));

(b)	društva koja se prvenstveno bave poslovima financijskogposredovanja i pomoćnim financijskim aktivnostima: u sektorS.12, financijska društva (vidjeti stavak 2.40.točke (a) i(f)).

2.95.   Zadruge i partnerstva koji su priznati kao neovisni pravni subjekti ikoji su tržišni proizvođači, razvrstavaju se kako slijedi:

(a)	one koji se prvenstveno bave proizvodnjom robe inefinancijskih usluga: u sektor S.11, nefinancijska društva(vidjeti stavak 2.23. točku (b));

(b)	one koji se prvenstveno bave poslovima financijskogposredovanja i pomoćnim financijskim aktivnostima: u sektorS.12, financijska društva (vidjeti stavak 2.40. točku(b)).

Tablica 2.3. –   Sektorska klasifikacija jedinicaproizvođača prema glavnim standardnim pravnimoblicima vlasništva

Vrsta proizvođača		Tržišni proizvođači kojise prvenstveno bave proizvodnjom robe i nefinancijskihusluga	Tržišni proizvođači kojise prvenstveno bave financijskim posredovanjem	Ostali netržišniproizvođači
Standardni pravniopis				Javni proizvođači (vidjetistavak 3.28.)	Privatniproizvođači (vidjeti stavak 3.29.)
Privatna i javna društva		S.11 nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23.točku (a))	S.12 financijska društva (vidjeti stavak 2.40.točke (a) i (f))
Zadruge i partnerstva, priznata kaoneovisne pravne osobe		S.11 nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23.točku (b))	S.12 financijska društva (vidjeti stavak 2.40.točku (b))
Javni proizvođači koji su premaposebnim zakonima priznati kao neovisne pravne osobe		S.11 nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23.točku (c))	S.12 financijska društva (vidjeti stavak 2.40.točku (c))
Javni proizvođači koji nisu priznatikao neovisne pravne osobe	oni s obilježjima prividnih društava	S.11 nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23.točku (f))	S.12 financijska društva (vidjeti stavak 2.40.,točku (g))
	ostali			S.13 ukupna država (vidjeti stavak 2.69.točku(a))
Neprofitne ustanove priznate kaoneovisne pravne osobe		S.11 nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23.točku (d))	S.12 financijska društva (vidjeti stavak 2.40.točku (d))	S.13 ukupna država(vidjeti stavak 2.69. točku(b))	S.15 Neprofitne ustanove koje služekućanstvima (33)(vidjeti stavak 2.87.)
Partnerstva koja nisu priznata kaoneovisne pravne osobe Poduzeća s jednimvlasnikom	oni s obilježjima prividnih društava	S.11 nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23.točku (f))	S.12 financijska društva (vidjeti stavak 2.40.točku (g))
	ostali	S.14 kućanstva (vidjeti stavak 2.75.)	S.14 kućanstva (vidjeti stavak 2.75.)
Holding društva koja nadziru grupacijupoduzeća čija je glavna djelatnost proizvodnja	robe i nefinancijskih usluga	S.11 nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23.točku (e))
	financijskih usluga		S.12 financijska društva (vidjeti stavak 2.40.točku (e))

2.96.   Javni proizvođači koji se prema posebnim zakonima priznaju kao neovisnipravni subjekti i koji su tržišni proizvođači, razvrstavaju se kakoslijedi:

(a)	oni koji se prvenstveno bave proizvodnjom robe inefinancijskih usluga: u sektor S.11, nefinancijska društva(vidjeti stavak 2.23. točku (c));

(b)	oni koji se prvenstveno bave poslovima financijskogposredovanja i pomoćnim financijskim aktivnostima: u sektorS.12, financijska društva (vidjeti stavak 2.40. točku(c)).

2.97.   Javni proizvođači koji se ne priznaju kao neovisni pravni subjekti i kojisu tržišni proizvođači, razvrstavaju se kako slijedi:

(a)

ako su kvazi-društva (vidjeti stavak 2.13. točku(f)): 1. oni koji se prvenstveno bave proizvodnjomrobe i nefinancijskih usluga: u sektor S.11,nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23. točku(f)); 2. oni koji se prvenstveno bave poslovimafinancijskog posredovanja i pomoćnim financijskimaktivnostima: u sektor S.12, financijska društva(vidjeti stavak 2.40. točku (g)).

(b)	ako nisu kvazi-društva: u sektor S.13, ukupna država,budući da su sastavni dio jedinica koje ih nadziru (vidjetistavak 2.69. točku (a)).

2.98.   Neprofitne ustanove (udruge, zaklade) priznate kao neovisni pravnisubjekti razvrstavaju se kako slijedi:

(a)	one koje su tržišni proizvođači i koje se prvenstveno baveproizvodnjom robe i nefinancijskih usluga: u sektor S.11,nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23. točku(d));

(b)	one koje se prvenstveno bave poslovima financijskogposredovanja i pomoćnim financijskim aktivnostima: u sektorS.12, financijska društva (vidjeti stavak 2.40. točku(d));

(c)	one koji nisu tržišni proizvođači: 1. u sektor S.13, ukupna država, ako su javniproizvođači koje nadzire i većim dijelom financiradržava (vidjeti stavak 2.69. točku (b)); 2. u sektor S.15, neprofitne ustanove koje služekućanstvima, ako su privatni proizvođači (vidjetistavak 2.87.).

2.99.   Poduzeća s jednim vlasnikom i partnerstva, koji nisu priznati kaoneovisni pravni subjekti i koji su tržišni proizvođači, razvrstavaju sekako slijedi:

(a)

ako su kvazi-društva (vidjeti stavak 2.13. točku(f)): 1. ona koja se prvenstveno bave proizvodnjomrobe i nefinancijskih usluga: u sektor S.11,nefinancijska društva (vidjeti stavak 2.23. točku(f)); 2. ona koja se prvenstveno bave poslovimafinancijskog posredovanja i pomoćnim financijskimaktivnostima: u sektor S.12, financijska društva(vidjeti stavak 2.40. točku (g)).

(b)	ako nisu kvazi-društva: u sektor S.14, kućanstva (vidjetistavak 2.75.).

2.100.   Holding društva (tj. društva koja upravljaju grupacijom poduzeća)klasificiraju se kako slijedi:

(a)	u sektor S.11, nefinancijska društva, ako se prevladavajućavrsta aktivnosti ukupne grupacije poduzeća koja su tržišniproizvođači sastoji od proizvodnje robe i nefinancijskihusluga (vidjeti stavak 2.23. točku (e))

(b)	u sektor S.12, financijska društva, ako se prevladavajućavrsta aktivnosti ukupne grupacije poduzeća sastoji odposlova financijskog posredovanja (vidjeti stavak 2.40.točku (e)).

2.101.   Tablica 2.3. prikazuje, u shematskom obliku, različite slučajeve koji sunavedeni u gornjem tekstu.

LOKALNE POSLOVNE JEDINICE I DJELATNOSTI

2.102.   Većina institucionalnih jedinica koje proizvode robe i usluge, istodobno sebave kombinacijom aktivnosti. One mogu obavljati glavnu aktivnost tenekoliko sekundarnih i pomoćnih aktivnosti (vidjeti stavke 3.10. do3.13.).

2.103.   Aktivnost se obavlja ako se kombinacijom izvora kao što su oprema, radnasnaga, proizvodne tehnike, informatička mreža ili proizvodi, stvarajuodređene robe ili usluge. Aktivnost obilježavaju input proizvoda (roba iusluga), proizvodni proces i output proizvoda.

Aktivnosti se određuju upućivanjem na određenu razinu NACE-a rev. 1  (34).

2.104.   Ako jedinica obavlja više aktivnosti, sve se aktivnosti, osim pomoćnih,rangiraju prema bruto dodanoj vrijednosti. Glavna i sekundarna aktivnost serazlikuju na temelju prevladavajuće ostvarene bruto dodane vrijednosti.Pomoćne aktivnosti se ne izdvajaju u posebne subjekte niti se odvajaju odglavnih ili sekundarnih aktivnosti subjekata kojima služe.

2.105.   Radi analize tokova koji se javljaju u proizvodnom procesu te prilikomuporabe roba i usluga, potrebno je odabrati jedinice koje naglašavajutehničko-ekonomske odnose. To znači da se u pravilu institucionalne jedinicemoraju podijeliti na manje, homogenije jedinice prema vrsti proizvodnje.Lokalne poslovne jedinice trebaju ponajprije zadovoljiti ovaj uvjet spraktične točke gledišta.

LOKALNE POSLOVNE JEDINICE

2.106.   

Definicija

:

Lokalna poslovna jedinica (lokalna PJ) čini dio PJ-a koji odgovara lokalnoj jedinici.  (35) PJ okuplja sve dijelove institucionalne jedinice uulozi proizvođača, koji pridonosi izvođenju aktivnosti narazini razreda djelatnosti (četveroznamenkasta brojčanaoznaka) NACE-a rev. 1. i odgovara jednoj ili većem brojuoperativnih potpodjela institucionalne jedinice.Informacijski sustav institucionalne jedinice treba za svakulokalnu PJ osigurati, na temelju procjene ili obračuna,barem podatke o vrijednosti proizvodnje, intermedijarnojpotrošnji, troškovima radne snage, poslovnom višku, brojuzaposlenika i bruto investicijama u fiksnikapital.

Lokalna jedinica je institucionalna jedinica koja proizvodi robe i uslugeili jedan njezin dio, a nalazi se na zemljopisno određenom mjestu.

Lokalna PJ može odgovarati institucionalnoj jedinici koja je proizvođačili jednom njezinom dijelu; s druge strane, lokalna PJ nikada ne možepripadati dvjema različitim institucionalnim jedinicama.

2.107.   Ako institucionalna jedinica koja proizvodi robe i usluge, pored glavneaktivnosti ima jednu ili više sekundarnih aktivnosti, ona se dijeli naisti broj PJ -a, a sekundarne se aktivnosti klasificiraju pod rubrikerazličite od glavne aktivnosti. S druge strane, pomoćne aktivnosti se neodvajaju od pripadajućih glavnih ili sekundarnih aktivnosti. Međutim, PJ-e koji potpadaju pod posebnu rubriku u sustavu klasifikacije, moguproizvoditi proizvode izvan homogene skupine na račun povezanihsporednih aktivnosti koje se iz dostupnih računovodstvenih podataka nemogu obračunati odvojeno. Iz tog razloga PJ može obavljati jednu iliviše sekundarnih aktivnosti.

DJELATNOST

2.108.   

Definicija

:

Djelatnost se sastoji od grupe lokalnih PJ -a kojiobavljaju istu ili sličnu vrstu aktivnosti. Nanajdetaljnijoj razini klasifikacije djelatnost se sastoji odsvih lokalnih PJ -a koji potpadaju pod jedan razred(četveroznamenkasta brojčana oznaka) NACE-a rev. 1. i kojestoga obavljaju istu aktivnost prema definiciji NACE-arev.1.

Djelatnosti sadrže lokalne PJ -e koje proizvode tržišne robe i usluge ilokalne PJ -e koje proizvode netržišne robe i usluge. Prema definiciji,djelatnost se sastoji od grupe lokalnih PJ -a koje obavljaju istu vrstuproizvodne aktivnosti, bez obzira na to proizvode li institucionalnejedinice kojima pripadaju tržišne ili netržišne outpute.

2.109.   Djelatnosti se mogu razvrstati u tri kategorije:

(a)	djelatnosti koje proizvode tržišne robe i usluge (tržišnedjelatnosti) te robe i usluge za vlastitu finalnuuporabu  (36);

(b)	djelatnosti koje proizvode netržišne robe i usluge ukupnedržave: netržišne djelatnosti ukupne države;

(c)	djelatnosti koje proizvode netržišne robe i uslugeneprofitnih ustanova koje služe kućanstvima: netržišnedjelatnosti neprofitnih ustanova koje služekućanstvima.

KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI

2.110.   Klasifikacija prema kojoj se lokalne PJ -e grupiraju u djelatnosti je NACErev. 1.

JEDINICE HOMOGENE PROIZVODNJE I HOMOGENE GRANE

2.111.   Lokalna PJ samo približno zadovoljava zahtjeve analize proizvodnog procesa(vidjeti stavke 2.105. i 2.107.). Jedinica homogene proizvodnje je optimalnajedinica za ovu vrstu analize, tj. analizu inputa i outputa.

JEDINICA HOMOGENE PROIZVODNJE

2.112.   

Definicija

:

Jedinicu homogene proizvodnje obilježava jedinstvenaaktivnost koja se određuje prema njezinom inputu, posebnomproizvodnom procesu i outputu. Proizvodi koji predstavljajuinput i output se razlikuju ne samo po svojim fizičkimobilježjima i opsegu njihove proizvodnje, nego i poproizvodnoj tehnici: mogu se odrediti uzimajući u obzirklasifikaciju proizvoda (vidjeti stavak2.118.).

2.113.   Ako institucionalna jedinica koja proizvodi robe i usluge, pored glavneaktivnosti ima jednu ili više sekundarnih aktivnosti, ona se dijeli naisti broj jedinica homogene proizvodnje. Pomoćne aktivnosti se neodvajaju od pripadajućih glavnih ili sekundarnih aktivnosti. Jedinicahomogene proizvodnje, kao i lokalna PJ, može odgovarati jednojinstitucionalnoj jedinici ili jednom njenom dijelu; s druge strane,nikada ne može pripadati dvjema različitim institucionalnimjedinicama.

HOMOGENE GRANE

2.114.   

Definicija

:

Homogene grane se sastoje od grupe jedinica homogeneproizvodnje. Skup aktivnosti homogenih grana se određuje sobzirom na klasifikaciju proizvoda. Homogene grane proizvodesamo i isključivo robe i usluge koje su specificirane uklasifikaciji..

2.115.   Homogene grane su jedinice namijenjene za ekonomske analize. Jedinicehomogene proizvodnje se obično ne mogu promatrati izravno; podaciprikupljeni od jedinica koje se koriste u svrhu statističkogispitivanja, moraju se prerasporediti tako da tvore homogene grane.

2.116.   Homogene grane se mogu razvrstati u tri kategorije:

(a)	homogene grane koje proizvode tržišne robe i usluge(tržišne grane) te robe i usluge za vlastitu finalnuuporabu  (37);

(b)	homogene grane koje proizvode netržišne robe i uslugeukupne države: netržišne grane ukupne države;

(c)	homogene grane koje proizvode netržišne robe i uslugeneprofitnih ustanova koje služe kućanstvima: netržišne graneneprofitnih ustanova koje služe kućanstvima.

2.117.   Homogene grane koje proizvode tržišne robe i usluge te robe i usluge zavlastitu finalnu uporabu, sastoje se od svih jedinica homogeneproizvodnje, iz bilo kojeg institucionalnog sektora, koje se isključivobave proizvodnjom tržišnih roba i usluga ili roba i usluga za vlastitufinalnu uporabu. Jedinice koje se bave proizvodnjom tržišnih roba iusluga u okviru sektora ukupne države ili neprofitnih ustanova(uključujući one za vlastitu finalnu uporabu) tretiraju se kao jedinicehomogene proizvodnje te se razvrstavaju u pripadajuću tržišnu granu.

Netržišne homogene grane ukupne države koje proizvode netržišne robe iusluge, sastoje se od svih jedinica homogene proizvodnje u sektoruukupne države koje proizvode netržišne robe i usluge.

Netržišne homogene grane neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima,sastoje se od svih jedinica homogene proizvodnje koje proizvodenetržišne robe i usluge u okviru sektora neprofitnih ustanova koje služekućanstvima.

KLASIFIKACIJA HOMOGENIH GRANA

2.118.   Klasifikacija homogenih grana koja se koristi u input-output tablicamatemelji se na Klasifikaciji proizvoda prema aktivnosti (KPA)  (38). KPA je klasifikacija proizvoda strukturirana prema kriterijuindustrijskog podrijetla definiranom prema NACE rev. 1.

POGLAVLJE 3.

TRANSAKCIJE PROIZVODIMA

3.01.   

Definicija

:

Proizvodi su sve robe i usluge stvoreni unutar granicaproizvodnje. Potonje je definirano u stavku 3.07.

3.02.   Unutar ESA-e razlikuju se sljedeće glavne kategorije transakcijaproizvodima:

Kategorije transakcija	Šifra
Output	P.1
Intermedijarna potrošnja	P.2
Izdaci za finalnu potrošnju	P.3
Stvarna finalna potrošnja	P.4
Bruto investicije u fiksni kapital	P.5
Izvoz roba i usluga	P.6
Uvoz roba i usluga	P.7

3.03.   Transakcije proizvodima bilježe se na sljedećim računima:

(a)	na računu roba i usluga, output i uvoz se bilježe kao izvori, adruge transakcije proizvodima bilježe se kao uporabe;

(b)	na računu proizvodnje, output se bilježi kao izvor, aintermedijarna potrošnja se bilježi kao uporaba;

(c)	na računu uporabe raspoloživog dohotka, izdaci za finalnupotrošnju bilježe se kao uporaba;

(d)	na računu uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka, stvarnafinalna potrošnja bilježi se kao uporaba;

(e)	na kapitalnom računu, bruto investicije u fiksni kapitalbilježi se kao uporaba (promjena u aktivi);

(f)	na vanjskom računu roba i usluga, uvoz roba i usluga se bilježikao izvor, dok se izvoz roba i usluga bilježi kao uporabe.

3.04.   U tablici ponude, output i uvoz se bilježe kao ponude. U tablici uporabe,intermedijarna potrošnja, bruto investicije u fiksni kapital, izdaci zafinalnu potrošnju i izvoz bilježe se kao uporabe. U simetričnoj input-outputtablici, output i uvoz se bilježe kao ponude, a ostale transakcijeproizvodima kao uporabe.

3.05.   Ponuda proizvoda se vrednuje po osnovnim cijenama (vidjeti stavak 3.48.).Uporabe proizvoda se vrednuju po kupovnoj cijeni (vidjeti stavak 3.06.). Zaneke vrste ponuda i uporaba koriste se određenija načela vrednovanja, npr.za uvoz i izvoz roba.

3.06.   

Definicija

:

U vrijeme kupovine, kupovna cijena je cijena koju kupacstvarno plaća za proizvode; uključujući sve poreze minussubvencije na proizvode (ali isključujući odbitne poreze, kaošto je PDV na proizvode); uključujući troškove prijevoza kojekupac plaća zasebno kako bi preuzeo isporuku u traženo vrijeme ina traženom mjestu; nakon odbitaka za bilo kakve popuste nakupovinu na veliko, ili za kupovinu u vrijeme slabijeg prometa,u odnosu na standardne cijene i troškove; isključujući kamatuili troškove usluge dodane na temelju kreditnih sporazuma;isključujući bilo kakve izvanredne troškove nastale kao rezultatneplaćanja unutar razdoblja navedenog u vrijeme kada su kupovineizvršene.

Ako se vrijeme uporabe ne podudara s vremenom kupovine, potrebno je izvršitiprilagodbe na takav način da se uzmu u obzir promjene u cijeni nastale zbogprotoka vremena (na način razmjeran promjenama u cijenama zaliha). Takvepreinake su posebno važne ako se cijene uključenih proizvoda drastičnomijenjaju tijekom godine.

PROIZVODNJA I OUTPUT

3.07.   

Definicija

:

Proizvodnja je aktivnost koja se obavlja pod nadzorom iodgovornošću institucionalne jedinice koja koristi inpute rada,kapitala, robe i usluga da bi proizvela robu i usluge.Proizvodnja ne obuhvaća sasvim prirodne procese bez ljudskoguplitanja ili upravljanja, kao što je rast ribljeg fonda umeđunarodnim vodama kojim ne upravlja čovjek (dok uzgoj ribepredstavlja proizvodnju).

3.08.   Proizvodnja uključuje:

(a)	proizvodnju svih pojedinačnih ili zajedničkih roba ili uslugakoje se nude jedinicama koje nisu njihovi proizvođači (ili senamjeravaju isporučiti);

(b)

proizvodnju za vlastiti račun svih roba koje proizvođačizadržavaju za njihovu vlastitu finalnu potrošnju ili brutoinvesticije u fiksni kapital. Proizvodnja za vlastiti račun zabruto investicije u fiksni kapital uključuje proizvodnju fiksneaktive kao što su građevine, razvoj računalnih programa iistraživanje ruda za vlastite bruto investicije u fiksni kapital(za pojam bruto investicije u fiksni kapital vidjeti stavke od3.100. do 3.127.). Proizvodnja roba za vlastiti račun kućanstava uglavnom se odnosina: 1. gradnju stambenih objekata za vlastitiračun; 2. proizvodnju i skladištenje poljoprivrednihproizvoda; 3. preradu poljoprivrednih proizvoda, kao što jeproizvodnja brašna mljevenjem, konzerviranje voćasušenjem i punjenjem u boce; proizvodnju mliječnihproizvoda kao što su maslac i sir i proizvodnjupiva, vina i žestokih alkoholnih pića; 4. proizvodnju drugih primarnih proizvoda kao štosu vađenje soli, rezanje treseta i donošenjevode; 5. druge vrste obrade kao što je tkanje platna,proizvodnja lončarije i izrada pokućstva. Robu koju proizvedu kućanstva za vlastiti račun treba bilježitiako je ova vrsta proizvodnje značajna, tj. ako se drži da jekoličinski važna u odnosu na ukupnu ponudu te robe u zemlji. Prema dogovoru, u ESA-u je uključena samo gradnja stambenihobjekata za vlastiti račun te proizvodnja, skladištenje i obradapoljoprivrednih proizvoda; sva ostala roba koju proizvedukućanstva za vlastiti račun smatra se beznačajnom u državamaEuropske unije;

(c)	usluge stanovanja za vlastiti račun koje proizvedu stanari kojisu vlasnici stanova u kojima žive;

(d)	kućanske i osobne usluge proizvedene upošljavanjem plaćenogpomoćnog osoblja;

(e)	dobrovoljne djelatnosti koje rezultiraju dobrima, npr.izgradnja stambenog objekta, crkve ili druge zgrade bilježi sekao proizvodnja. Dobrovoljne djelatnosti koje ne rezultirajuproizvodnjom dobra, npr. briga o stambenim objektima i čišćenjebez plaćanja, isključene su.

Sve takve aktivnosti su uključene čak i ako su nezakonite ili nisuregistrirane kod poreznih tijela, tijela socijalne sigurnosti, statističkihili drugih državnih tijela.

3.09.   Proizvodnja isključuje pružanje kućanskih i osobnih usluga koje se pružaju ikonzumiraju unutar istog kućanstva (s izuzetkom zapošljavanja plaćenogpomoćnog osoblja i usluga stanovanja u stanovima u vlasništvu stanara).Takvi slučajevi su:

(a)	čišćenje, uređivanje i održavanje stambenih objekata ako sutakve aktivnosti uobičajene za najmoprimce;

(b)	čišćenje, servisiranje i popravak trajnih dobara ukućanstvu;

(c)	priprema i posluživanje obroka;

(d)	briga o djeci i njihovo odgajanje i podučavanje;

(e)	briga o bolesnim, nemoćnim ili starim osobama;

(f)	prijevoz članova kućanstva ili njihovih dobara.

GLAVNE, SPOREDNE I POMOĆNE AKTIVNOSTI

3.10.   

Definicija

:

Glavna aktivnost lokalne PJ-e je aktivnost čijadodana vrijednost prelazi dodanu vrijednost bilo koje drugeaktivnosti koja se obavlja unutar iste jedinice.Klasifikacija glavne djelatnosti je određena pozivanjem naNACE rev. 1, najprije na najvišoj razini klasifikacije, apotom na detaljnijim razinama.

3.11.   

Definicija

:

sporedna aktivnost je aktivnost koja se obavljaunutar jedne lokalne PJ-a kao dodatak glavnoj aktivnosti.Output sporedne aktivnosti je sporedniproizvod.

3.12.   

Definicija

:

Output pomoćne aktivnosti nije namijenjen uporabiizvan poduzeća. Pomoćna aktivnost je potporna aktivnost kojase obavlja unutar poduzeća s ciljem stvaranja uvjeta ukojima se mogu obavljati glavne ili sekundarne aktivnostilokalnih PJ-a. Za pomoćne aktivnosti je tipično da proizvodeoutpute koji se obično nalaze kao inputi u gotovo svakojproizvodnoj aktivnosti, maloj kao i velikoj.

Pomoćne aktivnosti mogu biti npr. kupovanje, prodaja, marketing,računovodstvo, obrada podataka, prijevoz, skladištenje, održavanje,čišćenje i zaštitarske usluge. Poduzeća mogu izabrati da se sama bavepomoćnim aktivnostima ili da kupuju takve usluge na tržištu od posebnihpružatelja usluga.

Kapitalna ulaganja za vlastiti račun se ne smatraju pomoćnomaktivnošću.

3.13.   Pomoćne aktivnosti se tretiraju kao sastavni dijelovi glavnih ilisekundarnih aktivnosti s kojima su povezani. Iz toga proizlazi:

(a)	da se output pomoćnih aktivnosti ne priznaje izričito i nebilježi zasebno. Iz toga proizlazi da se uporaba ovogoutputa također ne bilježi;

(b)	da se svi inputi koji se potroše u pomoćnoj aktivnosti –materijali, rad, potrošnja fiksnog kapitala itd., tretirajukao inputi u glavnu ili sekundarnu aktivnost koju onapodržava.

OUTPUT (P.1)

3.14.   

Definicija

:

Output se sastoji od proizvoda stvorenih tijekomračunovodstvenog razdoblja.

Konkretni uključeni slučajevi su:

(a)	roba i usluge koje neka lokalna PJ pruža drugim lokalnimPJ-ima koje pripadaju istoj institucionalnoj jedinici;

(b)	roba koju proizvodi lokalna PJ i koja ostaje na zalihama nakraju razdoblja u kojoj je proizvedena, bez obzira na njenunaknadnu uporabu.

Ipak, roba i usluge proizvedene i konzumirane unutar istogračunovodstvenog razdoblja i unutar iste lokalne PJ nisu zasebnoutvrđene. One se stoga ne bilježe kao dio outputa ili intermedijarnepotrošnje te lokalne PJ-e.

3.15.   Kada institucionalna jedinica sadrži više od jedne lokalne PJ, outputinstitucionalne jedinice je zbroj outputa lokalnih PJ-a koje ju čine,uključujući i outpute ostvarene između lokalnih PJ-a koje ju čine.

3.16.   Unutar ESA-e se razlikuju tri vrste outputa:

(a)	tržišni output (P.11);

(b)	output za vlastitu finalnu uporabu (P.12);

(c)	ostali netržišni output (P.13).

Ova podjela vrijedi također i za lokalne PJ-e i institucionalnejedinice:

(a)	tržišni proizvođači;

(b)	proizvođači za vlastitu finalnu uporabu;

(c)	ostali netržišni proizvođači.

Razlikovanje između „tržišnog”,onog „za vlastitufinalnu uporabu” i„netržišnog”je temeljna zbog toga što određuje načela vrednovanja koja će seprimjenjivati na output: tržišni output, output proizveden za vlastitufinalnu uporabu i ukupni output tržišnih proizvođača i proizvođača zavlastitu finalnu uporabu vrednuju se po osnovnim cijenama, dok se ukupanoutput ostalih netržišnih proizvođača (lokalne PJ-e) vrednuje prematroškovnoj strani. Ukupan output neke institucionalne jedinice vrednujese kao zbroj ukupnih outputa njezinih lokalnih PJ-a i tako također ovisio razlikovanju između „tržišnog”, onog „za vlastitu finalnu uporabu” i „ostalog netržišnog” (vidjeti stavke od3.54. do 3.56.). Nadalje, ova se podjela također upotrebljava zaklasifikaciju institucionalnih jedinica po sektorima (vidjeti stavke od3.27. do 3.37.).

Ova se podjela definira odozgo prema dolje, tj. najprije se definira zainstitucionalne jedinice, a potom za lokalne PJ-e i za njihov output.Shodno tome, točno značenje podjele na razini proizvoda (tj. definicijapojmova tržišni output, output za vlastitu finalnu uporabu i ostalinetržišni output) može se razumjeti samo ako se također sagledajuznačajke institucionalne jedinice i lokalne PJ-e koja proizvodi tajoutput.

Nakon općenitih definicija triju vrsta outputa i triju vrsta proizvođača(vidjeti stavke od 3.17. do 3.26.), razlikovanje između „tržišnog”, onog „za vlastitu finalnuuporabu” i„netržišnog”prikazuju se odozgo prema dolje.

3.17.   

Definicija

:

Tržišni output se sastoji od outputa koji se prodajena tržištu (vidjeti stavak 3.18.) ili je namijenjen prodajina tržištu.

3.18.   Tržišni output uključuje:

(a)	proizvode prodane po ekonomski značajnim cijenama;

(b)	proizvode koji se razmjenjuju za druge proizvode;

(c)	proizvode koji se koriste za plaćanja u naturi (uključujućiplaćanje zaposlenika u naturi i mješoviti dohodak unaturi);

(d)	proizvode kojima jedna PJ opskrbljuje drugu PJ unutar isteinstitucionalne jedinice, a koji se koriste kaointermedijarni inputi ili za finalne uporabe;

(e)	proizvode dodane zalihama gotove robe i nedovršenojproizvodnji, koji su namijenjeni jednoj od gore navedenihuporaba (uključujući prirodan rast životinjskih i biljnihproizvoda i nedovršene objekte gdje je kupacnepoznat).

3.19.   

Definicija

:

U ESA-i se ekonomski značajna cijena proizvodadefinira dijelom u odnosu na institucionalnu jedinicu ilokalnu PJ koji su proizveli output (vidjeti stavke od 3.27.do 3.40.). Na primjer, prema dogovoru se smatra da je savoutput neinkorporiranih poduzeća u vlasništvu kućanstavakoji je prodan drugim institucionalnim jedinicama prodan poekonomski značajnim cijenama, tj. treba ga smatrati tržišnimoutputom. Za output nekih drugih institucionalnih jedinica,output se prodaje po ekonomski značajnim cijenama kada jeviše od 50 % proizvodnih troškova pokrivenoprodajom.

3.20.   

Definicija

:

Output nastao za vlastitu finalnu uporabu sastoji seod roba ili usluga koje ista institucionalna jedinica zadržiza finalnu potrošnju ili za bruto investicije u fiksnikapital te iste institucionalne jedinice.

3.21.   Proizvode zadržane za vlastitu finalnu potrošnju može proizvoditi samosektor kućanstava. Tipični primjeri su:

(a)	poljoprivredni proizvodi koje zadržavapoljoprivrednik;

(b)	usluge stanovanja koje proizvode stanari–vlasnici;

(c)	kućanske usluge nastale zapošljavanjem plaćenog pomoćnogosoblja.

3.22.   Proizvodi korišteni za vlastite bruto investicije u fiksni kapital moguse proizvesti u bilo kojem sektoru. Primjeri za to su:

(a)	posebni alatni strojevi koje su proizvela poduzeća zastrojogradnju;

(b)	stambeni objekti, ili proširenja stambenih objekata, kojesu proizvela kućanstva;

(c)	gradnja za vlastiti račun, uključujući komunalnu gradnjukoju poduzima grupa kućanstava.

3.23.   

Definicija

:

Ostali netržišni output obuhvaća output koji sedrugim jedinicama pruža besplatno, ili po cijenama koje nisuekonomski značajne.

3.24.   

Definicija

:

Tržišni proizvođači su lokalni JVD-i iliinstitucionalne jedinice čiji je većinski output tržišnioutput.

Potrebno je napomenuti da ako je lokalni JVD ili institucionalna jedinicatržišni proizvođač, njegov glavni output je po definiciji tržišnioutput, jer se pojam tržišnog outputa definira nakon što se primjenirazlika na „tržišni”,onaj „za vlastituuporabu” i„ostalinetržišni”output na JVD-e i institucionalnu jedinicu koji su proizveli takavoutput.

3.25.   

Definicija

:

Proizvođači za vlastitu finalnu uporabu su lokalniJVD-i ili institucionalne jedinice većina čijeg outputa jenamijenjena vlastitoj finalnoj uporabi unutar isteinstitucionalne jedinice.

3.26.   

Definicija

:

Ostali netržišni proizvođači su lokalni JVD-i iliinstitucionalne jedinice većina čijeg outputa se ustupabesplatno ili po cijenama koje nisu ekonomskiznačajne.

Institucionalne jedinice: razlika između tržišnih, onih zakrajnju uporabu i netržišnih

3.27.   Kod institucionalnih jedinica kao proizvođača, razlika izmeđutržišnih, onih za vlastitu finalnu uporabu ili ostalih netržišnihsažeta je u tablici 3.1. Također su prikazane i implikacije zaklasifikaciju po sektorima.

Tablica 3.1. –   Razlika između tržišnih proizvođača, proizvođača zavlastitu finalnu potrošnju i ostalih netržišnihproizvođača za institucionalne jedinice

Vrstainstitucionalne jedinice				Klasifikacija
Privatna ili javna		NPU ili ne?	Prodaja pokriva više od 50 %troškova proizvodnje	Vrsta proizvođača	Sektor(i)
1. Privatni proizvođači	1.1. Neinkorporirana poduzeća u vlasništvukućanstava (isključujući kvazi-poduzeća u vlasništvukućanstava)			1.1. = Tržišni ili za vlastitu finalnupotrošnju	Kućanstva
	1.2. Ostali privatni proizvođači(uključujući kvazi-poduzeća u vlasništvukućanstava)	1.2.1. Privatni NPU-i	1.2.1.1. Da	1.2.1.1. = Tržišni	Društva
			1.2.1.2. Ne	1.2.1.2. = ostali netržišni	NUSK
		1.2.2. Ostali privatni proizvođači koji nisuNPU-i		1.2.2. = Tržišni	Društva
2. Javni proizvođači			2.1. Da	2.1. = Tržišni	Društva
			2.2. Ne	2.2.= Ostali netržišni	Ukupna država

Tablica pokazuje da je s ciljem određivanja treba li nekainstitucionalna jedinica biti klasificirana kao tržišni proizvođač,proizvođač za vlastitu finalnu uporabu ili drugi netržišniproizvođač, potrebno naknadno uvažiti nekoliko razlika.

3.28.   Prva je razlika ona između privatnog i javnog proizvođača. Javniproizvođač je onaj kojeg kontrolira država. U slučaju NPU-a, javniproizvođač je NPU kojeg kontrolira i uglavnom financira država. Sviostali proizvođači su privatni proizvođači. Kontrola se definira kaosposobnost određivanja opće (poslovne) politike ili programainstitucionalne jedinice kroz imenovanje odgovarajućih direktora ilirukovoditelja, ako je to potrebno. Vlasništvo više od polovicedionica nekog društva je dovoljan, ali ne i neophodan uvjet zakontrolu (vidjeti stavak 2.26.).

3.29.   Kako prikazuje tablica 3.1, privatni proizvođači se nalaze u svimsektorima izuzev sektora ukupne države. Nasuprot tome, javniproizvođači se nalaze samo unutar sektora društava (nefinancijskih ifinancijskih društava) i u sektoru ukupne države.

3.30.   Posebna kategorija privatnih proizvođača su neinkorporirana poduzećau vlasništvu kućanstava. Ona su uvijek tržišni proizvođači iliproizvođači za vlastitu finalnu uporabu. Potonje se događa u slučajuproizvodnje usluga u stambenim objektima stanara–vlasnika iproizvodnji roba za vlastiti račun. Sva neinkorporirana poduzeća uvlasništvu kućanstava se klasificiraju u sektor kućanstava. Iznimkasu jedino kvazi- poduzeća u vlasništvu kućanstava. Oni su tržišniproizvođači i razvrstavaju se u sektore nefinancijskih ifinancijskih društava.

3.31.   Za ostale privatne proizvođače, potrebno je razlikovanje izmeđuprivatnih neprofitnih ustanova i ostalih privatnih proizvođača.

Definicija

:

NPU se definira kao pravni ili društveni subjektstvoren u svrhu proizvodnje roba i usluga čiji status imne dozvoljava da budu izvor dohotka, dobiti ili drugihfinancijskih dobitaka za jedinice koje ih osnivaju,kontroliraju i financiraju. U praksi njihove proizvodnedjelatnosti nužno stvaraju viškove ili manjkove, s timeda tako stvorene viškove ne mogu prisvajati drugeinstitucionalne jedinice.

Svi ostali privatni proizvođači koji nisu NPU-i su tržišniproizvođači. Oni su razvrstavaju u sektore nefinancijskih ifinancijskih društava.

3.32.   Za određivanje vrste proizvođača i sektora za privatne NPU-e potrebnoje primijeniti kriterij 50 %:

(a)	ako se više od 50 % proizvodnih troškova pokrivaprodajom, institucionalna jedinica je tržišni proizvođači razvrstava se u sektore financijskih i nefinancijskihdruštava;

(b)	ako se manje od 50 % proizvodnih troškova pokrivaprodajom, institucionalna jedinica je ostali netržišniproizvođač i razvrstava se u sektor NUSK-a. Međutim,ostali netržišni NPU-i koje kontrolira i uglavnomfinancira država razvrstavaju se u sektor ukupnedržave.

3.33.   Razlikujući tržišne i netržišne proizvođače pomoću kriterija 50 %,prodaja i troškovi proizvodnje se definiraju kako slijedi:

(a)

prodaja pokriva prodaju isključujući poreze naproizvode, ali uključujući plaćanja države ili ustanovaEuropske unije dana bilo kakvom proizvođaču u toj vrstiaktivnosti, tj. uključena su sva plaćanja povezana sobujmom ili vrijednošću outputa, ali su isključenaplaćanja za pokriće ukupnog manjka. Ova definicija prodaje odgovara definiciji outputa poosnovnim cijenama osim što se: (1) output po osnovnim cijenama definira teknakon što se odlučilo je li takav output tržišniili ostali netržišni: prodaja se koristi samo uvrednovanju tržišnih outputa; ostali netržišnioutputi se vrednuju prema troškovima; (2) plaćanja države za pokrivanje sveukupnogmanjka javnih društava i kvazi-društava, dio suostalih subvencija na proizvode kako su definiraneu stavku 4.35. točki (c). Kao posljedica toga,tržišni output po osnovnim cijenama uključujeplaćanja države za pokrivanje sveukupnogmanjka;

(b)

proizvodni troškovi su zbroj intermedijarne potrošnje,naknada zaposlenicima, potrošnje fiksnog kapitala iostalih poreza na proizvodnju. Za ovaj se kriterij drugesubvencije na proizvodnju ne odbijaju. Kako bi seosigurala dosljednost pojmova prodaje i proizvodnihtroškova kada se primjenjuje kriterij 50 %, izproizvodnih troškova treba isključiti sve troškovenastale za investicije u kapital za vlastitiračun.

Kriterij 50 % se treba primjenjivati gledajući niz godina: ovaj sekriterij mora striktno primjeniti samo ako vrijedi za nekolikogodina ili pak vrijedi u tekućoj godini a očekuje se i u bliskojbudućnosti. Manje oscilacije u opsegu prodaje iz jedne godine udrugu nisu dovoljan razlog za preklasifikaciju institucionalnihjedinica (kao i njezinih lokalnih PJ-a i outputa).

3.34.   Prodaja se može sastojati od različitih elemenata. Na primjer, uslučaju usluga zdravstvene skrbi koju osiguravaju bolnice, prodajamože odgovarati:

(a)	kupnjama koje ostvare poslodavci koje se bilježe kaodohodak u naturi isplaćen njihovim zaposlenicima iizdatak za finalnu potrošnju tih zaposlenika;

(b)	kupnjama koje ostvare privatna osiguravajućadruštva;

(c)	kupnjama koje ostvare fondovi socijalne sigurnosti idržave koje se razvrstavaju kao socijalne naknade unaturi;

(d)	kupnje koje ostvare kućanstava bez refundiranja(izdatak za finalnu potrošnju).

Jedino se ostale subvencije na proizvodnju i primljeni darovi (npr.od dobrotvornih ustanova) ne tretiraju kao prodaja.

Slično tome, usluge prijevoza koje su pružila poduzeća možeodgovarati intermedijarnoj potrošnji proizvođača, dohotku u naturikoji osiguravaju poslodavci, socijalnim naknadama u naturi kojeosigurava država i kupnjama koje ostvaruju kućanstva bezrefundiranja.

3.35.   Privatne neprofitne ustanove koje pružaju usluge poslovnim subjektimaposeban su slučaj. Njih obično financiraju iz doprinosa ilipretplata grupe odgovarajućih poslovnih subjekata. Pretplate se netretiraju kao transferi već kao plaćanja za pružene usluge, tj. kaoprodaja. Ovakvi NPU-i su stoga tržišni proizvođači i razvrstavaju seu sektore nefinancijskih i financijskih društava.

3.36.   Primjena kriterija 50 % na prodajne i proizvodne troškove privatnihili javnih NPU-a na način da se u prodaju uključe sva plaćanjapovezana s obujmom outputa može u određenim slučajevima zavarati.Ovo se može primijeniti npr. na financiranje outputa privatnih ijavnih škola: plaćanja države mogu se povezati s brojem učenika, alii biti predmet pregovora s državom. U takvom se slučaju ova plaćanjane moraju smatrati prodajama iako imaju izričitu vezu s obujmomoutputa, npr. s brojem učenika. To bi značilo da je škola koja seuglavnom financira takvim plaćanjima, ostali netržišni proizvođač.Kada je škola javni proizvođač, tj. kada je uglavnom financira ikontrolira država, razvrstava se u sektor ukupne države. Kada ješkola u privatnom sektoru, ostali netržišni proizvođač, razvrstavase u sektor NUSK-a.

3.37.   Javni proizvođači mogu biti tržišni proizvođači ili ostali netržišniproizvođači. Ako se na temelju kriterija 50 % odluči dainstitucionalnu jedinicu treba smatrati tržišnim proizvođačem, onase razvrstava u sektore nefinancijskih i financijskih društava. Natemelju kriterija 50 % također se odlučuje o tome kada državnajedinica treba biti tretirana kao kvazi-društvo u vlasništvu države:kvazi-društvo se stvara samo kada je ispunjen kriterij 50 %. Akoinstitucionalna jedinica spada u ostale netržišne proizvođače, onase razvrstava u sektor ukupne države. Razlika između NPU-a i ostalihproizvođača je stoga nevažna za klasifikaciju javnihproizvođača.

Lokalni PJ-i i njihov output: razlika između „tržišnih”, „za vlastitufinalnu uporabu” i „ostalih netržišnih” jedinica

3.38.   Nakon što je podjela na „tržišne”, „za vlastitu finalnu uporabu” i „ostalenetržišne”primijenjena na institucionalne jedinice kao proizvođače, ova sepodjela može primijeniti na lokalne PJ-e i njihove outpute. Ovajodnos je prikazan u tablici 3.2.

Tablica 3.2. –   Institucionalne jedinice, lokalne PJ -e i output terazlika između „tržišnih”, onih „zavlastitu krajnju uporabu” i „netržišnih”

Institucionalna jedinica	Glavna lokalna PJ	Sporedna lokalna PJ	Glavni output glavne lokalnePJ	Sporedni output glavne lokalnePJ	Glavni output sporedne lokalnePJ	Sporedni output sporedne lokalnePJ
Tržišni proizvođač	Tržišni proizvođač		Tržišni output	Tržišni output
				Proizvodnja za vlastitu finalnu uporabu
		Tržišni proizvođač			Tržišna proizvodnja	Tržišna proizvodnja
						Proizvodnja za vlastitu finalnu uporabu
		Proizvođač za vlastitu finalnu uporabu			Proizvodnja za vlastitu finalnu uporabu	Tržišna proizvodnja
Proizvođač za vlastitu finalnuuporabu	Proizvođač za vlastitu finalnuuporabu		Proizvodnja za vlastitu finalnuuporabu	Tržišna proizvodnja
Ostali netržišni proizvođač	Ostali netržišni proizvođač		Ostala netržišna proizvodnja	Tržišna proizvodnja
				Proizvodnja za vlastitu finalnu uporabu
				Ostala netržišna proizvodnja
		Tržišni proizvođač			Tržišna proizvodnja	Tržišna proizvodnja
						Proizvodnja za vlastitu finalnu uporabu
		Ostali netržišni proizvođač			Ostala netržišna proizvodnja	Tržišna proizvodnja
						Proizvodnja za vlastitu finalnu uporabu
						Ostala netržišna proizvodnja

3.39.   Za institucionalne jedinice koje zadovoljavaju uvjete za tržišneproizvođače, glavna lokalna PJ je, naravno i tržišni proizvođač.Sporednalokalna PJ može biti tržišni proizvođač, ali također iproizvođač za vlastitu finalnu uporabu. Međutim, sporedna lokalnaPJ, prema dogovoru, ne može biti svrstana među ostale netržišneproizvođače. To znači da su sve (sporedne) lokalne PJ u sektorimanefinancijskih i financijskih tvrtki društava tržišni proizvođačiili proizvođači za vlastitu finalnu uporabu.

3.40.   Za institucionalne jedinice koje pripadaju u ostale netržišneproizvođače, glavna PJ je također ostali netržišni proizvođač.Sporedne lokalne PJ -emogu biti tržišni proizvođači ili ostalinetržišni proizvođači. To znači da sektor ukupne države i NUSK-amogu sadržavati neke (sporedne) lokalne PJ -e koje su tržišniproizvođači (iako sve institucionalne jedinice u ovim sektorimaspadaju u ostale netržišne proizvođače). Za određivanje jesu lisporedne lokalne PJ -e tržišni ili ostali netržišni proizvođači,primjenjuje se kriterij 50 %.

3.41.   Nakon što je primijenjena podjela na „tržišne”, „za vlastitu finalnuuporabu” i„ostalenetržišne”,na institucionalne jedinice i njihove lokalne PJ -e, ova se podjelamože primijeniti i na output lokalnih PJ -a. Ovaj odnos je prikazanu tablici 3.3.

Tablica 3.3.   Razlika između „tržišnih”, onih „zavlastitu finalnu uporabu” i „ostalihnetržišnih”, za lokalne PJ -e i njihovoutput

	Tržišni proizvođači	Proizvođači za vlastitu finalnuuporabu	Ostali netržišniproizvođači	Ukupno
Tržišni output	X	x	X	Ukupni tržišni output
Output za vlastitu finalnu uporabu	x	X	X	Ukupni output za vlastitu finalnuuporabu
Ostali netržišni output	0	0	X	Ukupni ostali netržišni output
Ukupno	Ukupni output tržišnih proizvođača	Ukupni output proizvođača za vlastituuporabu	Ukupni output ostalih netržišnihproizvođača	Ukupni output
X = veliki output; x = mali output; 0 = bez outputa(prema dogovoru)

3.42.   Prema dogovoru, lokalne PJ kao tržišni proizvođači ili kaoproizvođači za vlastitu finalnu uporabu ne mogu ponuditi ostalenetržišne outpute. Njihovi outputi se stoga mogu bilježiti samo kaotržišni outputi ili outputi za vlastitu uporabu te se vrednovati uskladu s time (vidjeti stavke 3.46. do 3.52.).

3.43.   Lokalne PJ-e kao ostali netržišni proizvođači mogu kao sporedneoutpute ponuditi tržišne outpute i outpute za vlastitu krajnjuuporabu. Outputi za vlastitu finalnu uporabu sastoje se odinvesticija u kapital za vlastiti račun. Pojava tržišnih outputatreba u načelu biti određena primjenom kriterija 50 % na pojedinačneproizvode: tržišni outputi su outputi koji se prodaju po cijeni odnajmanje 50 % njihovih proizvodnih troškova. Na primjer, to bi mogaobiti slučaj kada državne bolnice zaračunavaju ekonomski značajnecijene za neke od svojih usluga. Ostali primjeri su reprodukcijekoje prodaju državni muzeji i vremenske prognoze koje prodajumeteorološki zavodi.

3.44.   U statističkoj praksi može biti teško odrediti jasnu razliku izmeđurazličitih proizvoda lokalnih PJ -a javnih ustanova i NUSK-ova.Štoviše, ovo se odnosi na proizvodne troškove u vezi s različitimproizvodima. U tom je slučaju jednostavno rješenje da se svi prihodinetržišnih proizvođača nastali iz njihove sporedne aktivnosti(sporednih aktivnosti) tretiraju kao prihodi za jednu vrstu tržišnogoutputa. To se odnosi na primjer na prihode koje muzeji ostvaruju odprodaje postera i razglednica  (39).

3.45.   Ostali netržišni proizvođači također mogu ostvarivati prihode odprodaje svog netržišnog outputa po cijenama koje nisu ekonomskiznačajne, npr. prihodi koje muzeji ostvaruju od ulaznica. Ti prihodise odnose na ostale netržišne outpute. Međutim, ako se te dvijevrste prihoda (prihodi od ulaznica i oni od prodaje postera irazglednica) teško razlikuju, može ih se tretirati ili kao prihodeza tržišne outpute ili kao prihode od ostalih netržišnih outputa.Izbor između ovih dvaju alternativnih knjiženja treba ovisiti opretpostavljenoj relativnoj važnosti obje vrste prihoda (od ulaznicanaspram onog od prodaje postera i razglednica).

VRIJEME BILJEŽENJA I VREDNOVANJA OUTPUTA

3.46.   Output se bilježi i vrednuje onda kada je stvoren nekim proizvodnimprocesom.

3.47.   Svi outputi se vrednuju po osnovnim cijenama, ali posebni dogovorivrijede za:

(a)	vrednovanje ostalih netržišnih outputa;

(b)	vrednovanje ukupnog outputa drugog netržišnog proizvođača(lokalne PJ );

(c)	vrednovanje ukupnog outputa institucionalne jedinice čijije lokalni PJ drugi netržišni proizvođač. (vidjeti stavke od3.53. do 3.56.).

3.48.   

Definicija

:

Osnovna cijena je cijena koju proizvođač prima odkupca za jedinicu proizvedene robe ili usluge kao outputa,umanjena za bilo kakav porez plativ za tu jedinicu kaoposljedica njene proizvodnje ili prodaje (tj. porezi naproizvode), uvećana za bilo kakvu subvenciju primljenu za tujedinicu kao posljedica njene proizvodnje ili prodaje (tj.subvencije za proizvode). Isključeni su bilo kakvi troškoviprijevoza, za koje proizvođač izdaje poseban račun.Uključene su bilo kakve marže na prijevoz koje proizvođačnaplaćuje na istom računu, čak i kada su one na tom računuuključene kao posebna stavka.

3.49.   Output za vlastitu finalnu uporabu (P.12) se vrednuje po osnovnimcijenama za slične proizvode koji se prodaju na tržištu; kao posljedicatoga, za takav se output može pojaviti neto poslovni višak ili mješovitidohodak. To se odnosi i na usluge kod stanova u vlasništvu stanara(vidjeti stavak 3.64.). Međutim, output gradnje za vlastiti račun običnotreba vrednovati prema troškovima proizvodnje.

3.50.   Povećanje nedovršene proizvodnje se vrednuje prema omjeru procijenjenihtekućih osnovnih cijena gotovih proizvoda.

3.51.   Ako se vrijednost outputa koji se tretiraju kao nedovršena proizvodnjavrednuje unaprijed, to se vrednovanje mora temeljiti na stvarnimnastalim troškovima, plus iznos porasta za procijenjeni poslovni višakili na procijenjeni mješoviti dohodak. Privremene procjene trebanaknadno zamijeniti onima dobivenim raspodjelom stvarne vrijednostigotovih proizvoda (kada postane poznata). Potonja je zbrojvrijednosti:

(a)	gotovih prodanih proizvoda ili onih razmijenjenih za drugeproizvode;

(b)	stavki gotovih proizvoda u zalihama, umanjeno za povlačenjasa zaliha;

(c)	gotovih proizvoda za vlastitu finalnu uporabu.

3.52.   Za zgrade i građevine stečene u nedovršenom stanju, vrijednost seprocjenjuje na temelju dotadašnjih troškova, uključujući porast zaposlovni višak ili mješoviti dohodak. Takav porast proizlazi kada sevrijednost može procijeniti na temelju cijena sličnih zgrada iligrađevina. Iznosi plaćanja po fazama mogu se koristiti radi određivanjapribližnih vrijednosti bruto investicija u fiksni kapital koje kupacpoduzima u svakoj fazi (pod pretpostavkom da nema plaćanja unaprijed ilizaostataka).

Ako izgradnja građevine za vlastiti račun nije završena unutar jednogračunovodstvenog razdoblja, vrijednost outputa i odgovarajuće brutoinvesticije u fiksni kapital treba procijeniti primjenom omjera ukupnihtroškova proizvodnje nastalih tijekom relevantnog razdoblja iprocijenjenu trenutnu osnovnu cijenu. Ako nije moguće procijenitiosnovnu cijenu završene građevine, ona se mora vrednovati prema svojimukupnim troškovima proizvodnje. Ako je radna snaga u cijelosti ilidjelomično besplatna, što može biti slučaj s komunalnom izgradnjomkućanstava, troškovi plaćene radne snage, uključeni u procijenjeneukupne troškove proizvodnje, procjenjuju se koristeći prosječne nadniceza slične vrste rada u blizini ili u tom području.

3.53.   Ukupni output ostalih netržišnih proizvođača (lokalna PJ) vrednuje se poukupnim troškovima proizvodnje, tj. zbroju sljedećeg:

(a)	intermedijarne potrošnje (P.2);

(b)	naknada zaposlenicima (D.1);

(c)	potrošnje fiksnog kapitala (K.1);

(d)	ostalih poreza na proizvodnju (D.29) minus ostalesubvencije na proizvodnju (D.39).

Ostale subvencije na proizvodnju se trebaju oduzeti. Međutim, treba imatina umu da ostalih subvencija na proizvodnju ostalim netržišnimproizvođačima često u praksi nema, ili se radi o vrlo malim iznosima(vidjeti stavak 4.36.).

Prema dogovoru, plaćanje kamata nije uključeno u troškove ostalenetržišne proizvodnje (iako se u nekim slučajevima mogu smatratinajvećim troškovima proizvodnje, npr. u slučaju društava za stanovanje).Troškovi ostale netržišne proizvodnje također ne uključuju imputiranevrijednosti za najam nestambenih zgrada u vlasništvu koje se koriste uostaloj netržišnoj proizvodnji.

3.54.   Ukupni output institucionalne jedinice je zbroj ukupnih outputa lokalnihPJ -a koje ju čine. To se primjenjuje također i na institucionalnejedinice koje pripadaju u ostale netržišne proizvođače.

3.55.   U nedostatku sporednih tržišnih outputa ostalih netržišnih proizvođača(lokalnih PJ -a), ostali netržišni output se vrednuje prema troškovimaproizvodnje. U slučaju sporednog tržišnog outputa ostalih netržišnihproizvođača, ostali netržišni output se vrednuje kao rezidualna stavka,tj. kao razlika između ukupnih troškova proizvodnje ostalih netržišnihproizvođača i njihovih prihoda od tržišnog outputa.

3.56.   U načelu se tržišni output ostalih netržišnih proizvođača vrednuje poosnovnim cijenama. Međutim, iako druga netržišna lokalna PJ može imatiprihode od prodaje, njenv ukupni output koji obuhvaća i tržišni inetržišni output (a moguće i output za vlastitu finalnu uporabu) i daljese vrednuje prema troškovima proizvodnje. Vrijednost njenog tržišnogoutputa se određuje prema njenim prihodima od prodaje tržišnihproizvoda, dok se vrijednost njegovog ostalog netržišnog outputa dobivarezidualno, kao razlika između vrijednosti njenog ukupnog outputa najednoj strani i njenog tržišnog outputa i outputa za finalnu uporabu nadrugoj strani. Vrijednost njenih prihoda od prodaje ostalih netržišnihroba ili usluga po cijenama koje nisu ekonomski značajne ostaje kao diovrijednosti njenog ostalog netržišnog outputa.

3.57.   Za neke posebne vrste outputa, vrijeme bilježenja i vrednovanja outputapodliježe sljedećim pojašnjenjima i izuzecima, navedenim po redoslijeduodjeljaka KPD-a.

3.58.   

A.	Poljoprivredni proizvodi, proizvodilova i šumarstva;

B.

Riba

Output poljoprivrednih proizvoda treba bilježiti kako se proizvodi,kontinuirano tijekom cijelog razdoblja proizvodnje (a ne jednostavno uvrijeme žetve ili klanja životinja).

Uzgoj poljoprivrednih kultura, neposječenu drvnu masu i riblji fond iliživotinje koje se uzgajaju u prehrambene svrhe treba tijekom procesatretirati kao zalihe nedovršene proizvodnje, a nakon završetka procesatreba ih pretvoriti u zalihe gotovih proizvoda.

3.59.   

D.	Izrađeni proizvodi;

F.	Građevinarstvo

Kada se unaprijed sklopi ugovor o prodaji za gradnju određene zgrade ilidruge građevine koja se proteže kroz nekoliko računovodstvenihrazdoblja, output proizveden u svakom razdoblju se tretira kao da jeprodan kupcu na kraju razdoblja: tj. kao investicija u fiksni kapitalkupca, a ne nedovršena proizvodnja u građevinskoj industriji. U praksise proizvedeni output tretira kao da je prodan kupcu obročno kakopotonji prelazi u zakoniti posjed outputa. Kada se ugovorom zahtijevaobročno plaćanje, vrijednost outputa se može često približno odreditiprema vrijednosti obročnih uplata u svakom razdoblju. Međutim, unedostatku ugovora o prodaji, nedovršeni output proizveden u svakomrazdoblju bilježi se kao nedovršena proizvodnja.

3.60.   G. Usluge trgovine na veliko i malo;usluge popravka motornih vozila, motocikala i osobnihpredmeta i predmeta za kućanstvo

Output usluga trgovine na veliko i malo se mjeri trgovačkim maržamaostvarenim na robi koja se kupuje za preprodaju.

Definicija

:

Trgovačka marža je razlika između stvarne iliimputirane cijene ostvarene na robi kupljenoj za preprodajui cijene koju bi distributer morao platiti u zamjenu za turobu u vrijeme kada ju proda ili ju na drugi načinotuđi.

Prema dogovoru, vlasnički dobici i gubici nisu uključeni u trgovačkumaržu. Međutim, u praksi, izvori podataka mogu biti takvi da neomogućavaju odvajanje svih vlasničkih dobitaka i gubitaka.

3.61.   H. Hotelske i restoranskeusluge

Vrijednost outputa usluga hotela, restorana i kavana uključuje vrijednostpotrošene hrane, pića itd.

3.62.   I. Usluge prijevoza, skladištenja ikomunikacija

Output usluga prijevoza se mjeri vrijednošću iznosa primljenih zaprijevoz roba ili osoba. Prijevoz za vlastitu uporabu unutar lokalnogJVD-a se smatra pomoćnom aktivnošću i ne označava se posebno nitibilježi.

Output usluga skladištenja se mjeri kao vrijednost dodatka nedovršenojproizvodnji, bilo kao dodatni output u smislu prijevoza tijekom vremena(npr. skladištenje u ime ostalih lokalnih JVD-a) ili fizičke promjene(npr. u slučaju dozrijevanja vina).

Output usluga putničkih agencija se mjeri kao vrijednost naplate uslugaagencija (troškovi naknada ili provizija) a ne prema ukupnim izdacimakoje putnici imaju prema putničkoj agenciji. Potonji mogu npr. takođeruključivati i troškove prijevoza koje osiguravaju treće osobe.

Output usluga organizatora turističkih putovanja se mjeri punim izdacimakoje putnici imaju prema organizatoru turističkih putovanja.

Razlika između usluga putničke agencije i usluga organizatora turističkihputovanja je ta da se usluge putničke agencije odnose samo naposredništvo u ime putnika, dok usluge organizatora turističkihputovanja stvaraju novi proizvod, tj. organizira se putovanje cijenečijih sastavnih dijelova (npr. put, smještaj i zabava) nisu kao takveprepoznatljive za putnika.

3.63.   J. Usluge financijskog posredovanja (ovouključuje usluge osiguranja i usluge mirovinskihfondova)

Output financijskog posredovanja za koji nisu izrađeni izričiti troškovimjeri se, prema dogovoru, kao ukupni vlasnički dohodak koji primajujedinice koje pružaju usluge manje sveukupne plaćene kamate,isključujući vrijednost bilo kojeg dohotka primljenog od ulaganjanjihovih vlastitih sredstava (jer takav dohodak ne proizlazi izfinancijskog posredovanja) te, u slučaju sporednih osiguravajućihdjelatnosti financijskog posrednika, isključujući dohodak nastaoinvestiranjem tehničkih pričuva osiguranja. Vlasničke dobitke i gubitketreba pri mjerenju ovog outputa zanemariti, radi toga što se kroz cijelisustav vlasnički dobici ne bilježe u računu proizvodnje nego na posebnomračunu (račun ostalih promjena aktive). Ovo se odnosi također i navlasničke dobitke profesionalnih posrednika na devizna sredstva ivrijednosnice (iako bi vlasnički dobici mogli biti općenito pozitivni iod samih se posrednika smatrati dijelom redovnih prihoda). Međutim,trgovačke marže na devizna sredstva i vrijednosnice (tj. uobičajenarazlika između kupovnih cijena za posrednika i kupovnih cijena za kupca)uključuju se u output, kao za veletrgovce i maloprodajne trgovce. Uskladu s tim, mogu postojati problemi s podacima pri razlikovanju takvihtrgovačkih marži od vlasničkih dobitaka; te probleme treba prevladati nanajbolji mogući način.

Output usluga financijskog posredovanja koje pružaju središnje banketreba mjeriti na isti način kao kod drugih financijskih posrednika.

Djelatnost zajmodavaca koji pozajmljuju svoja vlastita sredstva netretira se kao proizvodnja usluga.

Financijski posrednici također mogu pružati različite financijske iposlovne usluge za koje se izričito naplaćuju naknade i pristojbe. Takvislučajevi mogu biti npr. promjena valute i investicijski savjeti, kupnjanekretnina ili porezni savjeti. Output takvih usluga se vrednuje naosnovu naplaćenih naknada i provizija.

Output usluga osiguranja (naplata usluge) mjeri se kao:

	ukupno stvarno zarađene premije
plus	ukupni dodaci premijama (jednaki dohotku odulaganja tehničkih pričuva osiguranja)
minus	ukupna dospjela potraživanja
minus	promjena u aktuarskim pričuvama i pričuvama zaosiguranje za sudjelovanje u dobiti.

Vlasničke dobitke i gubitke treba zanemariti kod mjerenja outputa uslugaosiguranja: oni se ne smatraju dohotkom od ulaganja tehničkih pričuvaosiguranja i ne smatraju se promjenama u aktuarskim pričuvama i upričuvama za osiguranje za sudjelovanje u dobiti.

Potrebno je spomenuti da se tehničke pričuve osiguranja mogu ulagati usekundarne aktivnosti osiguravajućeg društva, npr. u iznajmljivanjestambenih objekata ili ureda. U tom slučaju, neto poslovni višak tihsekundarnih aktivnosti je dohodak od ulaganja tehničkih pričuvaosiguranja.

Slično tome, output usluga mirovinskih fondova se mjeri kao:

	ukupni stvarni mirovinski doprinosi
plus	ukupni dodatni doprinosi (jednaki dohotku odulaganja tehničkih pričuva mirovinskih fondova)
minus	dospjele naknade
minus	promjena u aktuarskim pričuvama.

3.64.   K. Nekretnine, iznajmljivanje i poslovneusluge

Output usluga stambenih objekata u vlasništvu stanara treba se vrednovatiprema procijenjenoj vrijednosti najamnine koju bi najmoprimac platio zaisti smještaj, uzevši u obzir čimbenike kao što su lokacija, pogodnostisusjedstva itd., kao i veličinu i kakvoću samog stambenog objekta. Zagaraže koje su smještene odvojeno od stambenih objekata, a koje vlasnikkoristi za vlastitu finalnu potrošnju u vezi sa stambenim objektima,izvodi se slična imputacija. Imputacija se ne izvodi za garaže kojekoriste privatni vlasnici samo u svrhu parkiranja u blizini radnogmjesta. Vrijednost najma stambenih objekata u vlasništvu stanara uinozemstvu, npr. vikendica, ne treba bilježiti kao dio domaćeproizvodnje, već kao uvoz usluga, a odgovarajući neto poslovni višak kaoprimarni dohodak primljen iz inozemstva. Za stambene objekte uvlasništvu stanara koji su nerezidenti obavljaju se analogna knjiženja.U slučaju stanova koji su predmetom ugovora o pravu na vremenskiograničenu uporabu nekretnine (time-share),razmjeran dio troška usluge treba bilježiti kao takav.

Output usluga u vezi s iznajmljivanjem nestambenih zgrada mjeri se premavrijednosti dospjelih najamnina.

Output usluga operativnog leasinga (iznajmljivanjestrojeva ili opreme itd.) mjeri se prema vrijednosti najamnine kojunajmoprimac plaća najmodavcu. On se jasno razlikuje od financijskog leasinga što je način financiranja nabavke fiksneaktive, tj. davanja zajma najmodavca najmoprimcu. U slučaju financijskogleasinga najamnina se sastoji (uglavnom) odotplata glavnice i plaćanja kamata, a vrijednost usluga je vrlo mala uusporedbi s plaćenom ukupnom najamninom (vidjeti Prilog II. „Leasing i kupoprodaja trajnih dobara s obročnom otplatomcijene”).

Kad je to moguće, treba razlikovati posebnu lokalnu PJ za istraživačke irazvojne aktivnosti (I&R). Kada to nije moguće, sve I&Rznačajnog obujma (u usporedbi s glavnom aktivnosti) treba bilježiti kaosekundarnu aktivnost lokalne PJ.

Output I&R usluga se mjeri kako slijedi:

(a)	I&R specijaliziranih komercijalnih istraživačkihlaboratorija ili instituta vrednuje se po prihodima odprodaje, ugovora, provizija, naknada itd., na uobičajeninačin;

(b)

output I&R za uporabu unutar istog poduzeća treba, unačelu, vrednovati na temelju procijenjenih osnovnih cijenakoje bi bile plaćene da je istraživanje ugovoreno izmeđunositelja posla i podizvođača po komercijalnim cijenama natržištu. Međutim, u praksi je vjerojatno da će se morativrednovati na temelju ukupnih troškova proizvodnje;

(c)	I&R državnih jedinica, sveučilišta, neprofitnihistraživačkih ustanova itd., obično pripada u ostalunetržišnu proizvodnju i stoga se vrednuje na temeljutroškova proizvodnje. Prihodi od prodaje usluga I&R-aostalih netržišnih proizvođača I&R-a bilježe se kaoprihodi od sekundarnog tržišnog outputa.

Izdatak za I&R treba razlikovati od izdatka za obrazovanje iosposobljavanje. Izdatak za I&R ne uključuje troškove razvojaračunalnih programa kao glavne ili sporedne aktivnosti. Međutim,računovodstveni tretman takvih izdataka je gotovo isti; jedina razlikaje ta da se računalni programi smatraju proizvedenom nematerijalnomimovinom i nisu patentirani.

3.65.   L. Javna uprava, usluge obrane i uslugeobvezne socijalne sigurnosti

Javna uprava, usluge obrane i usluge obvezne socijalne sigurnosti pružajuse uvijek kao netržišne usluge te se stoga trebaju vrednovati u skladu stim.

3.66.   M. Usluge obrazovanja

Za obrazovne usluge i zdravstvene usluge često može biti potrebnopostaviti točne granice između tržišnih i ostalih netržišnihproizvođača, kao i između njihovog tržišnog i ostalog netržišnogoutputa. Na primjer, za neke vrste obrazovanja i liječenja nominalnenaknade mogu naplaćivati državne ustanove (ili ostale ustanove zbogposebnih subvencija), ali se za ostalo obrazovanje i posebno liječenjemogu naplaćivati tržišne cijene. Drugi uobičajeni slučaj s tim u vezi jeda istu vrstu usluge (npr. visoko obrazovanje) pruža država (ili njezinoposredništvo), s jedne strane i komercijalni instituti, s druge strane.Tada često postoje velike razlike između naplaćenih cijena i kakvoćeusluga.

Obrazovne i zdravstvene usluge isključuju I&R djelatnosti;zdravstvene usluge ne uključuju obrazovanje u zdravstvenoj zaštiti, npr.u sveučilišnim bolnicama.

3.67.   O. Ostale zajedničke, socijalne i osobneusluge

Proizvodnja knjiga, snimaka, filmova, računalnih programa, vrpci, diskovaitd., dvofazni je proces i mjeri se u skladu s tim:

1.	output proizvodnje izvornika (neopipljive fiksne aktive)mjeri se prema plaćenoj cijeni ako je prodan, ili, ako nijeprodan, prema osnovnoj cijeni plaćenoj za slične izvornike,po njegovim troškovima proizvodnje ili po diskontiranojvrijednosti budućih prihoda od njegovog korištenja uproizvodnji;

2.

vlasnik ove imovine može je koristiti izravno iliproizvesti kopije u razdobljima koja slijede. Ako je vlasnikovlastio druge proizvođače da koriste izvorni primjerak uproizvodnji, naknade, provizije, tantijeme itd. koje onprimi od takvih licenci predstavljaju output njegovihusluga. Međutim, prodaja neopipljive fiksne aktivepredstavlja negativnu investiciju u fiksni kapital.

3.68.   P. Privatna kućanstva sa zaposlenimosobama

Output kućanskih usluga proizvedenih zapošljavanjem plaćenog osoblja, podogovoru se vrednuje prema plaćenim naknadama zaposlenicima, štouključuje bilo kakvu naknadu u naturi kao što je hrana ili smještaj.

INTERMEDIJARNA POTROŠNJA (P.2)

3.69.   

Definicija

:

Intermedijarna potrošnja se sastoji od vrijednosti robei usluga kao inputa potrošenih u procesu proizvodnje,isključujući fiksnu aktivu čija potrošnja se bilježi kaopotrošnja fiksnog kapitala. Roba i usluge mogu u proizvodnomprocesu biti ili promijenjeni ili iskorišteni.

3.70.   Intermedijarna potrošnja uključuje sljedeće granične slučajeve:

(a)

vrijednost svih roba ili usluga korištenih kao input u pomoćnimaktivnostima. Uobičajeni primjeri su kupnja, prodaja, marketing,računovodstvo, obrada podataka, prijevoz, skladištenje,održavanje, zaštita itd. Takva roba i usluge se ne razlikuju odonih koje se troše u glavnim (ili sporednim) aktivnostimalokalne PJ;

(b)	vrijednost roba i usluga primljenih od druge lokalne PJ isteinstitucionalne jedinice (samo ako su u skladu s općomdefinicijom u stavku 3.69.);

(c)	troškovi korištenja unajmljene fiksne aktive, npr. operativnileasing strojeva iliautomobila;

(d)	pretplate, doprinosi ili članarine plaćene neprofitnimposlovnim udruženjima;

(e)

stavke koje se ne tretiraju kao bruto investicije u kapital,kao što su: 1. sitni alat koji nije skup i koristi se zarelativno jednostavne poslove, kao što su pile,čekići, odvijači i drugi ručni alati; malenaprave, kao što su džepni kalkulatori. Premadogovoru, u ESA-i se svi izdaci za takva trajnadobra koji ne prelaze 500 ECU-a (po cijenama iz1995.) po artiklu (ili, kada se kupuje u većojkoličini, za cijelu kupljenu količinu), trebajubilježiti kao intermedijarna potrošnja; 2. obično, redovno održavanje i popravak fiksneaktive korištene u proizvodnji; 3. vojno oružje za uništenje i oprema potrebna zanjegovu isporuku (ali ne i lako oružje iliblindirana vozila koje stječe policija ili službesigurnosti, koji se u tom slučaju tretiraju kaobruto investicije u fiksni kapital); 4. usluge istraživanja i razvoja, osposobljavanjeosoblja, istraživanje tržišta i slične aktivnostikoju kupe strane agencije ili koje financirazasebna lokalna PJ iste institucionalnejedinice;

(f)	plaćanja za uporabu neopipljive neproizvedene aktive kao što supatentirana sredstava, robni žigovi itd. (isključujući plaćanjaza kupnju takvih imovinskih prava: ona se tretiraju kaostjecanje nematerijalnih neproizvedenih sredstava);

(g)	izdaci zaposlenika koje refundira poslodavac za artikleneophodne za proizvodnju, kao u slučaju ugovorne obveze dakupuju alat za vlastiti račun ili zaštitnu odjeću;

(h)

izdaci poslodavaca koji služe za dobrobit njih samih kao injihovih zaposlenika, zato što su neophodni za proizvodnjuposlodavaca. Takvi slučajevi su: 1. refundiranje zaposlenicima za putovanja,odvojeni život, selidbu i troškove reprezentacijenastale tijekom njihovih dužnosti; 2. osiguravanje pogodnosti na radnom mjestu; (širi popis je naveden u stavcima o naknadama zaposlenicima(D.1));

(i)

naknade za uslugu neživotnog osiguranja koje plaća lokalna PJ(vidjeti također i Prilog III. „Osiguranje”): da bi se kaointermedijarna potrošnja bilježila samo naknada za uslugu,plaćene premije treba diskontirati za, npr. isplaćene tražbine ineto promjenu u aktuarskim pričuvama. Potonje se može dodijelitilokalnoj PJ kao udio plaćenih premija;

(j)	samo za ukupno gospodarstvo: sve usluge financijskogposredovanja indirektno mjerene (UFPIM) koje pružaju rezidentniproizvođači.

3.71.   Intermedijarna potrošnja isključuje:

(a)

stavke koje se tretiraju kao bruto investicije u kapital, kaošto su: 1. dragocjenosti; 2. istraživanje minerala; 3. značajna poboljšanja koja su znatno veća negoli je to potrebno za jednostavno održavanje fiksneaktive u dobrom radnom stanju, npr. renoviranje,obnavljanje ili povećanje; 4. računalni programi kupljeni ili proizvedeni zavlastiti račun;

(b)	izdatke poslodavaca koji se tretiraju kao nadnice i plaće unaturi (vidjeti stavak 4.05.);

(c)	uporabu kolektivnih usluga koje pružaju državne jedinice, odstrane tržišnih ili proizvođača za vlastiti račun (te se uslugetretiraju kao izdatak države za kolektivnu potrošnju);

(d)	robe i usluge proizvedene i potrošene unutar istogračunovodstvenog razdoblja i unutar iste lokalne PJ (one setakođer ne bilježe kao output);

(e)	plaćanja za državne dozvole i pristojbe koje se tretiraju kaoporezi na proizvodnju (vidjeti stavke od 4.79. do 4.80.).

VRIJEME BILJEŽENJA I VREDNOVANJE INTERMEDIJARNE POTROŠNJE

3.72.   Proizvode korištene za intermedijarnu potrošnju treba bilježiti ivrednovati u vrijeme kada ulaze u proces proizvodnje. Vrednuju se premakupovnim cijenama koje u to vrijeme vrijede za slične robe iliusluge.

3.73.   U praksi, proizvođačke jedinice obično ne bilježe izravno stvarnu uporaburoba u proizvodnji. One bilježe kupnje namijenjene uporabi u smisluinputa, te promjene količine takvih roba na zalihama. Intermedijarnapotrošnja se stoga mora procijeniti tako da se od kupnje oduzmu promjenezaliha inputa (vidjeti stavke od 3.120. do 3.124. za ispravnovrednovanje potonjih).

FINALNA POTROŠNJA (P.3, P.4)

3.74.   Koriste se dva pojma finalne potrošnje:

(a)	izdaci za finalnu potrošnju (P.3);

(b)	stvarna finalna potrošnja (P.4).

Izdaci za finalnu potrošnju je pojam koji se odnosi na izdatke sektora zapotrošnu robu i usluge. Suprotno tome, stvarna finalna potrošnja se odnosina stjecanje potrošnih roba i usluga. Razlika između ovih pojmova leži utretmanu određenih roba i usluga koje financira država ili NUSK, koje sedaju kućanstvima kao socijalni transferi u naturi.

IZDACI ZA FINALNU POTROŠNJU (P.3)

3.75.   

Definicija

:

Izdaci za finalnu potrošnju sastoje se od izdatakarezidentnih institucionalnih jedinica za robu i usluge kojese koriste za izravno zadovoljenje pojedinačnih potreba iliželja ili zajedničkih potreba članova zajednice. Izdaci zafinalnu potrošnju mogu nastati na domaćem državnom područjuili u inozemstvu.

3.76.   Izdaci za finalnu potrošnju kućanstva uključuju sljedeće graničneslučajeve:

(a)	usluge stanovanja u stambenim objektima u vlasništvustanara;

(b)

dohodak u naturi, poput: 1. roba i usluga koje zaposlenici primaju kaodohodak u naturi; 2. roba ili usluge proizvedeni kao outputineinkorporiranih poduzeća u vlasništvu kućanstavakoje članovi kućanstva zadržavaju za svojupotrošnju. To se odnosi na hranu i drugupoljoprivrednu robu, usluge smještajastanara–vlasnika te kućanske usluge proizvedenezapošljavanjem plaćenog osoblja (sluga, kuhara,vrtlara, vozača itd.);

(c)	stavke koje se ne tretiraju kao intermedijarna potrošnja,kao što su: 1. materijali za manje popravke i unutarnjeuređenje stambenih objekata, koje obično obavljajunajmoprimci i vlasnici; 2. materijali za popravke i održavanje trajnihpotrošnih dobara, uključujući vozila;

(d)	stavke koje se ne tretiraju kao investicije u kapital,posebno trajna potrošna dobra koja obavljaju svoju funkcijutijekom više računovodstvenih razdoblja; ovo uključujetransfer vlasništva nad nekim trajnim dobrima s poduzeća nakućanstvo (vidjeti transakcije postojećom robom, stavak3.148.);

(e)	izravno naplaćene financijske usluge;

(f)	usluge osiguranja za vrijednost implicitno zaračunateusluge (vidjeti stavak 3.63.);

(g)	usluge mirovinskih fondova za vrijednost implicitnozaračunate usluge (vidjeti stavak 3.63.);

(h)	plaćanja kućanstava za licence, dozvole itd. koje sesmatraju kupovinom usluga (vidjeti stavke 4.79. i4.80.);

(i)	kupovina outputa po cijenama koje nisu ekonomski značajne,npr. ulaznice za muzeje (vidjeti stavak 3.45.).

3.77.   Izdaci za finalnu potrošnju kućanstva isključuju:

(a)	socijalne transfere u naturi, kao što su izdaci koji sunastali u kućanstvima, ali ih je naknadno refundiralasocijalna sigurnost, npr. neki troškovi liječenja;

(b)

stavke tretirane kao intermedijarna potrošnja ili brutoinvesticije, kao što su: 1. izdaci kućanstava, koja su vlasnicineinkorporiranih poduzeća, ako su nastali uposlovne svrhe - npr. za trajna dobra kao što suvozila, namještaj ili električni aparati (brutoinvesticije u fiksni kapital) i također zapotrošna dobra kao što je gorivo (intermedijarnapotrošnja); 2. izdaci stanara–vlasnika, za uređenje,održavanje i popravak stambenog objekta, kojeobično najmoprimci ne obavljaju (tretira se kaointermedijarna potrošnja u proizvodnji uslugastanovanja); 3. kupnja stambenih objekata (tretira se kaobruto investicija u fiksni kapital); 4. izdatak za dragocjenosti (tretira se kaobruto investicija);

(c)	stavke tretirane kao stjecanje neproizvedene aktive,posebno kupovina zemljišta;

(d)	sva ona plaćanja koja izvrše kućanstva koja se trebajusmatrati porezima, kao što su dozvole za vlasništvo nadvozilima, plovilima ili letjelicama, kao i dozvole za lov,odstrel ili ribolov (vidjeti stavke 4.79. do 4.80.);

(e)	pretplate, doprinosi ili članarine koje kućanstava plaćajuNUSK-u, kao što su sindikati, profesionalna društva,udruženja potrošača, crkve i društveni, kulturni,rekreativni i sportski klubovi;

(f)	dobrovoljni transferi kućanstava u novcu ili naturi,dobrotvornim udrugama i organizacijama za pružanje pomoći ipotpore.

3.78.   Izdatak NUSK-a za finalnu potrošnju uključuje dvije odvojenekategorije:

(a)	vrijednost roba i usluga koje proizvede NUSK, a koja se neodnosi na investicije za vlastiti račun i izdatak kućanstavai drugih jedinica;

(b)	izdaci NUSK-ova za robu i usluge koje su proizveli tržišniproizvođači, a koje se dostavljaju, bez ikakvih izmjena,kućanstvima za njihovu potrošnju kao socijalni transferi unaturi.

3.79.   Izdaci države za finalnu potrošnju uključuju dvije kategorije izdataka,slične onima kod NUSK-a:

(a)	vrijednost roba i usluga koje su proizvele same države, akoje nisu investicije za vlastiti račun ili prodaja;

(b)	kupovine roba i usluga države koje su proizveli tržišniproizvođači od strane ukupne države i koje se dostavljajukućanstvima, bez ikakvih izmjena, kao socijalni transferi unaturi. Ovo podrazumijeva da sektor ukupne države samo plaćaza robu i usluge koju prodavači pružaju kućanstvima.

3.80.   Društva nemaju izdatke za finalnu potrošnju. Iste vrste roba i uslugakoje kućanstva koriste za finalnu uporabu, ona kupuju da bi ih koristileili za intermedijarnu potrošnju ili se isporučuju zaposlenicima kaonaknada zaposlenicima u naturi, tj. imputirani izdaci kućanstava zafinalnu potrošnju kućanstava. Čak i kada financiraju individualnupotrošnju, na primjer kroz oglašavanje, taj se izdatak tretira kaointermedijarna potrošnja.

STVARNA FINALNA POTROŠNJA (P.4)

3.81.   

Definicija

:

Stvarna finalna potrošnja se sastoji od roba iliusluga koje pribavljaju rezidentne institucionalne jediniceza izravno zadovoljenje ljudskih potreba, bilo pojedinačnihili zajedničkih.

3.82.   

Definicija

:

Robe i usluge za individualnu potrošnju(„individualne robe iusluge”) pribavljaju kućanstva ikoriste ih za zadovoljenje potreba i želja članova togkućanstva. Individualne robe i usluge imaju sljedećasvojstva: (a) mora se omogućiti da pojedinačna kućanstvaili član takvog kućanstva prati i bilježistjecanje roba i usluga kao i vrijeme kada su sedogodile; (b) kućanstvo se moralo složiti da mu seosiguravaju robe i usluge te poduzimati svepotrebne radnje da to omogući, na primjer,pohađajući školu ili posjećujući kliniku; (c) roba ili usluga mora biti takva da ako ihstječe jedno kućanstvo ili osoba, ili možda mala,ograničena grupa osoba, to isključuje mogućnost daih steknu druga kućanstva ili osobe.

3.83.   

Definicija

:

Usluge za zajedničku potrošnju („zajedničkeusluge”) se istodobno pružaju svimčlanovima zajednice ili svim članovima posebnog dijelazajednice, kao što su kućanstva koja žive u posebnompodručju. Zajedničke usluge imaju sljedećasvojstva: (a) mogu se istodobno isporučiti svakom članuzajednice ili posebnim dijelovima zajednice, kaošto su oni na posebnim područjima ilimjestima; (b) korištenje takvih usluga je obično pasivno ine zahtijeva izričiti dogovor ili aktivnosudjelovanje pojedinaca kojih se tiče; (c) pružanje zajedničke usluge pojedincu nesmanjuje količinu dostupnu drugima u istojzajednici ili dijelu zajednice. Nema konkurencijepri nabavljanju.

3.84.   Svi izdaci za finalnu potrošnju kućanstava su pojedinačni. Premadogovoru, sve robe i usluge koje pružaju NUSK tretiraju se kaopojedinačne.

3.85.   Za robe i usluge koje pružaju državne jedinice, granica između roba iusluga za individualnu i zajedničku potrošnju određena je na temeljuKlasifikacije funkcija države (COFOG).

Prema dogovoru, svi izdaci države za finalnu potrošnju pod svakom odsljedećih rubrika, tretiraju se kao izdaci na usluge za individualnupotrošnju izuzev izdataka za opću upravu, zakonodavstvo, istraživanjeitd., u svakoj kategoriji:

(a)	04.	Obrazovanje;
(b)	05.	Zdravstvo;
(c)	06.	Socijalna sigurnost i skrb;
(d)	08.01.	Sport i rekreacija;
(e)	08.02.	Kultura.

Nadalje, izdaci pod svakom od sljedećih podrubrika tretiraju se kaopojedinačni kada su njihovi iznosi značajni:

(a)	07.11.	(dio) osiguravanja smještaja;
(b)	07.31	(dio) sakupljanja kućnog otpada;
(c)	12.12	(dio) aktivnosti prometnog sustava.

Izdatke za zajedničku potrošnju predstavljaju preostali izdaci države zafinalnu potrošnju. Sastoje se od sljedećeg:

(a)	upravljanja i uređenja društva;

(b)	pružanja zaštite i obrane;

(c)	održavanja zakona i reda, zakonodavstva i uređenja;

(d)	održavanja javnog zdravlja;

(e)	zaštite okoliša;

(f)	istraživanja i razvoja;

(g)	infrastrukture i gospodarskog razvoja.

3.86.   Veze između različitih upotrijebljenih pojmova se mogu prikazati utablici:

	Sektor u kojem nastajeizdatak			Ukupna nabava
	Država	NUSK	Kućanstva
Individualna potrošnja	X (= socijalni transferi unaturi)	X (= socijalni transferi unaturi)	X	Stvarna individualna finalna potrošnjakućanstava
Zajednička potrošnja	X	0	0	Stvarna zajednička finalna potrošnja države
Ukupno	Izdaci za finalnu potrošnjudržave	Izdaci za finalnu potrošnjuNUSK-a	Izdaci za finalnu potrošnjukućanstava	Stvarna finalna potrošnja = ukupniizdaci za finalnu potrošnju

3.87.   Izdaci za finalnu potrošnju NUSK-a su prema dogovoru u cijelostipojedinačni. Kao posljedica, ukupna stvarna finalna potrošnja je jednakazbroju stvarne finalne potrošnje kućanstava i stvarne finalne potrošnjedržave.

3.88.   Prema dogovoru, ne postoje socijalni transferi u naturi sa sektorominozemstva (iako takvi transferi postoje u novčanom smislu). Kaoposljedica, ukupna stvarna finalna potrošnja jednaka je ukupnim izdacimaza finalnu potrošnju.

VRIJEME BILJEŽENJA I VREDNOVANJE IZDATAKA ZA FINALNU POTROŠNJU

3.89.   Kako je objašnjeno u poglavlju 1., dobra i usluge treba općenitobilježiti kada nastanu dugovanja, to jest, kada nastane obveza kupcaprema prodavatelju. To podrazumijeva da se izdaci za robu trebajubilježiti u trenutku promjene vlasništva; izdaci za usluge bilježe sekada je pružanje usluga završeno.

3.90.   Izdaci za robu stečenu na temelju ugovora o kupoprodaji s obročnomotplatom cijene ili sličnog kreditnog ugovora (kao i na temeljufinancijskog leasinga) treba bilježiti u vrijemekada se takva roba isporuči, čak i ako u tom trenutku nema zakonitepromjene vlasništva.

3.91.   Potrošnja za vlastiti račun se bilježi onda kada je output zadržan zavlastitu finalnu potrošnju proizveden.

3.92.   Izdaci za finalnu potrošnju kućanstava se bilježe po kupovnim cijenama.To je cijena koju kupac stvarno plaća za proizvode u vrijeme kupnje.Detaljnija definicija se može naći u stavku 3.06.

3.93.   Robe i usluge dane kao naknada u naturi zaposlenicima vrednuju se poosnovnim cijenama ako ih proizvodi poslodavac, a po kupovnim cijenamaposlodavca ako ih poslodavac kupuje.

3.94.   Zadržana dobra i usluge za vlastitu potrošnju vrednuju se prema osnovnimcijenama.

3.95.   Izdaci za finalnu potrošnju države ili NUSK-a za proizvode koje samiproizvode bilježe se u vrijeme kada su takvi proizvodi proizvedeni, štoje istodobno i trenutak isporuke kod državnih usluga ili usluga NUSK. Zaizdatke za finalnu potrošnju za robe i usluge koje se isporučuju prekotržišnih proizvođača, vrijeme isporuke je vrijeme bilježenja.

3.96.   Izdaci za finalnu potrošnju države ili NUSK-a su jednaki zbroju njihovogoutputa, uvećano za izdatke za proizvode koji se kućanstvima dostavljajupreko tržišnih proizvođača (tj. socijalni transferi u naturi) umanjenoza plaćanja ostalih jedinica, i investicije za vlastiti račun.

VRIJEME BILJEŽENJA I VREDNOVANJE STVARNE FINALNE POTROŠNJE

3.97.   Institucionalne jedinice stječu robe i usluge kad postanu novi vlasnicitih roba ili kada im je završena isporuka roba i usluga.

3.98.   Povećanje (stvarna finalna potrošnja) se vrednuje po kupovnim cijenama zajedinice koje snose izdatke.

Transferi u naturi, osim socijalnih transfera u naturi države ili NUSK-a,tretiraju se kao da su transferi u novcu. U skladu s tim, vrijednostiroba ili usluga se ustvari bilježe kao izdaci institucionalnih jedinicaili sektora koji ih stječu.

3.99.   Vrijednosti obaju agregata, izdatka za finalnu potrošnju i stvarnefinalne potrošnje, jednake su. Stoga se robe i usluge koje rezidentnakućanstva stječu putem socijalnih transfera u naturi vrednuju po istimcijenama po kojima se vrednuju u agregatima izdataka.

BRUTO INVESTICIJE (P.5)

3.100.   Bruto investicije uključuju:

(a)	bruto investicije u fiksni kapital (P.51);

(b)	promjene zaliha (P.52);

(c)	neto povećanje dragocjenosti (P.53).

3.101.   Riječ bruto u bruto investicijama znači bruto u odnosu na potrošnju fiksnogkapitala. Neto investicije se dobivaju oduzimanjem potrošnje fiksnogkapitala od bruto investicija.

BRUTO INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL (P.51)

3.102.   

Definicija

:

Bruto investicije u fiksni kapital (P.51) se sastojeod neto povećanja fiksne aktive rezidentnih proizvođačatijekom određenog razdoblja, plus određeni dodacivrijednosti neproizvedene aktive ostvareni proizvodnomdjelatnošću proizvođača ili institucionalne jedinice. Fiksnaaktiva su materijalna ili nematerijalna sredstva proizvedenakao output procesa proizvodnje koja se sama višekratno ilikontinuirano koriste u procesima proizvodnje u razdobljuduljem od godine dana.

3.103.   Bruto investicije u fiksni kapital se sastoje i od pozitivnih i odnegativnih vrijednosti:

(a)

pozitivne vrijednosti: 1. kupovina nove ili postojeće fiksneaktive; 2. fiksna aktiva proizvedena i zadržana zaproizvođačevu vlastitu uporabu (uključujućiproizvodnju fiksne aktive za vlastiti račun kojajoš nije završena ili potpuno razvijena); 3. nova ili postojeća fiksna aktiva stečenarazmjenom; 4. nova ili postojeća fiksna aktiva primljenakao kapitalni transfer u naturi; 5. nova ili postojeća fiksna aktiva koju jekorisnik stekao na temelju financijskog leasinga; 6. značajna poboljšanja fiksne aktive ipostojećih povijesnih spomenika; 7. prirodan rast onih prirodnih sredstava kojadaju višekratne proizvode;

(b)	negativne vrijednosti, tj. smanjenja fiksne aktivezabilježene kao negativno povećanje: 1. prodaja postojeće fiksne aktive; 2. postojeća fiksna aktiva ustupljena urazmjeni; 3. postojeća fiksna aktiva ustupljena kaokapitalni transfer u naturi.

3.104.   Sastavni elementi smanjenja fiksne aktive isključuju:

(a)	potrošnju fiksnog kapitala (koja uključuje očekivanouobičajeno slučajno oštećenje);

(b)	izvanredne gubitke, kao što su oni uzrokovani sušom ilidrugim prirodnim katastrofama (bilježe se kao ostalepromjene obujma aktive).

3.105.   Razlikuju se sljedeće vrste bruto investicija u fiksni kapital:

(a)	neto povećanje opipljive fiksne aktive: 1. stambenih objekata; 2. drugih zgrada i građevina; 3. strojeva i opreme; 4. uzgojenih sredstava, npr. stabala i stočnogfonda;

(b)	neto povećanje neopipljive fiksne aktive: 1. istraživanje minerala; 2. računalni programi; 3. zabava, literarni ili umjetničkiizvornici; 4. ostala neopipljiva fiksna aktiva;

(c)	značajna poboljšanja opipljive neproizvedene aktive,posebno onih koja se odnose na zemljište (iako nijeuključeno povećanje neproizvedene aktive);

(d)	troškovi povezani s prijenosom vlasništva neproizvedeneaktive, kao što su zemljište i patentirana aktiva (iako nijeuključeno povećanje takve aktive).

3.106.   Značajna poboljšanja zemljišta uključuju:

(a)	isušivanje zemlje otete moru gradnjom nasipa, morskihpregrada ili brana u tu svrhu;

(b)	krčenje šuma, stijena itd., kako bi se po prvi putaomogućila uporaba zemljišta u proizvodnji;

(c)	isušivanje močvara ili navodnjavanje pustinja gradnjomnasipa, jaraka i kanala za navodnjavanje;

(d)	sprečavanje poplava ili erozije izazvane morem ili rijekamagradnjom lukobrana, morskih pregrada, ili prepreka zapoplavu.

Ove djelatnosti mogu dovesti do stvaranja značajnih novih građevina kaošto su morske pregrade, prepreke za poplavu i brane, ali one se same nekoriste izravno za proizvodnju drugih roba i usluga na način na koji sekoristi većina drugih građevina. Njihova izgradnja se poduzima da bi sedobilo više zemljišta ili bolje zemljište, a upravo je zemljište(neproizvedeno sredstvo) ono što je potrebno za proizvodnju. Na primjer,brana izgrađena za proizvodnju električne energije služi potpunorazličitoj svrsi nego ona izgrađena da brani od mora. Samo se izgradnjapotonje vrste brane razvrstava kao poboljšanje zemljišta.

3.107.   Bruto investicije u fiksni kapital uključuju granične slučajeve kao štosu:

(a)	stjecanje plovila za stanovanje, teglenica, stambenihprikolica i kamp kućica koje se koriste kao stanovi zadomaćinstva te bilo kojih s njima povezanih građevina, kaošto su garaže;

(b)	građevine i oprema koje koristi vojska (slične onima kojekoriste civilni proizvođači) kao što su zračne luke,pristaništa, ceste i bolnice;

(c)	lako oružje i blindirana vozila, koje koriste nevojnejedinice;

(d)	promjene u stočnom fondu koji se koristi u proizvodnjigodinu za godinom, kao što je stoka za rasplod, mliječnagoveda, ovce koje se uzgajaju radi vune i teglećeživotinje;

(e)	promjene u stablima koja se uzgajaju godinu za godinom, kaošto su voćke, vinova loza, kaučukovci, palme itd.;

(f)	poboljšanja postojeće fiksne aktive koje su većeg opseganego li što to zahtijeva redovno održavanje ipopravci;

(g)	povećanje fiksne aktive putem financijskog leasinga.

3.108.   Bruto investicije u fiksni kapital isključuju:

(a)

transakcije uključene u intermedijarnu potrošnju, kao štosu: 1. kupnja sitnog alata u svrhe proizvodnje(vidjeti stavak 3.70. točku (e)); 2. redovno održavanje i popravci; 3. kupnja vojnog oružja i njihovih potpornihsustava; 4. kupnja fiksne aktive za uporabu na temeljuugovora o operativnom leasingu (vidjeti također i Prilog II.„Leasing ikupnja trajnih dobara s obročnom otplatomcijene”);

(b)	transakcije koje se bilježe kao promjene zaliha: 1. životinje uzgojene za klanje, uključujućiperad; 2. stabla uzgojena za drvnu građu (nedovršenaproizvodnja).

(c)	strojeve i opremu, koje su kućanstva stekla u svrhe finalnepotrošnje (izdaci za finalnu potrošnju);

(d)	vlasničke dobitke i gubitke nad fiksnom aktivom (ostalepromjene aktive);

(e)	gubitke na fiksnoj aktivi nastale zbog nepogoda (ostalepromjene u sredstvima), npr. uništenje uzgojene imovine istočnog fonda izbijanjem bolesti (a koje obično nijepokriveno osiguranjem) ili šteta zbog neuobičajene poplavete štete uzrokovane vjetrom ili šumskim požarom (vidjetipoglavlje 6.).

3.109.   Bruto investicije u fiksni kapital u obliku poboljšanja postojeće fiksneaktive razvrstava se pod povećanje nove vrste fiksne aktive tevrste.

3.110.   Neopipljiva fiksna aktiva obično se sastoji od novih informacija,specijalističkog znanja itd. i sadrži:

(a)	istraživanje minerala uključujući troškove stvarnog probnogbušenja, zračnog i drugih snimanja, troškove prijevozaitd.;

(b)	računalne programe i velike baze podataka za uporabu uproizvodnji tijekom više od jedne godine;

(c)	literarne i umjetničke izvornike rukopisa, prijevoda,modela, filmova, zvučnih snimki itd.

3.111.   I u slučaju fiksne aktive i neproizvedene nefinancijske aktive, troškoviprijenosa vlasništva, koje snosi novi vlasnik, sastoje se od:

(a)	troškova nastalih pri preuzimanju isporuke aktive (nove ilipostojeće) na traženom mjestu i u traženo vrijeme, kao štosu troškovi prijevoza, troškovi montaže, troškovipostavljanja itd.;

(b)	nastalih profesionalnih troškova ili provizija, kao što sunaknade plaćene istraživačima, inženjerima, pravnicima,procjeniteljima itd. i provizije plaćene posrednicima priprodaji nekretnina, voditeljima dražbi itd.;

(c)	poreza koje plaćaju novi vlasnici pri prijenosu vlasništvanad aktivom.

Svi se ovi troškovi bilježe kao bruto investicije u fiksni kapital novogvlasnika. Napominjemo da se porezi tretiraju kao porezi na uslugeposrednika, a ne kao porezi na kupljenu aktivu.

VRIJEME BILJEŽENJA I VREDNOVANJE BRUTO INVESTICIJA U FIKSNIKAPITAL

3.112.   Bruto investicija u fiksni kapital se bilježi kada se vlasništvo nadfiksnom aktivom prenese na institucionalnu jedinicu koja ju namjeravakoristiti u proizvodnji.

Ovo opće pravilo treba mijenjati u slučaju:

(a)	financijskog leasinga (tu sepretpostavlja promjena u vlasništvu);

(b)	investicije u fiksni kapital za vlastiti račun.

Sredstva stečena na temelju financijskog leasingase bilježi kao da korisnik postaje vlasnik u trenutku uzimanja robe uposjed. Investicije u kapital za vlastiti račun bilježe se kad jeproizvodnja nastala.

3.113.   Bruto investicije u fiksni kapital se vrednuje po kupovnoj cijeniuključujući troškove montaže i ostale troškove prijenosa vlasništva.Kada se proizvede za vlastiti račun, vrednuje se po osnovnim cijenamaistovrsne fiksne aktive (što podrazumijeva porast za neto operativnivišak ili mješoviti dohodak) ili po troškovima proizvodnje ako takvecijene nisu dostupne.

3.114.   Povećanje neopipljive fiksne aktive se vrednuje na različite načine:

(a)	za istraživanje minerala: prema troškovima stvarnih probnihbušenja i bušotina te troškovima nastalim kako bi seomogućilo provođenje testova, kao što su zračna i drugasnimanja;

(b)	za računalne programe: po kupovnoj cijeni kada se kupuju natržištu, ili prema procijenjenoj osnovnoj cijeni (ili prematroškovima proizvodnje ako to nije izvedivo) u slučajuvlastite proizvodnje;

(c)	za zabavu, literarne ili umjetničke izvornike: vrednuje seprema cijeni koju kupac plaća kada se prodaju, ili ako se neprodaju, po osnovnoj cijeni plaćenoj za slične izvornike,proizvodnim troškovima ili diskontiranoj vrijednosti budućihprihoda koji se očekuju od njihove uporabe uproizvodnji.

3.115.   Prodaja postojeće fiksne aktive vrednuje se po (osnovnim) cijenama nakonoduzimanja bilo kakvih troškova prijenosa vlasništva koje snosiprodavatelj.

3.116.   Troškovi prijenosa vlasništva se mogu odnositi i na proizvedenu aktivu,uključujući fiksnu aktivu i neproizvedenu aktivu kao što jezemljište.

Ako se radi o proizvedenoj aktivi, ovi su troškovi uključeni u kupovnecijene. Oni se moraju odvojiti od same kupnje i prodaje ako se radi ozemljištu i ostalim neproizvedenim sredstvima te bilježiti u posebnojrubrici u klasifikaciji bruto investicija u fiksni kapital.

PROMJENE ZALIHA (P.52)

3.117.   

Definicija

:

Promjene zaliha se mjere prema vrijednosti ulaza nazalihe umanjenoj za vrijednost povlačenja sa zaliha ivrijednost svih tekućih gubitaka roba koje se drže nazalihama.

3.118.   Zbog fizičkog propadanja, ili slučajne štete ili potkradanja, cikličkigubici mogu nastati kod svih vrsta roba u zalihama, kao što su:

(a)	gubici materijala i sirovine;

(b)	gubici u slučaju nedovršene proizvodnje;

(c)	gubici gotovih roba;

(d)	gubici roba za preprodaju (npr. krađe robe utrgovini).

3.119.   Zalihe se sastoje od sljedećih kategorija:

(a)

materijali i sirovine: materijali i sirovine se sastoje odsvih roba koje se drže na zalihama s namjerom da seupotrijebe kao intermedijarni inputi u proizvodnji; touključuje robe koje državne agencije drže na zalihama.Predmeti kao što su zlato, dijamanti itd. uključeni su kadasu namijenjeni za prerađivačku industriju ili druguproizvodnju;

(b)

nedovršena proizvodnja: nedovršena proizvodnja se sastojiod proizvedenog, ali još nezavršenog outputa. Bilježi se uzalihama njezinog proizvođača. Dolazi u različitim oblicima,npr.: 1. rastući usjevi; 2. dozrijevajuća stabla i stočni fond urazvoju; 3. nedovršene građevine (osim onih proizvedenihprema unaprijed sklopljenom prodajnom ugovoru iliza vlastite potrebe koji se tretiraju kaoinvesticije u fiksni kapital); 4. nedovršena ostala fiksna aktiva, npr. brodovii naftne platforme; 5. djelomično dovršeno istraživanje za pravniili konzultantski dosje; 6. djelomično završene filmske produkcije; 7. djelomično dovršeni računalni programi. Nedovršena proizvodnja se mora bilježiti za bilo kojiproizvodni proces koji nije završen do kraja određenograzdoblja. Ovo je posebno značajno u tromjesečnim računima,npr. poljoprivredne kulture koje nisu dovršene unutar jednogtromjesečja. Smanjenja nedovršene proizvodnje nastaju kada je proizvodniproces dovršen. U tom trenutku se sva nedovršena proizvodnjapretvara u gotove proizvode;

(c)	gotove robe: gotove robe kao dio zaliha sastoje se odoutputa koju njihov proizvođač ne namjerava dalje obrađivatiprije isporuke (također vrijedi i kod isporukeintermedijarnih inputa u neki drugi procesproizvodnje);

(d)	robe za daljnju prodaju: robe za daljnju prodaju su robestečene u svrhu njihove preprodaje u njihovom trenutačnomstanju.

VRIJEME BILJEŽENJA I VREDNOVANJE PROMJENA ZALIHA

3.120.   Vrijeme bilježenja i vrednovanje promjena zaliha treba biti u skladu sonim kod ostalih transakcija proizvodima. Ovo se posebno odnosi naintermedijarnu potrošnju (npr. za materijale i sirovine), output (npr.nedovršenu proizvodnju i output od skladištenja poljoprivrednihproizvoda) i bruto investicije u fiksni kapital (npr. nedovršenaproizvodnja). Usklađenost se također zahtijeva za tijekove od obrade donarudžbe. Na primjer, ako se robe obrađuju u inozemstvu i to uključujeznačajnu fizičku promjenu roba, te se robe moraju uključiti u izvoz (ikasnije u uvoz) (vidjeti stavak 3.135.). Ovaj izvoz se odražavaistovremenim smanjenjem zaliha a povezani uvoz se kasnije takođerbilježi kao povećanje zaliha (ako se odmah ne upotrijebi ili proda).

3.121.   Promjene zaliha treba vrednovati u vrijeme ulaza na zalihe (za robe kojeulaze) ili u vrijeme povlačenja sa zaliha (za povučenu robu).

3.122.   Upotrijebljene cijene moraju biti u skladu s cijenama drugih tokova, štotočnije znači da se:

(a)	output dovršenih roba koja se stavlja na zalihe proizvođačavrednuje kao da je u tom trenutku prodan po tekućim osnovnimcijenama;

(b)	povećanja nedovršene proizvodnje vrednuju u odnosu naprocijenjene tekuće osnovne cijene gotovih proizvoda;

(c)	smanjenja nedovršene proizvodnje, po povlačenju sa zalihakada je proizvodnja dovršena, vrednuju po tekućim osnovnimcijenama nedovršenog proizvoda;

(d)	dobra koja se povlače sa zaliha kako bi se prodala vrednujupo osnovnim cijenama;

(e)	robe za preprodaju koje ulaze na zalihe trgovaca na velikoili malo itd., vrednuju po njihovim stvarnim cijenama iliprocijenjenim kupovnim cijenama trgovca;

(f)	robe za preprodaju povučena sa zaliha vrednuju po kupovnimcijenama po kojima se mogu zamijeniti u vrijeme kada supovučene (a ne kada su nabavljena).

3.123.   Gubici kao rezultat fizičkog propadanja, slučajnih šteta protiv koje semože osigurati, ili potkradanja, bilježe se i vrednuju kako slijedi:

(a)	za materijale i sirovinu: kako se materijali i sirovinastvarno povlače sa zaliha da bi se upotrijebili uproizvodnji (intermedijarna potrošnja);

(b)	za nedovršenu proizvodnju: kao odbitak od povećanja kojeproizlazi iz proizvodnje koja se odvija u istomrazdoblju;

(c)	za gotove robe i robe za daljnju prodaju: tretiraju se kaopovlačenja po tekućoj cijeni robe kod koje nije došlo dopropadanja.

3.124.   U prethodnim stavcima je opisano pojmovno ispravno vrednovanje svakepojedine transakcije povećanja ili smanjenja zaliha, a koje je neophodnoradi usklađenosti s vrednovanjem proizvodnje, intermedijarne potrošnje ifinalnih uporaba. U praksi se to često pokazuje preteškim za primjenu tese stoga koriste metode aproksimacije:

(a)

kada su promjene u obujmu zaliha prilično redovite,praktična metoda koja se približava načelu teoretskogvrednovanja je množenje promjene obujma zaliha s prosječnimcijenama za to razdoblje (kupovne cijene za zalihe koje držekorisnici ili trgovci na veliko ili malo, osnovne cijene zazalihe koje drže njihovi proizvođači);

(b)	u slučaju da su cijene dotičnih roba prilično stalne, čak ivelike oscilacije u obujmu zaliha ne mogu narušitijednostavnu aproksimaciju, tj. množenje promjene obujma sprosječnom cijenom;

(c)

ako se i obujam i cijene zaliha značajno promijene unutarračunovodstvenog razdoblja, potrebne su sofisticiranijemetode aproksimacije. Na primjer, tromjesečno vrednovanjepromjena zaliha ili uporaba a prioripodataka o rasporedu oscilacija unutar računovodstvenograzdoblja (oscilacije mogu biti najveće na kraju kalendarskegodine, tijekom žetve itd.);

(d)

ako su dostupni samo podaci o vrijednostima na početku i nakraju razdoblja (npr. u slučaju trgovine na veliko i malokod kojih se zalihe često sastoje od puno različitihproizvoda), promjene u obujmu između početka i krajarazdoblja se također trebaju procijeniti. To se može učinititako da se procijene (pretpostave) stope prometa prema vrstiproizvoda.

Napominjemo da sezonske promjene u cijenama mogu djelomično odražavatirazliku u kakvoći, npr. cijene kod potpunih rasprodaja ili cijene voća ipovrća izvan sezone. Ove promjene u kakvoći treba tretirati kao promjeneobujma.

NETO POVEĆANJE DRAGOCJENOSTI (P.53)

3.125.   

Definicija

:

Dragocjenosti su nefinancijske robe koje se nekoriste prvenstveno za proizvodnju ili potrošnju, nepropadaju (fizički) tijekom vremena u uobičajenim uvjetima,a stječu se i čuvaju prvenstveno zbog očuvanjavrijednosti.

3.126.   Dragocjenosti obuhvaćaju sljedeće vrste roba:

(a)	drago kamenje i plemenite metale, kao što su dijamanti,nemonetarno zlato, platina, srebro itd.;

(b)	antikvitete i druge umjetničke predmete kao što su slike,skulpture itd.;

(c)	druge dragocjenosti kao što je nakit izrađen od dragogkamenja i plemenitih metala te raritete.

Ove vrste roba se bilježe kao povećanje odnosno smanjenje dragocjenosti uslučaju:

(a)	povećanja ili smanjenja nemonetarnog zlata, srebra itd. od(središnje) banke i drugih financijskih posrednika;

(b)	povećanja ili smanjenja predmetne robe od strane poduzećačija glavna ili sporedna aktivnost ne uključuje proizvodnjuili trgovinu takvim vrstama roba; kao posljedica toga, takvose neto povećanje ne uključuje u intermedijarnu potrošnjuili investicije u fiksni kapital takvih poduzeća;

(c)	povećanja ili smanjenja predmetne robe od stranekućanstava; kao posljedica toga, takvo se povećanje neuključuje u izdatke za finalnu potrošnju kućanstava.

U ESA-i se prema dogovoru i sljedeći slučajevi bilježe kao neto povećanjedragocjenosti:

(a)	povećanja ili smanjenja predmetne robe od strane draguljarai trgovaca umjetninama (prema općoj definicijidragocjenosti, predmetne robe koje stiču draguljari itrgovci umjetninama treba bilježiti kao promjenazaliha);

(b)	povećanja ili smanjenja predmetne robe od strane muzeja(prema općoj definiciji dragocjenosti, predmetne robe kojestječu muzeji treba bilježiti kao investicije u fiksnikapital).

Ovim se dogovorom izbjegava česta reklasifikacija između triju glavnihvrsta investicija u kapital, tj. između neto povećanja dragocjenosti,investicija u fiksni kapital i promjene zaliha, npr. u slučajutransakcija takvim robama između kućanstava i trgovaca umjetninama.

3.127.   Proizvodnja dragocjenosti se vrednuje po osnovnim cijenama (vidjetistavak 3.67. o proizvodnji izvornika). Sva ostala povećanjadragocjenosti se vrednuju po kupovnim cijenama koje su za njih plaćene,uključujući bilo kakve naknade ili provizije agenata. Kada se kupuju odposrednika, također uključuju trgovačke marže. Smanjenje količinedragocjenosti se vrednuje po cijenama koje primaju prodavači, nakonoduzimanja bilo kakvih naknada ili provizija plaćenih agentima ilidrugim posrednicima. Zanemarivši proizvodnju dragocjenosti, ukupno seneto povećanje između rezidentnih sektora poništava, osim marži agenatai posrednika.

UVOZ I IZVOZ ROBA I USLUGA (P.6. i P.7.)

3.128.   

Definicija

:

Izvoz roba i usluga se sastoji od transakcija robama iuslugama (prodaja, razmjena, darovi ili potpore) od rezidenatanerezidentima.

3.129.   

Definicija

:

Uvoz dobara i usluga se sastoji od transakcija dobrima iuslugama (kupovina, razmjena, darova ili potpora) odnerezidenata prema rezidentima.

3.130.   Uvoz i izvoz roba i usluga ne uključuje:

(a)

trgovinu između podružnica, tj.: 1. isporuke nerezidentima koje su realiziralenerezidentne podružnice rezidentnih poduzeća, npr.kada strane podružnice multinacionalnih kompanijakoja je u vlasništvu ili koju kontrolirajurezidenti obavljaju prodaju u inozemstvu; 2. isporuke koje su rezidentima osiguralepodružnice s nerezidentnih poduzeća, npr. prodajakoju obavljaju domaće podružnice stranihmultinacionalnih kompanija;

(b)	tokove primarnog dohotka prema ili od sektora inozemstva, kaošto su naknade zaposlenicima, kamate i dohodak od izravnihulaganja. Dohotkom od izravnih ulaganja može biti obuhvaćennerazlučiv dio različitih usluga, npr. osposobljavanjezaposlenika, usluge rukovođenja i uporaba patenata i robnihžigova;

(c)	prodaja ili kupnja financijske aktive ili neproizvedene aktive,kao što su zemljište i patenti.

3.131.   Uvoz i izvoz roba i usluga treba razlučivati prema:

(a)	isporukama unutar Europske unije;

(b)	uvozu i izvozu izvan Europske unije.

Radi praktičnosti, ovdje se oboje navodi kao uvoz i izvoz.

UVOZ I IZVOZ ROBA (P.61 i P.71)

3.132.   Uvoz i izvoz roba se događa kada postoje promjene u vlasništvu robaizmeđu rezidenata i nerezidenata (bilo da postoji odgovarajuće fizičkokretanje roba preko granica ili ne).

3.133.   Međutim, u četiri se slučaja, pri bilježenju uvoza i izvoza dobara,načelo promjene vlasništva mijenja:

(a)	financijski leasing: promjena uvlasništvu s davatelja na primatelja leasinga se pripisuje za robe u financijskom leasingu; bilježi se kada primateljleasinga uzme robu u posjed(vidjeti Prilog II. „Leasing ikupoprodaja trajnih roba s obročnom otplatom cijene” );

(b)	isporuke između povezanih poduzeća (poslovnice ili tvrtkekćeri, ili strane podružnice): promjena u vlasništvu sepripisuje kad god se roba isporuči između povezanihpoduzeća;

(c)	robe za znatniju obradu po narudžbi ili popravak bilježe sepod uvoz i izvoz, iako nema promjena u vlasništvu;

(d)	trgovanje: uvoz ili izvoz se ne bilježi kada trgovci ilizastupnici u prodaji robe kupuju od nerezidenata i zatimopet prodaju nerezidentima unutar istog računovodstvenograzdoblja. Sličan je postupak za trgovanjenerezidenata.

3.134.   U sljedećim slučajevima dolazi do izvoza roba, a da roba nikako neprijeđe državnu granicu.

(a)	robe koje su proizvele rezidentne jedinice koje posluju umeđunarodnim vodama i prodane izravno nerezidentima uinozemstvu (nafta, prirodni plin, ribarski proizvodi, robaspašena na moru itd.);

(b)	oprema za prijevoz ili druga pokretna oprema koja nijevezana za fiksno mjesto, ne mora nužno prijeći granicudržave izvoznice kao rezultat toga što ju je rezident prodaonerezidentu;

(c)	roba koja se izgubi ili uništi nakon promjene vlasništva,prije nego li je prešla granicu države izvoznice.

Analogni slučajevi se odnose na uvoz roba.

3.135.   Uvoz i izvoz roba uključuje transakcije između sljedećih stavakarezidenata i nerezidenata:

(a)	nemonetarnim zlatom, tj. zlatom koje se ne koristi u svrhemonetarne politike;

(b)	srebrnim polugama, dijamantima i drugim plemenitim metalimai dragim kamenjem;

(c)	papirnatim i metalnim novcem koji nije u opticaju teneemitiranim vrijednosnicama (vrednovanim kao roba, ne ponominalnoj vrijednosti);

(d)	električnom energijom, plinom i vodom;

(e)	stočnim fondom koji se prevozi preko granice;

(f)	poštanskim paketima;

(g)	državnim izvozom uključujući robu financiranu potporama izajmovima;

(h)	robom prenesenom u ili iz vlasništva organizacije za robnerezerve;

(i)	robom koju rezidentno poduzeće isporučuje svojimnerezidentnim podružnicama;

(j)	robom koju rezidentno poduzeće prima od svojihnerezidentnih podružnica;

(k)	prokrijumčarenom robom;

(l)	drugim nezabilježenim pošiljkama, kao što su darovi ipošiljke čija je vrijednost ispod određene minimalnevrijednosti;

(m)	robama koje se po narudžbi obrađuju u inozemstvu, kada touključuje znatnu fizičku promjenu robe. Sličnim robama kojese obrađuju na domaćem području za nerezidenta;

(n)	investicijskim robama koje se popravljaju u inozemstvu,kada je uključen znatan opseg obnoviteljskog posla iliproizvodnje. Sličnim robama koje se popravljaju na domaćempodručju za nerezidente.

3.136.   Uvoz i izvoz roba isključuju sljedeće robe koje unatoč tome mogu prijećinacionalnu granicu:

(a)	robe u tranzitu kroz zemlju;

(b)	robe poslane u ili iz veleposlanstava zemlje, vojnih bazaili drugih enklava neke zemlje unutar nacionalnih granicadruge zemlje;

(c)	prijevoznu opremu ili druge pokretne vrste opreme, kojezemlju napuštaju privremeno, bez promjene vlasništva (npr.građevinska oprema u svrhe montaže ili gradnje uinozemstvu);

(d)	opremu i druge robe koje se šalju u inozemstvo na manjeobrade, održavanje, servisiranje ili popravak;

(e)

ostale robe koje privremeno napuste zemlju, a općenito sevrate u državu iz koje potječu unutar jedne godine bezpromjene vlasništva (npr. roba poslana u inozemstvo naizložbe i za zabavne svrhe, robe u operativnom leasingu uključujući višegodišnje leasinge, robe koje su vraćene jer seočekivana prodaja nije realizirala);

(f)	robe u pošiljci koja je izgubljena ili uništena nakonprelaska granice, prije nego li je nastala promjenavlasništva.

3.137.   U načelu, uvoz i izvoz roba treba bilježiti kada se prenese vlasništvonad robom. U praksi se smatra da promjena vlasništva nastaje u trenutkukada strane u transakciji to zabilježe u svojim knjigama ili računima.To se ne mora podudarati s različitim fazama ugovornog procesa kao štosu:

(a)	vrijeme obveze (datum ugovora);

(b)	vrijeme dostave roba i pružanja usluga i primanja zahtjevaza plaćanjem (datum prijenosa);

(c)	vrijeme namirenja tog zahtjeva (datum plaćanja).

3.138.   Uvoz i izvoz roba se vrednuje po cijeni franko brod (FOB) na granicidržave izvoznice. Ta se vrijednost sastoji od:

(a)	vrijednosti roba po osnovnim cijenama;

(b)	plus pripadajući prijevoz i distributivne usluge do tetočke granice, uključujući trošak utovara na prijevoznosredstvo za daljnji prijevoz (gdje je to primjereno)(vidjeti tablicu 3.4., drugi stupac u drugom dijelutablice);

(c)	plus svi neto porezi na izvezena dobra; za isporuke unutarEuropske unije to uključuje PDV i druge poreze na robeplaćene u državi izvoznici.

U tablicama ponude i uporabe te simetričnim input-output tablicama, uvozroba se mora vrednovati različito za pojedinačne grupe proizvoda: po CIF(cijena-osiguranje-troškovi prijevoza) cijeni na granici državeuvoznice.

Definicija

:

CIF cijena je cijena robe isporučene na granicidržave uvoznice ili cijena usluge pružene rezidentu, prijeplaćanja bilo kojih uvoznih carina ili drugih poreza na uvozili trgovinskih i prijevozničkih marži unutar države  (40).

3.139.   U određenim okolnostima mogu biti potrebne nadomjesne ili zamjenske mjereza FOB vrijednost, kao što su:

(a)	razmjenu roba treba vrednovati po osnovnim cijenama koje bibile dobivene da su robe bile prodane za gotovinu;

(b)	transakcije između povezanih poduzeća: u pravilu trebaupotrebljavati stvarne vrijednosti transfera. Međutim, akose one uvelike razlikuju od tržišnih cijena, treba ihzamijeniti procijenjenom protuvrijednošću tržišnih cijena,ili barem odvojeno navesti u analitičke svrhe;

(c)	robe prenesene na temelju financijskog leasinga: robe treba vrednovati na osnovu kupovnecijene koju plaća primatelj usluge leasinga (ne po ukupnoj vrijednosti plaćenenajamnine);

(d)

uvoz roba koje se procjenjuju na osnovu carinskih podataka(za trgovinu izvan Europske unije) ili podataka Intrastata(za trgovinu unutar Europske unije). Oba izvora podataka neprimjenjuju FOB vrednovanje, oni koriste CIF vrijednost nagranici Europske unije i CIF vrijednosti na državnimgranicama. Kako se FOB vrijednosti koriste samo nanajagregiranijoj razini, a CIF vrijednosti se koriste narazini grupe proizvoda, ove preinake se mogu primijenitisamo na najagregiranijoj razini, tj. CIF/FOBprilagodba;

(e)

uvoz i izvoz roba koje se procjenjuju na osnovu podataka izistraživanja ili različitih vrsta adhoc podataka. U takvim slučajevima, obično se možedobiti samo ukupna vrijednost prodaje podijeljena premaproizvodima. Kao posljedica toga, procjena će se temeljitina kupovnoj cijeni, a ne na FOB vrijednostima.

UVOZ I IZVOZ USLUGA (P.62 i P.72)

3.140.   

Definicija

:

Izvoz usluga se sastoji od svih usluga kojerezidenti pružaju nerezidentima.

3.141.   

Definicija

:

Uvoz usluga se sastoji od svih usluga kojenerezidenti pružaju rezidentima.

3.142.   Izvoz usluga uključuje sljedeće granične slučajeve:

(a)	prijevoz izvezenih roba nakon što su napustile granicudržave izvoznice, kada tu uslugu pruža prijevoznik rezident(slučajevi 2 i 3 u tablici 3.4.);

(b)

prijevoz uvezene robe koji obavlja prijevoznikrezident: 1. do granice države izvoznice kada su robevrednovane FOB radi prijeboja vrijednostiprijevoza koja je uključena u FOB-vrijednost(slučaj 3 u tablici 3.5.); 2. do granice države uvoznice kada su robevrednovane CIF radi prijeboja vrijednostiprijevoza koja je uključena u CIF-vrijednost(slučajevi 3 i 2 CIF u tablici 3.5.);

(c)	prijevoz roba koji rezidenti obavljaju za nerezidente, kojine uključuje uvoz ili izvoz roba (npr. prijevoz roba koje nenapuštaju zemlju kao izvoz ili prijevoz roba izvan domaćegdržavnog područja);

(d)	međunarodni ili domaći prijevoz putnika koji u imenerezidenata obavljaju prijevoznici rezidenti;

(e)	manje obrade i popravci koji se obavljaju zanerezidente;

(f)	građevinske usluge kada se ured gradilišta u inozemstvu netretira kao kvazi-društvo. Ovo vrijedi za građevinskeprojekte koji traju manje od godine dana i čiji output nijebruto investicija (vidjeti stavak 2.09. i posebnopripadajuću napomenu (4.));

(g)	instalacija opreme u inozemstvu kada je projekt po svojojprirodi ograničenog trajanja;

(h)	financijske usluge prema iznosu određenih provizija inaknada;

(i)	usluge osiguranja prema iznosu troška usluge;

(j)	izdatak turista nerezidenata i osoba na poslovnimputovanjima (prema dogovoru se klasificira kao usluge;međutim, u svrhe tablica ponude i uporabe i simetričnihinput -output tablica može biti potrebna opća raščlamba poproizvodima);

(k)	izdatak nerezidenata za zdravstvene i obrazovne usluge kojepružaju rezidenti; ovo uključuje pružanje ovih usluga nadomaćem državnom području, kao i u inozemstvu;

(l)	usluge u vezi s kućama ili stanovima za odmor u vlasništvustanara nerezidenata (vidjeti stavak 3.64.);

(m)

tantijeme i naknade za licence, čiji se primici povezuju sovlaštenom uporabom neopipljive neproizvedene nefinancijskeaktive i vlasničkih prava, kao što su patenti, autorskaprava, robni žigovi, industrijski procesi, franšize itd. tes uporabom proizvedenih izvornika ili prototipova kao što surukopisi, slike itd., na temelju ugovora o licenciji.

3.143.   Kod uvoza usluga većina graničnih slučajeva su zrcalni odrazi slučajevaizvoza usluga; stoga je za uvoz usluga potreban samo ograničen brojposebnih pojašnjenja.

3.144.   Uvozi prijevoznih usluga uključuju sljedeće granične slučajeve:

(a)	prijevoz izvezenih roba do granice države izvoznice kad gaobavlja prijevoznik nerezident radi prijeboja vrijednostiprijevoza koja je uključena u FOB vrijednost izvezene robe(slučaj 4 u tablici 3.4.);

(b)

prijevoz uvezene robe koji obavlja prijevozniknerezident: 1. od granice države izvoznice kao posebnausluga prijevoza kada se uvezena roba vrednuje poFOB vrijednosti (slučajevi 4 i 5 FOB u tablici3.5.); 2. od granice države uvoznice kao posebna uslugaprijevoza kada se uvezena roba vrednuje po CIFvrijednosti (u slučaju da je vrijednost uslugeprijevoza između granica države izvoznice i državeuvoznice već uključena u CIF-vrijednost robe;slučaj 4 u tablici 3.5.);

(c)	prijevoz robe koji nerezidenti obavljaju za rezidente, kojine uključuje uvoz ili izvoz robe (npr. prijevoz robe utranzitu ili prijevoz izvan domaćeg državnogpodručja);

(d)	međunarodni ili domaći prijevoz putnika koji za rezidenteobavljaju prijevoznici nerezidenti.

Uvoz usluga prijevoza ne uključuje prijevoz izvezene robe nakon što onanapusti granicu države izvoznice, kada te usluge obavlja prijevozniknerezident (slučajevi 5 i 6 u tablici 3.4.). Izvoz roba se vrednuje poFOB vrijednosti i stoga se sve takve usluge prijevoza moraju smatratitransakcijama između nerezidenata, tj. između prijevoznika nerezidenta iuvoznika nerezidenta. Ovo vrijedi čak i kada takve usluge prijevozaplaća izvoznik na temelju izvoznih CIF ugovora.

3.145.   Uvoz u vezi s izravnim kupnjama rezidenta u inozemstvu obuhvaća svukupnju roba i usluga koje rezidenti obave na inozemnimputovanjima,poslovno ili privatno. Potrebno je razlikovati dvijekategorije zbog toga što one zahtijevaju različiti tretman:

(a)	izdaci osoba na poslovnim putovanjima su intermedijarnapotrošnja;

(b)	izdaci ostalih putnika na privatnim putovanjima su izdaciza finalnu potrošnju kućanstava.

Uvoz i izvoz usluga se bilježi u vrijeme kada su one pružene, što seuglavnom podudara s vremenom kada su proizvedene. Uvoz usluga sevrednuje po kupovnim cijenama, a izvoz usluga po osnovnimcijenama.

Tablica 3.4. –   Tretman prijevoza izvezene robe

Objašnjenje za tumačenje ove tablice: prvi dio ove tablice pokazujeda postoji šest različitih mogućnosti prijevoza izvezene robe,ovisno o tome je li prijevoznik rezident ili ne i ovisno o tome gdjese odvija prijevoz: od nekog mjesta na domaćem državnom području dodržavne granice, od državne granice do granice države uvoznice, iliod granice države uvoznice do nekog mjesta unutar države uvoznice. Udrugom dijelu tablice je za svaku od šest mogućnosti naznačeno da lise bilježi kao izvoz roba, izvoz usluga, uvoz roba ili uvozusluga.

Domaće državno područje	Međupodručje	Područje države uvoznice
1. prijevoznik rezident =>	2. prijevoznik rezident =>	3. prijevoznik rezident =>
4. prijevoznik nerezident =>	5. prijevoznik nerezident =>	6. prijevoznik nerezident =>

	Izvoz roba (FOB)	Izvoz usluga	Uvoz roba (CIF/FOB)	Uvoz usluga
1	X	—	—	—
2	—	X	—	—
3	—	X	—	—
4	X	—	—	X
5	—	—	—	—
6	—	—	—	—

Tablica 3.5. –   Tretman prijevoza uvezene robe

Objašnjenje za tumačenje ove tablice: prvi dio ove tablice pokazujeda postoji šest različitih mogućnosti prijevoza uvezene robe, ovisnoo tome je li prijevoznik rezident ili ne i ovisno o tome gdje seprijevoz obavlja: od nekog mjesta u državi izvoznici do granice tedržave izvoznice, od granice države izvoznice do granice državeuvoznice i od granice države uvoznice do nekog mjesta unutar državeuvoznice. U drugom dijelu tablice je za svaku od šest mogućnostinaznačeno da li se bilježi kao uvoz roba, uvoz usluga, izvoz robaili izvoz usluga. U nekim slučajevima (slučajevi 2 i 5) ovobilježenje ovisi o načelu vrednovanja koje se primjenjuje za uvezenerobe.

Domaće područje	Međupodručje	Područje države izvoznice
1. prijevoznik rezident <=	2. prijevoznik rezident <=	3. prijevoznik rezident <=
4. prijevoznik nerezident <=	5. prijevoznik nerezident <=	6. prijevoznik nerezident <=

	Vrednovanje uvezene robe	Uvoz robe	Uvoz usluga	Izvoz robe (FOB)	Izvoz usluga
1	CIF/FOB	—	—	—	—
2	FOB	—	—	—	—
	CIF	X	—	—	X
3	CIF/FOB	X	—	—	X
4	CIF/FOB	—	X	—	—
5	FOB	—	X	—	—
	CIF	X	—	—	—
6	CIF/FOB	X	—	—	—

Napominjemo da se prijelaz s vrednovanja uvezenih roba po CIF-u naFOB sastoji od:

(a)	CIF/FOB prilagodbe, tj. od 2 CIF do 2 FOB (snižavaukupan uvoz i izvoz);

(b)	CIF/FOB preklasifikacije, tj. od 5 CIF do 5 FOB(ostavlja ukupan uvoz i izvoz nepromijenjenima).

TRANSAKCIJE POSTOJEĆIM DOBRIMA

3.147.   

Definicija

:

Postojeća dobra su dobra koja su već imala korisnika (anisu zalihe).

3.148.   Postojeća dobra uključuju:

(a)	postojeće zgrade i ostali fiksni kapital koja proizvodnejedinice prodaju drugim jedinicama: 1. da bi se opet koristila kao takva; 2. da bi se srušila ili rastavila, pri čemudobiveni proizvodi uglavnom postaju sirovine (npr.staro željezo) koje se koriste u proizvodnji novihdobara (npr. čelika);

(b)	dragocjenosti koje jedna jedinica prodaje drugoj;

(c)	postojeća potrošačka trajna dobra koja kućanstva ili vojnevlasti prodaju drugim jedinicama: 1. da bi se opet koristila kao takva; 2. da bi se rastavila i pretvorila u otpadnimaterijal;

(d)	postojeća potrošna dobra (npr. stari papir, krpe, stara odjeća,stare boce itd.) koja prodaje bilo koja jedinica, bilo da bi seopet upotrijebila ili da bi postala sirovine za izradu novihdobara (reciklirana dobra).

3.149.   Prijenos postojećih dobara se bilježi kao negativni izdatak (povećanje) kodprodavatelja i kao pozitivni izdatak (povećanje) za kupca.

3.150.   Iz toga proizlazi::

(a)	kada se prodaja postojeće fiksne aktive ili dragocjenostidogodi između dva proizvođača rezidenta, pozitivne i negativnevrijednosti bilježene kao bruto investicije u fiksni kapital seneutraliziraju na razini gospodarstva kao cjeline, osim troškovaprijenosa vlasništva;

(b)

kada se postojeća nepokretna fiksna aktiva (npr. zgrada)prodaju nerezidentu, potonji se po dogovoru tretira kao da jekupio financijsku aktivu, tj. kao dionički kapital uvjetnorezidentne jedinice. Smatra se da takva uvjetno rezidentnajedinica kupuje fiksnu aktivu. Shodno tome, prodaja i kupovinafiksne aktive se događa između rezidenata;

(c)	kad je postojeća pokretna fiksna aktiva izvezena, kao što jebrod ili zrakoplov, ne bilježi se pozitivna bruto investicija ufiksni kapital drugdje u gospodarstvu radi prijebojaprodavateljeve negativne bruto investicije u fiksnikapital;

(d)

neka trajna dobra, kao što su vozila, mogu se razvrstati podfiksnu aktivu ili kao potrošačka trajna dobra, ovisno o vlasnikui svrsi za koju se koriste. Stoga, ako se vlasništvo nad takvimdobrima prenosi s poduzeća na kućanstvo kako bi se koristilo zafinalnu potrošnju, negativne bruto investicije se bilježe zapoduzeće, a pozitivni izdaci za potrošnju kućanstva. U rjeđemslučaju, kada se vlasništvo nad takvim dobrima prenosi skućanstva na poduzeće, za kućanstvo bi trebalo zabilježitinegativne izdatke za finalnu potrošnju, a za poduzeće pozitivnuvrijednost bruto investicija u fiksni kapital;

(e)

transakcije postojećim dragocjenostima bilježe se kao povećanjedragocjenosti (pozitivne bruto investicije) kod kupca, a kaosmanjenje dragocjenosti (negativne bruto investicija) kodprodavatelja. U slučaju transakcije sa sektorom inozemstva, uvozili izvoz dobra se mora bilježiti (vidjeti stavak 3.135.).Dragocjenosti koje su prodala kućanstva ne bilježi se kaonegativni izdatak za finalnu potrošnju;

(f)	kada država prodaje postojeća trajna vojna dobra u inozemstvo,to se bilježi kao izvoz dobara i kao negativna intermedijarna (ifinalna) potrošnja države.

3.151.   Za troškove prodaje koji padaju na teret bivšeg vlasnika (troškovi prijenosavlasništva), mora se bilježiti vlasnički gubitak. Slično knjiženje seobavlja i za dio njegove originalne nabavne cijene koji nije bio otpisan kaopotrošnja fiksnog kapitala.

3.152.   Transakcije postojećim proizvodima se bilježe u trenutku promjene vlasništva.Načela vrednovanja koja se primjenjuju su primjerena vrsti (vrstama)uključenih transakcija proizvodima.

POGLAVLJE 4.

TRANSAKCIJE RASPODJELE

4.01.   

Definicija

:

Transakcije raspodjele se sastoje od transakcija pomoćukojih se dodana vrijednost stvorena proizvodnjom raspodjeljuje naradnike, kapital i državu te od transakcija koje se odnose napreraspodjelu dohotka i bogatstva.

Sustav povlači razliku između tekućih i kapitalnih transfera, pri čemu se zapotonje drži da preraspodjeljuju štednju i bogatstvo, a ne dohodak.

NAKNADA ZAPOSLENICIMA (D.1)

4.02.   

Definicija

:

Naknada zaposlenicima (D.1) se definira kao ukupnanaknada, u novcu ili u naturi, koju poslodavac daje zaposlenikuza posao koji je on obavio tijekom računovodstvenograzdoblja.

Naknada zaposlenicima se raščlanjuje na:

(a)	nadnice i plaće (D.11): — nadnice i plaće u novcu, — nadnice i plaće u naturi,

(b)	socijalne doprinose poslodavca (D.12): — stvarne socijalne doprinose poslodavca (D.121), — imputirane socijalne doprinose poslodavca(D.122).

NADNICE I PLAĆE (D.11)

Nadnice i plaće u novcu

4.03.   Nadnice i plaće u novcu uključuju vrijednosti svih socijalnihdoprinosa, poreza na dohodak itd. koje plaćaju zaposlenici, iako ihustvari zadržava poslodavac i plaća izravno u sustav socijalnogosiguranja, poreznim vlastima itd., u ime zaposlenika:

Nadnice i plaće u novcu uključuju sljedeće vrste naknada:

(a)	osnovne nadnice i plaće plative u redovitimintervalima;

(b)	povišene stope za prekovremeni rad, noćni rad, radvikendom, rad u neugodnim ili opasnim uvjetima;

(c)	naknade za troškove života, lokalne naknade i naknadeza život u inozemstvu;

(d)	bonuse temeljene na produktivnosti ili dobiti, božićnei novogodišnje bonuse isključujući socijalne naknadezaposlenicima (vidjeti stavak 4.07. (c)), „13. do 14.mjesečnu plaću” (dodatnu godišnju plaću);

(e)	naknadu za prijevoz do i s radnog mjesta, isključujućinaknade ili refundiranja zaposlenicima za putovanje,odvojen život, preseljenje i troškove reprezentacijekoji nastanu tijekom rada (vidjeti stavak 4.07.(a));

(f)	naknadu za državne praznike i godišnji odmor;

(g)	provizije, napojnice, kotizacije i direktorske honorareplaćene zaposlenicima;

(h)	ad hoc bonuse ili druga iznimnaplaćanja povezana s ukupnim učinkom poduzeća i isplaćenana temelju sustava nagrađivanja;

(i)	plaćanja koja poslodavci isplaćuju svojim zaposlenicimana temelju štednih planova;

(j)	iznimna plaćanja zaposlenicima koji napuštaju poduzeće,ako takva plaćanja nisu povezana s kolektivnimugovorom;

(k)	naknade za stanovanje koju poslodavci plaćaju svojimzaposlenicima u novcu.

Nadnice i plaće u naturi

4.04.   

Definicija

:

Nadnice i plaće u naturi se sastoje od robe iusluga, ili drugih naknada, koje poslodavci osiguravajubesplatno ili po sniženim cijenama, a koje zaposlenicimogu koristiti kada žele i po svom nahođenju, zazadovoljavanje svojih potreba ili želja, ili potreba iželja članova svojih kućanstava. Te robe i usluge ilidruge naknade nisu potrebne za poslodavčev proizvodniproces. Za zaposlenike te nadnice i plaće u naturipredstavljaju dodatni dohodak: kad bi sami kupili turobu ili usluge, oni bi za njih platili tržišnucijenu.

4.05.   Najuobičajenije nadnice i plaće u naturi su:

(a)

obroci i piće, uključujući one koji se konzumiraju naslužbenom putu (jer bi se svejedno konzumirali), aliisključujući posebne obroke i pića uvjetovane izuzetnimradnim uvjetima. Sniženja cijena koja se dobiju ubesplatnim ili subvencioniranim kantinama, ili putembonova za ručak, moraju biti uključena u nadnice i plaćeu naturi;

(b)	vlastite i kupljene stambene i smještajne usluge, onevrste koju mogu koristiti svi članovi kućanstva kojemuzaposlenik pripada;

(c)	radne uniforme ili drugi oblici posebne odjeće kojezaposlenici često po vlastitoj želji nose izvan radnogmjesta, kao i na poslu;

(d)	usluge vozila ili drugih trajnih dobara danihzaposlenicima za osobnu uporabu;

(e)	robe i usluge proizvedene kao output poslodavčevavlastitog proizvodnog procesa, kao što su besplatnaputovanja za zaposlenike željeznica ili zrakoplovnihtvrtki, besplatan ugljen za rudare ili besplatna hranaza zaposlenike u poljoprivredi;

(f)	osiguravanje sportskih, rekreativnih i turističkihobjekata za zaposlenike i njihove obitelji;

(g)	prijevoz na posao i s posla, osim kada je organiziran uradno vrijeme, parkiralište za vozila;

(h)	dječje jaslice za djecu zaposlenika;

(i)	plaćanja poslodavca u korist radničkih vijeća i sličnihtijela;

(j)	bonusne dionice podijeljene zaposlenicima;

(k)

primici u naturi također mogu uključivati vrijednostkamate koje se poslodavci odriču kada zaposlenicima dajuzajmove po sniženim kamatnim stopama, ili bez kamata. Tavrijednost se može procijeniti kao iznos koji bizaposlenik morao platiti kada bi se zaračunavale kamatnestope na prosječnu hipoteku (pri kupnji kuće ili stana)ili na potrošački kredit (pri kupnji druge robe iusluga), umanjen za iznos stvarno plaćene kamate.Pripisana uplata zaposlenika preusmjerava se u računuprimarne raspodjele dohotka natrag poslodavcu.

4.06.   Robe i usluge ili druge pogodnosti se moraju vrednovati po osnovnimcijenama kada ih poslodavac proizvodi, a po kupovnim cijenama kadaih kupuje (tj. po cijeni koju je poslodavac stvarno platio).

Kada se daje besplatno, cijela vrijednost nadnica i plaća u naturi seizračunava po osnovnim cijenama (ili kupovnim cijenama kada ih jeposlodavac kupio) roba i usluga, ili drugih pogodnosti o kojima seradi. Kada se daje po sniženim cijenama, vrijednost se određuje kaorazlika između gore objašnjenog izračuna i iznosa koji je platiozaposlenik.

4.07.   Nadnice i plaće ne uključuju:

(a)

izdatak poslodavaca koji je na njihovu korist, kao i nakorist njihovih zaposlenika, zbog toga što je potrebanza proizvodni proces poslodavca: 1. naknade ili refundiranje zaposlenicima zaputovanja, odvojen život, preseljenje i troškovereprezentacije koji nastanu tijekom rada; 2. izdatak za pružanje pogodnosti na radnommjestu, zdravstvene preglede koje zahtijevapriroda posla, opskrbu radnom odjećom koja se nosiisključivo, ili uglavnom, na poslu; 3. usluge smještaja u mjestu rada i to takvevrste koju ne mogu upotrebljavati kućanstva kojimazaposlenici pripadaju - kolibe, spavaonice, barakei tako dalje; 4. posebne obroke ili pića koje zahtijevajuiznimni radni uvjeti; 5. dodatke plaćene zaposlenicima za kupnjualata, opreme ili posebne odjeće potrebneisključivo, ili prvenstveno, za njihov posao, ilitaj dio njihovih nadnica ili plaća koji, natemelju njihovih ugovora o radu, zaposlenicimoraju namijeniti takvim kupnjama. Takav izdatak na robe i usluge koje su poslodavci obvezniosigurati svojim zaposlenicima kako bi oni mogliobavljati svoj posao, tretira se kao intermedijarnapotrošnja poslodavaca.

(b)

Iznose nadnica i plaća koje poslodavci nastavljajuprivremeno plaćati svojim zaposlenicima u slučajubolesti, majčinstva, ozljede na radu, invaliditeta,viška radne snage itd. Takva se plaćanja tretiraju kaosocijalne naknade zaposlenicima bez izdvajanja (D.623),s istim iznosima prikazanim pod imputiranim socijalnimdoprinosima poslodavaca (D.122);

(c)	ostale socijalne naknade zaposlenicima bez izdvajanja,u obliku naknade za djecu, supružnike, obitelj,obrazovanje ili drugih naknada u vezi s uzdržavanimosobama i u obliku osiguravanja besplatnih zdravstvenihusluga (isključujući one uvjetovane prirodom posla)zaposlenicima i njihovim obiteljima;

(d)	bilo koje poreze koje plaća poslodavac na nadnice iplaće - na primjer, porez na plaće. Takvi porezi setretiraju kao ostali porezi na proizvodnju.

SOCIJALNI DOPRINOSI POSLODAVACA (D.12)

4.08.   Iznos jednak vrijednosti socijalnih doprinosa poslodavaca kako biosigurali svojim zaposlenicima pravo na socijalne naknade mora sebilježiti pod naknade zaposlenicima. Socijalni doprinosi poslodavacamogu biti stvarni ili imputirani.

Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca (D.121)

4.09.   

Definicija

:

stvarni socijalni doprinosi poslodavaca (D.121)sastoje se od uplata poslodavca osiguravateljima ukorist svojih zaposlenika (fondovi socijalne sigurnostii privatno financirani programi). Takve uplate pokrivajuzakonske, dogovorne, ugovorne i dobrovoljne doprinose uvezi s osiguranjem protiv socijalnih rizika ili potreba(vidjeti stavak 4.92. točku (a)).

Iako ih poslodavci plaćaju izravno osiguravateljima, ovi se doprinosiposlodavaca tretiraju kao sastavni dio naknada zaposlenicima za kojese smatra da ih oni plaćaju osiguravateljima.

Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca (D.122)

4.10.   

Definicija

:

Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca(D.122) predstavljaju protuvrijednost socijalnimnaknadama bez izdvajanja (minus konačne socijalnenaknade zaposlenika), koje poslodavci plaćaju izravnosvojim zaposlenicima ili bivšim zaposlenicima i drugimosobama koje ispunjavaju uvjete  (41), bez uključivanja osiguravajućeg društva ilisamostalnog mirovinskog fonda te bez stvaranja posebnogfonda ili odvojene pričuve u tu svrhu.

Činjenica da određene socijalne naknade poslodavci plaćaju izravno, ane posredstvom fondova socijalne sigurnosti ili drugihosiguravatelja, ni na koji način ne umanjuje njihov karakter naknadasocijalne pomoći. Ipak, obzirom da troškovi tih naknada čine diotroškova poslodavca za radnu snagu, oni moraju također bitiuključeni u naknade zaposlenicima.

4.11.   Na računima sektora, troškovi izravnih socijalnih naknada sepojavljuju prvo među uporabama na računu stvaranja dohotka, kaosastavni dio naknade zaposlenicima i drugi puta među uporabama naračunu sekundarne raspodjele dohotka, kao socijalne naknade. Da bise izravnao potonji račun, pretpostavlja se da kućanstva zaposlenikaplaćaju natrag sektorima poslodavaca imputirane socijalne doprinoseposlodavaca koji zajedno s mogućim socijalnim doprinosimazaposlenika financiraju izravne naknade socijalne pomoći koje imosiguravaju ti isti poslodavci. Ovaj fiktivni krug je sličan onom zastvarne socijalne doprinose poslodavaca, koji prolaze kroz računekućanstava i smatra se da ih oni tada plaćaju osiguravateljima.

Za vrednovanje imputiranih socijalnih doprinosa poslodavaca, čijiiznos se nužno ne podudara s onim izravnih socijalnih naknada,vidjeti rubriku D.612.

4.12.   Vrijeme bilježenja naknada zaposlenicima:

(a)	nadnice i plaće (D.11) se bilježe u razdoblju tijekomkojeg je posao obavljen. Međutim, adhoc bonusi ili druga izuzetna plaćanja,trinaesta plaća itd., bilježe se kada se trebajuplatiti;

(b)	stvarni socijalni doprinosi poslodavaca (D.121) sebilježe u razdoblju tijekom kojeg je posaoobavljen;

(c)

imputirani socijalni doprinosi poslodavaca(D.122): 1. koji predstavljaju protuvrijednost obveznihizravnih socijalnih naknada bilježe se u razdobljutijekom kojega je posao obavljen; 2. koji predstavljaju protuvrijednostdobrovoljnih izravnih socijalnih naknada bilježese u vremenu kada su takve naknadeisplaćene.

4.13.   Naknada zaposlenicima se može sastojati od:

(a)	naknade koje zaposlenicima rezidentima isplaćujuposlodavci rezidenti;

(b)	naknade koje zaposlenicima rezidentima isplaćujuposlodavci nerezidenti;

(c)	naknade koje zaposlenicima nerezidentima isplaćujuposlodavci rezidenti.

Takve različite stavke se u ESA-i bilježe kako slijedi:

1.	naknada zaposlenicima rezidentima i nerezidentima kojuisplaćuju poslodavci rezidenti obuhvaća zajedno stavke(a) i (c) i pojavljuje se među uporabama na računustvaranja dohotka sektora i djelatnosti kojimaposlodavci pripadaju;

2.	naknada koju zaposlenicima rezidentima isplaćujuposlodavci rezidenti i nerezidenti obuhvaća zajednostavke (a) i (b) i pojavljuje se među izvorima na računualokacije primarnog dohotka kućanstava;

3.	stavka (b), naknada koju zaposlenicima rezidentimaisplaćuju poslodavci nerezidenti, pojavljuje se međuuporabama računa inozemstva za primarne dohotke i tekućetransfere;

4.	stavka (c), naknada koju zaposlenicima nerezidentimaisplaćuju poslodavci rezidenti, pojavljuje se međuizvorima u računu inozemstva za primarne dohotke itekuće transfere.

POREZI NA PROIZVODNJU I UVOZ (D.2)

4.14.   

Definicija

:

Porezi na proizvodnju i uvoz (D.2) se sastoje odobveznih, nepovratnih plaćanja u novcu ili u naturi koja jenametnula država ili institucije Europske unije, u vezi sproizvodnjom i uvozom roba i usluga, zapošljavanjem radne snage,vlasništvom i uporabom zemljišta, zgrada i druge imovine koja sekoristi u proizvodnji. Ti porezi su plativi bez obzira ostvarujeli se dobit ili ne.

4.15.   Porezi na proizvodnju i uvoz se dijele na:

(a)	poreze na proizvode (D.21): 1. porezi tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV)(D.211); 2. porezi i carine na uvoz isključujući PDV(D.212): — carine na uvoz (D.2121), — porezi na uvoz isključujući PDV i carine nauvoz (D.2122); 3. porezi na proizvode, osim PDV-a i uvoznihporeza (D.214);

(b)	ostali porezi na proizvodnju (D.29).

POREZI NA PROIZVODE (D.21)

4.16.   

Definicija

:

Porezi na proizvode (D.21) su porezi plativi pojedinici neke proizvedene robe ili obavljene usluge. Porezmože biti određeni iznos novaca po jedinici količine robeili usluga, ili se može izračunati advalorem kao određeni postotak cijene po jediniciili vrijednosti proizvedenih ili obavljenih roba ili usluga.U načelu, porezi koji su razrezani na proizvod, bez obzirana institucionalnu jedinicu koja plaća porez, moraju bitiuključeni u poreze na proizvode, osim ako nisu izričitonavedeni u drugoj rubrici.

Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV) (D.211)

4.17.   

Definicija

:

Porez tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV) jeporez na robe ili usluge koji poduzeća ubiru u fazama, akoji se na kraju u punom iznosu naplaćuje krajnjimkupcima.

Rubrika porez tipa poreza na dodanu vrijednost (D.211) sadrži porezna dodanu vrijednost koji ubire država i koji se primjenjuje nadomaće i uvezene proizvode, a gdje je to primjereno i druge odbitneporeze koji se primjenjuju pod pravilima sličnim onima kojareguliraju PDV te se zbog jednostavnosti u daljnjem tekstu naziva„PDV”.

Proizvođači su obvezni platiti samo razliku između PDV-a na svojuprodaju i PDV-a na svoju kupovinu za vlastitu intermedijarnupotrošnju ili bruto investicije u fiksni kapital.

PDV se bilježi neto u smislu da se:

(a)	outputi roba i usluga i uvozi vrednuju isključujućifakturirani PDV;

(b)

kupovina roba i usluga se bilježi uključujući neodbitniPDV. PDV se bilježi kao da ga snose kupci, neprodavatelji i to samo oni kupci koji ga ne mogu odbiti.Veći se dio PDV-a stoga bilježi u sustavu kao da jeplaćen pri finalnoj uporabi, uglavnom od potrošnjekućanstava. Međutim, dio PDV-a mogu platiti poduzeća,uglavnom ona koja su izuzeta od PDV-a.

Za ukupno gospodarstvo PDV je jednak razlici između ukupnogfakturiranog PDV-a i ukupnog odbitnog PDV -a.

Porezi i carine na uvoz isključujući PDV (D.212)

4.18.   

Definicija

:

Porezi i carine na uvoz isključujući PDV (D.212)sadrže obvezna plaćanja koja je nametnula država iliinstitucije Europske unije na uvezenu robu, isključujućiPDV, da bi je primili u slobodan opticaj na gospodarskompodručju te na usluge koje rezidentnim jedinicamapružaju nerezidentne jedinice.

Ta plaćanja uključuju:

(a)	carine na uvoz (D.2121): one se sastoje od carinskihpristojbi, ili drugih uvoznih naknada, plativih premapopisu carinskih tarifa na robe određene vrste kada uđuda bi bile upotrijebljene na gospodarskom područjuzemlje korištenja;

(b)

poreze na uvoz, isključujući PDV i carine na uvoz(D.2122). Ova rubrika uključuje: 1. namete na uvoz poljoprivrednihproizvoda; 2. iznose novčane kompenzacije nametnute nauvoz; 3. trošarine i posebne poreze na uvoz određenihproizvoda, pod uvjetom da takve pristojbe i porezena slične proizvode domaćeg podrijetla plaća samaproizvodna jedinica; 4. opće poreze na prodaju plative za uvoz roba iusluga; 5. poreze na određene usluge koje nerezidentnapoduzeća pružaju rezidentnim jedinicama unutarodređenog gospodarskog prostora; 6. dobit javnih poduzeća koja imaju monopol nauvoz neke robe ili usluge, a koja se prenosi nadržavu.

Neto porezi i carine na uvoz isključujući PDV izračunavaju se tako dase subvencije na uvoz (D.311) oduzmu od poreza i carina na uvozisključujući PDV (D.212).

Porezi na proizvode, osim PDV-a i uvoznih poreza (D.214)

4.19.   

Definicija

:

Porezi na proizvode, osim PDV-a i uvoznih poreza(D.214) se sastoje od poreza na robe i usluge koji seplaćaju kao rezultat proizvodnje, izvoza, prodaje,transfera, leasinga ili isporuketih roba ili usluga, ili kao rezultat njihove uporabe zavlastitu potrošnju ili ulaganje u vlastitikapital.

4.20.   Ova rubrika uključuje posebno sljedeće:

(a)	trošarine i poreze na potrošnju (bez onih uključenih uporeze i carine na uvoz);

(b)	porezne biljege na prodaju određenih proizvoda kao štosu alkoholna pića ili duhan te na pravne dokumente iličekove;

(c)

poreze na financijske i kapitalne transakcije, plativepri kupovini ili prodaji nefinancijske i financijskeaktive, uključujući stranu valutu. Oni se plaćaju kadase promijeni vlasništvo nad zemljištem ili ostalomaktivom, osim kada je to rezultat kapitalnih transfera(uglavnom nasljedstva i darovi). Oni se tretiraju kaoporezi na posredničke usluge;

(d)	poreze na registraciju vozila;

(e)	poreze na zabavu;

(f)	poreze na lutrije, kockanje i klađenje, izuzev onih nadobitke;

(g)	poreze na premije osiguranja;

(h)	ostale poreze na određene usluge: hotela ili smještaja,stambene usluge, restorane, prijevoz, komunikacije,oglašavanje;

(i)	opće poreze na prodaju ili promet (isključujući porezetipa PDV-a): oni uključuju poreze na proizvođačevuveleprodaju i maloprodaju, poreze na kupovinu, poreze napromet;

(j)

dobitke od fiskalnih monopola koji se prenose nadržavu, osim onih koji imaju monopol na uvoz neke robeili usluga (uključeni u D.2122). Fiskalni monopoli sujavna poduzeća kojima je dan zakonski monopol nadproizvodnjom ili distribucijom posebne vrste robe iliusluge da bi se povećao prihod, a ne da bi se promicaliinteresi državne gospodarske ili socijalne politike.Kada su javnom poduzeću dane monopolističke ovlasti naosnovu promišljene gospodarske ili socijalne politikezbog posebne prirode robe ili usluge, ili tehnologijeproizvodnje – na primjer, komunalna poduzeća, pošte itelekomunikacije, željeznice i tako dalje – to se ne bitrebalo tretirati kao fiskalni monopol. Kao općepravilo, fiskalni monopoli se obično bave proizvodnjomroba ili usluga koje u drugim zemljama mogu bitiopterećene velikim porezima; postoji tendencijaograničavanja na proizvodnju određenih potrošačkih roba(alkoholnih pića, duhana, šibica itd.) ili goriva;

(k)	carine na izvoz i iznosi novčane kompenzacije ubrani naizvozu.

4.21.   Neto porezi na proizvode se izračunavaju odbijanjem subvencija naproizvode (D.31) od poreza na proizvode (D.21).

OSTALI POREZI NA PROIZVODNJU (D.29)

4.22.   

Definicija

:

Ostali porezi na proizvodnju (D.29) se sastoje odsvih poreza nametnutih poduzećima kao rezultat bavljenjaproizvodnjom, neovisno o kakvoći ili vrijednostiproizvedenih ili prodanih roba ili usluga.

Oni se mogu plaćati na zemljište, fiksnu aktivu ili radnu snagu zaposlenuu proizvodnom procesu, ili na određene aktivnosti ili transakcije.

4.23.   Ostali porezi na proizvodnju (D.29) uglavnom uključuju:

(a)	poreze na vlasništvo ili uporabu zemljišta, zgrada, ilidrugih građevina koje poduzeća koriste u proizvodnji(uključujući stambene objekte u vlasništvu stanara);

(b)	poreze na uporabu fiksne aktive (vozila, strojeva, opreme)u proizvodne svrhe, bilo da je ta aktiva u vlasništvu iliunajmljena;

(c)	poreze na ukupnu masu nadnica i poreze na plaće;

(d)	poreze na međunarodne transakcije (putovanja u inozemstvo,inozemne doznake, ili slične transakcije s nerezidentima) usvrhu proizvodnje;

(e)

poreze koje poduzeća plaćaju da bi dobila poslovne ilistručne licence ako se takve licence daju automatski poplaćanju traženih iznosa. Međutim, ako država obavljaprovjere primjerenosti ili sigurnosti poslovnog prostora,pouzdanosti ili sigurnosti opreme koja se koristi,stručnosti zaposlenog osoblja, ili kakvoće ili standardaproizvedenih roba i usluga kao uvjet za davanje takvelicence, plaćanja se tretiraju kao kupovine pruženih usluga,osim ako su iznosi naplaćeni za licence nerazmjernitroškovima provjera koje obavlja država;

(f)

poreze na zagađenje koje je posljedica proizvodnihdjelatnosti. Oni se sastoje od poreza nametnutih na emisijuili ispuštanje štetnih plinova, tekućina ili drugih štetnihtvari u okoliš. Oni ne uključuju plaćanja državnih vlasti zasakupljanje i odlaganje otpada ili štetnih tvari, što činiintermedijarnu potrošnju poduzeća;

(g)	nepotpuno plaćeni PDV koji proizlazi iz paušalnog sustava,koji se često susreće u poljoprivredi.

4.24.   Ova rubrika ne uključuje poreze koje plaćaju kućanstva na osobnu uporabuvozila itd., koji se bilježe pod tekuće poreze na dohodak, bogatstvoitd.

POREZI NA PROIZVODNJU I UVOZ KOJI SE PLAĆAJU INSTITUCIJAMA EUROPSKEUNIJE

4.25.   Porezi na proizvodnju i uvoz koji se plaćaju institucijama Europske unijeuključuju sljedeće:

(a)	poreze koje rezidentne proizvodne jedinice plaćaju izravnoinstitucijama Europske unije (pristojbe EZUČ-a na rudarskapoduzeća te ona koja proizvode željezo i čelik);

(b)

poreze koje ubiru nacionalne vlade u ime institucijaEuropske unije i to: 1. primitke od zajedničke poljoprivrednepolitike; nameti na uvezene poljoprivredneproizvode, iznosi novčane kompenzacije nametnutina izvoz i uvoz, nameti na proizvodnju šećera iporez na izoglukozu, porezi zajedničkeodgovornosti za mlijeko i žitarice; 2. primitke od trgovine s trećim zemljama:carinske pristojbe nametnute na temeljuIntegrirane tarife Europske unije (TARIC); 3. primitke od PDV-a u svakoj državičlanici.

4.26.   Bilježenje poreza na proizvodnju i uvoz: porezi na proizvodnju i uvoz sebilježe kada se dogode aktivnosti, transakcije, ili drugi događaji kojistvaraju obvezu plaćanja poreza.

4.27.   Međutim, neke gospodarske aktivnosti, transakcije ili događaji koji biprema poreznom zakonodavstvu morali jedinicama kojih se to tičenametnuti obvezu plaćanja poreza, trajno izmiču pažnji poreznih vlasti.Bilo bi nerealno očekivati da takve aktivnosti, transakcije ili događajidovedu do stvaranja financijske aktive ili pasive u obliku obveza ilipotraživanja. Iz tog razloga, iznosi koji se bilježe u sustavu su samodužni iznosi koji su evidentirani putem poreznog obračuna, porezneprijave ili ostalim instrumentima koji stvaraju obvezu u obliku odvojeneobveze plaćanja od strane poreznog obveznika. Sustav ne pripisuje porezekoji nedostaju, a koji nisu ustanovljeni putem poreznog obračuna.

Porezi koji su ustanovljeni poreznim obračunom, ali nisu nikad plaćeni(na primjer, zbog stečaja), tretiraju se kao da su plaćeni; postojedvije mogućnosti:

(a)	sumnjivi dug koji je otpisala država koja priznaje da senjena tražbina više ne može naplatiti; ovaj se otpis bilježina račune ostalih promjena u obujmu aktive države i dužnikakoji nije ispunio obvezu plaćanja;

(b)	otpust duga uzajamnim sporazumom između države i obveznika.Ovaj se otpust tretira kao kapitalni transfer od državeobvezniku na kapitalnom računu, uz istodobno gašenjetražbine na financijskom računu.

4.28.   Ukupna vrijednost poreza koji se moraju bilježiti uključuje sveobračunate kamate na zaostatke dospjelih poreza i bilo koje novčanekazne koju su nametnule porezne vlasti, ako se takve kamate i kazne mogubilježiti odvojeno od poreza; također uključuje bilo koje pristojbe kojese mogu nametnuti u vezi s naplatom ili povratom nepodmirenih poreza.Sukladno tome, ona se umanjuje za iznos poreznih odbitaka koje dajedržava na osnovi ekonomske politike te za bilo kakav povrat poreza kojije rezultat preplaćivanja.

4.29.   U sustavu računa, porezi na proizvodnju i uvoz (D.2) se pojavljuju:

(a)	među uporabama na računu stvaranja dohotka ukupnoggospodarstva;

(b)	među izvorima na računu alokacije primarnog dohotka sektoradržave i na računu inozemstva za primarne dohotke i tekućetransfere.

Porezi na proizvode se bilježe kao izvori na računu roba i usluga ukupnoggospodarstva. To omogućava da izvori roba i usluga - vrednovani bezporeza na proizvode - budu izravnani s uporabama, koje se vrednujuuključeno s ovim porezima.

Ostali porezi na proizvodnju (D.29) se pojavljuju među uporabama naračunima stvaranja dohotka djelatnosti ili sektora koji ih plaćaju.

SUBVENCIJE (D.3)

4.30.   

Definicija

:

Subvencije (D.3) su tekuće nepovratne uplate kojedržava ili institucije Europske unije daju proizvođačimarezidentima  (42), s ciljem utjecanja na razinu njihove proizvodnje,na njihove cijene ili naknade faktorimaproizvodnje. Ostali netržišni proizvođači mogu dobitiostale subvencije na proizvodnju samo ako te uplate ovise oopćim propisima koji vrijede za tržišne kao i netržišneproizvođače. Prema dogovoru, subvencije na proizvode se nebilježe na ostali netržišni output (P.13).

4.31.   Subvencije koje daju institucije Europske unije obuhvaćaju samo njihovetekuće transfere rezidentnim proizvodnim jedinicama.

4.32.   Subvencije se razvrstavaju u:

(a)	subvencije na proizvode (D.31): 1. uvozne subvencije (D.311); 2. ostale subvencije na proizvode (D.319);

(b)	ostale subvencije na proizvodnju (D.39).

SUBVENCIJE NA PROIZVODE (D.31)

4.33.   

Definicija

:

Subvencije na proizvode (D.31) su subvencije plativepo jedinici proizvedene ili uvezene robe ili usluge.Subvencija može biti određen novčani iznos po jedinicikoličine robe ili usluga, ili se može izračunati ad valorem kao određeni postotakjedinične cijene. Subvencija se također može izračunati kaorazlika između određene ciljne cijene i tržišne cijene kojukupac uistinu plaća. Subvencija na proizvod obično se plaćakada se roba proizvede, proda ili uveze. Prema dogovoru,subvencije na proizvode se mogu odnositi samo na tržišnioutput (P.11) ili output za vlastitu finalnu uporabu(P.12).

Uvozne subvencije (D.311)

4.34.   

Definicija

:

Uvozne subvencije (D.311) se sastoje odsubvencija na robe i usluge koje su plative kada robeprijeđu državnu granicu da bi bile upotrijebljene nagospodarskom području ili kada se usluge pružerezidentnim institucionalnim jedinicama. One moguuključivati gubitke koje na osnovu promišljene državnepolitike snose državne trgovinske organizacije čija jefunkcija da kupuju proizvode od nerezidenata i zatim ihprodaju rezidentima po nižim cijenama.

Ostale subvencije na proizvode (D.319)

4.35.   Ostale subvencije na proizvode (D.319) uključuju:

(a)	subvencije na proizvode koji se koriste na domaćempodručju: one se sastoje od subvencija koje se isplaćujurezidentnim proizvođačima u vezi s njihovom proizvodnjomkoja se koristi ili troši unutar tog gospodarskogpodručja;

(b)	gubitke državnih trgovinskih organizacija čija jefunkcija da kupuju proizvode rezidentnih proizvođača izatim ih prodaju rezidentima ili nerezidentima po nižimcijenama, kada ti gubici nastaju na osnovu promišljenedržavne gospodarske ili socijalne politike;

(c)

subvencije javnim društvima i kvazi-društvima kaokompenzacija za stalne gubitke koje one snose u svojimproizvodnim aktivnostima kao rezultat zaračunavanjacijena koje su niže od njihovih prosječnih troškovaproizvodnje, a na osnovu promišljene gospodarske isocijalne politike države ili Europske unije;

(d)

izravne subvencije na izvoz, plative izravnorezidentnim proizvođačima kada roba napusti gospodarskopodručje ili se usluge pružaju nerezidentima – izuzevvraćanja plaćenog poreza na proizvode na carinskimgranicama i odricanje od poreza koji bi se plaćali da sute robe bile za prodaju ili uporabu unutar toggospodarskog područja.

Ostale subvencije na proizvodnju (D.39)

4.36.   

Definicija

:

Ostale subvencije na proizvodnju (D.39) sesastoje od subvencija, osim subvencija na proizvode kojerezidentne proizvodne jedinice mogu primiti zbog togašto se bave proizvodnjom. Ostali netržišniproizvođači mogu za njihov ostali netržišni outputprimiti ostale subvencije na proizvodnju samo ako takvaplaćanja države ovise o općim propisima koji vrijede zatržišne, kao za i netržišneproizvođače.

4.37.   Ova rubrika uključuje posebno:

(a)

subvencije na plaće ili radnu snagu: one se sastoje odsubvencija koje se plaćaju na ukupnu masu nadnica ili plaća,ili ukupnu radnu snagu, ili na zapošljavanje posebnihkategorija osoba kao što su invalidi ili osobe koje su duževremena bile nezaposlene, ili na troškove programaosposobljavanja koje organiziraju ili financirajupoduzeća;

(b)	subvencije za smanjenje onečišćenja: ove se sastoje odtekućih subvencija namijenjenih pokrivanju nekih ili svihtroškova dodatne obrade koja se poduzima da bi se smanjiloili eliminiralo ispuštanje zagađivača u okoliš;

(c)

potpore za kamatne olakšice rezidentnim proizvođačkimjedinicama, čak i ako su namijenjene za poticanje ulaganja ukapital  (43). To su, ustvari, tekući transferi namijenjeni kakobi se smanjili proizvođačevi troškovi poslovanja. Oni se naračunima tretiraju kao subvencije proizvođačima koji od njihimaju koristi, čak i kada razliku u kamati država praktičkiplaća izravno kreditnoj instituciji koja daje zajam;

(d)	preplaćivanje PDV-a koje proizlazi iz paušalnog sustava,koji se često upotrebljava u poljoprivredi.

4.38.   Sljedeće se ne tretira kao subvencije:

(a)	tekući transferi države kućanstvima koja su u svojstvupotrošača. Oni se tretiraju ili kao socijalne naknade ilikao razni tekući transferi (D.75);

(b)	tekući transferi između različitih strana države u njihovomsvojstvu proizvođača netržišnih dobara i usluga, izuzevostalih subvencija na proizvodnju (D.39). Tekući transferisu prikazani pod rubrikom tekućih transfera unutar države(D.73);

(c)	investicijske potpore (D.92);

(d)	izvanredne uplate u fondove socijalnog osiguranja, u mjeriu kojoj su te uplate namijenjene da bi povećale aktuarskepričuve ovih fondova. Takve uplate se prikazuju u rubriciostali kapitalni transferi (D.99);

(e)	transferi države nefinancijskim društvima i kvazi-društvimada bi se pokrili gubici nakupljeni tijekom nekolikofinancijskih godina, ili izvanredni gubici nastali zbogčimbenika koji su izvan kontrole poduzeća, a razvrstavaju seu rubriku ostali kapitalni transferi (D.99);

(f)

brisanje dugova koje proizvođačke jedinice imaju premadržavi (a koji proizlaze, na primjer, iz zajmova koje jedala državna agencija nefinancijskom poduzeću koje jeakumuliralo trgovinske gubitke tijekom nekoliko financijskihgodina). Općenito, ove transakcije se na računima tretirajukao ostali kapitalni transferi (D.99) (vidjeti stavak 4.165.točku (f));

(g)	plaćanja države ili iz inozemstva za štetu ili gubitke ukapitalnim dobrima kao rezultat rata, ostalih političkihdogađaja ili nacionalnih katastrofa, koja se prikazuju urubrici ostali kapitalni transferi (D.99);

(h)	dionice i drugi vlasnički udjeli u korporativnim poduzećimakoje je kupila država, a koji se prikazuju u rubrici dionicei ostali vlasnički udjeli (AF.5);

(i)	plaćanja koja vrši državna agencija države koja je preuzelaodgovornost za neuobičajene mirovinske naknade koje utječuna javno poduzeće. Ova se plaćanja moraju bilježiti podrazne tekuće transfere (D.75);

(j)

plaćanja države tržišnim proizvođačima kako bi potpuno ilidijelom platila robe i usluge koje ti tržišni proizvođačiizravno i pojedinačno pružaju kućanstvima u okolnostimasocijalnih rizika ili potreba (vidjeti stavak 4.84.) i nakoje ta kućanstva imaju zakonski utemeljeno pravo. Ta seplaćanja uključuju u izdatak države za individualnupotrošnju (P.31) i stoga u socijalne naknade u naturi(D.631) i stvarnu individualnu potrošnju kućanstava(P.41).

4.39.   Vrijeme bilježenja: Subvencije se bilježe kada se dogodi transakcija ilidogađaj (proizvodnja, prodaja, uvoz itd.) koji dovode do subvencije.

Posebni slučajevi:

(a)	subvencije koje se javljaju u obliku razlike između kupovnei prodajne cijene koju naplaćuje neka državna trgovinskaagencija, bilježe se u vrijeme kada agencija kupi robu, akoje prodajna cijena u to vrijeme poznata;

(b)	subvencije namijenjene pokrivanju gubitka proizvođačabilježe se u vrijeme kada agencija države odluči pokritigubitak.

4.40.   U sustavu računa subvencije se pojavljuju:

(a)	među negativnim uporabama na računu stvaranja dohotkaukupnog gospodarstva;

(b)	među negativnim izvorima na računu primarne alokacijedohotka sektora države i na računu inozemstva za primarnedohotke i tekuće transfere.

Subvencije na proizvode se bilježe kao negativni izvori na računu roba iusluga ukupnog gospodarstva. To omogućava da se izvori roba i uslugaizravnaju s uporabama.

Ostale subvencije na proizvodnju (D.39) se pojavljuju među negativnimuporabama na računima stvaranja dohotka onih djelatnosti ili sektorakoji ih primaju.

Posljedice sustava višestrukih deviznih tečajeva na poreze na proizvodnjui uvoz te na subvencije: višestruki devizni tečajevi se trenutačno neprimjenjuju među državama članicama Europske unije. U takvomsustavu:

(a)	implicitni porezi na uvoz se tretiraju kao porezi na uvozisključujući PDV i uvozne carine (D.2122);

(b)	implicitni porezi na izvoz se tretiraju kao porezi naproizvode, osim PDV-a i uvoznih poreza (D.214);

(c)	implicitne subvencije na uvoz se tretiraju kao uvoznesubvencije (D.311);

(d)	implicitne subvencije na izvoz se tretiraju kao ostalesubvencije na proizvode (D.319).

VLASNIČKI DOHODAK (D.4)

4.41.   

Definicija

:

Vlasnički dohodak od vlasništva (D.4) je dohodak kojegprima vlasnik financijske aktive ili opipljive neproizvedeneaktive u zamjenu za osiguravanje sredstava ili stavljanjematerijalnih neproizvedenih sredstava na raspolaganje drugojinstitucionalnoj jedinici.

Vlasnički dohoci u sustavu se razvrstavaju na sljedeći način:

(a)	kamata (D.41);

(b)	raspodijeljeni dohodak društava (D.42): 1. dividende (D.421); 2. povlačenje dohotka iz kvazi-društava(D.422);

(c)	ponovno uložena zarada od izravnih stranih ulaganja(D.43);

(d)	vlasnički dohodak pripisan vlasnicima police osiguranja(D.44);

(e)	zakupnine (D.45).

KAMATA (D.41)

4.42.   

Definicija

:

Pod uvjetima financijskog instrumenta oko kojeg suse sporazumjeli, kamata (D.41) je iznos koji je dužnikobvezan plaćati vjerovniku tijekom određenog vremenskograzdoblja bez smanjivanja iznosa nepodmireneglavnice.

4.43.   Vjerovnici pozajmljuju sredstva dužnicima, što dovodi do stvaranja jednogod financijskih instrumenata navedenih u nastavku.

Ovaj oblik vlasničkog dohotka primaju vlasnici određenih vrstafinancijskih aktiva:

(a)	depozita (AF.2);

(b)	vrijednosnica osim dionica (AF.3);

(c)	zajmova (AF.4);

(d)	ostalih računa potraživanja (AF.7).

Kamate na depozite, zajmove i račune potraživanja i obveza

4.44.   Kamatna potraživanja i obveze na takvu financijsku aktivu i pasivu,određuju se primjenom odgovarajuće kamatne stope na nepodmirenuglavnicu u svakom trenutku tijekom računovodstvenog razdoblja.

Kamate na vrijednosnice

Kamate na mjenice i slične kratkoročne instrumente

4.45.   Razlika između nominalne vrijednosti i cijene plaćene u vrijemeizdavanja (tj. diskont) mjeri obveze po kamatama plativimtijekom vremena trajanja mjenice. Povećanje vrijednosti mjenicezbog prirasta obračunate kamate ne čini vlasnički dobitak jer jeposljedica povećanja nepodmirene glavnice, a ne promjene ucijeni sredstva. Ostale promjene u vrijednosti mjenice setretiraju kao vlasnički dobici/gubici.

Kamata na obveznice i zadužnice

4.46.   Obveznice i zadužnice su dugoročne vrijednosnice koji imateljudaju bezuvjetno pravo na fiksni ili ugovorom određenipromjenjivi dohodak u obliku kuponskih plaćanja, ili na određenifiksni iznos na određeni datum ili datume kada vrijednosnicadospijeva, ili na oboje.

(a)

obveznice bez kupona: nema kuponskih plaćanja. Kamata na osnovi razlikeizmeđu otkupne cijene i cijene izdavanja mora bitiraspodijeljena tijekom godina do dospijećaobveznice. Pripadajuću kamatu svake godine imateljponovno ulaže u obveznicu, tako da se protustavkekoje su jednake vrijednosti obračunate, anenaplaćene kamate moraju bilježiti na financijskomračunu kao da imatelj stječe dodatne obveznice tekao izdavateljevo ili dužnikovo daljnje izdavanjeobveznice (tj. kao rast u „obujmu”izvorne obveznice);

(b)

ostale obveznice, uključujući obveznice s vrlovelikim diskontom. Kamata se sastoji od dva dijela: 1. iznosa novčanog dohotka koji se prima odkuponskih plaćanja u svakom razdoblju; 2. iznosa obračunatih kamata u svakom razdoblju,koji se pripisuje razlici između otkupne cijene icijene izdavanja, a izračunava se na isti načinkao za obveznice bez kupona;

(c)

vrijednosnice vezane uz indeks: iznosi kuponskih plaćanja i/ili nepodmirene glavnicepovezani su s indeksom cijene. Promjena uvrijednosti nepodmirene glavnice između početka ikraja određenog računovodstvenog razdoblja zbogkretanja relevantnog indeksa tretira se kaoobračunata kamata u tom razdoblju, uz bilo kojukamatu koja se obračunava u tom razdoblju.Obračunata kamata kao rezultat indeksiranja seustvari ponovno ulaže u vrijednosnicu i mora sebilježiti na financijskim računima držatelja iizdavatelja.

Kamatni swapovi i sporazumi o terminskom tečaju

4.47.   Swapovi su ugovorni sporazumi između dviju institucionalnih jedinicakoje su suglasne razmjenjivati tokove obveza na isti iznos dugovanjatijekom vremena. Uobičajene vrste swapova su kamatni swapovi ivalutni swapovi.

Tokovi plaćanja kamata koji proizlaze iz sporazuma o swapu moraju sebilježiti bez plaćanja između dvije strane u razmjeni; bilo kakvaplaćanja trećim stranama, kao što su specijalizirani brokeri, usvrhu dogovaranja swapa, bilježe se kao kupovine usluga.

Isto načelo se primjenjuje na transakcije na temelju ugovora oterminskom tečaju.

Kamata na financijski leasing

4.48.   Financijski leasing je alternativapozajmljivanju kao metodi financiranja kupnje strojeva i opreme. Toje ugovor koji usmjerava sredstva od davatelja leasinga do primatelja leasinga:davatelj leasinga kupuje opremu, a primateljleasinga se ugovorom obvezuje da ćeplaćati naknadu, što davatelju leasingaomogućuje da, tijekom trajanja ugovora, povrati sve, ili gotovo svesvoje troškove, uključujući i kamate.

Davatelj leasinga se tretira kao da primateljuleasinga daje zajam u vrijednosti koja jejednaka kupovnoj cijeni plaćenoj za sredstva, s time da se ovajzajam postupno otplaćuje do kraja tijekom trajanja leasinga. Naknada koju primatelj leasinga plaća u svakom razdoblje tretira se kao da imadva sastavna dijela: povrat glavnice i plaćanje kamata. Kamatnastopa na pripisani zajam se implicitno određuje ukupnim iznosomplaćenim kroz naknadu tijekom trajanja leasinga u odnosu na kupovnu cijenu sredstava. Dio naknadekoji predstavlja kamatu postupno se smanjuje tijekom trajanja leasinga, kako se glavnica otplaćuje. Početnizajam davatelja leasinga, zajedno s naknadnimotplatama glavnice, bilježi se u financijskim računima davatelja leasinga i primatelja leasinga. Plaćanja kamate se bilježe pod kamatom uodgovarajućim računima primarne raspodjele dohotka.

Ostale kamate

4.49.   Pod kamatom se također podrazumijeva::

(a)	kamata naplaćena za prekoračenja po računima u bankama,posebne kamate koje se plaćaju na depozite ostavljeneduže nego li je to prvotno dogovoreno te plaćanjaodređenim imateljima obveznica koja se utvrđujulutrijom;

(b)

kamata koju primaju uzajamni fondovi (vidjeti stavak2.51. točku (b)), od svojih ulaganja, a koja sedodjeljuje dioničarima, čak i ako je kapitalizirana. Onaisključuje vlasničke dobitke ili gubitke u financijskiminstrumentima koji pripadaju investicijskim fondovima,koji se ne bilježe kao vlasnički dohodak.

Vrijeme bilježenja

4.50.   Kamata se bilježi na obračunskoj osnovi: to jest, kamata se bilježikao stalan prirast na iznos nepodmirene glavnice vjerovnika tijekomvremena. Obračunata kamata se mora bilježiti u svakomračunovodstvenom razdoblju bez obzira je li stvarno plaćena ilidodana nepodmirenoj glavnici. Kada nije stvarno plaćena, povećanjeglavnice također se mora bilježiti na financijskom računu kaododatno povećanje te vrste financijske aktive na strani vjerovnikate jednako povećanje obveze na strani dužnika.

4.51.   Kamata se bilježi prije odbijanja bilo kakvih nametnutih joj poreza.Naplata i isplata kamata uvijek se bilježi uključujući potpore zakamatne olakšice, čak i ako su te potpore izravno plaćenefinancijskim institucijama, a ne korisnicima (vidjetisubvencije).

Budući da vrijednost usluga koje pružaju financijski posrednici nijeraspoređena među različite klijente, stvarne isplate ili naplatekamata za ili od financijskih posrednika nisu prilagođene da bieliminirala marže koje predstavljaju implicitne troškovefinancijskih posrednika. U računu alokacije primarnog dohotkafinancijskih posrednika i nominalne djelatnosti u koju je, premakonvenciji, cijeli output financijskih posrednika raspoređen kaointermedijarna potrošnja, potrebna je stavka usklađenja.

4.52.   U sustavu računa, kamata se prikazuje:

(a)	među izvorima i među uporabama u računu alokacijeprimarnog dohotka sektora  (44);

(b)	među izvorima i među uporabama u računu inozemstva zaprimarne dohotke i tekuće transfere.

RASPODIJELJENI DOHODAK DRUŠTAVA (D.42)

Dividende (D.421)

4.53.   

Definicija

:

Dividende (D.421) su oblik vlasničkog dohotkakojeg primaju vlasnici dionica (AF.5), a na kojeg onistječu pravo na temelju stavljanja sredstava naraspolaganje društvima. Prikupljanje dioničkog kapitalaemitiranjem dionica je način prikupljanja sredstava kojije alternativa posuđivanju. Međutim, kao suprotnostkreditnom kapitalu, dionički kapital ne dovodi do obvezekoja je fiksna u monetarnom smislu i ne daje pravoimateljima dionica društva na fiksni ili unaprijedodređeni dohodak.

4.54.   Ova rubrika također uključuje:

(a)	dionice izdane dioničarima u svrhu isplate dividende zafinancijsku godinu. Međutim, tu nisu uključene emisijebonusnih dionica koje predstavljaju kapitalizacijuvlastitih sredstava u obliku pričuva i neraspodijeljenedobiti te dovode do novih dionica za dioničare razmjernonjihovim udjelima;

(b)

dividende koje primaju uzajamni fondovi (vidjeti stavak2.51. točku (b)) od svojih ulaganja, a koje sedodjeljuju dioničarima, čak i ako su kapitalizirane. Toisključuje vlasničke dobitke ili gubitke na financijskiminstrumentima koji pripadaju investicijskim fondovima, akoji se ne bilježe kao vlasnički dohodak;

(c)	dohodak koji su javna poduzeća platila državi, koja supriznata kao neovisni pravni subjekti iako formalno nisuosnovana kao inkorporirana poduzeća.

4.55.   Vrijeme bilježenja: dividende se bilježe u vrijeme kada su premaodluci društva dospjele na naplatu.

U sustavu računa dividende se pojavljuju:

(a)	među uporabama u računu alokacije primarnog dohotkasektora u koje su razvrstana društva;

(b)	među izvorima u računu alokacije primarnog dohotkasektora u koje su razvrstani dioničari;

(c)	među uporabama i izvorima u računu inozemstva zaprimarne dohotke i tekuće transfere.

Povlačenja dohotka iz kvazi-društava (D.422)

4.56.   

Definicija

:

Povlačenja iz dohotka kvazi-društava (D.422) sesastoje od iznosa koje poduzetnici stvarno povuku zasvoju vlastitu uporabu iz dobiti kvazi-društava koja impripadaju.

4.57.   Ti iznosi se bilježe prije odbijanja bilo kakvih tekućih poreza nadohodak, bogatstvo itd., za koje se smatra da ih uvijek plaćajuvlasnici poslovnih subjekata.

4.58.   Kada kvazi-društvo ima trgovačku dobit, jedinica koja ju posjedujemože odlučiti da dio ili svu dobit ostavi u poslovnom subjektu,posebno u svrhu ulaganja. Takav dohodak koji se ostavi u poslovnomsubjektu pojavljuje se kao štednja kvazi-društva, a samo se stvarnopovučena dobit od strane vlasnika jedinice bilježi u računimapovlačenja dohotka iz kvazi-društva.

4.59.   Kada dobit ostvare podružnice, agencije itd. rezidentnih poduzeća uinozemstvu, ako se te podružnice itd. tretiraju kao nerezidentnejedinice, zadržana zarada se pojavljuje kao ponovno uložena zaradaod izravnih stranih ulaganja (D.43). Samo se dohodak koji je stvarnoprenesen na matično poduzeće na računima tretira kao povlačenjadohotka iz kvazi-društva primljena iz inozemstva. Isto se načeloprimjenjuje na odnose između podružnica, agencija itd., koje poslujuna gospodarskom području i nerezidentnog poduzeća kojempripadaju.

4.60.   Ova rubrika uključuje neto poslovni višak kojeg primaju rezidenti kaovlasnici zemljišta i zgrada u inozemstvu, ili nerezidenti kaovlasnici zemljišta ili zgrada na gospodarskom području. U praksi, upogledu svih transakcija zemljištem i zgradama koje na gospodarskompodručju neke zemlje obavljaju nerezidentne jedinice, u skladu skonvencijama usvojenim u ESA-i, potonje se smatraju fiktivnimrezidentnim jedinicama u kojima vlasnici nerezidenti posjedujuvlasnički kapital.

Vrijednost najamnine stambenih objekata u vlasništvu stanara uinozemstvu knjiži se kao uvoz usluga, a pripadajući neto poslovnivišak kao primarni dohodak primljen iz inozemstva; vrijednostnajamnine stambenih objekata u vlasništvu stanara nerezidenataknjiži se kao izvoz usluga, a pripadajući neto poslovni višak kaoprimarni dohodak plaćen inozemstvu.

4.61.   Rubrika povlačenja dohotka iz kvazi-društava ne uključuje iznose kojeprimaju njihovi vlasnici:

(a)	od prodaje postojećih fiksnih kapitalnih dobara;

(b)	od prodaje zemljišta i neopipljive aktive;

(c)	od povlačenja kapitala (npr. ukupna ili djelomičnalikvidacija njihovog dioničkog kapitala ukvazi-društvu).

Ovi iznosi se tretiraju kao povlačenja dioničkog kapitala nafinancijskom računu i obrnuto, sva sredstva koje osigurava vlasnik(vlasnici) kvazi-društva u svrhu povećanja aktive ili smanjenjaobveza, tretiraju se kao uvećanje njegovog dioničkog kapitala.Međutim, ako je kvazi-društvo u vlasništvu države i ako ima stalanmanjak iz poslovanja na osnovu promišljene ekonomske i socijalnepolitike države, bilo koji redovni transfer sredstava u poduzećekoje izvodi država kako bi pokrila njegove gubitke tretira se kaosubvencija.

4.62.   Vrijeme bilježenja: povlačenja dohotka iz kvazi-društava se bilježekada ih vlasnici isplate.

4.63.   U sustavu računa, povlačenja dohotka iz kvazi-društava sepojavljuju:

(a)	među uporabama u računu alokacije primarnog dohotkasektora u koje su razvrstana kvazi-društva;

(b)	među izvorima u računu alokacije primarnog dohotkasektora vlasnika;

(c)	među uporabama i izvorima na računu inozemstva zaprimarne dohotke i tekuće transfere.

REINVESTIRANA ZARADA OD IZRAVNIH STRANIH ULAGANJA (D.43)

4.64.   

Definicija

:

Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja(D.43) jednaka je: poslovnom višku poduzećas izravnim stranim ulaganjem plus svi potraživani dohodci odvlasništva ili potraživanja iz tekućihtransfera minus bilo kakvi plativi vlasnički dohodciili tekući transferi, uključujući stvarne doznakeizravnim stranim ulagačima i bilo kakve tekućeporeze plative na dohodak, bogatstvo itd.,poduzeća s izravnim stranim ulaganjem.

4.65.   Poduzeće s izravnim stranim ulaganjem je inkorporirano ilineinkorporirano poduzeće u kojemu ulagač rezident drugog gospodarstvaposjeduje 10 % ili više redovnih dionica ili pripadajućih glasova (zainkorporirano poduzeće) ili protuvrijednost toga (za neinkorporiranopoduzeće). Poduzeća s izravnim stranim ulaganjem obuhvaćaju one subjektekoji su navedeni kao tvrtke kćeri (ulagač ima više od 50 % udjela uvlasništvu), povezana poduzeća (ulagač ima 50 % ili manje udjela uvlasništvu) i podružnice (neinkorporirana poduzeća u potpunom ilizajedničkom vlasništvu), a koje su u izravnom ili neizravnom vlasništvuulagača. Shodno tome, „poduzeće s izravnim stranim ulaganjem” je širi pojam od„inozemnokontroliranog društva”.

4.66.   Stvarne raspodjele iz poduzetničkog dohotka poduzeća s izravnim stranimulaganjem mogu se obaviti u obliku dividendi ili isplata dohotka odkvazi-društava.

K tome, zadržana zarada se tretira kao da je raspodijeljena i doznačenaizravnim stranim ulagačima razmjerno njihovom vlasništvu u temeljnomkapitalu poduzeća, koju su oni potom ponovno uložili.

Ponovno uložena zarada od izravnih stranih ulaganja može biti pozitivnaili negativna.

4.67.   Vrijeme bilježenja: ponovno uložena zarada od izravnih stranih ulaganjase bilježi kada je zarađena.

U sustavu računa, ponovno uložena zarada od izravnih stranih ulaganja sepojavljuje:

(a)	među uporabama i izvorima u računu alokacije primarnogdohotka sektora;

(b)	među uporabama i izvorima na računu inozemstva za primarnedohotke i tekuće transfere.

VLASNIČKI DOHODAK KOJI SE PRIPISUJE VLASNICIMA POLICA OSIGURANJA(D.44)

4.68.   

Definicija

:

Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicimapolica osiguranja odgovara ukupnim primarnim dohodcimaostvarenim od ulaganja tehničkih pričuva osiguranja.Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi ulažu tehničkepričuve osiguranja u financijsku aktivu ili zemljište (odkojih se prima neto vlasnički dohodak, tj. onaj nakonodbijanja plaćenih kamata), ili u zgrade (koje stvaraju netoposlovne viškove). Bilo kakav neto dohodak koji je proizišaoiz ulaganja vlastitih sredstava osiguravajućih društava morase izuzeti razmjerno omjeru vlastitih sredstava i zbrojavlastitih sredstava i tehničkih pričuvaosiguranja.

4.69.   Obzirom da su tehničke pričuve aktiva vlasnika police osiguranja, primiciod njihovog ulaganja su prikazani na računima kao da ih osiguravajućadruštva i mirovinski fondovi plaćaju vlasnicima police u obliku dohotkaod vlasništva pripisanog vlasnicima police osiguranja.

Kako u praksi ovaj dohodak zadržavaju osiguravajuća društva i mirovinskifondovi, on se tretira kao da je isplaćen natrag osiguravajućimdruštvima i mirovinskim fondovima u obliku dodataka premijama idoprinosima koji su pridodani stvarnim premijama i plativimdoprinosima.

Ovi dodaci premijama i doprinosima na police neživotnog osiguranja i napolice životnog osiguranja zaključene na temelju sustava socijalnogosiguranja bilježe se zajedno sa stvarnim premijama i doprinosima naračunima sekundarne raspodjele dohotka jedinica kojih se to tiče.

Dodaci premijama na pojedinačna životna osiguranja koja nisu zaključenana temelju sustava socijalnog osiguranja, kao što su stvarne premije,nisu tekući transferi te se stoga ne bilježe na računima sekundarneraspodjele dohotka. Oni su izravno uključeni kao jedan od elemenata kojidoprinosi promjeni u „neto vlasničkom udjelu kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i pričuvama mirovinskih fondova”, zabilježenim na financijskimračunima jedinica kojih se to tiče.

4.70.   Vrijeme bilježenja: vlasnički dohodak pripisan vlasnicima policaosiguranja bilježi se kada se obračuna.

4.71.   U sustavu računa, vlasnički dohodak pripisan vlasnicima polica osiguranjase pojavljuje:

(a)	među izvorima u računu alokacije primarnog dohotka vlasnikapolica;

(b)	među uporabama u računu alokacije primarnog dohotkaosiguravatelja;

(c)	među izvorima i među uporabama na računu inozemstva zaprimarne dohotke i tekuće transfere.

ZAKUPNINE (D.45)

Zakupnine od zemljišta

4.72.   Zakupnina koju zemljoposjednik dobiva od zakupca predstavlja oblikvlasničkog dohotka.

Ova rubrika također uključuje i zakupnine koje se plaćaju vlasnicimaunutrašnjih voda i rijeka za pravo iskorištavanja takvih voda urekreativne i druge svrhe, uključujući i ribolov.

Zemljoposjednik može biti dužan plaćati porez na zemljište ilisnositi određene troškove održavanja, isključivo kao posljedicavlasništva nad zemljištem. Prema dogovoru, takvi porezi i troškovise tretiraju kao da ih plaća osoba koja ima pravo koristitizemljište te se smatra da ih ta osoba odbija od zakupnine koju biinače bila obvezna platiti zemljoposjedniku.

4.73.   Zakupnine na zemljište ne uključuju najamnine za zgrade i stambeneobjekte smještene na njemu; takve najamnine se tretiraju kaoplaćanja za tržišnu uslugu koju vlasnik pruža najmoprimcu zgrade ilistambenog objekta te se prikazuju na računima intermedijarne ilikrajnje potrošnje zakupničke jedinice. Ako ne postoji objektivnaosnova na temelju koje bi se razdvojile zakupnina na zemljište inajamnina na zgrade smještene na njemu, cijeli iznos se tretira kaozakupnina kada se smatra da je vrijednost zemljišta veća odvrijednosti zgrada na njemu, a u protivnom kao najamnina.

Zakupnine od podzemne aktive

4.74.   Ova rubrika uključuje naknade za pravo korištenja podzemne aktivekoje dobivaju vlasnici nalazišta mineralnih ili fosilnih goriva(ugljen, nafta ili prirodni plin), koji ih daju u najam drugiminstitucionalnim jedinicama, dozvoljavajući im da istražuju ili crpetakva nalazišta tijekom određenog vremenskog razdoblja.

4.75.   Vrijeme bilježenja zakupnina: zakupnine se bilježe u razdoblju kadasu plative.

4.76.   U sustavu računa, zakupnine se bilježe:

(a)	među izvorima i među uporabama u računu alokacijeprimarnog dohotka sektora;

(b)	među izvorima i među uporabama na računu inozemstva zaprimarne dohotke i tekuće transfere

TEKUĆI POREZI NA DOHODAK, BOGATSTVO, I SL.(D.5)

4.77.   

Definicija

:

Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd. (D.5) pokrivajusva obvezna, nepovratna plaćanja, u novcu ili u naturi, kojadržava i inozemstvo periodično nameću na dohodak i bogatstvoinstitucionalnih jedinica te neke periodične poreze koji nisurazrezani ni na dohodak ni na bogatstvo.

Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd. su podijeljeni na:

(a)	poreze na dohodak (D.51);

(b)	ostale tekuće poreze (D.59).

POREZI NA DOHODAK (D.51)

4.78.   

Definicija

:

Porezi na dohodak (D.51) sastoje se od poreza nadohotke, dobiti i kapitalne dobitke. Oni se određuju nastvarne ili pretpostavljene dohotke pojedinaca, kućanstava,društava ili NPU-a. Oni uključuju poreze određene navlasništvo nad imovinom, zemljištem ili nekretninama kada seto vlasništvo koristi kao osnova za procjenu dohotkanjihovih vlasnika.

Porezi na dohodak uključuju:

(a)	poreze na dohodak pojedinca ili kućanstva (dohodak od rada,vlasništva, poduzetništva, mirovina itd.), uključujućiporeze koje odbijaju poslodavci (porezi koji se uzimaju odplaće). Tu su uključeni i porezi na dohodak vlasnikaneinkorporiranih poduzeća;

(b)	poreze na dohodak ili dobit društava;

(c)	poreze na vlasničke dobitke;

(d)	poreze na dobitke na lutriji ili kockanju, plative naiznose koje primaju dobitnici i odijeljeni od poreza napromet proizvođača koji organiziraju kockanje ili lutrije, akoji se tretiraju kao porezi na proizvode.

OSTALI TEKUĆI POREZI (D.59)

4.79.   Ostali tekući porezi (D.59) uključuju:

(a)

tekuće poreze na kapital koji se sastoje od periodičkiplativih poreza na vlasništvo ili uporabu zemljišta ilizgrada koje plaćaju vlasnici te tekuće poreze na netobogatstvo i ostalu aktivu (nakit, drugi vanjski znakovibogatstva) – osim poreza navedenih u D.29 (koje plaćajupoduzeća kao rezultat bavljenja proizvodnjom) i onihnavedenih u D.51 (poreza na dohodak);

(b)	glavarine, nametnute po odrasloj osobi ili po kućanstvu,neovisno o dohotku ili bogatstvu;

(c)	poreze na izdatke, plative na ukupne izdatke osoba ilikućanstava;

(d)	plaćanja kućanstava za dozvole za vlasništvo ili uporabuvozila, plovila ili letjelica (koji se ne koriste u poslovnesvrhe), ili za dozvole za lov, odstrel ili ribolov itd.  (45);

(e)	poreze na međunarodne transakcije (putovanja u inozemstvo,inozemne doznake, strana ulaganja itd.), osim onih kojeplaćaju proizvođači i uvoznih carina koje plaćajukućanstva.

4.80.   Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd., ne uključuju:

(a)	poreze na nasljedstvo, troškove prijenosa imovine nakonsmrti ili poreze na darove među živima, za koje se smatra dase ubiru od kapitala uživatelja i prikazuju se u rubriciporeza na kapital (D.91);

(b)	povremene ili izvanredne namete na kapital ili bogatstvo,koji se prikazuju u rubrici poreza na kapital (D.91);

(c)	poreze na zemljište, zgrade ili ostalu aktivu koja je uvlasništvu ili koju su zakupila poduzeća koja ih koriste zaproizvodnju, a koji se tretiraju kao ostali porezi naproizvodnju (D.29);

(d)

plaćanja kućanstava za dozvole osim dozvola za uporabuvozila, plovila ili letjelica, ili dozvola za lov, odstrelili ribolov: vozačke ili pilotske dozvole, televizijske iliradio pretplate, dozvole za oružje, ulaznice za muzeje iličlanstvo u knjižnicama, naknade za odlaganje otpada itd.,koja se u većini slučajeva tretiraju kao kupovina uslugakoje pruža država  (46).

4.81.   Ukupna vrijednost poreza koji se moraju bilježiti uključuje kamatezaračunate na zaostatke dospjelih poreza i bilo kakve novčane kazne kojenameću porezne vlasti, ako nije moguće da se takve kamate i kaznebilježe zasebno; također uključuje i bilo kakve pristojbe koje mogu bitinametnute u vezi s povratom i razrezivanjem nepodmirenih poreza. Prematome, ona se smanjuje za iznos poreznih odbitaka koje odobrava država naosnovu ekonomske politike te za bilo kakav povrat poreza koji jerezultat preplaćivanja.

4.82.   Bilježenje tekućih poreza na dohotke, bogatstvo itd.: tekući porezi nadohodak, bogatstvo itd., bilježe se u vrijeme kada se realiziraju oneaktivnosti, transakcije ili drugi događaji koji stvaraju obvezuplaćanja.

Međutim, neke ekonomske aktivnosti, transakcije ili događaji, koji biprema poreznom zakonodavstvu morali jedinicama kojih se to tičenametnuti obvezu plaćanja poreza, trajno izmiču pažnji poreznih vlasti.Bilo bi nerealno pretpostaviti da takve aktivnosti, transakcije ilidogađaji dovode do uvećanja financijske aktive ili pasive u oblikudugovanja ili tražbina. Iz ovog se razloga iznosi koji se bilježe usustavu određuju po iznosima dospjelima za plaćanje, samo kada suustanovljeni razrezivanjem poreza, poreznim prijavama ili drugiminstrumentima koji stvaraju jasne obveze plaćanja na strani poreznihobveznika. Sustav ne imputira porezni manjak, a koji nije ustanovljenodređivanjem poreza.

Porezi koji su ustanovljeni putem poreznog obračuna, ali koji se nikad neprikupe (na primjer, zbog stečaja) tretiraju se kao da su prikupljeni;postoje dvije mogućnosti:

(a)	loš dug koji je otpisala država koja priznaje da njenatražbina više ne može biti naplaćena; ovaj otpis bilježi naračune ostalih promjena u obujmu sredstava države i dužnikakoji ne plaća obveze;

(b)	otpust duga uzajamnim sporazumom između države i dužnika.Ovaj otpust se tretira kao kapitalni transfer od državedužniku na kapitalnom računu, uz istodobno gašenjepotraživanja na financijskom računu.

U nekim slučajevima, obveza plaćanja poreza na dohodak može bitiustanovljena tek u nekom kasnijem računovodstvenom razdoblju, a ne uonom u kojemu je dohodak obračunat. Stoga je potrebna određenafleksibilnost glede vremena kada se takvi porezi bilježe. Porezi nadohodak koji se izvorno odbijaju, kao što su PKZ (plativo kad jezarađeno) porezi i redovne pretplate poreza na dohodak, mogu sebilježiti u razdobljima u kojima su takvi porezi plaćeni, a sve finalneporezne obveze na dohodak može se bilježiti u razdoblju u kojem jeobveza ustanovljena.

U sustavu računa, tekući se porezi na dohodak, bogatstvo itd.,bilježe:

(a)	među uporabe na računu sekundarne raspodjele dohotkasektora u koje su klasificirani porezni obveznici;

(b)	među izvore na računu sekundarne raspodjele dohotkadržave;

(c)	među uporabe i izvore na vanjskom računu primarnih dohodakai tekućih transfera.

SOCIJALNI DOPRINOSI I NAKNADE (D.6)

4.83.   

Definicija

:

Socijalne naknade su transferi kućanstvima u novcu ilinaturi, namijenjeni za smanjenje njihovog financijskogopterećenja koje je povezano s nizom rizika ili potreba, a kojedržavne jedinice i NUSK daje putem kolektivno ustrojenihprograma, ili izvan tih programa; oni uključuju plaćanja državeproizvođačima na pojedinačnu korist kućanstava, koja seisplaćuju u okviru socijalnih rizika ili potreba.

4.84.   Popis rizika ili potreba koji mogu biti osnova za socijalne naknade, premadogovoru je određen kako slijedi:

(a)

bolest;

(b)	invalidnost, onesposobljenost;

(c)	nesreća na radu ili profesionalno oboljenje;

(d)

starost;

(e)	nadživjele osobe;

(f)	porodiljna naknada;

(g)	obiteljska naknada;

(h)	poticanje zapošljavanja;

(i)	nezaposlenost;

(j)	stanovanje  (47);

(k)	obrazovanje;

(l)	opća potrebitost.

4.85.   Socijalne naknade uključuju:

(a)	tekuće i jednokratne transfere iz programa koji prikupljajudoprinose, pokrivaju cijelu zajednicu ili velike dijelovezajednice te koje su uvele i koje nadziru jedinice javne uprave(programi socijalne sigurnosti);

(b)

tekuće i jednokratne transfere iz programa koje su ustrojilapoduzeća u korist njihovih zaposlenika, bivših zaposlenika iliuzdržavanika (privatno financirani programi i programi bezizdvajanja poduzeća). Doprinose mogu uplaćivati zaposlenici iliposlodavci; također ih mogu uplaćivati i samozaposleneosobe;

(c)	tekuće transfere koje su obavile državne jedinice i NUSK kojine ovise o prethodnim plaćanjima doprinosa (pomoć).

4.86.   Socijalne naknade isključuju:

(a)	potraživanja od osiguranja temeljena na policama osiguranjazaključenim isključivo na vlastitu inicijativu osiguranika,neovisno o njegovom poslodavcu ili državi;

(b)	potraživanja od osiguranja temeljena na policama osiguranjazaključenim s isključivom svrhom dobivanja diskonta, čak i akote police proizlaze iz kolektivnog ugovora.

4.87.   Da bi se pojedinačna polica tretirala kao dio programa socijalnog osiguranja,događaji ili okolnosti protiv kojih su sudionici osigurani moraju odgovaratirizicima ili potrebama navedenim u gornjem stavku 4.84., a uz to mora bitizadovoljen jedan ili više sljedećih uvjeta:

(a)	sudjelovanje u programu je obvezatno, bilo na temelju zakona zaodređenu kategoriju radnika, bez obzira radi li se ozaposlenicima, samozaposlenima ili nezaposlenima, bilo natemelju uvjeta zaposlenja zaposlenika, ili grupazaposlenika;

(b)	program je kolektivni program koji se vodi u ime određene gruperadnika, bilo da su to zaposlenici, samozaposleni ilinezaposleni, a sudjelovanje je ograničeno na članove tegrupe;

(c)	poslodavac plaća doprinos (stvarni ili imputirani) u program uime zaposlenika, bez obzira na to plaća li zaposlenik takođerkakav doprinos.

4.88.   Programi socijalnog osiguranja su programi u kojima su radnici obvezni ili ihnjihovi poslodavci ili država potiču da zaključe osiguranje protiv određenihdogađaja ili okolnosti koji mogu nepovoljno utjecati na njihovu dobrobit ilina dobrobit njihovih uzdržavanika.

Programi socijalnog osiguranja se mogu klasificirati prema sljedećimvrstama:

(a)	programi socijalne sigurnosti koji pokrivaju cijelu zajednicuili velike dijelove zajednice, koje uvode, kontroliraju ifinanciraju državne jedinice;

(b)

privatno financirani programi, a koji se sastoje od: 1. programa u kojima se socijalni doprinosiplaćaju trećim stranama (osiguravajućim društvima,samostalnim mirovinskim fondovima); 2. programa u kojima poslodavci održavaju posebnepričuve koje su odvojene od ostalih pričuva, čak iako takvi programi ne čine zasebne institucionalnejedinice u odnosu na poslodavca. Oni se navode kaonesamostalni mirovinski fondovi. Pričuve setretiraju kao aktiva koja pripada korisnicima, ane poslodavcima;

(c)	programi za koje nisu osigurana sredstva i gdje poslodavciplaćaju socijalne naknade svojim zaposlenicima, bivšimzaposlenicima ili uzdržavanicima iz svojih vlastitih sredstava,bez stvaranja posebnih pričuva u tu svrhu.

4.89.   Programi socijalnog osiguranja koje su ustrojile državne jedinice za svojezaposlenike razvrstavaju se pod privatno financirane programe ili programebez izdvajanja, ne pod programe socijalne sigurnosti.

4.90.   Socijalni doprinosi se mogu podijeliti na stvarne doprinose plative natemelju prve dvije kategorije programa spomenutih u gornjem stavku 4.88. iimputirane doprinose koji pripadaju programima bez izdvajanja.

4.91.   Socijalni doprinosi se mogu podijeliti na one koji su propisani zakonom i onekoji to nisu.

SOCIJALNI DOPRINOSI (D.61)

Stvarni socijalni doprinosi (D.611)

4.92.   Stvarni socijalni doprinosi uključuju:

(a)

stvarne socijalne doprinose poslodavaca (D.6111). Oniodgovaraju tijeku D.121. Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca su oni doprinosikoje plaćaju poslodavci fondovima socijalnog osiguranja,osiguravajućim društvima ili samostalnim kao inesamostalnim mirovinskim fondovima koji upravljajuplanovima socijalnog osiguranja, kako bi osiguralisocijalne naknade za svoje zaposlenike. Kako se stvarni socijalni doprinosi poslodavaca plaćaju ukorist njihovih zaposlenika, njihova vrijednost sebilježi kao jedan od sastavnih dijelova naknadazaposlenicima zajedno s nadnicama i plaćama u novcu i unaturi. Ti socijalni doprinosi se bilježe kao da su ihplatili zaposlenici kao tekuće transfere u fondovesocijalnog osiguranja, osiguravajuća društva ilisamostalne i nesamostalne mirovinske fondove;

(b)

socijalne doprinose zaposlenika (D.6112). Ove socijalne doprinose plaćaju zaposlenici programimasocijalnog osiguranja, privatno financiranim programimaili programima bez izdvajanja. Socijalni doprinosizaposlenika se sastoje od stvarnih doprinosa koji seplaćaju, plus, u slučaju programa koji su privatnofinancirani, doprinosnih obveza za doprinosni dodatakizvan vlasničkog dohotka, koji se pripisuje vlasnicimapolica osiguranja, kojeg dobiju oni zaposlenici kojisudjeluju u programima minus naknade za usluge. Svenaknade za usluge se tretiraju kao da terete doprinosezaposlenika, a ne poslodavaca;

(c)

socijalne doprinose samozaposlenih i nezaposlenih osoba(D.6113). Ove socijalne doprinose plaćaju u svoju korist osobe kojenisu zaposlenici, to jest samozaposlene osobe(poslodavci ili oni koji rade za vlastiti račun), ilinezaposlene osobe. Oni također uključuju i vrijednostdodatnih doprinosa koji se plaćaju iz vlasničkog dohotkapripisanog imateljima police osiguranja, a koje primajusudionici i bilježe se kao otplaćivanje osiguravajućemdruštvu, uz njihove ostale doprinose.

4.93.   Plaćanja stvarnih socijalnih doprinosa mogu biti obvezatna na temeljuzakona ili propisa, ili se mogu plaćati kao rezultat kolektivnihugovora u određenoj djelatnosti ili ugovora između poslodavca izaposlenika u određenom poduzeću, ili zbog toga što su navedeni usamom u ugovoru o radu. U nekim slučajevima, doprinosi mogu bitidobrovoljni.

Ovdje navedeni dobrovoljni doprinosi pokrivaju:

(a)	socijalne doprinose koje u fond socijalne sigurnostiplaćaju ili nastavljaju plaćati osobe koje nisu zakonskiobvezne (dalje) plaćati doprinose;

(b)	socijalne doprinose plaćene osiguravajućim društvima(ili društvima za uzajamnu pomoć i mirovinskim fondovimaklasificiranim u isti sektor) kao dio dodatnihosiguravajućih programa koje su ustrojila poduzeća ukorist svojih zaposlenika, a kojima se potonjipridružuju dobrovoljno;

(c)	doprinose društvima za uzajamnu pomoć, otvorenima začlanstvo zaposlenicima ili samozaposlenimradnicima.

4.94.   Kako bi razlikovali socijalne doprinose koji su obvezatni i one kojito nisu, uvedena je dodatna razina klasifikacije:

(a)	obvezatni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca(D.61111);

(b)	dobrovoljni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca(D.61112);

(c)	obvezatni socijalni doprinosi zaposlenika(D.61121);

(d)	dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika(D.61122);

(e)	obvezatni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba (D.61131);

(f)	dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba (D.61132).

4.95.   Stvarni socijalni doprinosi u fondove socijalne sigurnosti ili drugedržavne agencije bilježe se bruto kao transakcije raspodjele.

S druge strane, socijalni doprinosi plaćeni osiguravajućim društvimau okviru privatno financiranih programa, osiguravajućim društvimakao i društvima za uzajamnu pomoć i samostalnim mirovinskimfondovima uključenima u isti sektor, bilježe se neto, tj. nakonodbijanja dijela doprinosa koji predstavlja vrijednost uslugeosiguranja pružene (rezidentnim i nerezidentnim) kućanstvima. Premaprihvaćenim dogovorima, ovaj dio doprinosa ustvari predstavljaplaćanje za tržišnu uslugu koja čini dio finalne potrošnjekućanstava ili, u slučaju doprinosa koje plaćaju nerezidentnakućanstva, dio izvoza usluga.

U slučaju nesamostalnih privatno financiranih programa za socijalnoosiguranje, gdje poslodavci održavaju vlastite odvojene pričuve,naknada za usluge se ne odbija od doprinosa koje plaćajuzaposlenici. Kako takvi programi ne čine institucionalne jediniceodvojene od poslodavca, troškovi rukovođenja i upravljanjasredstvima su uključeni u opće proizvodne troškove poslodavaca.

4.96.   Vrijeme bilježenja: stvarni socijalni doprinosi poslodavaca (D.6111)i socijalni doprinosi zaposlenika (D.6112) bilježe se u vrijeme kadase obavlja posao koji dovodi do obveze plaćanja doprinosa. Socijalnidoprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba (D.6113) bilježe sekada nastaju obveze plaćanja.

4.97.   U sustavu računa stvarni socijalni doprinosi se bilježe:

(a)	među uporabe na računu sekundarne raspodjele dohotkakućanstava;

(b)	među uporabe na vanjskom računu primarnih dohodaka itekućih prijenosa (u slučaju nerezidentnihkućanstava);

(c)	među izvore na računu sekundarne raspodjele dohotkarezidentnih osiguravatelja ili poslodavaca;

(d)	među izvore na vanjskom računu primarnih dohodaka itekućih prijenosa (u slučaju nerezidentnihosiguravatelja ili poslodavaca).

Imputirani socijalni doprinosi (D.612)

4.98.   Imputirani socijalni doprinosi (D.612) predstavljaju protuvrijednostsocijalnim naknadama (umanjenim za moguće socijalne doprinosezaposlenika) koje poslodavci plaćaju izravno (tj. nepovezano sastvarnim doprinosima poslodavaca) njihovim zaposlenicima ili bivšimzaposlenicima i ostalim osobama koje ispunjavaju uvjete. Oniodgovaraju tijeku D.122. Njihova vrijednost bi se, u načelu, trebalatemeljiti na aktuarskim obračunima.

4.99.   Potrebno je uvesti imputirane socijalne doprinose da bi socijalnenaknade koje izravno raspodjeljuju poslodavci bile uključene uračune u rubrici socijalne naknade te da bi troškovi tih naknada (zadio koji nije pokriven stvarnim doprinosima zaposlenika) biliuključeni u naknadu zaposlenicima koju plaća poslodavac.

Kada poslodavci osiguravaju socijalne naknade svojim zaposlenicima,bivšim zaposlenicima ili osobama koje o njima ovise izravno izsvojih vlastitih izvora bez sudjelovanja fonda socijalne sigurnosti,osiguravajućeg društva ili neovisnog mirovinskog fonda te bezstvaranja posebnih ili odvojenih pričuva u tu svrhu, može sesmatrati da su korisnici zaštićeni u odnosu na razne posebne potrebeili okolnosti, čak i ako nisu izvršena plaćanja koja bi ihpokrila.

Stoga se za zaposlenike mora imputirati naknada u vrijednostijednakoj iznosu socijalnih doprinosa koji bi bili potrebni daosiguraju de facto prava na socijalne naknadekoje akumuliraju. Ti iznosi ne ovise samo o razinama naknada koje setrenutačno plaćaju, nego također i o načinima na koje bi se obvezeposlodavaca na temelju takvih programa mogle razviti u budućnostikao rezultat čimbenika kao što su očekivane promjene u broju, dobnojstrukturi i očekivanom trajanju života njihovih sadašnjih i bivšihzaposlenika. Tako se vrijednosti koje bi trebale biti imputirane zadoprinose moraju, u načelu, temeljiti na istoj vrsti aktuarskihobračuna koja određuju razine premija koje naplaćuju osiguravajućadruštva. Kada se kao rezultat političkih događaja ili gospodarskihpromjena omjer između broja trenutačno zaposlenih i brojaumirovljenih osoba znatno promijeni i postane neuobičajen, trebaprocijeniti vrijednost imputiranih doprinosa za trenutnezaposlenike, koja će biti drugačija od stvarne vrijednostiisplaćenih mirovina. U tu se svrhu može koristiti razuman postotaknadnica i plaća plaćenih trenutnim zaposlenicima.

Međutim, u praksi može biti teško odlučiti koliki trebaju bitiimputirani doprinosi. Poduzeće može samo izraditi procjene, možda naosnovu doprinosa plaćenih u slično financirane programe radiizračunavanja njegovih obveza u budućnosti. U protivnom, jedinapraktična alternativa može biti uporaba socijalnih naknada bezizdvajanja poduzeća, tijekom istog računovodstvenog razdoblja (nakonodbijanja stvarnih doprinosa koje su uplatili sami zaposlenici), kaoprocjena imputirane naknade koja bi bila potrebna za pokrićeimputiranih doprinosa. Dok je očito da postoje mnogi razlozi radikojih vrijednost imputiranih doprinosa koji bi bili potrebni možeodstupati od socijalnih naknada bez izdvajanja koje su stvarnoplaćene u istom razdoblju, kao što su promijenjeni sastav i dobnastruktura radne snage poduzeća, stvarno plaćene naknade u tekućemrazdoblju (umanjene za socijalne doprinose zaposlenika) mogu ipakosigurati zadovoljavajuće procjene doprinosa i povezane imputiranenaknade.

4.100.   Na računu stvaranja dohotka bilježi se kao da poslodavci plaćajusvojim trenutnim zaposlenicima, kao sastavni dio njihove naknade,iznos opisan kao imputirani socijalni doprinosi jednake vrijednostikao i procijenjeni socijalni doprinosi koji bi bili potrebni daosiguraju sredstva za socijalne naknade bez izdvajanja, a na kojeoni stječu pravo. Na računu sekundarne raspodjele dohotka, zazaposlenike se bilježi kao da vraćaju svojim poslodavcima isti iznosimputiranih socijalnih doprinosa (tj. tekući transferi), kao da ihplaćaju u odvojeni program socijalnog osiguranja.

4.101.   Vrijeme bilježenja: imputirani socijalni doprinosi koji predstavljajuprotustavku obveznim izravnim socijalnim naknadama bilježe se uvrijeme kada nastaje obveza plaćanja naknada.

Imputirani socijalni doprinosi koji predstavljaju protustavkudobrovoljnim izravnim socijalnim naknadama bilježe se u vrijemeplaćanja naknade.

4.102.   U sustavu računa, imputirani socijalni doprinosi se bilježe:

(a)	među uporabama na računu sekundarne raspodjele dohotkakućanstava i na vanjskom računu primarnih dohodaka itekućih transfera;

(b)	među izvorima na računu sekundarne raspodjele dohotkasektora kojima poslodavci pripadaju te na vanjskomračunu primarnih dohodaka i tekućih transfera.

SOCIJALNE NAKNADE OSIM SOCIJALNIH TRANSFERA U NATURI (D.62)

4.103.   Rubrika D.62 se sastoji od četiri podrubrike:

Socijalne naknade u novcu (D.621)

Njih kućanstvima plaćaju fondovi socijalne sigurnosti (isključujućirefundiranje, vidjeti D.6311). Ove naknade se osiguravaju na temeljuprograma socijalne sigurnosti.

Socijalne naknade iz privatno financiranih programa(D.622)

Njih (u novcu ili u naturi) kućanstvima isplaćuju osiguravajućadruštva ili druge institucionalne jedinice koje upravljaju privatnofinanciranim programima socijalnog osiguranja.

Socijalne naknade zaposlenicima bez izdvajanja (D.623)

Njih (u novcu ili u naturi) zaposlenicima, uzdržavanicima ilinadživjelim članovima obitelji isplaćuju poslodavci koji upravljajuprogramima socijalnog osiguranja bez izdvajanja. One običnouključuju:

(a)	neprekinute isplate redovnih ili sniženih nadnicatijekom razdoblja izostanka s posla radi bolesti,nesreće, porodiljnog dopusta itd.;

(b)	plaćanje obiteljskih, obrazovnih i drugih naknada uvezi s uzdržavanicima;

(c)	plaćanje starosne mirovine ili mirovine nadživjelimčlanovima obitelji bivših zaposlenika te plaćanjeotpremnina radnicima i nadživjelim članovima njihovihobitelji u slučaju viška radne snage, nesposobnosti zarad, smrti uslijed nesreće itd. (ako je to određenokolektivnim ugovorom);

(d)	opće medicinske usluge koje nisu povezane sazaposlenikovim poslom;

(e)	domove za oporavak i domove umirovljenika.

Socijalne naknade zaposlenika bez izdvajanja, koje plaćaju poslodavcisvojim bivšim zaposlenicima ili drugim osobama koje ispunjavajuuvjete, moraju se bilježiti uključujući poslodavčeve stvarnesocijalne doprinose, tj. plaćanja poslodavaca osiguravateljima ukorist osoba kojih se to tiče.

Naknade socijalne pomoći u novcu (D.624)

Isplaćuju ih državne jedinice ili NUSK kućanstvima, kako bi sezadovoljile iste potrebe kao kod naknada socijalnog osiguranja, alise ne plaćaju na temelju programa socijalnog osiguranja kojiobuhvaća socijalne doprinose i naknade socijalnog osiguranja. Takvenaknade ne uključuju tekuće transfere koji se isplaćuju kao odgovorna događaje ili okolnosti koji obično nisu pokriveni programimasocijalnog osiguranja (tj. transfere radi prirodne katastrofe, kojise bilježe pod ostale tekuće transfere ili ostale kapitalnetransfere).

SOCIJALNI TRANSFERI U NATURI (D.63)

4.104.   

Definicija

:

Socijalni transferi u naturi (D.63) se sastoje odpojedinačnih roba i usluga koje pojedinačnim kućanstvima kaotransfere u naturi pružaju državne jedinice i NUSK, bilo dasu kupljeni na tržištu ili da su ih kao netržišni outputproizvele državne jedinice ili NPUSK -ovi. Oni se mogufinancirati iz poreza, ostalog državnog dohotka ilidoprinosa za socijalnu sigurnost, ili iz donacija i dohotkaod imovine u slučaju NUSK-a.

Iako neke netržišne usluge koje pruža NUSK imaju neke od karakteristikakolektivnih usluga, sve netržišne usluge koje proizvodi NUSK se zbogjednostavnosti i prema dogovoru tretiraju kao individualne po prirodi.Usluge koje se pružaju kućanstvima besplatno ili po ekonomskibeznačajnim cijenama, opisuju se kao individualne usluge kako bi serazlikovale od zajedničkih usluga koje se pružaju zajednici kao cjeliniili velikim dijelovima zajednice. Individualne usluge se uglavnomsastoje od obrazovnih i zdravstvenih usluga, iako se često pružaju idruge vrste usluga kao što su usluge stanovanja, usluge iz kulture irekreacije.

Rubrika socijalnih prijenosa u naravi (D.63) uključuje socijalne naknadeu naravi i prijenose pojedinačnih netržišnih roba ili usluga.

Socijalne naknade u naturi (D.631)

4.105.   Socijalne naknade u naturi su socijalni transferi u naturinamijenjeni smanjenju financijskog opterećenja kućanstava kojeproizlazi iz socijalnih rizika ili potreba (vidjeti stavak4.84.). One se mogu podijeliti na one kod kojih kućanstva kojaih koriste zapravo kupuju dobra i usluge sami, a onda im se torefundira i one kod kojih se dotične usluge pružaju izravnokorisnicima. U drugom slučaju, jedinice države ili NPUSK-oviproizvode ili kupuju, u potpunosti ili djelomično, robe i uslugekoje njihovi proizvođači izravno pružaju korisnicima.

Naknade socijalne sigurnosti, refundacije (D.6311)

To su naknade koje se sastoje od refundacija od strane fondovasocijalne sigurnosti za odobrene izdatke kućanstava za posebnerobe i usluge.

Kada kućanstvo kupi robu ili uslugu koje mu poslije, dijelom iliu cijelosti, refundira fond socijalne sigurnosti, može sesmatrati da djeluje u ime fonda socijalne sigurnosti. U praksi,kućanstvo daje kratkoročni kredit fondu socijalne sigurnostikoji je otplaćen čim kućanstva dobiju povrat.

Iznos refundiranog izdatka se bilježi kao da ga snosi izravnofond socijalne sigurnosti u vrijeme kada kućanstvo obavikupovinu, dok je jedini izdatak koji se bilježi za kućanstvorazlika, ako ona postoji, između plaćene kupovne cijene irefundiranog iznosa. Stoga se iznos izdatka koji refundirajufondovi socijalne sigurnosti kućanstvima ne tretira kao tekućitransfer u novcu.

Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi (D.6312)

One se sastoje od socijalnih transfera u naturi, izuzevrefundacija, koje fondovi socijalne sigurnosti izvršavaju premakućanstvima. Većina ostalih naknada socijalne sigurnosti unaturi vjerojatno će se sastojati od medicinskih ili zubarskihtretmana, operacija, bolničkog smještaja, naočala ili kontaktnihleća, medicinskih pomagala ili opreme i sličnih roba ili uslugau okviru socijalnih rizika ili potreba. Ovu uslugu pružajuizravno korisnicima, bez refundiranja, tržišni ili netržišniproizvođači te se vrednuje u skladu s tim. Moraju se odbiti bilokakva plaćanja samih kućanstava.

Naknade socijalne pomoći u naturi (D.6313)

Sastoje se od transfera u naturi koje kućanstvima izvršavajudržavne jedinice ili NUSK po prirodi sličnih naknadama socijalnesigurnosti u naturi, ali se ne pružaju u okviru programasocijalnog osiguranja. Tu su uključeni, ako nisu pokriveniprogramom socijalnog osiguranja, socijalno stanovanje, naknadaza stanovanje, dječji vrtić, stručno osposobljavanje, sniženjecijena prijevoza (pod uvjetom da postoji posebna svrha) i sličnerobe i usluge u okviru socijalnih rizika ili potreba. Moraju seodbiti bilo kakva plaćanja samih kućanstava.

Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga (D.632)

4.106.   

Definicija

:

Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga(D.632) sastoje se od roba ili usluga koje pojedinačnimkućanstvima, besplatno ili po ekonomski beznačajnimcijenama, pružaju netržišni proizvođači ili državnejedinice ili NPUSK-ovi. Oni odgovaraju izdacimapojedinačne potrošnje NUSK-a i države (vidjeti stavak3.85.), minus socijalne naknade u naturi (D.631) danekućanstvima na temelju mehanizama socijalne sigurnostiili socijalne pomoći.

4.107.   Vrijeme bilježenja socijalnih naknada:

(a)	u novcu, bilježe se kada su ustanovljeni zahtjevi zanaknadama;

(b)	u naturi, bilježe se u vrijeme kada se usluge pružajuili u vrijeme kada se dogode promjene vlasništva nadrobom koju netržišni proizvođači izravno pružajukućanstvima.

4.108.   U sustavu računa, socijalne naknade osim socijalnih transfera unaturi (D.62) bilježe se:

(a)	među uporabama na računu sekundarne raspodjele dohotkasektora koji daju naknade;

(b)	među uporabama na vanjskom računu primarnog dohotka itekućih transfera (u slučaju naknada izinozemstva);

(c)	među izvorima na računu sekundarne raspodjele dohotkakućanstva;

(d)	među izvorima na vanjskom računu za primarne dohotke itekuće transfere (u slučaju naknada dodijeljenihnerezidentnim kućanstvima).

Socijalni transferi u naturi (D.63) se bilježe:

(a)	među uporabama na računu preraspodjele dohotka u naturionih sektora koji dodjeljuju naknade;

(b)	među izvorima na računu preraspodjele dohotka u naturikućanstva.

Potrošnja prenesenih roba i usluga se bilježi na računu uporabaprilagođenog raspoloživog dohotka.

Prema dogovoru, ne postoje socijalni transferi u naturi s inozemstvom(oni se knjiže u D.62. kao socijalne naknade osim socijalnihtransfera u naturi).

OSTALI TEKUĆI TRANSFERI (D.7)

NETO PREMIJE NEŽIVOTNOG OSIGURANJA (D.71)

4.109.   

Definicija

:

Neto premije neživotnog osiguranja (D.71) su premijeplative po policama koje zaključuju institucionalnejedinice. Police koje zaključuju kućanstva su police kojeoni zaključuju na vlastitu inicijativu i u svoju vlastitukorist, neovisno od svojih poslodavaca ili države i izvanbilo kakvog programa socijalnog osiguranja  (48). Neto premije neživotnog osiguranja sastoje se odstvarnih premija koje plaćaju osiguranici da bi dobiliosiguravateljno pokriće tijekom računovodstvenog razdoblja(zarađene premije) i od premijskih dodataka koji se plaćajuizvan vlasničkog dohotka i koji se pripisuju osiguranicimanakon odbitka troškova usluga osiguravajućih društava skojima se ugovara osiguranje.

Neto premije neživotnog osiguranja su iznosi koji služe za pružanjepokrića za razne događaje ili nezgode čija je posljedica oštećenje robeili imovine, ili tjelesna ozljeda kao posljedica prirodnih pojava ililjudskih radnji (požari, poplave, udari, sudari, potonuća, krađa,nasilje, nesretni slučajevi, bolest itd.), ili za financijske šteteprouzročene događajima kao što su bolest, nezaposlenost, nezgode islično.

4.110.   Vrijeme bilježenja: neto premije neživotnog osiguranja bilježe se kada suzarađene.

Premije osiguranja od kojih se odbiju troškovi usluga su onaj dio ukupnihplaćenih premija u tekućem ili u prethodnim razdobljima koji služi zapokriće rizika koji mogu nastupiti u tekućem razdoblju.

Premije zarađene u tekućem razdoblju moraju se razlikovati od premijakoje dospijevaju na naplatu u tekućem razdoblju, a koje služe za pokrićerizika u budućim razdobljima, kao i u tekućem razdoblju.

4.111.   U sustavu računa, neto premije neživotnog osiguranja bilježe se:

(a)	među uporabe u računu sekundarne raspodjele dohotkarezidentnih osiguranika;

(b)	među uporabe na vanjskom računu za primarne dohotke itekuće transfere (u slučaju nerezidentnihosiguranika);

(c)	među izvorima u računu sekundarne raspodjele dohotkarezidentnih osiguravajućih društava;

(d)	među izvorima na vanjskom računu za primarne dohotke itekuće transfere (u slučaju nerezidentnih osiguravajućihdruštava).

POTRAŽIVANJA OD NEŽIVOTNOG OSIGURANJA (D.72)

4.112.   

Definicija

:

Potraživanja od neživotnog osiguranja (D.72)predstavljaju potraživanja koja dospijevaju po ugovorima oneživotnom osiguranju  (49); to jest, iznosi koje su osiguravajuća društvaobvezna platiti kao naknadu za pretrpljene ozljede osoba ilioštećenja imovine (uključujući trajna kapitalnadobra).

4.113.   Potraživanja od neživotnog osiguranja ne uključuju plaćanja koja susocijalne naknade.

4.114.   Budući da se troškovi usluga kod neživotnog osiguranja izračunavaju takoda se dospjela potraživanja odbiju od zbroja zarađenih premija idodataka na premiju, iz toga proizlazi da ukupno dospjela potraživanjamoraju biti jednaka neto premijama neživotnog osiguranja osiguravajućegdruštva tijekom istog računovodstvenog razdoblja. Ovo ističe činjenicuda je osnovna funkcija neživotnog osiguranja preraspodjela izvora.

Namirenje potraživanja od neživotnog osiguranja tretira se kao transferoštećeniku. Takve se isplate uvijek tretiraju kao tekući transferi, čaki kada se radi o velikim iznosima kao posljedice slučajnog uništenjatrajne materijalne imovine ili teške tjelesne ozljede neke osobe. Iznosikoje dobiju oštećenici obično nisu namijenjeni ni za kakvu posebnusvrhu, a roba ili imovina koja je oštećena ili uništena ne mora nužnobiti popravljena ili zamijenjena.

Neke su potraživanja posljedica šteta ili ozljeda koje osiguranici nanesudrugim osobama ili imovini trećih strana. U tim slučajevima valjanapotraživanja bilježe se kao izravno plativa od strane osiguravajućegdruštva prema oštećenicima, a ne kao neizravna isplata prekougovaratelja osiguranja.

4.115.   Vrijeme bilježenja: potraživanja od neživotnog osiguranja bilježe se utrenutku nastanka nesretnog slučaja ili drugog događaja za koji jesklopljeno osiguranje.

4.116.   U sustavu računa, ona se bilježe:

(a)	među uporabe u računu sekundarne raspodjele dohotkarezidentnih osiguravajućih društava;

(b)	među uporabe na vanjskom računu za primarne dohotke itekuće transfere (u slučaju nerezidentnih osiguravajućihdruštava);

(c)	među izvorima u računu sekundarne raspodjele dohotkakorisnikovog sektora;

(d)	među izvorima na vanjskom računu za primarne dohotke itekuće transfere (u slučaju nerezidentnih korisnika);

TEKUĆI TRANSFERI UNUTAR UKUPNE DRŽAVE (D.73)

4.117.   

Definicija

:

Tekući transferi unutar ukupne države (D.73)uključuju transfere između različitih podsektora države(središnja država, savezna država, lokalna država, fondovisocijalne sigurnosti) isključujući poreze, subvencije,investicijske potpore i druge transferekapitala.

4.118.   Tekući transferi unutar ukupne države ne uključuju transakcije u imedruge jedinice; oni se bilježe samo jedanput u računima i to usredstvima korisničke jedinice u čije se ime obavlja transakcija. Do ovesituacije posebno dolazi kada državna agencija (npr. tijelo središnjedržave) naplaćuje poreze koji se automatski prenose, u cijelosti ilidjelomično, drugoj državnoj agenciji (npr. lokalnoj vlasti). U tomslučaju, porezni primici namijenjeni toj drugoj državnoj agencijiiskazuju se kao da ih je ta agencija izravno naplatila, a ne kao tekućitransfer unutar države. Ovo se rješenje primjenjuje još više u slučajuporeza namijenjenih drugoj državnoj agenciji koji poprimaju oblikdodatnih stopa koje se obračunavaju na poreze koje ubire središnjadržava. Zakašnjenja pri doznačivanju poreza od jedne do druge državnejedinice knjiže se u financijskom računu u stavci „drugi računipotraživanja/obveza”.

S druge strane, transferi poreznih primitaka, koji su sastavni dioukupnih transfera središnje države drugoj državnoj agenciji, uključenisu u tekuće transfere unutar ukupne države. Ti transferi ne odgovarajunijednoj posebnoj kategoriji poreza i ne obavljaju se automatski, negouglavnom preko određenih fondova (fondovi jedinica lokalne i regionalnesamouprave i fondovi lokalne vlasti) u skladu s udjelom u raspodjelikoje je utvrdila središnja država.

4.119.   Vrijeme bilježenja: Tekući transferi unutar ukupne države bilježe se utrenutku izvršenja transfera koje propisuju važeći propisi.

4.120.   U sustavu računa, tekući transferi unutar ukupne države bilježe se međuuporabe i izvore u računu sekundarne raspodjele dohotka podsektoradržave  (50).

TEKUĆA MEĐUNARODNA SURADNJA (D.74)

4.121.   

Definicija

:

Tekuća međunarodna suradnja (D.74) uključuje svetransfere u novcu ili u naturi između države i država ilimeđunarodnih organizacija  (51) u inozemstvu, osim investicijskih potpora i ostalihkapitalnih transfera.

4.122.   Rubrika D.74 obuhvaća:

(a)	neporezne doprinose države institucijama Europske unije,osim četvrtog vlastitog izvora koji se temelji na brutonacionalnom proizvodu  (52);

(b)	doprinose države međunarodnim organizacijama (bez porezakoji su države članice obvezne platiti nadnacionalnimorganizacijama);

(c)	sve tekuće transfere koje država prima od institucija iliorganizacija iz točaka (a) i (b)  (53);

(d)

tekuće transfere među državama, bilo u novcu, npr. plaćanjanamijenjena financiranju proračunskih deficita stranihdržava ili prekomorskih područja, ili u naturi (npr.protustavka darovima u hrani, vojnoj opremi, pomoći uizvanrednim slučajevima nakon prirodnih katastrofa u oblikuhrane, odjeće, lijekova itd.);

(e)	nadnice i plaće koje isplaćuje država, institucija Europskeunije ili međunarodna organizacija, savjetnicima ilistručnjacima za tehničku pomoć koji se stavljaju naraspolaganje zemljama u razvoju.

Tekuća međunarodna suradnja uključuje transfere između države imeđunarodnih organizacija koje se nalaze u državi, budući da semeđunarodne organizacije ne tretiraju kao rezidentne institucionalnejedinice država u kojima se nalaze.

4.123.   Vrijeme bilježenja: trenutak izvršenja transfera koji propisuju važećipropisi (obvezni transferi) ili trenutak kada je transfer izvršen(dobrovoljni transferi).

4.124.   U sustavu računa, tekuća međunarodna suradnja bilježi se:

(a)	među uporabe i izvore u računu sekundarne raspodjeledohotka sektora države;

(b)	među uporabe i izvore na vanjskom računu za primarnedohotke i tekuće transfere.

RAZNI TEKUĆI TRANSFERI (D.75)

Tekući transferi neprofitnim ustanovama koje služe kućanstvima(NUSK)

4.125.   Tekući transferi neprofitnim ustanovama koje služe kućanstvimauključuju sve dobrovoljne doprinose (osim ostavština), članarine ifinancijsku pomoć koju neprofitne ustanove koje služe kućanstvimadobivaju od kućanstava (uključujući nerezidentna kućanstva) i, umanjoj mjeri, od drugih jedinica.

4.126.   Uključeno je sljedeće:

(a)	redovite članarine koje kućanstva plaćaju sindikatima ipolitičkim, sportskim, kulturnim, vjerskim i sličnimorganizacijama koje su razvrstane u sektor neprofitnihustanova koje služe kućanstvima;

(b)	dobrovoljni doprinosi (osim ostavština) kućanstava,društava i inozemstva neprofitnim ustanovama koje služekućanstvima, uključujući transfere u naturi u oblikudarova u hrani, odjeći, pokrivačima, lijekovima itd.humanitarnim organizacijama u svrhu raspodjelerezidentnim ili nerezidentnim kućanstvima;

(c)	pomoć i potpore države, osim transfera u posebne svrhefinanciranja kapitalnih izdataka koji se iskazuju uokviru investicijskih potpora.

Isključena su plaćanja članarina ili priloga tržišnim neprofitnimustanovama koje služe poslovnim subjektima, poput gospodarskihkomora ili trgovinskih udruga, koja se tretiraju kao plaćanja zaobavljene usluge.

4.127.   Vrijeme bilježenja: tekući transferi neprofitnim ustanovama kojesluže kućanstvima bilježe se u trenutku kada su izvedeni.

4.128.   U sustavu računa, tekući transferi neprofitnim ustanovama koje služekućanstvima bilježe se:

(a)	među uporabe u računu sekundarne raspodjele dohotkasektora koji uplaćuju doprinose;

(b)	među uporabe u vanjskom računu za primarne dohotke itekuće transfere;

(c)	među izvore u računu sekundarne raspodjele dohotkasektora neprofitnih ustanova koje služekućanstvima.

Tekući transferi između kućanstava

4.129.   

Definicija

:

Tekući transferi između kućanstava sastoje se odsvih tekućih transfera u novcu ili u naturi koje surezidentna kućanstva dala drugim rezidentnim ilinerezidentnim kućanstvima, ili ih od njih primila. Onise posebno sastoje od doznaka iseljenika ili uinozemstvu trajno naseljenih radnika (ili onih koji radeu inozemstvu godinu dana ili duže) članovima svojeobitelji koji žive u njihovoj zemlji podrijetla, ilidoznake roditelja djeci u drugom mjestu.

4.130.   Vrijeme bilježenja: trenutak nastanka transfera.

4.131.   U sustavu računa, tekući prijenosi između kućanstava bilježe se:

(a)	među uporabe i izvore u računu sekundarne raspodjeledohotka kućanstava;

(b)	među uporabe i izvore u vanjskom računu za primarnedohotke i tekuće transfere

Novčane kazne i penali

4.132.   

Definicija

:

novčane kazne i penali koje su institucionalnimjedinicama nametnuli sudovi ili kvazi-sudska tijela,tretiraju se kao obvezni tekući transferi.

4.133.   U ovu rubriku nije uključeno sljedeće:

(a)	novčane kazne i penali koje nameću porezne vlasti kakobi se izbjegla zakašnjenja u plaćanju poreza, a koje seobično ne mogu razlikovati od samih poreza;

(b)	plaćanja naknada u svrhu dobivanja dozvola, s tim datakva plaćanja predstavljaju poreze ili plaćanja zausluge koje pružaju jedinice državne uprave (vidjetiD.29 i D.59).

4.134.   Vrijeme bilježenja: novčane kazne i penali bilježe se u trenutkunastanka obveza.

Lutrije i igre na sreću

4.135.   Iznosi plaćeni za loto ili kladioničke listiće sastoje se od dvaelementa: plaćanje troškova usluge jedinici koja organizira igre nasreću i preostali tekući transferi koji se isplaćuje dobitnicima.Troškovi usluge mogu biti znatni i možda se iz njih mora platitiporez na pružanje usluga igara na sreću. Transferi se u sustavuprepoznaju kao izravni transferi između onih koji sudjeluju u igramana sreću, to jest, među kućanstvima. Kada nerezidentna kućanstvasudjeluju u igrama na sreću, tada mogu postojati znatni netotransferi između sektora kućanstva i inozemstva. Tekući transferibilježe se u trenutku kada su izvedeni.

Plaćanje odštete

4.136.   

Definicija

:

Plaćanje odštete sastoji se od tekućih transferakoje plaćaju institucionalne jedinice drugiminstitucionalnim jedinicama kao odštetu za tjelesneozljede osoba ili oštećenje imovine koje su prouzročileprvospomenute institucionalne jedinice, isključujućiisplate potraživanja neživotnog osiguranja. Plaćanjeodštete može biti obvezno plaćanje prema presudi sudaili dobrovoljno plaćanje koja je dogovoreno izvan suda.Ova rubrika obuhvaća dobrovoljna plaćanja jedinica javneuprave ili neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima uobliku odštete za ozljede ili štete prouzročeneprirodnim katastrofama, izuzevši ona koja su razvrstanau kapitalne transfere.

4.137.   Vrijeme bilježenja: plaćanja nadoknada bilježe se kada su izvedena(dobrovoljna plaćanja) ili kada se moraju izvesti (obveznaplaćanja).

Četvrti vlastiti izvori koji se temelje na BNP-u

4.138.   „Četvrtivlastiti izvori koji se temelje na bruto nacionalnomproizvodu”,koji su ustanovljeni Odlukom Vijeća od 24.lipnja 1988. o sustavu vlastitih sredstava Zajednica,tekući su transferi koje država svake države članice plaćainstitucijama Europske unije.

To je preostali doprinos u proračun tih institucija čija se visinaodređuje na temelju visine bruto nacionalnog proizvoda svakedržave.

Vrijeme bilježenja: Četvrti vlastiti izvori koji se temelje na brutonacionalnom proizvodu bilježe se u trenutku kada se morajuplatiti.

U sustavu računa, četvrti vlastiti izvori koji se temelje na brutonacionalnom proizvodu iskazuju se:

(a)	među uporabe u računu sekundarne raspodjele dohotkadržave;

(b)	među izvore u vanjskom računu za primarne dohotke itekuće transfere.

Ostalo

(a)	Tekući transferi od neprofitnih ustanova koje služekućanstvima prema državi, koji nisu porezi.

(b)	Plaćanja države javnim poduzećima razvrstanim u sektornefinancijskih društava i kvazi inkorporirana poduzeća,koja su namijenjena pokriću izuzetno visokih troškovamirovina.

(c)	Studijska i nagradna putovanja koja država ilineprofitne ustanove koje služe kućanstvima plaćajurezidentnim ili nerezidentnim kućanstvima.

(d)	Premije na štednju koje u određenim vremenskimrazmacima država isplaćuje kućanstvima kao nagradu zaštednju tijekom proteklog razdoblja.

(e)	Povrati troškova kućanstava koje su u njihovu koristizvršile organizacije socijalne skrbi.

(f)	Tekući transferi od neprofitnih ustanova koje služekućanstvima prema inozemstvu.

(g)	Pokroviteljstva društava, ako se ta plaćanja ne mogusmatrati kao kupovine marketinških ili drugih usluga (naprimjer, transferi u dobrotvorne svrhe ilistipendije).

(h)	Tekući transferi države kućanstvima u svojstvupotrošača ako se ne bilježe kao socijalne naknade.

4.140.   Vrijeme bilježenja: ovi se transferi bilježe kada se izvedu, osim uslučaju transfera od države ili prema državi koji se bilježe kada semoraju izvesti.

U sustavu računa razni tekući transferi iskazuju se:

(a)	među izvorima i uporabama u računu sekundarneraspodjele dohotka svih sektora;

(b)	među izvorima i uporabama u vanjskom računu za primarnedohotke i tekuće transfere.

PRILAGODBA ZA PROMJENU NETO VLASNIČKOG UDJELA KUĆANSTAVA U PRIČUVAMAMIROVINSKIH FONDOVA (D.8)

4.141.   

Definicija

:

prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstavau pričuvama mirovinskih fondova (D.8) predstavlja prilagodbukoje je potrebno obaviti kako bi se u štednji kućanstavaiskazala promjena u aktuarskim pričuvama prema kojima kućanstvaimaju nedvojbeno potraživanje (potraživanje koje se ponovnoiskazuje na financijskoj razini kao aktiva u okviru rubrikeF.61) i koje se pune premijama i doprinosima koji se bilježe uračunu sekundarne raspodjele dohotka kao socijalnidoprinosi.

4.142.   Budući da se u financijskim računima i bilancama stanja sustava kućanstvatretiraju kao vlasnici pričuva privatno financiranih programa, kakosamostalnih tako i nesamostalnih, potrebna je prilagođavajuća stavka kako bise osiguralo da svaki višak mirovinskih doprinosa iznad primitaka mirovine(tj. „transfernih”obveza nad „transfernim”potraživanjima) ne utječe na štednju kućanstava.

Kako bi se neutralizirao ovaj učinak, prilagodba koja je jednaka:

ukupnoj vrijednosti stvarnih socijalnih doprinosa za mirovine koji seuplaćuju u privatno financirane mirovinske programe

uvećanoj za ukupnu vrijednost dodataka na doprinose koji se isplaćuju izvanvlasničkog dohotka koji se pripisuje vlasnicima polica osiguranja

umanjenoj za vrijednost popratnih troškova usluge

umanjenoj za ukupnu vrijednost mirovina koje se isplaćuju kao naknadesocijalnog osiguranja iz privatno financiranih mirovinskih programa,

dodaje se raspoloživom dohotku ili prilagođenom raspoloživom dohotkukućanstava u računima uporabe dohotka prije nego što stigne na štednju.

Na ovaj način štednja kućanstava je ista kakva bi bila kad mirovinskidoprinosi i mirovinska potraživanja ne bi bili bilježeni kao tekućitransferi u računu sekundarne raspodjele dohotka. Ova je prilagođavajućastavka potrebna kako bi se uskladila štednja kućanstava s promjenom njihovogneto vlasničkog udjela u pričuvama mirovinskih fondova evidentiranim ufinancijskom računu sustava. Usklađenja na suprotnoj strani su, naravno,potrebna u računima uporabe dohotka osiguravajućih društava ili samostalnihmirovinskih fondova, ili poslodavaca koji održavaju nesamostalne mirovinskefondove.

4.143.   Vrijeme bilježenja: prilagodba se bilježi prema tokovima koji ga čine.

4.144.   U sustavu računa, prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava upričuvama mirovinskih fondova bilježi se:

(a)	među uporabe u računima uporabe dohotka sektora osiguravajućihdruštava i drugih sektora koji upravljaju nesamostalnimmirovinskim fondovima;

(b)	među uporabe u vanjskom računu za primarne dohotke i tekućeprijenose (u slučaju nerezidentnih institucija);

(c)	među izvore u računima uporabe dohotka sektorakućanstava;

(d)	među izvore na vanjskom računu za primarne dohotke i tekućetransfere (u slučaju nerezidentnih kućanstava).

KAPITALNI TRANSFERI (D.9)

4.145.   Kapitalni transferi razlikuju se od tekućih transfera po činjenici dauključuju povećanja ili smanjenja aktive najmanje jedne strane utransakciji. Bez obzira na to jesu li oni izvedeni u novcu ili u naturi, onimoraju rezultirati razmjernom promjenom u financijskoj ili nefinancijskojaktivi, koja je iskazana u bilanci stanja jedne ili obje strane utransakciji.

4.146.   Kapitalni transferi u naturi sastoje se od prijenosa vlasništva nad aktivom(osim zaliha i novca) ili obveze koju je otkazao vjerovnik bez primitkaikakve protunaknade za uzvrat.

Kapitalni transfer u novcu sastoji se od transfera novca kojeg je prva stranaprikupila na temelju smanjenja njezine aktive (osim zaliha), a kojeg drugastrana očekuje ili treba koristiti za povećanje aktive (osim zaliha). Drugastrana, primatelj, često je prinuđena koristiti novac zbog kupovanja aktivejer je to uvjet pod kojim se transfer izvršava.

4.147.   Kapitalni transferi obuhvaćaju poreze na kapital (D.91), investicijskepotpore (D.92) i ostale kapitalne transfere (D.99).

POREZI NA KAPITAL (D.91)

4.148.   

Definicija

:

Porezi na kapital (D.91) sastoje se od poreza kojise nameću u nepravilnim i vrlo rijetkim vremenskim razmacimana vrijednosti aktive ili na neto vrijednost u vlasništvuinstitucionalnih jedinica ili na vrijednosti aktive koja seprenosi između institucionalnih jedinica kao rezultatostavština, darova za života ili drugihtransfera.

4.149.   Porezi na kapital uključuju:

(a)	poreze na kapitalne transfere: porezi na nasljedstvo,porezi na ostavštinu i porezi na darove za života, koji sesmatraju obračunatim na kapital korisnika (osim poreza naprodaju aktive, budući da oni nisu transferi);

(b)

poreze na kapital: povremeni i izvanredni porezi nasredstva ili neto vrijednost u vlasništvu institucionalnihjedinica  (54). Oni uključuju poreze na poboljšanje, to jest porezena povećanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta uslijeddobivanja dozvole za razvoj zemljišta u poslovne ilistambene svrhe.

4.150.   Vrijeme bilježenja: porezi na kapital bilježe se u trenutku kada nastaneporezna obveza.

4.151.   U sustavu računa, porezi na kapital bilježe se:

(a)	među promjene obveza i neto vrijednosti (-) u kapitalnomračunu sektora u koji su razvrstani porezni obveznici;

(b)	među promjene u obvezama i neto vrijednosti (+) ukapitalnom računu države;

(c)	među promjene u obvezama i neto vrijednosti u kapitalnomračunu inozemstva.

INVESTICIJSKE POTPORE (D.92)

4.152.   

Definicija

:

Investicijske potpore (D.92) se sastoje odkapitalnih transfera, u novcu ili u naturi, koje država iliinozemstvo  (55) daju drugim rezidentnim ili nerezidentniminstitucionalnim jedinicama u svrhu financiranja ukupnihtroškova ili dijela troškova njihovih fiksnihaktiva.

4.153.   Investicijske potpore se mogu dodjeljivati u novcu ili u naturi.Investicijske potpore u naturi sastoje se od transfera prijevozneopreme, strojeva i druge opreme državne uprave drugim rezidentnim ilinerezidentnim jedinicama, kao i od neposredne dodjele građevinskihobjekata ili drugih objekata za rezidentne ili nerezidentnejedinice.

4.154.   Investicijske potpore ne uključuju transfere vojne opreme u obliku oružjaili opreme čija je isključiva funkcija aktiviranje takvog oružja, budućida ono nije razvrstano u kategoriju fiksne aktive.

4.155.   Vrijednost kapitalnih investicija koje država izvodi u korist drugihgospodarskih sektora mora se također iskazivati u okviru investicijskihpotpora kad god je korisnik poznat i kada postaje vlasnik tog kapitala.U takvim se slučajevima investicije bilježe među promjene u aktivi ukapitalnom računu korisnika i financira se investicijskom potporom kojase pojavljuje među promjenama u obvezama i neto vrijednosti u istomračunu.

4.156.   Rubrika D.92 ne uključuje samo pojedinačna jednokratna plaćanjanamijenjena financiranju kapitalnih investicija tijekom istog razdoblja,nego i obročna plaćanja za investicije u kapital tijekom ranijegrazdoblja. Prema tome, oni dijelovi godišnjih plaćanja države kojipredstavljaju amortizaciju dugova koje su ugovorila poduzeća u svrhuprojekata kapitalnih investicija za čiju je amortizaciju država preuzelapotpunu ili djelomičnu odgovornost, također se tretiraju kaoinvesticijske potpore.

Međutim, isključene su potpore za kamatne olakšice koje dodjeljujedržava, čak i kada je cilj takve olakšice poticanje kapitalnihinvesticija. U praksi, dio troškova kamata koje su preuzele državnevlasti predstavlja, kao i sam tok kamata, tekuće transakcije raspodjele.Bez obzira na to, kada potpora ima dvojnu svrhu financiranja ugovoreneamortizacije duga i plaćanja kamate na pozajmljeni kapital i kada nijemoguće razdvojiti ta dva elementa, cijela se potpora u računima tretirakao investicijska potpora.

4.157.   Investicijske potpore sektoru nefinancijskih inkorporiranih i kvaziinkorporiranih poduzeća uključuju, pored potpora privatnim poduzećima,kapitalne potpore javnim poduzećima kojima se priznaje status nezavisnihpravnih subjekata, pod uvjetom da odjel državne uprave koji dodjeljujepotporu ne zadržava pravo na potraživanje od javnog poduzeća.

4.158.   Investicijske potpore sektoru kućanstava uključuju potpore za opremu imodernizaciju poslovnih subjekata koje nisu inkorporirana ili kvaziinkorporirana poduzeća te potpore kućanstvima za izgradnju, kupovinu iadaptaciju stambenih objekata.

4.159.   Investicijske potpore ukupnoj državi uključuju sva plaćanja (osim potporaza kamatne olakšice) podsektorima države  (56) u svrhu financiranja kapitalnih investicija. Najvažniji primjerisu transferi središnje države lokalnoj upravi za posebnu svrhufinanciranja njihovih bruto investicija u fiksni kapital. Trebanaglasiti da se transferi države namijenjeni različitim ili neodređenimsvrhama iskazuju u okviru tekućih transfera unutar ukupne države, čak ikada se djelomično koriste za pokriće izdataka za kapitalneinvesticije.

4.160.   Investicijske potpore neprofitnim ustanovama od države i inozemstvarazlikuju se od tekućih transfera neprofitnim ustanovama, korištenjemistog kriterija.

4.161.   Investicijske potpore inozemstvu moraju se također ograničiti natransfere s posebnom svrhom financiranja kapitalnih investicijanerezidentnih jedinica. One uključuju, na primjer, nepovratne transfereza izgradnju mostova, cesta, tvornica, bolnica ili škola u zemljama urazvoju, ili za izgradnju građevinskih objekata za međunarodneorganizacije. One mogu obuhvaćati obročna plaćanja u određenomrazdoblju, kao i jednokratna plaćanja. Ova rubrika također obuhvaćabesplatnu isporuku fiksnih kapitalnih dobara.

4.162.   Vrijeme bilježenja: investicijske potpore u novcu bilježe se u trenutkudospijeća plaćanja. Investicijske potpore u naturi bilježe se kada seprenese vlasništvo nad aktivom.

4.163.   U sustavu računa, investicijske potpore se bilježe:

(a)	među promjene u obvezama i neto vrijednosti (-) ukapitalnom računu države;

(b)	među promjene u obvezama i neto vrijednosti (+) ukapitalnom računu sektora koji primaju potpore;

(c)	među promjene u obvezama i neto vrijednosti u kapitalnomračunu inozemstva.

OSTALI KAPITALNI TRANSFERI (D.99)

4.164.   

Definicija

:

Ostali kapitalni transferi (D.99) obuhvaćajutransfere koji nisu investicijske potpore i porezi nakapital, a koji sami po sebi ne predstavljaju preraspodjeludohotka, nego preraspodjelu štednje ili bogatstva međurazličitim sektorima ili podsektorima gospodarstva iliinozemstva.

4.165.   Ostali kapitalni transferi uključuju sljedeće transakcije:

(a)	plaćanja države ili inozemstva vlasnicima kapitalnih dobarauništenih ili oštećenih u ratu, drugim političkim događajimaili prirodnim katastrofama (poplavama i sličnom);

(b)	transfere države nefinancijskim inkorporiranim i kvaziinkorporiranim poduzećima u svrhu pokrića gubitakanagomilanih tijekom nekoliko financijskih godina iliizvanrednih gubitaka radi uzroka na koje tvrtka nije moglautjecati;

(c)	transfere između podsektora države koji su namijenjenipokriću neočekivanih izdataka ili nagomilanih deficita  (57);

(d)	jednokratna nagradna plaćanja na štednju koja odobravadržava građanima kao nagradu za njihovu štednju tijekomrazdoblja od nekoliko godina;

(e)	ostavštine, velike darove za života i donacije izmeđujedinica koje pripadaju različitim sektorima, uključujućiostavštine ili velike darove neprofitnim ustanovama (naprimjer, darove sveučilištima za pokriće troškova izgradnjenovih fakulteta sa studentskim domovima, knjižnica,laboratorija itd.);

(f)

protustavku otpustu dugova na temelju sporazuma izmeđuinstitucionalnih jedinica koje pripadaju različitimsektorima ili podsektorima (na primjer, kada država otpustidug stranoj zemlji; plaćanja za ispunjenje jamstava kojimase dužnici koji ne plaćaju oslobađaju svojih obveza). Takviotpusti na temelju uzajamnog sporazuma tretiraju se kaokapitalni transferi od vjerovnika dužniku koji je jednakvrijednosti neplaćenog duga u trenutku otpusta. Isto tako,protustavka preuzimanju duga također predstavlja kapitalnitransfer. Međutim, isključeno je sljedeće: 1. brisanje financijskih potraživanja ipreuzimanje obveza od kvazi-društava koje jeizvršio vlasnik kvazi-društva. Ovaj se slučajtretira kao transakcija dionicama i drugimvlasničkim udjelima (vidjeti stavak 5.16.); 2. otpust i preuzimanje duga javnog poduzeća,koje u sustavu nestaje kao institucionalnajedinica, koje je izvršila država. Ovaj slučajbilježi se u računu ostalih promjena obujmasredstava (vidjeti stavke 5.16., 6.29. i6.30.): 3. otpust i preuzimanje duga javnog poduzećakoje je izvršila država, kao dio privatizacijekoja je u tijeku i koja će se završiti u bliskojbudućnosti. Ovaj slučaj tretira se kao transakcijadionicama i drugim vlasničkim udjelima (vidjetistavak 5.16.); Otpis duga nije transakcija između institucionalnih jedinicai stoga se ne pojavljuje ni u kapitalnom računu niti ufinancijskom računu sustava. Ako se vjerovnik odluči zatakav otpis, on se bilježi u računima ostalih promjenaobujma aktive vjerovnika i dužnika (vidjeti stavak 6.27.točku (d)). Pričuve za nenaplaćene tražbine tretiraju se kaoknjigovodstvene stavke koje su interne za institucionalnuproizvodnu jedinicu i ne pojavljuju se nigdje u sustavu. Dugkoji jednostrano ne prizna dužnik također nije transakcija ine evidentira se u sustavu;

(g)

onaj dio realiziranih kapitalnih dobitaka (ili gubitaka)koji se preraspodjeljuju drugom sektoru kao, na primjer,kapitalni dobici koje osiguravajuća društva preraspodjeljujukućanstvima. Međutim, protustavke transferima prihoda odprivatizacije koji su upućeni neizravno državi (na primjer,putem holding društva) moraju se bilježiti kao financijsketransakcije dionicama i drugim vlasničkim udjelima (F.5) istoga nemaju izravan utjecaj na visinu netouzajmljivanja/neto pozajmljivanja države;

(h)

velike isplate odšteta za velike štete ili teške tjelesneozljede koje nisu pokrivene policama osiguranja (osimisplata države ili inozemstva koje su opisane u točki (a)).Takve isplate mogu biti na temelju sudske presude iliizvansudske nagodbe. One uključuju plaćanja odštete za šteteprouzročene velikim eksplozijama, izlijevanjem nafte,nuspojavama pri uporabi lijekova itd.;

(i)

izvanredne uplate poslodavaca (uključujući državu) ilidržave (u sklopu njezine socijalne funkcije) u fondovesocijalnog osiguranja, ako su te uplate namijenjenepovećanju aktuarskih pričuva tih fondova. Popratnaprilagodba iz fondova socijalnog osiguranja premakućanstvima također se bilježi kao ostali kapitalnitransferi (D.99) (vidjeti Prilog III. „Osiguranje”, stavak 20.).

4.166.   Vrijeme bilježenja:

(a)	ostali kapitalni transferi u novcu bilježe se u trenutkudospijeća plaćanja;

(b)	ostali kapitalni transferi u naturi bilježe se kadavjerovnik prenese vlasništvo nad imovinom ili ukineobvezu.

4.167.   U sustavu računa, ostali kapitalni transferi iskazuju se među promjenamau obvezama i neto vrijednosti u kapitalnom računu sektora iinozemstva.

POGLAVLJE 5.

FINANCIJSKE TRANSAKCIJE

5.01.   

Definicija

:

Financijske transakcije su transakcije financijskomaktivom i pasivom između institucionalnih jedinica te izmeđunjih i inozemstva.

5.02.   Uzimajući u obzir definiciju transakcije (vidjeti stavak 1.33.), financijskatransakcija je međusobno djelovanje institucionalnih jedinica ili jedneinstitucionalne jedinice i inozemstva na temelju međusobnog sporazuma, akoje uključuje istodobno stvaranje ili smanjenje financijske aktive iprotustavke pasive, ili promjenu vlasništva financijske aktive, ilipreuzimanje pasive.

5.03.   Financijska aktiva je ekonomska aktiva koja se sastoji od sredstava plaćanja,financijskih potraživanja i ekonomske aktive koja je gotovo jednakafinancijskim potraživanjima.

5.04.   Sredstva plaćanja sastoje se od monetarnog zlata, posebnih prava vučenja,gotovine i prenosivih depozita.

Financijska potraživanja daju pravo njihovim vlasnicima, vjerovnicima, naprimitak plaćanja ili niza plaćanja bez ikakve protuusluge od drugihinstitucionalnih jedinica, dužnika, kojima su nastale protustavke upasivi.

Primjeri ekonomske aktive koja je gotovo jednaka financijskim potraživanjimasu dionice i ostali dionički kapital te, djelomično, uvjetna aktiva. Smatrase da je institucionalnoj jedinici koja izdaje takvu financijsku aktivunastala protustavka u pasivi.

5.05.   Uvjetna aktiva je ugovor među institucionalnim jedinicama te između njih iinozemstva kojim se određuje jedan ili više uvjeta koji se moraju ispunitiprije izvođenja financijske transakcije. Primjeri za to su jamstva zaplaćanje od strane trećih osoba, akreditivi, kreditne linije, sindiciranikreditni sporazumi (NIF) i mnoge izvedenice. U sustavu, uvjetna aktiva jefinancijska aktiva u slučajevima kada sam ugovorni odnos ima tržišnuvrijednost zbog toga što se njime može trgovati ili se njegova vrijednostmože utvrditi na tržištu. U ostalim slučajevima uvjetna aktiva se neevidentira u sustavu  (58).

5.06.   Postoji sedam različitih kategorija financijske aktive: monetarno zlato iposebna prava vučenja (AF.1), gotovina i depoziti (AF.2), vrijednosnice osimdionica (AF.3), zajmovi (AF.4), dionice i ostali vlasnički udjeli (AF.5),tehničke pričuve osiguranja (AF.6) i ostali računi potraživanja/obveza(AF.7).

5.07.   U sustavu, svaka stavka financijske aktive ima protustavku u pasivi, siznimkom one financijske aktive koja je razvrstana u kategoriju monetarnogzlata i posebnih prava vučenja (AF.1). Postoji šest različitih kategorijapasive koje odgovaraju kategorijama protustavki u financijskoj aktivi.

5.08.   Klasifikacija financijskih transakcija odgovara klasifikaciji financijskeaktive i pasive. Postoji sedam različitih kategorija financijskihtransakcija: transakcije monetarnim zlatom i posebnim pravima vučenja (F.1),transakcije gotovinom i depozitima (F.2), transakcije vrijednosnicama osimdionica (F.3), transakcije zajmovima (F.4), transakcije dionicama i ostalimvlasničkim udjelima (F.5), transakcije tehničkim pričuvama osiguranja (F.6)i transakcije ostalim računima potraživanja/obveza (F.7).

5.09.   Financijska aktiva koja se drži i nepodmirene obveze u određenom trenutku(nekog sektora ili sektora inozemstva) evidentiraju se u bilanci stanja(vidjeti poglavlje 7.). Posljedice financijskih transakcija su promjene ubilancama. Međutim, promjene između početne i završne bilance stanja moguuključiti i ostale tokove (vidjeti poglavlje 6.). One ne nastaju uslijedmeđusobnog djelovanja institucionalnih jedinica ili institucionalnihjedinice i inozemstva na temelju međusobnog sporazuma. Ostali su tokoviraščlanjeni na revalorizacije financijske aktive i pasive i na promjeneobujma financijske aktive i pasive koje ne nastaju uslijed financijskihtransakcija. Revalorizacije financijske aktive i pasive evidentiraju se uračunu revalorizacije, a promjene obujma financijske aktive i pasive koje nenastaju uslijed financijskih transakcija bilježe se u računu ostalihpromjena obujma imovine u okviru kategorija gubici uslijed nepogoda,zapljene bez naknade, ostale promjene u obujmu financijske aktive i pasivekoje nisu drugdje klasificirane te promjene u klasifikaciji i strukturi.

5.10.   Financijske transakcije između institucionalnih jedinica bilježe se ufinancijskim računima uključenih sektora. Financijske transakcije izmeđuinstitucionalnih jedinica i inozemstva bilježe se u financijskim računimauključenih sektora i u vanjskom financijskom računu (vidjeti poglavlje8.).

Financijski račun (sektora ili sektora inozemstva) pokazuje na svojoj lijevojstrani neto stjecanja financijske aktive, dok njegova desna strana pokazujenastanak obveza umanjenih za njihovu otplatu. Izravnavajuća stavkafinancijskog računa, to jest neto povećanje financijske aktive umanjena zaneto povećanje pasive je neto uzajmljivanje (+)/neto pozajmljivanje (-)(B.9).

5.11.   Financijski račun nekog sektora može biti konsolidiran ili nekonsolidiran.Nekonsolidirani financijski račun sektora pokazuje promjene financijskeaktive i pasive uslijed svih financijskih transakcija u koje su uključeneinstitucionalne jedinice koje su razvrstane u taj sektor. Konsolidiranifinancijski račun sektora pokazuje promjene financijske aktive i pasiveuslijed financijskih transakcija između institucionalnih jedinica koje surazvrstane u sektor koji se promatra i drugih institucionalnih jedinica iliinozemstva. U usporedbi s nekonsolidiranim financijskim računom, financijsketransakcije između institucionalnih jedinica koje su razvrstane u sektorkoji se promatra izbacuju se iz konsolidiranog financijskog računa. Vanjskifinancijski račun se po definiciji konsolidira.

5.12.   Financijska transakcija između dviju institucionalnih jedinica povećava netouzajmljivanje/neto pozajmljivanje jedne institucionalne jedinice i za istiiznos smanjuje neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje druge institucionalnejedinice. Financijske transakcije između institucionalnih jedinicarazvrstanih u isti sektor ne mijenjaju neto uzajmljivanje/netopozajmljivanje tog sektora. Konsolidirani i nekonsolidirani financijskiračun nekog sektora pokazuju isti iznos neto uzajmljivanja/netopozajmljivanja. Po istom načelu, financijske transakcije izmeđuinstitucionalnih jedinica ne mijenjaju neto uzajmljivanje/netopozajmljivanje ukupnog gospodarstva. Jednak je iznos, ali suprotni predznak,za neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje u vanjskom financijskom računu.Stoga je ukupno neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje svih institucionalnihjedinica i inozemstva jednako nuli.

5.13.   Financijski račun po dužniku/vjerovniku  (59) (nekog sektora ili inozemstva) je proširenje financijskog računakojim se dodatno daje analitički prikaz neto stjecanja financijske aktive posektorima dužnika i analitički prikaz neto nastale pasive po sektorimavjerovnika. Stoga on pruža informacije o odnosima dužnika i vjerovnika iusklađen je s financijskom bilancom stanja po dužnicima/vjerovnicima(vidjeti stavak 7.69.). Međutim, u slučaju financijskih transakcija nasekundarnim tržištima, on ne pruža informacije o institucionalnim jedinicamakojima je financijska aktiva prodana ili od kojih je financijska aktivakupljena, to jest financijski račun po dužnicima/vjerovnicima ne dajepotpuni odgovor na pitanje tko koga financira u jednom računovodstvenomrazdoblju.

5.14.   Financijski račun je završni račun u ukupnom poretku računa u kojem sebilježe transakcije (vidjeti poglavlje 8.). Stoga financijski račun nemaizravnavajuću stavku koja se prenosi u drugi račun. U sustavu jeizravnavajuća stavka financijskog računa istovjetna izravnavajućoj stavcikapitalnog računa. U praksi obično nailazimo na razlike među njima zbog togašto se one izračunavaju na temelju različitih statističkih podataka.

5.15.   U sustavu financijske transakcije uvijek imaju protutransakcije. Teprotutransakcije mogu biti ostale financijske transakcije ili nefinancijsketransakcije.

Istodobno povećanje ili smanjenje i financijske aktive i pasive, ili zamjenajedne financijske aktive za drugu bilježi se u potpunosti unutarfinancijskog računa (nekog sektora ili sektora inozemstva). U slučajevimakada su neka transakcija i njezina protutransakcija obje financijsketransakcije, one mijenjaju portfelj financijske aktive i pasive i mogupromijeniti ukupne iznose i financijske aktive i financijske pasiveuključenih institucionalnih jedinica ili inozemstva, ali ne mijenjaju netouzajmljivanje/neto pozajmljivanje ili neto vrijednost.

Protutransakcije financijskim transakcijama mogu također biti transakcijeproizvodima (vidjeti poglavlje 3.), transakcije raspodjele (vidjetipoglavlje 4.) ili transakcije nefinancijskom neproizvedenom aktivom (vidjetistavak 6.06.). U slučajevima kada protutransakcija financijskoj transakcijinije financijska transakcija, mijenja se neto uzajmljivanje/netopozajmljivanje uključenih institucionalnih jedinica ili inozemstva.

5.16.   Protutransakcija nekoj financijskoj transakciji može biti transfer (tekućiili kapitalni) (vidjeti poglavlje 4.). U tom slučaju, financijskatransakcija uključuje promjenu vlasništva nad financijskom aktivom ilipreuzimanje pasive kao dužnik (preuzimanje duga), ili istodobnu likvidacijufinancijske aktive i protustavke u pasivi (otpust duga ili oprost duga).Protutransakcija preuzimanju duga i otpustu duga razvrstava se u kategorijukapitalnih transfera (D.9) i bilježi se u kapitalnom računu.

Ako vlasnik nekog kvazi-društva preuzme obveze od tog kvazi-društva iliodustane od financijskih potraživanja prema tom kvazi-društvu,protutransakcija preuzimanju duga ili otpustu duga je transakcija dionicamai drugim vlasničkim udjelima (F.5).

Ako država otpusti ili preuzme dug od nekog javnog društva koji u sustavunestaje kao institucionalna jedinica, u kapitalnom računu ili financijskomračunu ne bilježi se nikakva transakcija. U tom slučaju bilježi se tok uračunu ostalih promjena obujma aktive (poglavlje 6., „Ostali tokovi”).

Ako država otpusti ili preuzme dug od nekog javnog društva u sklopu procesaprivatizacije koji je u tijeku i završit će se u kratkoročnom razdoblju,protutransakcija je transakcija dionicama i drugim vlasničkim udjelima.Privatizacija znači odustajanje od prevladavajućeg utjecaja nad tim javnimdruštvom (vidjeti stavak 2.26.) putem prodaje dionica i drugih vlasničkihudjela. Takav otpust ili preuzimanje vodi povećanju vlastitih sredstava(vidjeti stavak 7.05.), bez obzira na to je li ili ne do tog povećanjavlastitih sredstava došlo uslijed emisije dionica i drugih vlasničkihudjela.

Cjelokupni ili djelomični otpis loših dugova od strane vjerovnika kao iunilateralni otkaz obveze od strane dužnika (odbijanje plaćanja) ne svrstavase u kategoriju financijskih transakcija jer ne podrazumijeva interakcijumeđu institucionalnim jedinicama kao niti između institucionalnih jedinica isektora inozemstva. Cjelokupni ili djelomični otpis loših dugova od stranevjerovnika bilježi se u računu ostalih promjena obujma aktive (vidjetistavak 6.27. točku (d)). Odbijanje plaćanja ne evidentira se u sustavu.

5.17.   Protutransakcija nekoj financijskoj transakciji mogu biti kamate (D.41).Kamate su naplative od vjerovnika, a plative od dužnika u odnosu na određenevrste financijskih potraživanja koja su svrstana u kategorije „gotovina i depoziti” (AF.2), „vrijednosnice osimdionica” (AF.3),„zajmovi” (AF.4) i „ostali računipotraživanja/obveza” (AF.7). U sustavu, kamate se bilježe na obračunskom principu, to jestkamate se bilježe kao kamate koje se neprestano akumuliraju tijekom vremenau korist vjerovnika na iznos neplaćene glavnice (vidjeti stavak 4.50.).Protutransakcija stavci kamata (D.41) uvijek je financijska transakcija kojastvara dodatno financijsko potraživanje vjerovnika prema dužniku. Učinak jeove financijske transakcije da se kamata reinvestira. Stvarno plaćanjekamata ne bilježi se na kamate (D.41), nego uključuje transakciju koja seodnosi na promjenu vlasništva sredstava plaćanja. Protutransakcija jefinancijska transakcija kojom se smanjuje neto financijsko potraživanjevjerovnika prema dužniku. Ako se obračunata kamata ne plati na dandospijeća, nastaju dospjele neplaćene obveze po kamatama. Budući da jeobračunata kamata već evidentirana u sustavu, dospjele neplaćene obveze pokamatama ne mijenjaju ukupnu financijsku aktivu ili pasivu, ali mogupromijeniti njihovu klasifikaciju (vidjeti stavak 5.131.).

5.18.   Protutransakcija financijskoj transakciji može biti alocirani, alineraspodijeljeni vlasnički dohodak. Primjeri su kamate (D.41) i dividende(D.421) koje su primili uzajamni fondovi od svojih ulaganja i koje sualocirane, ali nije izvršena raspodjela dioničarima (vidjeti stavke 4.49.točku (b) i 4.54. točku (b)), reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja (D.43) i vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima policaosiguranja (D.44) u slučaju pojedinačnih polica životnog osiguranja kojenisu zaključene u okviru programa socijalnog osiguranja. Učinakprotutransakcije financijskoj transakciji je da se vlasnički dohodak(pozitivan ili negativan) reinvestira.

KLASIFIKACIJA FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA

5.19.   Financijske transakcije se razvrstavaju u kategorije koje se dalje dijele napodkategorije, a neke od tih podkategorija se dalje dijele na podstavke.Klasifikacija transakcija u financijsku aktivu i pasivu odgovaraklasifikaciji financijske aktive i pasive (vidjeti stavke 5.06. do 5.08.).Stoga su definicije kategorija, podkategorija i podstavaka te dodatnaobjašnjenja navedene samo jedanput u ESA-i – u odjeljku poglavlja ofinancijskim transakcijama. U glavnom tekstu poglavlja o bilancama stanja neponavljaju se definicije i njihova objašnjenja, ali se u njegovu Prilogu7.1. navodi sažetak sve aktive i pasive utvrđenih u sustavu.

5.20.   Klasifikacija financijskih transakcija te financijske aktive i pasive temeljise ponajprije na likvidnosti i pravnim svojstvima financijske aktive.Klasifikacija ne sadrži funkcionalne kategorije uz iznimku jednememoradumske stavke koja se odnosi na izravno strano ulaganje. Definicijekategorija, podkategorija i podstavaka su općenito neovisne od klasifikacijeinstitucionalnih jedinica. Međutim, ako se pokaže potrebnim, klasifikacijafinancijske aktive i pasive može se dalje razraditi pomoću unakrsneklasifikacije s klasifikacijom institucionalnih jedinica. Jedan primjer zato bio bi razred „depoziti između monetarnih financijskih institucija”. Pojedinosti do kojih se klasifikacijafinancijske aktive i pasive može razraditi ovisi o institucionalnom sektorukoji se analizira.

Tablica 5.1. –   Klasifikacija financijskih transakcija

Klasifikacija financijskihtransakcija	Oznaka
Monetarno zlato i posebna pravavučenja (PPV)	F.1
Monetarno zlato		F.11
Posebna prava vučenja (PPV)		F.12
Gotovina i depoziti	F.2
Gotovina		F.21
Prenosivi depoziti		F.22
Ostali depoziti		F.29
Vrijednosnice osimdionica	F.3
Vrijednosnice osim dionica, isključujućifinancijske izvedenice		F.33
Kratkoročni			F.331
Dugoročni			F.332
Financijske izvedenice		F.34
Zajmovi	F.4
Kratkoročni		F.41
Dugoročni		F.42
Dionice i ostali vlasničkiudjeli	F.5
Dionice i ostali vlasnički udjeli,isključujući dionice u uzajamnim fondovima		F.51
Dionice koje kotiraju na burzi			F.511
Dionice koje ne kotiraju na burzi			F.512
Ostali vlasnički udjeli			F.513
Dionice u uzajamnim fondovima		F.52
Tehničke pričuveosiguranja	F.6
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskihfondova		F.61
Neto vlasnički udjeli kućanstava upričuvama životnog osiguranja			F.611
Neto vlasnički udjeli kućanstava upričuvama mirovinskih fondova			F.612
Prijenosne premije osiguranja i pričuve zanenamirene tražbine		F.62
Ostali računinaplativi/plativi	F.7
Trgovački krediti i predujmovi		F.71
Ostalo		F.79
Memorandumska stavka: Izravnoulaganje	F.m

5.21.   Analiza kanala prijenosa monetarne politike može zahtijevati identifikacijumjera novca u bilancama stanja, kao i u financijskim računima sektora iinozemstva. Međutim, primjena definicije mjere novca može varirati međudržavama i tijekom vremena. Osim toga, one se sastoje od elemenata koji uvećini slučajeva ne odgovaraju kategorijama, podkategorijama ili podstavkamafinancijske aktive i pasive kako su one utvrđene u sustavu. Nadalje, sektorikoji stvaraju novac, drže novac i novčano neutralni sektori ovise odefiniciji monetarnog agregata koji se razmatra. Stoga mjere novca nisuutvrđene u sustavu. Bez obzira na to, u Prilogu 5.1. ovog poglavlja navodise metoda kojom se dozvoljava iskazivanje bilo kakve mjere novca u bilancamastanja i financijskim računima.

5.22.   Inovacije na financijskim tržištima smanjile su korisnost razdvajanjakratkoročne od dugoročne financijske aktive i pasive. Međutim, kada je bitnaanaliza dospijeća, kao kod analize kamatnih stopa i prinosa od aktive, možebiti potrebna raščlamba raspona datuma dospijeća. Stoga se različiti datumidospijeća bilježe kao sekundarni kriterij klasifikacije kada je tobitno.

Definicija

:

Kratkoročna financijska aktiva (pasiva) jefinancijska aktiva (pasiva) čije je prvobitno dospijećeobično jedna godina ili manje, a u izuzetnim slučajevimanajviše dvije godine  (60). Dugoročna financijska aktiva (pasiva) jefinancijska aktiva (pasiva) čije je prvobitno dospijećeobično duže od jedne godine, a u izuzetnim slučajevima dužeod najmanje dvije godine.

5.23.   Mnoge kategorije, podkategorije i podstavke financijske aktive i pasive moguse raščlaniti i prikazati po jedinicama u kojima su iskazane.

Definicija

:

Financijska aktiva (pasiva) u nacionalnoj valuti jefinancijska aktiva (pasiva) koja je iskazana u valutnojjedinici ili jedinicama zakonskog sredstva plaćanja dotičnedržave. Financijska aktiva (pasiva) u stranoj valutije financijska aktiva (pasiva) koja nije iskazana u valutnojjedinici ili jedinicama zakonskog sredstva plaćanja dotičnedržave.

Financijska aktiva u stranoj valuti uključuje financijsku aktivu iskazanu ukošarici valuta, na primjer, ECU-ima ili posebnim pravima vučenja ifinancijsku aktivu iskazanu u zlatu. Razdvajanje nacionalne i strane valuteposebno je korisno za kategoriju „gotovina i depoziti” (AF.2).

MONETARNO ZLATO I POSEBNA PRAVA VUČENJA (PPV) (F.1)

5.24.   Kategorija F.1 sastoji se od dvije podkategorije financijskihtransakcija:

(a)	monetarno zlato (F.11);

(b)	posebna prava vučenja (PPV) (F.12).

5.25.   Financijska aktiva razvrstana u kategoriju monetarno zlato i PPV (AF.1)jedina je financijska aktiva za koju u sustavu nema protustavke upasivi. Stoga transakcije monetarnim zlatom i posebnim pravima vučenja(F.1) uvijek uključuju promjene vlasništva nad financijskom aktivom(vidjeti stavak 5.02.).

Monetarno zlato (F.11)

5.26.   

Definicija

:

Podkategorija monetarnog zlata (F.11) sastoji seod svih transakcija monetarnim zlatom (AF.11), to jestzlatom koje monetarne vlasti ili drugi koji podliježuučinkovitom nadzoru tih vlasti drže kao sastavni dioinozemnih pričuva.

5.27.   Sektor monetarnih vlasti, koji je utemeljen na funkcionalnomkonceptu, sastoji se od podsektora središnje banke (S.121) iinstitucija središnje države koje obavljaju poslove koji se običnopripisuju središnjoj banci. Takvi poslovi uključuju izdavanjevalute, održavanje i upravljanje međunarodnim pričuvama teupravljanje deviznim stabilizacijskim fondovima.

Stoga zlato obično može biti financijska aktiva samo za središnjubanku ili središnju državu. Međutim, u nekim okolnostima, drugafinancijska društva mogu imati pravo vlasništva nad zlatom koje semože prodavati samo uz posebno odobrenje monetarnih vlasti. U takvimograničenim okolnostima, koncept učinkovitog nadzora može seprimijeniti na udjele u zlatu financijskih društava izuzimajućisredišnju banku.

5.28.   Monetarno zlato je obično u obliku šipki čistoće od najmanje995/1000.

5.29.   Transakcije monetarnim zlatom sastoje se uglavnom od prodaja i kupnjimonetarnog zlata među monetarnim vlastima. Kupnje monetarnog zlatabilježe se u financijskim računima domaćih monetarnih vlasti kaopovećanja financijske aktive. Protustavke su smanjenja financijskeaktive inozemstva.

5.30.   Transakcije nemonetarnim zlatom, to jest zlatom koje nije monetarnozlato, tretiraju se kao neto stjecanje dragocjenosti (ako im jeisključiva svrha osiguranje blagostanja), a inače kao krajnja iliintermedijarna potrošnja i/ili promjena zaliha. Transakcije unemonetarnom zlatu uključuju transakcije monetarnih vlasti zlatomkoje nije sastavni dio njihovih inozemnih pričuva.

5.31.   Ako monetarne vlasti dodaju nemonetarno zlato svojim udjelima umonetarnom zlatu ili oslobode monetarno zlato iz svojih udjela radinemonetarnih svrha, smatra se da su monetizirali, odnosnodemonetizirali zlato. Monetizacija i demonetizacija zlata se nebilježe u financijskim računima; umjesto toga, promjena bilančnihpozicija evidentira se bilježenjem u računu ostalih promjena obujmaaktive kao ponovna klasifikacija, tj. ponovna klasifikacija zlatakao dragocjenosti (AN.13) na monetarno zlato (AF.11) (vidjeti stavak6.32.). Demonetizacija zlata bilježi se simetrično.

5.32.   Depoziti, vrijednosnice i zajmovi iskazani u zlatu tretiraju se kaofinancijska aktiva koja ne uključuje monetarno zlato i razvrstava sezajedno sa sličnom financijskom aktivom u stranoj valuti uodgovarajućoj kategoriji.

Nemonetarni zlatni swapovi, to jest postupci koji uključujuprivremenu zamjenu nemonetarnog zlata za depozite smatraju sekolateralnim zajmovima (vidjeti stavak 5.81. točku (e)).

Posebna prava vučenja (SDR) (F.12)

5.33.   

Definicija

:

Podkategorija posebna prava vučenja (F.12)sastoji se od svih transakcija posebnim pravima vučenja(AF.12), to jest sredstvima međunarodne pričuve kojestvara Međunarodni monetarni fond (MMF) i dodjeljuje ihsvojim članovima u svrhu dopune postojećih sredstavapričuve.

5.34.   Posebna prava vučenja ne smatraju se obvezama Međunarodnog monetarnogfonda i članovi Međunarodnog monetarnog fonda kojima se dodjeljujuposebna prava vučenja nemaju stvarnu (bezuvjetnu) obvezu vraćanjaposebnih prava vučenja koja su im dodijeljena. Posebna prava vučenjaimaju isključivo službeni vlasnici tih prava, koji su običnosredišnje banke i ona su prenosiva među sudionicima u Odjelu zaposebna prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda i drugimvlasnicima koje odredi MMF (druge središnje banke i određenemeđunarodne agencije). Posebna prava vučenja predstavljaju zajamčenoi bezuvjetno pravo svakog vlasnika na dodatnu rezervnu aktivu,posebno strane valute.

5.35.   Do promjena posebnih prava vučenja koja posjeduje neka monetarnavlast može doći uslijed transakcija posebnim pravima vučenja kojeuključuju plaćanja ili primitke u posebnim pravima vučenja premaMMF-u ili od MMF-a, prema ostalim sudionicima ili od ostalihsudionika u MMF-ovom Odjelu za posebna prava vučenja, ili premaostalim vlasnicima ili od ostalih vlasnika prava. One se bilježe ufinancijskim računima monetarnih vlasti, odnosno inozemstva.Promjene posebnih prava vučenja također mogu nastati radi promjenavrijednosti posebnih prava vučenja, što se bilježi u računurevalorizacije, ili radi dodjela ili ukidanja posebnih pravavučenja, što se bilježi u računu ostalih promjena u obujmu aktive(vidjeti stavak 6.27. točku (a)).

GOTOVINA I DEPOZITI (F.2)

5.36.   

Definicija

:

Kategorija „gotovina i depoziti” (F.2)sastoji se od svih transakcija u gotovini i depozitima(AF.2), to jest u gotovini u optjecaju i u svim vrstamadepozita u nacionalnoj i stranoj valuti.

5.37.   Kategorija F.2 dijeli se na tri podkategorije financijskihtransakcija:

(a)	gotovina (F.21);

(b)	prenosivi depoziti (F.22);

(c)	ostali depoziti (F.29).

Razlikovanje prenosivih i neprenosivih depozita može biti teško i, sanalitičkog stajališta, u nekim zemljama ne odveć korisno (razlikuizmeđu depozita i zajmova vidjeti u stavcima 5.74. do 5.76.).

Gotovina (F.21)

5.38.   

Definicija

:

Podkategorija „gotovina” (F.21)sastoji se od svih transakcija gotovinom (AF.21), tojest novčanicama i kovanicama u optjecaju koje se običnokoriste za plaćanje.

5.39.   Podkategorija AF.21 uključuje:

(a)	novčanice i kovanice u optjecaju koje su izdalerezidentne monetarne vlasti;

(b)	novčanice i kovanice u optjecaju koje su izdalenerezidentne monetarne vlasti i koje su u posjedurezidenata.

5.40.   Podkategorija AF.21 ne uključuje:

(a)	novčanice i kovanice koje nisu u optjecaju, na primjer,zaliha vlastitih novčanica središnje banke ilinagomilane rezerve novčanica za hitne slučajeve;

(b)	prigodne kovanice koje se obično ne koriste zaplaćanje.

5.41.   Svi sektori i inozemstvo mogu držati gotovinu. Izdaje ju središnjabanka, središnja država, inozemstvo, a u izuzetnim slučajevima drugenovčane financijske institucije. Gotovina se smatra pasivominstitucionalne jedinice koja ju je izdala.

Prenosivi depoziti (F.22)

5.42.   

Definicija

:

Podkategorija „prenosividepoziti” (F.22) sastoji se od svihtransakcija prenosivim depozitima (AF.22), to jestdepozitima (u nacionalnoj ili stranoj valuti) koji semogu neposredno pretvoriti u gotovinu ili koji suprenosivi putem čeka, bankovnog naloga, dugovnog zapisaili na drugi način, bez bilo kakvog ograničenja ilikazne.

5.43.   Podkategorija AF.22 uključuje prenosive depozite kod rezidentnih inerezidentnih monetarnih financijskih institucija. Oni obuhvaćajuprenosive depozite između monetarnih financijskih institucija, poputdepozita koje druge monetarne financijske institucije drže kodsredišnje banke kako bi ispunile uvjete u pogledu obvezne pričuve, uonoj mjeri u kojoj ti depoziti ostaju prenosivi, ili radne bilance idepozite u inozemnoj valuti kao swap aranžmane ili aranžmane izmeđudrugih monetarnih financijskih institucija.

5.44.   Svi sektori i sektor inozemstva mogu držati prenosive depozite. Onisu pasiva i to uglavnom monetarnih financijskih institucija iinozemstva, a ponekad i države.

Ostali depoziti (F.29)

5.45.   

Definicija

:

Podkategorija „ostalidepoziti” (F.29) sastoji se od svihtransakcija ostalim depozitima (AF.29), to jestdepozitima (u nacionalnoj ili stranoj valuti) koji nisuprenosivi depoziti. Ostali depoziti se ne mogu koristitiza plaćanja u svakom trenutku i ne mogu se pretvoriti ugotovinu ili prenosive depozite bez značajnihograničenja ili kazne.

5.46.   Podkategorija AF.29 uključuje:

(a)	oročene depozite. Ti depoziti nisu trenutačnoraspoloživi zbog toga što podliježu određenom roku iliprethodnoj najavi prije podizanja. Oni uključuju, naprimjer, depozite kod središnje banke kao oblik obveznihpričuva u onoj mjeri u kojoj ih deponenti ne mogurealizirati bez najave ili ograničenja;

(b)	štedne depozite, štedne knjižice, štedne potvrde ilipotvrde o depozitu, koji su neprenosivi ili je njihovaprenosivost, iako teoretski moguća, vrloograničena;

(c)

depozite koji su posljedica plana štednje ili ugovora.Ti depoziti obično uključuju obvezu deponenta naredovite uplate tijekom određenog razdoblja, a uplaćenaglavnica i obračunata kamata postaju raspoloživi teknakon proteka određenog roka. Ti se depoziti ponekadkombiniraju s odobravanjem, na kraju razdoblja štednje,zajmova koji su razmjerni akumuliranoj štednji u svrhukupnje ili gradnje stambenog objekta;

(d)	dokaze o depozitu koje izdaju štedne i kreditne udruge,građevinska društva, kreditne unije i slične ustanove,koji se ponekad nazivaju udjeli, a koji se pravno ili upraksi mogu otkupiti na zahtjev ili u relativno kratkomroku;

(e)	plaćanja povratne marže koja se odnose na financijskeizvedenice koji su obveze monetarnih financijskihinstitucija (vidjeti stavak 5.81. točku (c));

(f)	kratkoročne sporazume o reotkupu (repo poslovi) koji suobveze monetarnih financijskih institucija (vidjetistavak 5.81. točku (d))  (61).

5.47.   Podkategorija AF.29 ne uključuje prenosive potvrde o depozitu iprenosive potvrde o štednji. Oni se razvrstavaju u kategorijuvrijednosnice osim dionica, isključujući financijske izvedenice(AF.33).

5.48.   Podkategorija AF.29 nadalje uključuje:

(a)

službene ECU-e koje drži središnja banka. Ta sefinancijska aktiva sastoji od ECU-a koje je izdao EMI nateret monetarnih pričuva središnjih banaka državačlanica u svrhu provedbe Sporazuma o EMS-u. Te ECU-emogu koristiti EMI i središnje banke država članica kaosredstvo namire i za transakcije između njih i EMI-a.EMI može dodijeliti monetarnim vlastima trećih zemalja imeđunarodnim monetarnim institucijama status ostalihimatelja ECU-a  (62);

(b)	financijska potraživanja ili obveze središnje bankekoje proizlaze iz vrlo kratkoročnih mehanizamafinanciranja i kratkoročnih mehanizama monetarnihpotpora. Njima upravlja EMI  (63);

(c)	financijska potraživanja od MMF-a koja su sastavni diomeđunarodnih rezervi i koja nisu zabilježena kaozajmovi. Ona se sastoje od MMF-ovih pozicija rezervnihtranši koje proizlaze iz plaćanja dijela članskepretplate u rezervnoj aktivi i neto uporabi valutečlanica od strane Fonda;

(d)	obveze prema MMF-u koje nisu evidentirane kao zajam.One se sastoje od uporabe zajmova Fonda u okviruMMF-ovog računa općih rezervi; njima se mjeri iznosvalute članice u MMF-u kojeg je članica obveznareotkupiti.

5.49.   Svi sektori i inozemstvo mogu držati ostale depozite. Oni suprvenstveno pasiva monetarnih financijskih institucija i inozemstva,ali i drugih sektora, na primjer, ukupne države (vidjeti stavke od5.74. do 5.76.).

VRIJEDNOSNICE OSIM DIONICA (F.3)

5.50.   

Definicija

:

Kategorija „vrijednosnice osim dionica” (F.3)sastoji se od svih transakcija vrijednosnicama koji nisudionice (AF.3), to jest financijska aktiva koja predstavljafinancijske instrumente koji glase na donositelja, koji suobično prenosivi i s njima se trguje na sekundarnimtržištima ili koja se mogu utvrditi na tržištu i ne dajuimatelju nikakva vlasnička prava u institucionalnoj jedinicikoja ih izdaje.

5.51.   Kategorija AF.3 obuhvaća financijsku aktivu koju obično čine ispravecirkularni dokumenti namijenjene za optjecaj i čija se nominalnavrijednost određuje u trenutku izdavanja. Ona uključuje mjenice,obveznice, potvrde o depozitu, komercijalne zapise, zadužnice,financijske izvedenice i slične instrumente kojima se trguje nafinancijskim tržištima (vidjeti stavke od 5.77. do 5.80. za razlikuizmeđu vrijednosnica osim dionica i zajmova).

5.52.   Svi sektori i inozemstvo mogu držati vrijednosnice osim dionica kaofinancijsku aktivu. Oni su obveze i to uglavnom financijskih inefinancijskih društava, središnje, državne i lokalne uprave teinozemstva.

5.53.   Kategorija F.3 se dijeli na dvije podkategorije financijskihtransakcija  (64):

(a)	vrijednosnice osim dionica, isključujući financijskeizvedenice (F.33);

(b)	financijske izvedenice (F.34).

Vrijednosnice osim dionica, isključujući financijske izvedenice(F.33)

5.54.   

Definicija

:

Podkategorija vrijednosnice osim dionica,isključujući financijske izvedenice (F.33) sastoji se odsvih transakcija vrijednosnicama osim dionica,isključujući financijske izvedenice (AF.33), to jestvrijednosnice osim dionica koji imatelju daju bezuvjetnopravo na fiksni ili ugovorom utvrđeni varijabilninovčani dohodak u obliku kuponskih plaćanja (kamata)i/ili navedenu fiksnu svotu na navedeni datum ilidatume, ili počevši od datuma utvrđenog u trenutkuizdavanja.

5.55.   Podkategorija F.33 može se podijeliti, ako je to potrebno, na dvijepodstavke financijskih transakcija:

(a)	kratkoročne vrijednosnice osim dionica, isključujućifinancijske izvedenice (F.331);

(b)	dugoročne vrijednosnice osim dionica, isključujućifinancijske izvedenice (F.332);

Kratkoročne vrijednosnice osim dionica, isključujućifinancijske izvedenice (F.331)

5.56.   

Definicija

:

Podstavka kratkoročne vrijednosnice osimdionica, isključujući financijske izvedenice (F.331)sastoji se od svih transakcija kratkoročnimvrijednosnicama osim dionica, isključujućifinancijske izvedenice (AF.331), to jestvrijednosnicama osim dionica s kratkoročnimprvobitnim dospijećem (vidjeti stavak 5.22.), osimfinancijskih izvedenica.

5.57.   Kratkoročne vrijednosnice osim financijskih izvedenica općenitose izdaju s diskontom.

5.58.   Podstavka AF.331 uključuje:

(a)	trezorske zapise i ostale kratkoročne zapise kojeizdaje ukupna država, uključujući one kojepreuzimaju druge monetarne financijske institucijeza zadovoljenje svojih potreba obveznepričuve;

(b)	prenosive kratkoročne zapise koje izdajufinancijska i nefinancijska društva. Za takve sezapise koriste različiti nazivi: komercijalnizapisi, robne mjenice, promese, mjenice i potvrde odepozitu;

(c)	kratkoročne vrijednosnice izdane na temeljusindiciranih kreditnih sporazuma (NIF);

(d)

bankarske akcepte (BA). Bankarski akcept jeoperacija kojom jedno financijsko društvo prihvaća,potpisujući, robne mjenice ili mjenice koje izdajunefinancijska društva i bezuvjetno obećanje da će seizvršiti plaćanje navedenog iznosa na navedenidatum. BA predstavlja bezuvjetno financijskopotraživanje vlasnika i bezuvjetnu obvezufinancijskog društva koje ga akceptira.Protutransakcija financijskog društva je transakcijakratkoročnog zajma koji je to financijsko društvoodobrilo svom klijentu. Iz ovog se razlogapreporučuje da se BA tretira kao stvarna obvezafinancijskog društva koje ga je akceptiralo, a kaofinancijsko sredstvo vlasnika, iako se možda nijeizvela nikakva razmjena sredstava. U primjeni ovepreporuke potrebna je fleksibilnost, kako bi seuvažile nacionalne prakse i različitosti u prirodiovih instrumenata.

5.59.   Podstavka AF.331 ne uključuje vrijednosnice čija je prenosivost,iako teoretski moguća, u praksi vrlo ograničena i koji se zbogtoga prema potrebi razvrstavaju u podkategorije ostali depoziti(AF.29) ili kratkoročni zajmovi (AF.41) (vidjeti stavke 5.74. do5.76.).

Dugoročne vrijednosnice osim dionica, isključujućifinancijske izvedenice (F.332)

5.60.   

Definicija

:

Podstavka „dugoročnevrijednosnice osim dionica, isključujući financijskeizvedenice” (F.332) (F.332) sastoji se odsvih transakcija dugoročnim vrijednosnicama osimdionica, isključujući financijske izvedenice(AF.332), to jest vrijednosnice osim dionica sdugoročnim originalnim dospijećem (vidjeti stavak5.22.), osim financijskih izvedenica.

5.61.   Dugoročne vrijednosnice općenito se izdaju s kuponima.

5.62.   Podstavka AF.332 uključuje:

(a)	obveznice koje glase na donositelja;

(b)	subordinirane obveznice, koje se još nazivajusubordinirani dug;

(c)	obveznice s mogućnošću izbora datuma dospijeća, stim da posljednji datum dospijeća može biti duži odgodinu dana;

(d)	nedatirane obveznice ili perpetualneobveznice;

(e)	obveznice s promjenljivom kamatnom stopom(FRN);

(f)	vrijednosnice vezane uz indeks kod kojih jevrijednost glavnice vezana uz indeks cijene, cijenurobe ili indeks valutnog tečaja;

(g)	obveznice s velikim diskontom ili obveznice bezkupona;

(h)	euroobveznice. Emisija obveznica koja se istodobnoplasira na tržište najmanje dviju zemalja, aiskazana je u valuti koja ne mora biti nijedna odvaluta tih zemalja, obično putem međunarodnihsindikata financijskih društava nekolikozemalja;

(i)	privatno izdane obveznice, to jest obvezniceograničene bilateralnim sporazumima na određeneulagače, ako su barem potencijalno prenosive; akonisu, tretiraju se kao dugoročni zajmovi;

(j)	zajmove koji su postali defacto prenosivi. Ovo se treba tumačiti daznači tako samo ako se njima trguje na organiziranomsekundarnom tržištu (vidjeti stavak 5.79.);

(k)	vrijednosnice koje proizlaze iz konverzije zajmova.Konverzija uključuje dvije financijske transakcije:likvidaciju zajma i stvaranje novihvrijednosnica;

(l)

zadužnice i obveznice koje se mogu konvertirati udionice, bez obzira na to jesu li to dionice društvakoje ih izdaje ili dionice nekog drugog društva, svedok one još nisu konvertirane. Konverzija uključujedvije financijske transakcije: likvidaciju zadužniceili obveznice i emitiranje dionica. Ako se možeodvojiti od temeljne obveznice, opciju zamjene trebasmatrati posebnom financijskom aktivom koja serazvrstava u podkategoriju „financijskeizvedenice” (AF.34) (vidjeti stavak 5.67.točku (a) i stavak 5.67. točku (b));

(m)	dionice koje nose fiksni dohodak, ali neosiguravaju sudjelovanje u raspodjeli preostalevrijednosti društva u trenutku prestanka rada togdruštva, uključujući preferencijalne dionice bezprava učešća.

5.63.   Podstavka AF.332 uključuje, nadalje, financijsku aktivu koja seizdaju u sklopu sekuritizacije zajmova, hipoteka, duga pokreditnoj kartici, računa potraživanja i ostale financijskeaktive. Ponekad se izdaje nova vrijednosnica kao zamjena zaoriginalnu aktivu koja se likvidira. Kao alternativa ovome,originalna se aktiva može prenijeti na drugu institucionalnujedinicu, a nova vrijednosnica zamjenjuje originalnu aktivu uoriginalnoj bilanci stanja institucionalne jedinice. U tomslučaju originalna aktiva treba se evidentirati u bilanci stanjanove institucionalne jedinice koja ih drži.

5.64.   Podstavka F.332 ne uključuje:

(a)

transakcije vrijednosnicama u sklopu sporazuma oreotkupu. Sporazumi o reotkupu razvrstavaju se upodkategoriju „ostali depoziti”(vidjeti stavak 5.46. točku (f)) ili u kategoriju„zajmovi” (vidjeti stavak5.81. točku (d)) ovisno o uključeniminstitucionalnim jedinicama. Vrijednosnica koja jeuzajmljena ili podliježe reotkupu ne mijenja bilancustanja i ostaje razvrstana u kategorijuAF.332;

(b)	transakcije neprenosivim vrijednosnicama. One serazvrstavaju u podkategoriju „dugoročnizajmovi”;

(c)	transakcije neprenosivim zajmovima, uključujući onekoji su prodani trećim osobama, ali za koje nepostoji nijedno organizirano sekundarno tržište(vidjeti stavak 5.79.).

Financijske izvedenice (F.34)

5.65.   

Definicija

:

Podkategorija „financijskeizvedenice” (F.34) sastoji se od svihtransakcija financijskim izvedenicama (AF.34), to jestfinancijske aktive koja se temelji na različitimosnovnim instrumentima ili su iz njih izvedena. Osnovniinstrument su obično neka druga financijska aktiva, alimože biti i roba ili indeks.

5.66.   Financijske izvedenice smatraju se sekundarnim instrumentima, abudući da je izbjegavanje rizika često motiv za njihovo stvaranje,nazivaju se još i instrumentima za zaštitu od rizika. Samo onisekundarni instrumenti koji imaju tržišnu vrijednost, radi toga štosu utrživi ili se mogu odrediti na tržištu, predstavljajufinancijsku aktivu u sustavu i razvrstani su u podkategoriju AF.34(vidjeti stavak 5.05.).

5.67.   Podkategorija AF.34 uključuje:

(a)

opcije, one s kojima se može trgovati i one sneslužbenog tržišta (OTC). Opcije su potencijalna aktivakoja vlasnicima daje pravo, ali ne nameće obvezu, nakupnju (u slučaju opcija kupnje) od izdavatelja opcijeili prodaju (u slučaju opcije prodaje) izdavateljuopcije (sastavljaču opcije) financijskih ilinefinancijskih sredstava (osnovni instrument) pounaprijed određenoj cijeni (ugovorna cijena) unutarodređenog vremenskog razdoblja (američka opcija) ili naodređeni datum (europska opcija). Kupac opcije plaćapremiju (cijenu opcije) za obvezu sastavljača opcije daproda ili kupi navedeni iznos osnovnih sredstava ili dana zahtjev kupca osigura odgovarajuću naknadu. Podogovoru se takva obveza tretira kao obveza sastavljačaopcije zbog toga što cijena opcije predstavlja tekućetroškove koje sastavljač opcije ima radi otkupa njegovepotencijalne obveze;

(b)

jamstva. Ona su oblik opcija kojima se može trgovati, akoje njihovim imateljima daju pravo na kupnju odizdavatelja jamstva (obično je to društvo) određenogbroja dionica ili obveznica prema navedenim uvjetima zaodređeno vremensko razdoblje. Postoje još valutnajamstva, čija se vrijednost temelji na iznosu jednevalute koji je potreban za kupnju druge valute na danisteka jamstva ili prije njega, kao i međudeviznajamstva vezana uz treće valute. Po dogovoru se smatra daje izdavatelju jamstva nastala obveza koja predstavljatekuće troškove otkupa potencijalne obvezeizdavatelja;

(c)

budućnosnice, ali samo ako imaju tržišnu vrijednostzbog toga što se njima može trgovati ili se moguprebijati. Budućnosnice su preuzete obveze da će seisporučiti ili preuzeti isporuka navedene količineuobičajene kategorije robe, deviza ili vrijednosnica pofiksnoj cijeni i prema navedenom datumu ili razdobljuisporuke. Budućnosnice se mogu temeljiti i na indeksu, ane na određenoj financijskoj ili nefinancijskojaktivi;

(d)

swapovi, ali samo ako imajutržišnu vrijednost zbog toga što se njima može trgovatiili se mogu prebijati. Zamjene su ugovorni odnosi izmeđudviju strana koje su se dogovorile o zamjeni, platnihtokova na isti iznos zaduženosti tijekom vremena i premaunaprijed određenim pravilima. Dvije najčešće vrste swapova su kamatni swap i valutni swap. Kamatni swapuključuje zamjenu plaćanja kamata različitog karaktera,poput fiksne kamatne stope za promjenljivu kamatnustopu, dvije različite promjenljive kamatne stope,fiksne kamatne stope u jednoj valuti i promjenljivekamatne stope u drugoj itd. (vidjeti stavak 4.47.).Valutni swap uključuje zamjenuodređenih iznosa dviju različitih valuta s kasnijimotplatama, koje uključuju i tokove kamata i tokoveotplata tijekom vremena prema unaprijed određenimpravilima;

(e)

ugovore s terminskim tečajem (UTT), ali samo ako imajutržišnu vrijednost zbog toga što se njima može trgovatiili se mogu prebijati. Ugovori s terminskim tečajem suugovorni odnosi u kojima su se dvije strane, da bi sezaštitile od promjena kamatnih stopa, dogovorile da ćese kamatna stopa, obračunata na fiktivni iznos glavnicekoji se nikada ne mijenja, platiti na određeni datumnamire. Plaćanja se odnose na razliku između dogovorenestope iz ugovora s terminskim tečajem i kamatne stopekoja je uobičajena na tržištu u trenutku namire. Oni seu sustavu bilježe kao vlasnički dohodak (vidjeti stavak4.47.).

5.68.   Podkategorija AF.34 ne uključuje:

(a)	osnovni instrument na kojem se temelji financijskaizvedenica;

(b)	reotkup plaćanja povratne marže u vezi s financijskiimizvedenicama. One se svrstavaju u ostale depozite(AF.29) (vidjeti stavak 5.46. točku (e) ili zajmove(AF.4) (vidjeti stavak 5.81. točku (c), ovisno ouključenim institucionalnim jedinicama;

(c)	sekundarne instrumente, kojima se ne može trgovati i nemogu se prebijati na tržištu.

ZAJMOVI (F.4)

5.69.   

Definicija

:

Kategorija „zajmovi” (F.4) sastoji se odsvih transakcija zajmovima (AF.4), to jest od financijskeaktive koja se stvara kada vjerovnici uzajmljuju sredstvadužnicima, bilo izravno ili preko brokera, a koja sedokazuju neprenosivim ispravama ili se ne dokazujuispravama.

5.70.   Općenito, zajmove karakteriziraju sljedeća svojstva:

(a)	uvjete nekog zajma određuje financijsko društvo kojeodobrava zajam ili o njima pregovaraju zajmodavac izajmoprimac, izravno ili preko brokera;

(b)	inicijativa u pogledu zajma obično potječe odzajmoprimca;

(c)	zajam je bezuvjetni dug vjerovniku koji se mora otplatitina dan dospijeća i na koji se obračunava kamata.

5.71.   Kategorija F.4 može se podijeliti, ako je to potrebno, na dvijepodkategorije financijskih transakcija:

(a)	kratkoročni zajmovi (F.41);

(b)	dugoročni zajmovi (F.42).

Kratkoročni zajmovi (F.41)

5.72.   

Definicija

:

Podkategorija „kratkoročnizajmovi” (F.41) sastoji se od svihtransakcija kratkoročnim zajmovima (AF.41), to jestzajmovima kod kojih je originalno dospijeće kratkoročno(vidjeti stavak 5.22.) i zajmovima koji se otplaćuju nazahtjev.

Dugoročni zajmovi (F.42)

5.73.   

Definicija

:

Podkategorija „dugoročnizajmovi” (F.42) sastoji se od svihtransakcija dugoročnim zajmovima (AF.42), to jestzajmovima kod kojih je originalno dospijeće dugoročno(vidjeti stavak 5.22.).

5.74.   Razlika između transakcija zajmovima (F.4) i transakcija depozitima(F.22, F.29) često se temelji na kriteriju od koga potječeinicijativa za transakciju. U slučajevima kada inicijativu preuzimazajmoprimac, transakcija se razvrstava u kategoriju zajmova. Uslučajevima kada inicijativu preuzima zajmodavac, transakcija serazvrstava u jednu od podkategorija depozita. Međutim, kriterijinicijatora je obično stvar prosudbe.

5.75.   Po dogovoru se kratkoročni zajmovi odobreni rezidentnim ilinerezidentnim monetarnim financijskim institucijama običnorazvrstavaju u jednu od podkategorija depozita (AF.22, AF.29), dokse kratkoročni depoziti koje prihvaćaju rezidentne ili nerezidentneinstitucionalne jedinice s iznimkom monetarnih financijskihinstitucija obično razvrstavaju u podkategoriju kratkoročnih zajmova(AF.41). Stoga su depoziti pasiva, i to uglavnom rezidentnih inerezidentnih monetarnih financijskih institucija (vidjeti stavke5.44. i 5.49.) koje u sustavu obično nemaju obveze po kratkoročnimzajmovima.

5.76.   Analitički bi moglo biti korisno dozvoliti iznimke od naprijednavedenih uobičajenih postupaka. Primjeri su štedni depoziti koddržave i zamjene nemonetarnog zlata između monetarnih financijskihinstitucija (vidjeti stavak 5.81. točku (e))  (65).

5.77.   Razlika između transakcija zajmovima (F.4) i transakcijavrijednosnicama osim dionica (F.3) može se temeljiti na stupnjuutrživosti financijske aktive i njezinih implikacija.

5.78.   Emisije vrijednosnica sastoje se od velikog broja istovjetnihisprava, od kojih svaka pokazuje zaokruženi iznos, a zajedno tvoreukupni pozajmljeni iznos. Za razliku od toga, zajmovi se u većinislučajeva dokazuju jednom ispravom, a transakcije zajmovima seobavljaju između jednog vjerovnika i jednog dužnika. Međutim, uslučaju sindiciranih zajmova, zajam odobrava nekolikovjerovnika.

5.79.   Postoji sekundarna trgovina zajmovima. Međutim, pojedinačnimzajmovima trguje se tek usputno. U slučajevima kada zajam postajeutrživ na organiziranom tržištu, treba ga razvrstati u kategorijuvrijednosnica osim dionica. Obično se radi o izričitoj zamjenioriginalnog zajma (vidjeti stavak 5.62. točku (j) i stavak 5.62.točku (k)).

5.80.   Standardne zajmove u većini slučajeva nude financijska društva i onise obično odobravaju kućanstvima. Financijska društva određujuuvjete, a kućanstva mogu samo birati hoće li ih prihvatiti ili ne.Za razliku od ovog, uvjeti nestandardnih zajmova obično su rezultatpregovora između vjerovnika i dužnika. To je važan kriterij kojiolakšava razliku između nestandardnih zajmova i vrijednosnica osimdionica. U slučaju javnih emisija vrijednosnica, uvjete emisijeodređuje zajmoprimac, eventualno nakon savjetovanja s bankom,odnosno glavnim upraviteljem. Međutim, u slučaju privatnih emisijavrijednosnica vjerovnik i dužnik pregovaraju o uvjetima emisije(vidjeti stavak 5.62. točku (i)).

5.81.   Kategorija AF.4 uključuje:

(a)	stanja na tekućim računima, na primjer, interna saldaunutar grupe između nefinancijskih društava i njihovihnerezidentnih tvrtki-kćeri, ali isključujući salda kojapredstavljaju obveze monetarnih financijskih institucijakoja su razvrstana u podkategorije depozita;

(b)	stanja koja se odnose na zaposlenike zbog njihovogudjela u dobiti društava;

(c)	plaćanja povratne marže u vezi s financijskimizvedenicama, koja su obveze institucionalnih jedinica siznimkom monetarnih financijskih institucija (vidjetistavak 5.46. točku (e));

(d)	kratkoročne ugovore o reotkupu (REPO), koji su obvezeinstitucionalnih jedinica s iznimkom monetarnihfinancijskih institucija (vidjeti stavak 5.46. točku(f)) i dugoročne ugovore o reotkupu;

(e)

zajmove koji proizlaze iz swapova u nemonetarnom zlatu. To su ugovorikoji uključuju privremenu zamjenu nemonetarnog zlata zadepozite. Njihova ekonomska priroda slična je prirodikolateralnog zajma u tome što kupac zlata dajeprodavatelju predujam uz jamstvo zlatom za ugovorenorazdoblje i dobiva povrat u visini fiksne cijene kada sezlato reotkupi;

(f)	zajmove koji su protustavke bankarskim akceptima(vidjeti stavak 5.58. točku (d));

(g)	financijski leasing i ugovore okupoprodaji s obročnom otplatom cijene  (66);

(h)	zajmove za financiranje trgovačkih kredita;

(i)	hipotekarne zajmove;

(j)	potrošačke zajmove;

(k)	revolving zajmove;

(l)	obročne zajmove;

(m)	zajmove plaćene kao jamstvo za ispunjenje određenihobveza.

5.82.   Kategorija AF.4, nadalje, uključuje:

(a)	financijska potraživanja ili obveze koje proizlaze izsrednjoročne financijske pomoći za bilance plaćanjazemalja članica. Tim zajmovima upravlja EMI  (67);

(b)	financijska potraživanja od MMF-a koja se dokazujuzajmovima na temelju Općih uvjeta posuđivanja ili natemelju posebnih sporazuma o posuđivanju sčlanovima.

Obveze prema MMF-u koje se dokazuju zajmovima na temelju kredita zastrukturnu prilagodbu, proširenih aranžmana za strukturnu prilagodbui uzajamnog fonda.

5.83.   Kategorija AF.4 ne uključuje:

(a)	ostale račune potraživanja/obveza (AF.7), uključujućitrgovačke kredite i predujmove (AF.71);

(b)	financijsku aktivu ili pasivu koje proizlaze izvlasništva nerezidenata nad nepokretnom imovinom, poputzemljišta i građevinskih objekata. Razvrstavaju se upodstavku „ostali dionički kapital”(AF.513) (vidjeti stavak 5.95. točku (f)).

5.84.   Zajmovi mogu biti financijska aktiva ili pasiva svih sektora iinozemstva. Međutim, monetarne financijske institucije obično nemajuu sustavu kratkoročnih obveza po zajmovima.

5.85.   U sustavu se podkategorije kratkoročni zajmovi i dugoročni zajmovi nedijele na podstavke. Bez obzira na to, s analitičkog stajališta možebiti korisno podijeliti, posebno, dugoročne zajmove na potrošačkekredite  (68), hipotekarne zajmove  (69) i ostale zajmove.

DIONICE I OSTALI VLASNIČKI UDJELI (F.5)

5.86.   

Definicija

:

Kategorija „dionice i ostali vlasničkiudjeli” (F.5) sastoji se od svihtransakcija dionicama i ostalim vlasničkim udjelima(AF.5), to jest financijskom aktivom koja predstavljavlasnička prava na društva ili kvazi-društva. Tafinancijska sredstva općenito daju pravo vlasnicima naudio u dobiti društava ili kvazi-društava te na udio unjihovoj neto imovini u slučaju likvidacije  (70). Dionice koje su ponuđene na prodaju, alinisu preuzete prilikom emisije, ne bilježe se u sustavu.Dionice i ostale vlasničke udjele otkupljuje društvoizdavatelj u trenutku kupnje ili u trenutku zamjene zaneto aktivu društva u slučaju njegovelikvidacije.

5.87.   Kategorija F.5 dijeli se na dvije podkategorije financijskihtransakcija:

(a)	dionice i ostali vlasnički udjeli, isključujući dionice uuzajamnim fondovima (F.51);

(b)	dionice u uzajamnim fondovima (F.52).

Dionice i ostali vlasnički udjeli, isključujući dionice uuzajamnim fondovima (F.51)

5.88.   

Definicija

:

Podkategorija „dionice i ostalivlasnički udjeli, isključujući dionice u uzajamnimfondovima” (F.51) sastoji se od svihtransakcija dionicama i ostalim vlasničkim udjelima,isključujući dionice u uzajamnim fondovima (AF.51), tojest financijskim sredstvima, osim dionicama u uzajamnimfondovima, koja predstavlja vlasnička prava na društva ikvazi-društva. Ta financijska sredstva općenito dajupravo vlasnicima na udio u dobiti društva ilikvazi-društva te na udio u njihovoj neto imovini uslučaju likvidacije.

5.89.   Podkategorija F.51 može se podijeliti, ako je to potrebno, na tripodstavke financijskih transakcija:

(a)	dionice koje kotiraju na burzi, isključujući dionice uuzajamnim fondovima (F.511);

(b)	dionice koje ne kotiraju na burzi, isključujući dioniceu uzajamnim fondovima (F.512);

(c)	ostali vlasnički udjeli (F.513).

Dionice koje kotiraju na burzi, isključujući dionice uuzajamnim fondovima (F.511) i dionice koje ne kotiraju naburzi, isključujući dionice u uzajamnim fondovima(F.512)

5.90.   

Definicija

:

Podstavka „dionice kojekotiraju na burzi, isključujući dionice u uzajamnimfondovima” (F.511) sastoji se od svihtransakcija dionicama koje kotiraju na burzi,isključujući dionice u uzajamnim fondovima (AF.511),a podstavka „dionice koje ne kotiraju naburzi, isključujući dionice u uzajamnimfondovima” (F.512) sastoji se od svihtransakcija dionicama koje ne kotiraju na burzi,isključujući dionice u uzajamnim fondovima (AF.512).Dionice obuhvaćaju stvarni interes u kapitaludruštva u obliku vrijednosnica koji su u načeluprenosivi. Podstavka AF.511 obuhvaća dionice kojeimaju cijenu i kotiraju na priznatoj burzi ili nekomdrugom obliku sekundarnog tržišta, a podstavkaAF.512 obuhvaća dionice koje ne kotiraju naburzi.

5.91.   Podstavke AF.511 i AF.512 uključuju:

(a)	kapitalne dionice koje izdaju društva s ograničenomodgovornošću: to su vrijednosnice koji njihovimimateljima daju status suvlasnika i pravo na udio uraspodjeli ukupne dobiti, kao i na udio u netoimovini u slučaju likvidacije;

(b)

otkupljene dionice u društvima s ograničenomodgovornošću: to su dionice čija je glavnicaotplaćena, ali koje su zadržali njihovi imateljikoji su i nadalje suvlasnici i imaju pravo na udio udobiti koja preostane nakon isplate dividendi napreostali upisani kapital, kao i na udio ueventualnom višku koji preostane nakon likvidacije,tj. u neto aktivi umanjenoj za preostali upisanikapital;

(c)

dionice koje nose dividende, a koje izdaju društvas ograničenom odgovornošću: to suvrijednosnice: 1. koje, prema zemlji i okolnostima u kojima sunastale, imaju različite nazive, kao što suosnivačke dionice, dionice koje nose dobit,dionice koje nose dividendu itd. i one nisu dioupisanog kapitala; 2. koje, strogo uzevši, imateljima ne dajustatus suvlasnika, (pravo na udio u otplatiupisanog kapitala, pravo na prinos od togkapitala, pravo na glasovanje na skupštinamadioničara itd.); 3. koje imateljima daju pravo na udio u dobitikoja preostane nakon isplate dividendi na upisanikapital te na dio eventualnog viška koji preostanenakon likvidacije;

(d)	povlaštene dionice koje omogućavaju sudjelovanje uraspodjeli preostale vrijednosti nakon prestankadruštva. One mogu, ali ne moraju kotirati napriznatoj burzi.

5.92.   Podstavke AF.511 i AF.512 ne uključuju:

(a)	dionice koje su ponuđene na prodaju, ali nisupreuzete prilikom emitiranja. One se ne bilježe usustavu;

(b)	zadužnice i obveznice koje se mogu zamijeniti zadionice. One se u računima iskazuju u podkategorijiAF.33 do trenutka kada se zamijene (vidjeti stavak5.62. točku (l));

(c)	vlasničke udjele partnera s neograničenomodgovornošću (neograničeni partneri) uinkorporiranim partnerstvima. Oni su razvrstani upodstavku AF.513;

(d)	državna ulaganja u kapital međunarodnihorganizacija koje su pravno konstituirane kaodruštva s dioničkim kapitalom. Ona su razvrstana upodstavku AF.513(vidjeti stavak 5.95. točku(c)).

5.93.   Podstavke F.511 i F.512 ne uključuju emisije bonusnih dionica, tojest doznačivanje novih dionica dioničarima razmjerno njihovimudjelima. Takva emisija, kojom se ne mijenja niti obveza društvaprema dioničarima ni udio aktive koji svaki dioničar ima udruštvu, ne predstavlja financijsku transakciju i ne bilježi seu sustavu (vidjeti stavak 6.56.). Isto vrijedi za emisije kodusitnjavanja dionica.

Ostali vlasnički udjeli (F.513)

5.94.   

Definicija

:

Podstavka „ostali vlasničkiudjeli” (F.513) sastoji se od svihtransakcija ostalim vlasničkim udjelima (AF.513), tojest svim oblicima vlasničkih udjela, osim onimakoji su razvrstani u podstavke AF.511 i AF.512 te upodkategoriju AF.52.

5.95.   Podstavka AF.513 uključuje:

(a)

sve oblike vlasničkih udjela u društvima koji nisudionice: 1. vlasničke udjele u inkorporiranimpartnerstvima koje su upisali partneri sneograničenom odgovornošću; 2. vlasničke udjele u društvima s ograničenomodgovornošću čiji su vlasnici partneri, a nedioničari; 3. kapital uložen u neograničena ili ograničenapartnerstva koja se priznaju kao nezavisni pravnisubjekti; 4. kapital uložen u zadruge koje se priznaju kaonezavisni pravni subjekti;

(b)	ulaganja države u kapital javnih poduzeća čijikapital nije podijeljen u dionice, a koje se natemelju posebnog zakonodavstva priznaju kaonezavisni pravni subjekti (vidjeti stavak 2.16.točku (c));

(c)	državna ulaganja u kapital međunarodnih inadnacionalnih organizacija, s jedinim izuzetkomMMF-a, čak i ako su one pravno konstituirane kaodruštva s dioničkim kapitalom (npr. Europskainvesticijska banka);

(d)	financijska sredstva EMI-a koja se osiguravaju izdoprinosa nacionalnih središnjih banaka  (71);

(e)	kapital uložen u financijska i nefinancijskakvazi-društva (vidjeti stavak 2.13. točku (f)).Iznos takvih ulaganja odgovara novim ulaganjima (unovcu ili u naturi) umanjenim za eventualnapovlačenja kapitala (vidjeti stavak 4.61.);

(f)	financijsku aktivu koju nerezidentne jedinice imajuu fiktivnim rezidentnim jedinicama (vidjeti stavak2.15.) i obrnuto.

Dionice u uzajamnim fondovima (F.52)

5.96.   

Definicija

:

Podkategorija „dionice u uzajamnimfondovima” (F.52) sastoji se od svihtransakcija dionicama u uzajamnim fondovima (AF.52), tojest dionicama koje emitira posebna vrsta financijskogdruštva, čija je isključiva svrha ulaganje prikupljenihsredstava na tržištu novca, tržištu kapitala i/ili unekretnine.

5.97.   Podkategorija AF.52 uključuje dionice koje emitiraju financijskadruštva, a koje se, ovisno o državi, nazivaju uzajamni fondovi,investicijski uzajamni fondovi na udjele, investicijska društva idruge programe kolektivnog ulaganja, npr. organizacije za kolektivnoulaganje u vrijednosnice (UCITS), bez obzira na to radi li se ootvorenim, poluotvorenim ili zatvorenim fondovima. Te dionice mogu,ali ne moraju kotirati na burzi. Kada ne kotiraju na burzi, običnose isplaćuju na zahtjev u vrijednosti koja odgovara njihovom udjeluu vlastitim sredstvima financijskog društva. Ta se vlastita sredstvaredovno revaloriziraju na temelju tržišnih cijena različitihelemenata od kojih se sastoje.

TEHNIČKE PRIČUVE OSIGURANJA (F.6)  (72)

5.98.   

Definicija

:

Kategorija „tehničke pričuve osiguranja” (F.6)sastoji se od svih transakcija tehničkim pričuvamaosiguranja (AF.6), to jest tehničkim pričuvamaosiguravajućih društava i mirovinskih fondova (samostalnih inesamostalnih), prema osiguranicima ili korisnicima kako jeutvrđeno u Direktivi Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjimfinancijskim izvještajima i konsolidiranim izvještajimaosiguravajućih društava  (73).

5.99.   Kategorija AF.6 obuhvaća:

(a)	neto vlasničke udjele kućanstava u pričuvama životnogosiguranja;

(b)	neto vlasničke udjele kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova;

(c)	prijenosne premije osiguranja;

(d)	pričuve za nenamirena potraživanja.

5.100.   Tehničke pričuve osiguranja su financijska aktiva:

(a)	u slučaju osiguranika – u odnosu na neto vlasničke udjelekućanstava u pričuvama životnog osiguranja i pričuvamamirovinskih fondova te prijenosne premije osiguranja;

(b)	u slučaju korisnika – u odnosu na pričuve za nenamirenapotraživanja.

5.101.   Tehničke pričuve osiguranja su pasiva:

(a)	osiguravajućih društava za životna ili neživotna osiguranjai samostalnih mirovinskih fondova uključenih u podsektorosiguravajućih društava i mirovinskih fondova (S.125);

(b)	nesamostalnih mirovinskih fondova uključenih u sektoreinstitucionalnih jedinica koje su ih osnovale.

Pričuve ili slični fondovi koje su osnovali poslodavci s ciljemosiguranja mirovina zaposlenicima (nesamostalni mirovinski fondovi)uključuju se u kategoriju AF.6 samo ako se izračunavaju u skladu saktuarskim kriterijima sličnim onima koje koriste osiguravajuća društvai samostalni mirovinski fondovi. U suprotnom, te se pričuve pokrivajudionicama ili drugim vlasničkim udjelima koje emitira institucionalnajedinica koja uspostavlja te pričuve.

5.102.   Kategorija AF.6 ne uključuje pričuve koje uspostavljaju institucionalnejedinice razvrstane u podsektor fondova socijalne sigurnosti (S.1314).Te pričuve u sustavu nisu obveze podsektora fondova socijalnesigurnosti.

5.103.   Kategorija F.6 dijeli se na dvije podkategorije financijskihtransakcija:

(a)	neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova (F.611);

(b)	prijenosne premije osiguranja i pričuve za nenamirenetražbine (F.62).

Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnog osiguranjai u pričuvama mirovinskih fondova (F.61);

5.104.   

Definicija

:

Podkategorija „neto vlasnički udjelikućanstava u pričuvama životnog osiguranja i u pričuvamamirovinskih fondova” (F.61) sastoji se od svihtransakcija neto vlasničkim udjelima kućanstava upričuvama životnog osiguranja i u pričuvama mirovinskihfondova (AF.61), to jest tehničkim pričuvama kojeuspostavljaju društva i kvazi-društva u svrhu namirenjapredviđenih potraživanja i naknada nakon ispunjenjautvrđenih uvjeta.

5.105.   Podkategorija F.61 dijeli se na dvije podstavke financijskihtransakcija:

(a)	neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja (F.61);

(b)	neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova (F.612).

Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja (F.611)

5.106.   

Definicija

:

Podstavka neto vlasnički udjeli kućanstava upričuvama životnog osiguranja (F.611) sastoji se odsvih transakcija neto vlasničkim udjelima kućanstavau pričuvama životnog osiguranja (AF.611), to jesttehničkim pričuvama za neprotekle rizike i tehničkimpričuvama za police osiguranja sa sudjelovanjem udobiti, iz kojih se isplaćuje osigurana vrijednostpo isteku polica životnog osiguranja sasudjelovanjem u dobiti ili sličnihpolica.

5.107.   Podstavka AF.611 uključuje pričuve životnog osiguranja, pričuveza udjele u dobiti i popuste te tehničke pričuve za policeživotnog osiguranja kod kojih rizik ulaganja snose osiguranicikako je utvrđeno člancima 27., 29. i 31. Direktive Vijeća91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. ogodišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranimizvještajima osiguravajućih društava.

5.108.   Transakcije neto vlasničkim udjelima kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja sastoje se od povećanja umanjenih zaodbitke, koje treba razlikovati od dobitaka ili gubitaka odnominalnih udjela koji su ostvareni, odnosno nastali odinvestiranih sredstava osiguravajućih društava (vidjeti stavak6.57.).

Povećanja se sastoje od:

(a)	stvarno uplaćenih premija zarađenih tijekom tekućegračunovodstvenog razdoblja;

(b)	uvećanih za dodatke na premiju koji odgovarajudohotku od ulaganja sredstava pričuva, a koji sepripisuje osiguranicima;

(c)	umanjenih za troškove usluge kod životnogosiguranja.

Odbici se sastoje od:

(a)	iznosa plativih osiguranicima po policama životnogosiguranja i sličnim policama kada one isteknu i odiznosa plativih korisnicima u slučaju smrtiosiguranih osoba;

(b)	uvećanih za isplate otkupne vrijednosti po policamakoje se otkupe prije njihova isteka.

5.109.   Pričuve životnog osiguranja su financijska aktiva rezidentnih inerezidentnih kućanstava, a pasiva rezidentnih i nerezidentnihosiguravajućih društava.

U slučaju kolektivnog osiguranja koje zaključuju na primjertvrtke u korist svojih zaposlenika, vjerovnicima se smatrajuzaposlenici, a ne poslodavac, budući da se oni smatraju stvarnimosiguranicima.

Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova (F.612)

5.110.   

Definicija

:

Podstavka „neto vlasničkiudjeli kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova” (F.612) sastoji se od svihtransakcija neto vlasničkim udjelima kućanstava upričuvama mirovinskih fondova (AF.612), to jesttehničkim pričuvama koje drže samostalni inesamostalni mirovinski fondovi koje su osnovaliposlodavci i/ili zaposlenici ili skupinesamozaposlenih osoba s ciljem osiguranja mirovina zazaposlenike ili samozaposlene osobe.

5.111.   Transakcija neto vlasničkim udjelom kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova sastoji se od povećanja umanjenih zaodbitke, koje treba razlikovati od dobitaka ili gubitaka odnominalnih udjela ostvarenih, odnosno nastalih od investiranihsredstava mirovinskih fondova (vidjeti stavak 6.57.).

Povećanja se sastoje od:

(a)	stvarnih doprinosa koje u mirovinske fondoveuplaćuju zaposlenici, poslodavci, samozaposleneosobe ili druge institucionalne jedinice u koristpojedinaca ili kućanstava koji imaju potraživanjaglede tih sredstava i koji su zarađeni tijekomtekućeg računovodstvenog razdoblja;

(b)	uvećanih za dodatke na doprinose koji odgovarajudohotku zarađenom od ulaganja sredstava pričuvamirovinskih fondova, a koji se pripisuje kućanstvimakoji sudjeluju u tim fondovima;

(c)	umanjenih za troškove usluga tijekom razdobljaupravljanja fondovima.

Odbici se sastoje od:

(a)	socijalnih naknada koje su jednake iznosimaplativim umirovljenicima ili njihovim uzdržavanicimau obliku redovitih isplata, ili drugihnaknada;

(b)	uvećanih za socijalne naknade koje se sastoje odjednokratnih iznosa plativih osobama u trenutkuumirovljenja.

5.112.   Transakcije neto vlasničkim udjelom kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova ne uključuju aktivu koja je radipreoblikovanja jednog fonda u drugi prenesena iz nesamostalnihmirovinskih fondova u samostalne mirovinske fondove koji surazvrstani u podsektor osiguravajućih društava i mirovinskihfondova (S.125). Ovaj događaj treba bilježiti u kategoriju„promjene u klasifikaciji i strukturi sektora” (K.12.1) uračunu ostalih promjena u obujmu aktive (vidjeti stavak6.30.).

5.113.   Pričuve mirovinskih fondova su financijska aktiva rezidentnih ilinerezidentnih kućanstava, a ne financijska aktivainstitucionalnih jedinica koje njima upravljaju.

Pretplate premije osiguranja i pričuve za nenamirena potraživanja(F.62)

5.114.   

Definicija

:

Podkategorija „pretplate premijaosiguranja i pričuve za nenamirenapotraživanja” (F.62) sastoji se od svihtransakcija pretplatnim premijama osiguranja ipričuvama za nenamirena potraživanja (AF.62), tojest tehničkim pričuvama koje uspostavljajuosiguravajuća društva i mirovinski fondovi(samostalni i nesamostalni) za: (a) iznos koji predstavlja dio ukupno upisanepremije i koji treba biti alociran tijekomnarednog obračunskog razdoblja (pretplate premijaosiguranja); (b) ukupni procijenjeni konačni trošak svihpotraživanja koja proizlaze od događaja nastalihdo kraja obračunskog razdoblja, bez obzira jesu liona prijavljena ili ne, umanjen za već plaćeneiznose u odnosu na ta potraživanja (naknade zanenamirena potraživanja).

5.115.   Pretplate premije osiguranja proizlaze iz činjenice da se premijeosiguranja uglavnom plaćaju na početku razdoblja osiguranja, a to serazdoblje obično ne poklapa sa samim računovodstvenim razdobljem.Zbog toga, na kraju računovodstvenog razdoblja kada se sastavljabilanca stanja, dijelovi premija osiguranja koji se plaćaju zavrijeme računovodstvenog razdoblja namijenjeni su za pokriće rizikakoji će nastati u idućem razdoblju. Pretplate premije osiguranjautvrđuju se na temelju omjera neproteklog rizika i preostalogvremena do isteka ugovora o osiguranju.

U financijskom računu, pretplate premije osiguranja zabilježene kaotransakcije između osiguranika i osiguravajućih društava sastoje seod onih dijelova premija koji su plativi u tekućem računovodstvenomrazdoblju, a namijenjeni su pokriću neproteklih rizika koji mogunastupiti tijekom idućeg razdoblja.

5.116.   Preplate premije osiguranja su financijska aktiva osiguranika. Ako sete pretplate premije odnose na životno osiguranje, osiguranici surezidentna ili nerezidentna kućanstva. Ako se one odnose naneživotno osiguranje, osiguranici mogu pripadati bilo kojem sektorugospodarstva ili inozemstvu. Premije osiguranja ili socijalnidoprinosi koje plaćaju osiguranici mogu se uzeti kao kriterij zaraspoređivanje pretplate premija osiguranja među sektorimagospodarstva i inozemstva.

5.117.   Pričuve za nenamirena potraživanja su pričuve koje osiguravajućadruštva drže u svrhu pokrića iznosa koje očekuju da će moratiisplatiti u odnosu na potraživanja koja još nisu ustanovljena, naprimjer zbog toga što su u procesu razmatranja. Valjana potraživanjakoje osiguravajuća društva priznaju smatraju se plativima u trenutkunastanka događaja koji daje povoda za nastanak potraživanja, bezobzira na vrijeme koje je potrebno za obradu dotičnogpotraživanja.

5.118.   Pričuve za nenamirena potraživanja su financijska aktiva korisnika,koja mogu pripadati bilo kojem sektoru gospodarstva iliinozemstva.

5.119.   Podkategorija AF.62 uključuje pričuve za prijenosne premije, ostaletehničke pričuve, pričuve za nenamirene tražbine i pričuve zakolebanje šteta prema definiciji iz članaka 25., 26., 28. i 30.Direktive Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca1991. o godišnjim financijskim izvještajima ikonsolidiranim izvještajima osiguravajućih društava.

OSTALI RAČUNI POTRAŽIVANJA/OBVEZA (F.7)

5.120.   

Definicija

:

Kategorija „ostali računi potraživanja/obveza(F.7)” sastoji se od svih transakcijaostalim računima potraživanja/obveza (AF.7), to jest odfinancijskih potraživanja koja nastaju kao protustavkafinancijskoj ili nefinancijskoj transakciji u slučajevimakada postoji vremenska razlika između te transakcije iodgovarajućeg plaćanja.

5.121.   Kategorija F.7 uključuje transakcije financijskim potraživanjima kojaproizlaze iz prijevremenog ili zakašnjelog plaćanja za transakcijerobama ili uslugama, transakcije raspodjele ili sekundarnu trgovinufinancijskom aktivom. One se sastoje od protutransakcija u slučaju da jeplaćanje dospjelo, ali još nije plaćeno. U ovu se kategoriju takođerrazvrstavaju dugovanja koja proizlaze iz dohotka koji se akumuliratijekom vremena i dospjelih neplaćenih obveza.

5.122.   Kategorija F.7 ne uključuje:

(a)	statistička odstupanja, osim vremenskih razlika izmeđutransakcija robom i uslugama, transakcija raspodjele ilifinancijskih transakcija i odgovarajućih plaćanja;

(b)	stavke o kojima nema dovoljno podataka da bi se moglerazvrstati. Razvrstavanje se mora temeljiti na bilo kakvomraspoloživom podatku;

(c)	stavke o kojima nema apsolutno nikakvih spoznaja na što seodnose;

(d)	različite stavke bilance plaćanja opisane kao neto greške ipropusti;

(e)	prijevremena ili zakašnjela plaćanja (uključujući dospjeleneplaćene obveze) u slučaju nastanka financijske aktive iliiskupa pasive, osim onih razvrstanih u kategoriju F.7. Onise i dalje razvrstavaju u svoju kategoriju.

5.123.   Kategorija F.7 dijeli se na dvije podkategorije financijskihtransakcija:

(a)	trgovački krediti i predujmovi (F.71);

(b)	ostali računi potraživanja/obveza, isključujući trgovačkekredite i predujmove (F.79).

Trgovački krediti i predujmovi (F.71)

5.124.   

Definicija

:

Podkategorija „trgovački krediti ipredujmovi (F.71)” sastoji se od svih transakcijatrgovačkim kreditima i predujmovima (AF.71), to jest odfinancijskih potraživanja koja proizlaze iz direktnekreditne ekspanzije dobavljačima i kupcima zatransakcije dobrima i uslugama i plaćanja predujmova zaradove koji su u tijeku ili će se pokrenuti, a koji su usvezi s takvim transakcijama.

5.125.   Podkategorija AF.71 uključuje:

(a)	financijska potraživanja koja se odnose na isporukurobe ili usluga gdje plaćanje još nije izvršeno;

(b)	trgovačke kredite koje je preuzelo faktoring poduzeće,osim u slučaju kada se smatraju zajmom;

(c)	najamninu za građevinske objekte koja se akumuliratijekom vremena;

(d)	dospjele neplaćene obveze za robe i usluge, kada se onene iskazuju kao zajam.

5.126.   Podkategorija AF.71 ne uključuje zajmove za financiranje trgovačkihkredita. Oni se razvrstavaju u kategoriju AF.4 (vidjeti stavak 5.81.točku (h)).

5.127.   Trgovački krediti i predujmovi mogu biti financijska aktiva ilifinancijska pasiva svih sektora i inozemstva.

Ostali računi potraživanja/obveza, isključujući trgovačke kreditei predujmove (F.79)

5.128.   

Definicija

:

Podkategorija „ostali računipotraživanja/obveza, isključujući trgovačke kredite ipredujmove (F.79)” sastoji se od svih transakcijaostalim računima potraživanja/obveza, isključujućitrgovačke kredite i predujmove (AF.79), to jest odfinancijska potraživanja koja nastaju uslijed vremenskihrazlika između transakcija raspodjele ili financijskihtransakcija na sekundarnom tržištu i odgovarajućegplaćanja. Ona također uključuje financijska potraživanjau odnosu na dohodak koji se akumulira tijekomvremena.

5.129.   Podkategorija AF.79 uključuje financijska potraživanja nastala kaorezultat vremenskih razlika između nastalih transakcija i plaćanjaizvršenih, na primjer, za:

(a)

poreze;

(b)	socijalne doprinose;

(c)	nadnice i plaće;

(d)	zakupnine za zemljište i podzemnu aktivu;

(e)	dividende;

(f)

kamate;

(g)	transakcije financijskom aktivom na sekundarnomtržištu.

5.130.   Po mogućnosti, financijska transakcija koja je protustavkaobračunatim kamatama na financijsku aktivu (vidjeti stavak 5.17.)trebala bi se bilježiti kao reinvestirana u tu financijsku aktivu.Međutim, bilježenje kamata mora biti u skladu s nacionalnom praksom.Ako se obračunate kamate ne bilježe kao reinvestirane u financijskuaktivu, treba ih razvrstati u podkategoriju F.79.

5.131.   Na dan dospijeća plaćanja kamata bilježe se dvije financijsketransakcije (vidjeti stavak 5.17.): prvo, u slučaju plaćanja,transakcija u financijskoj aktivi koja se koristi za plaćanje ili, uslučaju neplaćanja, povećanje dospjele obveze plaćanja kamata trebabilježiti u okviru podkategorije F.79; drugo, financijskaprotutransakcija kojom se smanjuje neto financijska potraživanjavjerovnika prema dužniku.

PODSJETNA STAVKA: IZRAVNO STRANO ULAGANJE (F.m)

5.132.   

Definicija

:

Izravno strano ulaganje (F.m) sastoji se od svihtransakcija izravnog stranog ulaganja (AF.m), to jest odulaganja koje uključuje dugoročni odnos koji odražava trajniinteres neke rezidentne institucionalne jedinice u jednomgospodarstvu („izravni ulagač”) u institucionalnojjedinici rezidentnoj u gospodarstvu koje nije gospodarstvoulagača („poduzeće u koje se izvršava izravnoulaganje”). Namjera izravnog ulagača jezadobiti znatan utjecaj na upravljanje poduzećem koje imasjedište u nekom drugom gospodarstvu. Izravno ulaganjeuključuje početnu transakciju između izravnog ulagača ipoduzeća u koje se izvršava izravno ulaganje, kao i svedaljnje kapitalne transakcije između njih i povezanihpoduzeća, inkorporiranih i neinkorporiranih  (74).

5.133.   Transakcije financijskom aktivom i pasivom koje čine izravno stranoulaganje bilježe se u okviru odgovarajućih kategorija financijskihtransakcija, tj. zajmova (F.4), dionica i ostalog dioničkog kapitala(F.5) i ostalih računa potraživanja/obveza (F.7). Međutim, iznosiizravnog stranog ulaganja koji su uključeni u svaku od tih kategorijamoraju se također bilježiti posebno kao podsjetna stavka.

RAČUNOVODSTVENA PRAVILA ZA FINANCIJSKE TRANSAKCIJE

VREDNOVANJE

5.134.   Financijske transakcije se bilježe u transakcijskim vrijednostima, tojest vrijednostima u nacionalnoj valuti u kojima se dotična financijskaaktiva i/ili pasiva stvara, likvidira, zamjenjuje ili preuzima izmeđuinstitucionalnih jedinica, ili između institucionalnih jedinica iinozemstva, a na osnovi komercijalnih kriterija.

5.135.   Financijske transakcije i njihove financijske i nefinancijskeprotutransakcije bilježe se u istoj transakcijskoj vrijednosti. Mogu sepredvidjeti tri mogućnosti:

(a)	financijska transakcija je transakcija sredstvom plaćanja unacionalnoj valuti (vidjeti stavke 5.04. i 5.23.):transakcijska vrijednost jednaka je iznosu razmijenjenogsredstva plaćanja;

(b)

financijska transakcija je transakcija sredstvom plaćanja ustranoj valuti (vidjeti stavke 5.04. i 5.23.), aprotutransakcija nije transakcija sredstvom plaćanja unacionalnoj valuti: transakcijska vrijednost jednaka jeiznosu razmijenjenog sredstva plaćanja pretvorenog unacionalnu valutu primjenom tržišnog tečaja koji je važeći utrenutku plaćanja;

(c)	niti financijska transakcija ni njezina protutransakcijanisu transakcije sredstvom plaćanja (vidjeti stavak 5.04.):transakcijska vrijednost označava se tekućom tržišnomvrijednošću angažirane financijske aktive i/ilipasive.

5.136.   Transakcijska vrijednost se odnosi na određenu financijsku transakciju injezinu protutransakciju. Načelno, transakcijsku vrijednost treba jasnorazlikovati od vrijednosti koja se temelji na cijeni kotiranoj natržištu, objektivnoj tržišnoj cijeni ili bilo kojoj cijeni koja jenamijenjena izražavanju općenitosti cijena za kategoriju slične ili čakidentične financijske aktive i/ili pasive. Međutim, u slučajevima kadaje protutransakcija financijskoj transakciji, na primjer, transfer istoga se financijska transakcija obavlja iz drugih razloga, a neisključivo tržišnih, transakcijska vrijednost se označava tekućomtržišnom vrijednošću angažirane financijske aktive i/ili pasive.

5.137.   Transakcijska vrijednost ne uključuje troškove usluge, pristojbe,provizije i slična plaćanja za usluge koje se pružaju pri obavljanjutransakcija; ona se bilježe kao plaćanja za usluge. Porezi nafinancijske transakcije također su isključeni i tretiraju se kao porezina usluge u okviru poreza na proizvode. Kada financijska transakcijapodrazumijeva novi nastanak obveza, transakcijska vrijednost jednaka jeiznosu nastale obveze bez eventualnog plaćenog predujma kamata. Istotako, kada obveza prestaje, transakcijska vrijednost i za vjerovnika iza dužnika mora odgovarati umanjenju obveze.

Posebni kriteriji za vrednovanje nekih podkategorija financijskihtransakcija

5.138.   Vrijednosnice osim dionica, isključujući financijskeizvedenice (F.33)

(a)

Kada izdavatelji prodaju vrijednosnice preko upisivačavrijednosnica ili drugih posrednika, a oni se zatimprodaju krajnjim ulagačima po većim cijenama,financijsku aktivu i pasivu treba bilježiti uvrijednostima koje plaćaju ulagači. Razlike izmeđuiznosa koje plaćaju ulagači i onih koje primajuizdavatelji treba tretirati kao plaćanja za usluge kojeizdavatelji plaćaju upisivačima vrijednosnica.

(b)

Emisije vrijednosnica bilježe se u vrijednosti emisije.Kada se vrijednosnice emitiraju uz diskont ili uzpremiju, u računima se kao stvarna vrijednost emisijebilježe prihodi izdavatelja u trenutku prodaje, a nenominalna vrijednost. Razlika između vrijednosti emisijei otkupne vrijednosti tretira se kao kamata koja jeobračunata tijekom trajanja vrijednosnice.

(c)	Obveznice s velikim diskontom ili obveznice bez kuponatrebale bi se tretirati kao vrijednosnicama emitiranimuz diskont. Kamata se akumulira tijekom razdobljavaljanosti obveznica i tretira kao kamata reinvestiranau te obveznice (vidjeti stavak 4.46.).

(d)	Kada se dugoročni vrijednosnice emitiraju uz diskont,koji nije velik, razlika između vrijednosti emisije iotkupne vrijednosti može se imputirati na danemisije.

(e)

U slučaju vrijednosnica kod kojih je vrijednostglavnice vezana na indeks cijena, indeks cijene robe iliindeks valutnog tečaja, cijena emisije vrijednosnicabilježi se kao glavnica, a plaćanje indeksa koje se vršiperiodično i/ili na dan dospijeća tretira se kao kamatakoja se akumulira tijekom razdoblja valjanostivrijednosnica, a protutransakcija se bilježi kaoreinvestiranje u vrijednosnice, osim dionica, ufinancijskom računu.

(f)	Ulaganje u vrijednosnice koje su u optjecaju nasekundarnom tržištu bilježi se u iznosu cijene kojakotira na burzi ili u iznosu tržišne cijene.

(g)	Vrijednosnice koje su dospjele bilježe se u iznosuotkupne vrijednosti, koja uključuje otkupne premije, aliisključuje plaćanja lutrije, kao i premije na štednjukoje se bilježe kao kamata.

(h)

Konverziju obveznica u dionice treba tretirati kaoprodaju obveznica i kupovinu dionica (vidjeti stavak5.62. točku (l). Transakcijska vrijednost se izračunavaiz tržišne vrijednosti prodanih obveznica, štoeventualno podrazumijeva vlasnički dobitak ili gubitakod dionica koji treba bilježiti na računu revalorizacije(vidjeti stavak 6.54.).

5.139.   Financijske izvedenice (F.34)

(a)

Sekundarna trgovina opcijama i zatvaranje opcija prijeisporuke uključuju financijske transakcije. Ako je izjedne opcije proizašla isporuka, ta se opcija možeizvršiti ili ne izvršiti. U slučajevima kada se opcijaizvršava, moguće je da postoji plaćanje sastavljačaopcije vlasniku opcije u iznosu koji je jednak razliciizmeđu opće tržišne cijene angažirane aktive i ugovorenecijene ili, alternativno, moguće je stjecanje iliprodaja temeljne financijske ili nefinancijske aktivekoja se bilježi po općoj tržišnoj cijeni iprotutransakcije plaćanja između vlasnika opcije isastavljača opcije, koja je jednaka ugovorenoj cijeni.Razlika između opće tržišne cijene temeljne aktive iugovorne cijene u oba slučaja jednaka je vrijednostiunovčavanja opcije, to jest cijeni opcije po dospijeću.U slučajevima kada se opcija ne izvršava, ne obavlja senikakva transakcija. Međutim, sastavljač opcijeostvaruje vlasnički dobitak, a vlasnik opcije ostvarujevlasnički gubitak kojeg treba bilježiti na računurevalorizacije.

(b)

Financijske izvedenice, osim opcija, obično uključujuugovore kojima se dvije strane dogovaraju o zamjeniodređene aktive, bilo da se radi o trajnim materijalnimi nematerijalnim ili financijskim sredstvima, uodređenom budućem vremenskom trenutku ili trenucima.Transakcije koje se moraju bilježiti u odnosu na takvefinancijske izvedenice uključuju sve vrste trgovanjaugovorima, kao i neto vrijednost izvršenih transakcija.Može se javiti i potreba za bilježenjem transakcija kojesu u vezi s uspostavljanjem ugovora o derivatniminstrumentima. Međutim, u mnogim slučajevima, dvijestranke zaključuju ugovor bez ikakvog plaćanja jednestranke drugoj stranci; u tim slučajevima vrijednosttransakcije kojom se uspostavlja ugovor je nula i nijepotrebno nikakvo knjiženje u financijskom računu.

(c)

Sve iskazane provizije koje plaćaju ili primaju brokeriili drugi posrednici za sklapanje ugovora o opcijama,budućnosnicama, swapova i drugihugovora o derivatnim izvedenicama, tretiraju se kaoplaćanja za usluge u odgovarajućim računima. Tokoviplaćanja kamata koji proizlaze iz ugovora o swapovima bilježe se kaovlasnički dohodak, dok se otplate glavnice bilježe kaotransakcije odgovarajućim osnovnim instrumentom u sklopufinancijskog računa. Ne smatra se da dvije stranke uposlu zamjene pružaju uslugu jedna drugoj, ali se svakoplaćanje trećoj osobi za dogovaranje zamjene tretira kaoplaćanje za uslugu (vidjeti stavak 4.47.). Iako senačelno može smatrati da premija plaćena prodavateljuopcije uključuje troškove za uslugu, u praksi često nijemoguće razlikovati element usluge. Zbog toga punu cijenutreba bilježiti kao stjecanje financijske aktive odstrane kupca i kao nastanak pasive prodavatelja.

(d)

Ako ugovori o swapu uključujuzamjenu iznosa glavnice, kao što je na primjer slučajvalutnih swapova, početnu zamjenutreba bilježiti kao transakciju osnovnim instrumentomkoji se zamjenjuje, a ne kao transakciju financijskimizvedenicama (F.34). U tom trenutku se implicitno stvarafinancijska izvedenica s nultom početnom vrijednošću.Kasnije će vrijednost financijske izvedenice uključivatinajmanje sljedeće elemente: 1. tekuću tržišnu vrijednost razlike izmeđuočekivanih budućih tržišnih vrijednosti iznosaglavnice koji će se ponovno zamijeniti i iznosaglavnice koji su navedeni u ugovoru; i 2. tekuću tržišnu vrijednost budućeg toka svihkamata i ostalih tokova novca navedenih uugovoru.

Promjene vrijednosti financijske izvedenice tijekom vremena trebajuse bilježiti u računu revalorizacije.

Kasnije ponovne zamjene glavnice obavljaju se prema uvjetima ugovorao zamjeni i mogu podrazumijevati financijska sredstva koja sezamjenjuju po cijeni različitoj od uobičajene tržišne cijene takvihsredstava. Protutransakcija plaćanja između stranaka iz ugovora ozamjeni bit će ona koja je navedena u ugovoru. Tada je razlikaizmeđu tržišne cijene i ugovorne cijene jednaka likvidacijskojvrijednosti aktive/pasive koja vrijedi na dan dospijeća i mora sebilježiti kao transakcija financijskim izvedenicama (F.34). Ovakonačna transakcija financijskom izvedenicom i svaki konačni netotok kamata mora odgovarati ukupnom revalorizacijskom dobitku iligubitku tijekom trajanja ugovora o zamjeni. Ovaj je postupakanalogan onome koji je naveden za opcije koje dovode do isporuke(vidjeti naprijed navedenu točku (a)).

5.140.   Dionice i drugi vlasnički udjeli, isključujući dioniceu uzajamnim fondovima (F.51)

(a)	Nove dionice se bilježe u vrijednosti emisije, kojaobično odgovara nominalnoj vrijednosti uvećanoj zapremiju na emisiju.

(b)	Transakcije dionicama u optjecaju moraju se bilježiti uiznosu vrijednosti transakcije. Kada ona nije poznata,može se približno izračunati pomoću burzovne kotacijeili tržišne cijene za kotirane dionice i pomoćuknjigovodstvene vrijednosti za nekotirane dionice.

(c)	Sitne dividendne dionice vrednuju se po cijeninavedenoj u prijedlogu izdavatelja o visinidividende.

(d)	Emisije bonusnih dionica ne bilježe se u sustavu(vidjeti stavak 5.93.). Međutim, u slučajevima kadaemisija bonusnih dionica uključuje promjene ukupnetržišne vrijednosti dionice nekog društva, te sepromjene moraju bilježiti u računu revalorizacije(vidjeti stavak 6.56.).

(e)	Transakcijska vrijednost drugih vlasničkih udjela(F.513) je iznos sredstava koji su vlasnici prenijeli nasvoja društva ili kvazi-društva. U nekim slučajevimasredstva se mogu prenijeti preuzimanjem obveza togdruštva ili kvazi-društva.

5.141.   Dionice u uzajamnim fondovima (F.52)

(a)	Transakcije dionicama u uzajamnim fondovima uključujuvrijednost neto doprinosa koji se uplaćuju u fond.

(b)	Vlasnički dohodak, umanjen za troškove poslovanja, kojisu primili uzajamni fondovi i koji se raspoređujedioničarima, čak i ako se ne vrši raspodjela, imaprotustavku u financijskom računu pod kategorijomdionica u uzajamnim fondovima. Učinak je da se prihod odimovine reinvestira.

VRIJEME BILJEŽENJA

5.142.   Financijske transakcije i njihove protutransakcije moraju se bilježiti uistom vremenskom trenutku.

5.143.   Kada je protutransakcija financijskoj transakciji nefinancijskatransakcija, obje se bilježe u trenutku kada se obavlja nefinancijskatransakcija. Primjerice, kada se za prodaju robe ili usluga uzimatrgovački kredit, ovu financijsku transakciju treba bilježiti kada seizvršavaju bilježenja na odgovarajućem nefinancijskom računu.

5.144.   Kada je protutransakcija financijskoj transakciji također financijskatransakcija, mogu se predvidjeti tri mogućnosti:

(a)	obje financijske transakcije su transakcije sredstvimaplaćanja (vidjeti stavak 5.04.): one se bilježe u trenutkukada je izvedeno prvo plaćanje;

(b)	samo jedna od dvije financijske transakcije je transakcijasredstvom plaćanja (vidjeti stavak 5.04.): one se bilježe utrenutku kada je izvedeno plaćanje;

(c)	nijedna od dvije financijske transakcije nije transakcijasredstvom plaćanja (vidjeti stavak 5.04.): one se bilježe utrenutku kada se izvede prva financijska transakcija.

PRIKUPLJANJE PODATAKA O FINANCIJSKIM TRANSAKCIJAMA IZ PROMJENA UBILANCAMA STANJA

5.145.   U slučajevima kada osnovni statistički podaci o financijskimtransakcijama nisu raspoloživi, podaci o financijskim transakcijama moguse prikupiti na temelju promjena u financijskim bilancama stanja, tojest promjena iznosa financijske aktive koja se drži i nedospjelepasive, između bilance stanja na kraju financijske godine i bilancestanja na početku financijske godine. Razlika između iznosa financijskihtransakcija i promjena u financijskim bilancama stanja sastoji se odstavki u računu revalorizacije i računu ostalih promjena u obujmusredstava.

Prilog 5.1.

Veza s mjerama novca

5.146.   U ovom se Prilogu objašnjava metoda koja omogućuje iskazivanje mjera novca ubilancama stanja i financijskim računima.

5.147.   Definicije mjera novca koje se primjenjuju razlikuju se od zemlje do zemlje iu vremenu. Osim toga, te se definicije ne moraju nužno temeljiti naklasifikaciji financijske aktive i klasifikaciji sektora koji su određeni usustavu. Stoga mjere novca nisu određene u sustavu.

5.148.   Pri uključivanju mjera novca u bilance stanja i financijske račune javljajuse sljedeći problemi. Prvo, mjere novca mogu se sastojati od elemenata kojine odgovaraju razredima, to jest kategorijama, podkategorijama i podstavkamafinancijske aktive i pasive kako je određeno u sustavu. Primjerice, mjeranovca može uključivati samo podrazred kategorije „gotovina i depoziti” (AF.2). Taj se podrazred može odreditipodatkom o dospijeću i/ili podatkom o institucionalnim jedinicama koje držeili izdaju gotovinu i depozite. Drugo, mjere novca mogu implicirati sektorestvaranja novca, držanja novca i novčano neutralne sektore koji se ne mogusastojati od sektora i podsektora koji su utvrđeni u sustavu. Treće, izvoripodataka koji se koriste za sastavljanje monetarnih agregata mogu se upraksi razlikovati od izvora podataka koji se koriste za sastavljanjebilanci stanja i financijskih računa tih sektora i inozemstva.

5.149.   Da bi se mogla utvrditi mjera novca MX u bilancama stanja ili financijskimračunima, potrebno je dodatno podijeliti svaki razred i financijske aktive ipasive koja je utvrđena u sustavu, u dvije podkategorije:

(a)   MXi: podkategorija financijske aktive (pasive) razvrstana urazred i i uključena u mjeru novca MX;

(b)   MX-i: podkategorija financijske aktive (pasive) razvrstana urazred i, ali nije uključena u mjeru novca MX;

U praksi, neki razredi financijske aktive (pasive) nisu obuhvaćeni niti širomdefinicijom mjera novca, primjerice, monetarno zlato i specijalna pravavučenja (AF.1) ili tehničke rezerve osiguranja (AF.6). Zato će MX1 i MX6 iznositi nula, to jestraščlamba AF.1 u MX i MX-1 ili raščlamba AF.6 u MX6 i MX-6 nije potrebna.

5.150.   Mjera novca MX jednaka je zbroju svih podrazreda financijske aktive MXi sektora koji drže novac, a MX je jednaka zbroju svihpodrazreda obveza MXi sektora koji stvaraju novac.

5.151.   Glavna je prednost ove metode njezina fleksibilnost. U slučajevima kada semijenja definicija mjere novca, moraju se prilagoditi samo raščlambe nekihrazreda financijske aktive i pasive u MXi i MX-i.

MJERE NOVCA U BILANCAMA STANJA ILI FINANCIJSKIM RAČUNIMA

Financijska aktiva sektorakoji drže novac				Pasiva sektora koji stvarajunovac
Ukupno	Pregled po sektorima			Pregled po sektorima	Ukupno
		AF.1
		AF.2
		od čega	MX2
			MX–2
		AF.3
		AF.33
		od čega	MX33
			MX–33
		AF.34
		od čega	MX34
			MX–34
		AF.4
		AF.41
		od čega	M41
			MX–41
		AF.42
		od čega	M42
			MX–42
		AF.5
		AF.51
		od čega	M51
			MX–51
		AF.52
		od čega	M52
			MX–52
		AF.6
		AF.7
		AF.71
		od čega	M71
			MX–71
		AF.79
		Zbroj financijske aktive i pasive od čegaMX

POGLAVLJE 6.

OSTALI TOKOVI

6.01.   Ostali tokovi obuhvaćaju potrošnju fiksnog kapitala (K.1), povećanje i smanjenjenefinancijske neproizvedene aktive (K.2) i ostale promjene aktive (od K.3 doK.12).

Ostale promjene aktive sastoje se od različitih vrsta promjena aktive, pasive ineto vrijednosti koje nisu rezultat transakcija zabilježenih u kapitalnim ifinancijskim računima. One obuhvaćaju ostale promjene obujma (od K.3 do K.10 iK.12) i vlasničke dobitke i gubitke (K.11).

POTROŠNJA FIKSNOG KAPITALA (K.1)

6.02.   

Definicija

:

Potrošnja fiksnog kapitala (K.1) predstavlja veličinuiskorištene fiksne aktive tijekom promatranog razdoblja kaorezultat normalnog trošenja i uporabe i predviđenogzastarijevanja, uključujući rezervirana sredstva za gubitkefiksne aktive kao rezultat slučajne štete protiv koje se možeosigurati.

6.03.   Potrošnja fiksnog kapitala mora se računati za svu fiksnu aktivu (osimživotinja), uključujući i opipljivu i neopipljivu fiksnu aktivu kao što sutroškovi traženja ruda i računalni programi, značajnija poboljšanja naneproizvedenoj aktivi i troškovi prijenosa vlasništva vezani uzneproizvedenu aktivu.

6.04.   Potrošnju fiksnog kapitala (koju treba razlikovati od amortizacije dozvoljeneu porezne svrhe ili amortizacije prikazane u poslovnim knjigama) trebaprocijeniti na osnovi stanja fiksne aktive i vjerojatnog prosječnogekonomskog životnog vijeka različitih kategorija tih roba. Za izračunavanjestanja fiksne aktive, preporučuje se metoda stalne inventarizacije (PIM,Perpetual Inventory Method) gdje god nedostaju izravni podaci o stanjufiksne aktive. Stanje fiksne aktive treba vrednovati prema kupovnim cijenamatekućeg razdoblja.

Gubici fiksne aktive koji nastaju kao rezultat slučajne štete i protiv kojihse može osigurati, uzimaju se u obzir pri izračunu prosječnog vijeka uporabesvih dobara. Za gospodarstvo u cjelini može se očekivati da stvarnauobičajena šteta uslijed nesretnog slučaja u danom računovodstvenomrazdoblju bude jednaka ili približna prosječnoj vrijednosti. Međutim, zapojedinačne jedinice i skupine jedinica, stvarna uobičajena i prosječnašteta uslijed nesretnog slučaja može biti različita. U tom se slučaju, zapojedine sektore, svaka razlika bilježi kao ostale promjene obujma fiksneaktive.

Potrošnja fiksnog kapitala izračunava se prema „proporcionalnoj” metodi, prema kojoj se vrijednostfiksne aktive otpisuje po konstantnoj stopi tijekom čitavog vijeka trajanjarobe.

Međutim, ovisno o tijeku smanjenja efikasnosti fiksne aktive, moguće jezahtijevati izračunavanje potrošnje fiksnog kapitala prema metodigeometrijske amortizacije.

6.05.   U sustavu računa, potrošnja fiksnog kapitala se bilježi ispod svakeizravnavajuće stavke, koja je iskazana bruto i neto. Bilježenje u„bruto” iznosu znači da nemaoduzimanja potrošnje fiksnog kapitala, dok bilježenje u „neto” iznosu znači nakon oduzimanja potrošnjefiksnog kapitala.

POVEĆANJA UMANJENA ZA SMANJENJA NEFINANCIJSKE NEPROIZVEDENE AKTIVE(K.2)

6.06.   

Definicija

:

Nefinancijska neproizvodna aktiva  (75) obuhvaća zemlju i ostalu opipljivu neproizvedenu aktivukoje se može koristiti u proizvodnji dobara i usluga teneopipljivu neproizvedenu aktivu.

6.07.   Zemljište se pobliže označuje kao sama zemlja, uključujući tlo koje jepokriva i pridružene površinske vode  (75). Pridružene površinske vode uključuju sve unutarnje vode(rezervoare, jezera, rijeke itd.) nad kojima se mogu izvršavati vlasničkaprava.

6.08.   U zemljište nisu uključene sljedeće stavke:

(a)	zgrade ili drugi objekti koji se nalaze na zemljištu ili prekonjega prolaze (ceste, tuneli i slično);

(b)	vinogradi, voćnjaci ili drugi nasadi drveća i svih usjeva kojise uzgajaju i slično;

(c)	podzemna aktiva;

(d)	nekultivirani biološki resursi;

(e)	izvori vode ispod zemlje.

Stavke (a) i (b) su proizvedena fiksna aktiva, dok stavke (c), (d) i (e)pripadaju opipljivoj neproizvedenoj aktivi.

6.09.   Povećanje i smanjenje zemlje vrednuju se po tekućim tržišnim cijenamanastalim u vrijeme povećanja/smanjenja. Transakcije zemlje bilježe se uistoj vrijednosti i u računima kupca i u računima prodavatelja. U ovuvrijednost nisu uključeni troškovi prijenosa vlasništva nad zemljištem, kojise tretiraju kao bruto investicije u fiksni kapital.

6.10.   Povećanje i smanjenje ostale opipljive neproizvedene aktive podrazumijevapodzemnu aktivu, neuzgojene biološke resurse i izvore vode. Podzemna aktivauključuje rezerve ugljena, nafte i plina te rezerve kovinskih i nekovinskihruda  (75).

6.11.   Povećanje i smanjenje ostale opipljive neproizvedene aktive vrednuju se potekućim tržišnim cijenama nastalim u vrijeme povećanja/smanjenja. Povećanjei smanjenje ne uključuju s njima povezane troškove prijenosa vlasništva. Onise bilježe kao bruto investicije u fiksni kapital.

6.12.   Neopipljiva nefinancijska neproizvedena aktiva sastoji se od patenata, zakupaili drugih prenosivih ugovora, kupljenog goodwilla iostale neopipljive neproizvedene aktive. Takvi zakupi se odnose nazemljište, podzemnu aktivu te stambene i nestambene zgrade  (75). Daljnji primjeri uključuju prenosive ugovore sa sportašima iugovore o autorskom djelu. Vrijednost povećanja i smanjenja zakupa ilidrugih prenosivih ugovora sastoji se od plaćanja prvobitnim ili kasnijimstanarima, ili zakupnicima kada se zakupi ili koncesije prodaju ili prenesuna druge institucionalne jedinice. Vrijednost povećanja i smanjenjaneopipljive neproizvedene aktive ne uključuje s njima povezane troškoveprijenosa vlasništva. Troškovi prijenosa vlasništva su sastavni dio brutoinvesticija u fiksni kapital.

6.13.   Stjecanje umanjeno za otuđenje nefinancijske neproizvodne aktive bilježe se ukapitalnom računu sektora, računu ukupnog gospodarstva i računuinozemstva.

OSTALE PROMJENE U AKTIVI (od K.3 do K.12)

6.14.   

Definicija

:

Ostale promjene u aktivi su tokovi koji nisu rezultattransakcija zabilježenih na kapitalnom i financijskom računu.Razlikuju se dvije vrste ostalih promjena. Prva vrsta se sastojiod promjena obujma aktive. Druga vrsta se sastoji od promjenavrijednosti aktive, pasive i neto vrijednosti uslijed promjenarazine i strukture cijena koje rezultiraju vlasničkim dobicimaili gubicima.

OSTALE PROMJENE OBUJMA (od K.3 do K.10 i K.12)

6.15.   Ostale promjene obujma su tokovi s različitim funkcijama. Jedna vrlo važnafunkcija je dozvoljavanje određenoj aktivi da uđe i napusti sustav normalnimtijekom događaja – primjerice, ulaz i izlaz prirodno nastale aktive. To jevažno za bilježenje otkrivanja, trošenja i propadanja prirodne aktive. Drugafunkcija je bilježenje učinka izvanrednih, neočekivanih događaja koji utječuna ekonomsku korist te aktive.

6.16.   Ostale promjene obujma obuhvaćaju devet kategorija:

(a)	ekonomsko nastajanje neproizvedene aktive (K.3);

(b)	ekonomsko nastajanje proizvedene aktive (K.4);

(c)	prirodan rast nekultiviranih bioloških resursa (K.5);

(d)	ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive (K.6);

(e)	gubici zbog nepogoda (K.7);

(f)	nenadoknađene zapljene (K.8);

(h)	ostale promjene obujma nefinancijske aktive, D.N. (K.9);

(i)	ostale promjene obujma financijske aktive i pasive, D.N.(K.10);

(j)	promjene u klasifikaciji i strukturi (K.12).

EKONOMSKO NASTAJANJE NEPROIZVEDENE AKTIVE (K.3)

6.17.   Ekonomsko nastajanje nefinancijske neproizvedene aktive (K.3) predstavljapovećanje obujma ove vrste aktive koje nije rezultat proizvodnje.

Pod tim se podrazumijeva:

(a)

bruto povećanja razine iskoristivih podzemnih resursa: dokazanerezerve ugljena, nafte, prirodnog plina, kovinskih ruda ilinekovinskih ruda koje su ekonomski iskoristive. Ovo takođerobuhvaća povećanja rezervi čije iskorištavanje postajeekonomično kao rezultat tehnološkog napretka ili promjenarelativnih cijena;

(b)

transferi ostale prirodne aktive prema ekonomskoj aktivnost:prirodno nastali entiteti koji mijenjaju status kako bikvalificirali kao ekonomska aktiva, ekonomska aktiva kaoentiteti nad kojima su uspostavljena vlasnička prava od straneinstitucionalne jedinice i iz kojih njihovi vlasnici mogu izvućiekonomske koristi (primjerice, iskorištavanje prašuma, prijenoszemljišta s divljeg ili zapuštenog stanja na zemljište koje semože staviti u gospodarsku uporabu, isušivanje tla);

(c)

kvalitativne promjene neproizvedene aktive uslijed promjena uekonomskoj uporabi. Promjene kvalitete tretiraju se kao promjeneobujma. Promjene kvalitete ovdje zabilježene nastaju kaoprotustavka promjenama ekonomske uporabe koje se prikazuju kaopromjene u klasifikaciji (vidjeti stavak 6.32.) – primjerice, odobrađene zemlje do građevinskog zemljišta;

(d)

nastajanje neopipljive neproizvedene aktive. Neopipljiva,nefinancijska, neproizvedena aktiva nastaje kadu se patentirajusubjekti ili kada se zaključuju prenosivi ugovori. Također, kadase poduzeća prodaju po cijenama koje prelaze njihovu netovrijednost (vidjeti stavak 7.05.), višak kupovne cijene iznadneto vrijednosti je aktiva „kupljeni goodwill”. Goodwill kojinije evidentiran kupoprodajom ne smatra se ekonomskomaktivom.

EKONOMSKO NASTAJANJE PROIZVEDENE AKTIVE (K.4)

6.18.   Ekonomsko nastajanje proizvedene aktive (K.4) nastaje u slučaju robe kojanije zabilježena u bilancama stanja. Priznavanje njihove značajne iliposebne vrijednosti je ono što se smatra ekonomskim nastajanjem i bilježi sena računu ostalih promjena u obujmu aktive.

Ekonomsko nastajanje proizvedene aktive uključuje:

(a)	dragocjenosti, kao što su drago kamenje i umjetnički predmeti,kada se prvi put iskazuje visoka vrijednost ili umjetničkiznačaj nekih predmeta koji nisu već bilježeni u bilancistanja;

(b)	povijesne spomenike, kada se prvi put iskazuje posebanarheološki, povijesni ili kulturni značaj nekog objekta ililokaliteta koji nije već bilježen u bilanci stanja.

PRIRODNI RAST NEKULTIVIRANIH BIOLOŠKIH RESURSA (K.5)

6.19.   Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa (K.5) nije pod izravnimnadzorom, nadležnošću i upravljanjem institucionalne jedinice i stoga nijeproizvodnja. Povećanje takve ekonomske aktive, poput neposječenog prirodnogdrva ili riba u ušću rijeke, stoga se treba smatrati ekonomskimnastajanjem.

6.20.   Prirodni rast bi se trebao bilježiti kao nastajanje (K.5); iscrpljivanje tihizvora treba bilježiti kao ekonomsko nestajanje (K.61). Međutim, u praksi seprirodni rast može bilježiti samo u neto izrazu, jer su fizičke mjere, kojesu vjerojatno jedina raspoloživa osnovica za bilježenje, zapravo, netomjere.

EKONOMSKO NESTAJANJE NEPROIZVEDENE AKTIVE (K.6)

6.21.   Ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive (K.6) uključuje:

(a)	iscrpljivanje prirodne ekonomske aktive (K.61), koje obuhvaćasmanjivanje naslaga podzemne aktive i iscrpljivanjenekultiviranih bioloških resursa obuhvaćenih granicama aktive ugranice sredstava (vidjeti stavak 6.19.);

(b)

ostalo ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive (K.62): 1. ostala smanjenja razine iskoristivih podzemnihresursa (ponovne procjene iskoristivosti uslijedtehnoloških promjena ili promjena relativnihcijena); 2. kvalitativna promjena neproizvedene aktiveuslijed promjena ekonomske uporabe; 3. propadanje neproizvedene aktive uslijedekonomske aktivnosti. Obuhvaćeno je propadanjezemljišta, vodenih izvora i u načelu ostaleprirodne aktive; 4. otpis kupljenog goodwilla, otkaz prenosivih ugovora i istekzaštite patenta.

GUBICI ZBOG NEPOGODA (K.7)

6.22.   Gubici zbog nepogoda (K.7), koje se bilježe kao ostale promjene u obujmuaktive, rezultat su zasebnih i prepoznatljivih događaja velikih razmjera,koji mogu uništiti stavke unutar bilo koje kategorije ekonomske(nefinancijske ili financijske) aktive.

6.23.   Takvi događaji uključuju veće potrese, erupcije vulkana, plimne valove,izuzetno snažne uragane, suše i ostale prirodne katastrofe; rat, pobune iostale političke događaje; tehnološke nesreće poput velikih toksičnihizljeva ili oslobađanja radioaktivnih čestica u zrak.

Ovdje su naročito uključeni:

(a)	pogoršanje kvalitete zemljišta uzrokovano neuobičajenimpoplavljivanjem ili oštećenjima uslijed djelovanja vjetra;

(b)	uništenje kultiviranih sredstava uslijed suše ili izbijanjabolesti;

(c)	uništenje zgrada, opreme ili dragocjenosti u šumskim požarimaili potresima;

(d)	slučajno uništenje valute ili vrijednosnica na donositelja, kaoposljedica prirodnih katastrofa ili političkih događaja.

NENADOKNAĐENE ZAPLJENE (K.8)

6.24.   Nenadoknađene zapljene (K.8) javljaju se kada država ili neka drugainstitucionalna jedinica oduzme aktivu drugoj institucionalnoj jedinici,uključujući nerezidentne jedinice, bez potpune nadoknade, zbog razloga kojine uključuju plaćanje poreza, novčanih kazni ili sličnih nameta.Nenadoknađeni dio takvih jednostranih zapljena nije kapitalni transfer kojise bilježi na kapitalnom računu.

OSTALE PROMJENE OBUJMA NEFINANCIJSKE AKTIVE D.N. (K.9)

6.25.   Pod ostalim promjenama obujma nefinancijske aktive (K.9), koje nisu drugdjezabilježene, bilježe se učinci neočekivanih događaja na ekonomsku koristizvedenu iz aktive.

Uključeni su:

(a)

nepredviđeno zastarijevanje. Potrošnja fiksnog kapitala neobuhvaća nepredviđeno zastarijevanje fiksne aktive, a uključeniiznos za njeno uobičajeno očekivano zastarijevanje može biti imanji od stvarnog zastarijevanja. Stavke stoga moraju bitiispravljene za smanjenje vrijednosti fiksne aktive zbog uvođenjanaprednije tehnologije;

(b)

razlike između naknada uključenih u potrošnju fiksnog kapitalaza uobičajenu štetu i stvarne gubitke. Potrošnja fiksnogkapitala ne obuhvaća nepredvidivu štetu, a iznos uključen zauobičajenu očekivanu štetu može biti manji (ili veći) od stvarneštete. Stoga je potrebno izvršiti korekciju za nepredvidivasmanjenja (ili povećanja vrijednosti fiksne aktive uslijednavedenih događaja;

(c)	propadanje fiksne aktive koja nije uključena u potrošnjufiksnog kapitala: smanjenje vrijednosti fiksne aktive odprimjerice, nepredvidivih utjecaja kiselosti zraka i kiselihkiša na pročelja zgrada i karoserije vozila;

(d)	napuštanja proizvodnih objekata prije njihova završetka ilistavljanja u ekonomsku uporabu;

(e)	izvanredni gubici inventara (primjerice, zbog šteta uslijedpožara, pljački, zaraženosti žitnih zaliha insektima);

(f)	statistička razlika kod nefinancijske aktive između završnebilance stanja i odgovarajuće početne bilance stanja.

OSTALE PROMJENE OBUJMA FINANCIJSKE AKTIVE I PASIVE, D.N.(K.10)

6.26.   Bilo koja promjena financijske aktive i pasive koja nije rezultatfinancijskih transakcija zabilježenih na financijskom računu, koja nijedijelom vlasničkih dobitaka/gubitaka zabilježenih na računu revalorizacije,koja nije promjena u klasifikaciji i strukturi i nije nastala kao gubitakzbog nepogode i nenadoknađenih zapljena, mora biti zabilježena ovdje.

6.27.   Kategorija K.10 uključuje:

(a)

alokaciju i ukidanje posebnih prava vučenja (PPV) (AF.12)(vidjeti stavke od 5.33. do 5.35.): Za posebna prava vučenja nepostoji čak ni fiktivna obveza. Stoga se mehanizam po kojem sestvaraju posebna prava vučenja (naziva se još i alokacijaposebnih prava vučenja) i po kojem ona prestaju (otkazi posebnihprava vučenja), ne tretira kao mehanizam koji dovodi dotransakcija, nego kao stavka na računu ostalih promjena obujmaaktive. Alokacije posebnih prava vučenja povećavaju financijskuaktivu monetarnih vlasti, a otkazi posebnih prava vučenjasmanjuju njihovu financijsku aktivu;

(b)

ostale promjene obujma koje se odnose na mirovinske fondove sdefiniranim mirovinskim naknadama. Programi definiranihmirovinskih naknada su oni u kojima je zajamčena ona visinamirovinskih naknada koja je obećana zaposlenicima koji sudjelujuu fondu. Naknade se izračunavaju pomoću određene formule,uzimajući u obzir dužinu radnog staža zaposlenika i plaću i neovise u potpunosti o aktivi fonda. Za programe definiranihnaknada, stavka na računu ostalih promjena obujma aktiveobuhvaća promjene u aktuarski utvrđene obveze koje su posljedicapromjena u strukturi naknada, a koje treba razlikovati odpromjena u sastavu dobi i radnog staža korisnika. Primjeripromjena strukture naknada uključuju promjene formule, smanjenjazakonske dobi umirovljenja ili financiranje godišnjeg povećanja(obično se označava kao konstanta x posto godišnje) budućihmirovina ili svih mirovina u tijeku plaćanja;

(c)	izvanredne gubitke valute ili vrijednosnica na donositeljazbog, primjerice, štete uslijed požara ili krađe;

(d)

otpise ili djelomično smanjenja loših dugova od stranevjerovnika. Jednostrano priznavanje vjerovnika da se financijskaaktiva više ne može naplatiti zbog stečaja ili drugih čimbenikai automatsko povlačenje tih financijskih sredstava iz bilancevjerovnika potrebno je bilježiti pod ovim naslovom zajedno sponištavanjem protustavke u pasivi dužnika. Međutim, uslučajevima kada je institucionalnu jedinica dužnik pod nadzoromvjerovnika, otpis ili smanjenje duga vjerovnika, koji nijeposljedica bankrota, bilježi se u računima akumulacije;

(e)	statističke razlike financijske aktive i pasive, između završnebilance stanja i odgovarajuće početne bilance stanja.

6.28.   Kategorija K.10 ne uključuje:

(a)	otpust duga uzajamnim sporazumom između dužnika i vjerovnika(otpust ili oprost duga): tretira se kao transakcija izmeđuvjerovnika i dužnika (vidjeti stavak 4.165. točku (f) i stavak5.16.), a ne kao ostale promjene obujma;

(b)	nepriznavanje duga: jednostrani otkaz obveze dužnika ne knjižise u sustavu.

PROMJENE U KLASIFIKACIJI I STRUKTURI (K.12)

6.29.   Promjene u klasifikaciji i strukturi (K.12) podrazumijevaju promjene uklasifikaciji sektora i strukturi institucionalnih jedinica (K.12.1) tepromjene u klasifikaciji aktive i pasive (K.12.2).

PROMJENE U KLASIFIKACIJI I STRUKTURI SEKTORA (K.12.1)

6.30.   Preklasifikacijom institucionalne jedinice iz jednog sektora u drugiprenosi se cijela njezina bilanca stanja, primjerice, kadainstitucionalna jedinica koja je klasificirana u sektoru kućanstavapostaje kvazi-društvo koje se mora prerazvrstati u korporativnisektor.

Promjene u strukturi institucionalnih jedinica obuhvaćaju pojavu inestanak određene financijske aktive i pasive koje proizlaze izkorporativnog restrukturiranja. Kada jedno društvo nestane kao neovisnipravni subjekt zbog toga što ga je preuzelo jedno ili više društava, svafinancijska aktiva/pasiva, uključujući dionice i ostale vlasničke udjelekoja je postojala između tog društva i onoga koje ga je preuzelo,nestaje iz sustava. Međutim, kupovina dionica i ostalih vlasničkihudjela nekog društva u sklopu spajanja društava, bilježi se kaofinancijska transakcija između društva koje ih je kupilo i prethodnogvlasnika. Zamjena postojećih dionica dionicama u društvu koje jeizvršilo preuzimanje ili u novom društvu mora se bilježiti kao otkupdionica koje prati emitiranje novih dionica. Financijska aktiva/pasivakoje su postojale između preuzetog društva i trećih osoba ostajunepromijenjene i prelaze na društvo ili društva koja su izvršilapreuzimanje.

Sukladno tome, kada je neko društvo pravno podijeljeno na dvije ili višeinstitucionalnih jedinica, nova financijska aktiva i pasiva (nastanakfinancijske aktive) bilježe se također u ovoj kategoriji (K.12.1).

PROMJENE U KLASIFIKACIJI AKTIVE I PASIVE (K.12.2)

6.31.   Kategorija K.12.2 razlikuju monetizaciju/demonetizaciju zlata (K.12.21) ipromjene u klasifikaciji aktive ili pasive osimmonetizacije/demonetizacije zlata (K.12.22).

6.32.   Monetizacija/demonetizacija zlata (K.12.21) bilježi se na računu ostalihpromjena u obujmu aktive monetarnih vlasti, to jest podsektorimasredišnje banke (S.121) ili središnje država (S.1311).

Monetizacija zlata nastaje kada monetarne vlasti preklasificiraju zlatosa zaliha dragocjenosti na rezervnu aktivu koju drže monetarne vlasti.Račun ostalih promjena obujma aktive tada bilježi smanjenje na stranidragocjenosti i povećanje monetarnog zlata.

Kupovine monetarnog zlata izravno od drugih monetarnih vlastiklasificiraju se kao transakcije monetarnim zlatom (F.11). Sve drugekupovine, uključujući one od financijskih posrednika ili prekoorganiziranog tržišta zlata potrebno je bilježiti kao kupovinedragocjenosti i izvršiti promjenu u klasifikaciji.

Demonetizacija zlata se javlja kada monetarne vlasti prenesu zlato srezervnih sredstava u dragocjenosti. Držanje monetarnog zlata od stranemonetarnih vlasti se tada smanjuje, a povećavaju se dragocijenosti.Prodaje monetarnog zlata izravno drugim monetarnim tijelima razvrstavajuse kao transakcije monetarnim zlatom (F.11). Sve druge prodaje,uključujući i prodaje financijskim posrednicima ili preko organiziranogtržišta zlata potrebno je bilježiti kao prodaje dragocjenosti kojimaprethodi promjena klasifikacije.

6.33.   Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive osimmonetizacije/demonetizacije zlata (K.12.22): primjeri su promjeneuporabe zemlje ili pretvorbe od stambenih k poslovnim uporabama iobratno. U slučaju zemlje, obje stavke (negativna stavka za starukategoriju, pozitivna stavka za novu kategoriju) moraju imati istevrijednosti u kategoriji K.12.22. Promjena vrijednosti zemlje koja jeposljedica promjene uporabe bilježi se kao „ekonomsko nestajanje” (vidjeti odlomak 6.17.točku (c)) ili „nestajanje neproizvedene aktive” (vidjeti stavak 6.21. točku (b)), koje sesmatra promjenama obujma.

K.12.22 ne uključuje zamjenu obveznica za dionice. Ova se zamjena bilježikao dvije financijske transakcije (vidjeti stavak 5.62. točku (l).

6.34.   Ulazne se stavke za ostale promjene obujma (K.3 do K.10 i K.12) bilježena računima ostalih promjena obujma aktive sektora, ukupnog gospodarstvai ostatka svijeta.

NOMINALNI VLASNIČKI DOBICI/GUBICI (K.11)

6.35.   Nominalni vlasnički dobici  (76) su kategorije ostalih promjena vrijednosti aktive, pasive i, netovrijednosti koje odražavaju promjene razine i strukture njihovih cijena.Nominalni se vlasnički dobici dijele se na neutralne vlasničke dobitke irealne vlasničke dobitke.

6.36.   

Definicija

:

Nominalni vlasnički dobitak (K.11) na danu količinuaktive definira se kao promjena vrijednosti te aktive zavlasnika kao rezultat promjene njezine cijene. Nominalnivlasnički dobitak na pasivu definira se kao promjena vrijednostite pasive kao rezultat promjene njezine cijene, ali s obrnutimpredznakom.

6.37.   Pozitivni vlasnički dobitak nastaje povećanjem vrijednosti dane aktive ilismanjenjem vrijednosti dane pasive. Negativan vlasnički dobitak, tj.vlasnički gubitak, nastaje smanjenjem vrijednosti dane aktive ili povećanjemvrijednosti dane pasive.

6.38.   Nominalni vlasnički dobici zabilježeni na računu revalorizacije obračunati suna aktivi ili pasivi, bez obzira jesu li realizirani ili ne. Za vlasničkidobitak se kaže da je realiziran kada je predmetna aktiva prodana,otkupljena, iskorištena ili drugačije upotrijebljena, ili kad je obvezaisplaćena. Neostvareni dobitak se stoga i obračunava na aktivu koja je jošuvijek u vlasništvu ili pasivu koja na kraju obračunskog razdoblja jošuvijek nije plaćena. Obično se pod realiziranim dobitkom podrazumijevadobitak realiziran tijekom cjelokupnog razdoblja u kojem se posjeduje aktivaili je nepodmirena pasiva, bez obzira na to poklapa li se to razdoblje sračunovodstvenim razdobljem ili ne. Međutim, budući da se vlasnički dobici usustavu bilježe na obračunskom načelu, razlika između realiziranih inerealiziranih dobitaka, iako je korisna za neke potrebe, ne pojavljuje se uklasifikacijama i računima.

6.39.   Vlasnički dobici podrazumijevaju dobitke na sve vrste sredstava:nefinancijske proizvedene i neproizvedene aktive te financijske aktive. Zatosu vlasnički dobici na zalihe proizvođača svih vrsta, uključujući nedovršenuproizvodnju, također obuhvaćeni ovom stavkom.

6.40.   Nominalni vlasnički dobici se mogu obračunati na aktivu bez obzira na duljinuvremena tijekom obračunskog razdoblja u kojem se pojavljuje ta aktiva, a nesamo na aktivu koja se pojavljuju u početnim i/ili završnim bilancamastanja. Nominalni vlasnički dobitak koji se obračunava vlasniku određeneaktive ili dane količine posebne vrste aktive, između dva vremenska trenutkadefinira se kao:

tekuća vrijednost te aktive u kasnijem trenutku, minus

tekuća vrijednost te aktive u ranijem trenutku,

pretpostavljajući da se aktiva u međuvremenu ne mijenja, kvalitativno nikvantitativno. Nominalni vlasnički dobitak (G) koji se obračunava za danukoličinu q neke aktive između vremena o i t može se izraziti na sljedeći način:

gdje su po i pt cijene aktive uvremenu o, i t. Za financijsku aktivu i pasivu s fiksnim tekućimvrijednostima za koje su po i ptjedinične vrijednost po definiciji, nominalni vlasnički dobici su uvijeknula.

6.41.   Za potrebe izračuna nominalnih vlasničkih dobitaka, povećanje i smanjenjeaktive mora se vrednovati na isti način kao u kapitalnim i financijskimračunima, a stanje aktive se mora vrednovati na isti način kao u bilancamastanja. U slučaju fiksne aktive, vrijednost povećanja je iznos koji je kupacplatio proizvođaču ili prodavatelju uvećan za pridružene troškove prijenosavlasništva koje snosi kupac. Vrijednost prodaje postojeće fiksne aktive jeiznos koji je prodavatelj primio od kupca umanjen za troškove prijenosavlasništva koje snosi prodavatelj.

Razlikuju se četiri različite situacije u kojima nastaju nominalni vlasničkidobici:

1.

aktiva koja se drži tijekom cijelog računovodstvenog razdoblja:nominalni vlasnički dobitak obračunat tijekom računovodstvenograzdoblja jednak je vrijednosti u završnoj bilanci umanjenoj zavrijednost u početnoj bilanci. Te vrijednosti su procijenjenevrijednosti aktive u trenutku kada se izrađuje bilanca stanja.Nominalni dobitak je nerealiziran;

2.	aktiva koja se drži na početku razdoblja i potom je prodana:obračunati nominalni vlasnički dobitak koji nastaje jednak jestvarnoj ili procijenjenoj prodajnoj vrijednosti umanjenoj zavrijednost u početnoj bilanci. Nominalni dobitak jerealiziran;

3.	aktiva kupljena tijekom razdoblja i na kraju razdoblja je jošuvijek u vlasništvu: obračunati nominalni vlasnički dobitak kojinastaje jednak je vrijednosti u završnoj bilanci umanjenoj zastvarnu ili procijenjenu nabavnu vrijednost sredstva. Nominalnidobitak je nerealiziran;

4.	aktiva kupljena i prodana tijekom računovodstvenog razdoblja:obračunati nominalni vlasnički dobitak koji nastaje jednak jestvarnoj ili procijenjenoj prodajnoj vrijednosti umanjenoj zastvarnu ili procijenjenu nabavnu vrijednost. Nominalni dobitakje realiziran.

6.42.   Nominalni vlasnički dobici uključeni ovdje obračunati su dobici na aktivu ipasivu, bez obzira jesu li realizirani ili ne. Oni se bilježe na računurevalorizacije, ukupnog gospodarstva i ostatka svijeta.

NEUTRALNI VLASNIČKI DOBICI/GUBICI (K.11.1)

6.43.   

Definicija

:

Neutralni vlasnički dobitak (K.11.1) na nekoj aktividefinira se kao vrijednost vlasničkog dobitka koji bi bioobračunat kada bi se cijena aktive mijenjala tijekom vremenau istom omjeru kao i opća razina cijena.

Neutralni se vlasnički dobici identificiraju zbog lakšeg izvođenjarealnih vlasničkih dobitaka koji preraspodjeljuju realnu kupovnu moćizmeđu sektora.

6.44.   Neka je opći indeks cijena r. Neutralni vlasnički dobitak (NG) za danukoličinu q neke aktive između vremena o i t određen je sljedećomjednadžbom:

gdje je po x q tekuća vrijednost aktive u vremenu o,a rt/ro faktor promjene općegindeksa cijena između vremena o i t. Isti izraz rt/ro primjenjuje se na svu aktivu ipasivu.

6.45.   Ne postoji idealan opći indeks cijena koji je prikladan za izračunavanjeneutralnih vlasničkih dobitaka. Uobičajeno je da opći indeks cijena kojise primjenjuje za izračunavanje neutralnih vlasničkih dobitaka indeks jecijena za konačnu nacionalnu potrošnju isključujući aktivu nazalihama.

6.46.   Neutralni vlasnički dobici bilježe se na računu neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka, koji je podračun računa revalorizacije sektora,ukupnoga gospodarstva i ostatka svijeta.

REALNI VLASNIČKI DOBICI/GUBICI (K.11.2)

6.47.   

Definicija

:

Realni vlasnički dobitak (K.11.2) na nekoj se aktividefinira kao razlika između nominalnog i neutralnogvlasničkog dobitka na toj aktivi

Realni vlasnički dobitak (RG) za danu količinu q neke aktive izmeđuvremena o i t određen je izrazom:

ili

Vrijednosti realnih vlasničkih dobitaka na nekoj aktivi tako ovise oprosječnim kretanjima njihovih cijena tijekom dotičnog razdoblja uodnosu na prosječna kretanja drugih cijena, mjereno općim indeksomcijena.

6.48.   Realni vlasnički dobici bilježe se u računu realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka, koji je podračun računa revalorizacije sektora,ukupnog gospodarstva i ostatka svijeta.

VLASNIČKI DOBICI PO VRSTI FINANCIJSKE AKTIVE

Gotovina i depoziti (AF.2)

6.49.   Tekuće vrijednosti valute i depozita iskazanih u nacionalnoj valutiostaju konstantne tijekom vremena. „Cijena” takve aktive uvijek jejedinična vrijednost, dok je količina određena brojem jedinicavalute u kojoj su iskazane. Nominalni vlasnički dobici na takvuaktivu uvijek su nula. Iz tog razloga, razlika između vrijednostipočetnih i zaključnih stanja te aktive uračunata u vrijednosttransakcija tom aktivom jest, s iznimkom ostalih promjena obujmaaktive, u potpunosti uračunata u vrijednosti transakcija tomaktivom. Ovo je slučaj u kojem je obično moguće izvesti tevrijednosti iz podataka u bilanci stanja.

6.50.   Međutim, da bi se izračunali neutralni i realni vlasnički dobici odsredstava koja imaju fiksnu tekuću vrijednost, potrebni su podaci ovremenima i vrijednostima transakcija, kao i o vrijednostima upočetnoj i završnoj bilanci stanja. Pretpostavimo, primjerice, da sezajam odobri i otplati unutar računovodstvenog razdoblja u kojemopća razina cijena raste. Sa stajališta vjerovnika, neutralnidobitak od zajma je pozitivan, a realni dobitak negativan, s tim daiznos ovisi o dužini trajanja zajma i stopi inflacije. Nemoguće jezabilježiti realne gubitke bez podataka o vrijednosti zajmova kojisu odobreni i otplaćeni tijekom računovodstvenog razdoblja ipodataka o vremenu kada su odobreni i otplaćeni. Općenito može sezaključiti da ako je ukupna apsolutna vrijednost pozitivnih inegativnih transakcija velika u odnosu na iznose u početnoj izavršnoj bilanci, približne procjene neutralnih i realnih vlasničkihdobitaka od financijske aktive i pasive s fiksnim tekućimvrijednostima, koje su izvedene samo iz podataka u bilanci stanja,mogu biti nezadovoljavajuće. Čak i bilježenje vrijednostifinancijskih transakcija na bruto osnovi, tj. odvojeno bilježenjeodobrenih i otplaćenih zajmova, za razliku od ukupne vrijednostizajmova umanjenih za otplaćene zajmove, može biti nezadovoljavajućebez podataka o vremenu kada su odobreni, odnosno otplaćeni.

Zajmovi (AF.4) i ostali računi potraživanja/dugovanja (AF.7)

6.51.   Za zajmove i ostale račune potraživanja/dugovanja, kojima se netrguje, vrijedi isto kao za gotovinu i depozite. Međutim, kada sepostojeći zajam ili trgovački kredit proda drugoj institucionalnojjedinici, razliku između otkupne cijene i cijene transakcije trebabilježiti na računu revalorizacije prodavatelja i kupca u trenutkutransakcije.

Vrijednosnice osim dionica (AF.3)

6.52.   Kada se obveznica emitira uz premiju ili diskont, uključujućiobveznice s velikim diskontom i obveznice bez kupona, razlika izmeđunjezine cijene emisije i njezine nominalne ili otkupne vrijednosti utrenutku dospijeća predstavlja kamatu koju je izdavatelj obvezanplatiti tijekom roka valjanosti obveznice. Ta se kamata bilježi kaoprihod od sredstava koji plaća izdavatelj obveznice, a prima vlasnikobveznice, pored kuponske kamate koju stvarno plaća izdavatelj uodređenim vremenskim razmacima tijekom roka valjanosti obveznice.Kamata koja se akumulira bilježi se u financijskom računu, kao da juje vlasnik obveznice istodobno reinvestirao u obveznicu (vidjetistavak 5.17.). Stoga se ona bilježi u financijskom računu kaostjecanje sredstva koja se dodaje postojećim sredstvima  (77). Prema tome, postupno povećanje tržišne vrijednostiobveznice, koje se može pripisati akumulaciji nastalih ireinvestiranih kamata odražava rast neotplaćene glavnice – to jest,na veličinu aktive. To je u suštini povećanje količine ili obujma, ane povećanje cijene. Ono ne stvara nikakav vlasnički dobitak zavlasnika obveznice ili vlasnički gubitak za izdavatelja obveznice.Situacija je analogna onoj kada roba poput vina sazrijeva za vrijemeodležavanja. Svako povećanje cijene vina koje se može pripisatipoboljšanju njegove kakvoće odražava povećanje obujma, a ne cijene.Obveznice se mijenjaju kvalitativno tijekom vremena kako im sepribližava dospijeće i bitno je prepoznati da povećanja njihovevrijednosti uslijed akumulacije nastale kamate nisu promjene cijenei ne stvaraju vlasničke dobitke.

6.53.   Cijene obveznica s fiksnom kamatom također se mijenjaju kada semijenjaju tržišne kamatne stope, s tim da se njihove cijenemijenjaju obrnuto proporcionalno s kretanjima kamatnih stopa.Utjecaj promjene određene kamatne stope na cijenu pojedinačneobveznice je manji što je bliže dospijeće obveznice. Promjene cijenaobveznica koje se mogu pripisati promjenama tržišnih kamatnih stopapredstavljaju promjene cijene, a ne količine. One, stoga, stvarajunominalne vlasničke dobitke ili gubitke i za izdavatelje i zavlasnike obveznica. Povećanje kamatnih stopa stvara nominalnivlasnički dobitak za izdavatelja obveznice i jednak nominalnivlasnički gubitak za vlasnika obveznice i obrnuto u slučaju padakamatnih stopa.

Nominalni vlasnički dobici ili gubici mogu nastati od mjenica na istinačin kao i od obveznica. Međutim, budući da su mjenice kratkoročnevrijednosnice s puno kraćim razdobljem do dospijeća, vlasničkidobici ostvareni promjenama kamatnih stopa općenito su puno manjinego kod obveznica s istim nominalnim vrijednostima.

6.54.   Zamjena obveznica za dionice bilježi se kao dvije financijsketransakcije (vidjeti stavak 5.62. točku (1)). Ona se obično obavljapo cijeni manjoj od tržišne cijene dionica, a ostvareni vlasničkidobici bilježe se kao promjene cijene na računu revalorizacije.

6.55.   Vrijednost financijskih derivata (AF.34) može se promijeniti kaorezultat promjena vrijednosti osnovnog instrumenta, promjenanepostojanosti cijene osnovnog instrumenta ili kako se približavadatum izvršenja ili dospijeća. Sve takve promjene vrijednosti trebasmatrati promjenama cijena i knjižiti pod kategorijom K.11.

Dionice i ostali vlasnički udjeli (AF.5)

6.56.   Bonusne dionice (vidjeti stavak 5.93.) povećavaju broj dionica inominalnu vrijednost emitiranih dionica, ali teoretski ne mijenjajutržišnu vrijednost ukupnog broja dionica. One se, po dogovoru, uopćene bilježe u računima. Međutim, te su emisije namijenjenepoboljšanju likvidnosti dionica na tržištu i stoga se kao posljedicamože povećati ukupna tržišna vrijednost emitiranih dionica: svakutakvu promjenu treba bilježiti kao učinak revalorizacije.

Tehničke pričuve osiguranja (AF.6)

6.57.   Promjene neto vlasničkog udjela kućanstava u pričuvama životnogosiguranja i pričuvama mirovinskih fondova (AF.61) koje nastajuizmeđu početka i kraja računovodstvenog razdoblja i koje suposljedica nominalnih vlasničkih dobitaka ili gubitaka od pričuvakoje su investirala osiguravajuća društva i mirovinski fondovi,bilježe se u računu revalorizacije, kao i promjene prijenosnihpremija i pričuva za nenamirene tražbine (AF.62) koje su posljedicavlasničkih dobitaka ili gubitaka.

FINANCIJSKA AKTIVA U STRANOJ VALUTI

6.58.   Vrijednost financijske aktive u stranoj valuti mjeri se prema njenojtekućoj tržišnoj vrijednosti u stranoj valuti pretvorenoj u nacionalnuvalutu prema tekućem valutnom tečaju. Zbog toga nominalni vlasničkidobici mogu nastati ne samo zbog toga što se cijena sredstva u lokalnojvaluti mijenja, nego i zbog promjena tečaja. Ukupna vrijednostnominalnih vlasničkih dobitaka obračunatih tijekom računovodstvenograzdoblja može se izračunati na uobičajeni način - oduzimanjemvrijednosti transakcija od razlike između vrijednosti u početnoj bilancistanja i vrijednosti u završnoj bilanci stanja. Za ove potrebe,transakcije financijskim sredstvima u stranoj valuti moraju sepretvoriti u nacionalnu valutu pomoću valutnih tečajeva u trenutkuobavljanja transakcija, dok se vrijednosti u početnoj i završnoj bilancimoraju pretvoriti pomoću valutnog tečaja važećeg na dan bilance. Ovimese podrazumijeva da je ukupna vrijednost transakcija – povećanjeumanjeno za smanjenja –izražena u stranoj valuti zapravo pretvorenapomoću ponderiranog prosječnog valutnog tečaja u kojem su ponderiodređeni vrijednostima transakcija obavljenih na različite datume.

POGLAVLJE 7.

BILANCE STANJA

7.01.   

Definicija

:

Bilanca stanja je izvještaj sastavljen u određenomvremenskom trenutku, o vrijednostima vlasničke aktive i opostojećim obvezama. Izravnavajuća stavka naziva se netovrijednost (B.90). Stanja aktive i pasive koja sebilježe u bilanci stanja vrednuju se po uobičajenim tržišnimcijenama na dan bilance.

7.02.   Bilanca stanja se sastavlja za sektore, ukupno gospodarstvo i inozemstvo.

Za određeni sektor bilanca stanja prikazuje vrijednost ukupne aktive –proizvedene, neproizvedene i financijske – vrijednost obveza i netovrijednost sektora, kao izravnavajuću stavku ono što se obično nazivanacionalno bogatstvo – zbroj nefinancijskih sredstava i neto financijskihsredstava u odnosu na sektor inozemstva.

Bilanca za sektor inozemstva, naziva se račun vanjske aktive i pasive, upotpunosti se sastoji od financijske aktive i pasive.

7.03.   Smatra se da društva, pored vrijednosti emitiranih dionica i drugihvlasničkih udjela, imaju i neto vrijednost. U slučaju kvazi-društva, netovrijednost je nula zbog toga što se pretpostavlja da je vrijednostvlasničkih udjela jednaka vrijednosti njegove aktive umanjene za njegovupasivu. Stoga je neto vrijednost rezidentnih izravnih investicijskihpoduzeća, koja su podružnice nerezidentnih poduzeća i zbog toga se tretirajukao kvazi-društva, jednaka nuli.

7.04.   Razlika između ukupne financijske aktive i ukupne pasive naziva se netofinancijska aktiva (vidjeti stavak 7.67.).

7.05.   Za sektore nefinancijskih i financijskih društava izračun vlastitih sredstavapruža analitički značajan pokazatelj.

Vlastita sredstva su zbroj neto vrijednosti (B.90) i emitiranih dionica idrugih vlasničkih udjela (AF.5).

7.06.   Bilanca stanja je slijed računa, gdje su prikazani rezultati knjiženja uračunima proizvodnje, raspodjele i uporabe dohotka te na računu akumulacije(vidjeti poglavlje 8.: Slijed računa i izravnavajuće stavke).

7.07.   U bilanci stanja se navodi vrijednost aktive i pasive u određenom vremenskomtrenutku. Bilance stanja se moraju sastavljati na početku računovodstvenograzdoblja (isti je kao kraj prethodnog razdoblja) i na krajuračunovodstvenog razdoblja.

7.08.   Osnovna računovodstvena jednadžba koja povezuje početnu bilancu i završnubilancu:

vrijednost ili stanje određene vrsteaktive u početnoj bilanci stanja;
plus	transakcije: ukupna vrijednost stečene aktive, minusukupna vrijednost otuđene aktive, u transakcijama obavljenim uračunovodstvenom razdoblju: transakcije nefinancijskimsredstvima bilježe se na kapitalnom računu, a transakcijefinancijskim sredstvima na financijskom računu;
minus	potrošnju fiksnog kapitala;
plus	ostale promjene obujma: vrijednost s pozitivnih ilinegativnih promjena obujma aktive (na primjer, kao rezultatotkrića podzemne aktive ili uništenja imovine kao posljedicerata ili prirodne katastrofe): te se promjene bilježe u računuostalih promjena obujma aktive;
plus	revalorizacije: vrijednost pozitivnih ili negativnihnominalnih vlasničkih dobitaka koji su nastali tijekomrazdoblja, a posljedica su promjene cijene sredstava: te sepromjene bilježe na računu revalorizacije;
jednako je vrijednosti ili stanju aktive uzavršnoj bilanci stanja.

Računovodstvena veza između početnih i završnih bilanci stanja i ostalihpromjena aktive (ostale promjene obujma i vlasničkih dobitaka) prikazane sushematski u Prilogu 7.2.

VRSTE AKTIVE

7.09.   Aktiva koja je zabilježena u bilancama stanja ekonomska je aktiva.

7.10.   

Definicija

:

Ekonomsku aktivu čini sve ono što izvršava funkcijurezerve vrijednosti i nad čim institucionalne jedinice ostvarujuprava vlasništva, pojedinačno ili zajednički i iz koje vlasnicimogu izvlačiti korist tako što je drže ili upotrebljavajutijekom određenog vremenskog razdoblja.

7.11.   Ekonomske koristi sastoje se od dohodaka (poslovnog viška koji nastajeuporabom vlasničkog dohotka) dobivenih uporabom aktive i vrijednosti,uključujući moguće vlasničke dobitke/gubitke koji bi se mogli realiziratiotuđenjem aktive ili izdvajanjem iz uporabe.

7.12.   Pregled klasifikacije i obuhvata ekonomskih sredstava dan je u tablici 7.1.Podrobna definicija svih kategorija sredstava navedena je u Prilogu 7.1.ovom poglavlju.

Iz granice aktive isključuje se:

(a)	ljudski kapital;

(b)	prirodna aktiva koja nije ekonomska aktiva (npr. zrak, riječnavoda);

(c)	potencijalna aktiva koja nije financijska aktiva (vidjetistavak 7.22.).

7.13.   Razlikuju se tri kategorije aktive:

(a)	nefinancijska proizvedena aktiva;

(b)	nefinancijska neproizvedena aktiva;

(c)	financijska aktiva.

NEFINANCIJSKA PROIZVEDENA AKTIVA (AN.1)

7.14.   

Definicija

:

Proizvedena aktiva (AN.1) je nefinancijska aktivakoja su nastala kao rezultat proizvodnihprocesa.

7.15.   Klasifikacija proizvedene aktive omogućava razlikovanje sredstava natemelju njihove uloge u proizvodnji. Ona se sastoji od: fiksneaktive  (78) koja se koristi više puta ili kontinuirano u proizvodnji duže odjedne godine; zaliha koje se koriste u proizvodnji kao intermedijarnapotrošnja, ili se prodaju ili na neki drugi način otuđuju; idragocjenosti. Dragocjenosti se primarno ne upotrebljavaju zaproizvodnju ili potrošnju, nego se stječu i drže kao pričuvavrijednosti.

NEFINANCIJSKA NEPROIZVEDENA AKTIVA (AN.2)

7.16.   

Definicija

:

Neproizvedena aktiva (AN.2) je ekonomska aktiva kojanije nastala procesom proizvodnje. Ona se sastoji odopipljive i neopipljive aktive prema definiciji u daljnjemtekstu.

7.17.   Klasifikacija je osmišljena kako bi se aktiva razlikovala prema načinu nakoji je nastala. Neke vrste ove aktive nastaju u prirodi, dok ostale,koje se mogu nazvati izvedenice koje je proizvelo društvo, nastajupravnim ili računovodstvenim radnjama.

7.18.   Sva opipljiva neproizvedena aktiva je prirodna aktiva. Koja su prirodnasredstva uključena određeno je u skladu s općom definicijom ekonomskeaktive s obzirom na to jesu li sredstva podložna stvarnom vlasništvu imože li ona donijeti ekonomske koristi svojim vlasnicima uz postojećutehnologiju, znanje, ekonomske mogućnosti, raspoložive resurse i skuprelativnih cijena. Nadalje, isključena je prirodna aktiva nad kojom sevlasnička prava nisu ili se ne mogu uspostaviti, poput otvorenog moraili zraka.

7.19.   Neopipljiva neproizvedena aktiva uključuje patente, prenosive ugovore,kupljeni goodwill i slično. Subjekti koji nisuzabilježeni pravnim ili računovodstvenim radnjama – poput odobravanjapatenta ili priznanja neke ekonomske koristi trećoj strani – isključenisu.

FINANCIJSKA AKTIVA I PASIVA (AF)

7.20.   

Definicija

:

Financijska aktiva (AF) je ekonomska aktiva koja sesastoji od sredstva plaćanja, financijskih potraživanja iekonomske aktive koja je po prirodi bliska financijskimpotraživanjima.

7.21.   Sredstva plaćanja sastoje se od monetarnog zlata, posebnih prava vučenja,valute i prenosivih depozita.

Financijska potraživanja daju pravo njihovim vlasnicima, tj.vjerovnicima, da bez ikakve uzvratne uplate primaju uplate ili serijeuplata od drugih institucionalnih jedinica, tj. dužnika, kojima sunastale protustavke u pasivi.

Primjeri aktive koja je po prirodi bliska financijskim potraživanjima sudionice i ostali vlasnički udjeli te djelomično uvjetna aktiva. Smatrase da je institucionalnoj jedinici koja izdaje takva financijskasredstva nastala protustavka u pasivi.

7.22.   Uvjetna aktiva su ugovorni odnosi između institucionalnih jedinica teizmeđu njih i inozemstva kojima se utvrđuju jedan ili više uvjeta kojise moraju ispuniti prije obavljanja financijske transakcije. Primjeri sujamstva za plaćanje koja daju treće osobe, akreditivi, kreditne linije,sindicirani kreditni sporazumi (NIF) i mnogi derivatni instrumenti.Uvjetna aktiva su u sustavu financijska aktiva u slučajevima kada samugovorni odnos ima tržišnu vrijednost zbog toga što je utrživ ili jemoguć njegov prijeboj na tržištu. U drugim se slučajevima uvjetna aktivane bilježi u sustavu  (79).

7.23.   U sustavu svaka stavka financijske aktive ima protustavku u pasivi, uziznimku onih financijskih sredstava koja su razvrstana u kategorijumonetarno zlato i posebna prava vučenja (AF.1).

7.24.   Klasifikacija financijske aktive i pasive odgovara klasifikacijifinancijskih transakcija. Stoga su definicije kategorija, podkategorijai podstavaka financijske aktive i pasive, kao i dodatna objašnjenjanavedeni samo jedanput u ESA-i - u poglavlju o financijskimtransakcijama. U poglavlju o bilancama ne ponavljaju se definicije injihova objašnjenja u glavnom tekstu, nego se u njegovu Prilogu 1. dajesažetak ukupne aktive i pasive koja je utvrđena u sustavu.

Tablica 7.1. –   Klasifikacija sredstava

AN.	NEFINANCIJSKA SREDSTVA(AN.1 + AN.2)
AN.1	Proizvedena aktiva  (80)
AN.11	Fiksna aktiva
AN.111	Opipljiva fiksna aktiva
AN.1111	Stambeni objekti
AN.1112	Ostale zgrade i građevinski objekti
AN.11121	Nerezidencijalne zgrade
AN.11122	Ostale građevine
AN.1113	Strojevi i oprema
AN.11131	Oprema za prijevoz
AN.11132	Ostali strojevi i oprema
AN.1114	Kultivirana aktiva
AN.11141	Životinje za uzgoj, mljekarstvo, vuču itd.
AN.11142	Vinogradi, voćnjaci i drugi nasadi drveća kojedaje povratne plodove
AN.112	Neopipljiva fiksna aktiva
AN.1121	Istraživanje ruda
AN.1122	Računalni programi
AN.1123	Zabavna, književni ili umjetnički originali
AN.1129	Ostala neopipljiva fiksna aktiva
AN.12	Zalihe
AN.121	Materijal i inventar
AN.122	Proizvodnja u tijeku
AN.1221	Proizvodnja kultivirane aktive u tijeku
AN.1222	Ostala proizvodnja u tijeku
AN.123	Gotovi proizvodi
AN.124	Roba za daljnju prodaju
AN.13	Dragocjenosti
AN.131	Plemeniti metali i drago kamenje
AN.132	Antikviteti i ostali umjetnički predmeti
AN.139	Ostale dragocjenosti
AN.2	Neproizvedena aktiva
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva
AN.211	Zemljište
AN.2111	Zemljište na kojem leže zgrade i građevinskiobjekti
AN.2112	Obradivo zemljište
AN.2113	Zemljište za rekreaciju i pripadajuće površinskevode
AN.2119	Ostala zemljišta s pripadajućim površinskimvodama
AN.212	Podzemna aktiva
AN.2121	Rezerve ugljena, nafte i prirodnog plina
AN.2122	Rezerve kovinskih ruda
AN.2123	Rezerve nekovinskih ruda
AN.213	Nekultivirani biološki resursi
AN.214	Vodeni izvori
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva
AN.221	Patenti
AN.222	Ugovori o zakupu i drugi prenosivi ugovori
AN.223	Kupljeni goodwill
AN.229	Ostala neopipljiva neproizvedena aktiva
AF.	FINANCIJSKA AKTIVA (81)(AF.1 + AF.2 + AF.3 + AF.4 + AF.5 + AF.6 + AF.7)
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja (PPV)
AF.11	Monetarno zlato
AF.12	Posebna prava vučenja (PPV)
AF.2	Valuta i depoziti
AF.21	Valuta
AF.22	Prenosivi depoziti
AF.29	Ostali depoziti
AF.3	Vrijednosnice osimdionica
AF.33	Vrijednosnice osim dionica, isključujućifinancijske izvedenice
AF.331	Kratkoročni
AF.332	Dugoročni
AF.34	Financijske izvedenice
AF.4	Zajmovi
AF.41	Kratkoročni
AF.42	Dugoročni
AF.5	Dionice i drugi vlasničkiudjeli
AF.51	Dionice i drugi vlasnički udjeli, isključujućidionice u uzajamnim fondovima
AF.511	Dionice koje kotiraju na burzi
AF.512	Dionice koje ne kotiraju na burzi
AF.513	Ostali vlasnički udjeli
AF.52	Dionice u uzajamnim fondovima
AF.6	Tehničke pričuveosiguranja
AF.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova
AF.611	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja
AF.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova
AF.62	Pretplate premija i pričuve za nepodmirenapotraživanja
AF.7	Ostali računipotraživanja/obveze
AF.71	Trgovački krediti i predujmovi
AF.79	Ostalo

VREDNOVANJE KNJIŽENIH STAVKI U BILANCI STANJA

OPĆA NAČELA VREDNOVANJA

7.25.   Određenu stavku u bilanci stanja treba vrednovati kao da je stečena nadan na koji se odnosi bilanca stanja, uključujući sve pridruženetroškove prijenosa vlasništva u slučaju nefinancijske aktive. Topodrazumijeva da se aktiva i pasiva moraju vrednovati koristeći tekućetržišne cijene na dan na koji se bilanca stanja odnosi.

To znači da se aktiva mora vrednovati na temelju:

(a)	kupovnih cijene ako je kupljena;

(b)	osnovnih cijena ako je proizvedena za vlastite potrebe tena temelju osnovnih cijena slične robe ili zbroja troškovaako nisu raspoložive osnovne cijene.

7.26.   Idealno bi te cijene trebale biti cijene koje se mogu pratiti na tržištu.Kada nema cijena koje se mogu pratiti – kao što može biti slučaj akonisu opažene nikakve kupnje/prodaje predmetnih stavki u nedavnojprošlosti – treba pokušati procijeniti kolike bi bile cijene kada bi seaktiva stjecala na tržištu na dan na koji se bilanca stanja odnosi.

7.27.   Osim cijena koje su opažene na tržištu ili procjenjenih cijena na temeljuopaženih cijena ili nastalih troškova, tekuće se cijene, u svrhuvrednovanja bilance, mogu približno odrediti pomoću:

(a)	revalorizacije i akumulacije neto stjecanja; ili

(b)	sadašnje ili diskontirane vrijednosti budućihprinosa.

7.28.   Tržišne cijene su obično dostupne za većinu financijske aktive, postojećenekretnine (zgrade i ostale građevinske objekte plus zemljište na kojemse nalaze), postojeću opremu za prijevoz, usjeve i životinje, kao i zanovoproizvedenu aktivu i zalihe.

7.29.   Za neku aktivu revalorizirane početne nabavne cijene otpisuju se tijekomočekivanog vijeka trajanja aktive. Vrijednost takve aktive u određenomtrenutku njezina vijeka određena je njezinom tekućom nabavnom cijenomumanjenom za akumuliranu vrijednost tih otpisa. Većina fiksne aktivemože se zabilježiti u bilancama stanja po tekućim kupovnim cijenama čijaje vrijednost umanjena za iznos akumulirane potrošnje fiksnog kapitala(ispravak vrijednosti troška zamjene)  (82).

7.30.   U slučaju aktive kod kojih su prinosi odgođeni (kao što je drvo) ili suravnomjerno raspoređeni tijekom dužeg razdoblja (kao kod podzemneaktive), za izračunavanje tekuće vrijednosti očekivanih budućih prinosamora se koristiti diskontna stopa.

Diskontnu stopu treba izvesti iz podataka temeljenih na transakcijamaodređenom vrstom sredstava koja se razmatraju – šume, rudnici ikamenolomi – a ne pomoću opće kamatne stope.

7.31.   Vrijednost aktive i pasive denominirane u stranoj valuti treba pretvoritiu nacionalnu valutu po tržišnom valutnom tečaju važećem na dan bilancestanja. Ova stopa treba biti sredina između kupovnog i prodajnogpromptnog tečaja za valutne transakcije.

7.32.   Alternative tekućih tržišnih vrijednosti mogle bi biti korisne u nekeanalitičke svrhe i mogu se u bilancama stanja iskazati kao memorandumskestavke. Primjeri alternativnog vrednovanja uključuju nominalnuvrijednost za dugoročne obveznice i revaloriziranu uplaćenu i jednakuvrijednost za vlasničke udjele u društvima.

NEFINANCIJSKA AKTIVA (AN)

PROIZVEDENAAKTIVA (AN.1)

Fiksna aktiva (AN.11)

Opipljiva fiksna aktiva (AN.111)

7.33.   Opipljiva fiksna aktiva mora se, ako je moguće, bilježiti potržišnim cijenama (ili osnovnim cijenama u slučaju proizvodnjenove aktive za vlastiti račun), a ako nije moguće, tada potekućim kupovnim cijenama umanjenim za iznos akumuliranepotrošnje fiksnog kapitala. Troškovi prijenosa vlasništva kojesnose kupci, a koji se odnose na ovu aktivu i čija je vrijednostodgovarajuće otpisana, uključeni su u vrijednost bilancestanja.

Neopipljiva fiksna aktiva (AN.112)

7.34.   Traženje ruda treba vrednovati na temelju akumuliranih iznosaplaćenih po ugovorima dodijeljenim drugim institucionalnimjedinicama za tu svrhu ili na temelju troškova koji su nastaliistraživanjem poduzetim za vlastiti račun. Onaj dio istraživanjakoji je poduzet u prošlosti i još nije u potpunosti otpisantreba se revalorizirati po cijenama i troškovima tekućegrazdoblja.

7.35.   Računalne programe treba vrednovati na temelju kupovne cijeneplaćene na tržištu, na temelju procijenjenih osnovnih cijenakada se proizvodi za vlastite potrebe, ili na temelju troškovaproizvodnje kada takve cijene nisu raspoložive. Računalneprograme koji su stečeni u ranijim godinama i čija vrijednostjoš nije u potpunosti otpisana treba revalorizirati po tekućimcijenama ili troškovima (koji mogu biti manji od nabavne cijeneili troška).

7.36.   Zabavni, književni ili umjetnički originali i ostala neopipljivafiksna aktiva mora se vrednovati po nabavnoj cijeni kada senjome trguje na tržištima. U slučaju neopipljive aktive koja seproizvodi za vlastiti račun, može biti potrebno vrednovanje natemelju troškova proizvodnje koji su primjereno revaloriziranipo cijenama u tekućem razdoblju i otpisani. U protivnom bitrebalo koristiti procjene tekuće vrijednosti očekivanih budućihprimitaka koje će primiti vlasnici te aktive.

Zalihe (AN.12)

7.37.   Zalihe treba vrednovati po cijenama koje su uobičajene na datum nakoji se odnosi bilanca stanja, a ne po cijenama po kojima suproizvodi bili vrednovani kada su ušli u zalihe.

7.38.   Zalihe sirovina i materijala vrednuju se po kupovnim cijenama, azalihe gotovih proizvoda i nedovršene proizvodnje vrednuju se poosnovnim cijenama. Zalihe robe namijenjene preprodaji koju dalje nepreprodaju trgovci na veliko i trgovci na malo, vrednuju se pocijenama koje su uobičajene na datum na koji se odnosi bilancastanja, isključujući sve troškove prijevoza koji nastanu trgovcimana veliko ili trgovcima na malo. Za zalihe nedovršene proizvodnjevrijednost u završnoj bilanci stanja može se izračunati primjenomdijela ukupnih troškova proizvodnje nastalih do kraja razdoblja naosnovnu cijenu sličnog gotovog proizvoda na datum na koji se odnosibilanca stanja. Ako osnovna cijena gotovih proizvoda nijeraspoloživa, ona se može procijeniti pomoću vrijednosti troškovaproizvodnje uz povišenje cijene za očekivani neto poslovni višak ili(procijenjeni neto) mješoviti dohodak.

Uzgoj usjeva za jednokratnu uporabu (osim građevnog drveta) iživotinja za klanje može se vrednovati pomoću cijena takvihproizvoda na tržištima. Neposječeno građevno drvo vrednuje sediskontiranjem budućih prihoda od prodaje građevnog drveta potekućim cijenama nakon odbitka troškova uzgoja građevnog drveta dozrenja, sječe itd.

Dragocjenosti (AN.13)

7.39.   Dragocjenosti (umjetnička djela, starine, nakit, drago kamenje,nemonetarno zlato (vidjeti stavak 5.30.) i ostale kovine) trebavrednovati po tekućim cijenama. U onoj mjeri u kojoj postojeorganizirana tržišta za takva sredstva, ona se treba vrednovati postvarnim ili procijenjenim cijenama koje bi se za nju platile kadabi bila kupljena na tržištu, uključujući eventualne naknade iprovizije posrednika, na dan na koji se odnosi bilanca stanja. Uprotivnom, ona se treba vrednovati po nabavnim cijenama korigiranimna razinu tekućih cijena.

NEPROIZVEDENA AKTIVA (AN.2)

Opipljiva neproizvedena aktiva (AN.21)

Zemljište (AN.211)

7.40.   Na kapitalnom računu, troškovi ulaganja u poboljšanje zemljišta itroškovi prijenosa vlasništva nad zemljištem bilježe se kaobruto investicije u fiksni kapital odvojeno od samogzemljišta.

Ako se vrijednost zemljišta ne može odvojiti od vrijednostizgrada ili drugih objekata smještenih na njemu, aktiva se morazajedno klasificirati na osnovi na kojoj se razvrstava većavrijednost.

U bilanci stanja se zemljište vrednuje po njegovoj tekućojtržišnoj cijeni.

Ova cijena ne mora biti jednaka zbroju svih elemenata koji činetroškove stjecanja zemljišta u trenutku stjecanja. Pogotovotekuća tržišna cijena ne mora pokriti troškove prijenosavlasništva ili troškove ulaganja u zemljište koji još nisu upotpunosti otpisani. Stoga je možda potrebno knjižiti te iznose,u cijelosti ili djelomično, kao vlasničke gubitke na računurevalorizacije.

Podzemna aktiva (AN.212)

7.41.   Dokazane rezerve, nalazišta ruda na površini zemlje ili ispodnje, koje su ekonomski iskoristive s obzirom na sadašnjutehnologiju i relativne cijene, vrednuju se sadašnjimvrijednostima očekivanih neto prinosa koji proizlaze izkomercijalnog iskorištavanja ove aktive.

Ostala prirodna aktiva (AN.213 i AN.214)

7.42.   Budući da vjerojatno ne postoje cijene koje bi se mogle pratiti,ona se moraju vrednovati po sadašnjoj vrijednosti budućihprinosa koji se od nje očekuju.

Neopipljiva neproizvedena aktiva (AN.22)

7.43.   Neopipljiva neproizvedena aktiva (patenti, ugovori o zakupu ili drugiprenosivi ugovori te kupljeni goodwill) trebase vrednovati po tekućim cijenama kada se njima stvarno trguje natržištima. U protivnom se treba procijeniti sadašnja vrijednostočekivanih budućih prinosa koje će ostvariti vlasnici te aktive.

FINANCIJSKA AKTIVA I PASIVA (AF)

7.44.   Financijska aktiva i pasiva se u načelu treba vrednovati po tekućimcijenama. Trebala bi joj se pripisati ista vrijednost bez obzirapojavljuje li se kao financijska aktiva ili pasiva. Te cijene ne smijuuključivati troškove usluge, naknade, provizije i slična plaćanja kojase bilježe kao usluge pružene pri obavljanju transakcija.

Monetarno zlato i PPV (AF.1)

7.45.   Monetarno zlato (AF.11) se vrednuje po cijeni utvrđenoj naorganiziranim tržištima zlata.

Vrijednost PPV-a (AF.12) svaki dan određuje MMF, a stope u odnosu nadomaće valute mogu se dobiti na deviznim tržištima.

Gotovina i depoziti (AF.2)

7.46.   Gotovina (AF.21) se vrednuje po nominalnoj ili nazivnojvrijednosti.

Vrijednost depozita (AF.22, AF.29), koja se bilježi u bilancamastanja, su iznosi glavnice koje su dužnici po ugovoru obvezniotplatiti vjerovnicima prema uvjetima depozita kada bi depoziti biliunovčeni na dan sastavljanja bilance. Vrijednosti mogu uključivatiobračunatu kamatu (vidjeti stavak 5.130).

Vrijednosnice osim dionica (AF.3)

7.47.   Vrednovanje koje se primjenjuje mora biti u skladu s tretmanomobračunatih kamata i s klasifikacijom pojedinih stavki aktive(vidjeti stavak 5.128., 5.130., 5.138.). Ako su na financijskomračunu obračunate kamate tretirane kao da su reinvestirane uodgovarajuće vrijednosnice, tada se u bilanci stanja vrijednosniceosim dionica, isključujući financijske izvedenice (AF.33) trebajuvrednovati po tekućim tržišnim cijenama na takav način da uključujuvrijednost obračunate kamate. Tekuća vrijednost tih vrijednosnica naglobalnom tržištu ima dva posebna elementa cijene, jedan kojipredstavlja glavnicu, a drugi obračunatu kamatu. Tako ukupnaglobalna vrijednost uključuje obračunatu kamatu (tj. to je brojjedinica emitiranih vrijednosnica plus dodatna vrijednost kojaproizlazi iz obračunate kamate, vidjeti stavak 6.52.), a cijena kojase primjenjuje na svaku od tih jedinica vrijednosti isključujeobračunatu kamatu.

Ako je u financijskom računu vrijednost obračunate kamate uključenapod F.79 („Ostali računi potraživanja/obveza”), a ne pod F.33 („Vrijednosnice osim dionica,isključujući financijske izvedenice”), tada vrijednost obračunate kamate trebatakođer uključiti pod AF.79 u bilanci stanja.

7.48.   Kratkoročne vrijednosnice osim dionica, isključujući financijskeizvedenice (AF.331) trebaju se vrednovati po njihovim tekućimtržišnim vrijednostima.

Ako tekuće tržišne vrijednosti nisu raspoložive:

(a)	kratkoročne vrijednosnice izdane po tržišnojvrijednosti trebaju se vrednovati po nominalnojvrijednosti uvećanoj za obračunatu kamatu koja nijedospjela za plaćanje ili nije plaćena;

(b)	diskontirane vrijednosnice trebaju se vrednovati pocijeni emisije uvećanoj za obračunatu kamatu.

Ove aproksimacije treba ograničiti na vrijednosnice čije prvobitnodospijeće ne prelazi tri mjeseca.

7.49.   Dugoročne vrijednosnice osim dionica, isključujući financijskeizvedenice (AF.332) moraju se uvijek vrednovati po njihovim tekućimtržišnim vrijednostima, bez obzira na to radi li se o obveznicama nakoje se redovno plaća kamata ili su to obveznice s velikim diskontomili obveznice bez kupona na koju se plaća mala kamata ili se uopćene plaća kamata.

7.50.   Financijski derivati (AF.34) trebaju se uključiti u bilancu stanja potekućim tržišnim cijenama. U slučaju da ne postoji tržišna cijenakoja kotira na burzi (npr. OTC opcije), financijski derivat sevrednuje ili u iznosu potrebnom za otkup ili za prijeboj ugovora,ili u iznosu plaćene premije.

Po dogovoru se smatra da za izdavatelja financijskog derivata nastajeprotustavka u pasivi.

Zajmovi (AF.4)

7.51.   Vrijednosti koje se moraju bilježiti u bilancama stanja vjerovnika idužnika su iznosi glavnice koju su dužnici po ugovoru obvezniotplatiti vjerovnicima, čak i u slučajevima kada je zajam odobren uzdiskont ili premiju.

Dionice i drugi vlasnički udjeli (AF.5)

7.52.   Dionice i drugi vlasnički udjeli trebaju se vrednovati po tekućimcijenama. Ista tekuća cijena usvojena je i za aktivu i za pasivu,iako dionice i drugi vlasnički udjeli nisu, pravno, obvezaizdavatelja, nego je to pravo vlasništva nad vrijednošću likvidacijepoduzeća, čiji iznos nije poznat unaprijed.

7.53.   Dionice koje kotiraju na burzi (AF.511) trebaju se vrednovati poreprezentativnoj srednjoj tržišnoj cijeni na burzi ili drugimorganiziranim financijskim tržištima.

7.54.   Vrijednosti dionica bez burzovne kotacije (AF.512) kojima se netrguje redovito na organiziranim tržištima treba procijeniti pomoćuvrijednosti dionica koje kotiraju na burzi. Međutim, u timprocjenama treba uzeti u obzir razlike između ove dvije vrstedionica, posebno njihove likvidnosti, a treba uzeti u obzir ipričuve akumulirane tijekom postojanja društava i njegovihdjelatnosti.

7.55.   Primijenjena metoda procjene ovisi u velikoj mjeri o raspoloživimosnovnim statističkim podacima. Kod te metode se mogu uzeti u obzir,primjerice, podaci o aktivnostima spajanja društava koje uključujudionice bez burzovne kotacije. Nadalje, u slučajevima kada sepričuve društava koja emitiraju dionice bez burzovne kotacijerazlikuju u prosjeku i razmjerno njihovom nominalnom kapitalu odpričuva društava koja emitiraju dionice bez burzovne kotacije, bilobi primjereno izračunati tekuću vrijednost dionica bez burzovnekotacije u odnosu na podatke koje uključuju pričuve, poput netovrijednosti koja se navodi u bilanci stanja društva ili poputpodataka o vlastitim sredstvima prikupljenim prema načelimaESA-e:

Omjer tekuće cijene i vlastitih sredstava može varirati ovisno odjelatnosti. Stoga je preporučljivo izračunati tekuću cijenu dionicabez burzovne kotacije za svaku djelatnost posebno. Moguće su i drugerazlike između društava koja kotiraju na burzi i onih bez burzovnekotacije, a koje mogu utjecati na metodu procjene.

7.56.   Ostali vlasnički udjeli (AF.513) su vrlo često obveza određenihinstitucionalnih jedinica (kvazi-društava, državnih društava,međunarodnih organizacija, fiktivnih jedinica itd.). Oni se općenitotrebaju vrednovati prema posebnim metodama, poput metode vlastitihsredstava ili metode nominalne vrijednosti. Metoda vlastitihsredstava se naročito treba sustavno upotrebljavati zakvazi-društva, budući da je njihova neto vrijednost obično jednakanuli.

7.57.   Dionice u uzajamnim fondovima (AF.52) trebaju se vrednovati potekućoj burzovnoj cijeni ako kotiraju na burzi ili po tekućojotkupnoj vrijednosti ako ih može otkupiti sam fond.

Tehničke pričuve osiguranja (AF.6)

7.58.   U slučaju neto vlasničkih udjela kućanstava u pričuvama životnogosiguranja (AF.611), moguće je utvrditi sadašnju vrijednostaktuarski određenih privatnih tražbina isplata kapitala ili dohotka.Ta vrijednost uključuje obvezu osiguravajućih društava da držepričuve za neprotekle rizike i pričuve za osiguranje sasudjelovanjem u dobiti, koje povećavaju vrijednost po isteku policamješovitog životnog osiguranja ili sličnih polica. U slučajuosiguranja sa sudjelovanjem u dobiti, te pričuve uključuju vlasničkedobitke.

7.59.   U slučaju neto vlasničkih udjela kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova (AF.612), priroda obveze fondova – i financijska aktivakućanstava – ovisi o vrsti mirovinskog plana.

Programi definiranih mirovinskih naknada su programi kod kojih jezajamčena visina mirovinskih naknada obećanih zaposlenicima koji unjima sudjeluju. Obveza programa definiranih mirovinskih naknadajednaka je sadašnjoj vrijednosti obećanih naknada. Budući da se ovajprogram može privremeno financirati iznad ili ispod potreba, programdefiniranih mirovinskih naknada može imati pozitivnu ili negativnuneto vrijednost.

Mirovinski programi kupovine novca su programi kod kojih naknadeizravno ovise o aktivi fonda. Obveza mirovinskog programa kupovinenovca je tekuća tržišna vrijednost sredstava fondova. Netovrijednost fondova uvijek je nula.

7.60.   Vrijednost prijenosnih premija, koje su dio kategorije AF.62,određuje se na temelju veličine postojećih rizika u odnosu navrijeme koje je preostalo do isteka ugovora o osiguranju. Vrijednostpričuva za nenamirene tražbine, koje su također dio kategorijeAF.62, sadašnja je vrijednost očekivanih iznosa isplata tražbina,uključujući sporna potraživanja

Ostali računi potraživanja/obveza (AF.7)

7.61.   Trgovački krediti i predujmovi (AF.71) ili druge stavke računapotraživanja/dugovanja (AF.79) trebaju se i za vjerovnika i zadužnika vrednovati po iznosu koji su dužnici po ugovoru obvezniplatiti vjerovnicima kada je obveza otplaćena.

MEMORANDUMSKE STAVKE

7.62.   Da bi se iskazale stavke koje su od posebnog analitičkog interesa zaodređene sektore, u bilance stanja treba uključiti dvije podsjetnestavke:

(a)	trajna potrošačka dobra (AN.m);

(b)	izravno strano ulaganje (AF.m).

Trajna potrošačka dobra (AN.m)

7.63.   Trajna potrošačka dobra su trajna dobra koja kućanstva upotrebljavajuviše puta tijekom razdoblja dužeg od jedne godine, za krajnjupotrošnju. Ona se uključuju u bilance stanja samo kao memorandumske(podsjetne) stavke. Njihovo bi uključenje u svojstvu elementabilance stanja bilo primjereno kada bi sustav zahtijevao da trajnapotrošna dobra budu postupno iskorištena u proizvodnim procesimačiji se proizvodi sastoje od usluga. Međutim, trajna potrošačkadobra se ne tretiraju na ovaj način.

7.64.   Zalihe trajnih potrošačkih dobara koje drže kućanstva – opremu zaprijevoz i druge strojeve i opremu – treba vrednovati po tekućimcijenama, bruto i neto u odnosu na akumulirane troškove koji sujednaki potrošnji fiksnog kapitala. Podaci iskazani u bilanci stanjakao podsjetne stavke trebaju biti neto, tj. bez tih akumuliranihtroškova.

7.65.   Trajna dobra u vlasništvu vlasnika neinkorporiranih poduzeća mogudjelomično upotrebljavati poduzeća za proizvodnju, a djelomičnočlanovi kućanstava za krajnju potrošnju. Vrijednosti iskazane ubilanci stanja za poduzeće trebaju odražavati dio uporabe koji semože pripisati poduzeću.

Izravno strano ulaganje (AF.m)

7.66.   Izravno ulaganje sastoji se od financijske aktive, a ne fizičkogkapitala, zbog toga što je poduzeće koje vrši izravno ulaganjedruštvo ili kvazi-društvo sa sjedištem u drugoj državi. Financijskaaktiva i pasiva koji čine izravno ulaganje trebaju se bilježitiprema vrsti financijskih sredstava pod kategorijama dionice i drugivlasnički udjeli, zajmovi te ostali računi naplativi/plativi. Iznosiizravnog ulaganja koji su uključeni u svaku od tih kategorijatrebaju se posebno bilježiti kao memorandumska stavka.

FINANCIJSKA BILANCA STANJA

7.67.   Financijska bilanca stanja (sektora ili inozemstva) prikazuje na svojojlijevoj strani financijsku aktivu, a na desnoj strani pasivu.Izravnavajuća stavka financijske bilance stanja je neto financijskaaktiva (BF.90).

7.68.   Financijska bilanca stanja sektora može biti konsolidirana ilinekonsolidirana. Nekonsolidirana financijska bilanca stanja pokazujefinancijsku aktivu i pasivu institucionalnih jedinica razvrstanih usektor. U usporedbi s nekonsolidiranom financijskom bilancom stanja, tafinancijska aktiva i pasiva isključeni su iz konsolidirane financijskebilance stanja, čije su protustavke pasiva, odnosno financijska aktivainstitucionalnih jedinica razvrstanih u isti sektor. Vanjski računaktive i pasive, to jest financijska bilanca stanja ostatka svijeta(vidjeti stavak 8.77.), po definiciji je konsolidiran.

7.69.   Financijska bilanca stanja po dužnicima/vjerovnicima (sektora ili ostatkasvijeta) je proširenje financijske bilance stanja kojim se dodatno dajepregled financijske aktive po sektorima dužnika i pregled pasive posektorima vjerovnika. Stoga ona pruža podatke o odnosima dužnika ivjerovnika i u skladu je s financijskim računom podužnicima/vjerovnicima (vidjeti stavak 5.13.).

Prilog 7.1.

Definicije pojedinih kategorija aktive

Klasifikacija aktive	Definicija
NEFINANCIJSKA AKTIVA (AN.)	Dobra na koja institucionalne jedinice imaju pravavlasništva, pojedinačna ili kolektivna, te iz kojih ekonomsku koristmogu izvlačiti njihovi vlasnici držanjem ili korištenjem tijekomodređenog vremenskog razdoblja, a sastoje se od opipljive aktive,proizvedene i neproizvedene te većine neopipljive aktive za koju sene bilježe odgovarajuće obveze.
Proizvedena aktiva (AN.1)	Nefinancijska aktiva koja je nastala kao rezultatproizvodnih procesa. Proizvedena aktiva sastoji se od fiksne aktive,zaliha i dragocjenosti, kako je utvrđeno u daljnjem tekstu.
Fiksna aktiva (AN.11)	Proizvedena aktiva koja se koristi više puta ilikontinuirano u proizvodnim procesima duže od jedne godine. Fiksnaaktiva se sastoji od opipljive i neopipljive fiksne aktive, kako jeutvrđeno dalje u tekstu.
Opipljiva fiksna aktiva (AN.111)	Fiksna aktiva koja se sastoje od stambenih objekata,ostalih zgrada i građevinskih objekata, strojeva i opreme tekultiviranih aktive, kako je utvrđeno dalje u tekstu.
Stambeni objekti (AN.1111)	Zgrade koje se u cijelosti ili primarno upotrebljavajukao objekti za stanovanje, uključujući sve pridružene objektekao što su garaže i sve stalne instalacije postavljene ustambenim objektima. Također su uključene splav-kućice,teglenice, stambene prikolice i kamp-kućice koje se koriste kaoglavno mjesto stanovanja kućanstava, kao i povijesni spomeniciza koje je utvrđeno da se koriste primarno kao stambeni objekti.Troškovi raščišćavanja i pripreme gradilišta također suuključeni. Primjeri uključuju stambene zgrade poput zgrades jednim ili dva stana te ostale stambene zgrade namijenjene zadugotrajno stanovanje. Nedovršeni stambeni objektiuključeni su u onoj mjeri u kojoj se smatra da je krajnjikorisnik preuzeo vlasništvo, zbog toga što ga je gradio zavlastiti račun ili se vlasništvo dokazuje postojanjemkupoprodajnog ugovora. Stambeni objekti stečeni za vojno osobljeuključeni su zbog toga što se koriste, kao i stambeni objektikoje stječu civilne jedinice, za proizvodnju stambenihusluga.
Ostale zgrade i građevinski objekti (AN.1112)	Nestambene zgrade i ostali građevinski objekti, kako jeutvrđeno u daljnjem tekstu. Nedovršene zgrade igrađevinski objekti uključeni su u onoj mjeri u kojoj se smatrada je krajnji korisnik preuzeo vlasništvo, zbog toga što ga jegradio za vlastiti račun ili se vlasništvo dokazuje postojanjemkupoprodajnog ugovora. Zgrade i građevinski objekti stečeni zavojne svrhe uključeni su u onoj mjeri u kojoj su slični civilnimzgradama stečenim u svrhu proizvodnje i koriste se na istinačin.
Nestambene zgrade (AN.11121)	Zgrade koje nisu stambeni objekti, uključujućiinstalacije, uređaje i opremu koji čine sastavni dio objekata tetroškovi čišćenja i pripreme gradilišta. Povijesni spomenici zakoje je utvrđeno da se koriste primarno kao nestambene zgradetakođer su uključeni. Primjeri uključuju skladišta iindustrijske objekte, poslovne zgrade, zgrade za javnu razonodu,hotele, restorane, obrazovne zgrade, zdravstvene objekteitd.
Ostale građevine(AN.11122)	Građevinski objekti osim zgrada, uključujući troškovečišćenja i pripreme ulica, kanalizacije i gradilišta, osim onihza stambene i nestambene zgrade. Također su uključeni povijesnispomenici koje nije moguće označiti kao stambene ili nestambeneobjekte, kao i okna u rudnicima, tuneli i ostali objekti u vezis rudarskim iskopom imovine ispod površine zemlje. (Većapoboljšanja zemljišta, poput brana i nasipa za zaštitu odpoplave, uključena su u vrijednost zemljišta.) Primjeriuključuju autoceste, ulice, puteve, željezničke pruge i piste nazrakoplovnim uzletištima, mostove, ceste na stupovima, tunele ipothodnike, plovne kanale, luke, brane i ostale vodene objekte,magistralne cjevovode, komunikacijske i energetske vodove,lokalne cjevovode i kablove, pomoćne radove, građevine zarudarenje i proizvodnju te građevine za sport irekreaciju.
Strojevi i oprema (AN.1113)	Oprema za prijevoz te ostali strojevi i oprema, kako jepobliže definirano dalje u tekstu, osim onih koje su kućanstvastekla za krajnju potrošnju. Alat koji je relativno jeftin ikupljen je po relativno stabilnoj cijeni, poput ručnog alata,može se isključiti. Također su isključeni strojevi i oprema kojisu sastavni dio zgrada, a uključeni su u stambene objekte inestambene zgrade. Nedovršeni strojevi i oprema suisključeni, osim kada su proizvedeni za vlastitu uporabu, zbogtoga što se smatra da je krajnji korisnik preuzeo vlasništvo tekpo isporuci sredstva. Strojevi i oprema stečeni u vojne svrheuključeni su u onoj mjeri u kojoj su slični dobrima koja sustekle civilne jedinice u svrhu proizvodnje i u kojoj ih vojskaupotrebljava na isti način. Strojevi i oprema koje sustekla kućanstva u svrhu finalne potrošnje ne tretira se kaosredstvo. Umjesto toga uključeni su u memorandumsku stavku„trajnapotrošačka dobra” u bilanci stanja za kućanstva.Splav-kućice, teglenice, stambene prikolice i kamp-kućice kojekoriste kućanstva kao glavno mjesto stanovanja uključeni su ustambene objekte.
Oprema za prijevoz (AN.11131)	Oprema za prijevoz ljudi i objekata. Primjeri uključujuproizvode, osim dijelova, koji su uključeni u podsekciju DM, opremaza prijevoz, klasifikacije CPA (83), poput motornih vozila,prikolica i poluprikolica, brodova, željezničkih i tramvajskihlokomotiva i vagona, zrakoplova i svemirskih brodova te motocikala,bicikala itd.
Ostali strojevi i oprema (AN.11132)	Strojevi i oprema koji nisu drugdje klasificirani.Primjeri obuhvaćaju proizvode osim dijelova, instalacija, uslugapopravka i održavanja, koji su uključeni u sljedeće CPA skupine:29.1, postrojenja za proizvodnju i uporabu mehaničke snage, osimmotora za zrakoplove, vozila i motocikle; 29.2, ostali strojevi zaopću upotrebu; 29.3, poljoprivredni i šumarski strojevi; 29.4,alatni strojevi; 29.5, ostali strojevi za posebne namjene; usljedeće CPA odsjeke: 30, uredski strojevi i računala; 31,električni strojevi i aparati koji nisu razvrstani u neku drugukategoriju; 32, radijska, televizijska i komunikacijska oprema iaparati; te 33, medicinski, precizni i optički instrumenti, zidni iručni satovi. Ostali primjeri su proizvodi osim dijelova,instalacija, usluga popravka i održavanja, koji su uključeni u CPAkategoriju 23.30.2, elementi goriva (patrone), neozračene, zanuklearne reaktore; u CPA skupine po djelatnostima: 36.1, namještaj;36.3, glazbeni instrumenti; 36.4, sportska roba; te uređaje zaproizvodnju pare, osim kotlova vruće vode za centralnogrijanje.
Kultivirana aktiva(AN.1114)	Životinje za uzgoj, mljekarstvo, vuču itd. tevinogradi, voćnjaci i drugi nasadi drveća koje daje povratneplodove, a koji su pod izravnim nadzorom, odgovornošću i upravominstitucionalnih jedinica, kako je utvrđeno dalje utekstu. Nezrela kultivirana sredstva su isključena, osimako se ne proizvode za vlastitu uporabu.
Životinje za uzgoj, mljekarstvo, vuču itd.(AN.11141)	Životinje koje se drže zbog proizvoda koje daju svakegodine. One uključuju rasplodne životinje (uključujući ribu iperad), mliječnu stoku, tegleće životinje, ovce ili druge životinjekoje se koriste za proizvodnju vune te životinje koje se koriste zaprijevoz, utrke ili razonodu.
Vinogradi, voćnjaci i drugi nasadi drveća koji nosepovratne plodove (AN.11142)	Stabla (uključujući vinovu lozu i grmlje) koje se uzgajaradi plodova koje daju svake godine, uključujući i ona koja sukultivirana radi uzgoja voća i orašastih plodova, radi biljnihsokova i smole te radi kore drveta i lisnatih plodova.
Neopiljiva fiksna aktiva (AN.112)	Fiksna aktiva koja se sastoje od istraživanja ruda,računalnih programa, zabavnih, književnih i umjetničkih izvornika teostale neopipljive fiksne aktive, kako je utvrđeno dalje u tekstu,koja se namjerava upotrebljavati duže od jedne godine.
Istraživanje ruda (AN.1121)	Vrijednost troškova istraživanja nafte i prirodnog plinate nenaftnih ležišta. Ti troškovi uključuju troškove dobivanjapreliminarnih dozvola, troškove dozvola i pribavljanja dozvola,troškove procjene i troškove stvarnog probnog bušenja, kao itroškove zračnih i drugih geodetskih mjerenja, troškove prijevozaitd. nastalih u svrhu omogućavanja provedbe tih ispitivanja.
Računalni programi (AN.1122)	Računalni programi, opisi programa i pomoćni materijali zaračunalne sustave i aplikacijski programi. Uključeni su kupljeniračunalni programi i računalni programi koji su razvijeni zavlastite potrebe ako su troškovi veliki. Veliki troškovi kupovine,razvoja ili proširenja računalnih baza podataka za koje se očekujeda će se upotrebljavati duže od jedne godine, bilo da se one prodajuili ne, također su uključeni.
Zabavni, književni ili umjetničkioriginali(AN.1123)	Originalni filmovi, zvučni zapisi, rukopisi, vrpce, uzorciitd. na kojima su snimljene ili sadržane dramske izvedbe, radijski itelevizijski programi, glazbene priredbe, sportski događaji,književna i umjetnička djela itd. Uključeni su radovi koji seproizvode za vlastite potrebe. U nekim slučajevima, kao što sufilmovi, može postojati više originala.
Ostala neopipljiva fiksna aktiva (AN.1129)	Novi podaci, specijalističke spoznaje itd., koji nisudrugdje klasificirani, a čija je uporaba u proizvodnji ograničena najedinice koje su uspostavile prava vlasništva u odnosu na njih, ilina druge jedinice koje su one ovlastile.
Zalihe (AN.12)	Proizvedena aktiva koja se sastoje od robe i uslugakoji su nastali u tekućem razdoblju ili u ranijem razdoblju, adrži se u svrhu prodaje, uporabe u proizvodnji ili neke drugekasnije uporabe. Ona se sastoji od materijala i sirovina,nedovršene proizvodnje, gotove robe i robe namijenjenepreprodaji, kako je utvrđeno u daljnjem tekstu. Uključenesu sve zalihe koje se nalaze u posjedu države, uključujući, aline isključivo, zalihe strateškog materijala, žita i druge robeod posebne važnosti za državu.
Materijal i inventar (AN.121)	Roba koju njezini vlasnici namjeravaju upotrijebiti kaointermedijarnu potrošnju u vlastitim proizvodnim procesima, a ne zapreprodaju.
Nedovršena proizvodnja/radovi (AN.122)	Roba i usluge koji su djelomično dovršeni, ali obično jošnisu predani drugim jedinicama bez dodatne obrade ili koje nisuzrele i čiji će proizvodni proces nastaviti isti proizvođač ukasnijem razdoblju. Isključeni su djelomično dovršeni građevinskiobjekti za čijeg se krajnjeg vlasnika smatra da je preuzeovlasništvo, zbog toga što je proizvodnja za vlastitu uporabu ilizbog toga što se vlasništvo može dokazati postojanjem kupoprodajnogugovora. Oni se sastoje od nedovršene proizvodnje, odnosno radova nakultiviranoj imovini i od druge nedovršene proizvodnje, odnosnoradova, kako je utvrđeno dalje u tekstu.
Nedovršena proizvodnja/radovi na kultiviranim sredstvima(AN.1221)	Životinje koje se uzgajaju u svrhu proizvoda koji sedobivaju samo klanjem, poput ptica i riba koje se uzgajaju utrgovinske svrhe, drveće i ostalo raslinje koje daje plodove samojedanput pri uništenju i nezrela kultivirana sredstva koja dajuvišegodišnje plodove.
Ostala nedovršena proizvodnja/radovi (AN.1222)	Roba osim kultiviranih aktive i usluga, koju je djelomičnoobradio, izradio ili sastavio proizvođač, ali koja se obično neprodaje, otprema ili predaje drugima, a da se dodatno nepreradi.
Gotova roba (AN.123)	Roba koja je spremna za prodaju ili otpremu od straneproizvođača.
Roba za preprodaju (AN.124)	Roba koju je steklo poduzeće, poput trgovačkih kuća naveliko i malo, u svrhu preprodaje bez dodatne prerade (to jest, nedaje joj se drugi oblik, osim što se predstavlja na način koji jeprivlačan za kupca).
Dragocjenosti (AN.13)	Proizvedena aktiva koja se ne upotrebljava primarno zaproizvodnju ili potrošnju, kod koje se očekuje povećanje vrijednostiili se barem ne očekuje pad realne vrijednosti ili da pod normalnimokolnostima neće izgubiti na kakvoći i koja je stečena i drži seponajprije kao pričuva vrijednosti. Dragocjenosti se sastoje odplemenitih metala i dragog kamenja, starina i drugih umjetničkihpredmeta te ostalih dragocjenosti, kako je utvrđeno dalje utekstu.
Plemeniti metali i drago kamenje (AN.131)	Plemeniti metali i drago kamenje koje poduzeća ne drže zauporabu u svojstvu sirovine u proizvodnim procesima.
Antikviteti i drugi umjetnički predmeti (AN.132)	Slike, skulpture itd. priznate kao umjetnička djela iantikviteti.
Ostale dragocjenosti (AN.139)	Dragocjenosti koje nisu klasificirane u neku drugukategoriju, poput zbirki i nakita znatne vrijednosti koji jeoblikovan od dragog kamenja ili plemenitih kovina.
Neproizvedena sredstva (AN.2)	Nefinancijska aktiva koja nastaje na neki drugi način, ane proizvodnjom. Neproizvedena aktiva sastoji se od opipljive ineopipljive aktive, kako je utvrđeno dalje u tekstu. Također suuključeni troškovi prijenosa vlasništva i većih poboljšanja teaktive.
Opipljiva neproizvedena aktiva (AN.21)	Neproizvedena aktiva koja nastaje u prirodi i na kojoj semože ostvarivati i prenositi vlasništvo. Prirodna aktiva koja nijeili ne može biti predmetom vlasničkih prava, poput otvorenog moraili zraka, isključena je. Opipljiva neproizvedena aktiva sastoje seod zemljišta, podzemne aktive, nekultiviranih bioloških resursa ivodenih resursa, kako je utvrđeno dalje u tekstu.
Zemljište (AN.211)	Zemljište, uključujući zemlju koja ga prekriva i svepridružene površinske vode na kojima se ostvaruju prava vlasništva.Također su uključena veća ulaganja u zemljište koja se ne mogufizički odvojiti od samog zemljišta. Isključene su sve zgrade ilidrugi građevinski objekti koji su smješteni na njemu ili prolazekroz njega; kultivirani usjevi, drveće i životinje; podzemna aktiva;nekultivirani biološki resursi i vodeni resursi ispod površinezemlje. Zemljište se sastoji od tla na kojem leže zgrade i drugigrađevinski objekti, obradivog zemljišta, rekreativnog zemljišta tepridružene površinske vode te drugog zemljišta i pridruženepovršinske vode, kako je utvrđeno dalje u tekstu.
Zemljište na kojem leže zgrade i građevinski objekti(AN.2111)	Zemljište na kojem su izgrađeni stambeni objekti,nestambene zgrade i građevinski objekti ili u kojem su ukopaninjihovi temelji, uključujući dvorišta i vrtove koji se smatrajusastavnim dijelom stambenih objekata seoskih i neseoskihgospodarstava i prilazne ceste prema seoskim gospodarstvima.
Obradivo zemljište (AN.2112)	Zemljište na kojemu se obavlja poljoprivredna ilivrtlarska proizvodnja u trgovinske svrhe ili za potrebeprehranjivanja, uključujući, u načelu, zemljište pod plantažama,voćnjacima i vinogradima.
Zemljište za rekreaciju i pripadajuće površinske vode(AN.2113)	Zemljište koje se koristi kao zemljište za rekreaciju,parkove i razonodu u privatnom vlasništvu te parkovi i područja zarekreaciju u javnom vlasništvu zajedno s pripadajućim površinskimvodama.
Ostala zemljišta i pripadajuće površinske vode(AN.2119)	Zemljište koje nije klasificirano u neku drugu kategoriju,uključujući privatne vrtove i parcele, koje se ne obrađuju radiprehranjivanja ili u trgovinske svrhe, komunalni pašnjaci, zemljišteoko stambenih objekata izvan dvorišta i vrtova koji se smatrajusastavnim dijelom stambenih objekata na seoskim gospodarstvima idrugih stambenih objekata te pripadajuće površinske vode.
Podzemna aktiva (AN.212)	Dokazane rezerve rudnih naslaga smještenih na površinizemlje ili ispod nje, koje se mogu ekonomski iskorištavati s obziromna postojeću tehnologiju i relativne cijene. Prava vlasništva napodzemnu aktivu obično se mogu odvojiti od prava vlasništva na samozemljište. Podzemna aktiva sastoji se od rezervi ugljena, nafte iprirodnog plina, rezervi kovinskih ruda i rezervi nekovinskih ruda,kako je utvrđeno dalje u tekstu.
Rezerve ugljena, nafte i prirodnog plina (AN.2121)	Naslage antracita, bitumenskog i smeđeg ugljena, rezerve ipolja nafte i prirodnog plina.
Rezerve kovinskih ruda (AN.2122)	Naslage crnih, obojenih i plemenitih metala.
Rezerve nekovinskih ruda (AN.2123)	Kamenolomi te iskopi gline i pijeska; kemijski talozi inaslage gnojiva; naslage soli; naslage kremena, prirodne sadre,prirodnog poludragog kamenja, asfalta i smole, treseta i drugihnekovinskih ruda osim ugljena i nafte.
Nekultivirani biološki resursi (AN.213)	Životinje i biljke koje daju jednogodišnje i višegodišnjeplodove i na kojima se ostvaruju prava vlasništva, ali čiji prirodnirast i/ili obnova nije pod izravnim nadzorom, nadležnošću iliupravom institucionalnih jedinica. Primjeri su prašume i ribarskalovišta unutar državnog područja. Treba uključiti samo one resursekoji se mogu iskorištavati u gospodarske svrhe sada ili će tovjerojatno biti moguće uskoro.
Vodeni resursi (AN.214)	Vodonosni slojevi i ostali resursi podzemnih voda u onojmjeri u kojoj njihova oskudnost dovodi do ostvarivanja pravavlasništva i/ili uporabe, tržišnog vrednovanja i neke mjeregospodarskog nadzora.
Neopipljiva neproizvedena aktiva (AN.22)	Neproizvedena aktiva koju je stvorilo društvo. Ona seevidentira pravnim ili računovodstvenim radnjama, poput dodjelepatenta ili prijenosa neke ekonomske koristi na treću osobu. Nekevrste takvih sredstava daju svojim vlasnicima pravo na sudjelovanjeu određenim aktivnostima i isključivanje drugih institucionalnihjedinica iz takvih aktivnosti, osim uz dozvolu vlasnika. Neopipljivaneproizvedena aktiva sastoji se od patenata, ugovora o zakupu idrugih prenosivih ugovora, kupljenog goodwilla i druge neopipljive neproizvedene aktive.
Patenti (AN.221)	Izumi u kategorijama tehničkih inovacija kojima se, premazakonu ili sudskoj odluci, može dodijeliti patentna zaštita.Primjeri uključuju sastave tvari, procesa, mehanizama, električnih ielektroničkih krugova i uređaja, farmaceutskih formulacija i novihvrsta suvremenih stvari proizvedenih pomoću domišljatosti.
Ugovori o zakupu i drugi prenosivi ugovori (AN.222)	Zakupi ili ugovori kod kojih zakupnik ima pravo prenijetizakup na treću osobu neovisno o zakupodavcu. Primjeri uključujuzakupe zemljišta, zgrada i drugih građevinskih objekata, koncesijeili isključiva prava iskorištavanja rudnih naslaga ili ribolovnihterena, prenosive ugovore sa sportašima i ugovore o autorskom djelute opcije za kupnju materijalnih sredstava koja još nisuproizvedena. Ugovori o zakupu strojeva isključeni su iznefinancijskih nematerijalnih sredstava.
Kupljeni goodwill (AN.223)	Razlika između vrijednosti plaćene za poduzeće po načelukontinuiranog poslovanja i iznosa njegove aktive umanjeno za iznosnjegove pasive, čija se svaka stavka posebno iskazuje i vrednuje.Vrijednost goodwilla, stoga, uključuje svešto daje dugoročnu korist za poslovanje, što nije posebno iskazanokao aktiva, kao i vrijednost činjenice da se skupina sredstavakoristi zajednički, a nije samo zbirka pojedinih sredstava.
Ostala neopipljiva neproizvedena aktiva (AN.229)	Neopipljiva neproizvedena aktiva nigdje drugdjeklasificirana.
FINANCIJSKA AKTIVA I PASIVA (AF.)	Financijska aktiva je ekonomska aktiva koja se sastojiod sredstava plaćanja, financijskih potraživanja i ekonomskeaktive koja je po prirodi srodna financijskimpotraživanjima. Sredstva plaćanja sastoje se od monetarnogzlata, posebnih prava vučenja, valute i prenosivihdepozita. Financijske tražbine daju njihovim vlasnicima,vjerovnicima, pravo da bez ikakve protuusluge primaju plaćanjaili serije plaćanja, od drugih institucionalnih jedinica,dužnika, kojima su nastale protustavke u pasivi. Primjeriekonomske aktive koja je po prirodi srodna financijskimtražbinama su financijski derivati te dionice i drugi vlasničkiudjeli.
Monetarno zlato i PPV (AF.1)	Financijska aktiva razvrstana u ovu kategoriju jedina jefinancijska aktiva za koju u sustavu nema protustavaka upasivi.
Monetarno zlato (AF.11)	Zlato koje monetarne vlasti ili drugi subjekti podnjihovim djelotvornim nadzorom drže kao sastavni dio deviznihpričuva.
Posebna prava vučenja (PPV) (AF.12)	Imovina međunarodnih pričuva koje stvara Međunarodnimonetarni fond (MMF) i raspodjeljuje na svoje članove kako bidopunili aktivu postojećih pričuva.
Valuta i depoziti (AF.2)	Valuta u optjecaju i sve vrste depozita u nacionalnoj istranoj valuti.
Valuta (AF.21)	Novčanice i kovanice u optjecaju koje se običnoupotrebljavaju za plaćanje.
Prenosivi depoziti (AF.22)	Depoziti (u nacionalnoj ili u stranoj valuti) koji se moguneposredno pretvoriti u valutu ili koji su prenosivi pomoću čeka,bankovnog naloga, dugovne stavke ili sličnog, bez ikakvih značajnihograničenja ili kazni.
Ostali depoziti (AF.29)	Depoziti (u nacionalnoj ili u stranoj valuti) osimprenosivih depozita. Ostali depoziti ne mogu se koristiti zaplaćanje u svakom trenutku i ne mogu se pretvarati u valutu iliprenosive depozite bez ikakvih značajnih ograničenja ilikazni.
Vrijednosnice osim dionica(AF.3)	Financijska sredstva, koja predstavljaju instrumentekojima se može trgovati i instrumente koji glase na donositelja,obično se trguje na sekundarnim tržištima, a ne daju vlasnikunikakvo pravo vlasništva u institucionalnoj jedinici koja juizdaje.
Vrijednosnice osim dionica, isključujući financijskeizvedenice (AF.33)	Vrijednosnice osim dionica koji vlasniku daju bezuvjetnopravo na fiksni ili ugovorom određeni varijabilni novčani prihod uobliku isplata kupona (kuponske kamate) i/ili navedenog fiksnogiznosa na određeni dan ili dane počevši od dana utvrđenog u vrijemeizdavanja.
Kratkoročne vrijednosnice osim dionica, isključujućifinancijske izvedenice (AF.331)	Vrijednosnice osim dionica čiji je prvobitni rok dospijećaobično jedna godina ili manje, a u izuzetnim slučajevima najvišedvije godine, izuzevši financijske izvedenice.
Dugoročne vrijednosnice osim dionica, isključujućifinancijske izvedenice (AF.332)	Vrijednosnice osim dionica čiji je prvobitni rok dospijećaobično duži od jedne godine, a u izuzetnim slučajevima najmanjepreko dvije godine, izuzevši financijske izvedenice.
Financijski derivati (AF.34)	Financijska aktiva temeljena na različitim osnovniminstrumentima ili izvedena iz njih. Osnovni instrument su običnodruga financijska aktiva, ali može biti i roba i indeks.
Zajmovi (AF.4)	Financijska aktiva koja se stvara kada vjerovnicipozajmljuju sredstva dužnicima, izravno ili preko posrednika, adokazuje se neprenosivim ispravama ili se ne dokazujeispravama.
Kratkoročni zajmovi (AF.41)	Zajmovi čiji je prvobitni rok dospijeća obično jednagodina ili manje, a u izuzetnim slučajevima najviše dvije godine tezajmovi koji se otplaćuju na zahtjev.
Dugoročni zajmovi (AF.42)	Zajmovi čiji je prvobitni rok dospijeća obično duži odjedne godine, a u izuzetnim slučajevima najmanje više od dvijegodine.
Dionice i drugi vlasnički udjeli(AF.5)	Financijska aktiva koja predstavlja vlasnička prava napoduzeća ili kvazi-društva. Ta financijska aktiva uglavnom dajepravo vlasnicima da sudjeluju u raspodjeli dobiti društva ilikvazi-društva i da sudjeluju u raspodjeli njihove neto aktive uslučaju likvidacije.
Dionice i ostali vlasnički udjeli, isključujući dionice uuzajamnim fondovima (AF.51)	Financijska aktiva osim dionica uzajamnih fondova kojapredstavlja prava vlasništva nad društvima ili kvazi-društvima. Tafinancijska aktiva uglavnom daje pravo vlasnicima da sudjeluju uraspodjeli dobiti društva ili kvazi-društva i da sudjeluju uraspodjeli neto aktive u slučaju likvidacije.
Dionice koje kotiraju na burzi, isključujući dionice uuzajamnim fondovima (AF.511)	Dionice obuhvaćaju pravo na udio u kapitalu društva uobliku vrijednosnica koje su u načelu utržive. Dionice koje kotirajuna burzi obuhvaćaju dionice s cijenama koje kotiraju na priznatojburzi ili drugom obliku sekundarnog tržišta.
Dionice bez burzovne kotacije, isključujući dionice uuzajamnim fondovima (AF.512)	Dionice bez burzovne kotacije obuhvaćaju dionice koje nekotiraju na burzi.
Ostali vlasnički udjeli (AF.513)	Svi oblici vlasničkih udjela osim onih koji suklasificirani u podstavkama AF.511 i 512 te u podkategorijiAF.52.
Dionice u uzajamnim fondovima (AF.52)	Dionice koje emitiraju određene vrste financijskihdruštava čija je isključiva svrha ulaganje prikupljenih sredstava natržištu novca, tržištu kapitala i/ili u nekretnine.
Tehničke pričuve osiguranja(AF.6)	Tehničke pričuve osiguravajućih društava i (samostalnih inesamostalnih) mirovinskih fondova za osiguranike ili korisnike,kako je utvrđeno u Direktivi Vijeća 91/674/EEZ od 19. prosinca 1991. o godišnjimfinancijskim izvještajima i konsolidiranim izvještajimaosiguravajućih društava.
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja i pričuvama mirovinskih fondova (AF.61)	Pričuve izdvojene u navedenim društvima u svrhu dobivanjaodštete i predviđenih naknada čim se ispune utvrđeni uvjeti.
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja (AF.611)	Pričuve za neprotekle rizike i pričuve za osiguranje sasudjelovanjem u dobiti, koje povećavaju vrijednost po isteku policaživotnog osiguranja sa sudjelovanjem u dobiti ili sličnihpolica.
Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova (AF.612)	Pričuve koje drže samostalni i nesamostalni mirovinskifondovi koje su osnovali poslodavci i/ili zaposlenici, ili skupinesamozaposlenih u svrhu osiguranja mirovina za zaposlenike ilisamozaposlene.
Pretplate premija i pričuve za nepodmirena potraživanja(AF.62)	Pričuve koje utvrđuju osiguravajuća društva i(samostalni i nesamostalni) mirovinski fondovi za — iznos koji predstavlja onaj dio bruto upisanih premijakoje će se rasporediti na sljedeće obračunsko razdoblje(predujmovi za premije osiguranja), — ukupne procijenjene konačne troškove namirenjapotraživanja koja proizlaze iz događaja koji su nastalido kraja računovodstvenog razdoblja, bilo da suprijavljeni ili ne, umanjeno za već isplaćene iznose naime tih potraživanja (izdvajanja za postojećapotraživanja).
Ostali računi potraživanja/obveza(AF.7)	Financijska aktiva koja je kreirana kao protustavkafinancijskoj ili nefinancijskoj transakciji u slučajevima kadapostoji vremenska razlika između transakcije i odgovarajućegplaćanja.
Trgovački krediti i predujmovi (AF.71)	Financijska aktiva koja proizlazi iz direktnog povećanjakredita od strane dobavljača i kupaca za transakcije s robom iuslugama te predujmovi za proizvodnju, odnosno radove koji su utijeku ili se trebaju započeti u vezi s tim transakcijama.
Ostali računi potraživanja/obveza, isključujući trgovačkekredite i predujmove (AF.79)	Financijska aktiva koja se pojavljuje zbog vremenskerazlike između transakcija raspodjele ili financijskih transakcijana sekundarnom tržištu i odgovarajućeg plaćanja. Ona takođeruključuje financijska potraživanja nastala uslijed obračunavanjadohotka tijekom vremena.
Memorandumske stavke	Sustav zahtijeva upotrebu nekoliko memorandumskih stavkikako bi se prikazala aktiva koja nije identificirana odvojeno usredišnjem okviru, a koja je od posebnog analitičkoginteresa.
Trajna potrošačka dobra (AN.m)	Trajna potrošačka dobra koja koriste kućanstva za finalnupotrošnju (tj. ona dobra koja se ne upotrebljavaju od stranekućanstava kao mjera vrijednosti ili od strane neinkorporiranihpoduzeća u vlasništvu kućanstava za proizvodne svrhe).
Izravno strano ulaganje (AF.m)	Izravno strano ulaganje uključuje dugoročni odnos kojiodražava trajni interes rezidentne institucionalne jedinice u jednomgospodarstvu (izravni ulagač) u institucionalnoj jedinici koja jerezidentna u gospodarstvu koje nije gospodarstvo ulagača (tvrtka ukoju se izravno ulaže). Svrha izravnog ulagača je postizanjeznačajnog utjecaja na upravljanje poduzećem koje je rezidentno udrugom gospodarstvu.

Prilog 7.2.

Bilježenje stavki od početne do završne bilance stanja

Klasifikacija aktive, pasive ineto vrijednosti	IV.1 Početna bilancastanja	III.1 iIII.2 Transakcije	III.3.1 Ostale promjeneobujma	III.3.2. Vlasničkidobici		IV.3 Završna bilancastanja
				III.3.2.1. Neutralni vlasničkidobici i gubici	III.3.2.2. Realni vlasnički dobicii gubici
Nefinancijska aktiva	AN.	P.5, K.1, K.2	K.3, K.4, K.5, K.6, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.
Proizvedena aktiva	AN.1	P.5, K.1	K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.1
Fiksna aktiva (84)	AN.11	P.51, K.1	K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.11
Opipljiva fiksna aktiva	AN.111	P.511, K.1	K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.111
Stambeni objekti	AN.1111	P.511, K.1	K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.1111
Ostale zgrade i građevinski objekti	AN.1112	P.511, K.1	K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.1112
Strojevi i oprema	AN.1113	P.511, K.1	K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.1113
Kultivirana sredstva	AN.1114	P.511, K.1	K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.1114
Neopipljiva fiksna aktiva	AN.112	P.512, K.1	K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.112
Zalihe	AN.12	P.52	K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.12
Dragocjenosti	AN.13	P.53	K.4, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.13
Neproizvedena aktiva	AN.2	K.2, P.513, K.1	K.3, K.5, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1,K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.2
Opipljiva neproizvedena aktiva	AN.21	K.21, P.513, K.1	K.3, K.5, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1,K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.21
Zemljište	AN.211	K.21, P.513, K.1	K.3, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.211
Podzemna aktiva	AN.212	K.21, P.513	K.3, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.212
Nekultivirani biološki resursi	AN.213	K.21, P.513	K.3, K.5, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1,K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.213
Vodeni resursi	AN.214	K.21, P.513	K.3, K.61, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.214
Neopipljiva neproizvedena aktiva	AN.22	K.22, P.513	K.3, K.62, K.7, K.8, K.9, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AN.22
Financijska aktiva/pasiva (85)	AF.	F.	K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.21, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AF.
Monetarno zlato i posebna prava vučenja (samoaktiva)	AF.1	F.1	K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.21, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AF.1
Valuta i depoziti	AF.2	F.2	K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AF.2
Vrijednosnice osim dionica	AF.3	F.3	K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AF.3
Zajmovi	AF.4	F.4	K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AF.4
Dionice i ostali vlasnički udjeli	AF.5	F.5	K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AF.5
Tehničke pričuve osiguranja	AF.6	F.6	K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AF.6
Ostali računi potraživanja/obveze	AF.7	F.7	K.7, K.8, K.10, K.12.1, K.12.22	K.11.1	K.11.2	AF.7
Neto vrijednost	B.90	B.10.1	B.10.2	B.10.31	B.10.32	B.90
AN. … AF … su iz klasifikacije sredstava

Izravnavajućestavke
B.10.1	Promjene neto vrijednosti uslijed štednje i kapitalnihtransfera
B.10.2	Promjene neto vrijednosti uslijed ostalih promjenaobujma aktive
B.10.31	Promjene neto vrijednosti uslijed neutralnihvlasničkih dobitaka/gubitaka
B.10.32	Promjene neto vrijednosti uslijed realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka
B.90	Neto vrijednost
Transakcije ufinancijskoj aktivi i pasivi
F.	Transakcije u financijskoj aktivi i obvezama
F.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja
F.2	Valuta i depoziti
F.3	Vrijednosnice osim dionica
F.4	Zajmovi
F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli
F.6	Tehničke pričuve osiguranja
F.7	Ostali računi potraživanja/obveze
Transakcije robomi uslugama
P.5	Bruto investicije
P.51	Bruto investicije u fiksni kapital
P.511	Stjecanje umanjeno za otuđenje dugotrajnihmaterijalnih sredstava
P.512	Stjecanje umanjeno za otuđenje dugotrajnihnematerijalnih sredstava
P.513	Povećanja vrijednosti neproizvedenih nefinancijskihsredstava
P.52	Promjene inventara
P.53	Stjecanje umanjeno za otuđenje dragocjenosti
Ostale stavkeakumulacije
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala
K.2	Stjecanje umanjeno za otuđenje nefinancijskihneproizvedenih sredstava
K.3	Ekonomsko nastajanje neproizvedene aktive
K.4	Ekonomsko nastajanje proizvedene aktive
K.5	Prirodni rast nekultiviranih bioloških resursa
K.61	Iscrpljivanje prirodnih sredstava
K.62	Ostalo ekonomsko nestajanje neproizvedeneaktive
K.7	Gubici zbog nepogoda
K.8	Nenadoknađene zapljene
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijskih sredstavad.n.
K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive i pasived.n.
K.11	Nominalni vlasnički dobici/gubici
K.11.1	Neutralni vlasnički dobici/gubici
K.11.2	Realni vlasnički dobici/gubici
K.12	Promjene klasifikacija i strukture
K.12.1	Promjene klasifikacije i strukture sektora
K.12.21	Monetizacija/demonetizacija zlata
K.12.22	Promjene klasifikacija aktive i pasive, osimmonetizacije/demonetizacije zlata,

POGLAVLJE 8.

SLIJED RAČUNA I IZRAVNAVAJUĆE STAVKE

8.01.   ESA prikazuje tokove i stanja u uređenom skupu računa, koji opisuju kružnitok ekonomske aktivnosti od stvaranja dohotka, preko njegove raspodjele ipreraspodjele te, konačno, do njegove akumulacije u obliku aktive.

8.02.   Svaki od računa prikazuje transakcije koje se izravnavaju, bilo zbogdefinicija koje se koriste, bilo zbog toga što se veliki saldo prenosi usljedeći račun.

8.03.   Strukturirano bilježenje transakcija prema logičkoj analizi ekonomskog životadaje agregate koji su potrebni za proučavanje određene djelatnosti,institucionalnog sektora ili podsektora, ili ukupnog gospodarstva. Raščlambaračuna osmišljena je tako da se prikažu najznačajniji ekonomskipokazatelji.

8.04.   Računi su grupirani u tri kategorije:

(a)	tekući računi;

(b)	računi akumulacije;

(c)	bilance stanja.

Tekući računi se odnose na stvaranje, raspodjelu i preraspodjelu dohotka tenjegovu uporabu u obliku finalne potrošnje. Na kraju, oni omogućavajuizračun štednje koja je bitan dio akumulacije.

Računi akumulacije analiziraju različite elemente promjena aktive i pasiverazličitih jedinica i omogućavaju bilježenje promjena neto vrijednosti(razlika između aktive i pasive).

Bilance stanja prikazuju ukupnu aktivu i pasivu različitih jedinica napočetku i na kraju računovodstvenog razdoblja, zajedno s njihovom netovrijednošću. Tokovi za svaku stavku aktive i pasive koja se bilježi uračunima akumulacije ponovno se vide u računu promjena u bilancamastanja.

8.05.   Slijed računa primjenjuje se, u cijelosti ili djelomično, na institucionalnejedinice, institucionalne sektore i podsektore, djelatnosti i ukupnogospodarstvo.

8.06.   Izravnavajuće stavke iskazuju se i u bruto i u neto iznosu. Bruto izraznastaje kad se od izravnavajućih stavki ne oduzme potrošnja fiksnogkapitala, a neto kad se od izravnavajućih stavki oduzme potrošnja fiksnogkapitala. Izravnavajuće stavke dohotka je bitnije iskazati na netoosnovi.

8.07.   Računi se prikazuju na nekoliko načina:

(a)	u obliku integriranih ekonomskih računa koji pokazuju račune zasve institucionalne sektore, ukupno gospodarstvo i sektorinozemstva u jednoj tablici;

(b)	u obliku slijeda računa koji pružaju iscrpnije podatke. Tablicekoje prikazuju svaki račun dane su u dijelu ovoga poglavlja podnaslovom „Slijed računa”;

(c)	u obliku matrica u kojima je svaki račun predstavljen jednimparom retka i stupca.

8.08.   Sinoptički prikaz računa, izravnavajućih stavki i glavnih agregata:

Tablica 8.1 –   Sinoptički prikaz računa, izravnavajućih stavki iglavnih agregata

Računi					Izravnavajuće stavke	Glavni agregati
	Potpuni slijed računa zainstitucionalne sektore
Tekući računi	I. Račun proizvodnje	I. Račun proizvodnje			B.1 Dodana vrijednost B.2 Poslovni višak B.3 Mješoviti dohodak B.4 Poduzetnički dohodak B.5 Saldo primarnih dohodaka B.6 Raspoloživi dohodak B.7 Prilagođeni raspoloživi dohodak B.8 Štednja	Domaćiproizvod (BDP/NDP) Nacionalni dohodak (BNP,NNP) Raspoloživi nacionalnidohodak Nacionalna štednja
	II. Računi raspodjele i uporabe dohotka	II.1. Računi primarne raspodjele dohotka	II.1.1. Račun stvaranja dohotka
			II.1.2. Račun alokacije primarnog dohotka	II.1.2.1. Račun poduzetničkog dohotka
				II.1.2.2. Račun alokacije ostalog primarnog dohotka
		II.2. Račun sekundarne raspodjele dohotka II.3. Račun preraspodjele dohotka u naturi II.4. Račun uporabe dohotka II.4.1. Račun uporabe raspoloživog dohotka II.4.2. Račun uporabe prilagođenog raspoloživogdohotka
Računi akumulacije	III. Računi akumulacije	III.1. Kapitalni račun	III.1.1. Račun promjene neto vrijednosti uslijed štednje itransfera kapitala		B.10.1 Promjene neto vrijednosti uslijed štednje iprijenosa kapitala
			III.1.2. Račun stjecanja nefinancijske aktive		B.9 Neto uzajmljivanje/Neto pozajmljivanje
					B.9 Neto uzajmljivanje/Neto pozajmljivanje
		III.2. Financijski račun III.3. Računi ostalih promjena u aktivi	III.3.1. Račun ostalih promjena u obujmu aktive III.3.2. Računi revalorizacije		B.10.2 Promjene neto vrijednosti uslijed ostalih promjenaobujma aktive B.10.3 Promjene neto vrijednosti uslijed nominalnihvlasničkih dobitaka/gubitaka B.10.31 Promjene neto vrijednosti uslijed neutralnihvlasničkih dobitaka/gubitaka B.10.32 Promjene neto vrijednosti uslijed realnihvlasničkih dobitaka/gubitaka
				III.3.2.1. Neutralni vlasnički dobici/gubici
				III.3.2.2. Realni vlasnički dobici/gubici
Bilance stanje	IV. Bilance stanja	IV.1. Početna bilanca stanja IV.2. Promjene u bilanci stanja IV.3. Završna bilanca stanja			B.90 Neto vrijednost B.10 Promjene neto vrijednosti, ukupne B.90 Neto vrijednost	Nacionalna vrijednost Promjene unacionalnoj vrijednosti Nacionalnavrijednost
0. Račun robe i usluga	Računi transakcija
	0. Račun roba i usluga
	Račun sektora inozemstva (računvanjskih transakcija)
Tekući računi	V. Račun sektora inozemstva	V.I. Vanjski račun roba i usluga V.II. Vanjski račun primarnog dohotka i tekućihtransfera			B.11 Saldo računa inozemstva za robe i usluge B.12 Saldo vanjskog tekućeg računa B.10.1 Promjene neto vrijednosti zbog salda vanjskogtekućeg računa i kapitalnih transfera B.9 Neto uzajmljivanje/Neto pozajmljivanje B.9 Neto uzajmljivanje/Neto pozajmljivanje B.10.2 Promjene neto vrijednosti uslijed ostalih promjenau obujmu aktive B.10.3 Promjene neto vrijednosti uslijed nominalnihvlasničkih dobitaka/gubitaka neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka B.90 Neto vrijednost B.10 Promjene neto vrijednosti B.90 Neto vrijednost	Saldo vanjskog računa za robu iusluge Saldo vanjskog tekućeg računa Netouzajmljivanje/Neto pozajmljivanje Neto vanjskafinancijska pozicija Neto vanjska financijskapozicija
Računi akumulacije		V.III. Računi vanjske akumulacije	V.III.1. Kapitalni račun	V.III.1.1. Račun promjena neto vrijednosti uslijed štednje itransfera kapitala V.III.1.2. Račun stjecanja nefinancijske aktive
			V.III.2. Financijski račun
			V.III.3. Račun ostalih promjena aktive	V.III.3.1 Ostale promjene u obujmu aktive
				V.III.3.2. Računi revalorizacije
Bilance stanja		V.IV. Račun vanjske aktive i pasive	V.IV.1. Početna bilanca stanja V.IV.2. Promjene u bilanci stanja V.IV.3. Završna bilanca stanja

SLIJED RAČUNA

8.09.   Slijed računa sastoji se od tri glavne kategorije računa:

(a)	tekući računi: 1. račun proizvodnje (I.); 2. računi raspodjele i uporabe dohotka(II.);

(b)	računi akumulacije (III.);

(c)	bilance stanja (IV.).

TEKUĆI RAČUNI

Račun proizvodnje (I.)  (86)

8.10.   Račun proizvodnje (I.) prikazuje transakcije koje se odnose na procesproizvodnje. On se sastavlja za institucionalne sektore i zadjelatnosti. Izvori na tom računu uključuju output, a uporabe uključuju intermedijarnu potrošnju.

8.11.   Račun proizvodnje može se koristiti za dobivanje jedne od najvažnijihizravnavajućih stavki u sustavu – dodane vrijednosti, ilivrijednosti koju stvori jedinica koja je uključena u proizvodnuaktivnost – i bitnog agregata: bruto domaćeg proizvoda. Dodanavrijednost je s gospodarskog stajališta značajan agregat i zainstitucionalne sektore i za djelatnosti.

8.12.   Kao što je to slučaj sa izravnavajućim stavkama sljedećih računa,dodana vrijednost (izravnavajuća stavka ovog računa) može seizračunati prije ili nakon odbitka potrošnje fiksnog kapitala, tj.bruto ili neto. S obzirom da se outputvrednuje po osnovnim cijenama, a intermedijarna potrošnja pokupovnim cijenama, dodana vrijednost ne uključuje poreze umanjene zasubvencije na proizvode.

8.13.   Račun proizvodnje na razini ukupnoga gospodarstva uključuje na straniizvora, pored outputa roba i usluga, porezeumanjene za subvencije na proizvode. Tako on omogućava dobivanjebruto domaćeg proizvoda (po tržišnim cijenama) kao izravnavajućestavke.

8.14.   Kako se usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM)ne raspoređuju na sektore korisnika, ukupna vrijednost outputaUFPIM-a tretira se kao intermedijarna potrošnja nominalnog sektora snultim outputom i negativnom dodanom vrijednošću koja je jednakaintermedijarnoj potrošnji, ali sa suprotnim predznakom. Na ovaj senačin dodana vrijednost svih sektora i grana gospodarstva zajedno,smanjuje za ovaj iznos. Da bi se olakšao prikaz računa, može seizostaviti dodatni stupac za isti (nominalni) sektor, i umjesto togauzeti u obzir odgovarajući podatak u stupcu ukupnogagospodarstva.

Računi raspodjele i uporabe dohotka (II.)

8.15.   Raspodjela i uporaba dohotka analizira se u četiri faze: primarnaraspodjela, sekundarna raspodjela, preraspodjela u naturi i uporabadohotka.

Prva faza se odnosi na stvaranje dohotka koji proizlazi izravno izprocesa proizvodnje i njegovu raspodjelu između proizvodnihčimbenika (rad, kapital) i ukupne države (putem poreza naproizvodnju i uvoz, i subvencija). Prva faza omogućava utvrđivanjeposlovnog viška (ili mješovitog dohotka u slučaju kućanstava) iprimarnog dohotka.

Druga faza prati preraspodjelu dohotka putem transfera, osimsocijalnih transfera u naturi. To daje raspoloživi dohodak.

Treća faza prikazuje preraspodjelu putem socijalnih transfera unaturi, dajući prilagođeni raspoloživi dohodak.

Četvrta faza prikazuje kako se dohodak troši i štedi, dajućištednju.

Tablica 8.2. –   Račun I.: Račun proizvodnje

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
	Račun robe i usluga	Račun sektora inozemstva	Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo	Račun sektora inozemstva	Račun robe i usluga
3 595	3 595								P.1	Output	1 753	102	434	1 269	37	3 595			3 595
3 048	3 048								P.11	Tržišni output/UFPIM	1 722	102	74	1 129	21	3 048			3 048
171	171								P.12	Output za vlastitufinalnu uporabu	31	0	0	140	0	171			171
376	376								P.13	Ostali netržišni output			360		16	376			376
1 904			1 904	6	694	246	29	881	P.2	Intermedijarna potrošnja/UFPIM								1 904	1 904
133	133								D.21 – D.31	Porezi minus subvencije na proizvode						133			133
1 824			1 824	31	575	188	73	872	B.1g/B.1*g	Dodana vrijednost, bruto/bruto domaćiproizvod
222			222	3	42	30	10	137	K.1	Potrošnja fiksnog kapitala
1 602			1 602	28	533	158	63	735	B.1n/B.1*n	Dodana vrijednost, neto/neto domaćiproizvod
P.11 Financijska društva: 102 uključujući 48 za UFPIM(P.119). P.2 Ukupno gospodarstvo: 1904, odgovara zbrojuinstitucionalnih sektora (1856) i UFPIM-a (48). B.1g Ukupno gospodarstvo: 1824, odgovara zbrojuinstitucionalnih sektora (1739) i porezi minussubvencije na proizvode (133), minus UFPIM (48).

Računi primarne raspodjele dohotka (II.1.)

Račun stvaranja dohotka (II.1.1.)

Prikaz računa stvaranja dohotka po institucionalnom sektorudan je u tablici 8.3.

8.16.   Račun stvaranja dohotka također je prikazan po djelatnostimau stupcima tablica ponude i uporaba.

8.17.   Račun stvaranja dohotka prikazuje sektore, podsektore i granegospodarstva koji su izvor, a ne odredište primarnogdohotka.

8.18.   Njime se analizira opseg u kojem dodana vrijednost možepokriti naknade zaposlenicima i ostale poreze umanjene zasubvencije na proizvodnju. Njime se mjeri poslovni višak,koji je višak (ili manjak) od proizvodnih djelatnosti prijenego što se uračunaju kamate, najamnina ili troškovi kojeproizvodna jedinica:

(a)	mora platiti na financijsku aktivu iliopipljivu neproizvedenu aktivu koju je uzajmilaili unajmila;

(b)	mora primiti na financijsku aktivu iliopipljivu neproizvedenu aktivu čiji jevlasnik.

Poslovni višak odgovara dohotku koji proizvodne jediniceostvaruju uporabom svojih proizvodnih pogona. To jeposljednja izravnavajuća stavka koja se može izračunati i zagrane gospodarstva i za institucionalne sektore ipodsektore.

8.19.   U slučaju neinkorporiranih poduzeća u sektoru kućanstava,izravnavajuća stavka računa stvaranja dohotka implicitnosadrži element koji odgovara naknadi za rad koji obavljavlasnik ili članovi njegove obitelji, a koji se ne možeizdvojiti iz njegove dobiti kao poduzetnika. Ovo se naziva„mješoviti dohodak”.

8.20.   U slučaju proizvodnje usluga smještaja za vlastite potrebekućanstava kod kojih je stanar vlasnik, izravnavajuća stavkaračuna stvaranja dohotka je poslovni višak.

Račun alokacije primarnog dohotka (II.1.2.)

8.21.   Za razliku od računa stvaranja dohotka, račun alokacijeprimarnog dohotka promatra rezidentne jedinice iinstitucionalne sektore kao primatelje, a ne kao proizvođačeprimarnog dohotka.

8.22.   „Primarni dohodak” je dohodak koji rezidentne jediniceprimaju na temelju njihovog izravnog sudjelovanja u procesuproizvodnje, te dohodak koji potražuje vlasnik financijskeaktive ili opipljive neproizvedene aktive koju prima uzamjenu za posudbu financijske aktive ili stavljanjeopipljive neproizvedene aktive na raspolaganje drugojinstitucionalnoj jedinici.

8.23.   Račun alokacije primarnog dohotka (II.1.2.) može seizračunati samo za institucionalne sektore i podsektore zbogtoga što je, u slučaju djelatnosti, nemoguće raščlanitiodređene tokove povezane s financiranjem (pozajmljivanjem iuzajmljivanjem kapitala) i aktivom.

8.24.   Budući da se usluge financijskog posredovanja indirektnomjerene (UFPIM) ne raspoređuju sektorima korisnicima, stavkekamata pokazuju kamate koje se stvarno duguju i potražuju.Prilagodba se radi na strani izvora u stupcu „financijskaustanova” (s negativnim predznakom) i ustupcu odnosnog (nominalnog) sektora (s pozitivnimpredznakom). Radi pojednostavljivanja prikaza računa, mogućeje izostaviti dodatni stupac za nominalni sektor, aprikazati odgovarajući podatak u stupcu „ukupnogospodarstvo”.

8.25.   Račun alokacije primarnog dohotka raščlanjen je na računpoduzetničkog dohotka (II.1.2.1) i na račun alokacijeostalog primarnog dohotka (II.1.2.2).

Račun poduzetničkog dohotka (II.1.2.1)

8.26.   Svrha računa poduzetničkog dohotka je odreditiizravnavajuću stavku koja odgovara pojmu tekuće dobitiprije raspodjele i poreza na dohodak, kako se običnokoristi u poslovnom računovodstvu.

Tablica 8.3. –   Račun II.1.1.: Račun stvaranja dohotka

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajuće stavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajuće stavke		Ukupno
	Račun robe iusluga	Račun sektorainozemstva	Ukupnogospodarstvo	Neprofitne ustanovekoje služe kućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijskadruštva	Nefinancijskadruštva			Nefinancijskadruštva	Financijskadruštva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanovekoje služe kućanstvima	Ukupnogospodarstvo	Račun sektorainozemstva	Račun robe iusluga
									B.1g/B.1*g	Dodana vrijednost, bruto/brutodomaći proizvod	872	73	188	575	31	1 824			1 824
									B.1n/B.1*n	Dodana vrijednost, neto/neto domaćiproizvod	735	63	158	533	28	1 602			1 602
762			762	23	39	140	15	545	D.1	Naknade zaposlenicima
569			569	12	39	87	10	421	D.11	Nadnice i plaće
193			193	11	0	53	5	124	D.12	Socijalni doprinosiposlodavaca
174			174	10	0	48	4	112	D.121	Stvarni socijalni doprinosiposlodavaca
19			19	1	0	5	1	12	D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca
235		0	235	0	3	2	3	86	D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz								0
141		0	141						D.21	Porezi na proizvode								0
121		0	121						D.211	Porezi tipa poreza na dodanuvrijednost (PDV)								0
17		0	17						D.212	Porezi i carine na uvozisključujućiPDV								0
17		0	17						D.2121	Uvozne carine								0
0		0	0						D.2122	Porezi na uvoz, bez PDV-a icarina								0
3		0	3						D.214	Porezi na proizvode, osim PDV-a iporeza na uvoz								0
94		0	94	0	3	2	3	86	D.29	Ostali porezi na proizvodnju								0
-44		0	-44	0	-1	0	0	-35	D.3	Subvencije								0
-8		0	-8						D.31	Subvencije na proizvode								0
0		0	0						D.311	Uvozne subvencije								0
-8		0	-8						D.319	Ostale subvencije naproizvode								0
-36		0	-36	0	-1	0	0	-35	D.39	Ostale subvencije naproizvodnju								0
429			429	8	92	46	55	276	B.2g	Poslovni višak, bruto
442			442		442				B.3g	Mješoviti dohodak, bruto
217			217	5	60	16	45	139	B.2n	Poslovni višak, neto
432			432		432				B.3n	Mješoviti dohodak, neto

Tablica 8.4. –   Račun II.1.2.: Račun alokacije primarnogdohotka

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajuće stavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajuće stavke		Ukupno
	Račun robe iusluga	Račun sektorainozemstva	Ukupnogospodarstvo	Neprofitne ustanovekoje služe kućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijskadruštva	Nefinancijskadruštva			Nefinancijskadruštva	Financijskadruštva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanovekoje služe kućanstvima	Ukupnogospodarstvo	Račun sektorainozemstva	Račun robe iusluga
									B.2g	Poslovni višak, bruto	276	55	46	92	8	429			429
									B.3g	Mješoviti dohodak, bruto				442		442			442
									B.2n	Poslovni višak, neto	139	45	16	60	5	217			217
									B.3n	Mješoviti dohodak, neto				432		432			432
6		6							D.1	Naknade zaposlenicima				766		766	2		768
6		6							D.11	Nadnice i plaće				573		573	2		575
									D.12	Socijalni doprinosiposlodavaca				193		193	0		193
									D.121	Stvarni socijalni doprinosiposlodavaca				174		174	0		174
									D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca				19		19	0		19
		0							D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz			235			235	0		235
		0							D.21	Porezi na proizvode			141			141	0		141
		0							D.211	Porezi tipa poreza na dodanuvrijednost (PDV)			121			121	0		121
		0							D.212	Porezi i carine na uvozisključujući PDV			17			17	0		17
		0							D.2121	Uvozne carine			17			17	0		17
		0							D.2122	Porezi na uvoz bez PDV-a icarina			0			0	0		0
									D.214	Porezi na proizvode, osim PDV-a iporeza na uvoz			3			3	0		3
									D.29	Ostali porezi na proizvodnju			94			94	0		94
		0							D.3	Subvencije			-44			-44	0		-44
		0							D.31	Subvencije na proizvode			-8			-8	0		-8
		0							D.311	Uvozne subvencije			0			0	0		0
		0							D.319	Ostale subvencije naproizvode			-8			-8	0		-8
		0							D.39	Ostale subvencije naproizvodnju			-36			-36	0		-36
446		66	380	7	44	46	138	145	D.4	Vlasnički dohodak	78	160	30	134	5	407	39		446
222		16	206	7	17	39	77	66	D.41	Kamate	25	125	12	33	5	200	22		222
0			0						P.119	Prilagodba UFPIM-a		-48				0			0
120		36	84	0		0	36	48	D.42	Podijeljeni dohodak društava	3	25	18	57	0	103	17		120
60		0	60				36	24	D.421	Dividende	3	25	5	13	0	46	14		60
60		36	24				0	24	D.422	Isplate iz dohotkakvazidruštava			13	44	0	57	3		60
14		14	0	0		0	0	0	D.43	Reinvestirana zarada od izravnihstranih ulaganja	4	7	0	3	0	14	0		14
25			25				25		D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima polica osiguranja	5	0	0	20	0	25	0		25
65			65	0	27	7	0	31	D.45	Zakupnine	41	3	0	21	0	65			65
1 855			1 855	6	1 390	221	29	209	B.5g/B.5*g	Saldo primarnih dohodaka,bruto/nacionalni dohodak, bruto
1 633			1 633	3	1 348	191	19	72	B.5n/B.5*n	Saldo primarnih dohodaka,neto/nacionalni dohodak, neto
Prilagodba usluga financijskog posredovanjaindirektno mjerenih (UFPIM) za ukupno gospodarstvo(0) je zbroj sektora financijskih društava (+ 48)i nominalnog sektora (+ 48).

8.27.   U slučaju ukupne države i neprofitnih ustanova koje služekućanstvima, ovaj se račun odnosi samo na njihovetržišne aktivnosti.

8.28.   Poduzetnički dohodak odgovara poslovnom višku ilimješovitom dohotku (na strani izvora):

plus	vlasnički dohodak od vlasništva kojise potražuje na osnovu financijske i druge aktivekoja pripada poduzeću (na strani izvora);
minus	kamate na dugovanja koje plaćapoduzeće i zakupnine koje se plaćaju na zemljištei ostalu neproizvedenu opipljivu aktivu kojeunajmljuje poduzeće (na strani uporaba).

Vlasnički dohodak koji se plaća u obliku dividendi ilireinvestirane zarade od izravnog stranog ulaganja neodbija se od poduzetničkog dohotka.

Račun alokacije ostalog primarnog dohotka(II.1.2.2.)

8.29.   Svrha računa alokacije ostalog primarnog dohotka jevratiti ga iz koncepta poduzetničkog dohotka u konceptprimarnog dohotka. Stoga on sadrži elemente primarnogdohotka koji nisu uključeni u račun poduzetničkogdohotka:

(a)	u slučaju društava, podijeljene dividende ireinvestirane zarade od izravnog stranog ulaganja(na strani uporaba);

(b)

u slučaju kućanstava: 1. vlasnički dohodak koji treba platiti,isključujući najamnine i kamate plaćene u vezi spoduzetničkom djelatnošću (na straniuporaba); 2. naknade zaposlenicima (na straniizvora); 3. vlasnički dohodak koji se potražuje,isključujući onaj dohodak koji se potražuje u vezis djelatnošću poduzeća (na strani izvora);

(c)

u slučaju ukupne države: 1. vlasnički dohodak koji treba platiti,isključujući onaj koji treba platiti zbog tržišnihaktivnosti (na strani uporaba); 2. porezi na proizvodnju i uvoz umanjeni zasubvencije (na strani izvora); 3. vlasnički dohodak koji se potražuje,isključujući vlasnički dohodak koji se potražujezbog tržišnih aktivnosti (na strani izvora);

Račun sekundarne raspodjele dohotka (II.2.)

8.30.   Račun sekundarne raspodjele dohotka pokazuje kako se saldoprimarnog dohotka jednog institucionalnog sektora alocira putempreraspodjele: tekućih poreza na dohodak, bogatstva itd.,socijalnih doprinosa i naknada (isključujući socijalne transfereu naturi) i ostalih tekućih transfera.

8.31.   Izravnavajuća stavka ovog računa je raspoloživi dohodak kojiodražava tekuće transakcije i eksplicitno isključuje kapitalnetransfere, realne vlasničke dobitke i gubitke te posljedicedogađaja kao što su prirodne nepogode.

8.32.   Socijalni doprinosi bilježe se  (87) na strani uporaba u računu sekundarne raspodjele dohotkakućanstava i na strani izvora u računu sekundarne raspodjeledohotka institucionalnih sektora koji upravljaju socijalnimosiguranjem. Kada ih uplaćuju poslodavci za svoje zaposlenike,oni se prvo uključuju u kategoriju naknada zaposlenicima, nastrani uporaba u računu stvaranja dohotka poslodavca, budući daoni čine dio troškova nadnica; oni se također bilježe, kaonaknade zaposlenicima, na strani izvora u računu raspodjeleprimarnog dohotka kućanstava, budući da odgovaraju naknadamakućanstvima.

Tablica 8.5. –   Računi II.1.2.1: Poduzetnički dohodak iII.1.2.2: Alokacija ostalog primarnogdohotka

Uporabe												Izvori
	Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
		Račun robe i usluga	Račun sektorainozemstva	Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijskadruštva			Nefinancijskadruštva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima	Ukupno gospodarstvo	Račun sektorainozemstva	Računa robe i usluga
II.1.2.1 Poduzetničkidohodak										B.2g	Poslovni višak, bruto	276	55	46	92	8	429			429	II.1.2.1 Poduzetničkidohodak
										B.3g	Mješoviti dohodak, bruto				442		442			442
										B.2n	Poslovni višak, neto	139	45	16	60	5	217			217
										B.3n	Mješoviti dohodak, neto				432		432			432
	244		27	217	2	7	9	102	97	D.4	Vlasnički dohodak	78	160	4	5	0	247	21		268
	160		13	147	2	0	2	77	66	D.41	Kamate	25	125	0	0	0	150	16		166
	0			0						P.119	Prilagođeni UFPIM		-48				0			0
										D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	3	25	4	5	0	37	5		42
										D.421	Dividende	3	25	4	5	0	37	5		42
										D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0	0	0	0	0	0	0		0
	14		14							D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	4	7	0			11			11
	25			25				25		D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima polica osiguranja	5	0	0	0		5			5
	45			45	0	7	7	0	31	D.45	Zakupnine	41	3	0			44			44
	901			901	6	532	41	65	257	B.4g	Poduzetnički dohodak, bruto
	679			679	3	490	11	55	120	B.4n	Poduzetnički dohodak, neto
II.1.2.2Alokacija ostalog primarnog dohotka										B.4g	Poduzetnički dohodak, bruto	257	65	41	532	6	901			901	II.1.2.2. Alokacija ostalogprimarnog dohotka
										B.4n	Poduzetnički dohodak, neto	120	55	11	490	3	679			679
	6		6							D.1	Naknade zaposlenicima				766		766	2		768
	6		6							D.11	Nadnice i plaće				573		573	2		575
										D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca				193		193	0		193
										D.121	Stvarni socijalni doprinosiposlodavaca				174		174	0		174
										D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca				19		19	0		19
	0		0							D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz			235			235	0		235
	0		0							D.21	Porezi na proizvode			141			141	0		141
	0		0							D.211	Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost(PDV)			121			121	0		121
	0		0							D.212	Porezi i carine na uvoz, isključujućiPDV			17			17	0		17
	0		0							D.2121	Uvozne carine			17			17	0		17
	0		0							D.2122	Porezi na uvoz isključujući PDV icarina			0			0	0		0
	0		0							D.214	Porezi na proizvode, osim PDV-a i porezana uvoz			3			3	0		3
	0		0							D.29	Ostali porezi na proizvodnju			94			94	0		94
	0		0							D.3	Subvencije			-44			-44	0		-44
	0		0							D.31	Subvencije na proizvode			-8			-8	0		-8
	0		0							D.311	Uvozne subvencije			0			0	0		0
	0		0							D.319	Ostale subvencije na proizvode			-8			-8	0		-8
	0		0							D.39	Ostale subvencije na proizvodnju			-36			-36	0		-36
	202		39	163	5	37	37	36	48	D.4	Vlasnički dohodak			26	129	5	160	18		178
	62		3	59	5	17	37			D.41	Kamate			12	33	5	50	6		56
	120		36	84				36	48	D.42	Raspodijeljeni dohodak društava			14	52	0	66	12		78
	60		0	60				36	24	D.421	Dividende			1	8	0	9	9		18
	60		36	24				0	24	D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava			13	44	0	57	3		60
	0			0				0	0	D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja				3	0	3			3
										D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima polica osiguranja				20	0	20			20
	20			20	0	20				D.45	Zakupnine				21	0	21			21
	1 855			1 855	6	1 390	221	29	209	B.5g/B.5*g	Saldo primarnih dohodaka,bruto/nacionalni dohodak, bruto
	1 633			1 633	3	1 348	191	19	72	B.5n/B.5*n	Saldo primarnih dohodaka, neto/nacionalnidohodak, neto				20	0	20			20

Tablica 8.6. –   Račun II.2: Račun sekundarne raspodjeledohotka

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
	Račun robe i usluga	Račun sektorainozemstva	Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijskadruštva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima	Ukupno gospodarstvo	Račun sektorainozemstva	Račun robe i usluga
									B.5g/B.5*g	Saldo primarnih dohodaka,bruto/nacionalni dohodak, bruto	209	29	221	1 390	6	1 855			1 855
									B.5n/B.5*n	Saldo primarnih dohodaka, neto/nacionalnidohodak, neto	72	19	191	1 348	3	1 633			1 633
213		1	212		178		10	24	D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvoitd.			213			213			213
204		1	203		176		7	20	D.51	Porezi na dohodak			204			204			204
9			9		2		3	4	D.59	Ostali tekući porezi			9			9			9
322			322		322				D.61	Socijalni doprinosi	14	39	268		1	322			322
303			303		303				D.611	Stvarni socijalni doprinosi	2	38	263			303			303
174			174		174				D.6111	Stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	1	18	155			174			174
160			160		160				D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	1	15	144			160			160
14			14		14				D.61112	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca		3	11			14			14
97			97		97				D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	1	20	76			97			97
85			85		85				D.61121	Obvezni socijalni doprinosizaposlenika	1	15	69			85			85
12			12		12				D.61122	Dobrovoljni socijalni doprinosizaposlenika		5	7			12			12
32			32		32				D.6113	Socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba			32			32			32
22			22		22				D.61131	Obvezni socijalni doprinosisamozaposlenih i nezaposlenih osoba			22			22			22
10			10		10				D.61132	Dobrovoljni socijalni doprinosisamozaposlenih i nezaposlenih osoba			10			10			10
19			19		19				D.612	Imputirani socijalni doprinosi	12	1	5		1	19			19
332			332	1		289	29	13	D.62	Socijalne naknade osim socijalnihtransfera u naturi				332		332			332
232			232			232			D.621	Socijalne naknade u novcu				232		232			232
29			29				28	1	D.622	Socijalne naknade iz privatnofinanciranih programa				29		29			29
19			19	1		5	1	12	D.623	Socijalne naknade zaposlenicima bezizdvajanja				19		19			19
52			52			52			D.624	Naknade socijalne pomoći u novcu				52		52			52
278		9	269	2	71	139	46	11	D.7	Ostali tekući transferi	10	49	108	36	36	239	39		278
45		2	43		31	4		8	D.71	Neto premije neživotnog osiguranja		45				45			45
45			45				45		D.72	Potraživanja od neživotnogosiguranja	6		1	35		42	3		45
96			96			96			D.73	Tekući transferi u okviru ukupnedržave			96			96			96
32		1	31			31			D.74	Tekuća međunarodna suradnja			1			1	31		32
56		2	54	2	40	8	1	3	D.75	Razni tekući transferi	4	4	10	1	36	55	1		56
1 826			1 826	40	1 187	382	32	185	B.6g	Raspoloživi dohodak, bruto
1 604			1 604	37	1 145	352	22	48	B.6n	Raspoloživi dohodak, neto

Tablica 8.7. –   Račun preraspodjele dohotka u naturi

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
	Račun robe i usluga	Račun sektorainozemstva	Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijskadruštva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima	Ukupno gospodarstvo	Račun sektorainozemstva	Račun robe i usluga
									B.6g	Raspoloživi dohodak, bruto	185	32	382	1 187	40	1 826			1 826
									B.6n	Raspoloživi dohodak, neto	48	22	352	1 145	37	1 604			1 604
219			219	13		206			D.63	Socijalni transferi u naturi				219		219			219
162			162	0		162			D.631	Socijalne naknade u naturi				162		162			162
78			78			78			D.6311	Naknade socijalne sigurnosti,refundacije				78		78			78
65			65			65			D.6312	Ostale naknade socijalne sigurnosti unaturi				65		65			65
19			19	0		19			D.6313	Naknade socijalne pomoći u naturi				19		19			19
57			57	13		44			D.632	Transferi pojedinačnih netržišnih roba iusluga				57		57			57
1 826			1 826	27	1 406	176	32	185	B.7g	Prilagođeni raspoloživi dohodak,bruto
1 604			1 604	24	1 364	146	22	48	B.7n	Prilagođeni raspoloživi dohodak,neto

Račun preraspodjele dohotka u naravi (II.3.)

8.33.   Račun preraspodjele dohotka u naturi daje širu sliku dohotkakućanstava uključivanjem tokova koji odgovaraju uporabipojedinačne robe i usluga koju ta kućanstva dobivaju besplatno,tj. socijalnih naknada u naturi i transfera pojedinačnenetržišne robe i usluga, s tim da se te dvije kategorijeobjedinjuju u okviru koncepta socijalnih transfera u naturi. Toolakšava usporedbe tijekom vremena kada postoje razlike ilinastanu promjene ekonomskih i društvenih uvjeta te upotpunjujeanalizu uloge ukupne države u preraspodjeli dohotka.

8.34.   Socijalni transferi u naturi bilježe se na strani izvora računapreraspodjele dohotka u naturi za kućanstava, a na straniuporaba u slučaju ukupne države i neprofitnih ustanova kojesluže kućanstvima.

8.35.   Izravnavajuća stavka računa preraspodjele dohotka u naturi jestprilagođeni raspoloživi dohodak.

Račun uporabe dohotka (II.4.)

8.36.   Za institucionalne sektore s finalnom potrošnjom, račun uporabedohotka pokazuje kako se raspoloživi dohodak (ili prilagođeniraspoloživi dohodak) dijeli na izdatke za finalnu potrošnju (ilistvarnu finalnu potrošnje) i štednju.

8.37.   U sustavu, finalnu potrošnju imaju samo ukupna država, neprofitneustanove koje služe kućanstvima i kućanstva. Osim toga, računuporabe dohotka uključuje kod kućanstva i mirovinskih fondovastavku prilagodbe (D.8 prilagodba za promjenu neto vlasničkihudjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova), koja seodnosi na način na koji se bilježe transakcije između kućanstavai mirovinskih fondova  (88).

Račun uporabe raspoloživog dohotka (II.4.1.)

8.38.   Račun uporabe raspoloživog dohotka uključuje izdatke zafinalnu potrošnju koji financiraju različiti sektori:kućanstva, država i neprofitne ustanove koje služekućanstvima.

8.39.   Izravnavajuća stavka računa uporabe raspoloživog dohotka ještednja.

Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka(II.4.2.)

8.40.   Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka uključujestvarnu finalnu potrošnju, koja odgovara vrijednosti roba iusluga koje su stvarno na raspolaganju kućanstvima u svrhufinalne potrošnje, čak i ako njihovo stjecanje financirajudržava ili neprofitne ustanove koje služe kućanstvima.

Dakle, stvarna finalna potrošnja ukupne države odgovara samozajedničkoj finalnoj potrošnji. Budući da se izdaci zafinalnu potrošnju neprofitnih ustanova koje služekućanstvima smatraju u cijelosti individualnom potrošnjom,njihova stvarna finalna potrošnja je nula.

8.41.   Na razini ukupnog gospodarstva, izdaci za finalnu potrošnju istvarna finalna potrošnja su jednaki; jedino se razlikujeraspodjela po institucionalnim sektorima. Isto vrijedi zaraspoloživi dohodak i prilagođeni raspoloživi dohodak.

8.42.   Štednja je izravnavajuća stavka u obje verzije računa uporabedohotka. Njezina vrijednost istovjetna je za sve sektore,bez obzira na to dobiva li se oduzimanjem izdataka zafinalnu potrošnju od raspoloživog dohotka ili oduzimanjemstvarne finalne potrošnje od prilagođenog raspoloživogdohotka.

Tablica 8.8. –   Račun II.4.1.: Račun uporabe raspoloživogdohotka

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajuće stavke		Ukupno
	Račun robe iusluga	Račun sektorainozemstva	Ukupnogospodarstvo	Neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijskadruštva	Nefinancijskadruštva			Nefinancijskadruštva	Financijskadruštva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanovekoje služe kućanstvima	Ukupnogospodarstvo	Račun sektorainozemstva	Račun robe iusluga
									B.6g	Raspoloživi dohodak, bruto	185	32	382	1 187	40	1 826			1 826
									B.6n	Raspoloživi dohodak, neto	48	22	352	1 145	37	1 604			1 604
1 371			1 371	13	996	362			P.3	Izdaci za finalnu potrošnju								1 371	1 371
1 215			1 215	13	996	206			P.31	Izdaci za individualnupotrošnju								1 215	1 215
156			156			156			P.32	Izdaci za zajedničku potrošnju								156	156
11		0	11	0		0	11	0	D.8	Prilagodba za promjenu vlasničkogudjela kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova				11		11	0		11
455			455	27	202	20	21	185	B.8g	Štednja, bruto
233			233	24	160	-10	11	48	B.8n	Štednja, neto
-41		-41							B.12	Saldo vanjskog tekućeg računa

8.43.   Štednja je (pozitivan ili negativan) iznos koji proizlazi iztekućih transakcija, a koji uspostavlja vezu s akumulacijom.Ako je štednja pozitivna, nepotrošeni dohodak koristi se zapribavljanje aktive ili za otplaćivanje obveza. Ako ještednja negativna, određena aktiva se likvidira ili se nekeobveze povećavaju.

RAČUNI AKUMULACIJE (III.)  (89)

8.44.   Računi akumulacije su računi tokova. Oni bilježe različite uzrokepromjena aktive i pasive jedinica te promjene njihovih netovrijednosti.

8.45.   Promjene aktive bilježe se na lijevoj strani računa (plus ili minus),promjene pasive i neto vrijednosti na desnoj strani (plus iliminus).

Kapitalni račun (III.1.)

8.46.   Kapitalni račun bilježi neto stjecanje (povećanja manje smanjenja)nefinancijske aktive rezidentnih jedinica i mjeri promjene netovrijednosti zbog štednje (posljednja izravnavajuća stavka u tekućimračunima) i kapitalnih transfera.

8.47.   Kapitalni račun omogućava utvrđivanje u kojoj je mjeri neto stjecanje(povećanje manje smanjenje) nefinancijske aktive financirano izštednje i kapitalnih transfera. Kapitalni račun prikazuje netopozajmljivanje koje odgovara iznosu koji je na raspolaganju jednojjedinici ili sektoru u svrhu financiranja, izravno ili neizravno,drugih jedinica ili sektora, ili neto uzajmljivanje koje odgovaraiznosu koji jedna jedinica ili sektor mora uzajmiti od drugihjedinica ili sektora.

Račun promjene neto vrijednosti uslijed štednje i kapitalnihtransfera (III.1.1.)

8.48.   Ovaj račun omogućava utvrđivanje promjene neto vrijednosti zbogštednje i kapitalnih transfera, koji odgovara neto štednjiuvećanoj za primljene kapitalne transfere i umanjenoj za danekapitalne transfere.

Račun povećanja nefinancijske aktive (III.1.2.)

8.49.   Ovaj račun bilježi neto stjecanje (povećanja manje smanjenja)nefinancijske aktive kako bi se one vratile iz koncepta promjeneneto vrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera na netouzajmljivanje ili pozajmljivanje.

Financijski račun (III.2.)

8.50.   Financijski račun bilježi, po vrsti financijskog instrumenta,promjene financijske aktive i pasive koje čine neto uzajmljivanjeili pozajmljivanje.

8.51.   Klasifikacija aktive i pasive koja se koristi u financijskom računuistovjetna je onoj koja se koristi u bilancama stanja.

Račun ostalih promjena obujma aktive (III.3.)

8.52.   Račun ostalih promjena obujma aktive bilježi promjene aktive i pasivejedinica, osim promjena u vezi sa štednjom i dobrovoljnimtransferima bogatstva, koji se bilježe u kapitalnim i financijskimračunima. Dijeli se na dva računa: račun ostalih promjena obujmaaktive (III.3.1.) i račun revalorizacije (III.3.2.).

Tablica 8.9. –   Račun II.4.2: Račun uporabe prilagođenograspoloživog dohotka

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
	Račun robe i usluga	Račun sektora inozemstva	Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo	Račun sektora inozemstva	Račun robe i usluga
									B.7g	Prilagođeni raspoloživi dohodak, bruto	185	32	176	1 406	27	1 826			1 826
									B.7n	Prilagođeni raspoloživi dohodak, neto	48	22	146	1 364	24	1 604			1 604
1 371			1 371		1 215	156			P.4	Stvarna finalna potrošnja								1 371	1 371
1 215			1 215		1 215				P.41	Stvarna individualna finalna potrošnja								1 215	1 215
156			156			156			P.42	Stvarna zajednička finalna potrošnja								156	156
11		0	11	0		0	11	0	D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova				11		11	0		11
455			455	27	202	20	21	185	B.8g	Štednja, bruto
233			233	24	160	-10	11	48	B.8n	Štednja, neto
-41		-41							B.12	Saldo vanjskog tekućeg računa

Tablica 8.10. –   Račun III.1.1.: Račun promjene neto vrijednostizbog štednje i transfera kapitala

Promjene uaktivi											Promjene u pasivi ineto vrijednosti
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
	Račun robe i usluga	Račun sektora inozemstva	Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo	Račun sektora inozemstva	Račun robe i usluga
									B.8n	Štednja, neto	48	11	-10	160	24	233			233
									B.12	Saldo vanjskog tekućeg računa							-41		-41
									D.9	Kapitalni transferi, primljeni	33		6	23		62	4		66
									D.91	Porezi na kapital, primljeni			2			2			2
									D.92	Investicijske potpore, primljene	23					23	4		27
									D.99	Ostali kapitalni transferi, primljeni	10		4	23		37			37
									D.9	Kapitalni transferi, dani	-16	-7	-34	-5	-3	-65	-1		-66
									D.91	Porezi na kapital, dani				-2		-2			-2
									D.92	Investicijske potpore, dane			-27			-27			-27
									D.99	Ostali kapitalni transferi, dani	-16	-7	-7	-3	-3	-36	-1		-37
192		-38	230	21	178	-38	4	65	B.10.1	Promjene neto vrijednosti zbog štednje ikapitalnih transfera

Tablica 8.11. –   Račun III.1.2.: Račun stjecanja nefinancijskeaktive

Promjene uaktivi											Promjene u pasivi ineto vrijednosti
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
	Račun robe i usluga	Račun sektora inozemstva	Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo	Račun sektora inozemstva	Račun robe i usluga
									B.10.1	Promjene neto vrijednosti zbog štednje ikapitalnih transfera	65	4	-38	178	21	230	-38		192
376			376	19	61	37	9	250	P.51	Bruto investicije u fiksni kapital								376	376
303			303	14	49	23	8	209	P.511	Neto povećanja (povećanja manje smanjenja)opipljive fiksne aktive								303	303
305			305	13	50	24	7	211	P.5111	Povećanja nove opipljive fiksne aktive								305	305
11			11	1	4	1	1	4	P.5112	Povećanja postojeće opipljive fiksneaktive								11	11
-13			-13		-5	-2		-6	P.5113	Smanjenja postojeće opipljive fiksneaktive								-13	-13
51			51	5	12	12	1	21	P.512	Neto stjecanja (povećanja manje smanjenja)neopipljive fiksne aktive								51	51
53			53	10	9	12	1	21	P.5121	Povećanja nove neopipljive fiksneaktive								53	53
6			6		3	2		1	P.5122	Povećanja postojeće neopipljive fiksneaktive								6	6
-8			-8	-5		-2		-1	P.5123	Smanjenja postojeće neopipljive fiksneaktive								-8	-8
22			22			2		20	P.513	Dodatak vrijednosti neproizvedenenefinancijske aktive								22	22
5			5			2		3	P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedenenefinancijske aktive								5	5
17			17					17	P.5132	Troškovi prijenosa vlasništva nadneproizvedenom nefinancijskom aktivom								17	17
-222			-222	-3	-42	-30	-10	-137	K.1	Potrošnja fiksnog kapitala
28			28		2			26	P.52	Promjene zaliha								28	28
10			10		5	3		2	P.53	Neto povećanja (povećanja manje smanjenja)dragocjenosti								10	10
				1	4	2		-7	K.2	Neto povećanja (povećanja manje smanjenja)neproizvedene nefinancijske aktive
				1	3	2		-6	K.21	Neto povećanja (povećanja manje smanjenja)zemljišta i ostale opipljive neproizvedene aktive
					1			-1	K.22	Neto povećanja (povećanja manje smanjenja)neopipljive neproizvedene aktive
		-38	38	4	148	-50	5	-69	B.9	Neto uzajmljivanje (+) netopozajmljivanje (-)

Tablica 8.12. –   Račun III.2.: Financijski račun

Promjene uaktivi											Promjene u pasivi ineto vrijednosti
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
	Račun robe i usluga	Račun sektora inozemstva	Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo	Račun sektora inozemstva	Račun robe i usluga
									B.9	Neto uzajmljivanje (+)/neto pozajmljivanje(-)	-69	5	-50	148	4	38	-38		0
691		50	641	32	181	120	237	71	F	Neto povećanje financijske aktive
									F	Neto povećanje pasive	140	232	170	33	28	603	88		691
		1	-1				-1		F.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja
130		11	119	12	68	7	15	17	F.2	Gotovina i depoziti		130	2			132	-2		130
37		3	34	2	10	2	15	5	F.21	Gotovina		35				35	2		37
64		2	62	7	41	4		10	F.22	Prenosivi depoziti		63	2			65	-1		64
29		6	23	3	17	1		2	F.29	Ostali depoziti		32				32	-3		29
143		5	138	12	29	26	53	18	F.3	Vrijednosnice, osim dionica	6	53	64			123	20		143
254		10	244		5	45	167	27	F.4	Zajmovi	71		94	28	24	217	37		254
86		3	83		3	1	63	16	F.41	Kratkoročni	16		32	11	17	76	10		86
168		7	161		2	44	104	11	F.42	Dugoročni	55		62	17	7	141	27		168
46		2	44		3	36	3	2	F.5	Dionice i drugi vlasnički udjeli	26	13			4	43	3		46
36			36		36				F.6	Tehničke pričuve osiguranja		36				36			36
33			33		33				F.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskihfondova		33				33			33
22			22		22				F.611	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja		22				22			22
11			11		11				F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova		11				11			11
3			3		3				F.62	Pretplate premija osiguranja i pričuve zapostojeća potraživanja		3				3			3
82		21	61	8	40	6		7	F.7	Ostali računi potraživanja/obveza	37		10	5		52	30		82
36		18	18		11	1		6	F.71	Trgovački krediti i predujmovi	8		6	4		18	18		36
46		3	43	8	29	5		1	F.79	Ostali računi potraživanja/obveza,isključujući trgovačke kredite i predujmove	29		4	1		34	12		46

Račun ostalih promjena obujma aktive (III.3.1.)

8.53.   Promjene koje se bilježe u računu ostalih promjena obujma aktiveutječu na neto vrijednost bilanca stanja predmetnih jedinica,sektora i podsektora. Ova promjena, koja se naziva promjenomneto vrijednosti zbog ostalih promjena obujma aktive, jeizravnavajuća stavka u ovom računu.

Račun revalorizacije (III.3.2.)

8.54.   U računu revalorizacije bilježe se promjene vrijednosti aktive ipasive uslijed promjena njihovih cijena.

Za određenu stavku aktive ili pasive, ova se promjena mjerikao:

(a)	razlika između njezine vrijednosti na krajuračunovodstvenog razdoblja i njezine vrijednosti napočetku računovodstvenog razdoblja ili na dan kadaje prvi put unesena u bilancu stanja;

(b)	ili razlika između njezine vrijednosti na dan kadaje otpisana iz bilance stanja i njezine vrijednostina početku računovodstvenog razdoblja ili od danakada je prvi put unesena u bilancu stanja.

Ova se razlika naziva „nominalni vlasnički dobitak (iligubitak)”.

Nominalni vlasnički dobitak odgovara pozitivnoj revalorizacijiaktive ili negativnoj revalorizaciji (financijske) pasive.

Nominalni vlasnički gubitak odgovara negativnoj revalorizacijiaktive ili pozitivnoj revalorizaciji (financijske) pasive.

8.55.   Tokovi koji se bilježe u računu revalorizacije mijenjaju netovrijednost bilancama stanja dotičnih jedinica. Ova promjena,koja se naziva „promjena neto vrijednosti zbog nominalnihvlasničkih dobitaka i gubitaka”, je izravnavajuća stavka u ovom računu.Ona se bilježi na strani promjena u pasivi i netovrijednosti.

8.56.   Račun revalorizacije dijeli se na dva podračuna: račun neutralnihvlasničkih dobitaka i gubitaka (III.3.2.1.) i račun realnihvlasničkih dobitaka i gubitaka (III.3.2.2.).

Račun neutralnih vlasničkih dobitaka i gubitaka(III.3.2.1.)

8.57.   U računu neutralnih vlasničkih dobitaka i gubitaka bilježe sepromjene vrijednosti aktive i pasive razmjerno promjenamaopće razine cijena. Te promjene odgovaraju revalorizacijikoja je potrebna za održavanje opće kupovne moći aktive ipasive. Opći indeks cijena koji se treba primijeniti za ovajizračun je indeks cijena za finalnu nacionalnu uporabu,isključujući promjene zaliha.

Račun stvarnih vlasničkih dobitaka i gubitaka(III.3.2.2.)

8.58.   Stvarnim vlasničkim dobicima i gubicima mjeri se razlikaizmeđu nominalnih vlasničkih dobitaka i gubitaka ineutralnih vlasničkih dobitaka i gubitaka.

8.59.   Ako su nominalni vlasnički dobici umanjeni za nominalnevlasničke gubitke za neku aktivu veći od neutralnihvlasničkih dobitaka umanjenih za neutralne vlasničkegubitke, tada postoji stvarni vlasnički dobitak na aktivi zajedinice koja ga drži. Ovaj dobitak odražava činjenicu da jestvarna cijena aktive, u prosjeku, rasla brže od opće razinecijena. Obrnuto, pad relativne cijene aktive stvara stvarnivlasnički gubitak za jedinicu koja je drži.

Na isti način, rast relativne cijene pasive proizvodi stvarnivlasnički gubitak pasive, dok pad relativne cijene pasivestvara stvarni vlasnički dobitak pasive.

Tablica 8.13. –   Račun III.3.1.: Račun ostalih promjena obujmaaktive

Promjene uaktivi											Promjene upasivi i neto vrijednosti
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajuće stavke		Ukupno
	Račun robe iusluga	Račun sektorainozemstva	Ukupnogospodarstvo	Neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijskadruštva	Nefinancijskadruštva			Nefinancijskadruštva	Financijskadruštva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanovekoje služe kućanstvima	Ukupnogospodarstvo	Račun sektorainozemstva	Račun robe iusluga
10			10				-2	12	AN	Nefinancijska aktiva
-7			-7			-3	-2	-2	AN.1	Proizvedena aktiva
3			3			3			K.4	Ekonomsko pojavljivanje proizvedeneaktive
-9			-9			-4		-5	K.7	Gubici zbog nepogoda
						1		-1	K.8	Nenadoknađene zapljene
1			1					1	K.9	Ostale promjene u obujmunefinancijske aktive n.d.k.
-2			-2			-3	-2	3	K.12	Promjene u klasifikaciji istrukturi
						-3		3	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi
-2			-2				-2		K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive
-2			-2				-2		K.12.21	Monetizacija/demonetizacijazlata
									K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive, osim monetizacije/demonetizacijezlata
									od čega:
-4			-4			-3		-1	AN.11	Fiksna aktiva
-1			-1					-1	AN.12	Zalihe
-2			-2				-2		AN.13	Dragocjenosti
17			17			3		14	AN.2	Neproizvedena aktiva
24			24					24	K.3	Ekonomsko pojavljivanje neproizvedeneaktive
4			4			4			K.5	Prirodni rast nekultiviranihbioloških resursa
-9			-9			-2		-7	K.6	Ekonomsko nestajanje neproizvedeneaktive
-8			-8			-2		-6	K.61	Iscrpljivanje prirodnihsredstava
-1			-1					-1	K.62	Ostalo ekonomsko nestajanjeneproizvedene aktive
-2			-2			-2			K.7	Gubici zbog nepogoda
						4		-4	K.8	Nenadoknađene zapljene
									K.9	Ostale promjene u obujmunefinancijske aktive n.d.k.
						-1		1	K.12	Promjene u klasifikaciji istrukturi
						-1		1	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi
									K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive
									K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ilipasive, osim monetizacije/demonetizacijezlata
									od čega:
17			17			3		14	AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva
									AN.22	Neopipljiva neproizvedenaaktiva
5			5		2	1		2	AF	Financijska aktiva/pasiva	-3	2	-1			-2
									K.7	Gubici zbog nepogoda
						3	-3		K.8	Nenadoknađene zapljene
3			3		2		1		K.10	Ostale promjene u obujmu financijskeaktive i pasive n.d.k.	-4	2				-2
2			2			-2	2	2	K.12	Promjene u klasifikaciji istrukturi	1		-1
						-2		2	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	1		-1
2			2				2		K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive
2			2				2		K.12.21	Monetizacija/demonetizacijazlata
									K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ilipasive, osim monetizacije/demonetizacijezlata
									od čega:
7			7				7		AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja
									AF.2	Gotovina i depoziti
						3	-3		AF.3	Vrijednosnice osim dionica
-4			-4				-4		AF.4	Zajmovi	-3		-1			-4
						-2		2	AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli
2			2		2				AF.6	Tehničke pričuve osiguranja		2				2
									AF.7	Ostali računipotraživanja/obveza
									B.10.2	Promjene neto vrijednosti uslijedostalih promjena obujma aktive	17	-4	2	2		17

Tablica 8.14. –   Račun III.3.2.: Račun revalorizacije

Promjene uaktivi												Promjene upasivi i neto vrijednosti
Računi	Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije, ostali tokovi, zalihe iizravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajuće stavke		Ukupno	Računi
		Račun roba iusluga	Račun sektorainozemstva	Ukupnogospodarstvo	Neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijskadruštva	Nefinancijskadruštva			Nefinancijskadruštva	Financijskadruštva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanovekoje služe kućanstvima	Ukupnogospodarstvo	Račun sektorinozemstva	Račun roba iusluga
III.3.2 Računrevalorizacije										K.11	Nominalni vlasničkidobici/gubici										III.3.2 Računrevalorizacije
	280			280	8	80	44	4	144	AN	Nefinancijska aktiva
	126			126	5	35	20	2	63	AN.1	Proizvedena aktiva
	111			111	5	28	18	2	58	AN.11	Fiksna aktiva
	7			7		2	1		4	AN.12	Zalihe
	8			8		5	1		1	AN. 13	Dragocjenosti
	154			154	3	45	23	2	81	AN.2	Neproizvedena aktiva
	152			152	3	45	23	1	80	AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva
	2			2					1	AN.22	Neopipljiva neproizvedenaaktiva
	91		7	84	1	16	2	57	8	AF	Financijska aktiva/pasiva	18	51	7			76	3		78
	12			12			1	11		AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja
										AF.2	Gotovina i depoziti
	44		4	40	1	6		30	3	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1	34	7			42	2		44
										AF.4	Zajmovi
	34		3	31	1	10		16	5	AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	16	17				34			34
										AF.6	Tehničke pričuve osiguranja
										AF.7	Ostali računipotraživanja/dugovanja
										B.10.3	Promjene neto vrijednosti zbognominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka	134	10	38	96	10	288	4		292
III.3.2.1 Računneutralnih vlasničkih dobitaka										K.11.1	Neutralni vlasničkidobici/gubici										III.3.2.1 Računneutralnih vlasničkih dobitaka
	198			198	6	56	32	3	101	AN	Nefinancijska aktiva
	121			121	5	34	20	2	60	AN.1	Proizvedena aktiva
	111			111	5	28	18	2	58	AN.11	Fiksna aktiva
	5			5		2	1		2	AN.12	Zalihe
	5			5		4	1		1	AN.13	Dragocjenosti
	78			78	2	22	12	1	41	AN.2	Neproizvedena aktiva
	76			76	2	22	12	1	40	AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva
	1			1					1	AN.22	Neopipljiva neproizvedenaaktiva
	147		11	136	3	36	8	70	18	AF	Financijska aktiva/pasiva	36	68	14	6	2	126	6		132
	15			15			2	14		AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja
	32		2	30	2	17	3		8	AF.2	Gotovina i depoziti	1	26	2		1	29	2		32
	28		3	25	1	4		19	2	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1	21	4			26	2		28
	29		1	28			2	24	1	AF.4	Zajmovi	18		7	3	1	29			29
	28		2	26		8		13	4	AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	14	14				28			28
	8		1	7		6		1	1	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja		7				7	1		8
	7		3	5		1			3	AF.7	Ostali računipotraživanja/dugovanja	3			2	1	6	1		7
										B.10.31	Promjene neto vrijednosti zbogneutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka	82	5	26	87	8	208	6		214
III.3.2.2. Račun realnihvlasničkih dobitaka										K.11.2	Realni vlasnički dobici/gubici										III.3.2.2. Račun realnihvlasničkih dobitaka
	81			81	2	24	12	1	43	AN	Nefinancijska aktiva
	5			5		1			3	AN.1	Proizvedena aktiva
										AN.11	Fiksna aktiva
	3			3					3	AN.12	Zalihe
	2			2		1				AN.13	Dragocjenosti
	77			77	2	22	12	1	40	AN.2	Neproizvedena aktiva
	76			76	2	22	12	1	40	AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva
	1			1						AN.22	Neopipljiva neproizvedenaaktiva
	-57		-5	-52	-2	-20	-6	-13	-10	AF	Financijska aktiva/pasiva	-18	-17	-7	-6	-2	-50	-3		-54
	-3			-3				-3		AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja
	-32		-2	-30	-2	-17	-3		-8	AF.2	Gotovina i depoziti	-1	-26	-2		-1	-29	-2		-32
	17		1	15		2		11	1	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1	13	3			16	1		17
	-29		-1	-28			-2	-24	-1	AF.4	Zajmovi	-18		-7	-3	-1	-29			-29
	6			5		2		3	1	AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	3	3				6			6
	-8		-1	-7		-6		-1	-1	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja		-7				-7	-1		-8
	-7		-3	-5		-1			-3	AF.7	Ostali računipotraživanja/dugovanja	-3			-2	-1	-6	-1		-7
										B.10.32	Promjene neto vrijednosti zbogrealnihvlasničkih dobitaka/gubitaka	51	5	12	9	2	80	-1		78

BILANCE STANJA (IV.)  (90)

8.60.   Cilj bilanci stanja je dati sliku aktive, pasive i neto vrijednostijedinica na početku i na kraju računovodstvenog razdoblja, kao ipromjena između bilanci stanja. Redoslijed je sljedeći:

(a)	početna bilanca stanja (IV.1);

(b)	promjene u bilanci stanja (IV.2);

(c)	završna bilanca stanja (IV.3).

Početna bilanca stanja (IV.1)

8.61.   Početna bilanca stanja bilježi vrijednost aktive i pasive kojejedinice imaju na početku računovodstvenog razdoblja.

Te se stavke kategoriziraju na temelju klasifikacije aktive ipasive.

One se vrednuju po tekućim cijenama na početku računovodstvenograzdoblja.

Razlika između aktive i pasive – izravnavajuća stavka u računu – jeneto vrijednost na početku računovodstvenog razdoblja.

Promjene u bilanci stanja (IV.2)

8.62.   Račun promjena u bilanci stanja bilježi promjene vrijednosti aktive ipasive u tijeku računovodstvenog razdoblja i kumulira iznose koji sebilježe u različitim računima akumulacije, tj. promjene netovrijednosti zbog štednje i transfera kapitala, promjene netovrijednosti zbog ostalih promjena obujma aktive i promjene netovrijednosti zbog nominalnih vlasničkih dobitaka i gubitaka.

Završna bilanca stanja (IV.3)

8.63.   Završna bilanca stanja bilježi vrijednost aktive i pasive kojejedinice imaju na kraju računovodstvenog razdoblja. Te se stavkekategoriziraju na temelju iste klasifikacije koja se koristi upočetnoj bilanci stanja, a vrednuju se po tekućim cijenama na krajuobračunskog razdoblja.

Razlika između aktive i pasive je neto vrijednost na krajuračunovodstvenog razdoblja.

8.64.   Vrijednost aktive ili pasive u završnim bilancama stanja jednaka jezbroju njezine vrijednosti u početnim bilancama stanja i iznosa kojije knjižen za navedenu stavku u računu promjena u bilancistanja.

RAČUNI SEKTORA INOZEMSTVA (V.)

8.65.   Računi sektora inozemstva bilježe transakcije između rezidentnih inerezidentnih jedinica. Sektor inozemstva ne predstavlja institucionalnisektor kao takav, ali u strukturi sustava on ima sličnu ulogu.

8.66.   Redoslijed računa sektora inozemstva prati isti opći obrazac kao i računiinstitucionalnih sektora, tj.:

(a)	tekući računi;

(b)	računi akumulacije;

(c)	bilance stanja.

8.67.   Ti se računi sastavljaju sa stajališta inozemstva. Naime, ono što je izvorsektora inozemstva, to je uporaba za ukupno gospodarstvo i obrnuto. Na istinačin je financijska aktiva koju drži sektor inozemstva, pasiva za ukupnogospodarstvo i obrnuto (osim monetarnog zlata i posebnih prava vučenja).

Tablica 8.15. –   Račun IV.: Bilance stanja

Aktiva												Pasiva i netovrijednost
Računi	Ukupno	Odgovarajuće stavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije,ostali tokovi, zalihe i izravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajuće stavke		Ukupno	Računi
		Račun roba i usluga	Račun sektora inozemstva	Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo	Račun sektor inozemstva	Račun roba i usluga
IV.1. Početna bilanca stanja	9 922			9 922	324	2 822	1 591	144	5 041	AN	Nefinancijska aktiva
	6 047			6 047	243	1 698	1 001	104	3 001	AN.1	Proizvedena aktiva
	5 544			5 544	231	1 423	913	99	2 878	AN.11	Fiksna aktiva
	231			231	2	97	47		85	AN.12	Zalihe
	272			272	10	178	41	5	38	AN.13	Dragocjenosti
	3 875			3 875	81	1 124	590	40	2 040	AN.2	Neproizvedena aktiva
	3 809			3 809	81	1 124	578	37	1 989	AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva
	66			66			12	3	51	AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva
	7 365		573	6 792	172	1 819	396	3 508	897	AF	Financijska aktiva/pasiva	1 817	3 384	687	289	121	6 298	297		6 595	IV.1. Početna bilanca stanja
	770			770			80	690		AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja
	1 587		105	1 482	110	840	150		382	AF.2	Gotovina i depoziti	40	1 281	102	10	38	1 471	116		1 587
	1 388		125	1 263	25	198		950	90	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	44	1 053	212	2		1 311	77		1 388
	1 454		70	1 384	8	24	115	1 187	50	AF.4	Zajmovi	897		328	169	43	1 437	17		1 454
	1 409		113	1 296	22	411	12	651	200	AF.5	Dionice i
											ostali vlasnički udjeli	687	715	4			1 406	3		1 409
	396		26	370	4	291	20	30	25	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	12	335	19		5	371	25		396
	361		134	227	3	55	19		150	AF.7	Ostali računi potraživanja/dugovanja	137		22	108	35	302	59		361
										B.90	Neto vrijednost	4 121	268	1 300	4 352	375	10 416	276		10 692
IV.2. Promjene u bilanci stanja											Ukupne promjene aktive/pasive
	482			482	25	110	56	1	290	AN	Nefinancijska aktiva
	289			289	21	61	25	-1	182	AN.1	Proizvedena aktiva
	239			239	21	47	20	1	150	AN.11	Fiksna aktiva
	34			34		4	1		29	AN.12	Zalihe
	16			16		10	4	-2	3	AN.13	Dragocjenosti
	193			193	4	49	30	2	108	AN.2	Neproizvedena aktiva
	191			191	4	48	30	1	108	AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva
	2			2		1				AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva
	787		57	730	33	199	123	294	81	AF	Financijska aktiva/pasiva	155	285	176	33	28	677	91		767	IV.2. Promjene u bilanci stanja
	19		1	18			1	17		AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja
	130		11	119	12	68	7	15	17	AF.2	Gotovina i depoziti		130	2			132	-2		130
	187		9	178	13	35	29	80	21	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	7	87	71			165	22		187
	250		10	240		5	45	163	27	AF.4	Zajmovi	68		93	28	24	213	37		250
	80		5	75	1	13	34	19	9	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	42	30			4	77	3		80
	38			38		38				AF.6	Tehničke pričuve osiguranja		38				38			38
	82		21	61	8	40	6		7	AF.7	Ostali računi potraživanja/dugovanja	37		10	5		52	30		82
										B.10	Promjene neto vrijednosti, ukupno, uslijed:	216	10	2	276	31	535	-34		501
										B.10.1	Štednje i kapitalnih transfera	65	4	-38	178	21	230	-38		192
										B.10.2	Ostalih promjena u obujmu aktive	17	-4	2	2		17			17
										B.10.3	Nominalnih vlasničkih dobitaka/gubitaka	134	10	38	96	10	288	4		292
										B.10.31	Neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka	82	5	26	87	8	208	6		214
IV.3. Završna bilanca stanja	10 404			10 404	349	2 932	1 647	145	5 331	AN	Nefinancijska aktiva
	6 336			6 336	264	1 759	1 026	103	3 183	AN.1	Proizvedena aktiva
	5 783			5 783	252	1 470	933	100	3 028	AN.11	Fiksna aktiva
	265			265	2	101	48		114	AN.12	Zalihe
	288			288	10	188	45	3	41	AN.13	Dragocjenosti
	4 068			4 068	85	1 173	620	42	2 148	AN.2	Neproizvedena aktiva
	4 000			4 000	85	1 172	608	38	2 097	AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva
	68			68		1	12	3	51	AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva
	8 152		630	7 522	205	2 018	519	3 802	978	AF	Financijska aktiva/pasiva	1 972	3 669	863	322	149	6 975	388		7 362	IV.3. Završna bilanca stanja
	788			788			81	707		AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja
	1 717		116	1 601	122	908	157	15	399	AF.2	Gotovina i depoziti	40	1 411	104	10	38	1 603	114		1 717
	1 575		134	1 441	38	233	29	1 030	111	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	51	1 140	283	2		1 476	99		1 575
	1 704		80	1 624	8	29	160	1 350	77	AF.4	Zajmovi	965		421	197	67	1 650	54		1 704
	1 489		118	1 371	23	424	46	670	209	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	729	745	4		4	1 483	6		1 489
	434		26	408	4	329	20	30	25	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	12	373	19		5	409	25		434
	443		155	288	11	95	25		157	AF.7	Ostali računi potraživanja/dugovanja	174		32	113	35	354	89		443
										B.90	Neto vrijednost	4 337	278	1 302	4 628	406	10 951	242		11 193

TEKUĆI RAČUNI

Vanjski račun roba i usluga (V.I.)

8.68.   Uvozi roba i usluga bilježe se na strani izvora u računu, a izvoziroba i usluga na strani uporaba. Razlika između izvora i uporaba jeizravnavajuća stavka računa, koja se naziva „vanjski saldo računa za robe iusluge”.Ako je ona pozitivna, postoji višak za inozemstvo, a manjak zaukupno gospodarstvo, a obrnuto vrijedi ako je razlika negativna.

8.69.   Kako bi račun bio u skladu s mjerenjem outputarezidentnih jedinica, uvoz se vrednuje u iznosu istovjetnom osnovnojcijeni, tj. bez poreza na uvoz, ali uključujući uvoznesubvencije.

Uvozi robe, koji se bilježe u vanjskom računu roba i usluga vrednujuse FOB, tj. na granici države izvoza. Izvozi robe također sevrednuju FOB.

Kada rezidentne jedinice pružaju usluge prijevoza i osiguranja, kojesu uključene u FOB vrijednost uvoza robe (tj. između tvornice igranice države izvoza), one se moraju uključiti u vrijednost izvozausluga gospodarstva koje uvozi robu. U obrnutom slučaju, kadanerezidentne jedinice pružaju usluge prijevoza i osiguranja, koje suuključene u FOB vrijednost izvoza robe, one se moraju uključiti uvrijednost uvoza usluga gospodarstva koje izvozi robu.

Vanjski račun primarnih dohodaka i tekućih transfera (V.II.)

8.70.   Svrha vanjskog računa primarnih dohodaka i tekućih transfera jeutvrđivanje salda vanjskog tekućeg računa, koji u strukturi sustavaodgovara štednji institucionalnih sektora. Ovaj je račun sažetaverzija slijeda računa za institucionalni sektor, od računaalokacije primarnog dohotka do računa uporabe dohotka.

8.71.   Na strani izvora, vanjski račun primarnih dohodaka i tekućihtransfera pokazuje saldo vanjskog računa za robe i usluge. Ovajračun također bilježi, na strani izvora ili uporaba, sve transakcijeraspodjele koje uključuju sektor inozemstva, osim kapitalnihtransfera.

VANJSKI RAČUNI AKUMULACIJE (V.III.)

Kapitalni račun (V.III.1.)

8.72.   Kapitalni račun sektora inozemstva bilježi neto stjecanja (povećanjemanje smanjenje) neproizvedene nefinancijske aktive nerezidentnihjedinica i mjeri promjene neto vrijednosti zbog štednje i kapitalnihtransfera.

8.73.   Izravnavajuća stavka kapitalnog računa je neto uzajmljivanje ilipozajmljivanje sektora inozemstva. Ona je jednaka, ali sa suprotnimpredznakom, zbroju neto uzajmljivanja ili pozajmljivanja rezidentnihinstitucionalnih sektora.

Financijski račun (V.III.2.)

8.74.   Izgled financijskog računa sektora inozemstva identičan jefinancijskom računu institucionalnih sektora.

Račun ostalih promjena aktive (V.III.3)

8.75.   Kao i kod institucionalnih sektora, promjene neto vrijednosti zbogostalih promjena obujma aktive i zbog nominalnih vlasničkih dobitakai gubitaka utvrđuju se sukcesivno, s tim da se vlasnički dobici igubici raščlanjuju na neutralne i realne vlasničke dobitke igubitke.

8.76.   Odsutnost proizvedene aktive u računima akumulacije i bilancamastanja sektora inozemstva posljedica je uobičajene prakse, po kojojse stvara fiktivna institucionalna jedinica i smatra se da je sektorinozemstva stekao financijsku aktivu u vrijednosti proizvedeneaktive, a obratno vrijedi za aktivu koju rezidentne jedinice drže uostalim gospodarstvima.

BILANCE STANJA (V.IV.)

8.77.   Bilance stanja sektora inozemstva sadrže financijsku aktivu i pasivu. Nastrani aktive, bilježe se ukupna neto stjecanja (povećanja manjesmanjenja) monetarnog zlata i posebnih prava vučenja izmeđunerezidentnih i rezidentnih jedinica.

Tablica 8.16. –   Potpuni slijed računa sektora inozemstva (račun vanjskihtransakcija)

V.I.:   Vanjski račun roba i usluga

Uporabe			Izvori
P.6	Izvozi roba i usluga	536	P.7	Uvozi roba i usluga	497
P.61	Izvozi roba	462	P.71	Uvozi roba	392
P.62	Izvozi usluga	74	P.72	Uvozi usluga	105
B.11	Saldo vanjskog računa za robe i usluge	-39

V.II.:   Vanjski račun primarnih dohodaka i tekućihtransfera

Uporabe			Izvori
D.1	Naknada zaposlenicima	6	B.11	Saldo vanjskog računa za robe i usluge	-39
D.11	Nadnice i plaće	6
			D.1	Naknada zaposlenicima	2
D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz	0	D.11	Nadnice i plaće	2
D.21	Porezi na proizvode	0	D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	0
D.211	Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost(PDV)	0	D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	0
D.212	Porezi i carine na uvoz, isključujućiPDV-	0	D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	0
D.2121	Pristojbe na uvoz	0
D.2122	Porezi na uvoz isključujući PDV icarine		D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz	0
			D.21	Porezi na proizvode	0
D.214	Porezi na proizvode, osim PDV-a i poreza nauvoz		D.211	Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost(PDV)	0
D.29	Ostali porezi na proizvodnju	0	D.212	Porezi i carine na uvoz isključujućiPDV	0
			D.2121	Uvozne carine	0
D.3	Subvencije	0	D.2122	Porezi na uvoze isključujući PDV icarine	0
D.31	Subvencije na proizvode	0
D.311	Subvencije na uvoz	0	D.214	Porezi na proizvode, osim PDV-a i uvoznihporeza	0
			D.29	Ostali porezi na proizvodnju	0
D.319	Ostale subvencije na proizvode	0
D.39	Ostale subvencije na proizvodnju	0	D.3	Subvencije	0
			D.31	Subvencije na proizvode	0
D.4	Vlasnički dohodak	66	D.311	Uvozne subvencije	0
D.41	Kamate	16
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	36	D.319	Ostale subvencije na proizvode	0
D.421	Dividende	0	D.39	Ostale subvencije na proizvodnju	0
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	36
D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	14	D.4	Vlasnički dohodak	39
			D.41	Kamate	22
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvoitd.	1	D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	17
D.51	Porezi na dohodak	1	D.421	Dividende	14
D.59	Ostali tekući porezi	0	D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	3
			D.43	Reinvestirana zarada o izravnih stranihulaganja	0
D.61	Socijalni doprinosi	0	D.44	Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima policaosiguranja	0
D.611	Stvarni socijalni doprinosi	0
D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	0	D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvoitd.	0
D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	0	D.51	Porezi na dohodak	0
D.61112	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	0	D.59	Ostali tekući porezi	0
D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	0
D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika	0	D.61	Socijalni doprinosi	0
D.61122	Dobrovoljni socijalni doprinosizaposlenika	0	D.611	Stvarni socijalni doprinosi	0
D.612	Imputirani socijalni doprinosi	0	D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	0
			D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	0
D.62	Socijalne naknade, osim socijalnih transfera unaturi	0	D.61112	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	0
D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranihprograma	0	D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	0
D.623	Socijalne naknade zaposlenicima, bezizdvajanja	0	D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika	0
D.7	Ostali tekući transferi	9	D.61122	Dobrovoljni socijalni doprinosizaposlenika	0
D.71	Neto premije neživotnog osiguranja	2	D.612	Imputirani socijalni doprinosi	0
D.74	Tekuća međunarodna suradnja	1	D.62	Socijalne naknade, osim socijalnih transfera unaturi	0
D.75	Razni tekući transferi	2	D.621	Naknade socijalnog osiguranja u novcu	0
			D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranihprograma	0
D.8	Prilagodba za promjene neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	0	D.624	Naknade socijalne pomoći u novcu	0
			D.7	Ostali tekući transferi	39
			D.72	Potraživanja neživotnog osiguranja	3
			D.74	Tekuća međunarodna suradnja	31
			D.75	Razni tekući transferi	1
			D.8	Prilagodba za promjene neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	0
B.12	Saldo vanjskog tekućeg računa	-41

V.III.:   Računi akumulacije

V.III.1:   Kapitalni računi

V.III.1.1:   Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje itransfera kapitala

Uporabe			Izvori
B.10.1	Promjene neto vrijednosti zbog štednjei kapitalnih transfera	-38	B.12	Saldo vanjskog tekućeg računa	-41
			D.9	Kapitalni transferi, primljeni	4
			D.91	Porezi na kapital, primljeni	0
			D.92	Investicijske potpore,primljene	4
			D.99	Ostali kapitalni transferi,primljeni	0
			D.9	Kapitalni transferi, dani	-1
			D.91	Porezi na kapital, dani	0
			D.92	Investicijske potpore, dane	0
			D.99	Ostali kapitalni transferi,dani	-1

V.III.1.2:   Račun stjecanja nefinancijske aktive

Promjene uaktivi			Promjene upasivi i neto vrijednosti
K.2	Neto povećanja (povećanja manjesmanjenja) neproizvedene nefinancijskeaktive	0	B.10.1	Promjene neto vrijednosti zbog štednjei kapitalnih transfera	-38
K.21	Neto povećanja zemljišta i ostaleopipljive neproizvedene aktive	0
K.22	Neto povećanja neopipljiveneproizvedene aktive	0
B.9	Neto uzajmljivanja (+)/netopozajmljivanja (-)	-38

V.III.2:   Financijski račun

Promjene uaktivi			Promjene upasivi i neto vrijednosti
F	Neto povećanje financijske aktive	50	F	Neto povećanje obveza	88
F.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	1
F.2	Gotovina i depoziti	11	F.2	Gotovina i depoziti	-2
F.21	Gotovina	3	F.21	Gotovina	2
F.22	Prenosivi depoziti	2	F.22	Prenosivi depoziti	-1
F.29	Ostali depoziti	6	F.29	Ostali depoziti	-3
F.3	Vrijednosnice osim dionica	5	F.3	Vrijednosnice osim dionica	20
F.4	Zajmovi	10	F.4	Zajmovi	37
F.41	Kratkoročni	3	F.41	Kratkoročni	10
F.42	Dugoročni	7	F.42	Dugoročni	27
F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	2	F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	3
F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0	F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
F.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava upričuvama životnog osiguranja i u pričuvamamirovinskih fondova	0	F.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava upričuvama životnog osiguranja i u pričuvamamirovinskih fondova	0
F.611	Neto vlasnički udjeli kućanstava upričuvama životnog osiguranja	0	F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava upričuvama mirovinskih fondova	0
F.62	Pretplate premija osiguranja i pričuve zanenamirena potraživanja	0
			F.7	Ostali računi dugovanja	30
F.7	Ostali računi potraživanja	21	F.71	Trgovački krediti i predujmovi	18
F.71	Trgovački krediti i predujmovi	18	F.79	Ostale obveze, osim trgovačkih kredita ipredujmova	12
F.79	Ostali računi potraživanja osim trgovačkihkredita i predujmova	3
			B.9	Neto uzajmljivanje (+)/neto pozajmljivanje(-)	-38

V.III.3:   Račun ostalih promjena u aktivi

V.III.3.1:   Račun ostalih promjena u obujmu aktive

Promjene uaktivi			Promjene upasivi i neto vrijednosti
AN	Nefinancijska aktiva	0	AF	Pasiva	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	0	K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0	K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.12	Promjene u klasifikaciji istrukturi	0	K.10	Ostale promjene u obujmu financijskeaktive i pasive n.d.k.	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0	K.12	Promjene u klasifikaciji istrukturi	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ilipasive, osim monetizacije/demonetizacijezlata	0	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
od čega:			K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	0
			K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ilipasive, osim monetizacije/demonetizacijezlata	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedenaaktiva	0	od čega:
			AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF	Financijska aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	0	AF.4	Zajmovi	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0	AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	0
K.10	Ostale promjene u obujmu financijskeaktive i pasive n.d.k.	0	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
K.12	Promjene u klasifikaciji istrukturi	0	AF.7	Ostali računi obveza	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ilipasive, osim monetizacije/demonetizacijezlata	0
od čega:
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	0
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Ostali računi potraživanja	0
			B.10.2	Promjene neto vrijednosti zbog ostalihpromjena u obujmu aktive	0

V.III.3.2:   Račun revalorizacije

Promjene uaktivi			Promjene upasivi i neto vrijednosti
K.11	Nominalni vlasnički dobici(+)/gubici (-):		K.11	Nominalni vlasnički dobici(+)/gubici (-):
AN.2	Neproizvedena aktiva	0	AF	Pasiva	3
AN.21	Opipljiva neproizvedenaaktiva	0	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedenaaktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	2
			AF.4	Zajmovi	0
AF	Financijska aktiva	7	AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	0
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	0	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.2	Gotovina i depoziti	0	AF.7	Ostali računi obveza	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	4
AF.4	Zajmovi	0
Promjene u aktivi			Promjene u pasivi i netovrijednosti
AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	3
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Ostali računi potraživanja
			B.10.3	Promjene netovrijednosti zbog nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	4

V.III.3.2.1:   Račun neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka

Promjene uaktivi			Promjene upasivi i neto vrijednosti
K.11.1	Neutralni vlasnički dobici(+)/gubici (-):		K.11.1	Neutralni vlasnički dobici(+)/gubici (-):
AN.2	Neproizvedena aktiva	0	AF	Pasiva	6
AN.21	Opipljiva neproizvedenaaktiva	0	AF.2	Gotovina i depoziti	2
AN.22	Neopipljiva neproizvedenaaktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	2
			AF.4	Zajmovi	0
AF	Financijska aktiva	11	AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	0
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	0	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	1
AF.2	Gotovina i depoziti	2	AF.7	Ostali računi obveza	1
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	3
AF.4	Zajmovi	1
AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	2
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	1
AF.7	Ostali računi potraživanja	3
			B.10.31	Promjene netovrijednosti zbog neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	6

V.III.3.2.2:   Račun realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka

Promjene uaktivi			Promjene upasivi i neto vrijednosti
K.11.2	Realni dobici (+)/gubici (-):		K.11.2	Realni dobici (+)/gubici (-):
AN.2	Neproizvedena aktiva	0	AF	Pasiva	-3
AN.21	Opipljiva neproizvedenaaktiva	0	AF.2	Gotovina i depoziti	-2
AN.22	Neopipljiva neproizvedenaaktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1
			AF.4	Zajmovi	0
AF	Financijska aktiva	-5	AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	0
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	0	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	-1
AF.2	Gotovina i depoziti	-2	AF.7	Ostali računi obveza	-1
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1
AF.4	Zajmovi	-1
AF.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	-1
AF.7	Ostali računi potraživanja	-3
			B.10.32	Promjene netovrijednosti zbog realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	4

V.IV.:   Račun vanjske aktive i pasive

V.IV.1:   Početna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	0	AF	Pasiva	297
AN.2	Neproizvedena aktiva	0	AF.2	Gotovina i depoziti	116
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	77
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0	AF.4	Zajmovi	17
			AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	3
AF	Financijska aktiva	573	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	25
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	0	AF.7	Ostali računi obveza	59
AF.2	Gotovina i depoziti	105
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	125
AF.4	Zajmovi	70
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	113
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	26
AF.7	Ostali računi potraživanja	134
			B.90	Neto vrijednost	276

V.IV.2:   Promjene u bilanci stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
	Ukupne promjene aktive			Ukupne promjene pasive
AN	Nefinancijska aktiva	0	AF	Pasiva	91
AN.2	Neproizvedena aktiva	0	AF.2	Gotovina i depoziti	-2
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	22
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0	AF.4	Zajmovi	37
			AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	3
AF	Financijska aktiva	57	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	1	AF.7	Ostali računi obveza	30
AF.2	Gotovina i depoziti	11
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	9
AF.4	Zajmovi	10
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	5
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Ostali računi potraživanja	21	B.10	Promjene ukupne neto vrijednostiuslijed:	-34
			B.10.1	Štednje i kapitalnih transfera	-38
			B.10.2	Ostalih promjena u obujmu aktive	0
			B.10.3	Nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	4
			B.10.31	Neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	6
			B.10.32	Realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	-1

V.IV.3   Završna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	0	AF	Pasiva	388
AN.2	Neproizvedena aktiva	0	AF.2	Gotovina i depoziti	114
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	99
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0	AF.4	Zajmovi	54
			AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	6
AF	Financijska aktiva	630	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	25
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	0	AF.7	Ostali računi obveza	89
AF.2	Gotovina i depoziti	116
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	134
AF.4	Zajmovi	80
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	118
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	26
AF.7	Ostali računi potraživanja	155
			B.90	Neto vrijednost	242

RAČUN ROBA I USLUGA (0)

8.78.   Svrha računa roba i usluga je pokazati, po skupinama proizvoda i za ukupnogospodarstvo, kako se koriste raspoloživi proizvodi.

8.79.   On stoga pokazuje, po skupinama proizvoda i za ukupno gospodarstvo, izvore(outpute i uvoze) i uporabe roba i usluga(intermedijarnu potrošnju, finalnu potrošnju, bruto ulaganje u fiksnikapital, promjene zaliha, neto stjecanja dragocjenosti, izvoz).

8.80.   S obzirom na način na koji se output vrednuje poosnovnim cijenama, a uporabe po kupovnim cijenama, na strani izvora trebauključiti poreze manje subvencije na proizvode.

8.81.   Uporabe se bilježe na desnoj strani računa roba i usluga, a izvori na lijevojstrani, tj. na suprotnoj strani od one koja se koristi u tekućim računima zainstitucionalne sektore, budući da su tokovi proizvoda protustavkemonetarnim tokovima.

8.82.   Račun roba i usluga je po definiciji u ravnoteži i stoga nema izravnavajućustavku.

Tablica 8.17. –   Račun 0: Račun roba i usluga

Sredstva			Uporabe
P.1	Output	3 595	P.2	Intermedijarna potrošnja	1 904
P.11	Tržišni output	3 048
P.12	Output za vlastituuporabu	171	P.3/P.4	Izdaci za finalnu potrošnju/stvarna finalnapotrošnja	1 371
P.13	Ostali netržišni output	376	P.31/P.41	Izdaci za individualnu potrošnju/stvarna individualnapotrošnja	1 215
D.21	Porezi na proizvode	141	P.32/P.42	Izdaci za zajedničku potrošnju/stvarna zajedničkapotrošnja	156
D.31	Subvencije na proizvode	-8
			P.51	Bruto investicije u fiksni kapital	376
P.7	Uvozi roba i usluga	497	P.511	Neto povećanje opipljive fiksne aktive	303
P.71	Uvoz roba	392	P.5111	Povećanja nove opipljive fiksne aktive	305
P.72	Uvoz usluga	105	P.5112	Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive	11
			P.5113	Smanjenje postojeće opipljive fiksne aktive	-13
			P.512	Neto stjecanja neopipljive fiksne aktive	51
			P.5121	Povećanja nove neopipljive fiksne aktive	53
			P.5122	Povećanja postojeće neopipljive fiksne aktive	6
			P.5123	Smanjenja postojeće neopipljive fiksne aktive	-8
			P.513	Povećanja vrijednosti neproizvedene nefinancijskeaktive	22
			P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedene nefinancijskeaktive	5
			P.5132	Troškovi prijenosa vlasništva nad neproizvedenomnefinancijskom aktivom	17
			P.52	Promjene zaliha	28
			P.53	Neto stjecanje dragocjenosti	10
			P.6	Izvoz roba i usluga	536
			P.61	Izvoz roba	462
			P.62	Izvoz usluga	74

INTEGRIRANI EKONOMSKI RAČUNI

8.83.   Integrirani ekonomski računi daju sažet pregled računa jednog gospodarstva:tekući računi, računi akumulacije i bilance stanja.

Integrirani ekonomski računi objedinjuju u istoj tablici račune svihinstitucionalnih sektora, ukupnog gospodarstva i sektora inozemstva iuravnotežuju sve tokove i svu aktivu i pasivu. Oni također omogućavajuizravno očitavanje svih agregata.

8.84.   U tablici integriranih ekonomskih računa, uporabe, aktiva i promjene u aktivibilježe se na lijevoj strani, dok se izvori, pasiva, promjene u pasivi ineto vrijednosti bilježe na desnoj strani.

8.85.   Da bi tablica bila čitljiva, a da istodobno daje sliku cjelokupnog ekonomskogprocesa, koriste se najprikladnije razine agregiranja koje omogućujurazumijevanje strukture sustava.

8.86.   Stupci u tablici predstavljaju institucionalne sektore: nefinancijskadruštva, financijska društva, ukupnu državu, neprofitne ustanove koje služekućanstvima i kućanstva. Postoji i stupac za ukupno gospodarstvo, stupacsektora inozemstva te stupac koji uravnotežuje (saldira) uporabe i izvoreroba i usluga.

8.87.   Redci u tablici predstavljaju različite kategorije transakcija, aktive ipasive, izravnavajuće stavke i određene agregate.

Tablica 8.18. –   Integrirani ekonomski računi

TEKUĆI RAČUNI

Uporabe												Izvori
Računi	Ukupno	Račun roba iusluga	Račun sektorainozemstva	S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije, ostali tokovi, zalihe i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Račun sektorinozemstva	Račun roba iusluga	Ukupno	Računi
				Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo
I. Račun proizvodnje/ vanjski računroba i usluga	497	497								P.7	Uvoz roba i usluga							497		497	I. Proizvodnja/ vanjski račun roba iusluga
	536		536							P.6	Izvoz roba i usluga								536	536
	3 595	3 595								P.1	Output	1 753	102	434	1 269	37	3 595			3 595
	1 904			1 904	6	694	246	29	881	P.2	Intermedijarna potrošnja								1 904	1 904
	133	133								D.21-D.31	Porezi umanjeni za subvencije na proizvode						133			133
	1 824			1 824	31	575	188	73	872	B.1g/B.1*g	Dodana vrijednost, bruto/bruto domaćiproizvod	872	73	188	575	31	1 824			1 824	II.1.1. Račun stvaranjadohotka
	222			222	3	42	30	10	137	K.1	Potrošnja fiksnog kapitala
	1 602			1 602	28	533	158	63	735	B.1n/B.1*n	Dodana vrijednost, neto/neto domaćiproizvod	735	63	158	533	28	1 602			1 602
	-39		-39							B.11	Saldo vanjskog računa za robe i usluge							-39		-39
II.1.1. Račun stvaranja dohotka	768		6	762	23	39	140	15	545	D.1	Naknade zaposlenicima				766		766	2		768	II.1.2. Račun alokacije primarnogdohotka
	191		0	191	0	2	2	3	51	D.2-D.3	Porezi umanjeni za subvencije na proizvodnju iuvoz			191			191	0		191
	133		0	133						D.21-D.31	Porezi umanjeni za subvencije na proizvode			133			133	0		133
	58		0	58	0	2	2	3	51	D.29-D.39	Ostali porezi umanjeni za subvencije naproizvodnju			58			58	0		58
	429			429	8	92	46	55	279	B.2g	Poslovni višak	276	55	46	92	8	429			429

Tablica 8.18. –   Integrirani ekonomski račun (nastavak)

TEKUĆI RAČUNI

Uporabe												Izvori
Računi	Ukupno	Račun roba iusluga	Račun sektorainozemstva	S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije, ostali tokovi, zalihe i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Račun sektorinozemstva	Račun roba iusluga	Ukupno	Računi
				Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo
	442			442		442				B.3g	Mješoviti dohodak, bruto				442		442			442
	217			217	5	60	16	45	139	B.2n	Poslovni višak, neto	139	45	16	60	5	217			217
	432			432		432				B.3n	Mješoviti dohodak, neto				432		432			432
II.1.2. Račun alokacije primarnogdohotka	446		66	380	7	44	46	138	145	D.4	Vlasnički dohodak	78	160	30	134	5	407	39		446
	1 855			1 855	6	1 390	221	29	209	B.5g	Saldo primarnih dohodaka, bruto/nacionalnidohodak, bruto	209	29	221	1 390	6	1 855			1 855	II.2. Račun sekundarne raspod jeledohotka
	1 633			1 633	3	1 348	191	19	72	B.5n/B.5*n	Saldo primarnih dohodaka, neto/nacionalnidohodak, neto	72	19	191	1 348	3	1 633			1 633
II.2. Račun sekundarne raspod jeledohotka	213		1	212	0	178	0	10	24	D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd.			213			213	0		213
	322		0	322		322				D.61	Socijalni doprinosi	14	39	268	0	1	322	0		322
	322		0	322	1	0	289	29	13	D.62	Socijalne naknade, osim socijalnih transfera unaturi				332		332	0		332
	278		9	269	2	71	139	46	11	D.7	Ostali tekući transferi	10	49	108	36	36	239	39		278

Tablica 8.18. –   Integrirani ekonomski računi (nastavak)

TEKUĆI RAČUNI

Uporabe												Izvori
Računi	Ukupno	Račun roba i usluga	Račun sektora inozemstva	S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije, ostali tokovi, zalihe i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Račun sektor inozemstva	Račun roba i usluga	Ukupno	Računi
				Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo
	1 826			1 826	40	1 187	382	32	185	B.6g	Raspoloživi dohodak, bruto	185	32	382	1 187	40	1 826			1 826	II.3. Račun preraspodjele dohotka unaturi
	1 604			1 604	37	1 145	352	22	48	B.6n	Raspoloživi dohodak, neto	48	22	352	1 145	37	1 604			1 604
II.3. Račun preraspodjele dohotka unaturi	219			219	13		206			D.63	Socijalni transferi u naturi				219		219			219
	1 826			1 826	27	1 406	176	32	185	B.7g	Prilagođeni raspoloživi dohodak, bruto	185	32	176	1 406	27	1 826			1 826	II.4. Račun uporabe dohotka
	1 604			1 604	24	1 364	146	22	48	B.7n	Prilagođeni raspoloživi dohodak, neto	48	22	146	1 364	24	1 604			1 604
II.4. Račun uporabe dohotka										B.6g	Raspoloživi dohodak, bruto	185	32	382	1 187	40	1 826			1 826
										B.6n	Raspoloživi dohodak, neto	48	22	352	1 145	37	1 604			1 604
	1 371			1 371		1 215	156			P.4	Stvarna finalna potrošnja								1 371	1 371
	1 371			1 371	13	996	362			P.3	Izdaci za finalnu potrošnju								1 371	1 371
	11		0	11	0		0	11	0	D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkih udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova				11		11	0		11

Tablica 8.18. –   Integrirani ekonomski račun (nastavak)

TEKUĆI RAČUNI

Uporabe

Izvori

Računi

Ukupno

Račun roba i usluga

Račun sektora inozemstva

S.1

S.15

S.14

S.13

S.12

S.11

Transakcije, ostali tokovi, zalihe i izravnavajućestavke

S.11

S.12

S.13

S.14

S.15

S.1

Račun sektor inozemstva

Račun roba i usluga

Ukupno

Računi

Ukupno gospodarstvo

Neprofitne ustanove koje služekućanstvima

Kućanstva

Ukupna država

Financijska društva

Nefinancijska društva

Nefinancijska društva

Financijska društva

Ukupna država

Kućanstva

Neprofitne ustanove koje služekućanstvima

Ukupno gospodarstvo

455

455

27

202

20

21

185

B.8g

Štednja, bruto

233

233

24

160

-10

11

48

B.8n

Štednja, neto

-41

-41

B.12

Saldo vanjskog tekućeg računa

RAČUNI AKUMULACIJE

Promjene uaktivi												Promjene u pasivi ineto vrijednosti
III.1.1. Račun promjene netovrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera										B.8n	Štednja, neto	48	11	-10	160	24	233			233	III.1.1. Račun promjene netovrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera
										B.12	Saldo vanjskog tekućeg računa							-41		-41
										D.9	Kapitalni transferi, primljeni	33	0	6	23	0	62	4		66
										D.9	Kapitalni transferi, dani (-)	-16	-7	-34	-5	-3	-65	-1		-66
	192		-38	230	21	178	-38	4	65	B.10.1	Promjene neto vrijednosti zbog štednje ikapitalnih transfera	65	4	-38	178	21	230	-38		192	III.1.2. Račun stjecanjanefinancijske aktive
III.1.2. Račun stjecanja nefinancijskeaktive	376			376	19	61	37	9	250	P.51	Bruto investicije u fiksni kapital								376	376
	-222			-222	-3	-42	-30	-10	-137	K.1	Potrošnja fiksnog kapitala (-)

Tablica 8.18. –   Integrirani ekonomski račun (nastavak)

RAČUNI AKUMULACIJE

Promjene uaktivi												Promjene u pasivi ineto vrijednosti
Računi	Ukupno	Račun roba iusluga	Račun sektorainozemstva	S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije, ostali tokovi, zalihe i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Račun sektorinozemstva	Račun roba iusluga	Ukupno	Računi
				Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo
	28			28	0	2	0	0	26	P.52	Promjene zaliha								28	28
	10			10	0	5	3	0	2	P.53	Neto povećanje dragocjenosti								10	10
	0		0	0	1	4	2	0	-7	K.2	Neto povećanje neproizvedene nefinancijskeaktive
	0		-38	38	4	148	-50	5	-69	B.9	Neto uzajmljivanje (+-/neto pozajmljivanje(-)	-69	5	-50	148	4	38	-38			III.2. Financijski račun
III.2. Financijski račun	691		50	641	32	181	120	237	71	F	Neto povećanje financijske aktive
										F	Neto povećanje obveza	140	232	170	33	28	603	88		691
	0		1	-1			0	-1		F.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja
	130		11	119	12	68	7	15	17	F.2	Gotovina i depoziti	0	130	2	0	0	132	-2		130
	143		5	138	12	29	26	53	18	F.3	Vrijednosnice osim dionica	6	53	64	0	0	123	20		143
	254		10	244	0	5	45	167	27	F.4	Zajmovi	71	0	94	28	24	217	37		254
	46		2	44	0	3	36	3	2	F.5	Dionice i drugi vlasnički udjeli	26	13	0		4	43	3		46

Tablica 8.18. –   Integrirani ekonomski račun (nastavak)

RAČUNI AKUMULACIJE

Promjene uaktivi												Promjene u pasivi ineto vrijednosti
Računi	Ukupno	Račun roba iusluga	Račun sektorainozemstva	S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije, ostali tokovi, zalihe i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Račun sektorinozemstva	Račun roba iusluga	Ukupno	Računi
				Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo
	36		0	36	0	36	0	0	0	F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0	36	0		0	36	0		36
	82		21	61	8	40	6	0	7	F.7	Ostali računi potraživanja/dugovanja	37	0	10	5	0	52	30		82
III.3.1. Račun ostalih promjena uobujmu aktive	15			15	0	2	1	-2	14	K.3-10 i K.12	Ostale promjene obujma, ukupno	-3	2	-1	0	0	-2	0		-2	III.3.1. Račun ostalih promjena uobujmu aktive
	24			24	0	0	0	0	24	K.3	Ekonomsko pojavljivanje neproizvedeneaktive
	3			3	0	0	3	0	0	K.4	Ekonomsko pojavljivanje proizvedene aktive
	4			4	0	0	4	0	0	K.5	Prirodni rast nekultiviranih biološkihresursa
	-9			-9	0	0	-2	0	-7	K.6	Ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive
	-11		0	-11	0	0	-6	0	-5	K.7	Gubici uslijed nepogoda	0	0	0	0	0	0	0		0
	0		0	0	0	0	8	-3	-5	K.8	Nenadoknađene zapljene	0	0	0	0	0	0	0		0
	1			1	0	0	0	0	1	K.9	Ostale promjene u obujmu nefinancijske aktiven.d.k.
	3		0	3	0	2	0	1	0	K.10	Ostale promjene u obujmu financijske aktive ipasive n.d.k.	-4	2	0	0	0	-2	0		-2

Tablica 8.18. –   Integrirani ekonomski račun (nastavak)

RAČUNI AKUMULACIJE

Promjene uaktivi												Promjene u pasivi ineto vrijednosti
Računi	Ukupno	Račun roba iusluga	Račun sektorainozemstva	S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije, ostali tokovi, zalihe i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Račun sektorinozemstva	Račun roba iusluga	Ukupno	Računi
				Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo
	0		0	0	0	0	-6	0	6	K.12	Promjene klasifikaciji strukturi	1	0	-1	0	0	0	0		0
										od čega:
	10		0	10	0	0	0	-2	12	AN	Nefinancijska aktiva
	-7			-7	0	0	-3	-2	-2	AN.1	Proizvedena aktiva
	17		0	17	0	0	3	0	14	AN.2	Neproizvedena aktiva
	5		0	5	0	2	1	0	2	AF	Financijska aktiva/pasiva	-3	2	-1	0	0	-2	0		-2
										B.10.2	Promjene neto vrijednosti zbogostalih promjena u obujmu aktive	17	-4	2	2	0	17	0		17
III.3.2. Račun revalorizacije										K.11	Nominalni vlasnički dobici/gubici										III.3.2. Račun revalorizacije
	280		0	280	8	80	44	4	144	AN	Nefinancijska aktiva
	126			126	5	35	20	2	63	AN.1	Proizvedena aktiva
	154		0	154	3	45	23	2	81	AN.2	Neproizvedena aktiva
	91		7	84	1	16	2	57	8	AF	Financijska aktiva/pasiva	18	51	7	0	0	76	3		78
										B.10.3	Promjene neto vrijednosti zbognominalnih vlasničkih dobitaka (+)/gubitaka(-)	134	10	38	96	10	288	4		292

Tablica 8.18. –   Integrirani ekonomski račun (nastavak)

BILANCE STANJA

Promjene uaktivi												Promjene u pasivi ineto vrijednosti
Računi	Ukupno	Račun roba iusluga	Račun sektorainozemstva	S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije, ostali tokovi, zalihe i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Račun sektorinozemstva	Račun roba iusluga	Ukupno	Računi
				Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo
IV.1. Početna bilanca stanja	9 922		0	9 922	324	2 822	1 591	144	5 041	AN.	Nefinancijska aktiva										IV.1. Početna bilanca stanja
	6 047			6 047	243	1 698	1 001	104	3 001	AN.1	Proizvedena aktiva
	3 875		0	3 875	81	1 124	590	40	2 040	AN.2	Neproizvedena aktiva
	7 365		573	6 792	172	1 819	396	3 508	897	AF	Financijska aktiva/pasiva	1 817	3 384	687	289	121	6 298	297		6 595
										B.90	Neto vrijednost	4 121	268	1 300	4 352	375	10 416	276		10 692
IV.2. Promjene u bilanci stanja											Ukupne promjene u aktivi/pasivi										IV.2. Promjene u bilancistanja
	482		0	482	25	110	56	1	290	AN	Nefinancijska aktiva
	289			289	21	61	25	-1	182	AN.1	Proizvedena aktiva
	193		0	193	4	49	30	2	108	AN.2	Neproizvedena aktiva
	787		57	730	33	199	123	294	81	AF	Financijska aktiva/pasiva	155	285	176	33	28	677	91		767
										B.10	Promjene neto vrijednosti,ukupno	216	10	2	276	31	535	-34		501
										B.10.1	Štednja i kapitalnitransferi	65	4	-38	178	21	230	-38		192

Tablica 8.18. –   Integrirani ekonomski račun (nastavak)

BILANCE STANJA

Promjene uaktivi												Promjene u pasivi ineto vrijednosti
Računi	Ukupno	Račun roba iusluga	Račun sektorainozemstva	S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije, ostali tokovi, zalihe i izravnavajućestavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Račun sektorinozemstva	Račun roba iusluga	Ukupno	Računi
				Ukupno gospodarstvo	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima	Ukupno gospodarstvo
										B.10.2	Ostale promjene u obujmuaktive	17	-4	2	2	0	17	0		17
										B.10.3	Nominalni vlasnički dobici(+)/gubici (-)	134	10	38	96	10	288	4		292
IV.3. Završna bilanca stanja	10404		0	10404	349	2 932	1 647	145	5 331	AN	Nefinancijska aktiva										IV.3. Završna bilanca stanja
	6 336			6 336	264	1 759	1 026	103	3 183	AN.1	Proizvedena aktiva
	4 068		0	4 068	85	1 173	620	42	2 148	AN.2	Neproizvedena aktiva
	8 152		630	7 522	205	2 018	519	3 802	978	AF	Financijska aktiva/pasiva	1 972	3 669	863	322	149	6 975	388		7362
										B.90	Neto vrijednost	4 337	278	1 302	4 628	406	10 951	242		11 193

AGREGATI

8.88.   Agregati su sažeti pokazatelji rezultata aktivnosti ukupnog gospodarstva iključne veličine u svrhu makroekonomske analize i usporedbi u vremenu iprostoru.

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO TRŽIŠNIM CIJENAMA (BDP)

8.89.   Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama je krajnji rezultat proizvodneaktivnosti rezidentnih proizvodnih jedinica. Može se odrediti na trinačina:

(a)	BDP je zbroj bruto dodane vrijednosti različitihinstitucionalnih sektora ili različitih djelatnosti uvećanza poreze i umanjen za subvencije na proizvode (koji nisualocirani na sektore i djelatnosti). On je takođerizravnavajuća stavka u računu proizvodnje ukupnoggospodarstva.

(b)	BDP je zbroj finalnih uporaba roba i usluga koje suproizvele rezidentne institucionalne jedinice (stvarnafinalna potrošnja i bruto investicije u kapital), uvećan zaizvoz i umanjen za uvoze roba i usluga.

(c)	BDP je zbroj uporaba u računu stvaranja dohotka ukupnoggospodarstva (naknade zaposlenicima, porezi na proizvodnju iuvozi umanjen za subvencije, bruto poslovni višak imješoviti dohodak ukupnog gospodarstva).

8.90.   Odbitkom potrošnje fiksnog kapitala od BDP-a dobivamo neto domaćiproizvod po tržišnim cijenama (NDP).

POSLOVNI VIŠAK UKUPNOGA GOSPODARSTVA

8.91.   Bruto (ili neto) poslovni višak ukupnoga gospodarstva je zbroj bruto (ilineto) poslovnih viškova različitih djelatnosti gospodarstva ilirazličitih institucionalnih sektora.

MJEŠOVITI DOHODAK UKUPNOGA GOSPODARSTVA

8.92.   Bruto (ili neto) mješoviti dohodak ukupnoga gospodarstva istovjetan jebruto (ili neto) mješovitom dohotku sektora kućanstava.

PODUZETNIČKI DOHODAK UKUPNOGA GOSPODARSTVA

8.93.   Bruto (ili neto) poduzetnički dohodak ukupnoga gospodarstva je zbrojbruto (ili neto) poduzetničkih dohodaka različitih sektora.

NACIONALNI DOHODAK (PO TRŽIŠNIM CIJENAMA)

8.94.   Bruto (ili neto) nacionalni dohodak (po tržišnim cijenama) predstavljaukupan primarni dohodak koji primaju rezidentne institucionalnejedinice: naknade zaposlenicima, porezi na proizvodnju i uvoz umanjeniza subvencije, vlasnički dohodak (potraživanja minus dugovanja), (brutoili neto) poslovni višak i (bruto ili neto) mješoviti dohodak.

Bruto nacionalni dohodak (po tržišnim cijenama) jednak je BDP-u umanjenomza primarni dohodak koji plaćaju rezidentne jedinice nerezidentnimjedinicama uvećan za primarni dohodak koji primaju rezidentne jediniceod sektora inozemstva.

Bruto nacionalni dohodak (po tržišnim cijenama) je konceptualnoistovjetan bruto nacionalnom proizvodu (BNP) (po tržišnim cijenama), kaošto se to općenito podrazumijeva u nacionalnim računima.

Međutim, BNP se drukčije računao u ESA1979.  (91)

Nacionalni dohodak nije proizvodni koncept, nego dohodovni koncept, kojiima više ekonomskog smisla kad se izrazi neto, tj. nakon odbitkapotrošnje fiksnog kapitala.

NACIONALNI RASPOLOŽIVI DOHODAK

8.95.   Bruto (ili neto) nacionalni raspoloživi dohodak je zbroj bruto (ili neto)raspoloživih dohodaka institucionalnih sektora. Bruto (ili neto)nacionalni raspoloživi dohodak jednak je bruto (ili neto) nacionalnomdohotku (po tržišnim cijenama) umanjenom za tekuće transfere (tekućiporezi na dohodak, bogatstvo itd., socijalni doprinosi, socijalnenaknade i ostali tekući transferi) koje treba platiti nerezidentnimjedinicama, uvećanom za tekuće transfere koje rezidentne jedinicepotražuju od sektora inozemstva.

ŠTEDNJA

8.96.   Ovaj agregat mjeri dio nacionalnog raspoloživog dohotka koji se nekoristi za izdatke za finalnu potrošnju. Bruto (ili neto) nacionalnaštednja je zbroj bruto (ili neto) štednji različitih institucionalnihsektora.

SALDO VANJSKOG TEKUĆEG RAČUNA

8.97.   Izravnavajuća stavka u vanjskom računu primarnog dohotka i tekućihtransfera predstavlja višak (ako je negativna) ili manjak (ako jepozitivna) ukupnog gospodarstva od njegovih tekućih transakcija(trgovina robom i uslugama, primarni dohoci, tekući transferi) sinozemstvom.

NETO UZAJMLJIVANJE (+) ILI POZAJMLJIVANJE(-) UKUPNOGAGOSPODARSTVA

8.98.   Neto uzajmljivanje (+) ili pozajmljivanje (-) ukupnoga gospodarstva jezbroj neto uzajmljivanja ili pozajmljivanja institucionalnih sektora.Predstavlja neto izvore koje ukupno gospodarstvo stavlja na raspolaganjesektoru inozemstva (ako je pozitivan) ili prima od sektora inozemstva(ako je negativno). Neto uzajmljivanje (+) ili pozajmljivanje (-)ukupnoga gospodarstva jednako je, ali sa suprotnim predznakom, netouzajmljivanju (-) ili pozajmljivanju (+) sektora inozemstva.

NETO VRIJEDNOST UKUPNOGA GOSPODARSTVA

8.99.   Neto vrijednost ukupnoga gospodarstva je zbroj neto vrijednostiinstitucionalnih sektora. Ona predstavlja vrijednost nefinancijskeaktive ukupnoga gospodarstva umanjena za saldo financijske aktive ipasive sektora inozemstva.

MATRIČNI PRIKAZ

8.100.   U prethodnim dijelovima ovoga poglavlja prikazan je slijed (T-) računa.Istodobno, koncepti i definicije sustava dopuštaju drugačije prikaze.Drugačiji prikazi služe za pružanje dodatnih uvida i omogućavanje različitihvrsta analize.

8.101.   Input-output tablica je matrični okvir koji je u općojuporabi, a pruža podrobne i suvislo prikazane podatke o tokovima roba iusluga te o strukturi troškova proizvodnje. Ova matrica sadrži više podatakanego (T-) računi za robu i usluge, proizvodnju i stvaranje dohotka;primjerice, izdatak za finalnu potrošnju iskazan je po skupinama proizvodaili djelatnosti podrijetla, a intermedijarna potrošnja iskazana je i poskupinama proizvoda ili djelatnosti podrijetla i po skupinama proizvoda ilidjelatnosti odredišta. Dezagregirane poveznice između ovih računa nadalje surazrađene u tablicama ponude i uporabe ESA-e pomoću specifikacije outputa proizvodnih skupina po djelatnosti.

8.102.   U ostatku ovoga odjeljka pokazuje se, prvo, da se potpuni slijed računa iizravnavajućih stavki također može prikazati u matričnom formatu. U ovoj setablici sve transakcije prikazuju za ukupno gospodarstvo, odnosno za sektorinozemstva. Osim toga, uključen je agregatni račun roba i usluga.

8.103.   Nadalje, razmatraju se opće svrhe koje se mogu postići pomoću računovodstvenematrice. Ključna karakteristika je široki raspon mogućnosti za proširivanjeili sažimanje takve matrice u skladu s posebnim okolnostima i potrebama. Nakraju se ilustrira kako ovo funkcionira u praksi. Posebno se elaborirajupoveznice između tablica ponude i uporabe i sektorskih računa putem uvođenjaračuna rada, kako bi se dobio okvir matrice društvenog računovodstva (MDR).Matrica društvenog računovodstva (MDR), između ostalog, služi zaomogućavanje integriranije analize pitanja ekonomske i socijalne politike,uključujući nezaposlenost.

MATRIČNI PRIKAZ RAČUNA ESA-e

8.104.   Tablica 8.19. prikazuje potpun slijed računa i izravnavajućih stavki ujednoj matrici. U ovu svrhu, računi primarne raspodjele dohotka, računiuporabe dohotka i računi ostalih promjena u aktivi nisu raščlanjeni.Osim toga, otvorena je mogućnost spajanja računa preraspodjele dohotka unaturi s računom sekundarne raspodjele dohotka. Konačno, uveden je računkoji bilježi neto vrijednost.

8.105.   Brojke koje su prikazane u tablicama ovoga odjeljka točno odgovarajubrojčanom primjeru prikazanom u prethodnom dijelu ovoga poglavlja. Usvim matricama, polja koja sadrže izravnavajuću stavku uokvirena supodebljanim crtama.

8.106.   Matrični prikaz omogućava da se svaka transakcija prikaže jednom stavkomi da se zaključi o prirodi svake transakcije na temelju njezinogpoložaja. Svaki račun je prikazan uređenim parom retka i stupca, a premadogovoru reci prikazuju izvore, a stupci uporabe. Primjerice, netodomaći proizvod (1602) duguju proizvođači u gospodarstvu, a potražuje sena računu primarne raspodjele dohotka. U tablici 8.19., ovo je prikazanou polju (3,2), to jest, u trećem retku i drugom stupcu. Budući da ovatablica transakcije sa sektorom inozemstva prikazuje na posebnom računu,njezine dijagonalne stavke, to jest polja (3,3), (4,4), (5,5), (6,6),(7,7) i (8,8) sadrže samo transakcije među rezidentnim institucionalnimjedinicama.

8.107.   Zbrojevi redaka i stupaca nemaju naziva. Njihova glavna funkcija umatričnom računovodstvu je osigurati da su svi računi doistauravnoteženi, u smislu da su ukupni prihodi (zbrojevi redaka) jednakiukupnim rashodima (zbrojevi stupaca). S druge strane, samo ako se ovajuvjet ispuni mogu se izvesti izravnavajuće stavke s ekonomskim smislom,koje povezuju uzastopne račune.

8.108.   Redak 1 pokazuje uporabe roba i usluga i to po kupovnim cijenama:intermedijarnu potrošnju (1904) u stupcu 2, finalnu potrošnju (1371) ustupcu 5, bruto investicije u kapital (414) u stupcu 7 i izvoz (536) ustupcu 14.

8.109.   Zbroj elemenata u retku 1 daje ukupnu uporabu roba i usluga po kupovnimcijenama (4225). Stupac 1 prikazuje ponudu roba i usluga (također uukupnom iznosu od 4225, naravno). Output (po osnovnim cijenama) uvećanza poreze i umanjen za subvencije na proizvode (3728) prikazan je upresjeku s retkom 2. Uvozi (497) potječu iz vanjskog računa roba iusluga (redak 14).

8.110.   Redak 2 prikazuje output (po osnovnim cijenama)uvećan za poreze i umanjen za subvencije na proizvode. Zbog ovogavrednovanja, zbroj retka 2 (3728) i zbroj stupca 2 uključuju porezeumanjene za subvencije na proizvode. To osigurava uključivanje tihporeza u izravnavajuću stavku računa broj 2, neto domaći proizvod (NDP),vidjeti polje (3,2). Većina izravnavajućih stavki može se izračunatibruto ili neto. U ovoj su matrici sve izravnavajuće stavke iskazaneneto. Potrošnja fiksnog kapitala (222) stavljena je izravno na kapitalnipodračun za povećanje nefinancijske aktive (redak 7 i stupac 2).

8.111.   Redak 3 pokazuje primitke primarnog dohotka od strane ukupnoggospodarstva: neto domaći proizvod u polju (3,2), vlasnički dohodak odostalih rezidentnih sektora (341) na dijagonali i tokove primarnogdohotka od sektora inozemstva (72) u polju (3,15). Budući da u ovojmatrici nema raščlambe na račun primarne raspodjele dohotka, ona neraščlanjuje dodanu vrijednost koju plaćaju proizvođači na različitekategorije dodane vrijednosti, kako se to bilježi na računu stvaranjadohotka.

8.112.   Osim dijagonalne stavke, stupac 3 sadrži primarni dohodak koji trebaplatiti sektoru inozemstva (41) u polju (15,3) i izravnavajuću stavku,neto nacionalni dohodak (1633), koja povezuje ovaj račun i sljedećiračun.

8.113.   Ova matrica ostavlja otvorenu mogućnost spajanja računa preraspodjeledohotka u naturi s računom sekundarne raspodjele dohotka. Ako nijeprikazana preraspodjela dohotka u naturi, tada dijagonala sadrži tekućetransfere, isključujući socijalne transfere u naturi, između rezidentnihsektora (1096). Ovi transferi sastoje se od tekućih poreza na dohodak,bogatstvo itd., socijalnih doprinosa i naknada, osim socijalnihtransfera u naturi i ostalih tekućih transfera. Ako je uključenapreraspodjela dohotka u naturi, tada dijagonala računa 4 također bilježisocijalne transfere u naturi; kada se zbroji s ostalim tokovima tekućihtransfera, to iznosi 1315. U oba slučaja, redak 4 počinje s netonacionalnim dohotkom, dok se tekući transferi od sektora inozemstva (10)bilježe u polju (4,15). Stupac 4 pokazuje, pored dijagonalne stavke,tekuće transfere sektoru inozemstva (39) u polju (15,4), dok seizravnavajuća stavka neto (prilagođeni) raspoloživi dohodak (1604)stavlja na stranu uporabe računa (prilagođenog) raspoloživogdohotka.

8.114.   Ako je uključena preraspodjela dohotka u naturi, tada račun 5 predstavljaračun uporabe (prilagođenog) raspoloživog dohotka. Inače, ovaj računpredstavlja uporabu raspoloživog dohotka. Na agregatnoj razini, ovo jesamo terminološki problem, jer je ukupni raspoloživi dohodak jednakukupnom prilagođenom raspoloživom dohotku, a ukupni izdaci za finalnupotrošnju jednaki su ukupnoj stvarnoj finalnoj potrošnji. Osimraspoloživog dohotka, redak ovog računa bilježi prilagodbu za promjeneneto vlasničkih udjela kućanstava u rezidentnim mirovinskim fondovima(11) na dijagonali te i prilagodbu za promjene neto vlasničkih udjelakućanstava u nerezidentnim mirovinskim fondovima (0) u stupcu 15. Ovajstupac, pored finalne potrošnje (1371) i dijagonalne stavke, sadržiprilagodbu za promjene neto vlasničkih udjela nerezidentnih kućanstava urezidentnim mirovinskim fondovima (0), vidjeti polje (15,5) teizravnavajuću stavku, neto štednju (233), koja je stavljena u prvikapitalni podračun (račun broj 6).

8.115.   Kod kapitalnog računa razlikuju se dva podračuna. Prvo, u retku računakoji se odnosi na promjenu neto vrijednosti uslijed štednje i kapitalnihtransfera, neto štednja se uvećava za kapitalne transfere primljene odrezidentnih sektora (61), vidjeti polje (6,6), i od inozemstva (1),vidjeti polje (6,16).

U stupcu ovoga računa prikazani su kapitalni transferi koje treba platitirezidentnim sektorima i inozemstvu (4), vidjeti polje (16,6). Ovo dajeizravnavajuću stavku, promjenu neto vrijednosti uslijed štednje ikapitalnih transfera (230), koja se prenosi na račun promjena bilancistanja (račun 11).

8.116.   Zatim, redak računa koji se odnosi na povećanje nefinancijske aktiveprikazuje potrošnju fiksnog kapitala (polje 7,2), neto stjecanje(povećanje manje smanjenje) neproizvedene nefinancijske aktive od stranerezidentnih jedinica (0), vidjeti polje (7,7) i od strane nerezidentnihjedinica (0), vidjeti polje (7,17) i promjene u aktivi uslijed štednje ikapitalnih transfera (833), vidjeti polje (7,12). To daje ukupan iznoskoji je na raspolaganju rezidentima za povećanje aktive. To je povećanjeprikazano u dvije faze: prvo povećanje nefinancijske aktive, u stupcuovoga računa, a zatim povećanje financijske aktive (uključujući stranufinancijsku aktivu), u stupcu sljedećeg računa. Stupac ovoga računa,računa 7, tako sadrži bruto investicije u kapital (polje 1,7),dijagonalnu stavku (7,7) koja je naprijed spomenuta, promjene u pasiviuslijed štednje i kapitalnih transfera (603), vidjeti polje (12,7) iizravnavajuću stavku, neto uzajmljivanje ukupnog gospodarstva (38), kojase prebacuje u sljedeći račun, račun financijskih transakcija.

8.117.   Račun 8, financijski račun, počinje s neto uzajmljivanjem ukupnogagospodarstva (polje 8,7) i dodaje financijske transakcije izmeđurezidentnih sektora (553) na dijagonali, kao i neto povećanje vanjskihobveza (50), vidjeti polje (8,18). Stupac sadrži dijagonalnu stavku ineto povećanje vanjske financijske aktive (88) u polju (18,8). Naravno,neto povećanje vanjskih obveza plus neto uzajmljivanje ukupnoggospodarstva treba biti jednako neto povećanju vanjske financijskeaktive, tako da se i u ovom računu održi jednakost zbroja retka istupca.

8.118.   Račun za ostale promjene u aktivi, račun 9, bilježi u retku promjene uaktivi uslijed ostalih promjena (379), vidjeti polje (9,12), a u stupcupromjene u pasivi uslijed ostalih promjena (74), vidjeti polje (12,9) iizravnavajuću stavku, promjene neto vrijednosti uslijed ostalih promjena(305), vidjeti polje (11,9).

8.119.   Posljednja četiri računa za ukupno gospodarstvo odnose se na bilancestanja i promjene u njima. Prvo, početna bilanca stanja daje u retkupočetno stanje ukupne aktive (16714), vidjeti polje (10,12), a u stupcupočetno stanje ukupne pasive (6298), vidjeti polje (12, 10) te početnostanje neto vrijednosti (10416), vidjeti polje (13, 10). Nadalje, računza promjene u bilanci stanja bilježi obje komponente tih promjena uretku, vidjeti polja (11, 6) i (11, 9) i ukupne promjene netovrijednosti (535) u stupcu, vidjeti polje (13, 11). Zatim, završnabilanca stanja prikazuje u retku početno stanje pasive (polje 12, 10),obje komponente promjena u pasivi (polja 12, 7 i 12, 9) te završnostanje neto vrijednosti (10951), vidjeti polje (12, 13). Naravno, zbrojtih elemenata jednak je završnom stanju aktive, koje je takođerizračunato u stupcu ovog računa: početno stanje aktive (polje 10, 12)uvećano za obje komponente promjena u aktivi, vidjeti polja (7, 12) i(9, 12). Na kraju, poseban račun za neto vrijednost daje početno stanjeneto vrijednosti (polje 13, 10) i ukupne promjene neto vrijednosti(polje 13, 11) u retku te završno stanje neto vrijednosti u stupcu(polje 12, 13).

8.120.   Za sektor inozemstva, uključeni su isti računi kao za ukupnogospodarstvo, premda u agregiranijem obliku. Prvo, vanjski račun roba iusluga prikazuje u retku uvoze ukupnog gospodarstva (polje 14, 1) i ustupcu izvoze (polje 1, 14) te izravnavajuću stavku (polje 15, 14),saldo roba i usluga (-39). Potrebno je konstatirati da se na sveizravnavajuće stavke računa sektora inozemstva gleda iz perspektiveinozemstva. Da bi se dobili odgovarajući agregati za ukupnogospodarstvo, moramo promijeniti predznak.

8.121.   Drugo, vanjski račun za primarne dohotke i tekuće transfere bilježiizravnavajuću stavku prethodnog računa, kao i primarni dohodak, tekućetransfere i prilagodbu za promjenu neto vlasničkih udjela kućanstava umirovinskim fondovima, u inozemstvu i iz inozemstva. O ovim se stavkamaveć ranije govorilo. Sve ovo daje saldo vanjskog tekućeg računa (-41), upolju (16, 15).

8.122.   Treće, kapitalni račun sektora inozemstva također je podijeljen na dvapodračuna: jedan za saldo vanjskog tekućeg računa, kapitalne transfereprema i iz inozemstva i izravnavajuću stavku, promjene neto vanjskefinancijske pozicije zbog salda vanjskog tekućeg računa i kapitalnihtransfera (-38), vidjeti polje (21, 16); drugi podračun za promjene uaktivi zbog salda vanjskog tekućeg računa i kapitalnih transfera (50),vidjeti polje (17, 22), neto povećanja (povećanja manje smanjenja)neproizvedene nefinancijske aktive od strane nerezidentnih jedinica,vidjeti polje (7, 17), promjene u pasivi zbog salda vanjskog tekućegračuna i kapitalnih transfera (88), vidjeti polje (22, 17) iizravnavajuću stavku, neto uzajmljivanje sektora inozemstva (-38), kojase prenosi na sljedeći račun.

8.123.   Četvrto, financijski račun daje neto povećanja vanjske financijske aktive(polje 18, 8) i neto uzajmljivanje sektora inozemstva (polje 18, 17) uretku, a neto povećanje vanjskog zaduživanja (polje 8, 18) u stupcu.Peto, račun ostalih promjena u aktivi prikazuje u retku takve promjeneaktive (7), vidjeti polje (19, 22), a u stupcu takve promjene pasive(3), vidjeti polje (22, 19), kao i izravnavajuću stavku, promjene netovanjske financijske pozicije zbog ostalih promjena (4), vidjeti polje(21, 19).

8.124.   Na kraju, bilance stanja sektora inozemstva analogne su onima za ukupnogospodarstvo. Elementi koji nisu prethodno spomenuti su: početno stanjevanjske aktive (573), vidjeti polje (20, 22), početno stanje vanjskepasive (297), vidjeti polje (22, 20), početna neto vanjska financijskapozicija sektora inozemstva prema ukupnom gospodarstvu (276), vidjetipolje (23, 20), ukupne promjene u neto vanjske financijske pozicijesektora inozemstva (-34), vidjeti polje (23, 21) i završna financijskapozicija sektora inozemstva prema ukupnom gospodarstvu (242), vidjetipolje (22, 23).

8.125.   Kao sljedeći korak, ovaj sažeti format matrice može se raščlaniti kako bise vidio potpun slijed računa, uključujući pojedinosti o nositeljimatransakcija i kategorijama transakcija. Međutim, puni potencijalmatričnog računovodstva može se ostvariti ako svi računi nisuraščlanjeni na isti način, nego ako je za svaki račun izabrana za njnajpogodnija klasifikacija O ovome se opširnije govori u sljedećempododjeljku.

SVOJSTVA RAČUNOVODSTVENIH MATRICA

8.126.   Svaki element agregatne matrice poput tablice 8.19. može se smatratiukupnim zbrojem podmatrice u kojoj su prikazane kategorije transaktorakoji su uključeni na oba kraja skupa transakcija koji se razmatra. Jednavrlo korisna opcija u matričnom prikazu računa je da se mogu odabratirazličite vrste transakcija i njihove skupine bez gubitka sklada iintegriranosti potpunog računovodstvenog sustava. To znači da se možeprimijeniti „višestruko grupiranje i višestruko sektoriziranje”, tako da se u svakom računu odaberejedinica i klasifikacija jedinica koje su najrelevantnije za skupekonomskih tokova koji se razmatraju.

8.127.   U načelu, svaki se račun može raščlaniti na dva različita načina:dodatnom podjelom ukupnog gospodarstva u skupine jedinica iliraspoređivanjem kategorija transakcija koje su prikazane u računu narazličite podračune. Primjerice, potpodjela ukupnoga gospodarstva uprvih pet računa mogla bi se provesti na sljedeći način:

(a)	raščlaniti proizvode s računa dobara i usluga iklasificirati ih po grupama proizvoda;

b)	raščlaniti pogone u računu proizvodnje i klasificirati ihpo djelatnostima;

c)	raščlaniti institucionalne jedinice u računima primarne isekundarne raspodjele dohotka i računima uporabe dohotka iklasificirati ih po institucionalnim (pod)sektorima.

8.128.   Te potpodjele imaju dvije glavne posljedice. Prvo, za sve kategorijetransakcija izdvojenih u jednom polju tih računa postaje jasno koja jeskupina jedinica koje plaćaju što razmijenila s kojom skupinom jedinicakoje primaju. Drugo, međusobni odnosi između raznih ekonomskih tokovaotkrivaju se kroz detaljne unakrsne klasifikacije. Primjerice, uprimjeru danom u prethodnom stavku, prikazan je jednostavan kružni tokdohotka na srednjoj razini sljedećim preslikavanjem:

(a)	podmatrica (3,2) pokazuje koji institucionalni podsektordobiva primarni dohodak i raspoloživi dohodak od kojeginstitucionalnog podsektora (naravno, u računima raspodjeledohotka i u računu uporabe dohotka mogu se primijenitirazličite klasifikacije i tada te podmatrice više nisudijagonalne);

(b)	podmatrice (4,3) i (5,4) pokazuju koji institucionalnipodsektor prima primarni dohodak i raspoloživi dohodak odkojeg institucionalnog podsektora (naravno, u računimaraspodjele dohotka i u računu uporabe dohotka mogu seprimijeniti različite klasifikacije i tada te podmatriceviše nisu dijagonalne);

(c)	podmatrica (1,5) pokazuje koju grupu proizvoda troši kojiinstitucionalni podsektori; i

(d)	podmatrica (2,1) pokazuje koja djelatnost proizvodi kojegrupe proizvoda.

8.129.   Kod sastavljanja takve matrice, dobro je započeti s izradomračunovodstvene strukture koja odgovara zamišljenim primjenama. Nakontoga, u svakom računu odabiru se najprikladnije jedinice i klasifikacijejedinica. Međutim, u praksi je to uglavnom interaktivan proces.Pretpostavimo, primjerice, da postoji kategorija transakcija za koju supoznati samo ukupni prihodi i rashodi transaktora (zbrojevi redaka istupaca podmatrice), a ne tko je kome platio (unutarnja strukturapodmatrice). Ovaj se problem može riješiti umetanjem jednognepodijeljenog fiktivnog računa.

8.130.   Neka opća svojstva matričnog prikaza računa su sljedeća:

(a)	detaljan matrični prikaz pogodan je za matematičku obradukorištenjem algebre matrica; to također može pomoći prilikombilanciranja računa;

(b)

detaljna matrica prikazuje istodobnu raščlambu međuzavisnihtransakcija na jedinice koje plaćaju i jedinice kojeprimaju; posljedično, to predstavlja prikladan format zaprikazivanje, međuzavisnosti ekonomskih tokova na srednjojrazini; to se odnosi na one tokove koji uključuju dvijerazličite vrste jedinica (primjerice, izdatke za finalnupotrošnju različitih kategorija roba i usluga od strane višepodsektora kućanstava);

(c)	za skup računa raščlanjen na jedinice koje plaćaju i kojeprimaju, matrični prikaz je sažetiji od drugih načinaprikaza; rashod jedne jedinice i prihod druge jedinice kojesu uključene u transakciju, predstavljeno je jednomstavkom.

8.131.   Agregatna matrica za ukupno gospodarstvo može služiti kao referentnatablica za naknadne, detaljnije tablice. Kada se čitatelj upozna sdetaljnijim prikazom dijelova sustava (tablice ponude i uporabe, računisektora itd.), odnos detaljnih podmatrica i agregatne matrice postajejasniji zbog upotrebe sustava oznaka (šifri). Matrični format je posebnokoristan ako nije moguće ili poželjno prikazati jednako detaljnuklasifikaciju za sve račune sustava.

8.132.   Matrični prikaz je prikladan alat za istraživanje fleksibilnosti sustava.Primjerice, mogu se dodatno razrađivati međusobni odnosi izmeđusocijalnih i gospodarskih aspekata sustava kako bi se dobila matricadruštvenog računovodstva. Pristup upotrebe matrice društvenogračunovodstva naveden je i ilustriran u sljedećem pododjeljku ovogpoglavlja.

PRILAGODBA MATRICE REDUCIRANOG FORMATA POJEDINIM VRSTAMA ANALIZE

8.133.   Tablice ponude i uporabe traže klasifikaciju u redovima i stupcima kojaje najprikladnija za opisivanje ekonomskih procesa koji se razmatraju,naime procesa proizvodnje i uporabe proizvoda. Međutim, ove matrice neuključuju međuodnose između dodane vrijednosti i finalne potrošnje.Proširivanjem tablice ponude i uporabe ili input-output tablice kako bi se prikazao cijeli kružni tokdohotka na središnjoj razini, obuhvaća se glavno obilježje matricedruštvenog računovodstva (MDR).

8.134.   MDR ovdje se definira na sljedeći način: prikaz računa ESA-e u matricikojom se razrađuju veze između tablice ponude i uporabe i sektorskihračuna. MDR se obično usredotočuju na ulogu ljudi u gospodarstvu, kojase može prikazati, između ostalog, pomoću dodatne raščlambe sektorakućanstava i dezagregiranim prikazom tržišta rada (tj. razlikovanjemrazličitih kategorija zaposlenih osoba).

8.135.   Od važnog socijalnog interesa je razina i sastav (ne)zaposlenosti. MDRobično pruža dodatne podatke o ovom pitanju putem potpodjele naknadazaposlenicima po kategorijama zaposlenika. Ova se podjela primjenjujekako na uporabu rada po djelatnosti, kao što je prikazano u tablicamaponude i uporabe, tako i na ponudu rada neke društveno-ekonomskepodgrupe, kao što je prikazano u računu alokacije primarnog dohotka zakućanstva. Time se podrazumijeva da matrica ne prikazuje samo ponudu iuporabu različitih grupa proizvoda, nego i ponudu i uporabu različitihkategorija rada.

8.136.   Klasifikacija (samo)zaposlenih osoba može se temeljiti na kombinacijiosobnih značajki i (glavnih) karakteristika posla, kao što su spol,obrazovanje, dob i rezidentnost s jedne strane a zanimanje, vrstaugovora o radu (puno radno vrijeme/dio radnog vremena,stalno/privremeno), područje i podsektor zaposlenja s druge strane.Također se može razmatrati jesu li varijacije relativnih promjenavrijednosti plaća unutar grupe manje od onih između grupa. Klasifikacijazapošljavanja prema djelatnostima manje je bitna, zbog toga što je toveć iskazano u MDR-u putem unakrsne klasifikacije dodanevrijednosti.

8.137.   Rezidentne osobe zaposlene u nerezidentnim poduzećima, kao i nerezidentneosobe koje rade za rezidentna poduzeća te zaposlenici koji radeprivremeno u inozemstvu moraju se izdvojiti. Na ovaj se načinzapošljavanje može procijeniti pomoću broja (nacionalnih) jedinicazaposlenih osoba. Očito je da ovo uključuje samozaposlene osobe za kojese podatak o radu koji se unosi i naknada za rad tada može izolirati odostalog neto mješovitog dohotka u MDR-u.

8.138.   Posebno, pomoću usporedbe (1) dohodaka od rada svih zaposlenih osoba, kaošto je prikazano u MDR-u, (2) raščlambe tih dohodaka na sate rada iprosječne vrijednosti plaća po satu te (3) potencijalne ponude radaprema vrstama osoba i grupi

Tablica 8.19. –   Matrični prikaz potpunog slijeda računa i

Račun			0. Roba iusluge	I.-IV. UKUPNOGOSPODARSTVO
				I. Proizvodnja	II.1. Primarnaraspodjela dohotka	II.2./3. Sekundarna(pre)raspodjela dohotka (u naturi)	II.4. Uporaba(prilagođenog) raspoloživog dohotka	III.1.1. Štednja ikapitalni transferi	III.1.2. Povećanjenefinancijske aktive	III.2. Financijski	III.3. Ostale promjeneu aktivi	IV.1. Početnabilanca	IV.2. Promjene ubilanci
			1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11
0. Roba iusluge		1	Trgovačke i prijevozne marže	Intermedijarna potrošnja			Finalna potrošnja		Bruto investicije u kapital
			0	1904			1371		414
UKUPNOGOSPODARSTVO	I. Proizvodnja	2	Output i poreziumanjeni za subvencije na proizvode
			3728
	II.1 Primarna raspodjeladohotka	3		Neto domaći proizvod	Vlasnički dohodak
				1602	341
	II.2./3. Sekundarna (pre)raspodjela dohotka (u naturi)	4			Nacionalni dohodak, neto	Tekući transferi (1315)
					1633	1096
	II.4. Uporaba (prilagođenog)raspoloživog dohotka	5				(Prilagođeni) raspoloživi dohodak, neto	Prilagodba za promjenu neto vlasničkihudjelakućanstava u pričuvama mirovinskihfondova
						1604	11
	III.1.1. Štednja i kapitalnitransferi	6					Štednja, neto	Kapitalni transferi
							233	61
	III.1.2. Povećanje nefinancijskeaktive	7		Potrošnja fiksnog kapitala					Neto povećanje neproizvedene aktive
				222					0
	III.2. Financijski	8							Neto uzajmljivanje ukupnogagospodarstva	Neto povećanje financijskeaktive (= neto povećanje obveza)
									38	553
	III.3. Ostale promjene uaktivi	9
	IV.1. Početna bilancastanja	10
	IV.2. Promjene u bilancistanja	11						Promjena neto vrijednosti uslijed štednje ikapitalnih transfera			Promjena neto vrijednosti uslijed ostalihpromjena
								230			305
	IV.3 Završna bilanca stanja	12							Promjene u pasivi uslijed štednje ikapitalnih transfera		Promjene u pasivi uslijed ostalihpromjena	Početno stanje pasive
									603		74	6298
	Neto vrijednost	13										Početna neto vrijednost	Promjena neto vrijednosti, ukupno
												10416	535

izravnavajućih stavki za ukupno gospodarstvo

		V. SEKTORINOZEMSTVA
IV.3 Završna bilancastanja	Neto vrijednost	V.I. Vanjska roba iusluge	V.2 Vanjski primarnidohoci i tekući transferi	V.3.1.1. Štednja ikapitalni transferi	V.3.1.2. Povećanjenefinancijske aktive	V.3.2. Financijski	V.3.3. Ostale promjeneu aktivi	V.4.1. Početna bilancastanja	V.4.2. Promjene ubilanci stanja	V.4.3. Završna bilancastanja	Neto vrijednost	Ukupno
12	13	14	15	16	17	18	19	20	21	22	23
		Izvozi roba i usluga										4225
		536
												3728
			Primarni dohodak od inozemstva
			72									2015
			Tekući transferi od inozemstva
			10									2739
			Prilagodba za promjenu neto vlasničkih udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova izinozemstva
			0									1615
				Kapitalni transferi iz inozemstva
				1								295
Promjene aktive uslijed štednje i kapitalnihtransfera					Neto povećanje neproizvedene nefinancijskeaktive
833					0							1055
						Neto povećanje vanjskih obveza
						50						641
Promjene aktive uslijed ostalihpromjena
379												379
Početno stanje aktive
16 714												16714
												535
	Završna neto vrijednost
	10951											17926
												10951

Tablica 8.19. –   Matrični prikaz potpunog slijeda računa i

Račun			0. Roba iusluge	I.-IV. UKUPNOGOSPODARSTVO
				I. Proizvodnja	II.1. Primarnaraspodjela dohotka	II.2./3. Sekundarna(pre)raspodjela dohotka (u naravi)	II.4. Uporaba(prilagođenog) raspoloživog dohotka	III.1.1. Štednja ikapitalni transferi	III.1.2. Povećanjenefinancijske aktive	III.2. Financijski	III.3. Ostale promjeneu aktivi	IV.1. Početna bilancastanja	IV.2. Promjene ubilanci stanja
			1	2	3	4	5	6	7	8	9	10	11
SEKTOR INOZEMSTVA	V.1. Vanjska roba i usluge	14	Uvozi roba i usluga
			497
	V.2. Vanjski primarni dohoci itekući transferi	15			Primarni dohodak inozemstva	Tekući transferi inozemstvu	Prilagodba za promjenu neto vlasničkih udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondovainozemstva
					41	39	0
	V.3.1.1. Štednja i kapitalnitransferi	16						Kapitalni transferi sektoru inozemstva
								4
	V.3.1.2. Povećanje nefinancijskeaktive	17
	V.3.2. Financijski	18								Neto povećanje vanjske financijskeaktive
										88
	V.3.3. Ostale promjene uaktivi	19
	V.4.1. Početna bilancastanja	20
	V.4.2. Promjene u bilancistanja	21
	V.4.3. Završna bilancastanja	22
	Neto vrijednost	23
Ukupno			4 225	3 728	2 015	2 739	1 615	295	1 055	641	379	16 714	535

izravnavajućih stavki za ukupno gospodarstvo(nastavak)

		V. SEKTORINOZEMSTVA										Ukupno
IV.3 Završna bilancastanja	Neto vrijednost	V.I. Vanjska roba iusluge	V.2 Vanjski primarnidohotci i tekući transferi	V.3.1.1. Štednja ikapitalni transferi	V.3.1.2. Povećanjenefinancijske aktive	V.3.2. Financijski	V.3.3. Ostale promjeneu aktivi	V.4.1. Početna bilancastanja	V.4.2. Promjene ubilanci stanja	V.4.3. Završna bilancastanja	Neto vrijednost
12	13	14	15	16	17	18	19	20	21	22	23
												497
		Saldo vanjskog računa za robe i usluge
		-39										41
			Saldo vanjskog tekućeg računa
			41									-37
										Promjene inozemne aktive zbog salda vanjskogtekućeg računa i kapitalnih transfera
										50		50
					Neto uzajmljivanje sektora inozemstva
					-38							50
										Promjene inozemne aktive uslijed ostalihpromjena
										7		7
										Početno stanje inozemne aktive
										573		573
				Promjena neto vanjske financijske pozicijezbog salda vanjskog tekućeg računa i kapitalnihtransfera			Promjena neto vanjske financijske pozicijeuslijed ostalih promjena
				-38			4					-34
					Promjene vanjskih obveza zbog salda vanjskogtekućeg računa i kapitalnih transfera		Promjene vanjskih obveza uslijed ostalihpromjena	Početno stanje vanjskih obveza			Završna neto vanjska financijskapozicija
					88		3	297			242	630
								Početna neto vanjska financijskapozicija	Promjena neto vanjske financijske pozicije,ukupna
								276	-34			242
17 926	10 951	497	41	-37	50	50	7	573	-34	630	242

kućanstava (iskazano u ekvivalentima „punog radnog vremena”) dobivaju se detaljni podaci osastavu nezaposlenosti i agregatnom faktoru („nezaposlenost u ekvivalentu punogradnog vremena”),što je i konceptualno i brojčano u skladu s ostalim makroekonomskimindikatorima; oni se također mogu izvesti iz okvira MDR-a. Nadalje,usporedbom broja zaposlenih osoba (isključujući strance) i potencijalneradne snage u ovom skupu podataka dobiva se nezaposlenost u skladu suobičajenom definicijom.

8.139.   U ovoj je fazi korisno izraditi ilustrativnu matricu društvenogračunovodstva. U tom smislu tablica 8.20. služi kao primjer izgledamatrice društvenog računovodstva koja bilježi sve transakcije sustava(to jest, sve tokove isključujući „ostale promjene u aktivi”). Glavna novost odnosi se na novoznačenje koje se daje računu stvaranja dohotka kako bi se omogućila vezapodrobnih analiza tržišta rada i nacionalnih računa. Agregatna MDR kojaje ovdje prikazana predstavlja sažetu tablicu na koju se pozivajudetaljnije tablice koje slijede. Moguće vrste klasifikacija u svakomračunu navedene su u zagradama u naslovima redaka i stupaca.

8.140.   Slijed računa u ovoj matrici isti je kao u tablici 8.19. Pretvaranje tematrice u agregatnu MDR koja je ovdje prikazana podrazumijeva:

(a)	brisanje računa ostalih promjena u aktivi, početne bilancestanja, računa promjena u bilancama stanja, završne bilancestanja i računa neto vrijednosti, kako za ukupnogospodarstvo, tako i za inozemstvo te brisanje vanjskogfinancijskog računa;

(b)	raščlanjivanje računa primarne raspodjele dohotka i drugogpodračuna kapitalnog računa; i

(c)	združivanje oba kapitalna podračuna (isključujući brutoinvesticije u fiksni kapital) i združivanje vanjskog računaroba i usluga te vanjskog računa primarnih dohodaka itekućih transfera.

8.141.   Prva dva retka i stupca tablice 8.20. sadrže agregiranu verziju tabliceponude i uporabe, koja je ovdje izričito povezana s drugim računimasustava. Potrebno je uočiti su redci i stupci tablice ponude (polje II.,I.) transponirani.

8.142.   Treći račun bilježi stvaranje dohotka i ima važnu ulogu. On jeklasificiran po kategoriji primarnog inputa: (1)naknade za različite vrste zaposlenika, (2) ostali porezi umanjeni zasubvencije na proizvodnju, (3) neto poslovni višak i (4) neto mješovitidohodak.

8.143.   Ovaj račun uključuje transakcije između dvije različite vrste jedinica.To se posebno odnosi na naknade zaposlenicima, koje se bilježe kaotransakcija (rad u zamjenu za naknadu) između institucionalne jedinice(poslodavac) i osobe (zaposlenik). U ovoj matrici društvenogračunovodstva, zaposlene osobe se smatraju posebnim jedinicama kojeprimaju naknadu za zaposlenike u računu stvaranja dohotka iraspodjeljuju ovaj dohodak svojem kućanstvu u računu alokacije primarnogdohotka. Te se jedinice nakon toga razvrstavaju u grupe (samo)zaposlenihosoba. Ovaj prikaz služi za povezivanje analiza tržišta rada inacionalnih računa.

8.144.   Mješoviti dohodak i poslovni višak (reziduali) ostaju kod proizvodnejedinice, ali klasifikacija proizvodnih jedinica ne mora biti ista kao uračunu proizvodnje. Zapravo, neke klasifikacije po institucionalnimpodsektorima osobito su važne za poslovni višak i mješoviti dohodak. Topodrazumijeva unakrsnu klasifikaciju tih elemenata dodane vrijednosti pogospodarskim granama i institucionalnim podsektorima u matricidruštvenog računovodstva.

8.145.   Budući da je izravnavajuća stavka u polju (III.,II.) jednaka ukupnojdomaćoj dodanoj vrijednosti, kategorije primarnog inputa obuhvaćaju sve osobe zaposlene u rezidentnimpoduzećima. U stupcu III., naknade za nerezidentne osobe zaposlene urezidentnim poduzećima plaćaju se sektoru inozemstva. Nacionalnaizravnavajuća stavka dobiva se tek u računu III. ako se prvo zbrojenaknade za rezidentne osobe koje su zaposlene u nerezidentnimpoduzećima. To se radi u retku III. i u tu svrhu može se formiratiposebna kategorija, rezidentne osobe zaposlene u nerezidentnimpoduzećima. Umetanje ove kategorije ima dodatnu prednost, a to je da toolakšava procjenu zaposlenosti prema uobičajenoj definiciji.

8.146.   Rezultat svega ovog je da se račun stvaranja dohotka zatvara novomizravnavajućom stavkom (1473) između ukupne neto dodane vrijednosti ineto nacionalnog dohotka. Ova izravnavajuća stavka, koja se nazivaukupni neto stvoreni dohodak, po osnovnim cijenama, daje ukupan dohodakkoji su zaradile rezidentne institucionalne jedinice kao rezultatbavljenja proizvodnjom.

8.147.   Račun alokacije primarnog dohotka u detaljnoj matrici društvenogračunovodstva predstavlja dohodak, odnosno dohotke od rada kućanstavakao doprinos jednog ili više (samo)zaposlenih članova kućanstva. Međuostalim, to će pokazati u kojoj mjeri svaka grupa kućanstava ovisi ovišestrukim izvorima dohotka (od rada). Osim toga, transakcijskekategorije u računima raspodjele i uporabe dohotka iste su kao i uprethodnoj tablici.

8.148.   Prilikom oblikovanja ove matrice društvenog računovodstva, kapitalni ifinancijski računi su isprepleteni, s tim da financijski račun nijerazvrstan po institucionalnim sektorima, nego po vrstama financijskeaktive. Kao posljedica toga, dezagregacija MDR pokazuje poinstitucionalnim podsektorima neto povećanja (povećanje manje smanjenje)različitih vrsta financijske aktive, vidjeti polje (IX.,VII.) i netozaduživanje (zaduživanja manje otplate) raznih vrsta pasive, vidjetipolje (VII.,IX.). Te su dvije kategorije transakcija spojene kod sektorainozemstva. Ovo služi kako bi se uključila izravnavajuća stavka„netouzajmljivanje”u tablici 8.20., iako sa suprotnim predznakom kad se gleda sa stajalištanacionalnog gospodarstva (polje IX.,XI.).

8.149.   Veliki se dio ukupne promjene obujma neto vrijednosti vjerojatno sastojiod povećanja fiksne aktive. Ako postoji poseban interes za dinamikugospodarstva, važno je pokazati u kojim se gospodarskim granama širiproizvodni kapacitet. To je cilj računa bruto investicija u fiksnikapital (račun VIII.), koji je umetnut u ovu matricu društvenogračunovodstva. Detaljnija tablica tada bi prikazivala:

(a)	tko gdje ulaže, u redcima računa – polje (VIII.,VII.);i

(b)	gdje tko ulaže u što, u stupcima računa – polje(I.,VII.).

U ovom slučaju „tko” seodnosi na institucionalni podsektor, „gdje” se odnosi na gospodarsku granu, a „što” se odnosi na grupu proizvoda.Pomoću ovog računa bruto investicija u fiksni kapital MDR pokazuje nasrednjoj razini veze koje postoje između bruto investicija u fiksnikapital po institucionalnim sektorima, kako je prikazano u kapitalnomračunu i bruto investicije u fiksni kapital po grupama proizvoda, kaošto je prikazano u tablicama ponude i uporabe.

8.150.   Tablica 8.21. služi za ilustraciju koja se vrsta podataka može izvesti izdetaljnije matrice društvenog računovodstva. Njezina je glavna svrhapokazati:

(a)	kružni tok dohotka, uključujući potpodjelu dohotka od radapo kategorijama zaposlenih osoba; to omogućava detaljnijuanalizu veze između dodane vrijednosti gospodarske grane iprimarnog dohotka podgrupa kućanstava;

(b)	međuovisnost raspodjele dohotka i strukture proizvodnje;među ostalim, ovo se odnosi na različite oblike potražnjerazličitih podgrupa kućanstava;

(c)	raspodjelu štednje po podsektorima, uključujući potpodjelubruto investicija u fiksni kapital po gospodarskoj granikoja investira; to omogućava detaljniju analizu veze izmeđubruto investicija u fiksni kapital institucionalnihpodsektora i bruto investicija u fiksni kapital po grupamaproizvoda.

Radi lakšeg prikaza, broj grupa u svakom računu sveden je na minimum.Jasno je da bi potpuno razvijena matrica društvenog računovodstvatrebala razlikovati više kategorija po jednom računu.

8.151.   Budući da MDR objedinjuje tokove dohotka i izdataka za potrošnju tetablice ponude i uporabe na srednjoj razini, ona može služiti kao formatza procjenu velikog skupa računa. Pristup matrice društvenogračunovodstva posebno je koristan ako se žele uskladiti detaljni podacio, na primjer, proizvodnji i međunarodnoj trgovini s osnovnim podacimaiz, na primjer, ankete radne snage, ankete dohotka kućanstava i anketeinvesticija po gospodarskim granama ili nekih drugih anketa. Osim toga,uključivanje računa u okvir MDR-a omogućuje primjenu matrične algebre zanjihovo uravnotežavanje.

8.152.   Integriranje više osnovnih podataka omogućava da se u međuzavisnostipromatra i analizira više problema ekonomske politike. Iznad svega,povezivanje aspekata zapošljavanja i raspodjele dohotka s makroekonomskiorijentiranim ciljevima poput rasta neto domaćeg proizvoda, ravnotežebilance plaćanja, razine stabilnih cijena itd. s matricom društvenogračunovodstva postaje dostupno. Osim toga, matrica društvenogračunovodstva pruža okvir i dosljedne (konzistentne) podatke (u odnosuna baznu godinu) za modele ukupnog gospodarstva (modele opće ravnoteže)s detaljnom klasifikacijom sudionika, uključujući gospodarske grane,vrste rada i podgrupe kućanstva.

8.153.   Tablica 8.22. prikazuje dio podataka sadržanih u potpuno razvijenojmatrici društvenog računovodstva. Ona prikazuje ukupnu neto dodanuvrijednost, tj. polje (3,2) kumulativne tablice 8.20 kroz povećalo. Dabi se postigla uzajamna veza s tablicama ponude i uporabe, gospodarskegrane se klasificiraju samo po odjeljcima klasifikacije gospodarskihgrana NACE, ver. 1. Dohodci od rada muškaraca i žena raščlanjeni su iprikazani po kategorijama zanimanja i rezidentnosti zaposlene osobe.Neto poslovni višak prikazan je po (pod)sektoru poduzeća kojemu pripadapogon, a neto mješoviti dohodak prema lokaciji poduzeća kućanstva. Uovom primjeru mješoviti dohodak još uvijek uključuje imputiranu naknaduza rad samozaposlenih. Očito, brojevi u ovoj tablici daju ukupne iznoseprikazane u tablicama 8.20. i 8.21. Na primjer, ukupna neto dodanavrijednost pojavljuje se u donjem desnom uglu.

8.154.   Dodatni podaci koji se mogu dobiti iz takve tablice uključujusljedeće:

(a)	udio dohotka od ženskog rada po gospodarskim granama iregijama;

(b)	stupanj koncentracije dohotka od ženskog rada u određenojkategoriji zanimanja, po gospodarskim granama iregijama;

(c)	sastav dohotka od rada po zanimanjima u svakoj gospodarskojgrani i regiji za oba spola;

(d)	regionalna podjela mješovitog dohotka po gospodarskimgranama;

(e)	udio javnih poduzeća i poduzeća s prevladavajućim stranimutjecajem u poslovnom višku svake gospodarske grane.

8.155.   U ovoj tablici, detaljni podaci o naknadama zaposlenika uzeti su izstatistika rada; njihovo uključivanje u okvir nacionalnih računapoboljšat će važnost i pouzdanost ovog izvora, kao i nacionalnihračuna.

Dohodci od rada, kako su prikazani u ovoj tablici mogu se rastaviti naelement obujma i cijene po vrsti rada i gospodarskoj grani: zaposlenostu ekvivalentu punog radnog vremena i visine nadnice (ponderiraneekvivalentom pune zaposlenosti). Osim toga, potpuno razvijena matricadruštvenog računovodstva također sadrži tablicu koja prikazujeraspodjelu tih dohodaka od rada i odgovarajuću zaposlenost po grupamakućanstava. Slične se transakcije mogu prikazati za imputirani dohodakod rada samozaposlenih osoba.

Skup podataka koji sadrži procjene imputiranog dohotka od rada koji sepripisuje jedinicama samozaposlenih osoba, kao i podjelu svih dohodakaod rada na elemente obujma i cijene daje detaljne podatke o radu koji suprilično korisni za sve vrste analize i koji su u izravnoj vezi sa svimvažnim makroekonomskim agregatima, uključujući zaposlenost (to jest,ukupan broj jedinica zaposlenih osoba) i zaposlenost u ekvivalentu punogradnog vremena (to jest, ukupan obujam inputarada).

Tablica 8.20. –   Shematski prikaz matrice društvenog računovodstva

R A Č UN

0. Dobra i usluge(proizvodi)

UKUPNOGOSPODARSTVO

SEKTORINOZEMSTVA

UKUPNO

I. Proizvodnja (djelatnosti)

II.1.1 Stvaranje dohotka (primarnekategorije inputa)

II.1 Raspodjela primarnog dohotka(institucionalni sektori)

II.2 Sekundarna raspodjela dohotka(institucionalni sektori)

II.4 Uporaba raspoloživog dohotka(institucionalni sektori)

Kapital (institucionalnisektori)

Bruto investicije u fiksni kapital(djelatnosti)

III.2 Financijski (financijskaaktiva)

Tekući

Kapital

I. = 1

II. = 2

III. = 3a

IV. = 3b

V. = 4

VI. = 5

VII. = 6/7a

VIII.= 7b

IX. = 8

X. = 14/15

XI. = 16/17

0. Roba i usluge(proizvod)

I. = 1

Trgovinske i prijevozne marže

Intermedijarna potrošnja

Finalna potrošnja

Promjene zaliha (92)

Bruto investicije u fiksni kapital

Izvoz roba i usluga

1 904

1 371

376

536

4 225

UKUPNO GOSPODARSTVO

I. Proizvodnja (djelatnosti)

II. = 2

Output

3 595

3 595

II.1.1 Stvaranje dohotka (primarnekategorije inputa)

III.= 3a

Neto dodana vrijednost (osnovne cijene)

Naknade za zaposlenike iz inozemstva

1 469

6

1 475

II.1.2. Raspodjela primarnog dohotka(institucionalni sektori)

IV.= 3b

Porezi umanjeni za subvencije na proizvode

Ostvareni dohodak (osnovne cijene)

Vlasnički dohodak

Vlasnički dohodak i porezi umanjeni za subvencijena proizvodnju iz inozemstva

133

1 473

341

66

2 013

R A Č UN

0. Roba i usluge(proizvodi)

UKUPNOGOSPODARSTVO

SEKTORINOZEMSTVA

UKUPNO

I. Proizvodnja (djelatnosti)

II.1.1 Stvaranje dohotka (primarnekategorije inputa)

II.1 Raspodjela primarnog dohotka(institucionalni sektori)

II.2 Sekundarna raspodjela dohotka(institucionalni sektori)

II.4 Uporaba raspoloživog dohotka(institucionalni sektori)

Kapital (institucionalnisektori)

Bruto investicije u fiksni kapital(djelatnosti)

III.2 Financijski (financijskasredstva)

Tekući

Kapital

I. = 1

II. = 2

III. = 3a

IV. = 3b

V. = 4

VI. = 5

VII. = 6/7a

VIII. = 7b

IX. = 8

X. = 14/15

XI. = 16/17

UKUPNO GOSPODARSTVO

II.2 Sekundarna raspodjela dohotka(institucionalni sektori)

V. = 4

Nacionalni dohodak, neto

Tekući transferi

Tekući transferi iz inozemstva

1 633

1 096

10

2 739

II.4 Uporaba raspoloživog dohotka(institucionalni sektori)

VI.=5

Raspoloživi dohodak, neto

Prilagodba za promjenu neto vlasničkih udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova

Prilagodba za promjenu neto vlasničkih udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova uinozemstvu

1 604

11

0

1 615

Kapitalni (institucionalnisektori)

VII.= 6/7a

Štednja, neto

Transferi kapitala (93)

Neto povećanja obveza

Kapitalni transferi iz inozemstva 5

233

61

603

1

898

Bruto investicije u fiksni kapital(gospodarske grane)

VIII.= 7b

Potrošnja fiksnog kapitala

Neto investicije u fiksni kapital

222

154

376

III.2 Financijski (financijskaaktiva)

IX. = 8

Neto povećanje financijske aktive

Neto uzajmlji-vanje sektora inozemstva

641

-38

603

R A Č UN

0. Dobra i usluge(proizvodi)

UKUPNOGOSPODARSTVO

SEKTORINOZEMSTVA

UKUPNO

I. Proizvodnja (djelatnosti)

II.1.1 Stvaranje dohotka (primarnekategorije inputa)

II.1 Raspodjela primarnog dohotka(institucionalni sektori)

II.2 Sekundarna raspodjela dohotka(institucionalni sektori)

II.4 Uporaba raspoloživog dohotka(institucionalni sektori)

Kapital (institucionalnisektori)

Bruto investicije u fiksni kapital(djelatnosti)

III.2 Financijski (financijskasredstva)

Tekući

Kapital

I. = 1

II. = 2

III. = 3a

IV. = 3b

V. = 4

VI. = 5

VII. = 6/7a

VIII. = 7b

IX. = 8

X. = 14/15

XI. = 16/17

SEKTOR INOZEMSTVA

Tekući

X.=14/15

Uvozi roba i usluga

Naknade zaposlenicima za inozemstvo

Vlasnički dohodak i porezi umanjeni za subvencijena proizvodnju inozemstvu

Tekući transferi inozemstvu

Prilagodba za promjenu neto vlasničkih udjelakućanstava u mirovinskim fondovima u inozemstvu

497

2

39

39

0

577

Kapitalni

XI.= 16/17

Kapitalni transferi inozemstvu

Saldo tekućeg računa

4

-41

-37

Ukupno

4 225

3 595

1 475

2 013

2 739

1 615

898

376

603

577

-37

Tablica 8.21. –   Primjer detaljnije matrice

RAČUN						0. Roba iusluge
									I. Proizvodnja			II.1.1 Stvaranjedohotka
						(proizvodi)			(djelatnosti)			(primarne kategorijeinputa)
						I.a	I.b	I.c	II.a	II.b	II.c	III. a	III.b	III.c	III.d.	III.e.	III.f	III.g
0. Roba i usluge		Proizvodi poljoprivrede, šumarstva iribarstva (0)			I.a				3	71	14
		Rude i minerali, električna energija,proizvodnja i građevinarstvo (1-5)			II.b				36	969	246
(proizvodi)		Usluge (6-9)			I.c	2	76	-78	7	209	349
UKUPNOGOSPODARSTVO	I. Proizvodnja	Poljoprivreda, lov, šumarstvo iribarstvo (A-B)			II.a	87	2	—
		Rudarstvo, proizvodnja, električnaenergija i građevinarstvo (C-F)			II.b	—	2 112	11
	(djelatnosti)	Usluge (G-P)			II.c	—	39	1 344
	II.1.1 Stvaranje dohotka (primarnekategorije inputa)	Naknade zaposleni-cima	Domaći	Muški rezidenti	III.a				8	311	153
				Ženski rezidenti	III.b				1	95	192
				Nerezidentni	III.c				—	1	1
			Rezidenti u inozemstvu		III.d
		Ostali porezi umanjeni za subvencijena proizvodnju			III.e				-2	49	11
		Poslovni višak, neto			III.f				11	64	142
		Mješoviti dohodak, neto			III.g				14	262	156
	II.1.2 Alokacija primarnog dohotka(institucionalni sektori)	Kućanstva, zaposlenici			IV.a							452	278	—	6	—	—	16
		Kućanstva, ostali			IV.b							20	10	—	—	—	60	416
		Poduzeća i NUSK			IV.c							—	—	—	—	58	16	—
		Ukupna država			IV.d	2	111	20
	II.2 Sekundarna raspodjela dohotka(institucionalni sektori)	Kućanstva, zaposlenici			V.a
		Kućanstva, ostali			V.b
		Društva i neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima			V.c
		Ukupna država			V.d
	II.4 Uporaba raspoloživog dohotka(institucionalni sektori)	Kućanstva, zaposlenici			VI.a
		Kućanstva, ostali			VI.b
		Društva i neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima			VI.c
		Ukupna država			VI.d
	Kapital (institucionalnisektori)	Kućanstva, zaposlenici			VII.a
		Kućanstva, ostali			VII.b
		Društva i neprofitne ustanove kojesluže kućanstvima			VII.c
		Ukupna država			VII.d
	Bruto investicije u fiksni kapital(gospodarske grane)	Poljoprivreda, lov, šumarstvo iribolov (A-B)			VIII.a				11
		Rudarstvo, proizvodnja, električnaenergija i građevinarstvo (C-F)			VIII.b					92
		Usluge (G-P)			VIII.c						119
	III.2. Financijski (financijskaaktiva)	Gotovina i depoziti			IX.a
		Zajmovi			IX.b
		Ostala financijska aktiva			IX.c
OS	Tekući				X.	37	345	115						2
	Kapitalni				XI.
UKUPNO						128	2685	1412	89	2123	1383	472	288	2	6	58	217	432

društvenog računovodstva – nastavak

UKUPNOGOSPODARSTVO																						SEKTORINOZEMSTVA		UKUPNO
II.1.2. Alokacija primarnog dohotka				II.2. Sekundarna raspodjela dohotka				II.4. Uporaba raspoloživog dohotka				Kapital				Bruto investicije ufiksni kapital			III.2 Financijski			Tekući	Kapital
(institucionalnisektori)				(institucionalnisektori)				(institucionalnisektori)				(institucionalnisektori)				(djelatnosti)			(financijskasredstva)
IV.a	IV.b	IV.c	IV.d	V.a	V.b	V.c	V.d	VI.a	VI.b	V.I.c	VI.d	VII.a	VII.b	VII.c	VII.d	VIII.a	VIII.b	VIII.c	IX.a	IX.b	IX.c	X.	XI.
								16	12	—	2	—	1	—	—	2	—	—				7		128
								339	269	—	3	2	4	28	3	9	109	223				435		2685
								208	152	13	357	—	—	—	—	—	23	—				94		1412
																								89
																								2123
																								1383
																								472
																								288
																								2
																						6		6
																								58
																								217
																								432
—	—	15	11																			—		778
—	—	52	24																			32		614
3	28	174	11																			27		384
—	—	23	—																			7		237
771				—	—	56	197															—		1024
	577			—	—	23	92															—		692
		94		58	59	16	12															4		243
			191	320	134	37	92															6		780
				646				—	—	2	—											—		648
					499			—	—	9	—											—		508
						107		—	—	—	—											—		107
							352	—	—	—	—											—		352
								85				—	—	—	—				—	—	1			86
									75			—	—	16	7				—	28	4			130
										83		—	4	4	25				130	95	175			516
											–10	1	14	—	—				2	94	74			166
												—	—	—	—									11
												—	4	36	—									132
												1	14	92	7									233
												56	12	44	7								13	132
												—	5	194	45								–27	217
												26	82	102	68								–24	254
4	9	26	—	—	—	4	35	—	—	—	—													577
												—	—	—	4							–41		–37
778	614	384	237	1024	692	243	780	648	508	107	352	86	130	516	166	11	132	233	132	217	254	577	–37

Tablica 8.22. - Primjer detaljne podmatrice:

(Tablica8.20., polje 3,2)						DJELATNOSTI
						Poljoprivreda, lov išumarstvo	Ribarstvo	Rudarstvo i vađenje kamena	Proizvodnja	Snabdijevanje strujom, plinom ivodom
						II.a1	II.a2	II.b1	II.b2	II.b3
Naknade zaposlenicima	DOMAĆI	Muški rezidenti	Poljoprivrednici	Ruralni	III.a1	6,2	0,5	0,0	0,0	0,0
				Urbani	III.a2	0,2	0,2	0,0	0,0	0.0
			Manualni radnici	Ruralni	III.a3	0,2	0,0	3,2	21,1	0,6
				Urbani	III.a4	0,0	0,0	1,8	105,3	9,8
			Službenici, prodajno i uslužnoosoblje	Ruralni	III.a5	0,2	0,0	0,5	5,9	0,0
				Urbani	III.a6	0,0	0,1	1,5	35,6	2,1
			Specijalisti, menadžeri i sl.	Ruralni	III.a7	0,1	0,0	1,7	17,7	0,2
				Urbani	III.a8	0,0	0,0	2,5	47,7	2,7
		Ženski rezidenti	Poljoprivrednici	Ruralni	III.b1	1,0	0,1	0,0	0,0	0,0
				Urbani	III.b2	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0
			Manualni radnici	Ruralni	III.b3	0,0	0,0	0,0	5,7	0,0
				Urbani	III.b4	0,0	0,0	0,0	13,6	0,0
			Službenici, prodajno i uslužnoosoblje,	Ruralni	III.b5	0,0	0,0	0,4	5,6	0,1
				Urbani	III.b6	0,0	0,0	1,2	49,6	2,9
			Specijalisti, menadžeri i sl.	Ruralni	III.b7	0,0	0,0	0,0	1,3	0,0
				Urbani	III.b8	0,0	0,0	0,1	7,3	0,1
		Nerezidentni zaposlenici			III.c	0,1	0,1	0,1	0,9	0,0
	Rezidenti u nerezidentnimpoduzećima				III.d
Ostali porezi umanjeni za subvencijena proizvodnju					III.e	–2,0	0,0	–2,0	41,1	4,9
Poslovni višak,neto		Kućanstva (stambeni objekt uvlasništvu stanara)			III.f1
		Neprofitne ustanove koje služekućanstvima i neinkorporirana državna poduzeća			III.f2	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0
		Društva		Javna	III.f3	0,1	0,0	2,7	8,0	9,0
				Nacionalna privatna	III.f4	10,7	0,2	0,4	13,0	0,1
				Strana	III.f5	0,0	0,0	1,4	6,0	0,0
Mješoviti dohodak,neto			Ruralni		III.g1	12,3	1,4	0,0	65,4	0,0
			Urbani		III.g2	0,2	0,2	0,0	161,6	0,0
Međuzbrojevi:
Naknade zaposlenicima (isplaćuju se izrezidentne proizvodnje)						8,0	1,0	13,0	317,3	18,5
— Muški rezidenti					III.a	6,9	0,8	11,1	233,3	15,4
— Ženski rezidenti					III.b	1,0	0,1	1,7	83,1	3,0
— Nerezidenti					III.c	0,1	0,1	0,1	0,9	0,0
Mješoviti dohodak i poslovnivišak						23,2	1,8	4,5	254,0	9,1
— Poslovni višak, neto					III.f	10,8	0,2	4,5	27,0	9,1
— Mješoviti dohodak, neto					III.g	12,4	1,6	0,0	227,0	0,0
Ukupna neto dodana vrijednost					III	29,2	2,8	15,5	612,4	32,5

neto dodana vrijednost (osnovne cijene)

(po odjeljcimaNACE-a)											Ukupno
Graditeljstvo	Veleprodaja, trgovina na malo,popravak motornih vozila, kućanska roba	Hoteli i restorani	Prijevoz, skladištenje,komunikacije	Financijsko posredovanje	Nekretnine, iznajmljivanje iposlovne usluge	Državna uprava, obrana i obveznasocijalna sigurnosti	Obrazovanje	Zdravstvo i socijalni rad	Ostale društvene, socijalne iosobne usluge	Usluge financijskog posredovanjaindirektno mjerene
II.b4	II.c1	II.c2	II.c3	II.c4	II.c5	II.c6	II.c7	II.c8	II.c9	IIc.10	II.
0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,1	0,0	0,0	0,0		6,8
0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,1	0,0	0,0	0,0		0,5
12,4	1,9	0,1	2,8	0,6	0,1	0,2	0,8	0,2	1,8		46,0
27,4	4,0	0,4	7,9	1,5	0,4	0,9	1,0	0,8	4,7		165,9
0,9	3,0	0,2	0,5	3,7	0,6	1,5	0,6	0,0	2,4		20,0
3,7	6,6	0,5	1,8	6,9	3,0	5,8	0,6	0,4	7,3		75,9
2,6	0,7	0,2	0,3	1,8	1,3	2,7	14,0	1,0	1,8		46,1
4,4	1,3	0,4	1,0	5,6	5,9	10,6	20,1	4,1	4,7		111,0
0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0		1,1
0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0		0,0
0,0	0,1	0,1	0,0	0,1	0,0	0,1	0,4	0,2	0,8		7,5
0,1	0,2	0,2	0,1	0,3	0,2	0,3	0,4	0,8	2,6		18,8
1,3	6,2	0,6	0,4	1,6	0,8	1,8	4,3	0,6	24,2		47,8
4,6	14,3	2,5	1,0	8,8	4,7	9,0	4,9	2,0	36,6		142,1
0,1	0,2	0,0	0,0	1,0	0,3	0,9	9,3	2,4	5,5		21,0
0,3	0,3	0,1	0,0	3,6	1,1	4,8	10,6	9,8	11,2		49,3
0,2	0,2	0,0	0,1	0,0	0,0	0,3	0,0	0,0	0,0		2,0
5,0	0,0	0,0	-6,0	8,3	3,7	1,0	0,0	0,0	4,0		58,0
					60,0						60,0
0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	0,0	21,0		21,0
1,1	–12,1	0,1	3,6	1,5	1,0		0,0	6,2	10,1	–5,0	26,3
21,9	6,0	2,7	7,1	14,8	49,0		0,0	1,3	11,5	–35,0	103,7
0,4	0,5	0,3	1,8	2,2	1,5		0,0	0,0	0,0	-8,0	6,1
9,4	10,7	0,5	0,5	3,0	32,9	0,0	0,0	3,4	2,1		141,6
25,6	20,4	4,3	2,5	2,0	61,1	0,0	0,0	7,6	4,9		290,4
58,0	39,0	5,3	15,9	35,5	18,4	39,1	67,0	22,3	103,6		761,8
51,4	17,5	1,8	14,3	20,1	11,3	21,9	37,1	6,5	22,7		472,2
6,4	21,3	3,5	1,5	15,4	7,1	16,9	29,9	15,8	80,9		287,6
0,2	0,2	0,0	0,1	0,0	0,0	0,3	0,0	0,0	0,0		2,0
58,4	25,5	8,0	15,5	23,5	205,5	0,0	0,0	18,5	49,6	–48,0	649,1
23,4	–5,6	3,1	12,5	18,5	111,5	0,0	0,0	7,5	42,6	–48,0	217,1
35,0	31,1	4,9	3,0	5,0	94,0	0,0	0,0	11,0	7,0		432,0
121,4	64,5	13,3	25,4	67,3	227,6	40,1	67,0	40,8	157,2	–48,0	1 468,9

POGLAVLJE 9.

INPUT-OUTPUT OKVIR

9.01.   Input-output okvir se sastoji od tri vrstetablica:

(a)	tablica ponude i uporabe;

(b)	tablica koju povezuju tablice ponude i uporabe sa sektorskimračunima;

(c)	simetričnih input-output tablica.

9.02.   Tablice ponude i uporabe su matrice po djelatnostima i proizvodima kojedetaljno opisuju procese domaće proizvodnje i transakcije nacionalnoggospodarstva s proizvodima. Te tablice prikazuju:

(a)	strukturu troškova proizvodnje i dohotka ostvarenog u procesuproizvodnje;

(b)	tokove roba i usluga proizvedenih u okviru nacionalnoggospodarstva;

(c)	tokove roba i usluga s inozemstvom.

9.03   Tablica ponude pokazuje ponudu dobara i usluga po proizvodu i vrstidobavljača te pri tome razlikuje output po domaćim djelatnostima i uvozu.Pojednostavljen primjer tablice ponude je prikazan u tablici 9.1.

Tablica 9.1. –   Pojednostavljena tablica ponude

Ponuda		Djelatnosti	Inozemstvo	Ukupno
		(1)	(2)	(3)
Proizvodi	(1)	Output po proizvodima idjelatnostima	Uvoz po proizvodima	Ukupna ponuda po proizvodima
Ukupno	(2)	Ukupan output podjelatnostima	Ukupan uvoz	Ukupna ponuda

9.04.   Tablica uporabe prikazuje uporabu dobara i usluga po proizvodu i po vrstiuporabe, tj. kao intermedijarnu potrošnju (po djelatnosti), finalnupotrošnju, bruto investicije u fiksni kapital ili izvoz. Pored toga, tablicapokazuje sastavnice bruto dodane vrijednosti, tj. naknade zaposlenicima,ostale poreze manje subvencije na proizvodnju, neto mješoviti dohodak i netoposlovni višak te potrošnju fiksnog kapitala. Pojednostavljen primjertablice uporabe je prikazan u tablici 9.2.

Tablica 9.2. –   Pojednostavljena tablica uporabe

Uporabe		Djelatnosti	Inozemstvo	Finalna potrošnja	Bruto investicije u kapital	Ukupno
		(1)	(2)	(3)	(4)	(5)
Proizvodi	(1)	Intermedijarna potrošnja po proizvodu i podjelatnosti	Izvoz	Izdaci za finalnu potrošnju	Bruto investicije u kapital	Ukupna uporaba po proizvodu
Komponente dodane vrijednosti	(2)	Dodana vrijednost po komponentama i podjelatnosti
Ukupno	(3)	Ukupni inputi po djelatnosti

9.05.   Između tablica ponude i uporabe, vrijede dvije vrste identiteta (uz uvjet dasu ponude i uporabe konzistentno vrednovane, vidjeti tablice 9.5.i.9.6.):

(a)

identitet po djelatnosti: Output podjelatnosti = Input po djelatnosti. Upojednostavljenoj tablici ponude i uporabe, to znači da vektorretka u polju (2,1.) tablice 9.1. mora biti jednak onome u polju(3,1.) tablice 9.2. Stoga, za svaku djelatnost vrijedi: Output = intermedijarna potrošnja + dodanavrijednost;

(b)

Identitet po proizvodu: Ukupna ponuda po proizvodu = Ukupnauporaba po proizvodu. U pojednostavljenim tablicama vektor stupca u polju (1,3.)tablice 9.1. mora biti jednak vektoru stupca u polju (1,5.)tablice 9.2. Stoga, za svaki proizvod vrijedi: Output + uvoz = intermedijarnapotrošnja + izvoz + izdatak za finalnu potrošnju + brutoinvesticije u kapital.

Ovi identiteti po djelatnosti i proizvodu mogu se koristiti za provjeru ipoboljšanje konzistentnosti i potpunosti procjena (pogledajte stavak9.11.).

9.06.   Tablice ponude i uporabe su središnji okvir za sve tablice po djelatnosti,npr. za tablice o zaposlenosti, bruto investicijama u fiksni kapital i fondukapitala.

9.07.   Tablice ponude i uporabe sadrže sve tokove u sljedećim računima:

(a)	računu dobara i usluga;

(b)	računu proizvodnje;

(c)	računu stvaranja dohotka.

9.08.   Tablica ponude i tablica uporabe mogu se također kombinirati i prikazati kaojedna tablica. To se može postići dodavanjem dvaju redaka i jednog stupcatablici uporabe, za output i uvoz (vidjeti tablicu9.3.). Obratite pažnju da su redci i stupci iz tablice ponude, predstavljenu odjeljku 9.03., ovdje transponirani.

Tablica 9.3. –   Pojednostavljena kombinirana tablica ponude i uporabe

		Proizvodi	Djelatnosti	Inozemstvo	Finalna potrošnja	Bruto investicije u kapital	Ukupno
		(1)	(2)	(3)	(4)	(5)	(6)
Proizvodi	(1)	—	Intermedijarna potrošnja	Izvoz	Izdatak za finalnu potrošnju	Bruto investicije u kapital	Ukupna uporaba po proizvodu
Djelatnosti	(2)	Output	—	—	—	—	Ukupan output po djelatnosti
Komponente dodane vrijednosti	(3)	—	Dodana vrijednost
Inozemstvo	(4)	Uvoz	—
Ukupno	(5)	Ukupna ponuda po proizvodu	Ukupni inputi podjelatnosti

9.09.   Simetrična input-output tablica je matrica tipaproizvod – proizvod ili djelatnost – djelatnost i detaljno opisuje domaćeprocese proizvodnje i transakcije proizvodima u nacionalnom gospodarstvu.Simetrična input-output tablica preuređuje obje,tablicu ponude i uporabe u jednu tablicu. Postoji glavna konceptualnarazlika između simetrične input-output tablice ikombinirane tablice ponude i uporabe: u tablici ponude i uporabe, statistikapovezuje proizvode s djelatnostima, dok u simetričnim input-output tablicama statistika povezuje proizvode s proizvodimaili djelatnosti s djelatnostima. Dakle, u simetričnoj input-output tablici načinjena je raščlamba i u redcima i ustupcima ili po proizvodu ili po djelatnosti. (vidjeti tablicu 9.4.).

Tablica 9.4. –   Pojednostavljena simetrična input-output tablica (tipa proizvod-proizvod)

		Proizvodi	Inozemstvo	Izdatak za finalnu potrošnju	Bruto investicije u kapital	Ukupno
		(1)	(2)	(3)	(4)	(5)
Proizvodi	(1)	Intermedijarna potrošnja	Izvoz	Izdaci za finalnu potrošnju	Bruto investicije u kapital	Ukupna uporaba po proizvodu
Komponente dodane vrijednosti	(2)	Dodana vrijednost	—	—	—	—
Inozemstvo	(3)	Uvoz	—	—	—	—
Ukupno	(3)	Ukupna ponuda po proizvodu	—	—	—	Ukupna ponuda = Ukupna uporaba

9.10.   Većina statističkih informacija koje se mogu dobiti od proizvođačkih jedinicanaznačuje koje vrste proizvoda su jedinice proizvele/prodale i, obično manjedetaljno, koje vrste proizvoda su kupile/uporabile. Format tablica ponude iuporabe oblikovan je na način da pruži ovakvu vrstu statističkih informacija(tj. djelatnost po proizvodu). Nasuprot tome, informacija o odnosuproizvod-proizvod ili djelatnost – djelatnost, koja je potrebna zasimetričnu input-output tablicu, često nijeraspoloživa. Na primjer, ankete poslovnih jedinica po djelatnostima običnodaju informacije o vrsti upotrebljenih proizvoda i o proizvedenimproizvodima. Međutim, informacija o inputima po vrstama proizvoda isastavnicama dodane vrijednosti za svaki proizvedeni proizvod, obično nijemoguće prikupiti. Idealno, uprava poduzeća bi trebala prikazati sve troškoveraspodjeljene po različitim vrstama outputa i, istodobno, sastavintermedijarne potrošnje po vrsti proizvoda. U praksi su, stoga, informacijeprikazane u obliku tablica ponude i uporabe, praktično polazište za izradudaljnjih analitičkih informacija u simetričnim input-output tablicama. Statistička informacije tipa djelatnost poproizvodu u tablicama ponude i uporabe može se konvertirati u statističkepodatke tipa proizvod – proizvod ili djelatnost – djelatnosti, dodavanjemstatističkih informacija o strukturama inputa ili uzpretpostavku stalnih struktura inputa po proizvodu ili po djelatnosti(vidjeti stavke 9.54.-9.60.).

9.11.   Tablice ponude i uporabe služe u obje svrhe, statističke i analitičke.

Važne statističke svrhe su:

(a)	identificiranje razlika i nekonzistentnosti u izvorima polaznihpodataka;

(b)	vaganje i izračunavanje indeksnih brojeva i mjera cijena iobujama;

(c)	izrada i procjena pomoću reziduala (procjenjivanje varijabletako da se najprije procijene sve ostale varijable uidentitetu), npr. za proizvodnju ili finalnu potrošnjuspecifičnih proizvoda;

(d)

provjeravanje i poboljšavanje konzistentnosti, vjerodostojnostii potpunosti podataka u tablicama ponude i uporabe i izvedenihpodataka (poput onih u računima proizvodnje). U tu svrhu,postupak usklađivanja ne bi trebao biti ograničen samo natablice ponude i uporabe u tekućim cijenama: 1. sastavljanjem tablica ponude i uporabe utekućim i stalnim cijenama za dvije i više godinamogu se procjene promjena u obujmu, vrijednosti icijenama istodobno uskladiti: u usporedbi sintegriranim tablicama ponude i uporabe zapojedinu godinu zasebno, ovo je značajnopoboljšanje efikasnosti integriranogsistema; 2. uz pomoć tablica koje prikazuju povezanost sasektorskim računima, može se napraviti izravnausporedba s informacijama dobivenim od potonjih,npr. informacije o raspodjeli dohotka, o štednji ineto pozajmljivanju (izračunavanje kao rezultatfinancijskih transakcija). To u najmanju rukuosigurava da je nakon postupka usklađivanja,dobivena konzistentnost između tablica ponude iuporabe i sektorskih računa; 3. pokušaj izrade simetričnih input-output tablica iz tablica ponude iuporabe može otkriti eventualne nedosljednosti islabosti u tablicama ponude i uporabe. U tomslučaju postoji također i povratna informacija odsimetričnih input-outputtablica prema tablicama ponude i uporabe;

(e)	procjenjivanje podataka za razdoblja za koja su dostupne manjepouzdane informacije, na primjer, procjena godišnjih podataka natemelju detaljnih podataka o ponudi i uporabi za baznu godinuili procjena tromjesečnih podataka na temelju godišnjih tablicaponude i uporabe.

9.12.   Tablice ponude i uporabe i simetrične input-outputtablice daju detaljnu sliku sustava ponude i uporabe, dobara, usluga, rada inastalih primarnih dohodaka. Te tablice i omjeri koji se mogu iz njihizračunati, poput podataka o produktivnosti, predstavljaju važan element zaekonomsku analizu.

9.13.   Tablice ponude i uporabe i simetrične input-outputtablice mogu se također koristiti kao alat za ekonomsku analizu. U tomsmislu, svaka vrsta tablice ima svoje prednosti. Za izračunavanje izravnih ineizravnih učinaka, tablice ponude i uporabe treba prilagoditi saspecifičnim pretpostavkama ili dodatnim statističkim podacima. Takve supretpostavke i dodatni statistički podaci najizraženiji kod izračunavanjakumulativnih učinaka. Zapravo, zahtjevi za izračunavanjem kumulativnihučinaka uz pomoć tablice ponude i uporabe dovode do izrade simetričneinput-output tablice. Stoga je simetrična input-output tablica bolji alat zaizračunavanje kumulativnih učinaka. Međutim, za izračunavanje izravnihučinaka i učinaka prvog reda, tablice ponude i uporabe, prilagođene uzodređeni broj pretpostavki (ili dodatnih statističkih podataka), bolje sujer:

(a)	izračunavanje je manje ovisno o pretpostavkama;

(b)	tablica ponude i uporabe daje više detalja nego simetrična input-output tablica;

(c)	podaci u tablici ponude i uporabe mogu se bolje povezati sostalim vrstama statističkih podataka.

Ove karakteristike su također korisne kad se tablice ponude i uporabeintegrirane u makroekonomski model: rezultirajući ukupan model bliži jestvarnoj statistici, može prikazati puno detalja i može se relativno lakopovezati s područjima iz kojih su dostupni ostali statistički podaci, npr. otržištu rada ili okolišu.

9.14.   Tablice ponude i uporabe i simetrične input-outputtablice se mogu koristiti za izračunavanje:

(a)	učinaka promjene cijena ili poreznih stopa na vrijednostiponude ili uporabe;

(b)	učinaka promjene obujma na vrijednosti ponude iliuporabe;

(c)	učinaka promjene cijena ponude na cijene uporabe;

(d)	učinaka promjena obujma uporabe na obujam ponude;

(e)	učinaka promjena obujma ponude na obujam uporabe.

Izračunavanja mogu prikazati ne samo izravne učinke, već i one neizravne. Naprimjer, značajan porast cijena energije, utjecat će ne samo na onedjelatnosti koje intenzivno koriste energiju, već i na one djelatnosti kojekoriste output energetski intenzivnih proizvođača.Pomoću nekih pretpostavki, moguće je procijeniti veličinu takvih neizravnihučinaka iz tablica ponude i uporabe i simetričnih input-output tablica. Primjeri najčešćih pretpostavki su:

(a)	stalna struktura inputa vrijednosno izražena;

(b)	stalni sastav vrijednosti outputa po djelatnosti i poproizvodu;

(c)	stalni sastav vrijednosti izdatka domaćinstava za finalnupotrošnju po proizvodu.

Ove pretpostavke su prilično krute budući da podrazumijevaju da se relativnecijene ne mijenjaju, da proces proizvodnje ostaje nepromijenjen i da nećedoći do promjene između kategorija izdatka kućanstava za finalnu potrošnju.Međutim, te opće pretpostavke se mogu modificirati tako da se najprije uzmuu obzir promjene u relativnim cijenama, npr. Leontijev model cijena. To sezatim može proširiti ekonometrijskim ili drugim procjenama utjecajarelativnih cijena i drugih varijabli na tehničke koeficijente ili izdatkekućanstava za finalnu potrošnju.

Izračuni ne moraju biti ograničeni na ponudu i uporabu roba i usluga. Oni setakođer mogli primijeniti na ponudu i uporabu rada i komponente dodanevrijednosti.

9.15.   Tablice ponude i uporabe i simetrične input-outputtablice mogu se integrirati u makroekonomske modele da istima osigurajudetaljnu mezzo-ekonomsku podlogu. Tablice ponude i uporabe te simetrične input-output tablice omogućuju posebne vrste analizakao na primjer:

(a)	analizu proizvodnje, strukture troškova i produktivnosti;

(b)	analizu cijena;

(c)	analizu zaposlenosti;

(d)	analizu strukture formiranja kapitala, finalne potrošnje,izvoza itd.;

(e)	analizu odnosa između domaće proizvodnje i okoliša (npr.usredotočenost na upotrebu specifičnih proizvoda poput goriva,papira i stakla);

(f)	analizu uvoza potrebne energije;

(g)	analizu utjecaja novih tehnologija;

(h)	analizu osjetljivosti učinaka promjena poreznih stopa ipropisa.

TABLICE PONUDE I UPORABE

9.16.   Tablice 9.5. i 9.6 daju detaljniji prikaz tablica ponude i uporabe.

9.17.   Za djelatnosti se upotrebljava klasifikacija NACE Rev.1, a za proizvodeklasifikacija CPA; te su klasifikacije potpuno međusobno usklađene: nasvakoj razini agregacije, CPA prikazuje glavne proizvode djelatnosti premaNACE Rev.1.

9.18.   U tablicama ponude i uporabe, klasifikacija za proizvode je barem tolikodetaljna koliko i klasifikacija za djelatnosti; npr. troznamenkasta razinaCPA-a i dvoznamenkasta razina NACE-a Rev.1.

9.19.   Razlikovanje između tržišnog outputa, outputa zavlastitu finalnu upotrebu i ostalog netržišnog outputa, treba koristiti samo za ukupan output po djelatnosti; razlikovanje nije potrebno za svaku grupuproizvoda.

9.20.   Razlikovanje između tržišnih proizvođača i proizvođača za vlastitu finalnuupotrebu, s jedne strane i ostalih netržišnih proizvođača, s ostale strane,treba koristiti po djelatnosti kad su prisutne obje vrste proizvođača unutarjedne djelatnosti. Općenito, ovo se razlikovanje stoga koristi samo zapodraščlanjivanje vrlo ograničenog broja djelatnosti, npr. za zdravstvenazaštita, i obrazovanje (vidjeti odjeljak 3.66.).

9.21.   Uvoz i izvoz treba dalje podijeliti na:

(a)	isporuke unutar Europske unije;

(b)	uvoz i izvoz s drugim zemljama.

Tablica 9.5. –   Tablica ponude u osnovnim cijenama, uključujućitransformaciju u proizvođačke cijene

			Djelatnosti (NACE)		Σ (1)	Uvoz c.i.f.	Ukupna ponuda u osnovnimcijenama	Trgovinske i prijevoznemarže	Porez minus subvencije naproizvode	Ukupna ponuda u kupovnimcijenama
			1 2 3 4 …	… n
			(1)		(2)	(3)	(4)	(5)	(6)	(7)
Proizvodi (CPA)	1 2 3 4 . . .	(1)	Outputpo proizvodu i djelatnosti u osnovnim cijenama
	. . . m
(Prilagodbene stavke)
Σ (1)		(2)	Ukupan output podjelatnosti					0
Od čega ukupno:		(3)
Tržišni output
Za vlastitu finalnu uporabu						0		0
Drugi netržišni output						0		0

Tablica 9.6. –   Tablica uporabe po kupovnim cijenama

			Djelatnosti (NACE)		Σ (1)	Finalne uporabe	Σ (3)	Σ (1) + Σ (3)
			1 2 3 4 …	… n		(a) (b) (c) (d) (e) (f)
			(1)		(2)	(3)	(4)	(5)
Proizvodi (CPA)	1 2 3 4 . . .	(1)	Intermedijarna potrošnja pokupovnim cijena po proizvodu i po djelatnosti			Finalne uporabe po kupovnimcijenama/f.o.b.   Izdatak za finalnu potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK (c) država   Bruto investicije u kapital: (d) bruto investicije u fiksni kapital idragocjenosti (e) promjene na zalihama (f) izvoz (f.o.b.)
	. . . m
(Prilagodbene stavke)
Σ (1)		(2)	Ukupna intermedijarna potrošnja podjelatnosti			Ukupna finalna uporaba po vrsti		Ukupna uporaba
Naknade zaposlenima Ostali netoporezi na proizvodnju		(3)	Komponente dodane vrijednostipo djelatnosti
Potrošnja fiksnogkapitala Poslovni višak, neto
Σ (3)		(4)	Dodana vrijednost po djelatnosti
Σ (1) + Σ (3)		(5)	Output u osnovnimcijenama po djelatnosti
Dodatne informacije: Brutoinvesticije u fiksni kapital, Fond fiksneaktive Inputirada		(6)

9.22.   U tablici ponude, tokovi dobara i usluga vrednuju se po osnovnim cijenama. Utablici uporabe, tokovi roba i usluga se vrednuju po proizvođačkim cijenama.Da bi dobili identitete između ponude i uporabe, tablica 9.5 takođerprikazuje prijelaz od ponude po osnovnim cijenama na ponudu po kupovnimcijenama. Kako bi ponuda trebala biti jednaka uporabi, tablica pokazujeprijelaz s uporaba po kupovnim cijenama na uporabe po bazičnim cijenama. Izovog prijelaza mogu se kao rezultat izračunati dva identiteta:

(a)	ponuda po kupovnim cijenama jednaka je uporabi po kupovnimcijenama;

(b)	ponuda po osnovnim cijenama jednaka je uporabi po osnovnimcijenama.

9.23.   Dodana vrijednost je zabilježena po osnovnim cijenama. To je neto rezultatoutputa vrednovanog osnovnim cijenama manjeintermedijarna potrošnja vrednovana po kupovnim cijenama.

9.24.   Dodana vrijednost po troškovima faktora ne koristi se kao koncept u ESA-i.Međutim, ona se može izračunati iz dodane vrijednosti po bazičnim cijenamaoduzimanjem ostalih poreza manje subvencije na proizvodnju.

9.25.   BDP je vrednovan po tržišnim cijenama. Ovaj se agregat može izračunati iztablica ponude i uporabe na tri različita načina:

(a)

agregat outputa po cijenama podjelatnosti minus agregat intermedijarne potrošnje po kupovnimcijenama po djelatnosti plus neto porezi na proizvode (pristuppo proizvodnoj metodi); intermedijarna potrošnja po djelatnostiuključuje uporabu usluga financijskog posredovanja indirektnomjerenih, koje se bilježe u nominalnoj djelatnosti (vidjetiodjeljak 9.33.);

(b)	agregati različitih sastavnica dodane vrijednosti po osnovnimcijenama po djelatnosti minus uporaba usluga financijskogposredovanja indirektno mjerenih (zabilježena u nominalnojdjelatnosti, pogledajte stavak 9.33), plus neto porezi naproizvode (pristup po dohodovnoj metodi);

(c)	zbroj kategorija finalnih uporaba minus uvoz: izvoz –uvoz + izdaci za finalnu potrošnju + bruto investicije (sve pokupovnim cijenama) (pristup po rashodnoj metodi).

9.26.   Tablica uporabe 9.6. također sadrži neke dodatne informacije: brutoinvesticije u fiksni kapital, fond fiksne aktive i inpute rada po djelatnosti. Ove su informacije presudne za analizuproduktivnosti i mogu također poslužiti za nekoliko ostalih vrsta analiza,npr. analizu zaposlenosti.

9.27.   Fond fiksne aktive, vrednovan je u ESA-i po tržišnim cijenama kojeprevladavaju na dan sastavljanja bilance stanja. Za fiksnu aktivu kupljenu uprijašnjim godinama to znači da se potrošnja fiksnog kapitala iz proteklihgodina treba oduzeti od tekuće tržišne cijene nove aktive iste vrste ikvalitete. Ovaj neto koncept fonda fiksnog kapitala mogao bi se koristiti zaizračunavanje kapitalne opremljenosti. Međutim, za analizu produktivnostičešće se koristi specifični bruto koncept vrednovanja fonda fiksnogkapitala. Prema tom bruto konceptu, sva fiksna aktiva trebala bi bitivrednovana po tekućim tržišnim cijenama nove aktive iste vrste i kvalitete;ne treba raditi nikakva oduzimanja za potrošnju fiksnog kapitala uposljednjoj i ranijim godinama. Ovaj bruto koncept fonda fiksnog kapitalanije standardni koncept u ESA-e, ali se može lako izračunati pomoću metodestalne inventarizacije. Obzirom na veliku upotrebu takvih bruto podataka,preporuča se kao dodatnu informaciju uključiti i bruto i neto podatke ofondu fiksnog kapitala.

9.28.   Za analizu produktivnosti utrošeni sati rada predstavljaju bolju varijablu zainput rada. Međutim, prilikom procjene brojazaposlenih osoba, broj radnih mjesta također može biti relevantan podatak.Obje varijable mogu se podijeliti, npr. na dio koji pripada zaposlenicima ina dio koji pripada samozaposlenim osobama.

9.29   Za pravilno sastavljanje i razumijevanje tablica ponude i uporabe važno jepodsjetiti se nekih računovodstvenih dogovora koje se koriste u ESA-i:

(a)

output pomoćnih aktivnosti se ne bilježizasebno; svi inputi, utrošeni u pomoćnojaktivnosti tretiraju se kao inputi uglavnu ili sekundarnu aktivnosti čije izvođenje ta pomoćnaaktivnost omogućuje. Pomoćne aktivnosti mogu biti na primjermarketing, računovodstvo, skladištenje i čišćenje (vidjetistavke 3.12. i 3.13.);

(b)

dobra i usluge proizvedeni i potrošeni u istom obračunskomrazdoblju i unutar iste lokalne poslovne jedinice nisu zasebnoidentificirani. Oni stoga nisu zabilježeni kao dio outputa ili intermedijarne potrošnje telokalne poslovne jedinice. Primjeri su: 1. sjeme i sadnice za sjetvu i sadnju; 2. antracit koji rudnici potroše u proizvodnjibriketa; 3. električna energija koju potrošeelektrane;

(c)	manje obrade, održavanje, servisiranje ili popravak za drugulokalnu poslovnu jedinicu, bilježi se neto, tj. isključujućivrijednost roba u vezi s tim. Za razliku od toga, kad se robeznatno fizički mijenjaju, transakcije trebalo bilježiti bruto,tj. kao kupovinu i prodaju robe.

(d)	trajna dobra mogu se iznajmiti ili biti predmet operativnog leasinga. U takvim slučajevima, one sebilježe u investicije u fiksni kapital i u fond fiksnog kapitalau djelatnosti vlasnika; dok se u djelatnosti njihovih korisnikabilježi kao intermedijarna potrošnja jednaka veličinirente;

(e)

osobe koje rade preko agencija za privremeno zapošljavanjezabilježene su kao da su zaposlene u djelatnosti tih agencija, ane u djelatnostima u kojima one uistinu rade. Kao posljedicatoga, u djelatnostima u kojima te osobe rade, isplate tih osobase evidentiraju kao intermedijarna potrošnja, a ne kao naknadazaposlenicima. Na sličan način tretiran je i rad pougovoru;

(f)

zaposlenost i naknade zaposlenicima su široki koncepti uESA-i: 1. zaposlenost iz socijalnih razloga također jeuračunata kao zaposlenost; to se odnosi, naprimjer, na zapošljavanje invalidnih osoba,projekte zapošljavanja za ljude koji su dugovremena nezaposleni i programe zapošljavanja zamlade ljude koji traže posao. Kao posljedica,ljudi uključeni u takve programe su zaposleni iprimaju naknadu zaposlenima (ne socijalnetransfere), iako njihova produktivnost može biti(znatno) niža od produktivnosti ostalihzaposlenika; 2. zaposlenost uključuje također neke primjere ukojima se od uključenih osoba uopće ne očekuje darade, npr. osobe koje su dobile otkaz, ali tijekomnekog razdoblja primaju naknadu od bivšegposlodavca. Međutim, inputrada u terminima utrošenih radnih sati nije ovimdogovorom iskrivljen budući da nikakvi sati radanisu zapravo odrađeni.

9.30.   U tablice ponude i uporabe treba uvesti dvije prilagodbene stavke radiujednačavanja vrednovanja uvoza u tablicama ponude i uporabe i u sektorskimračunima (vidjeti također tablice 9.5. i 9.6.).

U tablici ponude, uvoz robe se vrednuje prema c.i.f. vrijednostima.Time sepreviše uvećavaju troškovi uvoza kad su usluge transporta i osiguranja,uključene u c.i.f. vrijednost, pružene od strane rezidenata (npr. transportza vlastite potrebe ili transport od strane specijaliziranih domaćihprijevoznika). Kako bi dobili točan saldo između uvoza i izvoza, izvozusluga bi trebalo uvećati za veličinu ovog prevelikog uvećanja uvoza. Uvozusluga je vrednovan prema f.o.b. vrijednostima u sektorskim računima. To jepreveliko uvećanje uvoza kao i u slučaju c.i.f. vrednovanja. Međutim, uslučaju f.o.b. vrednovanja, to je uvećanje manje, što znači da je iimputirano povećanje u izvozu također manje. Rezultat primjene različitihnačela vrednovanja je taj da je neto ukupni uvoz isti, ali oba, ukupan uvozi ukupan izvoz su veći za c.i.f. vrednovanje. Dva načela vrednovanja mogu sepomiriti u tablicama ponude i uporabe uvođenjem prilagodbenih stavki kako zauvoz tako i za izvoz. Prilagodbene stavke bi trebale biti jednakevrijednosti usluga transporta i osiguranja koje su pružili rezidenti, auključene su c.i.f.vrijednosti, ali ne i f.o.b. vrijednost, tj. odnose se natransport i osiguranje od granice zemlje izvoznika do granice zemljeuvoznika. Kad se ove prilagodbene stavke uključe u tablice ponude i uporabe,ne zahtjevaju poseban tretman u input-outputtablicama..

9.31.   Transfer postojećih dobara zabilježen je u tablici uporabe kao negativanizdatak za prodavatelja, a kao pozitivan izdatak za kupca. Za promatranugrupu proizvoda, transfer postojećih dobara se svodi na reklasifikacijuizmeđu uporaba. Sami transakcijski troškovi nisu reklasificirani: oni suzabilježeni kao uporaba poslovnih ili profesionalnih usluga. U svrhu opisa ianaliza, za neke grupe dobara može biti korisno zasebno pokazati relativnuveličinu transfera postojećih dobara, npr. važnost rabljenih automobila ilivažnost recikliranog papira.

9.32.   Izravne kupovine rezidenata u inozemstvu i kupovine nerezidenata na domaćempodručju obično su procjenjene posebnim postupkom u statističkom procesu.One su uvedene kao prilagodbe početnim procjenama uvoza, izvoza i izdatka zafinalnu potrošnju, za veličinu kupovina u inozemstvu. Da bi se postiglaravnoteža između ponude i uporabe po proizvodu, sve ove kupovine trebalo birazdvojiti po različitim grupama proizvoda na koje se odnose. Za one grupeproizvoda gdje su ovakve vrste kupovina značajne, one bi se mogle prikazatikao podkategorija, npr. izdaci za smještaj.

9.33.   U tablicama ponude i uporabe, klasifikacija djelatnosti NACE Rev. 1 proširenaje nominalnom djelatnošću za uporabu neizravno vrednovanih uslugafinancijskog posredovanja indirektno mjerenih. U tablici ponude nijezabilježena nikakva transakcija za ovu djelatnost. U tablici uporabe, ukupnauporaba usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih zabilježena jekao intermedijarna potrošnja nominalne djelatnosti. Kako ta nominalnadjelatnost nema nikakvu drugu transakciju, njen neto operativni višak jenegativan i jednak veličini njene intermedijarne potrošnje; sve ostalekomponente njene dodane vrijednosti su nula. Kao rezultat, njena ukupnabruto dodana vrijednost jednaka je njenom (negativnom) neto poslovnomvišku.

9.34.   Prijelaz s ponude i uporabe po osnovnim cijenama na kupovne cijeneuključuje:

(a)	preraspodjelu trgovačkih marži;

(b)	preraspodjelu transportnih marži;

(c)	dodavanje poreza na proizvode (osim odbitnog PDV-a);

(d)	oduzimanje subvencija na proizvode.

Procjena ovog prijelaza je važan dio procesa uravnoteženja. Zasebne tablicemogu detaljnije prikazati taj prijelaz (vidjeti tablice 9.7. i 9.8.). Tetablice također mogu poslužiti za značajne analitičke svrhe npr. za analizucijena i analizu posljedica promjena stopa poreza na proizvode.

9.35.   Općenito, kod pripreme tablica ponude i uporabe i pravilno uravnotežujemoobje strane, uvijek postoji izbor između dva suprotna načina usklađivanjastatističkih podataka:

(a)	ponuda svakog proizvoda u osnovnim cijenama može se prilagoditina vrednovanje po kupovnim cijenama, kako bi se omogućilouravnoteženje s uporabama po kupovnim cijenama;

(b)	svaka uporaba po kupovnim cijenama može se prilagoditi navrednovanje po osnovnim cijenama, tako da je izjednačimo sponudom po osnovnim cijenama.

9.36.   U praksi za izradu tablica ponude i uporabe mogu biti potrebne obje vrsteusklađivanja. Obje alternative se bave i zahtijevaju slične vrsteusklađenja, tj. za poreze manje subvencije na proizvode i za trgovačke itransportne marže po proizvodima. Prva alternativa nije moguća bez ostale,budući da obično nije moguće znati stupce poreza na proizvode, subvencija naproizvode i trgovačkih i transportnih marži, raspodijeljenih po proizvodimau tablici ponude dok se ne zna raspodjela između uporaba pojedinih proizvodaiz tablice uporabe po kupovnim cijenama (tablica 9.6.).

9.37.   Tako se u procesu uravnoteženja koriste sljedeće tablice:

(a)	tablice ponude i uporabe 9.5. i 9.6. koje pokazuju konačnerezultate uravnotežujućih zbrojeva za ponudu i uporabu poproizvodima po kupovnim cijenama i osnovnim cijenama;

(b)	tablice trgovačkih i transportnih marži i poreza manjesubvencije na proizvode (tablice 9.7. i 9.8.).

9.38.   Prijelaz ponude i uporabe s osnovnih cijena na kupovne cijene (vidjetiodjeljak 9.34) svodi se na preraspodjeljivanje trgovačkih marži: vrednovanjepo osnovnim cijenama podrazumijeva da se trgovačke marže zabilježe kao dioproizvoda trgovine, dok vrednovanje po kupovnim cijenama podrazumijeva da sutrgovačka marže raspodijeljene na proizvode kojima pripadaju. Analoganslučaj vrijedi za transportne marže.

9.39.   Ukupne trgovačke marže po proizvodima jednake su ukupnim trgovačkim maržamadjelatnosti trgovine plus sekundarne za trgovačke marže ostalih djelatnosti.Analogna jednakost vrijedi za transportne marže.

Tablica 9.7. –   Jednostavna tablica trgovačkih i transportnih marži

			Djelatnosti (NACE)		Σ (1)	Krajnja uporaba	Σ (3)	Σ (1) + Σ (3)
			1 2 3 …	… n		(a) (b) (c) (d) (e) (f)
			(1)		(2)	(3)	(4)	(5)
Proizvodi (CPA)	1 2 3 . . .	(1)	Trgovačke i transportne maržena intermedijarnu potrošnju po proizvodu i djelatnosti			Trgovačke i transportne marže nafinalne uporabe:   Izdatak za finalnu potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK-a (c) države   Bruto investicije u kapital (d) bruto investicije u fiksni kapital idragocjenost (e) promjene na zalihama (f) izvoz
	. . . m
Σ (1)		(2)	Trgovačke i transportne marže naintermedijarnu potrošnju po djelatnosti			Trgovačke i transportne marže na finalne uporabe povrsti		Ukupne trgovačke i transportne marže

Tablica 9.8. –   Jednostavna tablica porezi manje subvencije naproizvode

			Djelatnosti (NACE)		Σ (1)	Krajnja uporaba	Σ (3)	Σ (1) + Σ (3)
			1 2 3 …	… n		(a) (b) (c) (d) (e) (f)
			(1)		(2)	(3)	(4)	(5)
Proizvodi CPA)	1 2 3 . . .	(1)	Porezi manje subvencije naproizvode za intermedijarnu potrošnju po proizvodu idjelatnosti			Porezi manje subvencije na proizvode zafinalnu uporabu   Izdaci za finalnu potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK-a (c) država   Bruto investicije u kapital (d) bruto investicije u fiksni kapital idragocjenosti (e) promjene na zalihama (f) izvoz
	. . . m
Σ (1)		(2)	Porezi manje subvencije na proizvode zaintermedijarnu potrošnju po djelatnosti			Porezi manje subvencije na proizvode za finalneuporabe po vrsti		Ukupno porezi manje subvencije na proizvode

9.40.   Transportne marže uključuju troškove transporta koje kupci plaćaju posebno,koji su uključeni u upotrebu proizvoda po kupovnim cijenama, ali ne uosnovnim cijenama outputa proizvođača ili utrgovačkim maržama trgovaca na veliko i malo. Takve transportne maržeposebno uključuju:

(a)	transport dobara s mjesta gdje su proizvedena do mjesta gdjekupac preuzima njihovu isporuku, u slučaju da proizvođač plaćatrećoj osobi za transport ako je taj iznos posebno fakturirankupcu;

(b)	transport dobara koji je dogovorio proizvođač ili trgovac naveliko i malo na takav način da kupac mora posebno platititroškove transporta čak i ako je taj transport obavio samproizvođač ili trgovac na veliko ili malo.

Svi ostali troškovi transporta dobara ne bilježe se kao transportne marže,npr.:

(a)	ako proizvođač sam prevozi robu, ti troškovi transporta suuključeni u osnovne cijene proizvođačevog outputa; ovaj transport predstavlja pomoćnu aktivnostte pojedinačni troškovi transporta neće biti identificirani kaotroškovi transporta;

(b)	ako proizvođač organizira transport dobara bez posebnogzaračunavanja usluga transporta, transportni troškovi će bitiuključeni u osnovne cijene proizvođačevog outputa; ti će troškovi transporta biti identificiranikao takvi i zabilježeni kao dio proizvođačeve intermedijarnepotrošnje;

(c)

ako trgovci na veliko i malo organiziraju transport roba smjesta na kojem su ih preuzeli do mjesta gdje ih preuzima drugikupac, troškovi će biti uključeni u trgovačke marže akotransport nije zasebno zaračunat kupcu. Jednako kao kodproizvođača, ti troškovi mogu predstavljati pomoćnu aktivnosttrgovaca na veliko i malo ili kupovinu intermedijarnih usluga,dakle ulaze u trgovačke marže, a ne u transportne marže;

(d)	ako kućanstvo kupuje dobra za finalnu potrošnju i dogovoritransport s trećom osobom, ti transportni troškovi se bilježekao izdatak za finalnu potrošnju za usluge transporta i nisuuključeni u trgovačke ili transportne marže.

9.41.   Tablica 9.7. prikazuje ponešto pojednostavljenu sliku matrice trgovačkih itransportnih marži jer:

(a)	nije napravljena izričita razlika između trgovačkih itransportnih marži. Obje vrste marži mogle bi se prikazati zasvaku grupu proizvoda. Drugo rješenje je postojanje odvojenihtablica: jedne za trgovačka marže i jedne za transportnemarže;

(b)

glede trgovačkih marži, trebalo bi načiniti razliku izmeđutrgovine na veliko i malo radi uzimanja u obzir razlike unjihovim cijenama. Prilikom formiranja tablica trebalo bi uočitida trgovci na veliko mogu također prodavati izravno kućanstvima(npr. namještaj) i da trgovci na malo mogu također prodavatidjelatnostima (npr. kavanama i restoranima);

(c)

u izračunavanju i analiziranju trgovačkih marži na proizvode zafinalnu potrošnju kućanstava, za svaku grupu proizvoda mogu serazlučiti najvažniji kanali distribucije kako bi se uzele uobzir razlike u njihovim cijenama; raščlamba na trgovinu naveliko i malo zapravo je pregruba. Npr. kućanstva mogu kupitirobu i usluge u supermarketima, trgovinama mješovitom robom,cvjećarnicama, robnim kućama, u inozemstvu ili ih mogu primitikao dohodak u naturi. Nadalje, preprodaje nekih proizvoda mogubiti vrlo važne, npr. cigarete koje se prodaju u kavanama,restoranima i benzinskim postajama. Naravno, takve detaljnijerazlike mogu se uvesti samo ako raspoloživi podaci osiguravajudovoljno informacija barem za grube procjene značenja svakog odkanala distribucije;

(d)	u izračunavanju transportnih marži, može biti vrlo korisnomrazlikovanje po vrsti transporta (npr. željeznički, zračni,morskim/kopnenim plovnim putovima ili cestovni).

9.42.   Porezi na proizvodnju i uvoz se sastoje od:

(a)	poreza na proizvode (D.21): 1. poreza tipa poreza na dodanu vrijednost (PDV)(D:211); 2. poreza i carina na uvoz; isključujući PDV(D.212); 3. poreza na proizvode, isključujući PDVi uvozneporeze (D.214);

(b)	drugih poreza na proizvodnju (D.29).

Slične kategorije razlikujemo kod subvencija na proizvodnju i uvoz.Subvencije se tretiraju kao negativni porezi na proizvodnju i uvoz.

Definicije svih ovih kategorija su dane u odjeljcima 4.14. do 4.39.

9.43.   Ponuda po osnovnim cijenama uključuje neto ostale poreze na proizvodnju, tj.manje ostale subvencije na proizvodnju. Za prijelaz s bazičnih cijena naproizvođačke cijene (ili obrnuto; vidjeti stavak 9.34), treba dodatirazličite poreze na proizvode, a oduzeti subvencije na proizvode (iliobrnuto).

9.44.   PDV može biti odbitan, neodbitan ili se jednostavno ne primjenjuje:

(a)	odbitni PDV primjenjuje se obično na većinu intermedijarnepotrošnje, većinu bruto investicija u fiksni kapital i diopromjena na zalihama;

(b)	neodbitni PDV se često primjenjuje na izdatke za finalnupotrošnju, dio bruto investicija u fiksni kapital, dio promjenana zalihama i dio intermedijarne potrošnje;

(c)	PDV se općenito ne primjenjuje na: 1. izvoz (barem na izvoz u zemlje izvan Europskeunije); 2. svu robu i usluge na koje se primjenjuje nultastopa PDV-a bez obzira na njihovu uporabu; 3. sve proizvođače izuzete od prijavljivanjaPDV-a, npr. mali poslovni subjekti i vjerskeorganizacije.

9.45.   PDV se u ESA-i bilježi neto: sve nabave su vrednovane u osnovnim cijenama,tj. bez zaračunatog PDV-a; intermedijarna i finalna uporaba se bilježe pokupovnim cijenama, tj. bez odbitnog PDV-a.

9.46.   Tablica 9.8. porezi manje subvencije na proizvode je pojednostavljenaverzija, jer:

(a)	nisu iskazane različite vrste poreza na proizvode i nisuposebno prikazane subvencije;

(b)	za različite kanale distribucije mogu se primijeniti različiteporezne stope i subvencije, te ih je stoga potrebno razlikovatikad postoje relevantne i dostatne informacije.

9.47.   Porezi i subvencije na proizvode su iznosi koji su dospjeli za plaćanje tekkad su evidentirani razrezom poreza, poreznim prijavama itd. ili kad suiznosi uistinu plaćeni (vidjeti stavak 4.27). Porezi (i subvencije) naproizvode se obično procjenjuju po proizvodu primjenom službenih stopaporeza (subvencija) na različite tokove. Naknadno treba analizirati razlikeizmeđu razrezanog poreza s uistinu uplaćenim iznosima.

(a)

Neke od ovih razlika pokazuju da početna procjena poreza naproizvode nije u skladu s definicijama ESA-e: 1. u slučaju izuzeća, polazna procjena poreza naproizvode treba biti snižena; 2. u slučaju utaje plaćanja poreza na proizvode(npr. plaćanje poreza je obvezno, ali nema razrezaporeza), procjena poreza na proizvode treba bitisnižena; 3. u slučaju novčanih kazni, procjene poreza naproizvode treba biti povišena.

Promjene u procjenama poreza na proizvode istodobno utječu na varijable kojesu procijenjene dodavanjem ili oduzimanjem od procjena poreza na proizvode.Npr. output po osnovnim cijenama neke grupe proizvodamože se procijeniti oduzimanjem, između ostalog, poreza na proizvode odprocijenjene uporabe po kupovnom cijenama. Međutim, procjena outputa po osnovnim cijenama može se kombinirati,između ostalog, s procjenama poreza na proizvode kako bi se dobila procjenauporaba po kupovnim cijenama.

(b)

Tablice ponude i uporabe ne bi trebale uzimati u obzir nekolikoostalih vrsta razlika: 1. razlike u vremenu, npr. plaćanja se moguodnositi na razrez poreza za nekolikogodina; 2. poduzeća koja ne mogu obaviti plaćanje (ubankrotu): ovo bi trebalo bilježiti kao ostalepromjene u obujmu financijske aktive i pasive, tj.ne u tablici ponude i uporabe.

(c)	U nekim slučajevima, razlike mogu također pokazivati da jepolazna procjena za poreze i subvencije na proizvode podložnaozbiljnoj greški, npr. jer je output nekog proizvodapodcijenjen. Tada se mogu opravdati izmjene procjena tokovadobara i usluga.

Pri prijelazu s uporaba po proizvodu po kupovnim cijenama na osnovne cijene,izmjena početne procjene poreza i subvencija na proizvode može bitiprikazane kao zasebna stavka. Međutim, za sve obračune inputa i outputa bit će potrebnorasporediti ovu izmjenu po proizvodu, čak i kad se ona može temeljiti najednostavnom matematičkom mehanizmu, npr. proporcionalnoj raspodjeli.

9.48.   Tablica uporabe 9.6. ne prikazuje u kojoj su mjeri korištena dobra i uslugeproizvedeni u zemlji ili su uvezeni. Ova je informacija potrebna za sveanalize u kojima je važna veza između ponude i uporabe dobara i usluga unacionalnom gospodarstvu. Primjer toga je analiza učinaka promjena izvozaili izdatka za finalnu potrošnju na uvoz, domaću proizvodnju i s timpovezane varijable poput zaposlenosti. Zapravo, one su potrebne za većinuanaliza naznačenih u stavcima 9.14. i 9.15. Stoga input-output sustav također sadrži tablicu uporabe za uvezeneproizvode i tablicu za dobra i usluge proizvedene u zemlji (pogledajtetablice 9.9. i 9.10.).

9.49.   Tablica uporabe za uvezene proizvode bi se trebala sastaviti korištenjem svihraspoloživih informacija o uporabi uvoza, npr. za neke proizvode se moždaznaju najvažnija uvozna poduzeća, a za neke proizvođače možda postoje podacio količini uvoza. Međutim, općenito, izravni statistički podaci o korištenjuuvoza su oskudni te se ovi podaci obično dopunjavaju pretpostavkama po grupiproizvoda.

9.50.   Tablica uporabe za u zemlji proizvedene robe i usluge može se dobitioduzimanjem tablice uporabe za uvezene proizvode od tablice ukupneuporabe.

Tablica 9.9. –   Tablica uporabe za uvoz

			Djelatnosti (NACE)		Σ (1)	Krajnja uporaba	Σ (3)	Σ (1) + Σ (3)
			1 2 3 …	… n		(a) (b) (c) (d) (e) (f)
			(1)		(2)	(3)	(4)	(5)
Proizvodi (CPA)	1 2 3 . . .	(1)	Za uvezene proizvode:intermedijarna potrošnja po c.i.f. vrijednosti po proizvodima ipo djelatnosti			Za uvezene proizvode: Krajnje uporabepo kupovnim cijenama/c.i.f. vrijednosti:   Izdaci za finalnu potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK (c) država   Bruto investicije u kapital: (d) bruto investicije u fiksni kapital idragocjenosti (e) promjene na zalihama (f) izvoz
	. . . m
Σ (1)		(2)	Ukupna intermedijarna potrošnja uvezenihproizvoda po djelatnosti			Ukupne finalne uporabe uvezenih proizvoda povrsti		Ukupan uvoz

Tablica 9.10. –   Tablica uporabe po osnovnim cijenama za domaći output

			Djelatnosti (NACE)		Σ (1)	Finalne uporabe	Σ (3)	Σ (1) + Σ (3)
			1 2 3 …	… n		(a) (b) (c) (d) (e) (f)
			(1)		(2)	(3)	(4)	(5)
Proizvodi (CPA)	1 2 3 . . .	(1)	Za domaći output: intermedijarna potrošnja po osnovnim cijenamapo proizvodima i djelatnosti			Za domaći output: Finalne uporabe po osnovnim cijenama   Izdaci za finalnu potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK-a (c) države   Bruto investicije u kapital: (d) bruto investicije u fiksni kapital idragocjenosti (e) promjene na zalihama (f) izvoz
	. . . m
Σ (1)		(2)	Ukupna intermedijarna potrošnja domaćeproizvodnje po osnovnim cijenama po djelatnosti			Finalna uporaba domaće proizvodnje po osnovnimcijenama		Ukupna domaća proizvodnja
Uporaba uvezenih proizvoda		(3)	Ukupna intermedijarna potrošnja uvezenihproizvoda po djelatnosti			Finalna uporaba uvezenih proizvoda po osnovnimcijenama		Ukupan uvoz
Neto porezi na proizvode		(4)	Neto porezi na proizvode za intermedijarnupotrošnju po djelatnosti			Neto porezi na proizvode za finalnu uporabu		Ukupno neto porezi na proizvode
Σ (1) + (3) + (4)		(5)	Ukupna intermedijarna potrošnja u kupovnimcijenama po djelatnosti			Ukupne finalne uporabe po vrsti		Ukupne uporabe
Naknade zaposlenicima		(6)	Komponente dodane vrijednostipo djelatnosti
Ostali neto porezi naproizvodnju Potrošnja fiksnog kapitala Poslovnivišak, Neto
Σ (6)		(7)	Dodana vrijednost po djelatnosti
Σ (1) + (3) + (4) + Σ (6)		(8)	Output po osnovnimcijenama po djelatnostima
Investicije u fiksni kapital Fondkapitala Inputi rada		(9)

9.51.   Za posebne namjene, gore prikazane tablice ponude i uporabe mogu semodificirati uvođenjem alternativnih i dodatnih klasifikacija. Prikladniprimjeri su:

(a)	detaljnije klasifikacije proizvoda i djelatnosti koje setemelje na nacionalnim klasifikacijama ili koje imaju posebnunamjenu, npr. za analizu uloge istraživanja i razvoja unacionalnom gospodarstvu;

(b)	detaljnija podjela uvoza i izvoza po zemljama podrijetla, npr.trgovina unutar Europske unije, dodatno raščlanjena po zemljamatrgovine izvan Europske unije, dodatno raščlanjena pogospodarskim regijama i nekim specifičnim zemljama poputSjedinjenih Američkih Država i Japana;

(c)

raščlamba uvoza na: 1. uvoz proizvoda koji se proizvode i u zemlji(„konkurentni uvoz”) 2. uvoz proizvoda koji se ne proizvode u zemlji(„nadopunjavajući uvoz”). Može se očekivati da će obje vrste uvoza imati drugačiji odnos ivažnost za nacionalno gospodarstvo. Konkurentan uvoz može bitipredmet analize i ekonomske politike, budući da može bitizamjena za domaći output; stoga se on može uključiti kao zasebnakategorija (potencijal) finalne uporabe u tablicama uporabe. Zanadopunjavajući uvoz analize se uglavnom usredotočuju na utjecajpromjena njegove cijena i obujma (npr. u slučaju naftnih kriza)na nacionalno gospodarstvo;

(d)

raščlamba naknada zaposlenicima prema kriterijima poput razineobrazovanja, skraćenog radnog vremena/punog radnog vremena, dobii spola. Ova klasifikacija bi se tada također mogla primijenitina dodatne informacije o zaposlenosti. Na taj se način tabliceponude i uporabe mogu koristiti za sve vrste analiza tržištarada;

(e)	raščlanjivanje naknada zaposlenicima na: 1. nadnice i plaće, od čega: — socijalni doprinosi zaposlenika  (94), 2. socijalni doprinosi poslodavca. Ta podjela omogućuje analizu uloge socijalnih doprinosa u cijeniinputa rada i prebacivanju ovogopterećenja na bruto poslovni višak;

(f)

klasifikacija finalne potrošnje prema namjeni (za kućanstva:COICOP i za državu: COFOG). Funkcionalna klasifikacija ovihizdataka omogućuje procjenu utjecaja svih izdataka na ostatakgospodarstva. Na primjer, može se procijeniti važnost javnih iprivatnih izdataka za zdravstvenu zaštitutransport iobrazovanje. Drugi primjer je analiza učinka državnih izdatka zaobranu na pojedine domaće djelatnosti, posebice proizvođačezrakoplova, kamiona i oružja;

(g)

reklasifikacija investicija u fiksni kapital i fonda fiksnogkapitala kod fiksne aktive koja vlasnik daje u najam, tj. uslučaju operativnog leasinga, može seevidentirati kao da je u vlasništvu korisnika (za razliku odstandardnog postupka u ESA-i). Cilj ove reklasifikacije je daučini strukturu troškova djelatnosti koje iznajmljuju fiksnuaktivu i onih koje posjeduju sličnu fiksnu aktivu, usporedivima.Za konzistentan računovodstveni tretman, ova reklasifikacijazahtjeva također i modificiranje intermedijarne potrošnjenajmoprimca i outputa najmodavca za veličinu rente na fiksnuaktivu.

(h)

reklasifikacija zaposlenosti i naknada zaposlenicima zaugovoreni rad i osobama koje rade preko agencija za privremenozapošljavanje: svrha ove reklasifikacije je da bilježenjem osobakao zaposlenih u djelatnosti „gdje stvarno rade” učini stukturu troškovadjelatnosti usporedljivijom. Ova reklasifikacija također dovodido izmjena koncepata intermedijarne potrošnje i outputa promatranih djelatnosti.

TABLICE KOJE POVEZUJU TABLICE PONUDE I UPORABE SA SEKTORSKIM RAČUNIMA

9.52.   Podaci u tablicama ponude i uporabe trebali bi biti povezani sa sektorskimračunima radi osiguranja konzistentnosti tablica ponude i uporabe sasektorskim računima. To je postignuto uvođenjem tablice s unakrsnoklasificiranim varijablama, i po djelatnosti i po sektoru (pogledajtetablicu 9.11.).

SIMETRIČNE INPUT-OUTPUT TABLICE

9.53.   Najvažnija simetrična input-output tablica u ESA-i jetablica tipa proizvod po proizvodu koja je ovdje opisana.

9.54.   Input-output tablica tipa proizvod po proizvodu(vidjeti tablice 9.4. i 9.12.) može se sastaviti konvertiranjem obijutablica ponude i uporabe, po osnovnim cijenama. To podrazumijeva promjenuformata, tj. pretvaranje dviju asimetričnih tablica u jednu simetričnutablicu (vidjeti odjeljak 9.09.). Konverzija se može podijeliti u trifaze:

(a)	raspodjela sekundarnih proizvoda u tablici ponude nadjelatnosti u kojima su oni glavni proizvodi;

(b)	preuređivanje stupaca tablice uporabe od inputa u djelatnosti do inputa u homogene granama (bezagregiranja redaka);

(c)	agregiranje razdjeljenih proizvoda (redci) u novoj tabliciuporabe u homogene grane prikazane u stupcima, ako je toprimjereno.

9.55.   Korak (a) uključuje transfere outputa u oblikusekundarnih proizvoda u tablici ponude. Budući da se sekundarni proizvodipojavljaju kao stavke izvan dijagonale u tablici ponude, ova vrsta transferaje prilično jednostavna. Ovi sekundarni proizvodi se tretiraju kao dodacidjelatnostima u kojima su oni glavni proizvodi, a uklanjaju se izdjelatnosti u kojima su proizvedeni.

9.56.   Korak (b) je složeniji budući da se osnovni podaci o inputima odnose na djelatnosti, a ne na svaki pojedini proizvodproizveden od strane svake djelatnosti. Vrsta konverzije koju ovdje trebanapraviti obuhvaća transfer inputa povezanih sasekundarnim outputom iz djelatnosti u kojoj je tajsekundarni output bio proizveden u djelatnost kojoj on uglavnom(karakteristično) pripada. Dva različita pristupa mogu se koristiti uizvođenju ovog transfera:

1.	pomoću dodatnih statističkih i tehničkih informacija;

2.	pomoću pretpostavki.

9.57.   Trebalo bi što je moguće više koristiti dodatne statističke i tehničkeinformacije. Na primjer, moguće je dobiti posebnu informaciju o inputima potrebnim za proizvodnju određenih vrsta outputa. Međutim, podaci ove vrste su najčešćenepotpuni. U krajnjem slučaju, biti će potrebno pribjeći jednostavnimpretpostavkama da bi se zabilježili transferi.

Tablica 9.12. –   Simetrična input-output tablica uosnovnim cijenama (proizvod po proizvodu)

			Proizvod (CPA)		Σ (1)	Finalne uporabe (a)(b) (c) (d) (e) (f)	Σ (3)	Σ (1) + Σ (3)
			1 2 3 …	… n
			(1)		(2)	(3)	(4)	(5)
Proizvodi (CPA)	1 2 3 . . .	(1)	Intermedijarna potrošnja poosnovnim cijenama tipa proizvod - proizvod			Finalne uporabe po osnovnimcijenama   Izdaci za finalnu potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK-a (c) država   Bruto investicije u kapital: (d) bruto investicije u fiksni kapital idragocjenosti (e) promjene na zalihama (f) izvoz
	. . . n
Σ (1)		(2)	Ukupna intermedijarna potrošnja poosnovnim cijenama po proizvodu			Finalne uporabe po osnovnim cijenama po vrsti		Ukupna uporaba po osnovnim cijenama
Porezi na proizvode Subvencije naproizvode (-)		(3)	Neto porezi na proizvode poproizvodu			Neto porezi na proizvode po vrsti finalneuporabe		Ukupno neto porezi na proizvode
Σ (1) + (3)		(4)	Ukupna intermedijarna potrošnja pokupovnim cijenama po proizvodu			Ukupne finalne uporabe po vrsti po kupovnimcijenama		Ukupna uporaba po kupovnim cijenama
Naknade zaposlenicima Ostali netoporezi na proizvodnju Potrošnja fiksnogkapitala Poslovni višak, neto		(5)	Komponente dodane vrijednosti poproizvodu
Σ (5)		(6)	Dodana vrijednost po proizvodu
Σ (1) + (3) + Σ (5)		(7)	Proizvodnja po osnovnim cijenama poproizvodu
Uvoz		(8)	Uvoz c.i.f. po proizvodu
(7) + (8)		(9)	Ponuda po osnovnim cijenama poproizvodu
Investicije u kapital Fondkapitala Inputi rada		(10)

9.58.   Pretpostavke koje se koriste za transfer outputa i snjima povezanih inputa temelje se na dvije vrstetehnoloških pretpostavki:

(a)	tehnologiji djelatnosti, koja pretpostavlja da su sviproizvedeni proizvodi od strane lokalnih poslovnih jedinica izdjelatnosti proizvedeni s istom strukturom inputa;

(b)	tehnologiji proizvoda, koja pretpostavlja da svi proizvodi uproizvodnoj grupi imaju istu strukturu inputa, bez obzira na to koja ih je djelatnostproizvela.

Izbor najbolje pretpostavke za primjenu u svakom slučaju nije jednostavan. Onzapravo mora ovisiti o strukturi nacionalnih djelatnosti, npr. stupnjuspecijalizacije i homogenosti nacionalnih tehnologija koji se koriste da bise proizveli proizvodi unutar iste grupe proizvoda. Na primjer, par čizamase može izraditi od kože i od plastičnih masa. Pretpostavka iste proizvodnetehnologije za sve čizme (ili kad se koristi viši nivo agregacije, npr.obuća) može stoga biti problematična; ovdje je bolja alternativa korištenjepretpostavke tehnologije djelatnosti.

Jednostavna primjena pretpostavke tehnologije proizvoda često dajeneprihvatljive rezultate utoliko što se ponekad dobivaju input-output koeficijenti koji nisu vjerojatni ili su čaknemogući, na primjer, negativni koeficijenti. Koeficijenti koji nisuvjerojatni se mogu javiti zbog pogreške u mjerenju i zbog heterogenosti(mješavine proizvoda) u djelatnosti u kojoj je preneseni proizvod glavniproizvod. To se može riješiti korištenjem ispravaka koji se temelje nadodatnim informacijama ili korištenjem stručnih prosudbi se u najvećojmogućoj mjeri. Naravno, drugo je rješenje primjena alternativne pretpostavketehnologije djelatnosti. U praksi je najbolja strategija za sastavljanjesimetričnih input-output tablica korištenje mješovitih pretpostavkitehnologije u kombinaciji s dodatnim informacijama.

9.59.   Važnost uloge pretpostavki ovisi o veličini sekundarne proizvodnje, koja pakovisi ne samo o tome kako je proizvodnja organizirana u gospodarstvu, već io raščlambi proizvoda. Što je detaljnija raščlamba proizvoda, može seočekivati više sekundarnog outputa.

9.60.   Korak (c) uključuje agregiranje proizvoda u novoj tablici uporabe udjelatnosti koje ih proizvode prema koraku (a), a to rezultira simetričnominput-output tablicom s unakrsno klasificiranimproizvodima nasuprot nuzproizvodima. Dok se kod ovih nadopuna polazi odosnovnih podataka o lokalnim poslovnim jedinicama, dobiveni podaciudovoljavaju onima o „homogenim proizvodnim jedinicama”.

9.61.   Klasifikacije u simetričnim input-output tablicamapodudaraju se s onima u tablicama ponude i uporabe, budući da je prvatablica transformacija potonjih (osim, naravno klasifikacije podjelatnosti/homogenim granama).

9.62.   Simetričnu input-output tablicu 9.12. trebalo bipopratiti s još najmanje dvije tablice:

(a)	matricom koja prikazuje uporabu uvoza; format ove tablice jeisti kao kod tablice uvoza koja nadopunjuje tablice ponude iuporabe (vidjeti tablicu 9.10.), osim što je korištenaklasifikaciju proizvod – proizvod;

(b)	simetričnom input-output tablicom zadomaći output (tablica 9.13.).

Ova posljednja tablica se koristi za izračunavanje kumulativnihkoeficijenata, tj. Leontijeve inverzne matrice. Leontijeva inverzna matricaje u slučaju tablice 9.13. inverzna matrica razlike između jedinične matriceI i matrice tehničkih koeficijenata dobivenih iz matrice ((1), (1)).Leontijeva inverzna matrica bi se također mogla izračunati za domaći output i konkurentni uvoz (vidjeti stavak 9.51.).Tada bi se trebalo pretpostaviti da je konkurentan uvoz proizveden na istinačin kao i konkurentni domaći proizvodi.

Tablica 9.13. –   Simetrična input-output tablica zadomaći output (proizvod po proizvodu)

			Proizvodi (CPA)		Σ (1)	Finalne uporabe (a)(b) (c) (d) (e) (f)	Σ (3)	Σ (1) + Σ (3)
			1 2 3 …	… n
			(1)		(2)	(3)	(4)	(5)
Proizvodi (CPA)	1 2 3 . . .	(1)	Za domaću proizvodnju:intermedijarna potrošnja po osnovnim cijenama po proizvodu i poproizvodu			Za domaću proizvodnju:: Finalne uporabepo osnovnim cijenama:   Izdaci za finalnu potrošnju: (a) kućanstava (b) NUSK-a (c) država   Bruto investicije u kapital: (d) bruto investicije u fiksni kapital idragocjenosti (e) promjene na zalihama (f) izvoz
	. . . n
Σ (1)		(2)	Ukupna intermedijarna potrošnja domaćeproizvodnje po osnovnim cijenama po proizvodu			Finalne uporabe domaće proizvodnje po osnovnimcijenama		Ukupan domaći output
Uporabauvezenih proizvoda		(3)	Ukupna intermedijarna potrošnja uvezenihproizvoda po proizvodu			Finalne uporabe uvezenih proizvoda po osnovnimcijenama		Ukupan uvoz
Neto porezi na proizvode		(4)	Neto porezi na proizvode za intermedijarnupotrošnju po proizvodu			Neto porezi na proizvode za finalnu uporabu		Ukupno neto porezi na proizvode
Σ (2) + (3) + (4)		(5)	Ukupna intermedijarna potrošnja pokupovnim cijenama po proizvodu			Ukupne finalne uporabe po vrsti		Ukupna uporaba
Naknade zaposlenicima Ostali netoporezi na proizvodnju Potrošnja fiksnogkapitala Poslovni višak 'neto		(6)	Komponente dodane vrijednosti poproizvodu
Σ 6		(7)	Dodana vrijednost po proizvodu
Σ (1) + (3) + (4) + Σ (6)		(8)	Proizvodnja po osnovnim cijenama poproizvodu
Investicije u kapital Fondkapitala Inputi rada		(9)

POGLAVLJE 10.

MJERE CIJENE I OBUJMA

10.01.   U sustavu ekonomskih računa svi su tokovi i stanja izraženi u monetarnimjedinicama. Monetarna jedinica je jedini zajednički nazivnik koji se možekoristiti za vrednovanje izuzetno različitih transakcija zabilježenih uračunima te da bi se dobile smislene izravnavajuće stavke.

Problem pri korištenju monetarne jedinice kao mjerne jedinice je taj da ovajedinica nije ni stabilan niti je međunarodni standard. Ekonomska analiza senajviše bavi mjerenjem gospodarskog rasta u jedinicama obujma izmeđurazličitih razdoblja. Zato je potrebno razlikovati, pri promjenamavrijednosti određenih ekonomskih agregata, promjene nastale isključivo zbogpromjena cijena od ostalih promjena koje se nazivaju promjenama „obujma”.

Ekonomska analiza se također bavi usporedbama u prostoru, tj. izmeđurazličitih nacionalnih gospodarstava. To je fokus na međunarodnimusporedbama obujma razina proizvodnje i dohotka, s tim da je vrlo zanimljivai usporedba razine cijena. Zato je potrebno razdijeliti razlike uvrijednostima ekonomskih agregata između parova ili grupa zemalja nakomponente koje odražavaju razlike u obujmu i razlike u cijeni.

10.02.   Prilikom usporedbi tokova i stanja, trebalo bi posvetiti jednaku važnosttočnom mjerenju promjena cijena i obujma. Kratkoročno, analiza promjenacijena nije ništa manje važna od mjerenja obujma ponude i potražnje.Dugoročnije, pri proučavanju gospodarskog rasta treba voditi računa okretanjima relativnih cijena različitih vrsta roba i usluga.

Prvenstveni cilj nije da se omogući jednostavno sveobuhvatno mjerenjepromjena cijena i obujma za glavne agregate sustava, već da se prikupi nizmeđusobno neovisnih mjera koje omogućuju da se izvedu sustavne i temeljiteanalize inflacije, gospodarskog rasta te gospodarskih oscilacija.

10.03.   Opće pravilo za usporedbu u prostoru je da moraju biti točne mjere kako zakomponente obujma tako i za komponente cijena ekonomskih agregata. Kako jerazlika između Laspeyeresove i Paascheove formule često značajna priprostornim usporedbama, formula Fischerova indeksa je jedina prihvatljiva zatu svrhu..

10.04.   Prednost ekonomskih računa je u tome što daju prikladan okvir za izradusustava indekasa obujma i cijena i što osiguravaju dosljednosti statističkihpodataka.

Prednosti računovodstvenog pristupa se mogu sažeti kako slijedi:

(a)

na konceptualnoj razini, korištenje računovodstvenog okvirakoji obuhvaća cijeli gospodarski sustav zahtijeva da cijene ifizičke jedinice za različite proizvode i tokove u sustavu bududosljedno određene. U okviru ove vrste nužno je da su, naprimjer, koncepti cijene i obujma za određenu grupu proizvodadefinirani na identičan način i u izvorima i u uporabama

(b)	na statističkoj razini, uporaba okvira ekonomskih računa namećeračunovodstvena ograničenja koja se moraju poštivati kako utekućim tako i u stalnim cijenama i zahtijeva provođenjekorekcija kako bi se osigurala dosljednost podataka o cijenama iobujmu;

(c)

nadalje, formiranje integriranog sustava cijenovnih indeksa iindeksa obujma unutar sustava ekonomskih računa omogućujeprovjere u nacionalnim računima. Pod pretpostavkom da postojiuravnotežen sustav tablica ponude i uporabe u tekućim cijenama,izrada tako uravnoteženih tablica u tekućim cijenama znači da seautomatski može izvesti sustav implicitnih indeksa cijena.Ispitivanje primjenjivosti tih izvedenih indeksa može dovesti dorevizije i korekcije podataka u stalnim cijenama i čak, u nekimslučajevima, vrijednosti u tekućim cijenama;

(d)	konačno, računovodstveni pristup dozvoljava mjerenje promjenacijena i obujma za određene izravnavajuće stavke u računima, aone se po definiciji izvode iz ostalih elemenata uračunima.

10.05.   Unatoč prednostima integriranog sustava uravnoteženih transakcija roba iusluga kako sveukupnoj tako i po pojedinoj djelatnosti, treba priznati datako dobiveni indeksi cijena i obujma ne zadovoljavaju sve potrebe, nitiodgovaraju na sva moguća pitanja u pogledu promjena cijena i obujma.Računovodstvena ograničenja i izbor formula za indekse cijena i obujma, iakobitni za izgradnju skladnog sustava, ponekad mogu biti prepreka. Također,postoji potreba za podacima za kraća razdoblja, poput mjeseci ilitromjesečja. U tim se slučajevima mogu pokazati korisnim drugi obliciindeksa cijene i obujma.

PODRUČJE PRIMJENE INDEKSA CIJENA I OBUJMA U SUSTAVU RAČUNA

10.06.   Među tokovima koji se pojavljuju u ekonomskim računima u tekućim cijenama,postoje neki (uglavnom se odnose na proizvode) kod kojih je razlikovanjeizmeđu promjena cijene i promjena obujma poput onog na mikroekonomskojrazini. Za mnoge druge tokove u sustavu ta je razlika manje očita.

U prvom slučaju, tokovi obuhvaćaju grupu osnovnih transakcija robom iuslugama, čija je vrijednost jednaka umnošku broja fizičkih jedinica injihove jedinične cijene. U ovom slučaju, za određivanje prosječne promjenecijene i obujma, dovoljno je znati raščlambu toka o kojem je riječ naelementarne transakcije.

U drugom slučaju, koji se odnosi na brojne transakcije povezane s raspodjelomi financijskim posredovanjem kao i s izravnavajućim stavkama, poput dodanevrijednosti, teško je ili gotovo nemoguće izravno razdvojiti tekućevrijednosti na komponente cijene i obujma, stoga se moraju primijenitiposebna rješenja.

Postoji također potreba za mjerenjem realne kupovne moći brojnih agregata,poput naknada zaposlenicima, raspoloživog dohotka kućanstava ili nacionalnogdohotka. To je moguće učiniti njihovim deflacioniranjem prosjekom indeksacijena roba i usluga koje su njima kupljene.

10.07.   Potrebno je naglasiti da su cilj i postupak koji se provode prilikom mjerenjarealne kupovne moći bitno različiti od cilja i postupka prilikomdeflacioniranja roba i usluga i izravnavajućih stavki. Za njih se možeuspostaviti integrirani sustav cijena i obujma koji je koristan, izmeđuostalog, zbog mjerenja ekonomskog rasta. Pri vrednovanju ovih tokovaposljednje vrste u realnom izrazu, moguće je koristiti indekse cijena drugihtokova, koji se razlikuju prema ciljevima analize: to može biti samo stvardogovora i ne može se izvesti na jedinstveni način unutar integriranogsustava indeksa cijena i obujma.

INTEGRIRANI SUSTAV INDEKSA CIJENA I OBUJMA

10.08.   Sustavna podjela promjena tekućih vrijednosti na komponente „promjene cijena” i „promjene obujma” ograničena je na tokovekoji predstavljaju transakcije, zabilježene na računima roba i usluga(0) i na računima proizvodnje (I); ona se izvodi za podatke koji seodnose na pojedine djelatnosti kao i za podatke koji se odnose na cijelogospodarstvo. Tokovi koji predstavljaju izravnavajuće stavke, na primjerdodana vrijednost, ne mogu se izravno podijeliti na komponente cijene iobujma; to se može učiniti samo neizravno korištenjem odgovarajućihtokova transakcija.

Korištenje računovodstvenog okvira nameće dvostruko ograničenje priizračunavanju podataka:

(a)	bilanca računa roba i usluga mora za bilo koje dvijeuzastopne godine biti raspoloživa u tekućim i stalnimcijenama;

(b)	svaki tok na razini cjelokupnog gospodarstva moraodgovarati zbroju odgovarajućih tokova različitihdjelatnosti.

Treće ograničenje prepreka koje ne slijedi iz uporabe računovodstvenogokvira, nego je rezultat promjene cijene ili promjene obujma ilikombinacija tih dviju promjena.

Ako su ova tri zahtjeva ispunjena, vrednovanje računa roba i usluga iračuna proizvodnje u stalnim cijenama znači da je moguće dobitiintegrirani skup indeksa cijena i obujma.

10.09.   Stavke o kojima treba voditi računa pri konstruiranju takvog integriranogskupa su sljedeće:

Transakcijeproizvodima
Output	P.1
Tržišni output		P.11
Output za vlastitufinalnu potrošnju		P.12
Drugi netržišni output		P.13
Intermedijarna potrošnja	P.2
Izdaci za finalnu potrošnju	P.3
Izdaci za individualnu finalnupotrošnju		P.31
Izdaci za zajedničku finalnupotrošnju		P.32
Stvarna finalna potrošnja	P.4
Stvarna individualna pojedinačna finalnapotrošnja		P.41
Stvarna zajednička finalnapotrošnja		P.42
Bruto investicije	P.5
Bruto investicije u fiksni kapital		P.51
Promjene zaliha		P.52
Neto povećanje dragocjenosti		P.53
Izvoz roba i usluga	P.6
Izvoz roba		P.61
Izvoz usluga		P.62
Uvoz dobara i usluga	P.7
Uvoz dobara		P.71
Uvoz usluga		P.72
Porezi isubvencije na proizvode
Porezi na proizvode isključujućiPDV-a		D.212 i D.214
Subvencije na proizvode		D.31
PDV na proizvode		D.211
Potrošnja fiksnogkapitala	K.1
Izravnavajuće stavke
Dodana vrijednost	B.1
Bruto domaći proizvod	B.1*g

INDEKSI CIJENE I OBUJMA ZA OSTALE AGREGATE

10.10.   Pored gore razmatranih mjera cijene i obujma, moguće je također rastavitisljedeće agregate na vlastite komponente cijene i obujma. Ciljevi tihmjerenja su različiti.

Zalihe	AN. 12
Stanje proizvedeni fiksne aktive	AN. 11
Naknade zaposlenicima	D.1

Zalihe na početku i na kraju svakog razdoblja potrebno je izračunati ustalnim cijenama kako bi se procijenile promjene obujma zaliha tijekomrazdoblja.

Stanje proizvedene fiksne aktive treba izračunati u stalnim cijenama kakobi se procijenio udio kapitala i outputa te kakobi se dobila osnovica za procjenu potrošnje fiksnog kapitala u stalnimcijenama.

Naknade zaposlenicima moraju biti izračunate u stalnim cijenama zbogmjerenja produktivnosti te također zbog procjene proizvodnje pomoćupodataka o proizvodnim čimbenicima (inputima) ustalnim cijenama.

10.11.   Naknade zaposlenicima su element dohotka. Zbog mjerenja kupovne moćipotrebno ih je izračunati u realnom izrazu deflacioniranjem indeksomcijena koji uzima u obzir cijene proizvoda koje zaposleni kupuju. Ostalielementi dohotka, poput raspoloživog dohotka kućanstava i nacionalnogdohotka, također se mogu mjeriti u realnim jedinicama na isti način.

OPĆA NAČELA MJERENJA INDEKSA CIJENA I OBUJMA

DEFINICIJA CIJENA I OBUJMA TRŽIŠNIH PROIZVODA

10.12.   Formiranje integriranog sustava indekasa cijena i obujma temelji se napretpostavci da je na razini jedne homogene robe ili usluge vrijednost(v) jednaka cijeni za jednu količinsku jedinicu (p), pomnoženoj s brojemjedinica količine (q) odnosno

10.13.   

Definicija

:

Cijena se definira kao vrijednost jedne jediniceproizvoda za koju su količine savršeno homogene ne samou fizičkom smislu, već i s obzirom na niz drugih osobinaopisanih u stavku 10.16. Kako bi bile zbrojive uekonomskom smislu, količine moraju biti identične iimati istu jediničnu cijenu. Za svaki agregattransakcija robama i uslugama prikazanih u računima,mjere cijena i količina moraju biti konstruirane tako daje To znači da je svakapojedina promjena vrijednosti određenog toka rezultatpromjene cijene ili promjene obujma ili njihovojkombinaciji.

10.14.   Kod transakcija robama u mnogim je slučajevima lako odrediti fizičkujedinicu uključenu u transakciju, pa stoga i cijenu po jedinici. Ubrojnim slučajevima npr. za rijetka kapitalna dobra, to je puno teže, pase moraju donijeti posebna rješenja.

Kod transakcija uslugama puno je teže specificirati osobine koje određujufizičke jedinice, često je to popraćeno različitim mišljenjima oprimjenjenim kriterijima.. To se može odnositi na važne djelatnostipoput usluga financijskog posredovanja, veletrgovine i trgovine na malo,usluga poduzećima, obrazovanja, istraživanja i razvoja, zdravstva irekreacije. S obzirom na sve veću važnost uslužnih djelatnosti,neophodno je pronaći zajednička rješenja za problem izbora fizičkihjedinica, čak i kad su ona samo dogovorna.

RAZLIKE U KAKVOĆI I RAZLIKE U CIJENI

10.15.   Fizička i druga svojstva o kojima treba voditi računa prilikomidentificiranja proizvoda čine razlike u kvaliteti i imaju važnu ulogu,dok istodobno uzrokuju velike statističke probleme.

Činjenica je da za mnoge robe i usluge namijenjene za određenu svrhupostoji nekoliko inačica različitih kvaliteta, od kojih svaka ima svojucijenu.

10.16.   Razlike u kakvoći odražavaju sljedeći čimbenici:

(a)	fizička svojstva;

(b)	isporuke na različitim lokacijama;

(c)	isporuke u različito doba dana ili u različitim razdobljimagodine;

(d)	razlike u uvjetima prodaje ili okolnostima ili okolišu ukojem se roba i usluge dobavljaju.

Uz određena fizička svojstva, razlike u drugim čimbenicimapodrazumijevaju da fizičke jedinice nisu identične u ekonomskom smislu ida se vrijednosti među jedinicama razlikuju. Te se razlike u vrijednostijedinica smatraju razlikama u obujmu, a ne razlikama u cijeni.

U praksi plaćanje pri kupovini robe ne obuhvaća samo cijenu robe, već icijenu usluga povezanih s njenom dobavom. To znači da bi, u načelu, isturobu prodanu po različitim cijenama i u različitim okolnostima trebalosmatrati različitim proizvodima. Ovaj zaključak je eksplicitno potvrđenu tablicama ponude i uporabe, gdje se vrijednost trgovačkih itransportnih marži (koje predstavljaju glavne usluge povezane sosiguravanjem roba) bilježi posebno.

10.17.   U okviru danog tržišta i određenog razdoblja, postojanje nekolikojediničnih vrijednosti može se smatrati dokazom postojanja razlika ukvaliteti, osim u slučajevima opisanim u stavku 10.19. Sukladno tome,različite modele automobila, pa čak i različite verzije istog modela,treba smatrati različitim proizvodima: slično tome, treba razlikovatiputovanja vlakom u prvom i drugom razredu.

Za izračunavanje mjera cijene i obujma treba koristiti što detaljnijeklasifikacije proizvoda tako da je svaki identificirani proizvodmaksimalno homogen, bez obzira na razinu detalja korištenu zaprikazivanje rezultata.

10.18.   Dimenziju kvalitete treba također uzeti u obzir pri bilježenju promjenanastalih tijekom vremena. Promjena kvalitetee zbog, na primjer, promjenefizičkih svojstava proizvoda, mora se smatrati promjenom obujma, a nepromjenom cijene. Također se uzimaju u obzir učinci agregacije. Razlikeu sastavu toka koje podrazumijevaju, na primjer, pomak u korist višeprosječne kakvoće treba evidentirati kao povećanje obujma, a ne kaopovećanje cijene. Iz toga proizlazi da će se za outpute učinak kretanja između tržišta s različitim cijenama,na primjer, domaćeg prema inozemnom, ili industrijske uporabe prematržištima potrošnih proizvoda, potrebno tretirati kao promjene obujma, ane kao promjene cijene. Također proizlazi da promjena cijena za određenitok može nastati samo kao rezultat promjena cijena u razini pojedinihtransakcija.

10.19.   

Definicija

:

Postojanje razlika u jediničnoj vrijednosti nesmatra se pokazateljem razlika u kvaliteti u sljedećimokolnostima: nedostatak informacija, diskriminacija cijenakoje odražavaju ograničenja slobode izbora i postojanjeusporednih tržišta. U ovim slučajevima, razlike u jediničnimvrijednostima smatraju se razlikama u cijeni.

10.20.   Nedostatak informacija znači da kupci ne moraju uvijek biti primjerenoinformirani o postojanju razlika u cijeni i stoga možda nenamjernokupuju po višim cijenama. To, ili suprotno, može se također dogoditi usituacijama kad pojedini kupci i prodavatelji pregovaraju ili sepogađaju oko cijene. S druge strane, razliku između prosječne cijenerobe kupljene na tržnici ili pazaru, gdje se kupac pogađa oko cijene icijene iste robe prodane na drugačijem prodajnom mjestu, poput robnekuće, treba normalno tretirati kao odraz razlika u kakvoći zbograzličitih uvjeta prodaje.

10.21.   Diskriminacija cijena znači da prodavatelji mogu za identičnu robu iusluge, prodane u točno istim okolnostima različitim kategorijama kupacazaračunati različite cijene. U takvim slučajevima, kupac koji pripadaposebnoj kategoriji nema slobodu izbora ili je njegova sloboda izboraograničena. Usvojeno je načelo da razlike u cijeni treba smatratidiskriminacijom cijena u slučaju kad se zaračunavaju različite cijene zaidentične jedinice prodane u točno istim uvjetima na jasno odvojivomtržištu. Razlike u cijenama zbog takve diskriminacije ne predstavljajurazlike u obujmu.

Mogućnost preprodaje roba na nekom tržištu znači da se diskriminacijacijena za ove vrste proizvoda u većini slučajeva može smatratibeznačajnom. Moguće razlike u cijenama robe mogu se obično objasniti kaoposljedica pomanjkanja informacija ili kao postojanje usporednihtržišta.

U uslužnim djelatnostima, na primjer u prijevozu, proizvođači moguzaračunavati niže cijene grupama pojedinca koji obično imaju nižidohodak, poput umirovljenika ili studenata. Ako oni mogu slobodnoputovati, u bilo koje vrijeme po vlastitom izboru, to se smatradiskriminacijom cijena. Ako se, međutim, njima zaračunavaju niže cijenekarata, pod uvjetom da putuju samo u određene sate, obično izvan vremenanajvećeg prometa, njima se nudi manje kvalitetan transport.

10.22.   Usporedna tržišta mogu postojati zbog nekoliko razloga. Kupci možda nemogu kupiti onoliko koliko bi željeli po nižim cijenama jer nemadovoljno raspoloživih zaliha po toj cijeni, a može postojati sekundarno,usporedno tržište s višim cijenama. Također postoji mogućnost postojanjausporednog tržišta kada prodavatelji mogu zaračunati niže cijene jermogu izbjeći neke poreze. U tim slučajevima, promjena cijene takođerpredstavlja razliku u cijeni, a ne razliku u obujmu.

10.23.   Promjena strukture toka koja utječe na njegovu ukupnu vrijednost može sedogoditi kad se u okolnostima nedostatka informacija, diskriminacijecijena i usporednih tržišta identični proizvodi prodaju po različitimcijenama.

Pretpostavimo da se određena količina neke robe ili usluge prodaje ponižoj cijeni nekoj posebnoj kategoriji kupaca, a da pri tom ne postojenikakve razlike u prirodi ponuđene robe ili usluge, lokacije, vremena,ili uvjeta prodaje ili drugih čimbenika. Naknadno smanjenje dijelaprodanog po nižoj cijeni povećava prosječnu cijenu koju plaćaju kupcirobe ili usluge. To se mora evidentirati kao povećanje cijene, a ne kaopovećanje obujma.

NAČELA ZA NETRŽIŠNE USLUGE

10.24.   Uspostava sveobuhvatnog sustava indeksa cijena i obujma koji obuhvaća svuponudu i uporabu roba i usluga nailazi na posebne poteškoće prilikommjerenja outputa netržišnih usluga. Te se uslugerazlikuju od tržišnih usluga po tome što se one ne prodaju po tržišnimcijenama i njihova se vrijednost u tekućim cijenama dogovorno izračunavakao zbroj nastalih troškova. Ti troškovi su intermedijarna potrošnja,naknade zaposlenicima, drugi porezi bez subvencija na proizvodnju ipotrošnja fiksnog kapitala.

10.25.   U nedostatku jedinične tržišne cijene, promjena „jediničnog troška” neke netržišne usluge može sesmatrati približnom vrijednošću promjene cijene. Ako se netržišne uslugekoriste na pojedinačnoj osnovi, u načelu je moguće procijeniti količinekoje su homogene i koje odražavaju korištenje ovih usluga te primijenitijedinične troškove bazne godine kako bi se dobili podaci u stalnimcijenama. Pomoću ovakve vrste mjerenja outputabit će moguće analizirati promjene produktivnosti za pojedine netržišneusluge. Za zajedničke se usluge općenito ne mogu utvrditi jediničnitroškovi i količine koje odražavaju njihovo korištenje. Ako se pomoćuneizravnih metoda pokušavaju uzeti u obzir promjene produktivnosti zazajedničke usluge, korisnike s tim treba upoznati.

10.26.   U sustavu ekonomskih računa, od primarne je važnosti prihvatiti načelo daproizvodnja i potrošnja netržišnih usluga, poput proizvodnje i potrošnjeroba i tržišnih usluga, moraju se definirati u smislu stvarnih tokovaovih roba i usluga, a ne u smislu konačnih rezultata dobivenih natemelju njihove upotrebe. Kako ovi rezultati također ovise o nekolikodrugih čimbenika, nije moguće mjeriti, na primjer, obujam uslugapodučavanja povećavanjem razine obrazovanja, ili obujam zdravstvenihusluga poboljšanjem zdravlja stanovništva.

NAČELA ZA DODANU VRIJEDNOST I BRUTO DOMAĆI PROIZVOD

10.27.   Dodana vrijednost, izravnavajuća stavka u računu proizvodnje, jedina jeizravnavajuća stavka koja je dio integriranog sustava indeksa cijena iobujma. Međutim, potrebno je naglasiti posebna svojstva ove stavke, kaoi značaj s njom povezanih indeksa obujma i cijene.

Za razliku od različitih tokova roba i usluga, dodana vrijednost nepredstavlja nijednu kategoriju transakcije. Stoga ona ne može bitiizravno razdijeljena na komponentu cijena i komponentu obujma.

10.28.   

Definicija

:

Dodana vrijednost u stalnim cijenama definira sekao razlika između outputa u stalnim cijenama iintermedijarne potrošnje u stalnimcijenama. gdje su P i Q cijene ikoličine za output, a p i q cijene i količineintermedijarne potrošnje. Teoretski ispravna metoda zaizračunavanje dodane vrijednosti u stalnim cijenama jemetoda dvostruke deflacije, tj. odvojenodeflacioniranjem dvaju tokova računa proizvodnje (output i intermedijarnepotrošnje) i izračunavanje bilance ovih dvajutokova.

10.29.   U nekim slučajevima, gdje su statistički podaci nepotpuni ili nedovoljnopouzdani, možda će biti potrebno koristiti jedinstveni pokazatelj,odnosno jednu vremensku seriju. Ako postoje dobri podaci o dodanojvrijednosti u tekućim cijenama, alternativa dvostrukoj deflaciji jedeflacioniranjem tekuće dodane vrijednost izravno indeksom cijena zaproizvodnju. Ovaj postupak pretpostavlja da se cijene intermedijarnepotrošnju mijenjaju po istoj stopi kao i za output. Drugi mogućipostupak je da se dodana vrijednost ekstrapolira u baznoj godini pomoćuindeksa obujma za output. Indeks obujma korištenza ekstrapolirane dodane vrijednosti može se izračunati bilo izravno izkoličinskih podataka bilo deflacioniranjem tekuće vrijednostiproizvodnje pomoću odgovarajućeg indeksa cijena. Ta metoda zapravopretpostavlja da su promjene obujma iste za output i za intermedijarne potrošnju.

Za neke djelatnosti koje se bave tržišnim i netržišnim uslugama, poputfinancija, poslovnih usluga, obrazovanja ili obrane, možda nije mogućedobiti zadovoljavajuće procjene promjena cijene ili obujma za output. U tim se slučajevima kretanja dodanevrijednosti može procijeniti pomoću promjena naknada zaposlenicima pokonstantnim stopama rasta nadnica i potrošnje fiksnog kapitala u stalnimcijenama. Kompilatori podataka će možda biti primorani pribjeći takvimsredstvima, čak i kad nema dovoljno razloga za pretpostavku da ćeproduktivnost rada kratkoročno ili dugoročno ostati nepromijenjena.

10.30.   Po svojoj prirodi, indeksi obujma i cijene dodane vrijednosti različitisu od odgovarajućih indeksa za tokove roba i usluga.

Isto se odnosi i na indekse cijene i obujma agregatnih izravnavajućihstavki poput bruto domaćeg proizvoda koji je jednak zbroju svih dodanihvrijednosti umanjenom za UFPIM, tj. zbroju izravnavajućih stavki,uvećanom za poreze minus subvencije na proizvode, a s drugog stajalištamože se smatrati izravnavajućom stavkom između ukupnih finalnih uporabai uvoza.

PROBLEMI PRI PRIMJENI NAČELA

10.31.   Da bi se načela cijene i obujma primijenile na različite tokove u sustavupotrebno je navesti rješenja koja će se usvojiti za brojne probleme koji pritome nastaju.

OPĆA PRIMJENA

10.32.   Potreba da se između različitih čimbenika opisanih u prethodnom odjeljkuodrede oni koji objašnjavaju razlike u cijeni, javlja se kada god seproučavaju vremenski nizovi vrijednosnih podataka i kad se trebajurazdvojiti promjene cijena i promjene obujma. Iz toga slijedi da čak ina vrlo detaljnoj razini, nizovi količinskih podataka mogu davati samogrube mjere promjena obujma budući da ne odražavaju ispravno promjenekoje su se možda dogodile u mješavini različitih kakvoća. To znači da,na primjer, stalan broj fizičkih jedinica zabilježen za određeni tok,podcjenjuje promjene obujma ako se sastav promijenio u korist jedinicaviše kvalitete. Ovaj pomak podrazumijeva promjenu prosječne kvalitete imora se evidentirati kao povećanje indeksa obujma. Općenito, najboljametoda za procjenu promjena obujma za tokove roba i usluga jedeflacioniranje vrijednosnih podataka s indeksima cijena. Budući da sesve promjene prosječne kakvoće točno odražavaju u nizovima vrijednosti,dijeljenje s reprezentativnim indeksom cijena, koji je prilagođen zapromjene kakvoće, daje točan indeks obujma.

10.33.   U praksi deflacioniranje s indeksima cijena nije uvijek najbolje rješenjete je potrebno prihvatiti druge metode. Nizovi vrijednosti mogu se, naprimjer, utvrditi množenjem podataka o cijeni i količini, a podaci ustalnim cijenama se potom mogu dobiti korištenjem cijena bazne godine.Druga mogućnost je da neki nizovi vrijednosti mogu biti slabijekvalitete ili mogu postojati poteškoće prilikom dobivanja pouzdanihindeksa cijena. Procjene se tada mogu dobiti ne temelju pokazateljakoličine. U tim slučajevima treba pripaziti da se količine odnose naproizvode koji su u najvećoj mogućoj mjeri homogeni. Ako se ne možeupotrijebiti niti jedna od gore opisanih metoda, podaci o outputima u stalnim cijenama mogu biti izvedeniiz procjena inputa u stalnim cijenama.

10.34.   Za netržišne usluge mogućnost deflacioniranja vrijednosti korištenjemindeksa cijena ne postoji, pa treba primijeniti druga rješenja. Ona suopisana u stavcima od 10.41. do 10.46.

PRIMJENA NA POSEBNE TOKOVE

Tokovi roba i tržišnih usluga

10.35.   Promjene vrijednosti tokova roba i tržišnih usluga se od svih tokovau gospodarstvu najlakše raščlanjuju na promjene cijena i promjeneobujma. U tom smislu treba jasno razlikovati između:

(a)	tokova koji predstavljaju stvarne transakcije izvedenena tržištu po određenoj cijeni;

(b)	tokova koji predstavljaju outputza vlastitu finalnu uporabu (npr. proizvodnjapoljoprivrednih proizvoda i usluge stanovanja ustambenim objektima u vlasništvu stanara);

(c)	tokova čija se vrijednost definira kao razlika izmeđutransakcija robama i uslugama (npr. trgovačkemarže);

(d)	tokova, čija se vrijednost definira kao razlika izmeđutransakcija distributivnih i/ili financijskihtransakcija (npr. usluge financijskog posredovanjaindirektno mjerene i usluge osiguranja).

10.36.   Tokovi u kategoriji (a) su najbrojniji i najčešći. Promjenevrijednosti tih tokova mogu se, po njihovoj prirodi, podijeliti napromjene obujma i cijene. Opća metoda deflacioniranja tekućevrijednosti tih tokova indeksima cijena primjenjiva je u svimslučajevima u kojima se robe i usluge mogu izraziti u jedinicama, odkojih je većina homogena iz godine u godinu.

10.37.   Tokovi kategorije (b), koji su pojmovne transakcije, specifični su ponepostojanju stvarne cijene transakcija. To je slučaj kodpoljoprivrednih proizvoda za vlastitu finalnu uporabu iinvesticijskih dobara za vlastiti račun.Kod usluga, najvažnija vrstase odnosi na stanovanje u stambenim objektima u vlasništvu stanara.Vrijednosti se tih imputiranih tokova mogu pribaviti primjenomcijena i sličnih tržišnih proizvoda, te deflator stoga mora bitiisti. Budući da se output izgradnje zavlastiti račun najčešće mora procijeniti na temelju troškovaproizvodnje, a ne na temelju cijena, deflator treba u tom smislukorigirati.

10.38.   Najvažniji tokovi u kategoriji (c) su oni čije se tekuće vrijednostiu cijenama dobivaju kao razlika između vrijednosti dvaju tokovaroba. To se javlja u slučaju trgovačkih marži čija se vrijednost utekućim cijenama definira kao razlika između stvarne ili imputiranecijene realizirane na nekoj robi koju veletrgovci ili trgovci namalo kupuju za daljnju prodaju i cijene koju bi trebao platitidistributer da bi zamijenio robu tada kada je prodana ili na druginačin ustupljena. Po jednoj metodi procjene trgovačkih marža ustalnim cijenama se stoga mogu dobiti pomoću razlike oduzimanjemvrijednosti robe kupljene za daljnju prodaju u stalnim cijenama odvrijednosti robe koju su preprodali takvi trgovci u stalnimcijenama. Druga metoda mjerenja bi bila da se ekstrapolirajutrgovačke marže bazne godine bilo obujmom prodaje ili obujmomkupovine veletrgovaca ili trgovaca na malo. Da bi bila ispravna, ovametoda mora uvažavati činjenicu da trgovačke marže variraju izmeđurazličitih proizvoda i uporaba. To je eksplicitno priznato utablicama ponude i uporabe.

10.39.   Kategorija (c) također uključuje output uslugaturističkih agencija izmjeren kao vrijednost cijena usluge (naknadei provizije). Te se usluge također mogu izmjeriti kao razlika izmeđudvaju tokova: cjelokupnog iznosa koji uplati kupac i troška koji imaproizvođač za transport i smještaj. Mjera obujma se može dobiti kaorazlika između tih tokova izračunatih u stalnim cijenama.Alternativno se naknade i provizije mogu definirati kao cijena pojedinici za vrstu organiziranoga transporta ili smještaja, apokazatelj obujma za trošak usluga bi se stoga kretao na isti načinkao ti tokovi.

10.40.   Tokovi u kategoriji (d) se sastoje od usluga financijskogposredovanja: troškovi usluga osiguranja i mirovinskih fondova sutakođer uključeni. Usluge financijskog posredovanja pružaju banke idruga financijska društva, a one se sastoje od pozajmljivanja novcatvrtkama ili kućanstvima, osiguravanja sigurnih i prikladnih načinaštednje, usluga čuvanja novca i drugih dragocjenosti, kupnje iprodaje strane valuta, naplate čekova, davanja općih ekonomskihinformacija, trgovine dionicama i obveznicama i ponudeinvesticijskog savjetovanja. U nekim se slučajevima te usluge mogulako definirati i posebno naplatiti, na primjer u slučajuiznajmljivanja prostora u trezorima banaka, ili kad se zaračunavajunaknade u vezi s izdavanjem dionica, obveznica ili kredita. Tada jemoguće odrediti tekuću vrijednost transakcija, kao i cijene ikoličine potrebne za mjerenje cijene i obujma. Međutim, raščlamba nakomponente cijene i obujma za usluge financijskog posredovanjaindirektno mjerene i za usluge osiguranja, obično je moguća samo naproizvoljnoj osnovi i trebalo bi je temeljiti na dogovorima.

Tokovi netržišnih usluga

10.41.   Netržišne usluge proizvedene od strane ukupne države i neprofitnihustanova koje služe kućanstvima obuhvaćaju široki opseg uslugapotrebnih i korisnih za društvo. One pripadaju u dvije glavnekategorije:

(a)	usluge pojedincima, odnosno korisnicima ili potrošačimakoji se mogu individualno identificirati. Potrošnja tihusluga zahtjeva individualnu inicijativu;

(b)	čiste zajedničke usluge, odnosno usluge koje zajedničkikoristi cijelo stanovništvo.

10.42.   Usluge mogu biti pružene pojedincima (npr. medicinske usluge) iligrupama pojedinaca (npr. podučavanje). Po svojoj prirodi te seusluge mogu ponuditi na tržišnoj ili netržišnoj osnovi; u mnogimslučajevima pojedinac može dobiti usluge ove vrste od tržišnejedinice (plaćajući punu cijenu) ili netržišne jedinice ukupnedržave ili NUSK-a (dobivši usluge besplatno ili gotovobesplatno).

Za tržišne jedinice potrebno je koristiti metodu deflacioniranjatekuće vrijednosti s indeksima cijena, budući da se tako promjenemješavine proizvoda s različitim cijenama koje utječu na obujam, ane na cijenu. Za netržišne usluge pružene pojedincima, procjene ouputa se baziraju na količinskimpokazateljima. Kod obrazovanja se to odnosi na broj sati kojeučenici provedu u razredu ili na pojedinačnoj poduci, a kodnetržišnih zdravstvenih usluga pokazatelji bi trebali odražavatiliječenje u bolnicama ili posjete liječnika ili medicinskih sestara.U oba slučaja postoji dimenzija kvalitete koja se odražava ukoličini resursa pruženih po učeniku ili po pacijentu. Pri tome jepotrebno koristiti podatke s detaljnom raspodjelom tako da svakipokazatelj za koji su izvedeni izračuni bude što je moguće višehomogen u pogledu troškova. Samo se u tom slučaju promjene ukombinaciji proizvoda mogu pravilno iskazati kao promjeneobujma.

U slučaju usluga koje se pružaju pojedincima, promjene obujmanjihovog outputa i potrošnje bi, u načelu,trebalo mjeriti na temelju uporabe tih usluga; time se sprečavaupotreba različitih kriterija za iste usluge ovisno o tome jesu lione tržišne ili netržišne. Naravno, svaka se promjena kvalitete moratretirati kao promjena obujma; ali se to primjenjuje isto toliko natržišne usluge koliko i na netržišne usluge pružene pojedincima.

10.43.   Čiste zajedničke usluge proizvodi ukupna država u korist cjelokupnogstanovništva. Zapravo, one obuhvaćaju širok niz aktivnosti poputusluga širokoj javnosti, nacionalne obrane, vanjskih poslova,pravosuđa i policije, prostornog planiranja i okoliša, ekonomskepolitike itd. Budući da se te usluge konzumiraju zajednički,neizravno i neprekidno, obujam njihovog outputa ne može se izmjeriti stupnjem njihoveupotrebe.

10.44.   U praksi možda nije moguće dobiti pouzdane količinske pokazatelje zanetržišne usluge pružene pojedincima te bi ih možda zato trebalomjeriti u jedinicama obujma istim metodama kao i čiste zajedničkeusluge. Tada treba početi od procjene različitih troškovnihelemenata ovog outputa u stalnim cijenama,tj.:

(a)	intermedijarne potrošnje;

(b)	naknade zaposlenicima;

(c)	drugih poreza na proizvodnju, manje ostale subvencijena proizvodnju;

(d)	potrošnje fiksnog kapitala.

Uporaba mjera inputa kao približnih mjera outputa znači da analiza produktivnosti nijemoguća.

10.45.   Izračunavanje intermedijarne potrošnje u stalnim cijenama nepredstavlja posebne teoretske probleme bazne godine, budući da seintermedijarna potrošnja odnosi na robu i tržišne usluge.Izračunavanje je moguće ili deflacioniranjem tekućih vrijednosti sindeksom cijena intermedijarne potrošnje ili na temeljurevaloriziranih količina po cijenama bazne godine.

10.46.   Izračunavanje naknada zaposlenicima i potrošnje fiksnog kapitala unetržišnim uslužnim djelatnostima u stalnim cijenama izvodi sepomoću općih metoda opisanih u stavcima 10.53 i 10.54. Ostali porezina proizvodnju su često takve vrste da se mogu povezati spokazateljem obujma, na primjer, s obujmom zaposlenosti, brojemkorištenih automobila.

Porezi i subvencije na proizvode i uvoz

10.47.   Iako u suštini ograničen na transakcije robama i uslugama,integrirani sustav indeksa cijena i obujma ne isključuje mogućnostizračunavanja mjera promjena cijene i obujma za određene ostaletransakcije. Ova mogućnost postoji, posebno u slučaju poreza isubvencija izravno povezanih s količinom ili vrijednošću roba iusluga koje su predmet određenih transakcija. U tablicama ponude iuporabe njihove su vrijednosti prikazane eksplicitno. Primjenom nižeopisanih pravila moguće je dobiti mjere cijena i obujma zakategorije poreza i subvencija koje se bilježe u računima roba iusluga, naime za:

(a)	poreze na proizvode, osim PDV-a (D.212 i D.214);

(b)	subvencije na proizvode (D.31);

(c)	PDV na proizvode (D.211).

10.48.   Najjednostavniji je slučaj poreza koji predstavljaju fiksni iznos pojedinici količine proizvoda koji je predmet transakcije. Vrijednostprihoda od takvih poreza ovisi o:

(a)	količini proizvoda, uključenih u transakciju;

(b)	iznosu oporezovanom po jedinici, tj. cijenioporezivanja.

Podjela promjene vrijednosti na dvije komponente ne predstavljanikakve poteškoće. Promjena obujma je određena promjenom količinaoporezovanih proizvoda; promjena cijene odgovara promjeni iznosaporeza po jedinici, tj. promjeni cijene oporezivanja.

10.49.   Češći slučaj je onaj u kojem porez predstavlja određeni postotakvrijednosti transakcije. Vrijednost prihoda od takvog poreza tadaovisi o:

(a)	količini proizvoda uključenih u transakciju;

(b)	cijeni proizvoda uključenih u transakciju;

(c)	poreznoj stopi (kao postotku).

Cijena oporezivanja se tada dobiva primjenom porezne stope na cijenuproizvoda. Promjena vrijednosti prihoda od poreza ove vrste takođerse može podijeliti na promjenu obujma određenu promjenom količinaoporezovanih proizvoda i promjenu cijene koja odgovara promjenicijene oporezivanja (b x c).

10.50.   Iznos poreza na proizvode (isključujući PDV) (D.212 i D.214) mjeri sekoličinom proizvedenih ili uvezenih proizvoda pomnoženom cijenomoporezivanja bazne godine ili vrijednošću proizvodnje ili uvoza ucijenama bazne godine. Trebalo bi pripaziti na činjenicu da secijene oporezivanja mogu razlikovati obzirom na različite uporabe.Ovo treba uzeti u obzir prilikom izrade tablica ponude iuporabe.

10.51.   Slično tome, iznos subvencija na proizvode (D.31) mjeri se imajući naumu različitost količinom proizvedenih ili uvezenih proizvodapomnoženim cijenama subvencija bazne godine ili vrijednošćuproizvodnje ili uvoza u cijenama bazne godine pomnoženim stopamasubvencije bazne godine, pri tom imajući na umu različitostsubvencija za različite uporabe.

10.52.   PDV na proizvode (D.211) izračunava se za cijelo gospodarstvo ipojedine djelatnosti i ostale korisnike na neto osnovi i odnosi sesamo na neodbitni PDV. Ovo je definirano kao razlika između PDV-afakturiranog na proizvode i PDV-a koji se odbija korisnicima tihproizvoda. PDV na proizvode se može također definirati kao zbrojsvih neodbitnih iznosa koje trebaju platiti korisnici.

Neodbitni PDV u stalnim cijenama može se izračunati primjenom stopaPDV-a važećih za baznu godinu na tokove izražene u cijenama baznegodine. Stoga će se svaka promjena u stopi PDV-a za tekuću godinuodraziti na indeks cijena, a ne na indeks obujma neodbitnogPDV-a.

Dio odbitnog PDV-a u fakturiranom PDV-u, te slijedom toga, neodbitnogPDV-a, moguće je promijeniti:

(a)	bilo radi promjene u pravu na odbitak PDV-a, štoproizlazi iz promjene poreznih zakona ili propisa, astupa na snagu s vremenskom odgodom ili bez nje;

(b)	ili radi promjena u strukturi uporaba proizvoda (npr.povećanja udjela uporaba na koje se PDV možeodbiti).

Promjena iznosa odbitnog PDV-a koja proizlazi iz promjene prava naodbitak PDV-a bit će pomoću opisane metode obrađena kao promjenaoporezive cijene, kao i promjena u stopi fakturiranog PDV-a.

S druge strane, promjena iznosa odbitnog PDV-a koja proizlazi izpromjene u strukturi uporaba proizvoda predstavlja promjenu obujmaodbitnog PDV-a koji će se odraziti na indeks obujma PDV-a naproizvode.

Potrošnja fiksnog kapitala

10.53.   Izračunavanje mjera obujma potrošnje fiksnog kapitala ne predstavljaveći problem ako su dostupni dobri podaci o sastavu zaliha fiksnihkapitalnih dobara. Metoda stalne inventarizacije koju koristi većinadržava već podrazumijeva potrebu da se za procjenu potrošnje fiksnogkapitala u tekućim cijenama obavi izračunavanje stanja fiksnihkapitalnih dobara u stalnim cijenama. Da bi se prešlo s vrednovanjapo trošku stjecanja na vrednovanje po trošku zamjenske nabavnevrijednosti, najprije je potrebno vrednovati kapitalna dobra stečenatijekom različitih razdoblja po homogenoj osnovi, tj. cijenama baznegodine. Indeksi cijene i obujma dobiveni u tom procesu mogu se stogakoristiti za izračunavanje vrijednosti potrošnje fiksnog kapitala ustalnim cijenama i odgovarajućeg im indeksa cijena.

Tamo gdje ne postoji stalna inventarizacija stanja kapitalnih dobara,promjena potrošnje fiksnog kapitala u stalnim cijenama može seizračunati deflacioniranjem podataka u tekućim cijenama indeksimacijena izvedenih iz podataka o bruto investicijama u fiksni kapitalpo proizvodima. Zatim treba uzeti u obzir starosnu strukturustečenih kapitalnih dobara.

Naknade zaposlenicima

10.54.   U svrhu mjerenja obujma inputa radazaposlenika, količinskom jedinicom naknade zaposlenicima može sesmatrati sat rada određene vrste i razina stručnog znanja. Kao i kodroba i usluga, moraju se prepoznati različite kvalitete rada iizračunati odgovarajuće količine za svaku posebnu vrstu rada. Cijenapovezana sa svakom vrstom rada je naknada plaćena po satu koja se,naravno, može razlikovati između različitih vrsta rada. Mjera obujmaobavljenog rada može se izračunati kao ponderirani prosjekodgovarajućih količina za različite vrste rada, pri čemu seponderiranje izvodi po vrijednostima naknada zaposlenicima uprethodnoj godini ili stalnoj baznoj godini. Alternativno, indekscijene rada se može izračunati kao ponderirani prosjekproporcionalnih promjena u satnicama naknade zaposlenicima zarazličite vrste rada, korištenjem naknade zaposlenicima kaokoeficijentima ponderiranja. Ako se indeks obujma Laspeyresovog tiparačuna posredno pomoću indeksa prosječne promjene naknade za sat,ovaj potonji mora biti indeks Paaschejevog tipa.

10.55.   Za mjerenje realne kupovne moći naknada zaposlenicima, ovaj se tokmože deflacionirati pomoću indeksa koji odražava uporabe ovihzarada. Indeks cijena koji se obično odabire za ovu svrhu jeimplicitni deflator za izdatak za individualnu potrošnju ili zaindeks potrošačkih cijena.

Stanje proizvedenih fiksne aktive i zaliha

10.56.   Podaci u stalnim cijenama su potrebni zbog stanja fiksne aktive izaliha. Za prvospomenuto, podaci potrebni za izračunavanje omjeraoutputa i kapitala dostupni su ako sekoristi metoda stalne inventarizacije. U drugim se slučajevimainformacije o vrijednosti zaliha sredstava mogu dobiti odproizvođača i deflacijom pomoću indeksa cijena korištenih zaulaganje u fiksni kapital, vodeći računa o starosnoj strukturizaliha.

Promjene zaliha se mjere pomoću vrijednosti unosa u zalihama umanjeneza vrijednost podizanja sa zaliha i vrijednost svih ponavljajućihgubitaka roba u zalihama tijekom određenog razdoblja. Procjene ustalnim cijenama se mogu dobiti deflacioniranjem tih komponenti. Kadsu promjene u obujmu i cijenama zaliha prilično ujednačene, promjeneu zalihama se također mogu procijeniti množenjem promjena obujmuzaliha s prosječnim cijenama tekuće ili bazne godinu. Kao drugamogućnost i kao uzajamna kontrola, promjene zaliha se također moguprocijeniti kao razlika između stanja inventara na kraju i napočetku razdoblja. U tu svrhu, vrijednost zaliha umanjena zarevalorizaciju po računima proizvođača treba revalorizirati iiskazati u prosječnim cijenama, bilo u odnosu na tekuću godinu ilina baznu godinu. Ako se one odnose na tekuću godinu, vrijednostmjeri promjene obujma inventara u tekućim cijenama. Ako se prosječnecijene odnose na baznu godinu, vrijednost odgovara promjenama obujmazaliha u cijenama bazne godine.

Mjere realnog dohotka za ukupno gospodarstvo

10.57.   Tokovi dohotka se ne mogu podijeliti na komponentu cijene i količinete se zbog toga mjere cijene i obujma ne mogu definirati na istinačin kao za prethodno opisane tokove i stanja. Tokovi dohotka semogu mjeriti u realnom smislu samo ako se odabere neka izabranakošarica roba i usluga za koje se dohodak karakteristično troši ikorištenjem indeksa cijena za tu košaricu kao deflatora tekućihdohodaka. Izbor je uvijek proizvoljan, u smislu da se dohodakrijetko troši samo za kupovinu tijekom razdoblja o kojem je riječ.Dio dohotka se može uštedjeti za kupovinu u kasnijim razdobljima,ili alternativno, kupovine tijekom predmetnog razdoblja mogu dijelombiti financirane iz ranijih ušteda.

10.58.   Bruto domaći proizvod u stalnim cijenama mjeri ukupnu proizvodnju(umanjenu za intermedijarnu potrošnju) u smislu obujma za ukupnogospodarstvo. Na ukupan realni dohodak rezidenata ne utječe samoovaj obujam proizvodnje, već također stopa po kojoj je izvoz mogućerazmijeniti za uvoz iz inozemstva. Ako se uvjeti trgovinepoboljšaju, bit će potrebno manje izvoza za plaćanje određenogobujma uvoza, tako da se na određenoj razini domaće proizvodnje robei usluge mogu preraspodijeliti s izvoza na potrošnju iliinvesticije.

10.59.   Realni bruto domaći dohodak se može izvesti dodavanjem takozvanogvanjskotrgovinskog dobitka podatku o obujmu bruto domaćeg proizvoda.Dobitak ili, već prema slučaju, gubitak iz trgovanja se definirakao:

tj. kao tekuća bilanca izvoza umanjenog za uvoz, deflacioniranaindeksom cijena P, minus razlika između deflacionirane vrijednostiizvoza i deflacionirane vrijednosti uvoza. Izbor odgovarajućegdeflatora P za tekući račun bilance plaćanja treba prepustitinadležnim statističkim tijelima u državi, vodeći računa o posebnimokolnostima te države. U slučajevima gdje postoji neizvjesnost okoodabira deflatora, prosjek indeksa cijena uvoza i izvoza vjerojatnoće biti odgovarajući deflator.

10.60.   Razni agregati realnog dohotka se identificiraju i definiraju nanačin prikazan u nastavku.

Bruto domaći proizvod u stalnimcijenama
plus	trgovinski dobitak/gubitak kao posljedicapromjena uvjeta razmjene
jednako je	realnom bruto domaćem dohotku
plus	realni primarni dohodci iz inozemstva
minus	realni primarni dohodci plaćeniinozemstvu
jednako je	realnom bruto nacionalnom dohotku
plus	realni tekući transferi iz inozemstva
minus	realni tekući transferi inozemstvu
jednako je	realnom bruto nacionalnom raspoloživomdohotku
minus	potrošnja fiksnog kapitala u stalnimcijenama
jednako je	realnom neto nacionalnom raspoloživomdohotku

Da bi se različiti agregati nacionalnog dohotka mogli iskazati urealnom izrazu, preporučuje se da se potraživanja i dugovanjaprimarnog dohodaka i transferi iz ili prema inozemstvudeflacioniraju s indeksom bruto domaćih finalnih izdataka. Realninacionalni raspoloživi dohodak trebo bi biti iskazan na neto osnovi,tako da se od njegove bruto vrijednosti oduzme potrošnja fiksnogkapitala u stalnim cijenama.

IZBOR FORMULE INDEKSNOG BROJA I BAZNE GODINE

10.61.   Izrada integriranog sustava indeksa cijene i obujma zahtijeva promišljenizbor u pogledu vrste indeksa koji će se koristiti.

10.62.   Bolja mjera promjena obujma je Fisherov indeks obujma koji se definira kaogeometrijska sredina Laspeyresovog i Paascheovog indeksa. Promjene obujmatijekom dužih razdoblja se dobivaju ulančavanjem, tj. kumuliranjem godišnjegkretanja obujma.

10.63.   Bolja mjera godišnjih promjena cijena je Fisherov indeks cijena. Promjenecijene tijekom dužih razdoblja se dobivaju ulančavanjem tj. kumuliranjemgodišnjih kretanja cijena.

10.64.   Verižni indeksi koji koriste Laspeyresove indekse obujma za mjerenje promjenau obujmu i Paascheove indekse cijena za mjerenje godišnjih kretanja cijenapredstavljaju prihvatljivu alternativu Fisherovim indeksima.

10.65.   Iako je verižni indeks bolja mjera obujma i cijena, treba priznati danepostojanje aditivne konzistencije može biti ozbiljan nedostatak za mnogevrste analiza.

Agregat je definiran kao suma vlastitih komponenti. Aditivnost zahtijevaočuvanje tog identiteta kada se vrijednosti i agregata i njegovih sastavnicau nekom referentnom razdoblju ekstrapoliraju tijekom vremena korištenjemskupa indeksnih brojeva obujma.

10.66.   Stoga se preporučuje da se dezagregirani podaci u stalnim cijenama, tj.direktno vrednovanje tekućih količina u cijenama bazne godine sastavljajukao dodatak lančanim indeksima glavnih agregata

Procjenu podataka u stalnim cijenama iz računa treba izvesti na najvišojmogućoj razini detaljnosti, kako bi podaci bili konzistentni u okviruintegriranog sustava mjera cijena i obujma. Tablice ponude i uporabe činesredišnji, konceptualni i statistički okvir za sve mjere u stalnim cijenama.Dodatne podatke je moguće pronaći u pomoćnim tablicama.

Serije u stalnim cijenama moraju ipak nakon nekog vremena biti stavljene nanovu bazu. ESA je 1995.godine prihvatila načelo promjene bazne godine svakih5 godina počevši od 1995. Nakon što se promijeni bazna godina, poželjno jevezati podatke po staroj osnovi s podacima po novoj osnovi, prije nego liodređivati bazu unatrag. Kad se bazna godina ažurira, kao rezultatpovezivanja, gubi aditivnost.

10.67.   Kad se vrijednosti bazne godine ekstrapoliraju verižnim indeksima obujma,korisnicima je potrebno pojasniti zašto u tabelama nema aditivnosti.

Nezbrojivi podaci u „stalnim cijenama”objavljuju se bez ikakve korekcije. Ova metoda dovoljno je transparentna iukazuje korisnicima na težinu problema.

To ne isključuje mogućnost nastanka okolnosti u kojima kompilatori podatakamogu odlučiti da je bolje eliminirati razlike kako bi poboljšali ukupnukonzistentnost podataka.

MEĐUPROSTORNI INDEKSI CIJENA I OBUJMA

10.68   Usporedbe cijena i obujma između zemalja trebale bi prevladati poteškoćeuspoređivanja različitih nacionalnih valuta. Budući da devizni tečajevi nisudovoljno stabilni u tu svrhu i ne odražavaju na točan način razlike ukupovnoj moći, potrebno je koristiti metodologiju sličnu onoj koja sekoristi za međuvremenske usporedbe različitih razdoblja u sustavu pojedinedržave. Stoga treba sastaviti indekse cijene i obujma za parove država,primjenjujući istu formulu indeksnog broj kao i pri mjerenju promjena izmeđuvremenskih razdoblja. Bilo koja od dviju zemalja A i B može se iskoristitiza pondere, i sa stajališta zemlje A, može se izračunati Laspeyresova vrstaindeksa sa ponderima zemlje A ili Paascheova vrsta indeksa sa ponderimazemlje B.

10.69.   Ako se dva gospodarstva međusobno značajno razlikuju, raspon između tih dvajuindeksa može biti prilično velik, a rezultat će uvelike ovisi o izboruindeksa. Za binarne usporedbe ESA stoga zahtijeva korištenje prosjeka tihdvaju indeksa u obliku Fisherovog indeksa.

10.70.   Izravne kvantitativne usporedbe između vrlo različitih gospodarskih situacijasu vrlo teške i stoga je najbolja alternativa metoda deflacije tekućihvrijednosti indeksima cijena. To se čak više primjenjuje kod međunarodnihnego li kod međuvremenskih usporedbi. Pažljivom specifikacijom iidentifikacijom proizvoda relativne cijene moguće je izračunati izinformacija prikupljenih anketama cijena u svakoj zemlji. Kako su cijenenavedene u nacionalnim valutama, tumačenje relativnih iznosa cijena uvodikoncept pariteta kupovne moći (PPP). Za dani proizvod PPP između dvijuvaluta zemalja A i B definira se kao broj jedinica valute zemlje B koje supotrebne u zemlji B za kupovine iste količine proizvoda koji se može kupitiu zemlji A jednom jedinicom valute zemlje A. PPP-i za grupe proizvoda kao iza više razine agregacije do BDP-a dobivaju se ponderiranjem PPP-a zaproizvode njihovim udjelima u izdacima. Da bi se dobio ulančani indeksrazine cijena između dviju zemalja, PPP indeks se treba podijeliti tekućimdeviznim tečajem između dviju promatranih zemalja.

10.71.   Za netržišne usluge, međunarodne usporedbe nailaze na isti problem kao imeđuvremenske usporedbe. To znači da se outputi mjerekao zbroj inputa. Metoda koja se trenutačno koristi umeđuprostornim usporedbama je izračunavanje PPP-a na temelju relativnihiznosa cijena za značajne elemente tih inputa. Ova metoda, koja uključujeusporedbe obujma inputa, ne uzima u obzir razlike uproduktivnosti kod proizvodnje netržišnih usluga u promatranim zemljama.Važno je stoga razviti metode koje umjesto toga vode do usporedbi obujma outputa netržišnih usluga. To bi u načelu trebalobiti izvedivo za pojedine netržišne usluge na isti opći način kao i kodmeđuvremenskih usporedbi.

10.72.   ESA potvrđuje potrebu za međunarodnim usporedbama cijena i obujma pojedinihzemalja. Glavni cilj su usporedbe obujma BDP-a i njegovih uporaba, pri kojojje potrebno pronaći svojstvo tranzitivnosti. Tranzitivnost znači da jeizravan indeks za zemlju C, baziran na zemlju A, jednak indirektnom indeksudobivenom množenjem izravnog indeksa za zemlju B baziranog na za zemlju Bbaziranog na zemlju A s izravnim indeksom zemlje C baziranim na zemljuB.

10.73.   Prihvaćen pristup u ESA-i za izračunavanje skupa višestranih mjera obujma iPPP-a je da se započne od binarnih usporedbi između svih mogućih parovapromatranih zemalja. Fischerevi indeksi, koji se koriste u tu svrhu nisutranzitivni, ali ih je moguće izvesti iz skupa tranzitivnih indeksa koji,što je moguće točnije, opisuju originalni Fisherov indeks koristeći u tusvrhu tradicionalni kriterij najmanjih kvadrata. Minimiziranje devijacijeizmeđu originalnih Fisherovih indeksa i željenih tranzitivnih vodi ka tzv.EKS formuli.

10.74.   EKS indeks koristi sve indirektne indekse koji povezuju zemlju i i zemlju k, kao i svedirektne indekse između njih. Između zemalja i i k je geometrijska sredina izravnog indeksa između i i k i svakog mogućegindirektnog indeksa koji povezuje zemlje i i k. Pri tome je direktnom indeksu dan dvostruki ponderpojedinog indirektnog indeksa. Tranzitivnost je postignuta uključivanjemsvake druge zemlje u EKS indeks za svaki dani par zemalja.

POGLAVLJE 11.

STANOVNIŠTVO I INPUTI RADA

11.01.   Neke usporedbe između država, djelatnosti ili sektora u okviru istogagospodarstva postaju smislene tek kad se agregati u nacionalnim računima (naprimjer, bruto domaći proizvod, finalna potrošnja kućanstava, dodanavrijednost djelatnosti, naknada zaposlenicima) promatraju u odnosu na brojstanovnika i varijable inputa rada. Stoga je potrebno raspolagatidefinicijama u ukupnom stanovništvu, zaposlenosti, radnim mjestima, ukupnoodrađenim satima, ekvivalentima punog radnog vremena i radnom inputu zaposlenika u stalnim naknadama, koje sublisko povezane s konceptima koji se koriste u nacionalnim računima.

11.02.   Ti pojmovi su definirani u sustavu na temelju koncepata ekonomskog područja isredišta interesa.

11.03.   Inputi rada se moraju klasificirati na temelju istihstatističkih jedinica koje se koriste i za analizu proizvodnje, naimelokalnim jedinicama po vrsti aktivnosti i institucionalnim jedinicama.

11.04.   Agregati na koje se odnose podaci za stanovništvo i inputi rada su godišnji ukupni iznosi. Stoga bi trebalo koristitiprosječno stanovništvo i inpute rada tijekomgodine.

Kad se ispitivanja provode nekoliko puta tijekom godine, promatrana veličinaje prosjek rezultata dobivenih na te različite datume.

Kad se ispitivanje provodi jedanput, važno je istražiti je li razdoblje kojese koristi potpuno reprezentativno; prilikom procjena podataka za godinu kaocjelinu, trebalo bi koristiti posljednje dostupne informacije o promjenamatijekom godine. Na primjer, kad se procjenjuje prosječna zaposlenost trebalobi voditi računa o činjenici da neki ljudi ne rade tijekom cijele godine(povremeni i/ili sezonski radnici).

UKUPNO STANOVNIŠTVO

11.05.   

Definicija

:

Na neki određeni datum ukupno stanovništvo države činesve osobe, državljani i stranci koji trajno borave na ekonomskompodručju države, čak i ako su privremeno odsutni. Za neke svrhe,godišnji prosjek popisa stanovništva može biti odgovarajućaosnova za procjenu varijabli nacionalnih računa ili se možekoristiti u svrhu nazivnika kod usporedbi.

11.06.   Ukupno stanovništvo se u nacionalnim računima definira u skladu s konceptomboravišta (vidjeti poglavlje o jedinicama i grupiranju jedinica).

Za osobu koja boravi ili namjerava boraviti na ekonomskom području državetijekom razdoblja od jedne godine ili duže, smatra se da se trajno nastanilau toj državi.

Za osobu se smatra da je privremeno odsutna ako je trajno nastanjena u tojdržavi, ali boravi ili namjerava boraviti u inozemstvu tijekom razdobljakoje je kraće od jedne godine.

Svi pojedinci koji pripadaju istom kućanstvu  (95) su rezidenti tamo gdje to kućanstvo ima središte ekonomskoginteresa: to je tamo gdje kućanstvo raspolaže stambenim objektom, ili nizomstambenih objekata, koje članovi kućanstva smatraju i koriste kao svojeglavno boravište. Član rezidentnog kućanstva i dalje je rezident čak i akočesto putuje izvan ekonomskog područja jer njegovo središte ekonomskoginteresa i dalje ostaje u gospodarstvu u kojem je kućanstvo rezident.

11.07.   Ukupno stanovništvo države uključuje:

(a)	državljane nastanjene u zemlji;

(b)	državljane – civilne osobe koji borave u inozemstvu tijekomrazdoblja kraćeg od jedne godine (pogranični radnici, sezonskiradnici, turisti, pacijenti itd.);

(c)	inozemne civilne osobe koje borave u zemlji tijekom razdobljaod jedne godine ili duže (uključujući osoblje  (96) institucija Europskih zajednica i međunarodnih civilnihorganizacija smještenih unutar zemljopisnog područjazemlje);

(d)	inozemne vojne osobe  (96) koje rade pri međunarodnim vojnim organizacijamasmještenim unutar zemljopisnog područja zemlje;

(e)	inozemno osoblje koje pruža tehničku pomoć  (96) na dugoročnim misijama u zemlji i smatra se da su ihzaposlile vlade koje ih primaju, a u ime vlade ili međunarodneorganizacije koja zapravo financira njihov posao.

Po dogovoru, ukupno stanovništvo također uključuje sljedeće osobe, bez obzirana dužinu njihovog boravka izvan zemlje:

(a)	studente državljane, bez obzira na trajanje studija uinozemstvu;

(b)	pripadnike  (96) oružanih snaga zemlje koji su smješteni uinozemstvu;

(c)	državljane  (96) uključene u osoblje nacionalnih istraživačkih centara sposlovnim nastanom izvan zemljopisnog područja zemlje;

(d)	državljane  (96) uključene u osoblje diplomatskih misija uinozemstvu;

(e)	državljane  (96) koji su članovi posada ribarskih brodova, drugihbrodova, zrakoplova i plutajućih platformi koji rade djelomičnoili u potpunosti izvan ekonomskog područja.

11.08.   Za razliku od toga, ukupno stanovništvo ne uključuje:

(a)	inozemne civilne osobe koje borave na državnom području manjeod jedne godine (pogranični radnici, sezonski radnici, turisti,pacijenti itd.);

(b)	državljane civilne osobe koje borave u inozemstvu tijekomrazdoblja od jedne godine ili duže;

(c)	državljane vojno osoblje koji rade pri međunarodnimorganizacijama smještenim u inozemstvu;

(d)	državljane koji pružaju tehničku pomoć na dugoročnim poslovima,a koji rade u inozemstvu i smatra se da su ih zaposlile njihovedržave domaćini za državu ili međunarodnu organizaciju kojazapravo financira njihov posao;

te po dogovoru:

(a)	inozemne studente bez obzira koliko dugo studiraju udržavi;

(b)	pripadnike oružanih snaga stranih zemalja stacionirane uzemlji;

(c)	inozemno osoblje u inozemnim istraživačkim centrima smještenimna zemljopisnom području zemlje;

(d)	članove inozemnih diplomatskih misija koje su stacionirane uzemlji.

11.09.   Gore dana definicija se razlikuje od prisutnog (ili de facto) stanovništvakoje se sastoji od osoba koje su uistinu prisutne na zemljopisnom područjuzemlje na neki određeni datum.

EKONOMSKI AKTIVNO STANOVNIŠTVO

11.10.   

Definicija

:

Ekonomski aktivno stanovništvo obuhvaća sve osobe, obaspola, iznad određene dobne granice, koje u referentnomrazdoblju osiguravaju ponudu rada za proizvodne aktivnosti (uokviru proizvodne granice sustava). Uključene su sve osobe kojeispunjavaju zahtjeve za uključivanje u kategoriju zaposlenih(zaposlenici ili samozaposlene osobe) ili u kategorijunezaposlenih.

„Zaposlenici” i „samozaposlene osobe” su definirani pod naslovom „zaposlenost”.

„Nezaposleni” su definirani pod naslovom„nezaposlenost”.

ZAPOSLENOST

11.11.   

Definicija

:

Zaposlenost obuhvaća sve osobe – i zaposlene isamozaposlene – koje obavljaju neku proizvodnu aktivnost uokviru proizvodne granice sustava.

ZAPOSLENICI  (97)

11.12.   

Definicija

:

Zaposlenici se definiraju kao sve osobe koje pougovoru rade za drugu rezidentnu institucionalnu jedinicu iprimaju naknadu (bilježeno kao D.1 naknadazaposlenicima).

Odnos između poslodavca i zaposlenika postoji kad između poduzeća i nekeosobe postoji ugovor, koji može biti formalan ili neformalan, kojiobično na dobrovoljnoj osnovi zaključuju obje ugovorne strane i natemelju kojeg osoba radi za poduzeće u zamjenu za naknadu u novcu ili unaturi.

U ovu kategoriju se razvrstavaju zaposlenici ako oni ujedno ne spadaju ukategoriju samozaposlenosti koja čini njihovu glavnu djelatnost; u tomse slučaju razvrstavaju u samozaposlene osobe.

11.13.   Uključene su sljedeće kategorije:

(a)	osobe koje je poslodavac zaposlio na temelju ugovora o radu(fizički i nefizički radnici, rukovodno osoblje, domaćeosoblje, ljudi koji obavljaju plaćenu proizvodnu aktivnost uokviru programa zapošljavanja);

(b)	državni službenici i drugi državni zaposlenici čiji suuvjeti rada utvrđeni javnim pravom;

(c)	oružane snage koje uključuju osobe dugoročno i kratkoročnoangažirane kao i ročnike (uključujući ročnike na civilnomodsluženju vojnog roka);

(d)	svećenici, ako ih izravno plaća država ili neprofitnainstitucija;

(e)	vlasnici društava ili kvazi-društava, ako oni rade u timpoduzećima;

(f)	studenti koji su se formalno obvezali da će doprinijetidijelom svog rada kao inputom uprocesu proizvodnje poduzeća u zamjenu za naknadu i (ili)obrazovne usluge;

(g)	vanjski radnici  (98) ako postoji izričiti dogovor da se vanjski radnikplaća na temelju obavljenog rada: tj. količine posla kojisudjeluje kao input u nekom procesuproizvodnje;

(h)	radnici nesposobni za obavljanje posla, uz uvjet da postojiformalni ili neformalni odnos između poslodavca izaposlenika;

(i)

osobe koje rade preko agencija za privremeno zapošljavanje,koje treba uključiti u djelatnost agencije koja ihzapošljava, a ne u djelatnost poduzeća za koja oni uistinurade. Međutim, za potrebe input-output analize može se uzeti u razmatranjereklasifikacija ovih ljudi i svih povezanih troškova(vidjeti stavak 9.51).

11.14.   Osobe koji privremeno ne rade također se smatraju zaposlenim osobama uzuvjet da imaju formalnu povezanost s radnim mjestom. Ova formalnapovezanost se određuje prema jednom ili nekoliko sljedećihkriterija:

(a)	neprekinuto primanje nadnice ili plaće;

(b)	jamstvo povratka na posao po završetku izuzetnih okolnostiili postojanje sporazuma o datuma povratka;

(c)	proteklo razdoblje odsutnosti s radnog mjesta, gdjegod jeto relevantno, odgovara razdoblju tijekom kojeg radniciimaju pravo na naknadu plaće bez obveze prihvaćanja drugihposlova.

Tu spadaju osobe koje privremeno ne rade zbog bolesti ili povreda,praznika ili godišnjeg odmora, štrajka ili isključenja s rada, dopusta usvrhu obrazovanja ili osposobljavanja, rodiljnog ili roditeljskogdopusta, smanjenja ekonomske aktivnosti, privremenog raspuštanja ilisuspenzije rada uzrokovanog različitim razlozima, poput vremenskihnepogoda, mehaničkih ili električnih kvarova, ili pomanjkanja sirovinaili goriva, ili radi druge privremene odsutnosti s ili bez uzimanjadopusta.

SAMOZAPOSLENE OSOBE

11.15.   

Definicija

:

Samozaposlene osobe se definiraju kao osobe koje sujedini vlasnici ili zajednički vlasnici neinkorporiranihpoduzeća u kojima rade, što isključuje ona neinkorporiranapoduzeća koja su klasificirana kao kvazi-društva.Samozaposlene osobe se razvrstavaju u ovu kategoriju akonisu također u plaćenom zaposlenju koje čini njihovu glavnuaktivnost: u tom se slučaju razvrstavaju kaozaposlenici.

Oni mogu biti privremeno odsutni s posla tijekom referentnog razdoblja izma kojeg posebnog razloga. Naknada za samozaposlenje je mješovitidohodak.

11.16.   Među samozaposlene osobe pripadaju također i sljedeće kategorije:

(a)	neplaćeni obiteljski radnici uključujući one koji rade uneinkorporiranim poduzećima, koja se u cijelosti ilidjelomično bave tržišnom proizvodnjom;

(b)	vanjski radnici čiji je dohodak funkcija vrijednosti outputa nekog proizvodnog procesa zakoji su odgovorni, bez obzira na količinu uloženograda;

(c)	radnici koji se pojedinačno ili zajednički baveproizvodnjom koja je u potpunosti pokrenuta za njihovuvlastitu krajnju potrošnju ili ulaganje u vlastitikapital.

Neplaćeni dobrovoljni radnici se uvrštavaju u samozaposlene osobe ako surezultat njihovih dobrovoljnih aktivnosti dobra, na primjer izgradnjastambenog objekta, crkve ili neke druge zgrade. Međutim, ako je rezultatnjihove dobrovoljne djelatnosti usluga, npr. skrb ili čišćenje bezplaćanja, oni nisu uvršteni u zaposlenje, jer su dobrovoljne uslugeisključene iz proizvodnje (vidjeti stavak 3.08.).

U proizvodnji usluga stanovanja u stambenim objektima u vlasništvustanara nema inputa rada; stoga sevlasnici-stanari stambenih objekata, kao takvi, ne smatrajusamozaposlenim osobama.

ZAPOSLENOST I REZIDENTNOST

11.17.   Rezultate aktivnosti proizvodnih jedinica se može usporediti sazaposlenošću samo ako ona uključuje rezidente i nerezidente koji rade zarezidentne proizvodne jedinice.

Stoga zaposlenost također uključuje sljedeće kategorije:

(a)	nerezidentne radnike u pograničnoj zoni, tj. osobe kojisvaki dan prelaze granicu kako bi radile na ekonomskompodručju;

(b)	nerezidentne sezonske radnike, tj. osobe, koje se sele naekonomsko područje i ostaju tamo manje od jedne godine kakobi radile u djelatnostima koje povremeno traže dodatnu radnusnagu;

(c)	pripadnike oružanih snaga zemlje, koje su smještene uinozemstvu;

(d)	državljane, uključene u osoblje nacionalnih istraživačkihcentara s poslovnim nastanom izvan zemljopisnog područjazemlje;

(e)	državljane uključene u osoblje diplomatskih misija uinozemstvu;

(f)	članove posada ribarskih brodova, drugih brodova,zrakoplova i plutajućih platformi kojima upravljajurezidentne jedinice;

(g)	domaće zaposlenike državnih tijela, koja su smještena izvanekonomskog područja.

11.18.   S druge strane, u zaposlenost ne spadaju sljedeće kategorije:

(a)	rezidenti, koji su radnici u pograničnoj zoni ili sezonskiradnici, tj. oni koji rade na drugom ekonomskompodručju;

(b)	državljani, članovi posada ribarskih brodova, drugihbrodova, zrakoplova i plutajućih platformi kojima upravljajunerezidentne jedinice;

(c)	domaći zaposlenici inozemnih državnih agencija koje senalaze na zemljopisnom području zemlje;

(d)	osoblje institucija Europskih zajednica i međunarodnihcivilnih organizacija koje se nalaze na zemljopisnompodručju zemlje (uključujući izravno zaposlene domaćezaposlenike);

(e)	pripadnici oružanih snaga koji rade pri međunarodnim vojnimorganizacijama koje se nalaze na zemljopisnom područjuzemlje;

(f)	državljani koji rade u inozemnim istraživačkim centrima sposlovnim nastanom na ekonomskom području.

11.19.   Kako bi se omogućio prijelaz na koncepte koji se općenito koriste ustatistici radne snage (zaposlenost na nacionalnoj osnovi), ESA predviđada se sljedeće stavke iskazuju posebno:

(a)	ročni vojnici (nisu uključeni u statistiku za radnu snagu,ali su u ESA-i uključeni među usluge ukupne države);

(b)	rezidenti, koji rade za nerezidentne proizvođačke jedinice(uključeni su u statistike za radnu snagu, ali nisuuključeni u zaposlenost kako to definira ESA);

(c)	nerezidenti, koji rade za rezidentne proizvodne jedinice(nisu uključeni u statistike za radnu snagu, ali suuključeni u zaposlenost kako to definira ESA);

(d)	rezidentni radnici koji trajno žive u institucijama;

(e)	rezidentni radnici mlađi od dobi koja se uzima u obzir zastatistike o radnoj snazi.

NEZAPOSLENOST

11.20.   

Definicija

:

U skladu s pravilima koja je utvrdila Međunarodnaorganizacija rada (13. međunarodna konferencija statističararada), pojam „nezaposleni” obuhvaća sve osobeiznad utvrđene starosti koje su tijekom referentnograzdoblja bile: (a) „bez posla”, tj. nisu bile nizaposlene ni samozaposlene; (b) „na raspolaganju za rad” tj.bile su na raspolaganju za plaćeni rad ilisamozaposlenje tijekom referentnog razdoblja;i (c) „u potrazi za poslom”, tj.poduzele su određene korake u navedenomposljednjem razdoblju kako bi pronašle posao kaozaposlenici ili samozaposlene osobe.

Ovi posebni koraci mogu podrazumijevati prijavu na javnoj ili privatnoj burzirada; molbe poslodavcima; provjere na radilištima, poljoprivrednimgospodarstvima, u tvornicama, tržnicama ili drugim mjestima okupljanja;objavljivanje ili javljanje na novinske oglase; traženje pomoći odprijatelja ili rodbine; traženje zemljišta, zgrade, strojeva ili opreme zaosnivanje vlastitog poduzeća; dogovaranje u vezi financijskih izvora;podnošenje zahtjeva za dozvole i licence itd.

11.21.   

Definicija

:

Stopa nezaposlenosti je postotni udjel nezaposlenihosoba u ekonomski aktivnom stanovništvu.

Stope se obično izračunavaju po spolu i starosti, a ponekad se dodatnounakrsno klasificiraju po drugim demografskim varijablama, poput bračnogstanja, kvalifikacije ili nacionalnosti.

ZAPOSLENJA

11.22.   

Definicija

:

Zaposlenje se definira kao eksplicitni ili implicitniugovor  (99) između osobe i rezidentne institucionalne jedinice zaobavljanje rada  (100) u zamjenu za naknadu  (101) tijekom određenog ili neodređenograzdoblja.

U toj definiciji su obuhvaćena zaposlenja zaposlenika kao i zaposlenjasamozaposlenih osoba: tj. zaposlenje zaposlenika je ako ta osoba pripadarazličitoj institucionalnoj jedinici nego poslodavac, a zaposlenjesamozaposlene osobe je ako ta osoba pripada istoj institucionalnoj jedinicikao i poslodavac.

11.23.   Koncept zaposlenja se razlikuje od koncepta zaposlenosti kako je to goredefinirano:

(a)	ovaj koncept uključuje drugo, treće itd. zaposlenje iste osobe.Ova druga, treća itd. zaposlenja osobe mogu uslijediti jednonakon drugog tijekom referentnog razdoblja (obično tjedna) ilise obavljaju usporedno, u slučaju kad netko ima i dnevno i noćnozaposlenje;

(b)

s druge strane, on isključuje osobe koje privremeno nisu naradu, ali imaju „formalnu povezanost sa svojim radnimmjestom” u obliku, na primjer, „jamstva povratka na posao ili sporazuma upogledu datuma povratka”. Takav sporazum između poslodavca iosobe koja je na čekanju ili je odsutna zbog osposobljavanja, usustavu se ne smatra zaposlenjem.

ZAPOSLENJA I REZIDENTNOST

11.24.   Zaposlenje na ekonomskom području zemlje je eksplicitni ili implicitniugovor između osobe (koja može biti rezident na nekom drugom ekonomskompodručju) i institucionalne jedinice koja je rezident zemlje.

Za mjerenje inputa rada u ekonomskoj djelatnosti,relevantna je samo rezidentnost institucionalne jedinice proizvođača,jer samo rezidentni proizvođači doprinose bruto domaćem proizvodu.

11.25.   Štoviše:

(a)	zaposlenja se uključuju u ukupan broj zaposlenja naekonomskom području kad zaposlenici rezidentnog proizvođačaprivremeno rade na drugom ekonomskom području i kad prirodai trajanje te djelatnosti ne jamče da će jedinica bititretirana kao zamišljena rezidentna jedinica tog drugogpodručja;

(b)	zaposlenja se isključuju iz ukupnog broja zaposlenja naekonomskom području kad se posao obavlja za nerezidentneinstitucionalne jedinice, tj. za jedinice koje imajusredište interesa u drugoj zemlji koje nemaju namjerupostati aktivne na domaćem području tijekom razdoblja odjedne godine ili duže;

(c)	zaposlenja osoblja u međunarodnim organizacijama i lokalnogosoblja koje zapošljavaju inozemna veleposlanstva izuzeta suiz ukupnog broja zaposlenja, budući da jedinice koje ihzapošljavaju nisu rezidentne.

UKUPNO ODRAĐENI SATI

11.26.   

Definicija

:

Ukupno odrađeni sati predstavljaju sveukupan brojstvarno odrađenih sati zaposlenika ili samozaposlenih osoba uračunovodstvenom razdoblju kad je njihov output unutar granica proizvodnje.

Zbog široke definicije zaposlenika koja obuhvaća osobe koje privremeno nerade, ali imaju formalnu povezanost s radnim mjestom, kao i radnike saskraćenim radnim vremenom, ESA preporučuje da se kao prikladna mjera priizračunu produktivnosti rada ne koristi ukupan broj zaposlenih, već ukupnoodrađeni sati.

Ukupno odrađeni sati predstavlja u sustavu poželjnu mjeru inputa rada.

11.27.   U skladu s mjerilima koja je utvrdila Međunarodna organizacija rada (10.međunarodna konferencija statističara rada), pojam stvarno ukupno odrađenihsati obuhvaća:

(a)	stvarno odrađene sate u redovnom radnom vremenu;

(b)	odrađene sate pored onih odrađenih u redovnom radnom vremenu, akoji se općenito plaćaju po višim satnicama od redovnih(prekovremeni rad);

(c)	vrijeme koje je potrošeno na radnom mjestu na poslovima poputpripreme radnog mjesta, popravka i održavanja, pripreme ičišćenja alata i sastavljanja potvrda, računa, evidencije oodrađenom vremenu i drugih izvješća;

(d)	neiskorišteno vrijeme na radnom mjestu radi čekanja i zastojizbog, na primjer, privremenog nedostatka posla, mehaničkihkvarova ili nesreća, ili vrijeme provedeno na radnom mjestutijekom kojeg nema posla, ali koje je plaćeno po zajamčenomugovoru o radu;

(e)	vrijeme koje odgovara kratkim razdobljima odmora na radnommjestu, uključujući pauze za odmor.

11.28.   S druge strane, stvarno odrađeni sati ne uključuju:

(a)	plaćene sate koji nisu odrađeni, poput plaćenih godišnjihodmora, državnih praznika ili bolovanja;

(b)	pauza za objed;

(c)	vrijeme provedeno na putu od kuće do radnog mjesta, čak i kadje ono plaćeno (građevinski radnici). Međutim ako je takvoputovanje organizirano u radno vrijeme zaposlenika, ono jeuključeno u sate rada.

11.29.   Ukupno odrađeni sati su sveukupno stvarno odrađeni sati tijekomračunovodstvenog razdoblja na radnim mjestima zaposlenika i samozaposlenihosoba na ekonomskom području:

(a)	uključujući rad izvan ekonomskog područja za institucionalnejedinice rezidentnog poslodavca koji tamo nema središteekonomskog interesa;

(b)	isključujući rad za institucionalne jedinice inozemnogposlodavca koji nema središte ekonomskog interesa na ekonomskompodručju.

11.30.   Mnoga istraživanja u poduzećima bilježe plaćene sate, a ne odrađene sate.

U tim slučajevima treba za svaku skupinu zaposlenja procijeniti odrađenesate, korištenjem svih raspoloživih informacija o plaćenom odsustvu itd.

11.31.   Za analize poslovnih ciklusa može biti korisno da se ukupno odrađeni satiusklade upotrebom standardnog broja radnih dana u godini.

EKVIVALENT PUNOG RADNOG VREMENA

11.32.   

Definicija

:

Zaposlenost u ekvivalentu punog radnog vremena, kojaodgovara broju zaposlenja u ekvivalentu punog radnog vremena,definirana je kao ukupno odrađeni sati podijeljeni s prosječnimgodišnjim brojem sati odrađenim na radnim mjestima s punimradnim vremenom na ekonomskom području.

11.33.   Ova definicija ne opisuje nužno način na koji se taj koncept procjenjuje:budući da se dužina zaposlenja s punim radnim vremenom tijekom vremenamijenja i razlikuje između djelatnosti, treba koristiti metode kojima seizračunava prosječan udio i prosječni sati na radnim mjestima sa skraćenimradnim vremenom za svaku grupu zaposlenja. Najprije treba procijenitiuobičajeni radni tjedan s punim radnim vremenom za svaku grupu zaposlenja.Ako je moguće, grupa zaposlenja se može definirati unutar djelatnosti premaspolu i (ili) vrsti rada. Za radna mjesta zaposlenika ugovorni sati radapredstavljaju odgovarajuće kriterije za određivanje tih podataka. Ekvivalentpunog radnog vremena se izračunava posebno za svaku grupu zaposlenja, azatim se zbraja.

11.34.   Unatoč činjenici da su ukupno odrađeni sati najbolja mjera inputa rada, ekvivalent punog radnog vremena ima nekolikoprednosti: on se može lakše procijeniti, a to olakšava međunarodne usporedbesa zemljama koje mogu procijeniti samo ekvivalent punog radnog vremena.

INPUTI RADA ZAPOSLENIKA U STALNIM NAKNADAMA

11.35.   

Definicija

:

Input rada zaposlenika po stalnimnaknadama mjeri tekuće inpute radavrednovane na razinama naknade radnih mjesta zaposlenika kojevrijede tijekom odabranog baznog razdoblja.

11.36.   Naknada zaposlenicima u tekućim cijenama podijeljena s inputom rada zaposlenika u stalnim cijenama daje implicitni indekscijena naknade usporediv s implicitnim indeksom cijena finalne uporabe.

11.37.   Svrha koncepta inputa rada zaposlenika po stalnimnaknadama je da iskaže promjene u strukturi radne snage, na primjer od nižeplaćenih do više plaćenih radnika. Kako bi bila učinkovita, analiza se moraizvesti na razini djelatnosti.

POGLAVLJE 12.

TROMJESEČNI EKONOMSKI RAČUNI

12.01.   Tromjesečni ekonomski računi čine sastavni dio sustava nacionalnih računa i,između drugih upotreba, vrlo su važni za analizu tekuće godine i obračunprivremenih procjena za prethodne godine. Tromjesečni ekonomski računi činepovezani niz transakcija, računa i izravnavajućih stavki, definiranih ufinancijskim i nefinancijskim terminima, a bilježe se na tromjesečnoj osnovi.Oni koriste iste principe, definicije i strukturu kao i godišnji računi, ovisnoo određenim izmjenama zbog vremenskog razdoblja koje obuhvaćaju.

12.02.   Važnost tromjesečnih ekonomskih računa suštinski proizlazi iz stanovišta da suoni jedini koherentni niz indikatora raspoloživih s kratkim zakašnjenjem, kojimogu dati sveukupnu kratkoročnu sliku nefinancijske, kao i financijske ekonomskeaktivnosti.

12.03.   Vremensko razdoblje na koje se tromjesečni računi odnose i potreba dobivanjapouzdanih informacija što je prije moguće uzrok su postojanja nekih obilježjakoja su tipična za tromjesečne račune. Ta obilježja uključuju statističke metodesastavljanja računa, sezonske oscilacije i njen tretman, konzistentnosttromjesečnih i godišnjih računa i posebne karakteristike računa u odnosu nareferentno razdoblje. Ova tipična obilježja potpunije će se analizirati upriručniku o tromjesečnim računima koje Eurostat namjerava objaviti prijeprimjene ove metodologije.

12.04.   Statističke metode koje se koriste za sastavljanje tromjesečnih računa mogu seznatno razlikovati od metoda korištenih za godišnje račune. One se mogu svrstatiu dvije glavne kategorije: direktan pristup i indirektan pristup. Direktanpristup se temelji na raspoloživosti izvora podataka u tromjesečnim intervalima,s odgovarajućim pojednostavljenjima, sličnih izvorima koji se koriste zasastavljanje godišnjih računa. S druge strane, indirektni pristup se temelji navremenskom dezagregiranju podataka iz godišnjih računa u skladu s matematičkimili statističkim metodama referentnih pokazatelja koji omogućuju ekstrapolacijuza tekuću godinu. Izbor između različitih indirektnih postupaka mora prije svegauzeti u obzir minimiziranje greške procjene za tekuću godinu kako bi privremenegodišnje procjene bile što je moguće bliže konačnim iznosima. Izbor između ovihpristupa ovisi, između ostalog, o raspoloživim podacima na tromjesečnojrazini.

12.05.   Nizovi tromjesečnih računa često pokazuju vrlo kratkoročne promjene vrijednostizbog vremena, navika, zakonodavstva itd. obično definirane kao sezonskeoscilacije. Iako je sezonska komponenta sastavni dio tromjesečnih podataka, onačesto sprečava pravilno raspoznavanje i analizu komponente trend-ciklusa. Izovog razloga proizlazi potreba da se sastavljaju i izvorni i desezoniraniračuni. Potrebno je osigurati računovodstvenu dosljednost desezoniranihpodataka. S desezoniranjem je usko povezan problem ispravka za radne dane kojizahtijeva daljnju obradu u Eurostatovom priručniku.

12.06.   Budući da tromjesečni računi primjenjuju isti okvir kao i godišnji računi, ta dvaskupa moraju biti međusobno konzistentni tijekom vremena. To podrazumijeva, uslučaju promjena vrijednosti toka, da će zbroj tromjesečnih podataka biti jednakgodišnjim podacima za svaku godinu. U načelu, nema prepreka za ispunjenje ovoguvjeta za prethodne godine. Međutim, u tekućoj godini postoji vremenski problemjer su tromjesečni podaci u pravilu raspoloživi prije godišnjih podataka. Ovajproblem se može riješiti tako da se privremene procjene godišnjih podatakadobiju agregiranjem tromjesečnih podataka. Kad novi godišnji podaci postanudostupni, što rezultira revidiranjem privremenih podataka, tromjesečne podatkeje potrebno na odgovarajući način prilagoditi. U nekim sustavima godišnji računisu sekundarni proizvod tromjesečnog sustava i nema posebnog godišnjegobračuna.

12.07.   Vremenska konzistentnost se mora osigurati za izvorne podatke, a isto tako kao iu slučaju kompatibilnih postupaka desezoniranja za prilagođene podatke.

12.08.   Iako je u načelu većina transakcija i izravnavajućih stavki pravilno raspoređenana sva tromjesečja, postoje ipak neke aktivnosti koje se koncentriraju u jednomili dva tromjesečja godine. To je slučaj s porezima na dohodak, dobiti,dividende, kamate itd. Tretman ovih slučajeva u velikoj je mjeri ovisan oprocesima njihovog stvaranja.

12.09.   S teoretskog stanovišta, nema prepreka da shema korištena za tromjesečne računebude ista kao ona koja se koristi za godišnje račune. Međutim, u praksi jekorisno pojednostaviti i agregirati ovu shemu kako bi se dobili pouzdanitromjesečni podaci što je prije moguće (vidjeti program tablica i podataka kojetreba dostaviti u okviru ESA-e 1995.).

POGLAVLJE 13.

REGIONALNI RAČUNI

13.01.   Regionalni računi su regionalna specifikacija odgovarajućih računa ukupnoggospodarstva. Ovi regionalni računi koriste koncepte koji se koriste zaračune ukupnog gospodarstva, osim ako nije drugačije navedeno u ovomodjeljku.

13.02.   Potpuni skup računa na regionalnoj razini podrazumijeva obradu svake regijekao posebnog ekonomskog entiteta. U tom kontekstu, transakcije s drugimregijama postaju vrsta vanjskih transakcija. Vanjske transakcije regije bi,naravno, trebalo razlikovati prema tome radi li se o transakcijama s drugimregijama države ili o transakcijama s inozemstvom.

13.03.   Konceptualne poteškoće (vidjeti stavke 13.10. do 13.14.) djelomičnoobjašnjavaju zbog čega su regionalni računi ograničeni na bilježenjeproizvodnih aktivnosti po djelatnosti i na račune za neke institucionalnesektore poput kućanstava.

REGIONALNO PODRUČJE

13.04.   Regionalno gospodarstvo zemlje je dio ukupnog gospodarstva te zemlje. Ukupnogospodarstvo je definirano u smislu institucionalnih jedinica. Ono sesastoji od svih institucionalnih jedinica koje imaju središte interesa naekonomskom području zemlje (vidjeti stavak 2.04.). Ekonomsko područje, iakose suštinski sastoji od zemljopisnog područja, ne poklapa se s njim upotpunosti (vidjeti stavak 2.05.). Ekonomsko područje države se možepodijeliti na regionalna područja i na izvanregionalno područje.

13.05.   Regionalno područje uključuje:

(a)	regiju koja je dio zemljopisnog područja zemlje;

(b)	sve slobodne zone s carinskim skladištima i tvornicama podcarinskim nadzorom regije.

13.06.   Izvanregionalno područje se sastoji od dijelova ekonomskog područja zemlje,koji se ne mogu izravno povezati s pojedinom regijom. Ono se sastoji od:

(a)	državnog zračnog prostora, teritorijalnih voda i kontinentalnogšelfa u međunarodnim vodama, nad kojima zemlja ima isključivaprava;

(b)	teritorijalnih enklava (tj. zemljopisno područje koje se nalaziu inozemstvu, a koje po međunarodnim ugovorima ili sporazumimaizmeđu zemalja, koriste državne agencije zemlje (veleposlanstva,konzulati, vojne baze, znanstveni centri itd.);

(c)	ležišta nafte, prirodnog plina itd. u međunarodnim vodama izvankontinentalnog šelfa zemlje, koja iskorištavaju rezidentnejedinice.

13.07.   Statistička nomenklatura teritorijalnih jedinica (NUTS) osigurava jedinstvenui jednoobraznu raščlambu ekonomskog područja Europske unije. NUTS jepodručna klasifikacija za sastavljanje regionalnih računa.

JEDINICE I REZIDENTNOST

13.08.   Razlikuju se dvije vrste jedinica. Prije svega lokalni JVD-i koji se koristeza analizu tokova koji s događaju u procesu proizvodnje i prilikomkorištenja roba i usluga. Drugo, institucionalne jedinice koje se koriste zaanalizu tokova koji utječu na dohodak, kapital i financijske transakcije,druge tokove i bilance stanja.

13.09.   Lokalni JVD je dio JVD-a koji odgovara lokalnoj jedinici. Lokalna jedinica jeinstitucionalna jedinica koja proizvodi robe i usluge, ili njezin dio, asmještena je na zemljopisno prepoznatom mjestu (vidjeti stavak 2.106.).Stoga se u načelu regionalna rezidentnost nekog lokalnog JVD-a može odreditina nedvosmislen način.

Kod transakcija koje su povezane s proizvodnim djelatnostima, potrebno jeevidentirati tokove između lokalnih JVD-a koji pripadaju istojinstitucionalnoj jedinici, a koji se nalaze u različitim regijama. ESApreporučuje uključivanje isporuka između lokalnih JVD-a u definiciju outputa, a to je posebno važno kod regionalnihračuna.

13.10.   U slučaju institucionalnih jedinica potrebno je razlikovati dvije vrsteinstitucionalnih jedinica u kontekstu regionalnih računa. Prije svegapostoje jednoregionalne jedinice, čije je središte ekonomskog interesa ujednoj regiji i većina njihovih aktivnosti se odvijaju u toj regiji. Međujednoregionalnim jedinicama su kućanstva, društva čiji su lokalni JVD-i svismješteni u istoj regiji, lokalne i državne vlasti, barem dio socijalnesigurnosti i mnoge neprofitne ustanove u službi kućanstava.

Drugo, postoje višeregionalne jedinice koje imaju središte ekonomskoginteresa u više regija. To vrijedi za brojna društva i neprofitne ustanove.U velikoj mjeri to vrijedi i u slučaju institucionalnih jedinica čijeaktivnosti obuhvaćaju cijelu državu, poput središnje države i malog brojadruštava, općenito u monopolističkoj ili kvazi-monopolističkoj situaciji,poput društva koje upravlja državnom željeznicom ili električnomenergijom.

13.11.   Sve transakcije jednoregionalnih institucionalnih jedinica su raspoređeneregiji u kojoj one imaju središte ekonomskog interesa. Što se tičekućanstava, središte ekonomskog interesa je regija u kojoj ona žive, a neregija u kojoj rade. Druge jednoregionalne jedinice imaju središte svogekonomskog interesa u regiji gdje su smještene.

13.12.   Neke transakcije višeregionalnih jedinica se ne mogu regionalno odrediti ustrogom značenju te riječi. To vrijedi za većinu distributivnih ifinancijskih transakcija. Slijedom toga se izravnavajuće stavke zavišeregionalne jedinica ne mogu nedvosmisleno definirati na regionalnojrazini.

13.13.   Mogli bismo uzeti u razmatranje raspoređivanje svih transakcijavišeregionalnih jedinica između regija na temelju praktičnih pravila.Međutim, na to ne bi trebalo gledati kao na jednostavno praktično približnoprocjenjivanje. To podrazumijeva konceptualnu prilagodbu ESA-e, budući darazlozi koji sprečavaju uključivanje potpunog slijeda računa za lokalneJVD-e/djelatnosti u centralni sustav također, u načelu, zabranjuju potpunuraspodjelu svih institucionalnih jedinica i njihovih računa između regija;jer bi to značilo, u načelu, sastavljanje potpunog slijeda računa za lokalneJVD-e.

13.14.   Zbog gore navedenog, sustav regionalnih računa je ograničen na:

(a)	regionalne agregate djelatnosti po proizvodnimaktivnostima: (1) bruto dodanu vrijednost; (2) naknade zaposlenicima; (3) zaposlenost; (4) zaposlenike; (5) bruto investicije u fiksni kapital;

(b)	bruto domaći proizvod po regijama (BDPR);

(c)	regionalne račune kućanstava.

METODE REGIONALIZACIJE

13.15.   Regionalni računi se temelje na transakcijama jedinica koje su rezidentne naregionalnom području. Općenito, regionalizacija se može izvesti korištenjemmetoda „bottom-up” imetoda „top-down” ilikombiniranim metodama. Metode se mogu opisati kako slijedi:

(a)	metode „bottom-up”: Metode „bottom-up” podrazumijevaju korištenje informacijao jedinicama koje su rezidentne u regiji, a rastu pribrajanjemdok se ne utvrdi regionalna vrijednost agregata. Zbrojregionalnih vrijednosti mora odgovarati nacionalnojvrijednosti;

(b)

metode „top-down”: Metode „top-down” podrazumijevaju raspodjelu nacionalnihpodataka između regija bez pokušaja da se utvrde pojedinačnerezidentne jedinice, pomoću ključa distribucije koji odražava nanajtočniji mogući način obilježja koja treba procijeniti. Metodese nazivaju „top-down” jer je agregat raspoređen na regiju, ane na pojedinu jedinicu. Međutim, za pravilno regionalno pokrićeključa koji će se koristiti potrebna je indikacija rezidentnejedinice;

(c)

kombinirane metode: Metode „bottom-up” u užem smislu se rijetko susreću u svompunom obliku. Stoga u obzir mogu doći kombinirane metode. Naprimjer, može se dogoditi da je varijablu ili agregat varijablimoguće prepoznati samo pomoću metode „bottom-up” na razini NUTS-1. Zadaljnje prepoznavanje na razini NUTS-2 ili NUTS–3 potrebno jekoristiti metodu „top-down”.

13.16.   U načelu, prednost metode „bottom-up” je u tome što one izravno koriste relevantne izvorena regionalnoj razini. Prednost metode „top-down” je zajamčena numerička dosljednost izmeđunacionalnih i regionalnih računa. Nedostatak je u tome što procjene nisuizrađene s izravnim podacima, već s ključem za koji se pretpostavlja da je ukorelaciji s pojavom koja se mjeri.

13.17.   Kad god je moguće, regionalne vrijednosti koje se u konceptu izravno slažu snacionalnim vrijednostima, treba izravno procijeniti pomoću metoda„bottom-up”. Postupci „top-down” ne daju solidne, pouzdane baze podatakaza ocjenu točnosti procijenjenih vrijednosti, budući da se u metodama„bottom-up” pažnja posvećuje mogućemodstupanju u odnosu na ukupne nacionalne vrijednosti.

AGREGATI PO DJELATNOSTIMA

13.18.   Djelatnost na razini regije se sastoji od grupe lokalnih JVD-a koji se baveistom ili sličnom vrstom aktivnosti (vidjeti stavak 2.108.). Lokalni JVD jejedinica na kojoj se temelje podaci o proizvodnim aktivnostima (output, intermedijarna potrošnja itd.).

13.19.   Kao opće načelo, agregati po proizvodnim aktivnostima moraju biti raspoređenipo regiji u kojoj je jedinica koja obavlja relevantne transakcijerezidentna. Rezidentnost lokalnog JVD-a je osnovni kriterij zaraspoređivanje ovih agregata na neku posebnu regiju.

13.20.   Opće načelo za raspodjelu bruto investicija u fiksni kapital po regijama jevlasništvo, kao i u računima ukupnog gospodarstva (vidjeti stavak 2.05.,napomenu (1)). Fiksna aktiva u vlasništvu višeregionalne jedinice seraspoređuje lokalnim JVD-ima koji ju koriste. Kao i kod nacionalnih računa,fiksna aktiva stečena putem operativnog leasinga sebilježi u regiji vlasnika, a ona stečena putem financijskog leasinga u regiji korisnika.

13.21.   U praksi se može pokazati da su informacije dostupne samo na razini jedinicakoje sadrže nekoliko lokalnih JVD-a koji obavljaju različite aktivnostii/ili se nalaze u različitim regijama. U tom slučaju, za regionaliziranjepodataka po djelatnostima treba koristiti dostupne pokazatelje (npr. naknadezaposlenicima ili zaposlenost po regiji).

13.22.   Kod određivanja lokalnog JVD-a mogu se razlikovati tri situacije:

(a)	proizvodna aktivnost sa znatnim  (102) inputom rada na stalnoj lokacijine stvara probleme. Međutim, u nekim slučajevima je potrebnododatno pojašnjenje (vidjeti stavke 13.24. do 13.27.);

(b)	proizvodna aktivnost bez znatnog inputarada na stalnoj lokaciji se ne smatra posebnim lokalnim JVD-om izato proizvodnju treba pripisati lokalnoj jedinici koja jeodgovorna za upravljanje proizvodnjom;

(c)	za proizvodnu aktivnost bez stalne lokacije treba primijenitikoncept rezidentnosti na nacionalnoj razini.

13.23.   Pomoćne aktivnosti nisu izolirane na način da bi tvorile posebne subjekte ilibile odvojene od glavnih ili sporednih aktivnosti ili subjekata kojima služe(vidjeti stavak 2.104.). U skladu s tim, pomoćne aktivnosti moraju bitiintegrirane u lokalne JVD-e kojima služe.

Pomoćne aktivnosti se mogu obavljati na odvojenim lokacijama, smještenim unekoj drugoj regiji koja nije regija lokalnog JVD-a kojem služe. Striktnaprimjena gore navedenog pravila za zemljopisnu raspodjelu pomoćnihaktivnosti rezultirala bi nižom procjenom agregata u regijama u kojima sukoncentrirane pomoćne aktivnosti. Zbog toga, u skladu s načelomrezidentnosti, njih treba rasporediti na regiju u kojoj se nalaze pomoćneaktivnosti; one ostaju u istoj djelatnosti kao i lokalni JVD kojemusluže.

13.24.   Za neke djelatnosti, metode regionalizacije zahtijevaju dodatno pojašnjenje.Te djelatnosti su:

(a)	građevinarstvo;

(b)	prijevoz, skladištenje i veze;

(c)	financijsko posredovanje.

13.25.   Za građevinsku djelatnost, gradilišta treba tretirati kao neovisne lokalneJVD-e kada je njihova aktivnost značajna (vidjeti stavak 2.09., bilješku(4)). Obzirom na mobilnost neke opreme, na primjer strojeva za zabijanjestupova i dizalice, između lokalnih jedinica nekog JVD-a i nedostatkainformacija na razini gradilišta, preporučuje se da se bruto investicije ufiksni kapital takve opreme rasporedi sjedištu JVD-a.

13.26.   Za djelatnosti prijevoza, uključujući cjevovode, nužno je definirati lokalneJVD-e kojima se pripisuje proizvodnja i investicije. Za djelatnosti kopnenogprijevoza (osim željezničkog), proizvodnju i investicije treba pripisatiterminalima ili sličnim lokalnim JVD-ima u kojima se oprema nalazi. Zadjelatnosti vodenog prijevoza, proizvodnju i mobilnu opremu trebarasporediti lokalnim JVD-ima koji ih iskorištavaju.

U djelatnostima željezničkog i zračnog prijevoza treba koristiti metodu„top-down”, raščlanjivanjemnacionalnih agregata na regionalne po prikladnim pokazateljima. Naknadezaposlenicima treba rasporediti na regiju u kojoj su ti ljudi zaposleni.Bruto poslovni višak treba rasporediti na regije prema pokazateljima koji seodnose na aktivnost željezničkih ili zračnih linija.

U djelatnosti komunikacija, telefonske govornice, telefonski aparati,telekomunikacijske linije itd. imaju samo sporednu ulogu. Stoga one ne čineposebne jedinice i trebaju se pripisati lokalnim JVD-ima odgovornim zanjihovo upravljanje. Ulaganje u infrastrukturu treba također pripisati timlokalnim jedinicama.

13.27.   Dodana vrijednost djelatnosti financijskog posredovanja mora se rasporediti uskladu s dohodovnim pristupom. Naknade zaposlenicima se moraju rasporeditilokalnim JVD-ima u kojima su te osobe zaposlene. Bruto poslovni višakkreditnih institucija mora biti podijeljen između lokalnih JVD-a razmjernozbroju kredita i depozita, a bruto poslovni višak osiguravajućih institucijarazmjerno primljenim premijama. Bruto investicije u fiksni kapital uglavnomobuhvaćaju zgrade; stoga ga treba rasporediti na regiju u kojoj se onenalaze.

13.28.   Output treba procijeniti u osnovnim cijenama (vidjetistavak 3.47.). Proizvode korištene za intermedijarnu potrošnju trebavrednovati po kupovnim cijenama koje vrijede u trenutku kad oni stupaju uproces proizvodnje (vidjeti stavak 3.72.). Kao posljedica toga, bruto dodanavrijednost po djelatnosti se vrednuje u osnovnim cijenama.

Bruto investicije u fiksni kapital se vrednuju u kupovnim cijenamauključujući troškove montaže i druge troškove prijenosa vlasništva. Kad jeproizveden za vlastitu upotrebu, procjenjuju se u osnovnim cijenama zaslična dugotrajna sredstva ili po trošku proizvodnje, ako takve cijene nisudostupne (vidjeti stavak 3.113.).

13.29.   Regionalni ekvivalent BDP-a je BDPR (bruto domaći proizvod po regiji). BDPRse vrednuje u tržišnim cijenama, tako da se regionalizirani porezi umanjeniza subvencije na proizvode i uvoz pribroje na dodanu vrijednost po regiji uosnovnim cijenama. Suma BDPR-a u tržišnim cijenama po regijama, uključujućiBDPR izvanregionalnog područja, odgovara BDP-u u tržišnim cijenama.

RAČUNI KUĆANSTAVA

13.30.   Bruto domaći proizvod regije je rezultat proizvodnih aktivnosti lokalnihJVD-a, rezidenta u regiji. Procesi distribucije i redistribucije dohotkarezultiraju drugim značajnim izravnavajućim stavkama, naime primarnimdohotkom i raspoloživim dohotkom. Zbog razloga navedenih u stavcima od13.10. do 13.14., u regionalnim računima su ti dohodovni koncepti ograničenina kućanstva.

13.31.   Regionalni računi kućanstava su regionalna specifikacija odgovarajućih računana nacionalnoj razini. Zbog praktičnih razloga ti su računi ograničenina:

(a)	račun raspodjele primarnog dohotka;

(b)	račun sekundarne distribucije dohotka.

Općenito je njihova namjena mjerenje primarnog dohotka i raspoloživog dohotkakućanstava koji su rezidenti u regiji.

13.32.   Regionalni računi kućanstava se temelje na kućanstvima koja su rezidentna naregionalnom području. Za definiciju kućanstava kao institucionalnih jedinicai za definiciju institucionalnog sektora kućanstava, vidjeti stavke 2.13.,2.16., 2.75. i 2.76. Broj osoba koje su članovi kućanstava odgovara ukupnojrezidentnoj populaciji regije.

13.33.   Općenito se pravila za određivanje rezidentnosti kućanstava na nacionalnojrazini također primjenjuju na regionalne račune kućanstava. Međutim, upogledu rezidentnosti studenata i dugotrajnih pacijenata uvedena je iznimkakad je regija koja ih ugošćuje u istoj zemlji. U regionalnim računima, onisu tretirani kao rezidenti regije koja ih ugošćuje ako tamo borave duže odjedne godine.

13.34.   U regionalnim računima kućanstava, treba razmotriti dva slučaja u vezikućanstava koja u vlasništvu imaju neinkorporirano poduzeće, zemljište i/ilidrugi stambeni objekt u nekoj drugoj regiji:

(a)

kućanstvo koje u vlasništvu imaneinkorporirano poduzeće u drugoj regiji (koje se ne smatrakvazi-društvom na nacionalnoj razini) neinkorporirano poduzeće se smatra rezidentnim (zamišljenomjedinicom) u regiji koja ga ugošćuje. Slijedom toga, mješovitidohodak koji rezultira iz sastavljanja agregata po djelatnostidio je mješovitog dohotka regije koja ga ugošćuje. Međutim,mješoviti dohodak zabilježen na računu alokacije primarnogdohotka kućanstava po regiji mora biti isti kao i ukupanmješoviti dohodak koji prime kućanstava rezidenti u regiji, bezobzira na regiju u kojoj je dohodak ostvaren;

(b)

kućanstva koja u vlasništvu imaju zemljištei/ili drugi stambeni objekt u nekoj drugoj regiji ovdje se zemljište i/ili drugi stambeni objekt također smatrajuuvjetnim jedinicama koje su rezidentne u regiji koja ihugošćuje. Slijedom toga, najamnine koju plaćaju zakupcizemljišta i/ili stambenog objekta plaćaju se uvjetnoj jedinici.Ako drugi stambeni objekt koristi vlasnik za vlastitu finalnupotrošnju, vrijednost najamnine treba bilježiti kaomeđuregionalni izvoz iz regije u kojoj je smješten stambeniobjekt u regiju u kojoj je vlasnik rezident. Drugo spomenutaregija tako uvozi tu uslugu i koristi je za izdatak kućanstavaza finalnu potrošnju. Kao i u slučaju mješovitog dohotka,poslovni višak koji proizlazi iz ovog procesa proizvodnjerazlikuje se od poslovnog viška na računima alokacije primarnogdohotka; na razini cjelokupnog gospodarstva oba su jednaka.

---

(1)  Vidjeti poglavlje 8.: „Slijed računa i izravnavajućestavke”.

(2)  Vidjeti poglavlje 9.: „Input- output okvir”.

(3)  Vidjeti poglavlje 11.: „Stanovništvo i inputi rada”.

(4)  Vidjeti poglavlje 12.: „Tromjesečni ekonomski računi”.

(5)  Vidjeti poglavlje 13.: „Regionalni računi”.

(6)  Vidjeti poglavlje 8.: „Slijed računa i izravnavajućestavke”.

(7)  Vidjeti poglavlje 2.: „Jedinice i njihovo grupiranje”.

(8)  Vidjeti poglavlje 3.: „Transakcijeproizvodima”.

(9)  Vidjeti poglavlje 4.: „Transakcijeraspodjele”.

(10)  Vidjeti poglavlje 5.: „Financijsketransakcije”.

(11)  Vidjeti poglavlje 6.: „Ostalitokovi”.

(12)  Vidjeti poglavlje 6.: „Ostali tokovi”.

(13)  Posljedice manjih kriminalnih radnji, kao što jekrađa, mogu se bilježiti kao dio promjene zaliha ina taj način kao transakcije.

(14)  Vidjeti poglavlje 7.: „Bilanca stanja”.

(15)  Vidjeti poglavlje 7.: „Bilanca stanja” i poglavlje 8.:„Slijed računa i izravnavajuće stavke”.

(16)  Vidjeti poglavlje 3.: „Transakcijeproizvodima”.

(17)  Vidjeti poglavlje 10.: „Cijena i mjeraobujma”.

(18)  Vidjeti poglavlje 11.: „Stanovništvo i inputi rada”.

(19)  Vidjeti poglavlje 9.: „Input- output okvir”:

(20)  Ribarske brodice, ostali brodovi, plutajuće platforme iletjelice tretiraju se u ESA-i kao i sva ostala pokretnaoprema, bez obzira jesu li u vlasništvu rezidentnihjedinica koje se njima koriste ili su u vlasništvunerezidenata, a koriste ih rezidentne jedinice.Transakcije vezane uz vlasništvo (bruto investicije ufiksni kapital) i uporabu (najam, osiguranje itd.)ovakve opreme pripisuju se gospodarstvu zemlje u kojojje vlasnik i/ili korisnik rezident. U slučajufinancijskog leasinga,pretpostavlja se promjena vlasništva.

(21)  Područja koja koriste institucije EU-a i međunarodne organizacijepredstavljaju područja država sui generis.Značajka takvih država je da su spomenute institucije njihovi jedinirezidenti (vidjeti stavak 2.10. točku (e)).

(22)  Potrošnja nije jedina moguća aktivnost kućanstva. Onamogu, kao i poduzetnici, sudjelovati u svim vrstamaekonomske aktivnosti.

(23)  Samo kada se takva aktivnost obavljala urazdoblju kraćem od godine dana, ne treba jeodvajati od aktivnosti institucionalne jediniceproizvođača. Isto se postupa i u slučaju kada seaktivnost, iako obavljana u razdoblju duljem odgodine dana, smatra beznačajnom te u svimslučajevima postavljanja opreme u inozemstvu.Međutim, smatra se da jedinica koja je rezidentnau drugoj državi, a u državi izvodi građevinskudjelatnost u razdoblju kraćem od godine dana, imasredište ekonomskog interesa na ekonomskompodručju države ako output građevinske djelatnostipredstavlja bruto investicije u fiksni kapital.Takva se jedinica tretira kao uvjetna rezidentnajedinica.

(24)  Studenti se uvijek tretiraju kao rezidenti, bez obzira naduljinu trajanja njihovog studija u inozemstvu.

(25)  Po dogovoru se agencije za reguliranje tržišta, čijaje jedina ili glavna aktivnost kupovanje,posjedovanje i prodaja poljoprivrednih i drugihprehrambenih proizvoda, razvrstavaju u S.11(vidjetistavak 2.69. točku (a) napomenu 11.).

(26)  Uključujući ustanove koje se financiraju dobrovoljnimprilozima prividno fiskalne prirode, kojeproizvođačima zaračunavaju jedinice čija je glavnaaktivnost da u zamjenu pružaju usluge. Spomenuti seprilozi smatraju kupovinom tržišnih usluga.

(27)  Po dogovoru, sektor S.12 uključuje holdingdruštva koja samo nadziru i upravljaju skupinomdruštava kćeri koja prvenstveno obavljajuaktivnosti financijskog posredovanja i/ili pomoćnefinancijske aktivnosti (vidjeti stavak 2.43. teneprofitne ustanove priznate kao neovisni pravnisubjekti, koje pružaju usluge financijskimdruštvima (vidjeti stavak 2.44.).

(28)  Razvrstavanje holding društava u sektor financijskih poduzećaodstupa od stavka 4.100 SNA 1993., kako bi se zadržalausklađenost s monetarnim financijskim institucijama ustatističke svrhe, prema definiciji EMI-a, te sa službenomstatistikom osiguravajućih društava.

(29)  Ovime se odstupa od SNA 1993., stavaka 4.86. i 4.101., kakobi se zadržala usklađenost s monetarnim financijskiminstitucijama u statističke svrhe prema definicijiEMI-a.

(30)  Po dogovoru se organizacije za tržišno reguliranje,koje isključivo ili pretežno samo distribuirajusubvencije, razvrstavaju u sektor S.13., podsektorsredišnje države S.1311. Međutim, one organizaciječija se jedina ili glavna aktivnost sastoji odkupovine, posjedovanja i prodaje poljoprivrednih iliprehrambenih proizvoda, razvrstavaju se u S.11(vidjeti stavak 2.21., napomenu 6.).

(31)  NPU-i koje nadzire i uglavnom financira država,razvrstavaju se u sektor države (vidjeti stavak2.69. točku (b)).

(32)  Ovdje su uključene institucije EU-a i međunarodneorganizacije (vidjeti također stavak 2.06.).

(33)  Izuzev neprofitnih ustanova od manje važnosti (vidjeti stavak2.88.).

(34)  NACE Rev. 1: Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti uEuropskoj zajednici u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3037/90 od9. listopada 1990.

(35)  U SNA-u i ISIC-u Rev. 3. lokalni JVD se nazivapogon.

(36)  Usluge za vlastitu finalnu uporabu odnose se samo nastambene usluge koje je proizveo vlasnik –stanar tena kućanske usluge koje je proizvelo plaćeno osoblje(vidjeti stavak 3.21.).

(37)  Usluge za vlastitu finalnu uporabu odnose se samo nastambene usluge koje je proizveo vlasnik –stanar tena kućanske usluge koje je proizvelo zaposleno iplaćeno osoblje (vidjeti stavak 3.21.).

(38)  KPA: Klasifikacija proizvoda prema aktivnosti u skladu s UredbomVijeća (EEZ) br. 3696/93 od 29. listopada1993.

(39)  Iako ovi prihodi mogu biti nedostatni da bi pokrili 50 % svihtroškova muzejske prodavaonice, npr. radi toga što takođeruključuju nadoknade zaposlenicima za osoblje muzejskeprodavaonice.

(40)  Za uključene trgovačke i prijevozne marže vidjetitakođer tablicu 3.5, treći stupac u drugom dijelutablice.

(41)  Imputirani socijalni doprinosi poslodavacauključuju iznos jednak vrijednosti plaća i nadnicakoje poslodavci nastavljaju privremeno plaćati uslučaju bolesti, majčinstva, ozljede na radu,invaliditeta, viška radne snage itd. svojihzaposlenika, ako se taj iznos može izdvojiti.

(42)  Institucije Europske unije daju subvencije jedinicamakoje su rezidentne bilo gdje u Zajednici.

(43)  Međutim, kada potpora služi dvostrukoj svrsifinanciranja amortizacije duga i plaćanja kamata nanjega i kada se ona ne može razdijeliti između tadva elementa, cjelokupna potpora se tretira kaoinvesticijska potpora.

(44)  Ova se praksa razlikuje od većine praksiposlovnog računovodstva, kod kojih se plaćenakamata obično prikazuje u računu poslovanja kaofiksni trošak, slično drugim troškovimaproizvodnje.

(45)  Granica između poreza i kupovine usluga od državedefinira se po istim kriterijima poput onih koji sekoriste u slučaju plaćanja koja obavlja poduzeće:ako se licence odobravaju automatski po plaćanjudospjelog iznosa, njihovo plaćanje se tretira kaoporez. Međutim, ako država koristi izdavanje licencikako bi organizirala neku pravu regulatornu funkciju(na primjer, provjeravanje stručnosti iliosposobljenosti osoba koje je zahtijevaju), plaćanjebi se trebalo smatrati kupovinom usluga od države, ane plaćanjem poreza, osim ako ne postoji očitadisproporcija između takvih plaćanja i troškadavanja tih usluga.

(46)  Granica između poreza i kupovine usluga od državedefinira se po istim kriterijima poput onih koji sekoriste u slučaju plaćanja koja obavlja poduzeće:ako se licence odobravaju automatski po plaćanjudospjelog iznosa, njihovo plaćanje se tretira kaoporez. Međutim, ako država koristi izdavanje licencikako bi organizirala neku pravu regulatornu funkciju(na primjer, provjeravanje stručnosti iliosposobljenosti osoba koje ju zahtijevaju), plaćanjebi se trebalo smatrati kupovinom usluga od države, ane plaćanjem poreza, osim ako ne postoji očitadisproporcija između takvih plaćanja i troškadavanja tih usluga.

(47)  U slučaju stanovanja, plaćanja javne uprave stanarima sciljem smanjenja najamnina su socijalne naknade, uziznimku posebnih naknada koje javna uprava plaća usvojstvu poslodavca.

(48)  Premije životnog osiguranja ne pojavljuju se kaotakve u sustavu računa. One se dijele na: (a)premije koje predstavljaju jedan oblik socijalnogdoprinosa (one se uplaćuju u programe socijalnogosiguranja); (b) osobne premije životnog osiguranja.Prve su uključene u kategoriju „stvarnisocijalni doprinosi”, a druge se ne tretiraju kaotransakcije raspodjele. Obje kategorije premijaživotnog osiguranja povećavaju tehničke pričuveosiguranja koje se pojavljuju u financijskom računui u bilanci stanja.

(49)  Potraživanja od životnog osiguranja ne pojavljuju sekao takve u sustavu računa. One se dijele na: (a)potraživanja koje predstavljaju jedan obliksocijalnih naknada; (b) osobna potraživanja u okviruživotnog osiguranja. Prve su uključene u rubrikusocijalne naknade osim socijalnih transfera unaturi, a druge se ne tretiraju kao transakcijeraspodjele. Obje kategorije potraživanja od životnogosiguranja smanjuju tehničke pričuve osiguranja kojese pojavljuju u financijskom računu i u bilancistanja.

(50)  Tekući prijenosi u okviru države su tokovi koji su interni zasektor ukupne države i ne pojavljuju se u konsolidiranom računuza sektor kao cjelinu.

(51)  Međunarodne organizacije, u smislu u kojem seupotrebljavaju u sustavu, dobivaju ovlasti izravnood nacionalnih država koje su njihove članice, ilineizravno od njih preko drugih međunarodnihorganizacija čije su one članice.

(52)  Nameti koje plaćaju rezidentne proizvodne jediniceinstitucijama Europske unije bilježe se u računimakao porezi na proizvodnju koji se plaćajuinozemstvu; četvrti vlastiti izvori koji se temeljena bruto nacionalnom proizvodu, a koji se oblikujuna temelju Odluke Vijeća od 24.lipnja 1988. o sustavu vlastitih sredstavaZajednica, razvrstavaju se u rubriku D.75„Razni tekući transferi”.

(53)  Neposredni tekući transferi institucija Europskeunije rezidentnim tržišnim proizvodnim jedinicamaiskazani su kao subvencije koje plaćainozemstvo.

(54)  Međutim, porezi na kapitalne dobitke iskazani su uračunima pod rubrikom „tekući porezi nadohodak, bogatstvo itd.”.

(55)  Investicijske potpore od inozemstva uključuju potporekoje izravno plaćaju institucije Europske unije(npr. određeni transferi koje daje Europski fond zasmjernice i jamstva u poljoprivredi, Odjel zausmjeravanje EAGGF-a).

(56)  Investicijske potpore unutar ukupne države su tokovi interni zasektor države i ne pojavljuju se u konsolidiranom računu za tajsektor kao cjelinu.

(57)  Ovi prijenosi između podsektora države su tokovi uokviru sektora države i ne pojavljuju se ukonsolidiranom računu za taj sektor kao cjelinu.

(58)  Tehničke pričuve osiguranja (AF.6) su bezuvjetne obvezeosiguravajućih društava i mirovinskih fondova. Međutim, protustavkau financijskoj aktivi pojedinačnih osiguranika i korisnika u većinije slučajeva potencijalna aktiva.

(59)  U Sustavu nacionalnih računa 1993. (11.103 do 11.111) koristi seizraz „detaljniračun novčanih tokova”.

(60)  U određenim slučajevima, vrijednosnice osim dionicakoje izdaje sektor ukupne države, a koji imajudospijeće do pet godina mogu se klasificirati kaokratkoročne.

(61)  U Sustavu nacionalnih računa 1993. (11.32.,11.72. i 11.83.) sporazumi o reotkupu razvrstanisu u kategoriju zajmova, osim ako ne uključujubankovne obveze kada se razvrstavaju u kategoriju„nacionalne mjere novca u širokojuporabi”; u ovom drugom slučaju,sporazumi o reotkupu razvrstani su u kategoriju„ostali depoziti”.

(62)  Članci 6.2. i 6.3. Protokola o statutu Europskogamonetarnog instituta koji je prilog Ugovoru oosnivanju Europske zajednice.

(63)  Članak 6.1. druga alineja Protokola o statutuEuropskoga monetarnog instituta koji je prilogUgovoru o osnivanju Europske zajednice.

(64)  SNA 1993. (11.79., 11.80. i 11.81.) preporučuje alternativnuklasifikaciju transakcija vrijednosnica osim dionica podospijeću na kratkoročne (F.31) i dugoročne (F.32). Međutim, SNA1993. (11.82.) predviđa još jednu neobveznu dodatnuklasifikaciju transakcija vrijednosnica osim dionica kojom seodvojeno iskazuju transakcije financijskim izvedenicama ako suone važne sa stajališta analize i politike. Ova je druga opcijausvojena u ESA-i. Ona također olakšava povezanost spodkategorijom „dužničke vrijednosnice” premadefiniciji iz Priručnika o bilanci plaćanja 1993., u kojem sudužničke vrijednosnice podijeljene na obveznice, srednjoročnedužničke instrumente, instrumente tržišta novca i financijskeizvedenice. Oznake F.31 i F.32 se ne koriste u ESA-i, kako bi seizbjegla zamjena s oznakama iz SNA 1993.

(65)  Valutni swapovi između središnje bankei ostalih monetarnih financijskih institucija, to jest kadasredišnja banka stječe devize od druge monetarne financijskeinstitucije u zamjenu za depozit kod središnje banke tepostoji obveza kasnije obrnute transakcije, ne razvrstavajuse u kategoriju zajmova. Ovo je odstupanje od SNA 1993.(11.33).

(66)  Vidjeti Prilog II. „Zakup i kupovinatrajnih dobara na otplatu”.

(67)  Članak 6.1. treća alineja Protokola o statutuEuropskoga monetarnog instituta koji je prilogUgovoru o osnivanju Europske zajednice.

(68)  Potrošački krediti su zajmovi koji se odobravaju kućanstvimaza namjene koje nisu povezane s njihovim poslom izanimanjem. Hipotekarni zajmovi za financiranje gradnje ilikupovine kuće (među ostalim, zajmovi za premošćivanje) nisuuključeni. Namjera je da se potrošački krediti odnoseisključivo na kredite za kupovinu roba i/ili usluga zaindividualnu potrošnju kućanstva. Moguće je da zbograzličitih nacionalnih praksa bude potrebna nešto drukčijadefinicija.

(69)  Hipotekarni zajmovi su dugoročni zajmovi osigurani hipotekomna stambeni objekt koji koristi zajmoprimac za vlastitostanovanje. Moguće je da zbog različitih nacionalnih praksabude potrebna nešto drukčija definicija.

(70)  Neto imovina u slučaju likvidacije definira sekao iznos imovine društva umanjen za sve obvezeosim obveza prema samim vlasnicima u odnosu nanjihov uloženi kapital.

(71)  Članak 16.2. treća alineja Protokola o statutuEuropskoga monetarnog instituta koji je prilogUgovoru o osnivanju Europske zajednice.

(72)  Vidjeti Prilog III. o osiguranju radi opisa postupka sasocijalnim osiguranjem i ostalim osiguranjima u sustavu.

(73)  SL L 374,31.12.1991., str. 7.-31.

(74)  Referentna definicija izravnog stranog ulaganjaOECD-a, treće izdanje.

(75)  Za definiciju sredstava, vidjeti Prilog 7.1. poglavlju7.

(76)  Izraz „vlasničkidobitak”koristi se i za vlasnički dobitak i gubitak, s tim da sepodrazumijeva da vlasnički dobitak može biti negativan, kao ipozitivan. Isto tako, izraz „aktiva” može se koristiti u smislu koji obuhvaća iaktivu i pasivu.

(77)  Sustav preporučuje ovakvo postupanje, ali dopušta bilježenjetakve kamate pod kategorijom „ostali računinaplativi/plativi (AF.7)” ako je to potrebno kako bi sepostupilo u skladu s nacionalnim praksama (vidjeti stavak5.130.).

(78)  Dvije vrste trajnih dobara koje koriste proizvođači isključene suiz bruto investicija u fiksni kapital: sitni alat i određenevrste vojne opreme. Stoga nema odgovarajuće aktive. Osim toga,prijevozna oprema te ostali strojevi i oprema koju nabavljajukućanstva za krajnju potrošnju ne smatraju se fiksnom aktivom.Ona se u bilanci stanja nalazi pod memorandumskom stavkom„trajnapotrošna dobra” (vidjeti stavak 7.63.).

(79)  Tehničke pričuve osiguranja (AF.6) bezuvjetne su obvezeosiguravajućih društava i mirovinskih fondova. Međutimprotustavka u financijskoj aktivi pojedinačnih osiguranika ikorisnika su u većini slučajeva uvjetna aktiva.

(80)  Podsjetna stavka AN.m: trajna potrošačka dobra.

(81)  Podsjetna stavka AF.m: izravno strano ulaganje.

(82)  Zbroj ispravljenih vrijednosti ukupne fiksne aktive koja je još uuporabi naziva se neto stanje kapitala. Bruto stanje kapitalaobuhvaća vrijednost akumulirane potrošnje fiksnog kapitala.

(83)  Statistička klasifikacija proizvoda po djelatnostima (CPA), 1993.

(84)  Memorandumska stavka: AN.m: Trajna potrošačka dobra.

(85)  Memorandumska stavka: AF.m: Izravno strano ulaganje.

AN. … AF … su iz klasifikacije sredstava

(86)  Vidjeti poglavlje 3.: „Transakcije proizvodima”.

(87)  Socijalni doprinosi prikazani na strani uporaba u računusekundarne raspodjele dohotka kućanstava iskazani su beztroškova usluga mirovinskih fondova i ostalihosiguravajućih društava, čiji se ukupni izvori, ili dionjih, sastoje od stvarnih socijalnih doprinosa.

(88)  Vidi poglavlje 4.: „Transakcije raspodjele”.

(89)  Vidjeti poglavlje 5.: „Financijske transakcije” i poglavlje6.: „Ostali tokovi”.

(90)  Vidjeti poglavlje 7.: „Bilance stanja”.

(91)  U ESA-i 1979., BNP (po tržišnim cijenama) je izračunat na načinda su bruto domaćem proizvodu (po tržišnim cijenama) dodanenaknade zaposlenicima i dohodak od imovine dobiven od ostatkasvijeta te odbijeni odgovarajući tokovi koji se plaćaju ostatkusvijeta.

(92)  Uključujući neto povećanje dragocjenosti.

(93)  Uključujući neto povećanje nefinancijske aktive.

(94)  Možda će biti potrebna globalna procjena ovogkoncepta kad socijalni doprinosi zaposlenika neovise samo o nadnici i plaći, nego i o npr. drugimprihodima zaposlenika, dobi i bračnom statusu.

(95)  Pojam kućanstva definiran je u poglavlju 2. „Jedinice i grupiranjajedinica”.

(96)  Uključujući članove njihovih kućanstava.

(97)  „Zaposlenici” odgovara definiciji „plaćenezaposlenosti” Međunarodne organizacije rada.

(98)  Vanjski radnik je osoba koja je pristala raditiraditi za određeno poduzeće ili da određenompoduzeću na temelju prethodnog sporazuma ili ugovoraosigura određenu količinu roba ili usluga, alinjegovo radno mjesto nije u tom poduzeću.

(99)  Eksplicitni ili implicitni ugovor odnosi se na pružanjeinputa rada, a ne na pružanjeoutput roba i usluga.

(100)  Rad je aktivnost koja doprinosi proizvodnji roba i uslugau granicama proizvodnje. Zakonitost rada i dobi radnika,u načelu nisu važni.

(101)  Naknada se ovdje mora tumačiti u širem smislu,uključujući mješoviti dohodak samozaposlenih osoba.

(102)  Značajan input rada u ovomkontekstu je najmanje godišnji ekvivalent rada jedneosobe s pola radnog vremena.

PRILOG I.

USLUGE FINANCIJSKOG POSREDOVANJA INDIREKTNO MJERENE

POTREBNE PROMJENE U POGLAVLJIMA ESA-e PRI ALOCIRANJU UFPIM-a

Poglavlje 1.

1.13. (d)	Nakon „ESA također sadrži i mnoge posebnedogovore, na primjer:” izbrišite: „bilježenje uporabefinancijskih usluga indirektno mjerenih kao intermedijarne potrošnjenominalnog sektora ili nominalne djelatnosti.”	Zamijenite s: „raspoređivanje uporabeusluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) nasektore/djelatnosti korisnika.”
1.25.		Dodajte nakon „Neke od glavnih razlika ukonceptima su:” „(i) uporaba usluga financijskog posredovanja indirektnomjerenih (UFPIM) raspoređuje se nasektore/djelatnosti korisnika umjesto na nominalnisektor (djelatnost). Kao posljedica toga, korištenjeUFPIM-a se po dogovoru više ne bilježi u cijelostikao intermedijarna potrošnja, već također može bitifinalna potrošnja i izvoz. To podrazumijeva da setakođer može pojaviti uvoz UFPIM-a.”

Poglavlje 3.

3.70.(j)	Izbrišite: „samo za ukupnogospodarstvo: sve usluge financijskog posredovanja indirektnomjerene (UFPIM) koje pružaju proizvođači rezidenti.”	Zamijenite s: „uporaba uslugafinancijskog posredovanja koje indirektno mjere rezidentniproizvođači.”
3.76.(e)		Dodajte na „izravno naplaćene financijskeusluge” „i dio usluga financijskog posredovanjaindirektno mjerenih, koje za finalnu potrošnju koristekućanstva;”
3.142.(h)		Dodajte odmah nakon „financijske uslugeprema iznosu eksplicitnih provizija i naknada”: „h) dio usluga financijskog posredovanja indirektnomjerenih, koje koriste nerezidenti;”

Poglavlje 4.

4.51.

Izbrišite: „Budući da vrijednostusluga koje pružaju financijski posrednici nije raspoređena međurazličite klijente, stvarna plaćanja ili primici kamata za ili odfinancijskih posrednika nisu prilagođena da bi eliminirala maržekoje predstavljaju implicitne naknade financijskih posrednika. Uračunu alokacije primarnog dohotka financijskih posrednika inominalne djelatnosti u koju je, prema dogovoru, ukupni proizvodfinancijskih posrednika raspoređen kao intermedijarna potrošnja,potrebna je stavka prilagodbe.”

Zamijenite s: „Vrijednost usluga kojepružaju financijski posrednici koje su raspoređene na različiteklijente, stvarna plaćanja kamate prema financijskim posrednicimaili primitke kamata od njih treba uskladiti kako bi se uklonilemarže koje predstavljaju implicitne naknade koje učine financijskiposrednici. Iznos kamate koji korisnici kredita plate financijskimposrednicima treba umanjiti za procijenjene vrijednosti promjenedugovanja, dok je iznose kamate koje potražuju ulagači potrebno nasličan način povećati. Vrijednosti troškova se obrađuju kao plaćanjausluga koje pružaju financijski posrednici svojim klijentima, a nekao plaćanje kamate.”

Poglavlje 8.

8.09.		Prikazanim podacimadodajte: Tablice A.I.1. i A.I.2. koje prikazujuposljedice alokacije UFPIM-a na podatke prikazane u poglavlju 8.,„Izvadak izračuna i izravnavajućih stavki” (brojčani primjer).
8.14.	Izbrišite: „Kako se uslugefinancijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) ne raspoređujuna sektore korisnika, ukupna vrijednost outputa UFPIM-a tretira se kao intermedijarna potrošnjanominalnog sektora s nultim outputom inegativnom dodanom vrijednošću koja je jednaka intermedijarnojpotrošnji, ali sa suprotnim predznakom. Na ovaj se način dodanavrijednost svih sektora i grana gospodarstva zajedno smanjuje zaovaj iznos. Da bi se olakšao prikaz računa, može se ispustitidodatni stupac za nominalni sektor i umjesto toga uzeti u obzirodgovarajući podatak u stupcu ‚ukupno gospodarstvo’.”	Zamijenite s: „Budući da su uslugefinancijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) raspoređene nasektor korisnika, određeni dijelovi plaćanja kamate sureklasificirani kao plaćanje usluga. Ova reklasifikacija utječe navrijednost outputa i intermedijarne potrošnje(kao i vrijednost uvoza, izvoza i finalne potrošnje).”
8.24.	Izbrišite: „Budući da se uslugefinancijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM) ne raspoređujuna sektore korisnika, stavke kamata pokazuju stvarne potražne idugovne kamate. Prilagodba aktive izvodi se u stupcu ‚financijskapoduzeća’(s negativnim predznakom) i u stupcu ‚nominalni sektor’ (s pozitivnimpredznakom). Da bi se olakšao prikaz računa, moguće je ne umetatidodatni stupac za nominalni sektor, nego umjesto njega prikazatiodgovarajući podatak u stupcu ‚ukupno gospodarstvo’.”	Zamijenite s: „Budući da su uslugefinancijskog posredovanja (UFPIM) raspoređene na sektor korisnika,stavka 'kamata' u računu raspodjele primarnog dohotka odgovarastvarnoj plativoj i naplativoj kamati nakon što se UFPIM odbije odstvarnih obveza plaćanja korisnika kredita i doda stvarnimpotraživanjima zajmodavaca.”

Poglavlje 9.

9.25. (a)	Izbrišite: „intermedijarnapotrošnja po djelatnosti uključuje uporabu usluga financijskogposredovanja indirektno mjerenih, koje se bilježe u nominalnojdjelatnosti. (vidjeti stavak 9.33).”
9.25. (b)	Izbrišite: „minus uporaba uslugafinancijskog posredovanja indirektno mjerenih (evidentiranih unominalnoj djelatnosti, pogledajte stavak 9.33.).”
9.33.	Izbrišite: „U tablicama ponude iuporabe klasifikacija NACE Rev. 1. proširena je nominalnomdjelatnošću za korištenje usluga financijskog posredovanjaindirektno mjerenih. U tablici ponuda, za ovu se djelatnost nebilježe nikakve transakcije. U tablici uporabe, ukupna uporabausluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih bilježi se kaointermedijarna potrošnja ove nominalne djelatnosti. Kako tanominalna djelatnost nema nikakve druge transakcije, njen netoposlovni višak je negativan za iznos njene intermedijarne potrošnje;sve druge komponente njene dodane vrijednosti odgovaraju nuli. Kaoposljedica toga, njena ukupna bruto dodana vrijednost jednaka jenjenom (negativnom) neto poslovnom višku.”

Tablica A.I.1. –   Učinak raspoređivanja UFPIM-a po institucionalnim sektorima,uključujući promjene za netržišne proizvođače

Uporabe												Izvori
Računi	Ukupno	Robe i usluge (izvori)	S.2	S.1	S.15.	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije iizravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	S.2	Robe i usluge (uporabe)	Ukupno	Računi
			Inozemstvo	Ukupno gospodarstvo	NPUSK	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	NPUSK	Ukupno gospodarstvo	Inozemstvo
I. Računi proizvodnje vanjski račun	2	2								P.72	Uvoz usluga							2		2	I. Račun proizvodnje/vanjski račun
	4		4							P.62	Izvoz usluga								4	4
										P.1.	Output		48	6		3	57			57
	27			27	3	0	6	0	18	P.2	Intermedijarna potrošnja
	30		-2	30				48	-18	B.1	Dodana vrijednost/saldo vanjskog računa	-18	48				30			30
II.1.1. Račun stvaranja dohotka	30			30				48	-18	B.2	Poslovni višak	-18	48				30			30	II.1.1. Račun stvaranja dohotka
II.1.2. Račun alokacije primarnog dohotka	230		13	217	6	14	35	106	56	D.41	Kamata	33	106	14	49	7	209	21		230	II.1.2. Račun alokacije primarnog dohotka
	22			22	1	35	-21	48	-41	B.5	Bilanca primarnih dohodaka	-41	48	-21	35	1	22			22
II.2 Račun sekundarne distribucije dohotka	22			22	1	35	-21	48	-41	B.6	Raspoloživi dohodak	-41	48	-21	35	1	22			22	II.2 Račun sekundarne distribucije dohotka

Tablica A.I.1. –   Učinak raspoređivanja UFPIM-a po institucionalnim sektorima,uključujući promjene za netržišne proizvođače

Uporabe

Izvori

Računi

Ukupno

Robe i usluge (izvori)

S.2

S.1

S.15.

S.14

S.13

S.12

S.11

Transakcije iizravnavajuće stavke

S.11

S.12

S.13

S.14

S.15

S.1

S.2

Robe i usluge (uporabe)

Ukupno

Računi

Inozemstvo

Ukupno gospodarstvo

NPUSK

Kućanstva

Ukupna država

Financijska društva

Nefinancijska društva

Nefinancijska društva

Financijska društva

Ukupna država

Kućanstva

NPUSK

Ukupno gospodarstvo

Inozemstvo

II.4 Račun uporabe dohotka

28

28

3

19

6

P.3.

Izdaci za finalnu potrošnju

I. Račun uporabe dohotka

6

-6

-2

16

-27

48

-41

B. 8.n

Štednja, neto/saldo vanjskogračuna

Tablica A.I.2. –   Učinak raspoređivanja UFPIM-a samo na nominalni sektor

Uporabe

Izvori

Računi

Ukupno

Robe i usluge (izvori)

S.2

S.1

S.15.

S.14

S.13

S.12

S.11

Nominalni

Transakcije iizravnavajuće stavke

Nominalni

S.11

S.12

S.13

S.14

S.15

S.1

S.2

Robe i usluge (uporabe)

Ukupno

Računi

Inozemstvo

Ukupno gospodarstvo

NPUSK

Kućanstva

Ukupna država

Financijska društva

Nefinancijska društva

Nefinancijska društva

Financijska društva

Ukupna država

Kućanstva

NPUSK

Ukupno gospodarstvo

Inozemstvo

I. Račun proizvodnje

P.1

Output

48

48

48

I. Račun proizvodnje

48

48

48

P.2

Intermedijarna potrošnja

48

48

48

-48

B.1

Dodana vrijednost/vanjska bilanca

-48

48

II. 1.1 Račun stvaranja dohotka

48

-48

B. 2

Poslovni višak

-48

48

II.1.1. Račun stvaranja dohotka

Tablica A.I.2. –   Učinak raspoređivanja UFPIM-a samo na nominalni sektor

Uporabe													Izvori
Računi	Ukupno	Robe i usluge (izvori)	S.2	S.1	S.15.	S.14	S.13	S.12	S.11	Nominalni	Transakcije iizravnavajuće stavke		Nominalni	S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	S.2	Robe i usluge (uporabe)	Ukupno	Računi
			Inozemstvo	Ukupno gospodarstvo	NPUSK	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva					Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	NPUSK	Ukupno gospodarstvo	Inozemstvo
II.1.2. Račun alokacije primarnog dohotka	222		16	206	7	17	39	77	66		D.41	Kamate		25	125	12	33	5	200	22		222	II.1.2- Račun alokacije primarnog dohotka
											P.119	Prilagodba za UFPIM	48		-48
				-6	-2	16	-27	48	-41		B.5	Bilanca primarnih dohodaka		-41	48	-27	16	-2	-6
II. 2 Račun sekundarne distribucije dohotka				-6	-2	16	-27	48	-41		B. 6	Raspoloživi dohodak		-41	48	-27	16	-2	-6				II. 2 Račun sekundarne distribucije dohotka
II.4 Račun uporabe dohotka			6	-6	-2	16	-27	48	-41		B. 8n	Štednja, neto/saldo vanjskogračuna											II.4. Račun uporabe dohotka

PRILOG II.

LEASING I KUPOPRODAJA TRAJNIH DOBARA S OBROČNOM OTPLATOMCIJENE

DEFINICIJE

1.   Pored izravne kupovine trajnih dobara, institucionalnim jedinicama se možeodobriti njihovo korištenje na sljedeće načine: kroz operativni leasing, financijski leasing ikupoprodaju s obročnom otplatom cijene. U sva tri slučaja institucionalnajedinica o kojoj je riječ stječe pravo na korištenje trajnog dobra, iako dobropravno ostaje u vlasništvu druge jedinice.

Leasing

2.   Ako jedna institucionalna jedinica A posjeduje trajno dobro i prenese pravona korištenje ovog dobra na neku drugu jedinicu B, za A se kaže da je„davatelj leasinga”, a za B da je „primatelj leasinga”. Plaćanja koja jedinica Bizvrši prema jedinici A u zamjenu za prijenos prava korištenja, nazivaju se„plaćanjimanaknade”. Davateljleasinga može biti identičan proizvođaču iliprodavatelju trajnog dobra ili njegovoj podružnici, ali davatelj leasinga može također biti i potpuno neovisnajedinica koja nije povezana s proizvođačem i prodavateljem. Sve vrsteproizvedenih trajnih dobara, od zgrada i drugih građevina do trajnihpotrošnih dobara, mogu biti predmet leasinga, kao štoi sve vrste institucionalnih jedinica mogu koristiti leasing kako bi stekle prava korištenja trajnih dobara. Postojedvije vrste leasinga, operativni i financijski leasing, koji se u sustavu obrađuju na priličnorazličit način.

Operativni leasing

3.   Primatelj leasinga stječe pravo korištenja trajnogdobra tijekom određenog razdoblja koje može biti dugo ili kratko, ali nemora biti nužno unaprijed utvrđeno. Po isteku razdoblja leasinga, davatelj leasinga prihvaća povratdobara u više ili manje jednakom stanju kao kad ga je dao u leasing, osim uobičajenog habanja i trošenja. Takorazdoblje leasinga ne obuhvaća cjelokupni ilipretežni dio korisnog gospodarskog vijeka dobra.

Jedinice koje sudjeluju u poslovnom leasingu posjedujustručno znanje o vrstama trajnih dobara koje daju u leasing. One čuvaju takvu robu na zalihama kako bi ih mogle dati uleasing na zahtjev ili u kratkom roku. Običnonude različite modele između kojih se može izabrati. Kako bi njihova fiksnadobra ostala u dobrom stanju, davatelji leasingamoraju obavljati usluge održavanja i servisa na dobrima koja čekaju da bududana u leasing. Davatelji leasinga također obično preuzimaju odgovornost za popravak iodržavanje dobara kao i za njihovu zamjenu u slučaju kvara, dok je dobrodano u leasing primatelju leasinga.

Operativni leasing ne obuhvaća situacije u kojimavlasnik opreme također osigurava osoblje za rad s opremom, ili leasing neproizvedenih sredstava, budući da su teaktivnosti razvrstane na drugom mjestu (vidjeti stavak 7.).

Financijski leasing

4.   Primatelj leasinga stječe pravo korištenja trajnogdobra u zamjenu za plaćanja naknade tijekom unaprijed određenog i produženograzdoblja. Ako se svi rizici i plaćanja vlasništva prenesu de facto, iako ne i de jure, s davatelja naprimatelja leasinga, radi se o financijskom leasinga. Kod financijskog leasinga, razdoblje leasinga obuhvaća cjelokupan ili veći dio korisnoggospodarskog vijeka trajnog dobra. Po isteku razdoblja leasinga primatelj leasinga često imamogućnost otkupiti dobro po nominalnoj cijeni. Davatelj leasinga ne mora imati stručno znanje o dobru o kome je riječ. Onprimatelju leasinga ne nudi usluge popravka,održavanja ili zamjene. Obično, primatelj leasingaizabere dobro, a proizvođač ili prodavatelj mu ga izravno isporučuju. Takoje uloga davatelja leasinga isključivofinancijska.

ESA prepoznaje ekonomsku realnost koja leži u pozadini financijskog leasinga, time što ga evidentira na sljedeći način:davatelj leasinga daje primatelju leasinga zajam čime mu omogućuje kupovinu trajnog dobra, aprimatelj leasinga postaje defacto vlasnik toga dobra. Tako sustav obrađuje trajno dobro kao daje u vlasništvu primatelja leasinga od početkarazdoblja leasinga. Naknadu koju primatelj leasinga stvarno plaća davatelju leasinga treba dalje podijeliti na otplate glavnice i na plaćanjekamate koja se odnosi na imputirani zajam.

Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene

5.   Trajno dobro se prodaje kupcu u zamjenu za dogovorena buduća plaćanja. Kupactako odmah preuzima posjed nad dobrom, iako po zakonu ono ostaje uvlasništvu prodavatelja ili kreditora kao zalog/jamstvo dok se ne izvrše svadogovorena plaćanja. Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene je običnoograničena na trajna potrošna dobra, a većina kupaca su kućanstva. Kreditoriugovora o kupoprodaji s obročnom otplatom cijene su obično posebneinstitucionalne jedinice koje blisko surađuju s prodavateljima trajnihdobara.

OBRADA U RAČUNIMA

Operativni leasing

6.   Trajno dobro koje kupi davatelj leasinga za davanje uleasing je dio bruto investicije najmodavca ufiksni kapital (P.51) i iskazuje se kao trajna materijalna sredstva (AN.III)u bilanci stanja davatelja leasinga tijekom cijelogkorisnog gospodarskog vijeka. Naknadna potrošnja kapitala (K.1) u vezi strajnim dobrom bilježi se u računima davatelja leasinga.

Plaćanja naknade koja prima davatelj leasinga iskazujuse u njegovom računu proizvodnje kao output (P.1)usluga leasinga. Ako je primatelj leasinga proizvođač, plaćanja naknade su dio njegoveintermedijarne potrošnje (P.2). Ako je primatelj leasinga kućanstvo koje djeluje kao krajnji potrošač, plaćanjanaknade su dio izdataka za krajnju potrošnju (P.3).

7.   U NACE Rev. 1 je operativni leasing nekretninarazvrstan u razred 70.20 „Davanje vlastite imovine u najam”. Operativni leasing drugih trajnih dobara je razvrstan u odjeljak 71„Iznajmljivanjestrojeva i opreme bez operatera te dobara za osobnu upotrebu idomaćinstvo”.Operativni leasing ne obuhvaća iznajmljivanjestrojeva i opreme s osobljem koje njima rukuje, koje je razvrstano premauslugama koje daju oprema i osoblje. Na primjer, najam kamiona s vozačem jerazvrstan u razred 60.24. „Prijevoz tereta u cestovnom prometu”. Institucionalno, društvakoja se bave operativnim leasing su razvrstana uodjeljak S.11 „Nefinancijska društva”, ali osobe koje obavljaju operativni leasing setakođer mogu naći i u odjeljku S.14 „Kućanstva”.

Ako je davatelj leasinga rezident, a najmoprimacnerezident, plaćanja naknade se iskazuju kao izvoz usluga (P.62). Budući dadobro dano u leasing ostaje u bilanci stanjarezidentne jedinice (davatelja leasinga), to dobro sene pojavljuje na računu ostatka svijeta. Ako je davatelj leasinga nerezident, a primatelj leasingarezident, plaćanja naknade se iskazuju kao uvoz usluga (P.72). U tom slučajuse ne smatra da je dobro ušlo na ekonomsko područje (ulaze samo usluge).Tako se dobra u leasingu ne pojavljuju na računimaostatka svijeta, kao ni na bilo kojim drugim računima.

Financijski leasing

8.   Ako je primatelj leasinga proizvođač, trajno dobro seiskazuje kao bruto investicija u fiksni kapital (P.51) za primatelja leasinga na početku razdoblja leasinga. U cijelom razdoblju leasinga(osim ako primatelj leasinga ne izvrši plaćanjanaknade) dobro se iskazuje kao trajna materijalna sredstva (AN.III) ubilanci stanja primatelja leasinga. Naknadnapotrošnja kapitala (K.1) se prikazuje u računima primatelja leasinga. Po isteku razdoblja leasinga ili (i.) primatelj leasingaotkupljuje dobro po njegovoj preostaloj vrijednosti kad ono ostaje unjegovoj bilanci stanja, ili (ii.) dobro se vraća davatelju leasinga, tako da se kod primatelja leasinga ono prikazuje kao negativna bruto investicija u fiksnikapital i tako napušta njegovu bilancu stanja te se može unijeti u bilancustanja davatelja leasinga ili treće osobe, kojoj jedavatelj leasinga dalje prodao dobro.

9.   Ako je primatelj leasinga kućanstvo koje djeluje kaokrajnji potrošač, trajno dobro se obrađuje kao da ga je otkupio primateljleasinga u svrhu finalne potrošnje na početkurazdoblje leasinga. To znači da je kupovna cijenadobra u leasinga dio izdatka za krajnju potrošnju(P.3) primatelja leasinga na početku razdoblja leasinga i da se dobro pojavljuje samo kao trajnopotrošno dobro u podsjetnoj stavci uz njegovu bilancu stanja.

Zajam (F.4) se pripisuje od davatelja leasingaprimatelju leasinga. Glavnica ovog zajma je kupovnacijena dobra u leasingu plus troškovi prijenosa (akopostoje). Nepodmireni imputirani zajam (AF.4) se iskazuje u bilanci stanjadavatelja leasinga i primatelja leasinga kao financijska aktiva, odnosno pasiva. Smatra se daplaćanja naknade obuhvaćaju dva elementa, otplatu glavnice (F.4) i kamate(D.41), s tim da se konačna otplata podudara sa završetkom financijskog leasinga.

10.   Visina kamate na imputiranom zajmu se implicitno određuje tako da akumuliraneotplate tijekom razdoblja leasinga točno odgovarajuglavnici. Kad naknada ostane konstantna u svim razdobljima, kamatni dio unaknadi se smanjuje tijekom vremena, dok će dio otplate na odgovarajućinačin rasti, kao i kod zajma koji se plaća u jednakim ratama. Kada suglavnica, naknada i dužina razdoblja leasinga poznatiza svaki ugovor, visina kamate, plaćanje kamate i otplate se mogu lakoizračunati korištenjem standardnih formula. Ako detaljni podaci o svakomugovoru o leasingu nisu dostupni, što je u praksičest slučaju, potrebno je primijeniti razborite pretpostavke koje omogućujutakve izračune. U mnogim državama poslovno računovodstvo obrađujefinancijski leasing na sličan način poput ovdjeopisanoa, što olakšava položaj u pogledu podataka.

11.   Proizvodna djelatnost davatelja financijskog leasingaje financijsko posredovanje. Obično davatelji leasinga ne zaračunavaju posebno svoje usluge posredovanja. Njihovoutput su stoga uglavnom ili isključivo usluge financijskog posredovanjaindirektno mjerene (UFPIM) i izračunavaju se slično drugim financijskimposredovanjima: tražbine po dohotku od imovine minus pasivne kamate,isključivši sve tražbine po dohotku od imovine od ulaganja vlastitihsredstava (1). Neki davatelji financijskog leasinga imajuobvezu prema drugim neovisnim jedinicama ako je pasivna kamata primjetna, aizračun UFPIM-a jednostavan. Drugi davatelji financijskog leasinga imaju obvezu samo prema svojim matičnim društvima, kad jeplaćanje kamate teško primijetiti. U tom slučaju, možda će trebatiprocijeniti iznos pasivne kamate korištenjem odgovarajuće kamatne stope.

Društva za financijski leasing su uvrštena uinstitucionalni pododjeljak S.I23 „Drugi financijski posrednici, osim osiguravajućihdruštava i mirovinskih fondova”. U klasifikaciji djelatnosti u skladu s NACE Rev. 1to je razred 65.21 „Financijski leasing”.

12.   Obrada financijskog leasinga u ESA-i, zahtijeva, da sedobro dano u leasing ne iskazuje u računimanajmodavca. Je li najmodavac rezident ili nerezident nema utjecaja na obradusamog dobra. Ako je proizvođač ili prodavatelj dobra rezident, a primateljleasinga nerezident, dobro u zakupu se obrađujekao izvoz (P.61) kad ga preuzme primatelj leasinga,tj. na početku razdoblja leasinga. Ako jeproizvođač/prodavatelj nerezident, a primatelj leasinga rezident, smatra se da je dobro uvezeno (P.71) kadzapočne razdoblje leasinga.

Ako je davatelj leasinga rezident, a primatelj leasinga nije rezident, zajam (F.4/AF.4) se pripisujes rezidentne jedinice (davatelja leasinga) nanerezidentnu jedinicu (primatelja leasinga). Ako jedavatelj leasinga nerezident, a primatelj leasinga rezident, zajam se pripisuje s nerezidentnejedinice (davatelja leasinga) na rezidentnu jedinicu(primatelja leasinga). Kao i u slučaju transakcijaleasinga između rezidenata, plaćanja naknade seraščlanjuju na kamatu (D.41) i otplatu glavnice (F.4).

Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene

13.   Trajno dobro se evidentira kao da ga je kupac kupio onog dana kad ga je uzeou posjed, po cijeni koju bi kupac platio u slučaju gotovinske transakcije.Kupac prima pripisani kredit (F.4/AF.4) iste vrijednosti. ESA dijeliplaćanja kupaca kreditoru na otplate glavnice (F.4) i plaćanje kamate(D.41), korištenjem iste metode koja se primjenjuje kod financijskog leasinga.

Proizvodna djelatnost koju obavljaju kreditori ugovora o kupoprodaji sobročnom otplatom cijene je financijsko posredovanje. Kako oni obično nenaplaćuju posebno svoje usluge, njihov cjelokupni output su usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene(UFPIM) i izračunavaju se kao tražbina po dohotku od imovine minus plativekamate, isključivši sve tražbine po dohotku od imovine od ulaganja vlastitihsredstava. Kao i kod financijskog leasinga, iznosplative kamate će možda biti teško primijetiti i stoga će se moratiprocijeniti.

14.   U NACE Rev. 1 su kreditori ugovora o kupoprodaji s obročnom otplatom cijenerazvrstani u razred 65.22 „Druga odobravanja kredita”. Društva koja odobravaju kupoprodaju sobročnom otplatom cijene su razvrstana u institucionalni pododjeljak S.123„Drugi financijskiposrednici, osim osiguravajućih društava i mirovinskih fondova”, ali se kreditori ugovora okupoprodaji s obročnom otplatom cijene mogu također naći u odjeljku S.14„Kućanstva”.

Ako je kupac nerezident, a kreditor rezident, dobro se obrađuje kao da jeizvezeno (P.61) kad ga kupac uzme u posjed. U tom slučaju kreditor osiguravanerezidentnoj jedinici (kupcu) kredit (F.4/AF.4). Ako je kupac rezidentnajedinica, a kreditor to nije, dobro se evidentira kao da je uvezeno (P.71)kad je dostavljeno kupcu, koji istodobno dobiva kredit (F.4/AF.4) odnerezidentnog kreditora. Otplata glavnice (F.4) i plaćanje kamate (D.41) seobrađuju na isti način kao i kod financijskog leasinga koji uključuje nerezidentne jedinice.

---

(1)  Za detaljnije podatke vidjeti poglavlje 3. stavak 3.63.

PRILOG III.

OSIGURANJE

UVOD

1.   Postoje dvije glavne vrste osiguranja: socijalno osiguranje i drugoosiguranje.

Socijalno osiguranje se može dalje podijeliti na:

(a)	državne programe socijalne sigurnosti;

(b)	privatno financirane programe socijalnog osiguranja; i

(c)	programe socijalnog osiguranja koje vode poslodavci, bezizdvajanja.

Druga osiguranja se mogu dalje podijeliti na:

(a)	druga životna osiguranja; i

(b)	druga neživotna osiguranja.

Društva koja obavljaju pomoćne djelatnosti reosiguranja i osiguranja, obrađena suu posebnim odjeljcima ovog Priloga. Ove teme se uglavnom odnose na drugoosiguranje, ali se mogu odnositi i na socijalno osiguranje.

DEFINICIJE

Socijalno osiguranje

2.   Programi socijalnog osiguranja su programi u kojima zaposlenici, ili drugipojedinci, ili poslodavci u korist svojih zaposlenika, uplaćuju socijalnedoprinose kako bi osigurali pravo na naknade iz socijalnog osiguranja zazaposlenike ili druge uplatitelje doprinosa, njihove uzdržavanike ilinjihove nasljednike. Programi socijalnog osiguranja pokrivaju socijalnerizike ili potrebe (1). Za razliku od naknada socijalne pomoći, naknade iz socijalnogosiguranja su uvjetovane sudjelovanjem u programu.

3.   Programi socijalnog osiguranja su često organizirani kolektivno, tako daosobe koje sudjeluju ne moraju zaključiti individualne police osiguranja nasvoje ime. Međutim, neki programi socijalnog osiguranja mogu dozvoljavati,ili čak zahtijevaju da sudionici zaključe police na svoje ime. Individualnepolice se obrađuju kao dio programa socijalnog osiguranja ako pokrivajusocijalne rizike ili potrebe i ako je ispunjen najmanje jedan od sljedećatri uvjeta:

(a)	sudjelovanje u programu je obvezno po zakonu ili po uvjetimazaposlenja;

(b)	program se vodi u korist grupe i ograničen je na članove grupe;ili

(c)	poslodavac uplaćuje doprinose u program u koristzaposlenika.

Državni programi socijalne sigurnosti

4.   Ove programe uvode, nadziru i financiraju državne jedinice, a pokrivajucijelu zajednicu ili velike dijelove zajednice. Državni programisocijalne sigurnosti mogu imati osigurana namjenska sredstva ili bitibez osiguranih namjenskih sredstava. Kad je moguće identificiratiposebna sredstva, ona ostaju vlasništvo države, a ne korisnika programa.Primici programa socijalne sigurnosti se uglavnom sastoje od doprinosakoje uplaćuju pojedinci i poslodavci u korist svojih zaposlenika, alioni mogu uključivati i prijenose iz drugih državnih jedinica.Sudjelovanje u programima socijalne sigurnosti je obično, iako ne iuvijek, obvezno. Naknade koje se isplaćuju pojedincima nisu nužnoodređene iznosima koji su prethodno uplaćeni doprinosima.

Treba napomenuti da programi socijalnog osiguranja koje organizirajudržavne jedinice za svoje vlastite zaposlenike nisu klasificirani kaoprogrami socijalne sigurnosti, već kao privatni programi socijalnogosiguranja s osiguranim sredstvima ili bez osiguranih sredstava.

Privatno financirani programi socijalnog osiguranja

5.   Postoje dvije kategorije takvih programa. Prvi se sastoje od programa ukojima se socijalni doprinosi uplaćuju osiguravajućim društvima iliautonomnim mirovinskim fondovima koji su institucionalne jediniceodvojene od poslodavaca i od zaposlenika. Osiguravajuća društva iliautonomni mirovinski fondovi su odgovorni za upravljanje rezultirajućimsredstvima i za plaćanje socijalnih naknada. Druga kategorija se sastojiod programa u kojima poslodavci održavaju posebne pričuve za pokrivanjetroškova socijalnih naknada. Te su pričuve odvojene od drugih pričuvaposlodavca, ali one ne predstavljaju posebne institucionalne jediniceodvojene od poslodavca i spominju se kao neautonomni mirovinskifondovi.

Programi socijalnog osiguranja bez izdvajanja koje vodeposlodavci

6.   To su programi u kojima poslodavci isplaćuju socijalne naknade za svojezaposlenike, bivše zaposlenike ili osobe koje oni uzdržavaju iz svojihvlastitih sredstava, bez da se u tu svrhu formiraju posebne pričuve.

Druga osiguranja

7.   Druga osiguranja pružaju pojedinim institucionalnim jedinicama, koje suizložene određenim rizicima, financijsku zaštitu od posljedica nastankanavedenih slučajeva. To je također i oblik financijskog posredovanja u kojemse sredstva sakupljaju od imatelja polica i ulažu u financijska ili drugasredstva koja se čuvaju kao tehničke pričuve za namirivanje budućihpotraživanja uzrokovanih nastankom slučajeva navedenih u policiosiguranja.

Druge police osiguranja kućanstava mogu pokrivati iste rizike ili potrebe kaoone koje su pokrivene programima socijalnog osiguranja. Međutim, druge sepolice osiguranja kućanstva razlikuju od polica socijalnog osiguranjačinjenicom da su one zaključene na vlastitu inicijativu pojedinog kućanstvai u njihovu vlastitu korist, neovisno od njihovih poslodavaca ilidržave.

Druga životna osiguranja

8.   Imatelji drugih polica životnog osiguranja su isključivo rezidentna ilinerezidentna kućanstva. Imatelj police izvršava redovita plaćanjaosiguravatelju, a u zamjenu za to mu osiguravatelj jamči da će osiguratinaknadu određenog datuma ili ranije, ako imatelj police umre prije togdatuma. Ako imatelj police otkaže policu prije dogovorenog datumaisteka, imatelj police ima pravo na djelomičnu naknadu koju jamčiosiguravatelj. Police koje osiguravaju naknadu u slučaju smrti u okviruodređenog razdoblja, ali i ni u kojim drugim okolnostima, obično senazivaju osiguranje za slučaj smrti i ne tretiraju se kao druga životnaosiguranja, već kao neživotna osiguranja. U praksi, radi načina na kojiosiguravajuća društva vode svoje račune, možda nije uvijek mogućeodvojiti osiguranje za slučaj smrti od drugog životnog osiguranja. Utakvim će se okolnostima osiguranje za slučaj smrti možda moratitretirati na isti način kao i životno osiguranje, iz posve praktičnihrazloga.

Potraživanje iz životnog osiguranja se može isplatiti kao jednokratniiznos ili kao renta. Potraživanje može biti fiksno ili može variratiovisno o dohotku zarađenom od ulaganja premija tijekom razdoblja važenjapolice (polica životnog osiguranja s klauzulom o sudjelovanju u dobiti).Posebna vrsta police sa sudjelovanjem u dobiti je polica koja je vezanauz jedinicu, kod koje potraživanje varira prema vrijednosti odvojenogfonda.

Druga neživotna osiguranja

9.   Sve vrste institucionalnih jedinica mogu biti imatelji ostalih neživotnihpolica osiguranja. Ostale neživotne police uključuju osiguranje zaslučaj smrti i osiguranje za sve vrste rizika osim smrti, kao što sunesreće, bolest ili požar. Potraživanja se obično isplaćuju kaojednokratni iznosi, ali ih je također moguće isplatiti kao anuitete.Potraživanje se ne isplaćuje uvijek u pogledu polica drugih neživotnihosiguranja. Obično je broj vjerovnika puno manji od broja imateljapolica osiguranja. Za pojedinog imatelja police osiguranja ne postojiodnos između uplaćenih premija i isplaćenih potraživanja, čak nidugoročno.

Reosiguranje

10.   Osiguravajuće društvo koje zaključuje osiguranje s osiguranikom često prenosineke od nastalih rizika na druga osiguravajuća društva. Te se transakcijeizmeđu osiguravajućih društava nazivaju reosiguranje.

U transakcije reosiguranja su uključeni i osiguravatelji životnog ineživotnog osiguranja. Osiguravajuća društva koja prihvaćaju reosiguranjemogu s osiguranicima zaključiti reosiguranje i osiguranje ili mogu bitispecijalizirana za reosiguranje.

Popratne osiguravajuće djelatnosti

11.   Popratne djelatnosti osiguranja su jedinice koje se prvenstveno baveaktivnostima blisko povezanim s osiguranjem, ali koje same ne preuzimajurizike. Popratne djelatnosti osiguranja posebno uključuju:

(a)	osiguravajuće brokere;

(b)	privatne neprofitne institucije u službi osiguravajućihdruštava i mirovinskih fondova;

(c)	jedinice čija je glavna aktivnost da rade kao nadzorna tijelaosiguravajućih društava i mirovinskih fondova, kao i tržištaosiguranja.

OBRADA U RAČUNIMA

12.   Radi lakšeg izlaganja, sljedeći se opis različitih vrsta osiguranja usredotočujena slučajeve u kojima su uključene samo rezidentne jedinice. Na završetku svakogodjeljka razmatraju se posebna obilježja za slučajeve koji uključujunerezidentne jedinice.

Socijalno osiguranje

Državni programi socijalne sigurnosti

13.   Output koji proizvedu osobe zaposlene naupravljanju tim programima je dio outputa državekoji se vrednuje po trošku proizvodnje. Slijedom toga, za državneprograme socijalne sigurnosti ne izračunava se trošak usluga.

Doprinosi poslodavaca u državne programe socijalne sigurnosti (D.121)obrađuju se kao dio naknada zaposlenicima koji se iskazuju kao obvezasektora poslodavca u računu stvaranja dohotka i kao potraživanje sektorakućanstava u računu alokacije primarnog dohotka. Doprinosi poslodavacase ponovno pojavljuju u računu sekundarne raspodjele dohotka kao diostvarnih socijalnih doprinosa zaposlenika (D.6111), koji su obvezesektora kućanstava, a potraživanja države. Doprinosi zaposlenika(D.6112) i doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba (D.6113) setakođer bilježe u računu sekundarne raspodjele dohotka kao obvezasektora kućanstava te kao potraživanje države. Naknade socijalnogosiguranja u novcu (D.621) se iskazuju u računu sekundarne raspodjeledohotka kao obveza države i kao potraživanje kućanstava, dok se naknadesocijalnog osiguranja u naturi iskazuju kao stavke D.6311 i D.6312, kaoobveze države, a potraživanja kućanstava u računu preraspodjele dohotkau naturi.

14.   Jedinice koje upravljaju državnim programima socijalne sigurnosti surazvrstane u „podsektor S.1314 – Fondovi socijalne sigurnosti”. Klasifikacija djelatnosti premaNACE Rev. 1 je razred 75.30 „Djelatnosti obvezne socijalne sigurnosti”.

Ako rezident radi za nerezidentnog poslodavca, doprinosi poslodavca suprikazani kao obveze inozemstva na računu inozemstva za primarne dohotkei tekuće transfere. Ako zaposlenik također sudjeluje u programusocijalne sigurnosti koji vodi nerezidentna ukupna država, svepotraživanja i obveze koje se obično odnose na sektor države supotraživanja i obveze inozemstva, evidentirane u vanjskom računuprimarnog dohotka i tekućih transfera. Međutim, u ESA-i se socijalnitransferi u naturi pojavljuju samo između rezidentnih jedinica. Svenaknade koje rezidenti prime iz nerezidentnih programa socijalnesigurnosti su stoga po definiciji socijalne naknade osim socijalnihtransfera u naturi (D.62).

Ako nerezident radi za rezidentnog poslodavca, doprinosi poslodavca sebilježe kao potraživanja inozemstva u vanjskom računu primarnog dohotkai tekućih transfera. Ako je nerezidentni zaposlenik pokriven rezidentnimprogramom socijalne sigurnosti, transakcije između zaposlenika i sektoradržave se evidentiraju u vanjskom računu primarnog dohotka i tekućihtransfera. Po definiciji su sve naknade nerezidentnim zaposlenicimasocijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi (D.62).

Primjer tokova koji se evidentiraju za državne programe socijalnesigurnosti prikazan je u Tablici A.III.1.

Privatno financirani programi socijalnog osiguranja

15.   Programi koje financiraju autonomni fondovi se obrađuju različito odprograma koje financiraju neautonomni fondovi. Za autonomne fondove,trošak usluge se izračunava kao (A):

	ukupno zarađeni stvarni doprinosi
plus	ukupni dodatni doprinosi
minus	naknade koje se potražuju
minus	povećanja (plus smanjenja) u pričuvama mirovinskogfonda.

16.   Sve četiri stavke se evidentiraju bez zadržavanja vlasničkih dobitaka iligubitaka. Ukupni dodaci na doprinose odgovaraju vlasničkom dohotku kojise pripisuje vlasnicima polica, a koji je dohodak koji su privatnifondovi socijalnog osiguranja zaradili ulaganjem svojih tehničkih imirovinskih pričuva. ESA tretira te pričuve kao vlasništvo imateljapolica, koji stoga primaju dohodak koji te pričuve generiraju. Trošakusluge se bilježi kao output (P.1) za autonomnefondove i kao izdaci za finalnu potrošnju (P.3) za sektorkućanstava.

Za neautonomne fondove se ne izračunava trošak usluge. Troškoviupravljanja tim fondovima su uključeni u druge elemente troškova uračunu proizvodnje poslodavaca.

17.   Preostale se transakcije primjenjuju i na autonomne i na neautonomnefondove. Stvarni doprinosi poslodavaca (D.121) prikazani su kao dionaknada zaposlenicima kao obveza u sektoru poslodavca u računu stvaranjadohotka i kao potraživanje kućanstava zaposlenika u računu alokacijeprimarnog dohotka. Sektor poslodavca može biti bilo koji institucionalnisektor, zajedno s ukupnom državom i kućanstvima (kao poslodavcima).Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima polica (dio D.4) je prikazan uračunu alokacije primarnog dohotka kao obveza sektora u kojem se nalazifond, a kao potraživanje sektora kućanstva. Rezidentni autonomni fondovisu razvrstani u podsektoru osiguravajućih društava i mirovinskih fondova(S.125). Neautonomni fondovi očito pripadaju istom sektoru kao i dotičniposlodavac. NACE Rev. 1 klasificira aktivnost mirovinskih fondova urazred 66.02 „Osiguravanje sredstava za mirovine”.

18.   Stvarni doprinosi poslodavaca se ponovo bilježe u računu sekundarneraspodjele dohotka kao dio D.6111, kao obveza za kućanstva, a kaopotraživanje za sektor u kojem se nalazi fond. Doprinosi zaposlenih(D.6112) i doprinosi samozaposlenih i nezaposlenih osoba (D.6113) setakođer bilježe u računu sekundarne raspodjele dohotka kao obvezasektora kućanstava i kao potraživanje sektora u kojem se nalazi fond.Doprinosi zaposlenika te samozaposlenih i nezaposlenih osoba odgovarajuizravnim uplatama uvećanim za vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima polica, umanjen za naknada za usluge (pri čemu je ovajposljednji nula za neautonomne fondove). Socijalne naknade financiraneiz privatnih fondova, uključujući mirovine, prikazane su u računusekundarne distribucije dohotka kao obveza fondova i kao potraživanjekućanstava. Po definiciji, sve privatno financirane socijalne naknade sudio D.62, socijalne naknade osim socijalnih transfera u naturi.

19.   Knjiženje u financijskom računu sadrži dva elementa:

(a)

pretplate osiguravajućih premija i pričuve za nenamirenapotraživanja (F.62) koje obuhvaćaju sve razlike izmeđudospjelih doprinosa i zarađenih doprinosa te između naknadakoje su dospjele i koje su plative (2). Po dogovoru, ovaj se element prikazuje kao promjena(po potrebi, negativna) u pasivi fondova i aktivikućanstava;

(b)

neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova (F.612), koji se također prikazuju kao promjena (popotrebi, negativna) u pasivi fondova i pričuvama kućanstava.Ovaj element odgovara doprinosima poslodavaca i zaposlenikaza mirovine koji se bilježe u računu sekundarne raspodjeledohotka, minus plative mirovine.

20.   Kao posljedica unosa u financijskom računu, F.612 i F.62 se pojavljuju ubilanci stanja sektora kućanstava (kao stavka aktive) i sektora u kojemse nalazi fond (kao stavka pasive).

Kod korištenja računa raspoloživog dohotka, prilagodba za promjenu netovlasničkog udjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova (D.8)bilježi se kao potraživanje kućanstava i kao obveza fondova. Ovaj unosodgovara drugom elementu stavke u financijskom računu.

Zaposlenici i ukupna država povremeno izvršavaju izvanredne uplate uprivatne fondove socijalnog osiguranja kako bi povećali rezerve tihfondova. Takve uplate se bilježe u kapitalnom računu kao ostalikapitalni transferi (D.99), kao obveza sektora poslodavca ili sektoradržave, a kao potraživanje sektora u kojem se nalazi fond. Kako sepričuve fondova socijalnog osiguranja obrađuju kao da su u vlasništvusektora kućanstava, potrebna su popratna usklađenja između sektora ukojem se nalazi fond i sektora kućanstava. Ova prilagodba se bilježi kaoostali kapitalni transferi (D.99) kao obveza sektora u kojem je fond, akao potraživanje sektora kućanstava.

21.   Ako rezidentni zaposlenici rade za nerezidentnog poslodavca, stvarnidoprinosi poslodavca (D.121) se bilježe kao dio naknade zaposlenicimaobveza inozemstva, a potraživanje kućanstva. Kad je poslodavacnerezidentan, svaki neautonomni fond socijalnog osiguranja je takođernerezidentan, dok autonomni fond može biti rezidentan ili nerezidentan.Ako je zaposlenik uključen u nerezidentni fond, svi tokovi izmeđusektora kućanstava i sektora u kojem je fond, iskazuju se kaotransakcije između sektora kućanstava i inozemstva. Naknada za usluge (uslučaju autonomnih, nerezidentnih fondova) se prikazuje kao uvoz usluga(P.72). Promjena u neto vlasničkom udjelu u tehničkim pričuvamaosiguranja (F.6) prikazuje se u financijskom računu inozemstva, dok sepreostali tokovi prikazuju na vanjskom računu za primarne dohotke itekuće transfere.

22.   Ako nerezidentni zaposlenik radi za rezidentnog poslodavca, stvarnidoprinosi poslodavca (D.121) su dio naknada zaposlenicima koje dugujesektor poslodavca, a potražuje inozemstvo. Ako je nerezidentnizaposlenik uključen u rezidentan fond socijalnog osiguranja, sve naknadeza usluge se bilježe kao izvoz usluga (P.62). Svi ostali tokovi izmeđufonda i zaposlenika se prikazuju kao tokovi između sektora u kojem senalazi fond i inozemstva.

Posebno kad su uključene nerezidentne jedinice, svi potrebni podaci nisuuvijek dostupni. Izračun nekih stavki koje treba evidentirati povremenose mora temeljiti na pretpostavkama.

Primjer tokova koji se evidentiraju za privatno financirane programesocijalnog osiguranja prikazan je u Tablici A.III.2.

Programi socijalnog osiguranja bez osiguranih sredstava koje vodeposlodavci

23.   Poput programa koje financiraju neautonomni fondovi, troškovi upravljanjaprogramima socijalnog osiguranja bez osiguranih sredstava su uključeni udruge elemente troškova u računu proizvodnje poslodavca. Prema tome, neobračunava se naknada za usluge.

Kako programi socijalnog osiguranja bez osiguranih sredstava nepredstavljaju institucionalne jedinice odvojene od poslodavaca kojinjima upravljaju, sve transakcije se odvijaju između sektora poslodavcai sektora kućanstava.

24.   ESA tretira poslodavca koji upravlja programom bez osiguranih sredstavakao da daje imputirani doprinos u program u korist svojih zaposlenika.Ovaj imputirani socijalni doprinos (D.122) je dio naknade zaposlenicimai prikazan je kao obveza poslodavca u računu stvaranja dohotka te kaopotraživanje kućanstava u računu alokacije primarnog dohotka. Imputiranidoprinos poslodavca prikazuje se ponovno u računu sekundarne raspodjeledohotka kao stavka D.612, kao obveza kućanstva i kao potraživanjeposlodavca. Iznos ovog doprinosa bi trebalo odrediti na temelju budućihobveza poslodavca po gledu osiguravanja naknada. U praksi se, međutim,doprinos obično utvrđuje u iznosu koji je jednak obvezama po koristima utekućem razdoblju (minus socijalni doprinosi zaposlenika).

25.   Stvarni doprinosi zaposlenika, ako ih ima, prikazuju se kao dio D.6112,koji duguju kućanstva, a potražuje sektor poslodavca. U računusekundarne distribucije dohotka prikazane su također mirovine i drugenaknade kao dio D.62, koji potražuju kućanstva, a duguje poslodavac.

Programi socijalnog osiguranja bez osiguranih sredstava, očito pripadajuistom institucionalnom sektoru kao i poslodavac o kojemu je riječ. NACERev. 1 ih obrađuje kao pomoćnu aktivnost.

26.   Ako rezident radi za nerezidentnog poslodavca koji upravlja programomsocijalnog osiguranja bez osiguranih sredstava, sve transakcije seodvijaju između sektora kućanstva i ostatka svijeta, a bilježe se uvanjskom računu primarnih dohodaka i tekućih transfera. Ako nerezidentradi za rezidentnog poslodavca koji upravlja takvim programom, svetransakcije se odvijaju između inozemstva i sektora poslodavca, aprikazane su u vanjskom računu primarnih dohodaka i tekućihtransfera.

Primjer tokova koji se evidentiraju za programe socijalnog osiguranjakojima upravljaju poslodavci bez osiguranih sredstava prikazan je uTablici A.III.3.

Druga osiguranja

27.   Output drugih usluga osiguranja, kako životnog tako ineživotnog, izračunava se kao (B):

	stvarno zarađene premije
plus	dodatne premije
minus	dospjele potraživanja
minus	povećanja (plus smanjenja) u tehničkim pričuvama zaneprotekle rizike i tehničkim pričuvama za osiguranje sasudjelovanjem u dobiti.

28.   Stvarno zarađene premije su stvarne premije koje pokrivaju rizike nastale utekućem razdoblju. Stvarno zarađene premije obično ne odgovaraju premijamakoje bi osiguranje moralo stvarno primiti, budući da ove posljednje čestopokrivaju rizike nastale kako u tekućem tako i u kasnijim razdobljima.

Dodatne premije odgovaraju vlasničkom dohotku koji se pripisuje vlasnicimapolica, a koji je ukupni dohodak kojeg zaradi osiguravajuće društvoinvestiranjem svojih tehničkih pričuva osiguranja, isključujući dohodak izvlastitih sredstava osiguravajućih društava. Tehničke pričuve osiguranjasadrže dva elementa: (a) pretplate premije osiguranja i pričuve zanenamirena potraživanja, koji proizlaze iz razlike između zarađenih premijai premija koje se potražuju i između tražbina koje se duguju i onih koji sepotražuju, te (b) tehničke pričuve za neprotekle rizike i tehničke pričuveza osiguranje sa sudjelovanjem u dobiti. Posljednji element se primjenjujesamo na životno osiguranje. Tehničke pričuve osiguranja obično se ulažu ufinancijsku aktivu koja prinosi dohodak u obliku kamata ili dividendi.Međutim, te se pričuve također mogu investirati, na primjer, u nekretnine iu tom slučaju se dohodak zarađuje kao poslovni višak.

29.   Dospjela potraživanja pokrivaju događaje koji nastanu u tekućem razdoblju.Često potraživanja postaju plativa tek u nekom kasnijem razdoblju, a ne urazdoblju u kojem se dogodio događaj zbog kojeg su nastala. Dospjelapotraživanja stoga ne odgovaraju obvezama po potraživanjima.

Promjene u tehničkim pričuvama za nepokrivene rizike i tehničkim pričuvama zaosiguranje sa sudjelovanjem u dobiti sastoje se od raspodjele na tehničkepričuve za neprotekle rizike i tehničke pričuve za osiguranje sasudjelovanjem u dobiti, kako bi se ostvarili iznosi kapitala zajamčeni potim policama. Ove se odredbe odnose samo na životno osiguranje.

Sve četiri stavke u jednadžbi (B) treba mjeriti bez vlasničkog dobitka iligubitka.

Druga životna osiguranja

30.   Ukupan output drugih životnih osiguranjaizračunava se prema jednadžbi (B) i prikazuje kao stavka P.1 u računuproizvodnje podsektora osiguravajućih društava i mirovinskih fondova.Ako ga ne potroše nerezidentna kućanstava, outputdrugih životnih osiguranja se u potpunosti koristi kao finalna potrošnjarezidentnih kućanstava. Output usluga životnogosiguranja se raspodjeljuje između sektora kućanstava i ostatka svijetarazmjerno premijama koje plaćaju rezidentna i nerezidentna kućanstva.Usluge životnog osiguranja koje potroše rezidenti prikazane su kao dioizdataka kućanstava za finalnu potrošnju (P.3), dok su usluge kojepotroše nerezidenti dio izvoza usluga (P.62).

31.   Za ostala životna osiguranja bilježe se još dvije sljedeće transakcije. Uračunu alokacije primarnog dohotka, vlasnički dohodak pripisanvlasnicima polica osiguranja (dio D.4) prikazuje se kao obveza sektoraosiguravajućih društava i kao potraživanje kućanstava. U financijskomračunu se stavka „prilagodbe za promjenu neto vlasnički udjel kućanstava u mirovinskimfondovima”prikazuje se kao promjena (negativna ako je to potrebno) u aktivikućanstava i obvezama životnih osiguravatelja. Promjena u netovlasničkom udjelu kućanstava je posljedica promjena u pričuvama zaživotno osiguranje, tj. tehničkim pričuvama za nepokrivene rizike itehničkim pričuvama za osiguranje sa sudjelovanjem u dobiti (F.611).Promjena neto vlasničkog udjela stoga odgovara stvarnim plativimpremijama (a ne zarađenim), plus dodatne premije minus potraživanja kojase potražuju (a ne koja su dospjela) minus naknada za usluge.

32.   Zbog ovog knjiženja u financijskom računu, F.611 se također prikazuje ubilanci stanja sektora kućanstava (kao aktiva) i u sektoruosiguravatelja (kao pasiva).

Kao i kod naknada za usluge, vlasnički dohodak pripisan vlasnicima polica(= dodatne premije) treba raspodijeliti između sektora kućanstava iinozemstva razmjerno premijama.

Institucionalno, poduzeća za životno osiguranje su klasificirana uS.125.„Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi”. Klasifikacija djelatnosti premaNACE Rev. 1 je razred 66.01 „Životno osiguranje”.

33.   Ako rezidentno osiguravajuće društvo pruža usluge nerezidentnimkućanstvima, naknada za usluge se bilježi kao izvoz usluga (P.62).Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima polica se prikazuje kao obvezasektora osiguranja i kao potraživanje inozemstva na vanjskom računu zaprimarne dohotke i tekuće transfere. Prilagodba vlasničkog udjelanerezidentnih kućanstava u pričuvama za životno osiguranje prikazuje seu financijskom računu inozemstva kao promjena aktive inozemstva i pasivesektora osiguranja.

Ako rezidentna kućanstva kupuju pokriće od nerezidentnih osiguravateljaživota postupak je u načelu jednostavan: naknada za usluge se bilježikao uvoz usluga (P.72), pripisani vlasnički dohodak se prikazuje uvanjskom računu za primarne dohotke i tekuće transfere kao obvezainozemstva i potraživanje kućanstava, a promjena u neto vlasničkomudjelu se prikazuje kao promjena u aktivi kućanstava i pasiviinozemstva. Međutim, podaci koji su potrebni za izračunavanje ovihstavaka obično nisu dostupni; obično su poznate samo plative premije.Stoga su potrebne pretpostavke, na primjer, primjena omjera troškausluge na premije i pripisanog dohotka od imovine na premije zarezidentne osiguravatelje života, na premije koje plate rezidentnakućanstva nerezidentnim osiguravateljima života.

Primjer tokova koji se evidentiraju za druga životna osiguranja prikazanje u tablici A.III.4.

Druga neživotna osiguranja

34.   Output (P.1) osiguravatelja za druga neživotnaosiguranja obračunava se u skladu s jednadžbom (B) i prikazuje u računuproizvodnje podsektora osiguranja i mirovinskih fondova. Uslugeneživotnog osiguranja mogu se koristiti kao intermedijarna potrošnja(P.2) bilo kojeg rezidentnog sektora, kao finalna potrošnja sektorakućanstava, kad su oni dio izdataka kućanstava za finalnu potrošnju(P.3), ili kao izvoz (P.62). Usluge neživotnih osiguranja koje sekoriste kao intermedijarna potrošnja treba raščlaniti podjelatnostima.

Jednadžba (B) se koristiti za procjenu ukupne vrijednosti outputa neživotnog osiguranja. Output zatim treba raspodijeliti između sektora korisnika idjelatnosti razmjerno stvarnim obvezama po premijama koje treba platitisvaki sektor. Dok svi rezidentni sektori osim kućanstava koriste uslugeneživotnog osiguranja samo za intermedijarnu potrošnju, sektorkućanstava ih koristi kako za finalnu tako i za intermedijarnupotrošnju. Usluge neživotnog osiguranja koje koriste kućanstva trebaraščlaniti na intermedijarnu potrošnju i na finalnu potrošnju razmjernostvarnim obvezama po premijama. Premije, koje su jasno povezane sproizvodnom aktivnošću neinkorporiranih poduzeća, smatraju seintermedijarnom potrošnjom, dok se preostale premije koje plaćajukućanstva smatraju finalnom potrošnjom.

35.   U računu alokacije primarnog dohotka, vlasnički dohodak pripisanvlasnicima polica bilježi se kao dio D.4 koji je obveza sektoraosiguranja, a potraživanje sektora vlasnika polica. U idealnom slučajubi trebalo vlasnički dohodak pripisan vlasnicima polica raspodijelitiizmeđu sektora razmjerno rezervacijama koje su pripisane svakom sektoruvlasnika polica, ali to je u praksi teško izvedivo. Vlasnički dohodak odvlasništva pripisan vlasnicima polica stoga treba raspodijelitirazmjerno stvarnim premijama koje plati svaki sektor vlasnikapolice.

36.   U računu sekundarne distribucije dohotka, neto zarađene premije seprikazuju kao obveza svih sektora vlasnika polica i kao potraživanjesektora osiguranja. Neto zarađene premije se izračunavaju kao stvarnozarađene premije plus vlasnički dohodak pripisan vlasnicima policaumanjen za vrijednost potrošenih usluga. Po jednadžbi (B) neto zarađenepremije odgovaraju dospjelim potraživanjima (3). Račun sekundarne distribucije dohotka također prikazujedospjela potraživanja, kao obvezu sektora osiguranja i kao potraživanjesektora svih vlasnika polica. Neto zarađene premije kao i dospjelepotraživanja su dio stavke D.7 „Ostali tekući transferi”.

Neka potraživanja se pojavljuju zbog štete ili povreda koje imateljpolice uzrokuje imovini ili osobama trećih strana. U takvim slučajevima,valjana potraživanja se evidentiraju kao da ih izravno plaćajuosiguravajuća društva oštećenoj strani, a ne neizravno preko imateljapolice.

37.   U financijskom računu se neto vlasnički udjel vlasnika polica uneživotnim pričuvama osiguranja prikazuje kao promjena u aktivi sektoravlasnika polica i kao promjena u pasivi sektora osiguranja. Promjenaneto vlasničkog udjela koja je razvrstana kao F.62 nastaje zbogprijenosnih premija i pričuva za nenamirena potraživanja. F.62 setakođer pojavljuje kao stavka pasive u bilanci stanja osiguravateljaneživotnog osiguranja i kao stavka aktive u bilanci stanja imateljapolica.

Neživotna osiguravajuća društva pripadaju razredu 66.03, NACE Rev. 1.„Neživotnoosiguranje”.Njihov institucionalni sektor je S.125 „Osiguravajuća društva i mirovinskifondovi”.

38.   Ako nerezidentne jedinice kupuju osiguranje od rezidentnih osiguravateljaneživotnog osiguranja, naknada za usluge se prikazuje kao izvoz usluga(P.62). Dohodak od vlasništva pripisan vlasnicima polica, neto zarađenepremije i dospjela potraživanja bilježe se u vanjskom računu za primarnedohotke i tekuće transfere, dok se neto vlasnički kapital imateljapolica u neživotnom osiguranju prikazuje u financijskom računuinozemstva. U ovom slučaju, izračun za inozemstvo nije ništa teži negoza bilo koji drugi rezidentni sektor imatelja polica.

Kad su rezidentne jedinice osigurane kod nerezidentnih, neživotnihosiguravatelja, situacija glede podataka je puno teža; obično sudostupni samo podaci o obvezama po premijama i dospjelim potraživanjima.Stoga se koristi pojednostavljena metoda koja zanemaruje pričuve zaneživotno osiguranje i njihov naknadni vlasnički dohodak: naknada zausluge, koja se bilježi kao uvoz usluga (P.72), izračunava se kaoplativa premija umanjena za plativa potraživanja (4). Neto premije koje se duguju izračunavaju se kao premije koje seduguju umanjene za naknada za usluge i tako odgovaraju nenaplaćenimpotraživanjima. Premije koje se duguju i nenaplaćena potraživanjaprikazuju se u vanjskom računu za primarne dohotke i tekućetransfere.

Primjer tokova koji se evidentiraju za druga neživotna osiguranjaprikazan je u tablici A.III.5.

Reosiguranje

39.   ESA bilježi transakcije reosiguranja na jednostavniji način nego li izravnetransakcije osiguranja (ove posljednje se odnose na transakcije izmeđuosiguravajućih društava i redovitih imatelja polica). Umjesto posebnogiskazivanja uključenih tokova (zarađene premije, dospjelih potraživanja,provizije itd.), transakcije reosiguranja jednostavno se prikazuju kaousluge koje reosiguravatelj daje izravnom osiguravatelju. Vrijednost ovihusluga se mjeri kao saldo svih tokova koji nastaju između reosiguravatelja iizravnih osiguravatelja.

Za rezidentna osiguravajuća društva životnog i neživotnog osiguranja,proizvedene usluge reosiguranja su prikazane kao output (P.1.), dok su primljene usluge reosiguranja prikazane kaointermedijarna potrošnja (P.2). Usluge reosiguranja koje rezidentnireosiguravatelji daju nerezidentnim osiguravateljima prikazuju se kao izvozusluga (P.62), dok se usluge koje nerezidentni reosiguravatelji dajurezidentnim osiguravateljima bilježe kao uvoz usluga (P.72).

40.   Za rezidentna osiguravajuća društva, podaci o outputui intermedijarnoj potrošnji usluga reosiguranja mogu se dobiti izstatističkih podataka o osiguranju. Izračunavanje uvoza i izvoza uslugareosiguranja može biti teže, što uglavnom ovisi o dostupnosti i kakvoćistatističkih podataka o bilanci plaćanja. Međutim, vanjska bilanca uslugareosiguranja može se lako izvesti iz statističkih podataka o osiguranju.

Transakcije reosiguranja između rezidentnih osiguravajućih društava često sukonsolidirane. Međutim, radi sukladnosti s direktivama EZ-a o osiguranju,ESA preporučuje da se usluge reosiguranja bilježe bez konsolidiranja. Jesuli usluge reosiguranja između rezidenata konsolidirane ili ne, utječe narazinu outputa usluga osiguranja, ali ne utječe naizravnavajuće stavke poput dodane vrijednosti, poslovnog viška ištednje.

Popratne osiguravajuće djelatnosti

41.   Output pomoćnih usluga osiguranja se vrednuje natemelju zaračunatih naknada ili provizija. U slučaju neprofitnih institucijakoje posluju kao poslovna udruženja za osiguravajuća društva i mirovinskefondove, njihov output se vrednuje prema iznosimačlanarina koje plaćaju članovi udruženja. Ovaj outputse koristi kao intermedijarna potrošnja članova udruženja.

Institucionalne jedinice koje se u najvećoj mjeri bave pomoćnim uslugamaosiguranja, razvrstane su u S.124 „Financijske popratne djelatnosti”. Te su djelatnosti u NACE Rev. 1.razvrstane u razred 67.20 „Popratne aktivnosti osiguranja i mirovinskihfondova”.

OSIGURANJE: BROJČANI PRIMJER

A.III.1. –   Državni programi socijalne sigurnosti

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije iizravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
			Ukupno gospodarstvo	NUSK	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	NPUSK	Ukupno gospodarstvo
	Račun roba i usluga	Račun sektora inozemstva															Račun sektora inozemstva	Račun roba i usluga
										Račun stvaranja dohotka
155		0	155	8	0	45	4	98	D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavca
										Račun distribucije primarnogdohotka
									D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavca				155		155	0		155
										Račun sekundarne distribucijedohotka
155		0	155		155				D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavca			155			155	0		155
76		0	76	76					D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika			76			76	0		76
32			32		32				D.6113	Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenihosoba			32			32	0		32
232		0	232			232			D.621	Naknade socijalne sigurnosti u novcu				232		232	0		232
										Račun preraspodjele dohotka unaturi
78			78			78			D.6311	Naknade iz socijalne sigurnosti u naturi, refundacije				78		78			78
65			65			65			D.6312	Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi				65		65			65

A.III.2. –   Privatno financirani programi socijalnog osiguranja

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije iizravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
			Ukupno gospodarstvo	NUSK	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	NPUSK	Ukupno gospodarstvo
	Račun roba i usluga	Račun sektora inozemstva															Račun sektora inozemstva	Račun dobara i usluga
										Vanjski račun
0		0							P.6	Izvoz dobara i usluga								0	0
0	0								P.7	Uvoz dobara i usluga							0		0
										Račun proizvodnje
3	3								P.1.	Output		3				3			3
										Račun stvaranja dohotka
19		0	19	2	0	3	0	14	D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca u privatnofinancirane programe
										Račun alokacije primarnogdohotka
									D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca u privatnofinancirane programe				19		19	0		19
12		0	12				12		D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima policaosiguranja				12		12	0		12
										Račun sekundarne distribucijedohotka
19		0	19		19				D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca u privatnofinancirane programe	1	18	0	0	0	19	0		19
21		0	21		21				D. 6112	Neto socijalni doprinosi zaposlenih	1	20	0	0	0	21	0		21
29		0	29	0	0	0	28	1	D. 622	Naknade iz privatno financiranih programa				29		29	0		29
										Račun uporabe raspoloživogdohotka									0
3			3		3			0	P.3	Izdaci za finalnu potrošnju								3	3
11		0	11	0		0	10	1	D.8.	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava upričuvama mirovinskih fondova				11		11	0		11

A.III.2. –   Privatno financirani programi socijalnog osiguranja

Uporabe

Izvori

Ukupno

Odgovarajućestavke

S.1

S.15

S.14

S.13

S.12

S.11

Transakcije iizravnavajuće stavke

S.11

S.12

S.13

S.14

S.15

S.1

Odgovarajućestavke

Ukupno

Ukupno gospodarstvo

NUSK

Kućanstva

Ukupna država

Financijska društva

Nefinancijska društva

Nefinancijska društva

Financijska društva

Ukupna država

Kućanstva

NPUSK

Ukupno gospodarstvo

Račun roba i usluga

Račun sektora inozemstva

Račun sektora inozemstva

Račun dobara i usluga

Financijski račun

11

11

11

F.612

Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova

1

10

0

0

11

0

11

1

1

1

F.62

Pretplata premija osiguranja i pričuve za nenamirenapotraživanja

1

1

1

A.III.3. –   Programi poslodavca bez osiguranih sredstava

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije iizravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
			Ukupno gospodarstvo	NUSK	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	NPUSK	Ukupno gospodarstvo
	Račun roba i usluga	Račun sektora inozemstva															Račun sektora inozemstva	Račun dobara i usluga
										Račun stvaranja dohotka
19		0	19	1	0	5	1	12	D.122	Poslodavci, imputirani socijalni doprinosi
										Račun distribucije primarnogdohotka
									D.122	Poslodavci, imputirani socijalni doprinosi				19		19	0		19
										Račun sekundarne distribucijedohotka
19		0	19		19				D. 612	Imputirani socijalni doprinosi	12	1	5	0	1	19	0		19
19		0	19	1	0	5	1	12	D.623	Naknade iz programa poslodavaca bez osiguranihsredstava				19		19	0		19

A.III.4. –   Druga životna osiguranja

Uporabe

Izvori

Ukupno

Odgovarajućestavke

S.1

S.15

S.14

S.13

S.12

S.11

Transakcije iizravnavajuće stavke

S.11

S.12

S.13

S.14

S.15

S.1

Odgovarajućestavke

Ukupno

Ukupno gospodarstvo

NUSK

Kućanstva

Ukupna država

Financijska društva

Nefinancijska društva

Nefinancijska društva

Financijska društva

Ukupna država

Kućanstva

NPUSK

Ukupno gospodarstvo

Račun roba i usluga

Račun sektora inozemstva

Račun sektora inozemstva

Račun dobara i usluga

Vanjski račun

0

0

P.6

Izvoz roba i usluga

0

0

0

0

P.7

Uvoz roba i usluga

0

0

Račun proizvodnje

4

4

P.1.

Output

4

4

4

Račun raspodjele primarnogdohotka

7

7

7

D.44

Vlasnički dohodak od koji se pripisuje vlasnicimapolica

7

7

0

7

Račun uporabe raspoloživogdohotka

4

0

4

4

P.3

Izdaci za finalnu potrošnju

4

4

Financijski račun

22

0

22

22

F.611.

Neto vlasnički udjel kućanstava u pričuvama životnogosiguranja

22

22

0

22

A.III.5. –   Druga neživotna osiguranja

Uporabe											Izvori
Ukupno	Odgovarajućestavke		S.1	S.15	S.14	S.13	S.12	S.11	Transakcije iizravnavajuće stavke		S.11	S.12	S.13	S.14	S.15	S.1	Odgovarajućestavke		Ukupno
			Ukupno gospodarstvo	NUSK	Kućanstva	Ukupna država	Financijska društva	Nefinancijska društva			Nefinancijska društva	Financijska društva	Ukupna država	Kućanstva	NPUSK	Ukupno gospodarstvo
	Račun roba i usluga	Račun sektora inozemstva															Račun sektora inozemstva	Račun dobara i usluga
										Vanjski račun
0		0							P.6	Izvoz dobara i usluga								0	0
0	0								P.7	Uvoz dobara i usluga							0		0
										Račun proizvodnje
6	6								P.1.	Output		6				6			6
4		0	4	0	3	0	0	1	P.2	Intermedijarna potrošnja								4	4
										Račun raspodjele primarnogdohotka
6			6				6		D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima polica	5	0	0	1	0	6	0		6
										Račun sekundarne distribucijedohotka
45		2	43	0	31	4	0	8	D.71	Neto premije neživotnog osiguranja		45				45			45
45		0	45				45		D.72	Potraživanja neživotnog osiguranja	6	0	1	35	0	42	3		45
										Račun uporabe raspoloživogdohotka
2			2		2				P.3	Izdaci za finalnu potrošnju								2	2
										Financijski račun
2		0	2	0	2	0	0	0	F.62	Pretplate premije osiguranja i pričuve za nenamirenetražbine		2				2			2

---

(1)  Za definiciju socijalnih rizika ili potreba vidjeti poglavlje 4.stavke od 4.83. do 4.86.

(2)  Stvarno zarađeni doprinosi koji pokrivaju rizike kojinastanu tijekom tekućeg razdoblja obično serazlikuju od obveza po doprinosima. Ovi posljednjičesto pokrivaju rizike kako u tekućim tako i ukasnijim razdobljima. Slično tome, dospjele naknadene odgovaraju uvijek obvezama po naknadama. Naknadezbog slučaja koji se dogodi u jednomračunovodstvenom razdoblju možda neće postatiplative sve do nekog kasnijeg razdoblja.

(3)  Dospjela potraživanja su dospjeli iznosi koje treba prenijetivjerovnicima. Tako u računima osiguravajućih društava dospjelapotraživanja nisu isto što i „nastala potraživanja”, budući da ove posljednjeuključuju potraživanja za troškove upravljanja, koji su unacionalnim računima dio intermedijarne potrošnje ili dionaknade zaposlenicima.

(4)  Ako je dostupno, treba koristiti zarađene premije i dospjelapotraživanja radije nego li premije koje se duguju i plativapotraživanja.

PRILOG IV.

KLASIFIKACIJE I RAČUNI

KLASIFIKACIJE

KLASIFIKACIJA INSTITUCIONALNIH SEKTORA (S)

S.1	Ukupno gospodarstvo
S.11	Nefinancijska društva
S.11001	Javna nefinancijska društva
S.11002	Domaća privatna nefinancijska društva
S.11003	Nefinancijska društva pod inozemnom kontrolom
S.12	Financijska društva
S.121	Središnja banka
S.122	Ostale monetarne financijske institucije
S.12201	Javne
S.12202	Domaće privatne
S.12203	Pod inozemnom kontrolom
S.123	Ostali financijski posrednici, osim osiguravajućihdruštava i mirovinskih fondova
S.12301	Javni
S.12302	Domaći privatni
S.12303	Pod inozemnom kontrolom
S.124	Popratne osiguravajuće djelatnosti
S.12401	Javni
S.12402	Domaći privatni
S.12403	Pod inozemnom kontrolom
S.125	Osiguravajuća društva i mirovinski fondovi
S.12501	Javni
S.12502	Domaći privatni
S.12503	Pod inozemnom kontrolom
S.13	Ukupna država
S.1311	Središnja država
S.1312	Savezna država
S.1313	Lokalna uprava
S.1314	Fondovi socijalne sigurnosti
S.14	Kućanstva
S.141 + S.142	Poslodavci (uključujući samozaposlene osobe)
S.143	Zaposlenici
S.1441	Primatelji vlasničkog dohotka
S.1442	Primatelji mirovina
S.1443	Primatelji ostalih transfera
S.145	Ostala kućanstva
S.15	Neprofitne ustanove koje služekućanstvima
S.2	Sektor inozemstva
S.21	Europska unija
S.211	Zemlje članice Europske unije
S.212	Institucije Europske unije
S.22	Treće zemlje i međunarodne organizacije

KLASIFIKACIJA TRANSAKCIJA I OSTALIH TOKOVA

Transakcije robom i uslugama (proizvodima) (P)

P.1	Output
P.11	Tržišni output
P.119	Usklađivanje UFPIM-a
P.12	Output za vlastitu finalnuuporabu
P.13	Ostali netržišni output
P.2	Intermedijarna potrošnja
P.3	Izdaci za finalnu potrošnju
P.31	Izdaci za individualnu finalnu potrošnju
P.32	Izdaci za zajedničku finalnu potrošnju
P.4	Stvarna finalna potrošnja
P.41	Stvarna individualna finalna potrošnja
P.42	Stvarna zajednička finalna potrošnja
P.5	Bruto investicije u kapital
P.51	Bruto investicije u fiksni kapital
P.511	Neto povećanje opipljive fiksne aktive
P.5111	Povećanje nove opipljive fiksne aktive
P.5112	Povećanje postojeće opipljive fiksne aktive
P.5113	Smanjenje postojeće opipljive fiksne aktive
P.512	Neto povećanje neopipljive fiksne aktive
P.5121	Povećanje nove neopipljive fiksne aktive
P.5122	Povećanje postojeće neopipljive fiksne aktive
P.5123	Smanjenje postojeće neopipljive fiksne aktive
P.513	Dodatak vrijednosti neproizvedene nefinancijskeaktive
P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedene nefinancijskeaktive
P.5132	Trošak prijenosa vlasništva na neproizvedenojnefinancijskoj aktivi
P.52	Promjene zaliha
P.53	Neto povećanje dragocjenosti
P.6	Izvoz roba i usluga
P.61	Izvoz roba
P.62	Izvoz usluga
P.7	Uvoz roba i usluga
P.71	Uvoz roba
P.72	Uvoz usluga

Transakcije raspodjele (D)

D.1	Naknade zaposlenicima
D.11	Nadnice i plaće
D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca
D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca
D.122	Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca
D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz
D.21	Porezi na proizvode
D.211	Porezi vrste poreza na dodanu vrijednost (PDV)
D.212	Porezi i carine na uvoz isključujući PDV
D.2121	Uvozne carine
D.2122	Porezi na uvoz isključujući PDV i uvozne carine
D.214	Porezi na proizvode, isključujući PDV i uvozneporeze
D.29	Ostali porezi na proizvodnju
D.3	Subvencije
D.31	Subvencije na proizvode
D.311	Uvozne subvencije
D.319	Ostale subvencije na proizvode
D.39	Ostale subvencije na proizvodnju
D.4	Vlasnički dohodak
D.41	Kamate
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava
D.421	Dividende
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava
D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranih ulaganja
D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicima policeosiguranja
D.45	Zakupnine
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo isl.
D.51	Porezi na dohodak
D.59	Ostali tekući porezi
D.6	Socijalni doprinosi i naknade
D.61	Socijalni doprinosi
D.611	Stvarni socijalni doprinosi
D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca
D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosi poslodavaca
D.61112	Dobrovoljni stvari socijalni doprinosi poslodavaca
D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika
D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika
D.61122	Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika
D.6113	Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenihosoba
D.61131	Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenihosoba
D.61132	Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba
D.612	Imputirani socijalni doprinosi
D.62	Socijalne naknade osim socijalnih transfera unaravi
D.621	Socijalne naknade u novcu
D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranih programa
D.623	Socijalne naknade zaposlenicima bez izdvajanja
D.624	Naknade socijalne pomoći u novcu
D.63	Socijalni transferi u naravi
D.631	Socijalne naknade u naravi
D.6311	Naknade socijalne sigurnosti, refundacije
D.6312	Ostale naknade socijalne sigurnosti u naturi
D.6313	Naknade socijalne pomoći u naturi
D.632	Transferi pojedinačnih netržišnih roba i usluga
D.7	Ostali tekući transferi
D.71	Neto premije neživotnog osiguranja
D.72	Potraživanja neživotnog osiguranja
D.73	Tekući transferi unutar države
D.74	Tekuća međunarodna suradnja
D.75	Razni tekući transferi
D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkogudjela kućanstava u pričuvama mirovinskih fondova
D.9	Kapitalni transferi
D.91	Porezi na kapital
D.92	Investicijske potpore
D.99	Ostali transferi kapitala

Transakcije financijskim instrumentima (F) (Neto povećanjefinancijske aktive/neto stvaranje pasive)

F.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja(PPV)
F.11	Monetarno zlato
F.12	Posebna prava vučenja (PPV)
F.2	Valuta i depoziti
F.21	Valuta
F.22	Prenosivi depoziti
F.29	Ostali depoziti
F.3	Vrijednosnice, osim dionica
F.33	Vrijednosnice osim dionica isključujući financijskeizvedenice
F.331	Kratkoročne vrijednosnice osim dionica isključujućifinancijske izvedenice
F.332	Dugoročne vrijednosnice osim dionica isključujućifinancijske izvedenice
F.34	Financijske izvedenice
F.4	Zajmovi  (1)
F.41	Kratkoročni zajmovi
F.42	Dugoročni zajmovi
F.5	Dionice i ostali vlasničkiudjeli  (1)
F.51	Dionice i ostali vlasnički udjeli, bez dionica u uzajamnimfondovima
F.511	Kotirane dionice
F.512	Dionice bez kotacije
F.513	Ostali vlasnički udjeli
F.52	Dionice u uzajamnim fondovima
F.6	Tehničke pričuve osiguranja
F.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova
F.611	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja
F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova
F.62	Pretplate premije osiguranja i pričuve za nepodmirenapotraživanja
F.7	Ostali računiobveza/potraživanja
F.71	Trgovački krediti i predujmovi
F.79	Ostali računi obveza/potraživanja osim trgovačkih kreditai predujmova

Ostale stavke akumulacije (K)

K.1	Potrošnja fiksnog kapitala
K.2	Neto povećanje neproizvedene nefinancijskeaktive
K.21	Neto povećanje zemljišta i ostale opipljive neproizvedeneaktive
K.211	Povećanje zemljišta i ostale opipljive neproizvedeneaktive
K.212	Povećanje zemljišta i ostale opipljive neproizvedeneaktive
K.22	Neto povećanje neopipljive neproizvedene aktive
K.221	Povećanje neopipljive neproizvedene aktive
K.222	Smanjenje neopipljive neproizvedene aktive
K.3	Ekonomsko nastajanje neproizvedeneaktive
K.4	Ekonomsko nastajanje proizvedeneaktive
K.5	Prirodni rast nekultiviranih biološkihresursa
K.6	Ekonomsko nestajanje neproizvedeneaktive
K.61	Iscrpljivanje prirodnih bogatstava
K.62	Ostalo ekonomsko nestajanje neproizvedene aktive
K.7	Gubici zbog nepogoda
K.8	Nenadoknađene zapljene
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijskeaktive
K.10	Ostale promjene obujma financijske aktivei pasive,
K.11	Nominalni vlasničkidobici/gubici
K.11.1	Nominalni vlasnički dobici/gubici
K.11.2	Realni vlasnički dobici/gubici
K.12	Promjene u klasifikacijama istrukturi
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji i strukturi
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive i pasive
K.12.21	Monetizacija/demonetizacija zlata
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasive osimmonetizacije/demonetizacije zlata

KLASIFIKACIJA IZRAVNAVNAVAJUĆIH STAVKI (2) (B)

B.1	Dodana vrijednost/B.1 *Domaćiproizvod
B.2	Poslovni višak
B.3	Mješoviti dohodak
B.4	Poduzetnički dohodak
B.5	Saldo primarnih dohodaka/B.5 *Nacionalnidohodak
B.6	Raspoloživi dohodak
B.7	Prilagođeni raspoložividohodak
B.8	Štednja
B.9	Neto pozajmljivanje/netouzajmljivanje
B.10	Promjene neto vrijednosti
B.10.1	Promjene neto vrijednosti zbog štednje ili kapitalnihtransfera, (3)
B.10.2	Promjene neto Promjene neto vrijednosti zbog ostalihpromjena obujma aktive
B.10.3	Promjene neto vrijednosti zbog nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka
B.10.31	Promjene neto vrijednosti zbog neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka
B.10.32	Promjene neto vrijednosti zbog realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka
B.11	Saldo vanjskog računa za robe iusluge
B.12	Saldo vanjskog tekućeg računa
B.90	Neto vrijednost
BF.90	Neto financijska aktiva

KLASIFIKACIJA AKTIVE (A)

Nefinancijska aktiva (AN)

AN.l	Proizvedena aktiva
AN.11	Fiksna aktiva
AN.111	Opipljiva fiksna aktiva
AN.1111	Stambene zgrade
AN.1112	Ostale zgrade i druge građevine
AN.11121	Nestambene zgrade
AN.11122	Ostale građevine
AN.1113	Strojevi i oprema
AN.11131	Oprema za transport
AN.11132	Ostali strojevi i oprema
AN.1114	Uzgojena sredstva
AN.11141	Životinje za uzgoj, mljekarstvo, vuču itd.
AN.11142	Vinogradi, voćnjaci i ostali nasadi drveća koje dajepovratne plodove
AN.112	Neopipljiva fiksna aktiva
AN.1121	Istraživanje ruda
AN.1122	Računalni programi
AN.1123	Zabavni, književni ili umjetnički izvornici
AN.1129	Ostala neopipljiva fiksna aktiva
AN.12	Zalihe
AN.121	Sirovine i materijal
AN.122	Nedovršena proizvodnja
AN.1221	Nedovršeni radovi na kultiviranoj imovini
AN.1222	Ostala nedovršena proizvodnja
AN.123	Gotova roba
AN.124	Roba za preprodaju
AN.13	Dragocjenosti
AN.131	Plemenite kovine i drago kamenje
AN.132	Antikviteti i ostali umjetnički predmeti
AN.139	Ostale dragocjenosti
AN.2	Neproizvedena aktiva
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva
AN.211	Zemljište
AN.2111	Zemljište na kojem leže zgrade i objekti
AN.2112	Obradivo zemljište
AN.2113	Rekreacijska zemljišta i pripadajuće površinskevode
AN.2119	Ostala zemljišta i pripadajuće površinske vode
AN.212	Podzemna aktiva
AN.2121	Rezerve ugljena, nafte i prirodnog plina
AN.2122	Rezerve kovinskih ruda
AN.2123	Rezerve nekovinskih ruda
AN.213	Nekultivirani biološki resursi
AN.214	Vodeni resursi
AN.22	Nematerijalna neproizvedena sredstva
AN.221	Patentirani entiteti
AN.222	Ugovori o zakupu i ostali prenosivi ugovori
AN.223	Kupljeni goodwill
AN.229	Ostala neopipljiva neproizvedena aktiva

Financijska aktiva/pasiva (AF)

AF.1	Monetarno zlata i posebna prava vučenja(PPV)
AF.11	Monetarno zlato
AF.12	Posebna prava vučenja (PPV)
AF.2	Gotovina i depoziti
AF.21	Gotovina
AF.22	Prenosivi depoziti
AF.29	Ostali depoziti
AF.3	Vrijednosnice osim dionica
AF.33	Vrijednosnice osim dionica isključujući financijskeizvedenice
AF.331	Kratkoročni vrijednosnice osim dionica isključujućifinancijske izvedenice
AF.332	Dugoročni vrijednosnice osim dionica isključujućifinancijske izvedenice
AF.34	Financijske izvedenice
AF.4	Zajmovi  (4)
AF.41	Kratkoročni zajmovi
AF.42	Dugoročni zajmovi
AF.5	Dionice i ostali dioničkikapital
AF.51	Dionice i ostali dionički kapital, isključujući dionice uuzajamnih fondova
AF.511	Kotirane dionice
AF.512	Dionice bez kotacije
AF.513	Ostali vlasnički udjeli
AF.52	Dionice u uzajamnim fondovima
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja
AF.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova
AF.611	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama životnogosiguranja
AF.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvama mirovinskihfondova
AF.62	Pretplate premija osiguranja i pričuve za nenamirenetražbine
AF.7	Ostali računiobveza/potraživanja
AF.71	Trgovački krediti i predujmovi
AF.79	Ostali računi obveza/potraživanja osim trgovačkih kreditai predujmova

PREGRUPIRANJE I ŠIFRIRANJE DJELATNOSTI (A), PROIZVODA (P) I INVESTICIJA(INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL) (Pi)

A 60

Šifra	Opis	Popis NACE Rev.l
01	Poljoprivreda, lov i povezane usluge	01
02	Šumarstvo, sječa drveća i povezane usluge	02
05	Ribarstvo; upravljanje ribljim mrijestilištima iribogojstvo; usluge povezane s ribarstvom	05
10	Kopanje ugljena i lignita; vađenje treseta	10
11	Vađenje sirove nafte i zemnog plina; uslužnedjelatnosti koje proizlaze iz pridobivanja nafte i zemnog plinaisključujući izmjeru	11
12	Kopanje rudače uranija i torija	12
13	Kopanje metalne rudače	13
14	Ostalo vađenje rudače i kopanje	14
15	Proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića	15
16	Proizvodnja duhanskih proizvoda	16
17	Proizvodnja tekstilnih proizvoda	17
18	Proizvodnja odjeće; dorada i bojanje krzna	18
19	Štavljenje i dorada kože; proizvodnja putnih torbi,ručnih torbi, sedlarskih potrepština, konjske opreme iobuće	19
20	Proizvodnja drva i proizvoda od drva i pluta, osimnamještaja; proizvodnja predmeta od slame, pruća i materijala zapletenje	20
21	Proizvodnja celuloze, papira i papirnihproizvoda	21
22	Izdavaštvo, tiskanje i reproduciranje snimljenihmedija	22
23	Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoggoriva	23
24	Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda	24
25	Proizvodnja gumenih i plastičnih proizvoda	25
26	Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnihproizvoda	26
27	Proizvodnja kovina	27
28	Proizvodnja metalnih proizvoda, osim strojeva iopreme	28
29	Proizvodnja strojeva i opreme, koji nisu drugdjeklasificirani	29
30	Proizvodnja uredske oprema i računala	30
31	Proizvodnja električnih strojeva i uređaja, koji nisudrugdje klasificirani	31
32	Proizvodnja radijskih, televizijskih i komunikacijskihuređaja i opreme	32
33	Proizvodnja medicinskih, preciznih i optičkihinstrumenata i satova	33
34	Proizvodnja motornih vozila, prikolica ipoluprikolica	34
35	Proizvodnja ostale prijevozne opreme	35
36	Proizvodnja namještaja, proizvodnja koja nije drugdjeklasificirana	36
37	Recikliranje	37
40	Opskrba električnom energijom, plinom, parom i toplomvodom	40
41	Prikupljanje, pročišćavanje i distribucija vode	41
45	Građevinarstvo	45
50	Prodaja, održavanje i popravljanje motornih vozila imotorkotača; maloprodaja motornog goriva	50
51	Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osimmotornim vozilima i motorkotačima	51
52	Trgovina na malo, osim motornim vozilima imotorkotačima; popravak osobnih i kućanskih potrepština	52
55	Hoteli i restorani	55
60	Kopneni prijevoz; cjevovodni prijevoz	60
61	Vodeni prijevoz	61
62	Zračni prijevoz	62
63	Potporne i pomoćne transportne djelatnosti;djelatnosti putničkih agencija	63
64	Pošta i telekomunikacije	64
65	Financijsko posredovanje, osim financiranja osiguranjai aktive za mirovine	65
66	Financiranje osiguranja i aktive za mirovine, osimobvezatne socijalne sigurnosti	66
67	Pomoćne aktivnosti u financijskom posredovanju	67
70	Poslovanje s nekretninama	70
71	Najam strojeva i opreme bez operatera i osobnih ikućanskih potrepština	71
72	Računalne i srodne aktivnosti	72
73	Istraživanje i razvoj	73
74	Ostale poslovne aktivnosti	74
75	Djelatnosti javne uprave i obrane; obvezna socijalnasigurnost	75
80	Obrazovanje	80
85	Zdravlje i socijalni rad	85
90	Odvodnja i odlaganje otpada, javno zdravstvo i sličnedjelatnosti	90
91	Djelatnosti članskih organizacija, koje nisu drugdjeklasificirane	91
92	Rekreacijske, kulturne i sportske djelatnosti	92
93	Ostale uslužne djelatnosti	93
95	Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	95
99	Ekstrateritorijalne organizacije i tijela	99

A 31

Šifra	Opis	Popis NACE Rev.l
AA	Poljoprivreda, lov i šumarstvo	A
BB	Ribarstvo	B
CA	Vađenje i kopanje energetskih sirovina	CA
CB	Vađenje i kopanje materijala osim energetskihsirovina	CB
DA	Prerada prehrambenih proizvoda; pića i duhana	DA
DB	Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda	DB
DC	Proizvodnja kože i kožnih proizvoda	DC
DD	Prerada drva i drvnih proizvoda	DD
DE	Proizvodnja celuloze, papira i papirnih proizvoda;izdavaštvo i tiskarstvo	DE
DF	Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnoggoriva	DF
DG	Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnihvlakana	DG
DH	Proizvodnja gumenih i plastičnih proizvoda	DH
DI	Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnihproizvoda	DI
DJ	Proizvodnja osnovnih metala i metalnihproizvoda	DJ
DK	Proizvodnja strojeva i opreme, koji nisu drugdjeklasificirani	DK
DL	Proizvodnja električne i optičke opreme	DL
DM	Proizvodnja prijevozne opreme	DM
DN	Proizvodnja koja nije drugdje klasificirana	DN
EE	Opskrba električnom energijom, plinom i vodom	E
FF	Građevinarstvo	F
GG	Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila,motorkotača, osobnih i kućanskih potrepština	G
HH	Hoteli i restorani	H
II	Prijevoz, skladištenje i komunikacije	I
JJ	Financijsko posredovanje	J
KK	Nekretnine, iznajmljivanje i poslovneaktivnosti	K
LL	Javna uprava i obrana; obvezna socijalnasigurnost	L
MM	Obrazovanje	M
NN	Zdravlje i socijalni rad	N
OO	Ostale javne, skupne i osobne uslužnedjelatnosti	O
PP	Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	P
QQ	Ekstrateritorijalne organizacije i tijela	Q

A17

Šifra	Opis	Popis NACE Rev.l
A	Poljoprivreda, lov i šumarstvo	A
B	Ribarstvo	B
C	Rudarstvo i vađenje	C
D	Prerađivačka djelatnost	D
E	Opskrba električnom strujom, plinom i vodom	E
F	Građevinarstvo	F
G	Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila,motorkotača, osobnih i kućanskih potrepština	G
H	Hoteli i restorani	H
I	Prijevoz, skladištenje i komunikacije	I
J	Financijsko posredovanje	J
K	Nekretnine, iznajmljivanje i poslovneaktivnosti	K
L	Javna uprava i obrana; obvezna socijalnasigurnost	L
M	Obrazovanje	M
N	Zdravlje i socijalni rad	N
O	Ostale javne, skupne i osobne uslužnedjelatnosti	O
P	Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	P
Q	Ekstrateritorijalne organizacije i tijela	Q

P60

Šifra	Opis	Popis u CPA
01	Poljoprivredni proizvodi, lov i povezane usluge	01
02	Šumarski proizvodi, sječa drveća i povezaneusluge	02
05	Riba i ostali ribarski proizvodi, usluge povezane sribarstvom	05
10	Ugljen i lignit; treset	10
11	Sirova nafta i zemni plin; usluge povezane spridobivanjem nafte i zemnog plina isključujući izmjeru	11
12	Rudače uranija i torija	12
13	Metalne rudače	13
14	Ostali proizvodi vađenja i kopanja rudače	14
15	Prehrambeni proizvodi i pića	15
16	Duhanski proizvodi	16
17	Tekstilni proizvodi	17
18	Odjeća, krzno	18
19	Koža i kožni proizvodi	19
20	Drvo i proizvodi od drva i pluta (osim namještaja),predmeti od slame i materijala za pletenje	20
21	Celuloza, papir i proizvodi od papira	21
22	Tiskani materijali i snimljeni mediji	22
23	Koks, naftni derivati i nuklearno gorivo	23
24	Kemikalije, kemijski proizvodi i umjetna vlakna	24
25	Proizvodi od gume i plastičnih masa	25
26	Ostali nemetalni mineralni proizvodi	26
27	Kovine	27
28	Metalni proizvodi, osim strojeva i opreme	28
29	Strojevi i oprema koji nisu drugdjeklasificirani	29
30	Uredska oprema i računala	30
31	Električni strojevi i aparati d.n.k	31
32	Radijski, televizijski i komunikacijski uređaji ioprema	32
33	Medicinski, precizni i optički instrumenti isatovi	33
34	Motorna vozila, prikolice i poluprikolice	34
35	Proizvodnja ostale prijevozne opreme	35
36	Namještaj; ostali proizvodi koji nisu drugdjeklasificirani	36
37	Reciklirane sekundarne sirovine	37
40	Električna energija, plin, para i topla voda	40
41	Skupljanje i pročišćavanje vode, usluge distribucijevode	41
45	Graditeljstvo	45
50	Prodaja, održavanje i popravljanje motornih vozila imotorkotača; maloprodaja motornog goriva	50
51	Posredovanje i prodaja na veliko, osim motornih vozilai motorkotača	51
52	Prodaja na malo, osim motornih vozila i motorkotača;popravak osobnih i kućanskih potrepština	52
55	Usluge hotela i restorana	55
60	Usluge kopnenog prijevoza i cjevovodnogprijevoza	60
61	Usluge vodenog prijevoza	61
62	Usluge zračnog prijevoza	62
63	Pomoćne transportne usluge, usluge turističkih iputničkih agencija	63
64	Poštanske i telekomunikacijske usluge	64
65	Usluge financijskog posredovanja, osim uslugafinanciranja osiguranja i aktive za mirovine	65
66	Usluge financiranja osiguranja i aktive za mirovine,osim usluga obvezatne socijalne sigurnosti	66
67	Pomoćne usluge u financijskom posredovanju	67
70	Usluge povezane s nekretninama	70
71	Usluge davanje u najam strojeva i opreme bez operaterai osobnih i kućanskih potrepština	71
72	Računalne i srodne usluge	72
73	Usluge istraživanja i razvoja	73
74	Ostale poslovne usluge	74
75	Usluge javne uprave i obrane; usluge obvezne socijalnesigurnosti	75
80	Usluge obrazovanja	80
85	Zdravstvene usluge i socijalni rad	85
90	Usluge odvodnje i odlaganja otpada, usluge javnogzdravstva i slične usluge	90
91	Usluge članskih organizacija koje nisu drugdjeklasificirane	91
92	Rekreacijske, kulturne i sportske usluge	92
93	Ostale usluge	93
95	Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	95
99	Usluge ekstrateritorijalnih organizacija itijela	99

P31

Šifra	Opis	Popis u CPA
AA	Poljoprivredni, lovni i šumarski proizvodi	A
BB	Riba	B
CA	Ugljen i lignit; treset, sirova nafta i zemni plin;uranij i torij	CA
CB	Metalne rudače i ostali proizvodi vađenja i kopanjarudače	CB
DA	Prehrambeni proizvodi, piće i duhan	DA
DB	Tekstil i tekstilni proizvodi	DB
DC	Koža i kožni proizvodi	DC
DD	Drvo i drvni proizvodi	DD
DE	Celuloza, papir i papirni proizvodi; snimljeni mediji;tiskarske usluge	DE
DF	Koks, naftni derivati i nuklearno gorivo	DF
DG	Kemikalije, kemijski proizvodi i umjetna vlakna	DG
DH	Proizvodi od gume i plastičnih masa	DH
DI	Ostali nemetalni mineralni proizvodi	DI
DJ	Kovine i metalni proizvodi	DJ
DK	Strojevi i oprema, koji nisu drugdjeklasificirani	DK
DL	Električna i optička oprema	DL
DM	Prijevozna oprema	DM
DN	Ostali proizvodi, koji nisu drugdjeklasificirani	DN
EE	Električna energija, plin, para i topla voda	E
FF	Građevinarstvo	F
GG	Prodaja na veliko i malo; popravljanje motornihvozila, motorkotača, osobnih i kućanskih potrepština	G
HH	Hotelske i restoranske usluge	H
II	Usluge prijevoza, skladištenja i komunikacija	I
JJ	Usluge financijskog posredovanja	J
KK	Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge	K
LL	Usluge javne uprave i obrane, usluge obvezne socijalnesigurnosti	L
MM	Usluge obrazovanja	M
NN	Zdravstvene i socijalne usluge	N
OO	Ostale javne, skupne i osobne usluge	O
PP	Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	P
QQ	Usluge ekstrateritorijalnih organizacija itijela	Q

P17

Šifra	Opis	Popis u CPA
A	Poljoprivredni, lovni i šumarski proizvodi iusluge	A
B	Riba	B
C	Proizvodi kopanja i vađenja rudača	C
D	Industrijski proizvodi	D
E	Električna energija, plin, para i topla voda	E
F	Građevinarstvo	F
G	Usluge prodaje na veliko i malo; usluge popravljanjamotornih vozila, motorkotača, osobnih i kućanskihpotrepština	G
H	Hotelske i restoranske usluge	H
I	Usluge prijevoza, skladištenja i komunikacija	I
J	Usluge financijskog posredovanja	J
K	Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge	K
L	Usluge javne uprave i obrane, usluge obvezne socijalnesigurnosti	L
M	Usluge obrazovanja	M
N	Zdravstvene i socijalne usluge	N
O	Ostale javne, skupne i osobne usluge	O
P	Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem	P
Q	Usluge ekstrateritorijalnih organizacija itijela	Q

A6—A3

A6
Šifra	Opis	Popis NACE Rev.l
1	Poljoprivreda, lov i šumarstvo; ribarstvo iupravljanje ribarskim mrijestilištima i ribogojstvo	A + B
2	Industrija, uključujući energetiku	C + D + E
3	Građevinarstvo	F
4	Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila ikućanskih potrepština, hoteli i restorani; prijevoz ikomunikacije	G + H + I
5	Financijske usluge, poslovanje s nekretninama,iznajmljivanje i poslovne djelatnosti	J + K
6	Ostale uslužne djelatnosti	L do P

A3
Šifra	Opis	Popis u NACE Rev.l
1	Poljoprivreda, lov i šumarstvo; ribarstvo iupravljanje ribarskim mrijestilištima i ribogojstvo	A + B
2	Industrija, uključujući energetiku igrađevinarstvo	C + D+E + F
3	Uslužne djelatnosti	G do P

P6—P3

P6
Šifra	Opis	Popis CPA
1	Poljoprivredni, šumarski, ribarski i akvakulturniproizvodi	A + B
2	Proizvodi rudarstva i iskopa, proizvodi proizvodnihdjelatnosti, energetski proizvodi	C + D + E
3	Građevinarstvo	F
4	Trgovina na veliko i malo, usluge popravka, hotelske irestoranske usluge, prijevozne i komunikacijske usluge	G + H + I
5	Usluge financijskog posredovanja, poslovanje snekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge	J + K
6	Ostale usluge	L do P

P3
Šifra	Opis	Popis u CPA
1	Poljoprivredni, šumarski, ribarski i akvakulturniproizvodi	A + B
2	Proizvodi rudarstva i iskopa, proizvodi proizvodnihdjelatnosti, energetski proizvodi i graditeljstvo	C + D+E + F
3	Usluge	G do P

Pi6–Pi3

Pi6
Šifra	Opis	Popis u CPA
1	Poljoprivredni, šumarski, ribarski i akvakulturniproizvodi	01 + 02 + 05
	Oprema:	–
2	Metalni proizvodi i strojevi	28 do 33 + 36
3	Prijevozna oprema	34 + 35
	Građevinarstvo:	45
4	Od čega stanovi	–
5	Od čega ostali građevinski objekti	–
6	Ostali proizvodi	Preostala podjela

Pi3
Šifra	Opis	Popis u CPA
1	Metalni proizvodi i strojevi, prijevozna oprema	28 do 36
2	Građevinarstvo	45
3	Ostali proizvodi	Preostala podjela

KLASIFIKACIJA OSOBNE POTROŠNJE PREMA NAMJENI (COICOP) (5)

(Jednoznamenkasta i dvoznamenkasta razina)

1.   Hrana, piće i duhanski proizvodi

1.1.   Hrana

1.2.   Piće

1.3.   Duhanski proizvodi

2.   Odjeća i obuća

2.1.   Odjeća

2.2.   Obuća

3.   Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostalagoriva

3.1.   Bruto najamnine

3.2.   Redovito održavanje i popravak stambenih objekata

3.3.   Ostale usluge povezane sa stambenim objektima

3.4.   Električna energije, plin i ostala goriva

4.   Unutarnja oprema, kućanske potrepštine i rutinsko održavanjekuće

4.1.   Namještaj, unutarnja oprema i dekoracije, tepisi i ostale podne obloge ipopravci

4.2.   Tekstil za kućanstvo

4.3.   Uređaji za grijanje i kuhanje; hladnjaci, perilice i slični veći kućanskiuređaji uključujući montaže i popravke

4.4.   Staklena roba, stolno posuđe i kućanske potrepštine

4.5.   Alati i oprema za kuću i vrt

4.6.   Robe i usluge za rutinsko održavanje kućanstva

5.   Zdravlje

5.1.   Medicinski i farmaceutski proizvodi i terapeutske naprave i oprema

5.2.   Nebolničke medicinske i paramedicinske usluge

5.3.   Bolničke usluge

5.4.   Usluge osiguranja protiv bolesti i nesreće

6.   Prijevoz

6.1   Kupnja vozila

6.2.   Rukovanje opremom za osobni prijevoz

6.3.   Prijevozne usluge

7.   Slobodno vrijeme, zabava i kultura

7.1.   Oprema i pribor, uključujući popravke

7.2.   Rekreacijske i kulturne usluge

7.3.   Novine, knjige i pribor za pisanje

8.   Obrazovanje

8.1.   Usluge obrazovanja

8.2.   Obrazovni materijali

8.3.   Pomoćne usluge za obrazovanje

9.   Hoteli, kafići i restorani

9.1.   Ugostiteljske usluge

9.2.   Usluge smještaja

10.   Raznovrsne robe i usluge

10.1.   Osobna njega

10.2.   Osobni predmeti koji nisu drugdje klasificirani

10.3.   Komunikacije

10.4.   Usluge socijalne skrbi

10.5.   Financijske usluge koje nisu drugdje klasificirane

10.6.   Ostale usluge koje nisu drugdje klasificirane

KLASIFIKACIJA FUNKCIJE DRŽAVE (COFOG) (5)

01.   Javna uprava

01.1.   Djelatnosti izvršnih i zakonodavnih organa, djelatnosti s područjafinancijskih i fiskalnih poslova, vanjski poslovi osim pomoći izinozemstva

01.2.   Ekonomska pomoć iz inozemstva

01.3.   Temeljni istraživački poslovi i usluge

01.4.   Opće usluge

01.5.   Opće javne usluge, d.n.k

02.   Poslovi i usluge obrane

02.1.   Uprava i poslovi vojne obrane i civilne obrane

02.2.   Vojna pomoć iz inozemstva

02.3.   Primijenjena istraživanja i eksperimentalni razvoj na području obrane

02.4.   Poslovi obrane, d.n.k.

03.   Javni red i sigurnost

03.1.   Policija i protupožarna zaštita

03.2.   Sudovi

03.3.   Zatvorska uprava i poslovanje

03.4.   Javni red i poslovi osiguranja d.n.k.

04.   Obrazovanje

04.1.   Predškolski odgoj i osnovno obrazovanje (ISCED razine 0. i 1.)

04.2.   Srednjoškolsko obrazovanje (ISCED razine 2. i 3.)

04.3.   Više i visoko obrazovanje (ISCED razine 5., 6. i 7.)

04.4.   Usluge obrazovanja koje se ne mogu klasificirati prema stupnju (ISCEDrazina 9.)

04.5.   Potporne usluge kod obrazovanja

04.6.   Ostale djelatnosti i usluge obrazovanja d.n.k.

05.   Zdravstvo

05.1.   Bolničke djelatnosti i usluge

05.2.   Klinike i izvođači medicinskih, zubnih i paramedicinskih usluga

05.3.   Usluge i djelatnosti javnog zdravstva

05.4.   Lijekovi, proteze, medicinska oprema i uređaji ili ostali zdravstveniproizvodi na recept

05.5.   Primijenjeni istraživački i eksperimentalni razvoj na području zdravstvai sustava zdravstvene skrbi

05.6.   Ostale zdravstvene djelatnosti i usluge d.n.k.

06.   Socijalna sigurnost i socijalna skrb

06.1.   Socijalno osiguranje i usluge

06.2.   Socijalna skrb i usluge

06.3.   Ostale usluge socijalnog osiguranja i socijalne skrbi, d.n.k.

07.   Djelatnosti i usluge stanovanja i prostornog razvoja

07.1.   Stanovanje i prostorno oblikovanje i razvoj

07.2.   Vodoopskrba

07.3.   Sanitarne djelatnosti i usluge uključujući nadzor i smanjenjeonečišćenja

07.4.   Cestovna rasvjeta

07.5.   Ostale usluge na području djelatnosti stanovanja i prostornogarazvoja

08.   Rekreacijski, kulturni i vjerski poslovi i usluge

08.0.   Rekreacijski, kulturni i vjerski poslovi i usluge

09.   Pridobivanje i distribucija energetskih sirovina

09.1.   Goriva

09.2.   Električna energija i ostali izvori energije

09.3.   Ostale usluge na području pridobivanja i distribucije energetskihsirovina

10.   Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i lov

10.1.   Poljoprivreda

10.2.   Šumarstvo

10.3.   Ribolov i lov

10.4.   Ostale istraživačke i razvojne djelatnosti na području poljoprivreded.n.k.

10.5.   Ostaje usluge na području poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i lovad.n.k.

11.   Iskopavanje rudača i minerala osim goriva; proizvodnja igraditeljstvo

11.1.   Iskopavanje rudača i minerala, osim goriva

11.2.   Proizvodnja

11.3.   Graditeljstvo

11.4.   Ostale usluge na području iskopavanja rudača i minerala, proizvodnje igraditeljstva d.n.k.

12.   Prijevoz i komunikacije

12.1.   Cestovni prijevoz

12.2.   Vodeni prijevoz

12.3.   Željeznički prijevoz

12.4.   Zračni prijevoz

12.5.   Cjevovodni transport i ostali prometni sustavi

12.6.   Ostale usluge na području prometnog sustava d.n.k.

12.7.   Telekomunikacije

12.8.   Ostale usluge na području prijevoza i telekomunikacija d.n.k.

13.   Ostali ekonomski poslovi i usluge

13.1.   Trgovina uključujući skladištenje, usluge hotela i restorana

13.2.   Turizam

13.3.   Višenamjenski razvojni projekti

13.4.   Opći gospodarski i komercijalni poslovi, osim općih poslova vezanih uzrad

13.5.   Opći poslovni i usluge vezani uz rad

13.6.   Ostali ekonomski poslovi d.n.k.

14.   Izdaci koji nisu razvrstani po glavnim skupinama

14.0.   Izdaci koji nisu razvrstani po glavnim skupinama

RAČUNI

Tablica A.IV.1. –   Račun 0: Račun roba i usluga

Uporabe			Izvori
P.1	Output	3 595	P.2	Intermedijarna potrošnja	1 904
P.11	Tržišni output	3 048
P.12	Output za vlastitu uporabu	171	P.3/P.4	Izdaci za finalnu potrošnju/Stvarna finalnapotrošnja	1 371
			P.31/P.41	Izdaci za individualnu potrošnju/stvarna individualnapotrošnja	1 215
P.13	Ostali netržišni output	376	P.32/P.42	Izdaci za zajedničku potrošnju/stvarna zajedničkapotrošnja	156
D.21	Porezi na proizvode	141
D.31	Subvencije na proizvode	-8	P.51	Bruto investicije u fiksni kapital	376
			P.511	Neto stjecanje opipljive aktive	303
P.7	Uvoz roba i usluga	497	P.5111	Povećanja nove opipljive fiksne aktive	305
P.71	Uvozi roba	392	P.5112	Povećanja postojeće opipljive fiksne aktive	11
P.72	Uvozi usluga	105	P.5113	Otuđenje postojećih trajnih materijalnih aktive	-13
			P.512	Neto stjecanje neopipljive fiksne aktive	51
			P.5121	Povećanja nove neopipljive fiksne aktive	53
			P.5122	Povećanja postojeće neopipljive fiksne aktive	6
			P.5123	Smanjenja postojeće neopipljive fiksne aktive	-8
			P.513	Povećanja vrijednosti neproizvedene nefinancijskeaktive	22
			P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedene nefinancijskeaktive	5
			P.5132	Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedene nefinancijskeaktive	17
			P.52	Promjene zaliha	28
			P.53	Neto povećanje dragocjenosti	10
			P.6	Izvoz roba i usluga	536
			P.61	Izvoz roba	462
			P.62	Izvoz usluga	74

Tablica A.IV.2. –   Potpun skup računa ukupnoga gospodarstva

I.:   Račun proizvodnje

Uporabe			Izvori
P.2	Intermedijarna potrošnja	1 904	P.1	Output	3 595
			P.11	Tržišni output	3 048
			P.12	Output za vlastituuporabu	171
			P.13	Ostali netržišni output	376
			D.21 – D.31	Porezi umanjeni za subvencije na proizvode	133
B.1*g	Bruto domaći proizvod	1 824
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	222
B.1*n	Neto domaći proizvod	1 602

II.:   Računi raspodjele i uporabe dohotka

II.1.:   Račun primarne raspodjele dohotka

II.1.1.:   Račun stvaranja dohotka

Uporabe			Izvori
D.1	Naknade zaposlenicima	762	B.1*	Domaći proizvod	1 602
D.11	Nadnice i plaće	569
D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	193
D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	174
D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	19
D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz	235
D.21	Porezi na proizvode	141
D.211	Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost(PDV)	121
D.212	Porezi i pristojbe na uvoz bez PDV-a	17
D.2121	Uvozne pristojbe	17
D.2122	Porezi na uvoz isključujući PDV ipristojbe	0
D.214	Porezi na proizvode osim PDV-a i poreza nauvoz i izvoz	3
D.29	Ostali porezi na proizvodnju	94
D.3	Subvencije	-44
D.31	Subvencije na proizvode	-8
D.311	Subvencije na uvoz	0
D.319	Ostale subvencije na proizvode	-8
D.39	Ostale subvencije na proizvodnju	-36
B.2	Poslovni višak	217
B.3	Mješovitidohodak	432

II.1.2.:   Račun alokacije primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	380	B.2	Poslovni višak	217
D.41	Kamate	206	B.3	Mješoviti dohodak	432
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	84
D.421	Dividende	60	D.1	Naknade zaposlenicima	766
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	24	D.11	Nadnice i plaće	573
D.43	Ponovno uložena zarada od izravnih stranihulaganja	0	D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	193
D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicimapolica osiguranja	25	D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	174
D.45	Zakupnine	65	D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	19
			D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz	235
			D.21	Porezi na proizvode	141
			D.211	Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost(PDV)	121
			D.212	Porezi i carine na uvoz bez PDV-a	17
			D.2121	Uvozne carine	17
			D.2122	Porezi na uvoz bez PDV-a i carine	0
			D.214	Porezi na proizvode osim PDV-a i poreza nauvoz i izvoz	3
			D.29	Ostali porezi na proizvodnju	94
			D.3	Subvencije	-44
			D.31	Subvencije na proizvode	-8
			D.311	Uvozne subvencije	0
			D.319	Ostale subvencije na proizvode	-8
			D.39	Ostale subvencije na proizvodnju	-36
			D.4	Vlasnički dohodak	407
			D.41	Kamate	200
			P.119	Prilagodba za UFPIM	0
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	103
			D.421	Dividende	46
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	57
			D.43	Reinvestirane zarade od izravnih stranihulaganja	14
			D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicimapolica osiguranja	25
			D.45	Zakupnine	65
B.5*	Nacionalnidohodak	1 633

II.1.2.1.:   Račun poduzetničkog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	217	B.2	Poslovnivišak	217
D.41	Kamate	147	B.3	Mješovitidohodak	432
D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima polica osiguranja	25
D.45	Najam	45	D.4	Vlasnički dohodak	247
			D.41	Kamate	150
			P.119	Prilagodba za UFPIM	0
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	37
			D.421	Dividende	37
			D.422	Povlačenja dohotka kvazi-poduzeća	0
			D.43	Reinvestirane zarade od izravnih stranihulaganja	11
			D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima polica osiguranja	5
			D.45	Zakupnine	44
B.4	Poduzetničkidohodak	679

II.1.2.2.:   Račun alociranja ostalog primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	163	B.4	Poduzetničkidohodak	679
D.41	Kamate	59
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	84	D.1	Naknade zaposlenicima	766
D.421	Dividende	60	D.11	Nadnice i plaće	573
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	24	D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	193
D.43	Reinvestirane zarade od izravnih stranihulaganja	0	D.121	Stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	174
D.45	Zakupnine	20	D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	19
			D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz	235
			D.21	Porezi na proizvode	141
			D.211	Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost(PDV)	121
			D.212	Porezi i carine na uvoz bez PDV-a	17
			D.2121	Uvozne carine	17
			D.2122	Porezi na uvoz bez PDV-a i carine	0
			D.214	Porezi na proizvode bez PDV-a i uvoznihporeza	3
			D.29	Ostali porezi na proizvodnju	94
			D.3	Subvencije	-44
			D.31	Subvencije na proizvode	-8
			D.311	Subvencije na uvoz	0
			D.319	Ostale subvencije na proizvode	-8
			D.39	Ostale subvencije na proizvodnju	-36
			D.4	Vlasnički dohodak	160
			D.41	Kamate	50
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	66
			D.421	Dividende	9
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	57
			D.43	Reinvestirane zarade od izravnih stranihulaganja	3
			D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima polica osiguranja	20
			D.45	Zakupnine	21
B.5*	Nacionalnidohodak	1 633

II.2.:   Račun sekundarne raspodjele dohotka

Uporabe			Izvori
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd.	212	B.5*	Nacionalni dohodak	1 633
D.51	Porezi na dohodak	203
D.59	Ostali tekući porezi	9	D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd.	213
			D.51	Porezi na dohodak	204
D.61	Socijalni doprinosi	322	D.59	Ostali tekući porezi	9
D.611	Stvarni socijalni doprinosi	303	D.61	Socijalni doprinosi	322
D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	174	D.611	Stvarni socijalni doprinosi	303
D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	160	D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	174
D.61112	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	14	D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	160
D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	97	D.61112	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	14
D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenik	85	D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	97
D.61122	Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika	12	D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika	85
D.6113	Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenihosoba	2	D.61122	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosizaposlenika	12
D.61131	Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba	22	D.6113	Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenihosoba	32
D.61132	Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba	10	D.61131	Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba	22
D.612	Imputirani socijalni doprinosi	19	D.61132	Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba	10
			D.612	Imputirani socijalni doprinosi	19
D.62	Socijalne naknade osim socijalnih transfera unaturi	332
D.621	Socijalne naknade u novcu	232	D.62	Socijalne naknade osim socijalnih transfera unaturi	332
D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranihprograma	29	D.621	Socijalne naknade u novcu	232
D.623	Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranihsredstava	19	D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranihprograma	29
D.624	Naknade socijalne pomoći u novcu	52	D.623	Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranihsredstava	19
			D.624	Naknade socijalne pomoći u novcu	52
D.7	Ostali tekući transferi	269
D.71	Neto premije neživotnog osiguranja	43	D.7	Ostali tekući transferi	239
D.72	Potraživanja neživotnog osiguranja	45	D.71	Neto premije neživotnog osiguranja	45
D.73	Tekući transferi unutar sektora države	96	D.72 T	Potraživanja neživotnog osiguranja a	42
D.74	Tekuća međunarodna suradnja	31	D.73	Tekući transferi unutar sektora države	96
D.75	Razni tekući transferi	54	D.74	Tekuća međunarodna suradnja	1
			D.75	Razni tekući transferi	55
B.6	Raspoloživi dohodak	1 604

II.3.:   Račun preraspodjele dohotka u naturi

Uporabe			Izvori
D.63	Socijalni transferi u naturi	219	B.6	Raspoloživi dohodak	1 604
D.631	Socijalne naknade u naturi	162
D.6311	Naknade socijalne sigurnosti, refundacije	78	D.63	Socijalni transferi u naturi	219
D.6312	Ostale naknade socijalnog osiguranja unaturi	65	D.631	Socijalne naknade u naturi	162
D.6313	Naknade socijalne pomoći u naturi	19	D.6311	Naknade socijalne sigurnosti, refundacije	78
D.632	Transferi pojedinačnih netržišnih roba iusluga	57	D.6312	Ostale naknade socijalne sigurnosti unaturi	65
			D.6313	Naknade socijalne pomoći u naturi	19
			D.632	Transfer netržišnih dobara i usluga zaindividualnu potrošnju	57
B.7	Prilagođeni raspoložividohodak	1 604

II.4.:   Račun uporabe dohotka

II.4.1.:   Račun uporabe raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
P.3	Izdaci za finalnu potrošnju	1 371	B.6	Raspoložividohodak	1 604
P.31	Izdaci za osobnu potrošnju	1 215
P.32	Izdaci za zajedničku potrošnju	156	D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	11
D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkih udjelakućanstava u mirovinskim fondovima	11
B.8	Štednja	233

II.4.2.:   Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
P.4	Stvarna finalna potrošnja	1 371	B.7	Prilagođeni raspoložividohodak	1 604
P.41	Stvarna individualna potrošnja	1 215
P.42	Stvarna zajednička potrošnja	156	D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	11
D.8	Prilagodba za promjenu dioničkog kapitalakućanstava u mirovinskim fondovima	11
B.8	Štednja	233

III.:   Računi akumulacije

III.1.:   Kapitalni račun

III.1.1.:   Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje ikapitalnih transfera

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
B.10	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	230	B.8n	Štednja, neto	233
			D.9	Kapitalni transferi, potraživanja	62
			D.91	Porezi na kapital	2
			D.92	Investicijske potpore	23
			D.99	Ostali kapitalni transferi	37
			D.9	Kapitalni transferi, obveze	-65
			D.91	Porezi na kapital	-2
			D.92	Investicijske potpore	-27
			D.99	Ostali kapitalni transferi	-36

III.1.2.:   Račun stjecanja nefinancijske aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
P.51	Bruto investicije u fiksni kapital	376	B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	230
P.511	Neto stjecanje opipljive fiksne aktive	303
P.5111	Povećanja nove opipljive fiksne aktive	305
P.5112	Povećanja postojeće opipljive fiksneaktive	11
P.5113	Smanjenja postojeće opipljive fiksneaktive	-13
P.512	Neto povećanje opipljive fiksne aktive	51
P.5121	Povećanja nove neopipljive fiksneaktive	53
P.5122	Povećanja postojeće neopipljive fiksneaktive	6
P.5123	Smanjenja postojeće neopipljive fiksneaktive	-8
P.513	Povećanja vrijednosti neproizvedenenefinancijske aktive	22
P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedenenefinancijske aktive	5
P.5132	Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedenenefinancijske aktive	17
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	-222
P.52	Promjene na zalihama	28
P.53	Neto povećanje dragocjenosti	10
K.2	Neto povećanje neproizvedene nefinancijskeaktive	0
K.21	Neto povećanje zemljišta i ostale opipljiveneproizvedene aktive	0
K.22	Neto povećanje neopipljive nefinancijskeaktive	0
B.9	Neto uzajmljivanje (+) Netopozajmljivanje (-)	38

III.2:   Financijski račun

Promjene aktive			Promjene pasive i netovrijednosti
F	Neto povećanje financijske aktive	641	F	Neto nastajanje pasive	603
F.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	-1
F.2	Gotovina i depoziti	119	F.2	Gotovina i depoziti	132
F.21	Gotovina	34	F.21	Gotovina	35
F.22	Prenosivi depoziti	62	F.22	Prenosivi depoziti	65
F.29	Ostali depoziti	23	F.29	Ostali depoziti	32
F.3	Vrijednosnice osim dionica	138	F.3	Vrijednosnice osim dionica	123
F.4	Zajmovi	244	F.4	Zajmovi	217
F.41	Kratkoročni zajmovi	83	F.41	Kratkoročni zajmovi	76
F.42	Dugoročni zajmovi	161	F.42	Dugoročni zajmovi	141
F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	44	F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	43
F.6	Tehničke pričuve osiguranja	36	F.6	Tehničke pričuve osiguranja	36
F.61.	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova	33	F.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova	33
F.611	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja	22	F.611	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja	22
F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova	11	F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova	11
F.62	Pretplate premija osiguranja i pričuve zanenamirene tražbine	3	F.62	Pretplate premija osiguranja i pričuve zaneriješene štete	3
F.7	Računi ostalih potraživanja	61	F.7	Računi ostalih potraživanja	52
F.71	Trgovački krediti i predujmovi	18	F.71	Trgovački krediti i predujmovi	18
F.79	Računi ostalih potraživanja, osim trgovačkihkredita i predujmova	43	F.79	Računi ostalih potraživanja, osim trgovačkihkredita i predujmova	34
			B.9	Neto uzajmljivanje (+) netopozajmljivanje (-)	(38)

III.3:   Račun ostalih promjena u aktivi

III.3.1:   Račun ostalih promjena u obujmu aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
AN	Nefinancijska aktiva	10	AF.	Pasiva	-2
AN.1	Proizvedena aktiva	-7	K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.4	Ekonomsko pojavljivanje proizvedeneaktive	3	K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	-9	K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive, koje nisu drugdje klasificirane	-2
K.8	Nenadoknađene zapljene	0	K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.9	Ostale promjene u obujmu nefinancijske aktive,d.n.k	1	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi sektora	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	-2	K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0	K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	-2
K.12.21	Monetizacija/demonetizacija zlata	-2	od čega: AF.2	Gotovina i depoziti	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
			AF.4	Zajmovi	-4
od čega; AN.11	Fiksna aktiva	-4	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.12	Zalihe	-1	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	2
AN.13	Dragocjenosti	-2	AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	17
K.3	Ekonomsko pojavljivanje neproizvedeneaktive	24
K.5	Prirodni rast nekultiviranih biološkihresursa	4
K.6	Ekonomsko nestajanje neproizvedeneaktive	-9
K.61	Iscrpljivanje prirodnih bogatstava	-8
K.62	Ostali ekonomski nestanak neproizvedeneaktive	-1
K.7	Gubici zbog nepogoda	-2
K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijske aktive,koja nije drugdje klasificirana	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	17
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	5
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive, d.n.k.	3
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	2
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	2
K.12.21	Monetizacija/demonetizacija zlata	2
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	7
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice bez dionica	0
AF.4	Zajmovi	-4
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	2
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.2	Promjene neto vrijednostizbog ostalih promjena obujma aktive	17

III.3.2.:   Račun revalorizacije

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
K.11	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-)		K.11	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+)
AN	Nefinancijska aktiva	280	AF	Pasiva	76
AN.1	Proizvedena aktiva	126	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	111	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	40
AN.12	Zalihe	7	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	8	AF.5	Dionice i dionički kapital	34
AN.2	Neproizvedena aktiva	154	AF.6	Tehničke rezerve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	152	AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	2
AF	Financijska aktiva	84
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	12
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	31
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.3	Promjene neto vrijednostizbog nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	288

III.3.2.1.:   Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.1	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-)		K.11.1	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+)
AN	Nefinancijska aktiva	198	AF	Pasiva	126
AN.1	Proizvedena aktiva	121	AF.2	Gotovina i depoziti	29
AN.11	Fiksna aktiva	111	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	26
AN.12	Zalihe	5	AF.4	Zajmovi	29
AN.13	Dragocjenosti	5	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	28
AN.2	Neproizvedena aktiva	78	AF.6	Tehničke rezerve osiguranja	7
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	76	AF.7	Računi ostalih potraživanja	6
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	1
AF	Financijska aktiva	136
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	15
AF.2	Gotovina i depoziti	30
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	25
AF.4	Zajmovi	28
AF.5	Dionice i ostali vlasnički uvjeti	26
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	7
AF.7	Računi ostalih potraživanja	5
			B.10.31	Promjene netovrijednosti zbog nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	208

III.3.2.2.:   Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.2	Realni vlasnički dobici (+)/gubici(-)		K.11.2	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+)
AN	Nefinancijska aktiva	81	AF	Pasiva	-50
AN.1	Proizvedena aktiva	5	AF.2	Gotovina i depoziti	-29
AN.11	Fiksna aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	16
AN.12	Zalihe	3	AF.4	Zajmovi	-29
AN.13	Dragocjenosti	2	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	6
AN.2	Neproizvedena aktiva	77	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	-7
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	76	AF.7	Računi ostalih potraživanja	-6
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	1
AF	Financijska aktiva	-52
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	-3
AF.2	Gotovina i depoziti	-30
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	15
AF.4	Zajmovi	-28
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	5
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	-7
AF.7	Računi ostalih potraživanja	-5
			B.10.32	Promjene netovrijednosti zbog realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	50

IV.:   Bilance stanja

IV.1.:   Početna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	9 922	AF	Pasiva	6 298
AN.1	Proizvedena aktiva	6 047	AF.2	Gotovina i depoziti	1 471
AN.11	Fiksna aktiva	5 544	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1 311
AN.12	Zalihe	231	AF.4	Zajmovi	1 437
AN.13	Dragocjenosti	272	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	1 406
AN.2	Neproizvedena aktiva	3 875	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	371
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	3 809	AF.7	Računi ostalih potraživanja	302
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	66
AF	Financijska aktiva	6 792
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	770
AF.2	Gotovina i depoziti	1 482
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1 263
AF.4	Zajmovi	1 384
AF.5.	Dionice i ostali vlasnički udjeli	1 296
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	370
AF.7	Računi ostalih potraživanja	227
			B.10.32	Neto vrijednost	10 416

IV.2.:   Promjene u bilanci stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
	Ukupne promjene aktive			Ukupne promjene pasive
AN	Nefinancijska aktiva	482	AF	Pasiva	677
AN.1	Proizvedena aktiva	289	AF.2	Gotovina i depoziti	132
AN.11	Fiksna aktiva	239	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	165
AN.12	Zalihe	34	AF.4	Zajmovi	213
AN.13	Dragocjenosti	16	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	77
AN.2	Neproizvedena aktiva	193	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	38
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	191	AF.7	Računi ostalih potraživanja	52
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	2
AF	Financijska aktiva	730
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	18
AF.2	Gotovina i depoziti	119
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	178
AF.4	Zajmovi	240
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	75
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	38
AF.7	Računi ostalih potraživanja	61
			B.10.	Promjene neto vrijednosti,ukupno zbog:	535
			B.10.1	Štednja i kapitalnitransferi	230
			B.10.2	Ostale promjene u obujmuaktive	17
			B.10.3	Nominalni vlasničkidobici/gubici	288
			B.10.31	Nominalnivlasnički dobici/gubici	208
			B.10.32	Realni vlasnički dobici/gubici	80

IV.3.:   Završna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	10 404	AF	Pasiva	6 975
AN.1	Proizvedena aktiva	6 336	AF.2	Gotovina i depoziti	1 603
AN.11	Fiksna aktiva	5 783	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1 476
AN.12	Zalihe	265	AF.4	Zajmovi	1 650
AN.13	Dragocjenosti	288	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	1 483
AN.2	Neproizvedena aktiva	4 068	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	409
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	4 000	AF.7	Računi ostalih potraživanja	354
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	68
AF	Financijska aktiva	7 522
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	788
AF.2	Gotovina i depozit	1 601
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1 441
AF.4	Zajmovi	1 624
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	1 371
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	408
AF.7	Računi ostalih potraživanja	288
			B.90	Neto vrijednost	10 951

Tablica A.IV.3. –   Potpuni skup računa za nefinancijska društava

I.:   Račun proizvodnje

Uporabe			Izvori
P.2	Intermedijarna potrošnja	881	P.1	Output	1 753
			P.11	Tržišni output	1 722
			P.12	Output za vlastitu finalnuuporabu	31
B.1.g	Dodana vrijednost, bruto	872
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	137
B.1.n	Dodana vrijednost, neto	735

II.:   Računi raspodjele i uporabe dohotka

II.1.:   Račun primarne raspodjele dohotka

II.1.1.:   Račun stvaranja dohotka

Uporabe			Izvori
D.1	Naknade zaposlenicima	545	B.1.n	Dodana vrijednost,neto	735
D.11	Nadnice i plaće	421
D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	124
D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	112
D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	12
D.29	Ostali porezi na proizvodnju	86
D.39	Ostale subvencije za proizvodnju	-35
B.2	Poslovni višak	139

II.1.2.   Račun alokacije primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	145	B.2	Poslovni višak	139
D.41	Kamata	66
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	48	D.4	Vlasnički dohodak	78
D.421	Dividende	24	D.41	Kamata	25
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	24	D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	3
D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0	D.421	Dividende	3
D.45	Zakupnine	31	D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
			D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	4
			D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicimapolice osiguranja	5
			D.45	Zakupnine	41
B.5	Saldo primarnihdohodaka	72

II.1.2.1:   Račun poduzetničkog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	97	B.2	Poslovnivišak	139
D.41	Kamata	66
D.45	Zakupnine	31	D.4	Vlasnički dohodak	78
			D.41	Kamata	25
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	3
			D.421	Dividende	3
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
			D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	4
			D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima police osiguranja	5
			D.45	Zakupnine	41
B.4	Poduzetničkidohodak	120

II.1.2.2.:   Račun alokacije ostalog primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	48	B.4	Poduzetničkidohodak	120
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	48
D.421	Dividende	24
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	24
D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0
B.5	Saldo primarnihdohodaka	72

II.2:   Račun sekundarne raspodjele dohotka

Uporabe			Izvori
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl.	24	B.5	Saldo primarnihdohodaka	72
D.51	Porezi na dohodak	20
D.59	Ostali tekući porezi	4	D.61	Socijalni doprinosi	14
			D.611	Stvarni socijalni doprinosi	2
D.62	Socijalne naknade osim socijalnih prijenosa unaravi	13	D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	1
D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranihprograma	1	D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	1
D.623	Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranihsredstava	12	D.61112	Dobrovoljni stvari socijalni doprinosiposlodavaca	1
			D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	1
D.7	Ostali tekući transferi	11	D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika	1
D.71	Neto premije neživotnog osiguranja	8	D.61122	Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika	0
D.75	Razni tekući transferi	3	D.612	Imputirani socijalni doprinosi	12
			D.7	Ostali tekući transferi	10
			D.72	Potraživanja od neživotnog osiguranja	6
			D.75	Razni tekući transferi	4
B.6	Raspoloživi dohodak	48

II.4.:   Račun uporabe dohotka

II.4.1.:   Račun uporabe raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	0	B.6	Raspoložividohodak	48
B.8	Štednja	48

III.:   Računi akumulacije

III.1.:   Kapitalni račun

III.1.1.:   Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje ikapitalnih transfera

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	65	B.8.n	Štednja, neto	48
			D.9	Kapitalni transferi, potraživanja	33
			D.92	Investicijske potpore	23
			D.99	Ostali kapitalni transferi	10
			D.9	Kapitalni transferi, obveze	-16
			D.91	Porezi na kapital	0
			D.99	Ostali kapitalni transferi	-16

III.1.2.:   Račun stjecanja nefinancijskih aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
P.51	Bruto investicije u fiksni kapital	50	B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	65
P.511	Neto povećanje opipljive fiksne aktive	209
P.5111	Povećanja nove opipljive fiksne aktive	211
P.5112	Povećanja postojeće opipljive fiksneaktive	4
P.5113	Smanjenja postojeće opipljive fiksneaktive	-6
P.512	Neto povećanje neopipljive fiksneaktive	21
P.5121	Povećanja nove neopipljive fiksneaktive	21
P.5122	Povećanja postojeće neopipljive fiksneaktive	1
P.5123	Smanjenja postojeće neopipljive fiksneaktive	-1
P.513	Povećanja vrijednosti neproizvedenihnefinancijske aktive	20
P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedenihnefinancijskih aktive	3
P.5132	Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedenenefinancijske aktive	17
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	-137
P.52	Promjene zaliha	26
P.53	Neto povećanje dragocjenosti	2
K.2	Neto povećanje neproizvedene nefinancijskeaktive	-7
K.21	Neto povećanje zemljišta i ostale opipljiveneproizvedene aktive	-6
K.22	Neto povećanje neopipljive nefinancijskeaktive	-1
B.9	Neto uzajmljivanje (+) Netopozajmljivanje (-)	-69

III.2.:   Financijski račun

Promjene aktive			Promjene pasive i netovrijednosti
F	Neto stjecanje financijske aktive	71	F	Neto stjecanje pasive	140
F.2	Gotovina i depoziti	17	F.2	Gotovina i depoziti	0
F.21	Gotovina	5	F.22	Prenosivi depoziti	0
F.22	Prenosivi depoziti	10	F.29	Ostali depoziti	0
F.29	Ostali depoziti	2
			F.3	Vrijednosnice osim dionica	6
F.3	Vrijednosnice osim dionica	18
			F.4	Zajmovi	71
F.4	Zajmovi	27	F.41	Kratkoročni zajmovi	16
F.41	Kratkoročni zajmovi	16	F.42	Dugoročni zajmovi	55
F.42	Dugoročni zajmovi	11
			F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	26
F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	2
			F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0	F.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova	0
F.62	Pretplate premije osiguranja i pričuve zanenamirene tražbine	0	F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova	0
F.7	Računi ostalih potraživanja	7	F.7	Računi ostalih obveza	37
F.71	Trgovački krediti i predujmovi	6	F.71	Trgovački krediti i predujmovi	8
F.79	Računi ostalih potraživanja bez trgovačkih kreditai predujmova	1	F.79	Računi ostalih obveza bez trgovačkih kredita ipredujmova	29
			B.9	Neto uzajmljivanje (+) netopozajmljivanje (-)	-69

III.3.:   Račun ostalih promjena u aktivi

III.3.1.:   Račun ostalih promjena u obujmu aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
AN	Nefinancijska aktiva	12	AF.	Pasiva	-3
AN.1	Proizvedena aktiva	-2	K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.4	Ekonomsko pojavljivanje proizvedeneaktive	0	K.8	Zapljene bez naknade	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	-5	K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive koje nisu drugdje klasificirane	-4
K.8	Nenadoknađene zapljene	-1	K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	1
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijske aktived.n.k.	1	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	1
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	3	K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	3	K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0	od čega: AF.2	Gotovina i depoziti	0
			AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
od čega; AN.11	Fiksna aktiva	-1	AF.4	Zajmovi	-3
AN.12	Zalihe	-1	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	2
AN.2	Neproizvedena aktiva	14	AF.7	Računi ostalih obveza	0
K.3	Ekonomsko pojavljivanje neproizvedeneaktive	24
K.5	Prirodni rast nekultiviranih biološkihresursa	0
K.6	Ekonomsko nestajanje neproizvedeneaktive	-7
K.61	Iscrpljivanje prirodnih bogatstava	-6
K.62	Ostalo ekonomsko nestajanje neproizvedeneaktive neproizvedenih aktive	-1
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	-4
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijske aktivekoja nije drugdje klasificirana	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	1
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	1
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	14
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	2
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive koje nisu drugdje klasificirane	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	2
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	2
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	2
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.2	Promjene neto vrijednostizbog ostalih promjena u obujmu aktive	17

III.3.2.:   Račun revalorizacije

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
K.11	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+)
AN	Nefinancijska aktiva	144	AF	Pasiva	18
AN.1	Proizvedena aktiva	63	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	58	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1
AN.12	Zalihe	4	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	1	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	16
AN.2	Neproizvedena aktiva	81	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	80	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	1
AF	Financijska aktiva	8
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	3
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	5
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.3	Promjene neto vrijednostizbog nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	134

III.3.2.1.:   Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.1	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.1	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	101	AF	Pasiva	36
AN.1	Proizvedena aktiva	60	AF.2	Gotovina i depoziti	1
AN.11	Fiksna aktiva	58	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1
AN.12	Zalihe	2	AF.4	Zajmovi	18
AN.13	Dragocjenosti	1	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	14
AN.2	Neproizvedena aktiva	41	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	40	AF.7	Računi ostalih obveza	3
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	1
AF	Financijska aktiva	18
AF.2	Gotovina i depoziti	8
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	2
AF.4	Zajmovi	1
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	4
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	1
AF.7	Računi ostalih potraživanja	3
			B.10.31	Promjene netovrijednosti zbog neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	82

III.3.2.2.:   Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.2	Realni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.2	Realni vlasnički dobici (+)/gubici(-):
AN	Nefinancijska aktiva	43	AF	Pasiva	-18
AN.1	Proizvedena aktiva	3	AF.2	Gotovina i depoziti	-1
AN.11	Fiksna aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1
AN.12	Zalihe	3	AF.4	Zajmovi	-18
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	3
AN.2	Neproizvedena aktiva	40	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	40	AF.7	Računi ostalih obveza	-3
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	-10
AF.2	Gotovina i depoziti	-8
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1
AF.4	Zajmovi	-1
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	1
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	-1
AF.7	Računi ostalih potraživanja	-3
			B.10.32	Promjene netovrijednosti zbog realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	51

IV.:   Bilance stanja

IV.1:   Početna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	5 041	AF	Pasiva	1 817
AN.1	Proizvedena aktiva	3 001	AF.2	Gotovina i depoziti	40
AN.11	Fiksna aktiva	2 878	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	44
AN.12	Zalihe	85	AF.4	Zajmovi	897
AN.13	Dragocjenosti	38	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	687
AN.2	Neproizvedena aktiva	2 040	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	12
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	1 989	AF.7	Računi ostalih obveza	137
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	51
AF	Financijska aktiva	897
AF.2	Gotovina i depoziti	382
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	90
AF.4	Zajmovi	50
AF.5.	Dionice i ostali vlasnički udjeli	200
AF.6	Tehničke rezerve osiguranja	25
AF.7	Računi ostalih potraživanja	150
			B. 90	Neto vrijednost	4 121

IV.2.:   Promjene u bilanci stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
	Ukupne promjene aktive			Ukupne promjene pasive
AN	Nefinancijska aktiva	290	AF	Pasiva	155
AN.1	Proizvedena aktiva	182	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	150	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	7
AN.12	Zalihe	29	AF.4	Zajmovi	68
AN.13	Dragocjenosti	3	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	42
AN.2	Neproizvedena aktiva	108	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	108	AF.7	Računi ostalih obveza	37
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	81
AF.2	Gotovina i depoziti	17
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	21
AF.4	Zajmovi	27
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	9
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	7
			B.10	Promjene neto vrijednosti,ukupno zbog:	216
			B.10.1	Štednja i kapitalnitransferi	65
			B.10.2	Ostale promjene obujmaaktive	17
			B.10.3	Nominalni vlasničkidobici/gubici	134
			B.10.31	Nominalnivlasnički dobici/gubici	82
			B.10.32	Realni vlasnički dobici/gubici	51

IV.3.:   Završna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	5 331	AF	Pasiva	1 972
			AF.2	Gotovina i depoziti	40
AN.1	Proizvedena aktiva	3 183	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	51
AN.11	Fiksna aktiva	3 028	AF.4	Zajmovi	965
AN.12	Zalihe	114	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	729
AN.13	Dragocjenosti	41	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	12
AN.2	Neproizvedena aktiva	2 148	AF.7	Računi ostalih obveza	174
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	2 097
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	51
AF	Financijska aktiva	978
AF.2	Gotovina i depoziti	389
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	111
AF.4	Zajmovi	77
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	209
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	25
AF.7	Računi ostalih potraživanja	157
			B.90	Neto vrijednost	4 337

Tablica A.IV.4. –   Potpuni skup računa za financijskih društava

I.:   Račun proizvodnje

Uporabe			Izvori
P.2	Intermedijarna potrošnja	29	P.1	Output	102
			P.11	Tržišni output	102
			P.12	Output za vlastitu finalnuuporabu	0
B.1g	Dodana vrijednost, bruto	73
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	10
B.1n	Dodana vrijednost, neto	63

II.:   Računi raspodjele i uporabe dohotka

II.1.:   Račun primarne raspodjele dohotka

II.1.1.:   Račun stvaranja dohotka

Uporabe			Izvori
D.1	Naknade zaposlenicima	15	B.1.n	Dodana vrijednost,neto	63
D.11	Nadnice i plaće	10
D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	5
D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	4
D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	1
D.29	Ostali porezi na proizvodnju	3
D.39	Ostale subvencije za proizvodnju	0
B.2	Poslovni višak	45

II.1.2.:   Račun alokacije primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	138	B.2	Poslovni višak	45
D.41	Kamate	77
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	36	D.4	Vlasnički dohodak	160
D.421	Dividende	36	D.41	Kamate	125
			P.119	Prilagodba za UFPIM	-48
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0	D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	25
D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0	D.421	Dividende	25
D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicimapolica osiguranja	25	D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
D.45	Zakupnine	0	D.43	Reinvestirane zarade od izravnih stranihulaganja	7
			D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisuje vlasnicimapolica osiguranja	0
			D.45	Zakupnine	3
B.5	Saldo primarnihdohodaka	19

II.1.2.1.:   Račun poduzetničkog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	102	B.2	Poslovnivišak	45
D.41	Kamate	77
D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima polica osiguranja	25	D.4	Vlasnički dohodak	160
D.45	Zakupnine	0	D.41	Kamate	125
			P.119	Prilagodba za UFPIM	-48
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	25
			D.421	Dividende	25
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
			D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	7
			D.44	Vlasnički dohodak koji se pripisujevlasnicima polica osiguranja	0
			D.45	Zakupnine	3
B.4	Poduzetničkidohodak	55

II.1.2.2.:   Račun alociranja ostalog primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	36	B.4	Poduzetničkidohodak	55
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	36
D.421	Dividende	36
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0
B.5	Saldo primarnihdohodaka	19

II.2.:   Račun sekundarne raspodjele dohotka

Uporabe			Izvori
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl.	10	B.5	Saldo primarnihdohodaka	19
D.51	Porezi na dohodak	7
D.59	Ostali tekući porezi	3	D.61	Socijalni doprinosi	39
			D.611	Stvarni socijalni doprinosi	38
D.62	Socijalne naknade osim socijalnih prijenosa unaravi	29	D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	18
D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranihprograma	28	D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	15
D.623	Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranihsredstava	1	D.61112	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	3
			D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	20
D.7	Ostali tekući transferi	46	D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika	15
D.71	Neto premije neživotnog osiguranja	0	D.61122	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosizaposlenika	5
D.72	Potraživanja neživotnog osiguranja	45	D.612	Imputirani socijalni doprinosi	1
D.75	Razni tekući transferi	1
			D.7	Ostali tekući transferi	49
			D.71	Neto premije neživotnog osiguranja	45
			D.72	Potraživanja neživotnog osiguranja	0
			D.75	Razni tekući transferi	4
B.6	Raspoloživi dohodak	22

II.4:   Račun uporabe dohotka

II.4.1:   Račun uporabe raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	11	B.6	Raspoložividohodak	22
B.8	Štednja	11

III.:   Računi akumulacije

III.1:   Kapitalni račun

III.1.1:   Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje ikapitalnih transfera

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	4	B.8n	Štednja, neto	11
			D.9	Kapitalni transferi, potraživanja	0
			D.92	Investicijske potpore	0
			D.99	Ostali kapitalni transferi	0
			D.9	Kapitalni transferi, obveze	-7
			D.91	Porezi na kapital	0
			D.99	Ostali kapitalni transferi	-7

III.1.2.:   Račun stjecanja nefinancijske aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
P.51	Bruto investicije u fiksni kapital	9	B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	4
P.511	Neto povećanje opipljive fiksne aktive	8
P.5111	Povećanja nove opipljive fiksne aktive	7
P.5112	Povećanja postojeće opipljive fiksneaktive	1
P.5113	Smanjenja postojeće opipljive fiksneaktive	0
P.512	Neto stjecanje neopipljive fiksneaktive	1
P.5121	Povećanja nove neopipljive fiksneaktive	1
P.5122	Povećanja postojeće neopipljive fiksneaktive	0
P.5123	Smanjenja postojeće neopipljive fiksneaktive	0
P.513	Povećanja vrijednosti neproizvedenenefinancijske aktive	0
P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedenenefinancijske aktive	0
P.5132	Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedenenefinancijske aktive	0
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	-10
P.52	Promjene zaliha	0
P.53	Neto povećanje dragocjenosti	0
K.2	Neto povećanje neproizvedene nefinancijskeaktive	0
K.21	Neto stjecanje zemljišta i ostale opipljiveneproizvedene aktive	0
K.22	Neto povećanje neopipljive nefinancijskeaktive	0
B.9	Neto uzajmljivanje (+) Netopozajmljivanje (-)	5

III.2.:   Financijski račun

Promjene aktive			Promjene pasive i netovrijednosti
F	Neto povećanje financijske aktive	237	F	Neto stjecanje pasive	232
F.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	-1
F.2	Gotovina i depoziti	15	F.2	Gotovina i depoziti	130
F.21	Gotovina	15	F.21	Gotovina	35
F.22	Prenosivi depoziti	0	F.22	Prenosivi depoziti	63
F.29	Ostali depoziti	0	F.29	Ostali depoziti	32
F.3	Vrijednosnice osim dionica	53	F.3	Vrijednosnice osim dionica	53
F.4	Zajmovi	167	F.4	Zajmovi	0
F.41	Kratkoročni zajmovi	63	F.41	Kratkoročni zajmovi	0
F.42	Dugoročni zajmovi	104	F.42	Dugoročni zajmovi	0
F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	3	F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	13
F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0	F.6	Tehničke pričuve osiguranja	36
F.62	Pretplate premije osiguranja i pričuve zanenamirene tražbine	0	F.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova	33
			F.611	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja	22
F.7	Ostala	0	F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova	11
F.71	Trgovački krediti i predujmovi	0	F.62	Pretplate premije osiguranja i pričuve zanenamirene tražbine	3
F.79	Računi ostalih potraživanja osim trgovačkihkredita i predujmova	0
			F.7	Računi ostalih obveza	0
			F.71	Trgovački krediti i predujmovi	0
			F.79	Računi ostalih obveza bez trgovačkih kredita ipredujmova	0
			B.9	Neto uzajmljivanje (+) netopozajmljivanje (-)	5

III.3.:   Račun ostalih promjena aktive

III.3.1.:   Račun ostalih promjena obujma aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
AN	Nefinancijska aktiva	-2	AF.	Pasiva	2
AN.1	Proizvedena aktiva	-2	K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.4	Ekonomsko pojavljivanje proizvedeneaktive	0	K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	0	K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive koje nisu drugdje klasificirane	2
K.8	Nenadoknađene zapljene	0	K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijske aktivekoja nije drugdje klasificirana	0	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	-2	K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0	K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	-2
K.12.21	Monetizacija/demonetizacija zlata	-2	od čega: AF.2	Gotovina i depoziti	0
K.12.22	Promjene klasifikacije aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
			AF.4	Zajmovi	0
od čega; AN.11	Fiksna aktiva	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.12	Zalihe	0	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	2
AN.13	Dragocjenosti	-2	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	0
K.3	Ekonomsko pojavljivanje neproizvedenihaktive	0
K.5	Prirodni rast nekultiviranih biološkihresursa	0
K.6	Ekonomsko nestajanje neproizvedeneaktive	0
K.61	Iscrpljivanje prirodnih bogatstava	0
K.62	Ostali ekonomski nestanak neproizvedenihaktive	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijske aktivekoja nisu drugdje klasificirana	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	-3
K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive koje nisu drugdje klasificirane	1
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	2
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	2
K.12.21	Monetizacija/demonetizacija zlata	2
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	7
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	-3
AF.4	Zajmovi	-4
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.2	Promjene neto vrijednostizbog ostalih promjena obujma aktive	-4

III.3.2.:   Račun revalorizacije

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
K.11	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-)		K.11	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+)
AN	Nefinancijska aktiva	4	AF	Pasiva	51
AN.1	Proizvedena aktiva	2	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	2	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	34
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	17
AN.2	Neproizvedena aktiva	2	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	1	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	57
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	11
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	30
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	16
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.3	Promjene neto vrijednostizbog nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	10

III.3.2.1.:   Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.1	Nominalnivlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.1	Nominalnivlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	3	AF	Pasiva	68
AN.1	Proizvedena aktiva	2	AF.2	Gotovina i depoziti	26
AN.11	Fiksna aktiva	2	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	21
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	14
AN.2	Neproizvedena aktiva	1	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	7
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	1	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	70
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	14
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	19
AF.4	Zajmovi	24
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	13
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	1
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.31	Promjene netovrijednosti zbog neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	5

III.3.2.2.:   Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.2	Realni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.2	Realni vlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	1	AF	Pasiva	-17
AN.1	Proizvedena aktiva	0	AF.2	Gotovina i depoziti	-26
AN.11	Fiksna aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	13
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	3
AN.2	Neproizvedena aktiva	1	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	-7
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	1	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	-13
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	-3
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	11
AF.4	Zajmovi	-24
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	3
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	-1
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.32	Promjene netovrijednosti zbog realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	5

IV.:   Bilance stanja

IV.1.:   Početna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	144	AF	Pasiva	3 384
AN.1	Proizvedena aktiva	104	AF.2	Gotovina i depoziti	1 281
AN.11	Fiksna aktiva	99	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1 053
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	5	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	715
AN.2	Neproizvedena aktiva	40	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	335
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	37	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	3
AF	Financijska aktiva	3 508
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	690
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	950
AF.4	Zajmovi	1 187
AF.5.	Dionice i ostali vlasnički udjeli	651
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	30
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.90	Neto vrijednost	268

IV.2.:   Promjene u bilanci stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
	Ukupne promjene aktive			Ukupne promjene pasive
AN	Nefinancijska aktiva	1	AF	Pasiva	285
AN.1	Proizvedena aktiva	1	AF.2	Gotovina i depoziti	130
AN.11	Fiksna aktiva	1	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	87
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	-2	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	30
AN.2	Neproizvedena sredstva	2	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	38
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	1	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	294
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	17
AF.2	Gotovina i depoziti	15
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	80
AF.4	Zajmovi	163
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	19
AF.6	Tehničke rezerve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10	Promjene neto vrijednosti,ukupno zbog:	10
			B.10.1	Štednja i kapitalnitransferi	4
			B.10.2	Ostale promjene obujmaaktive	-4
			B.10.3	Nominalni vlasničkidobici/gubici	10
			B.10.31	Neutralni vlasnički dobici/gubici	5
			B.10.32	Realni vlasnički dobici/gubici	5

IV.3.:   Završna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	145	AF	Obveze	3 669
AN.1	Proizvedena aktiva	103	AF.2	Gotovina i depoziti	1 411
AN.11	Fiksna aktiva	100	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1 140
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	3	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	745
AN.2	Neproizvedena aktiva	42	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	373
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	38	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	3
AF	Financijska aktiva	3 802
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	707
AF.2	Gotovina i depoziti	15
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1 030
AF.4	Zajmovi	1 350
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	670
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	30
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.90	Neto vrijednost	278

Tablica A.IV.5. –   Potpuni skup računa za ukupnu državu

I.:   Račun proizvodnje

Uporabe			Izvori
P.2	Intermedijarna potrošnja	246	P.1	Output	434
			P.11	Tržišni output	74
			P.12	Output za vlastitu finalnuuporabu	0
			P.13	Ostali netržišni output	360
B.1g	Dodana vrijednost, bruto	188
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	30
B.1n	Dodana vrijednost, neto	158

II.:   Račun raspodjele i uporabe dohotka

II.1.:   Račun primarne raspodjele dohotka

II.1.1.:   Račun stvaranja dohotka

Uporabe			Izvori
D.1	Naknade zaposlenicima	140	B.1n	Dodana vrijednost, neto	158
D.11	Nadnice i plaće	87
D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	53
D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	48
D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	5
D.29	Ostali porezi na proizvodnju	2
D.39	Ostale subvencije na proizvode	0
B.2	Poslovni višak	16

II.1.2.:   Račun alokacije primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	46	B.2	Poslovni višak	16
D.41	Kamate	39
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	0	D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz	235
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	24	D.21	Porezi na proizvode	141
D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0	D.211	Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost(PDV)	121
D.45	Zakupnine	7	D.212	Porezi i pristojbe na uvoz bez PDV-a	17
			D.2121	Uvozne carine	17
			D.2122	Porezi na uvoz isključujući PDV-a icarine	0
			D.214	Porezi na proizvode bez PDV-a i uvoznih	3
			D.29	Ostali porezi na proizvodnju	94
			D.3	Subvencije	-44
			D.31	Subvencije na proizvode	-8
			D.311	Uvozne subvencije	0
			D.319	Ostale subvencije na proizvode	-8
			D.39	Ostale subvencije na proizvodnju	-36
			D.4	Vlasnički dohodak	30
			D.41	Kamate	12
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	18
			D.421	Dividende	5
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	13
			D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0
			D.44	Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima policeosiguranja	0
			D.45	Zakupnine	0
B.5	Saldo primarnihdohodaka	191

II.1.2.1.:   Račun poduzetničkog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	9	B.2	Poslovnivišak	16
D.41	Kamate	2
D.45	Zakupnine	7	D.4	Vlasnički dohodak	4
			D.41	Kamate	0
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	4
			D.421	Dividende	4
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
			D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0
			D.44	Vlasnički dohodak pripisan vlasnicimapolice osiguranja	0
			D.45	Zakupnine	0
B.4	Poduzetničkidohodak	11

II.1.2.2.:   Račun alociranja ostalog primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	37	B.4	Poduzetničkidohodak	11
D.41	Kamate	37
			D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz	235
			D.21	Porezi na proizvode	141
			D.211	Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost(PDV)	121
			D.212	Porezi i pristojbe na uvoz bezPDV-a	17
			D.2121	Uvozne carine	17
			D.2122	Porezi na uvoz isključujući PDV-a icarine	0
			D.214	Porezi na proizvode bez PDV-a i uvoznihporeza	3
			D.29	Ostali porezi na proizvodnju	94
			D.3	Subvencije	-44
			D.31	Subvencije na proizvode	-8
			D.311	Subvencije na uvoz	0
			D.319	Ostale subvencije na proizvode	-8
			D.39	Ostale subvencije na proizvodnju	-36
			D.4	Vlasnički dohodak	26
			D.41	Kamate	12
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	14
			D.421	Dividende	1
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	13
B.5	Saldo primarnihdohodaka	191

II.2.:   Račun sekundarne raspodjele dohotka

Uporabe			Izvori
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl.	0	B.5	Saldo primarnihdohodaka	191
D.59	Ostali tekući porezi	0
			D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl.	213
D.62	Socijalne naknade osim socijalnih prijenosa unaturi	289	D.51	Porezi na dohodak	204
D.621	Naknada socijalne sigurnosti u novcu	232	D.59	Ostali tekući porezi	9
D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranihprograma	0
D.623	Zaposleničke socijalne naknade bezizdvajanja	5	D.61	Socijalni doprinosi	268
D.624	Naknade socijalne pomoći u novcu	52	D.611	Stvarni socijalni doprinosi	263
			D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	155
D.7	Ostali tekući transferi	139	D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	144
D.71	Neto premije neživotnog osiguranja	4	D.61112	Dobrovoljni stvari socijalni doprinosiposlodavaca	11
D.73	Tekući transferi unutar sektora države	96	D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	76
D.74	Tekuća međunarodna suradnja	31	D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika	69
D.75	Razni tekući transferi	8	D.61122	Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika	7
			D.6113	Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenihosoba	32
			D.61131	Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba	22
			D.61132	Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba	10
			D.612	Imputirani socijalni doprinosi	5
			D.7	Ostali tekući transferi	108
			D.72	Potraživanja neživotnog osiguranja	1
			D.73	Tekući transferi unutar sektora države	96
			D.74	Tekuća međunarodna suradnja	1
			D.75	Razni tekući transferi	10
B.6	Raspoloživi dohodak	352

II.3.:   Račun preraspodjele dohotka u naturi

Uporabe			Izvori
D.63	Socijalni transferi u naturi	206	B.6	Raspoloživi dohodak	352
D.631	Socijalne naknade u naturi	162
D.6311	Naknade socijalne sigurnosti, refundacije	78
D.6312	Ostale naknade socijalne sigurnosti unaturi	65
D.6313	Naknade socijalne pomoći u naturi	19
D.632	Transferi pojedinačnih netržišnih roba iusluga	44
B.7	Prilagođeni raspoložividohodak	146

II.4.:   Račun uporabe dohotka

II.4.1.:   Račun uporabe raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
P.3	Izdaci za finalnu potrošnju	362	B.6	Raspoložividohodak	352
P.31	Izdaci za individualnu potrošnju	206
P.32	Izdaci za zajedničku potrošnju	156
D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	0
B.8	Štednja	-10

II.4.2.:   Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
P.4	Stvarna finalna potrošnja	156	B.7.	Prilagođeni raspoložividohodak	1 468
P.42	Stvarna zajednička potrošnja	156
D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	0
B.8	Štednja	-10

III.:   Računi akumulacije

III.1.:   Kapitalni račun

III.1.1.:   Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje ikapitalnih transfera

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	-38	B.8n	Štednja, neto	-10
			D.9	Kapitalni transferi, potraživanja	6
			D.91	Porezi na kapital	2
			D.92	Investicijske potpore	0
			D.99	Ostali kapitalni transferi	4
			D.9	Kapitalni transferi, obveze	-34
			D.91	Porezi na kapital	0
			D.92	Investicijske potpore	-27
			D.99	Ostali kapitalni transferi	-7

III.1.2.:   Račun stjecanja nefinancijske aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
P.51	Bruto investicije u fiksni kapital	37	B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	-38
P.511	Neto povećanje opipljive fiksne aktive	23
P.5111	Povećanja nove opipljive fiksne aktive	24
P.5112	Povećanja postojeće opipljive fiksneaktive	1
P.5113	Smanjenja postojeće opipljive fiksneaktive	-2
P.512	Neto povećanje neopipljive fiksneaktive	12
P.5121	Povećanja nove neopipljive fiksneaktive	12
P.5122	Povećanja postojeće neopipljive fiksneaktive	2
P.5123	Smanjenja postojeće neopipljive fiksneaktive	-2
P.513	Povećanja vrijednosti neproizvedenenefinancijske aktive	2
P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedenenefinancijske aktive
P.5132	Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedenenefinancijske aktive	0
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	-30
P.52	Promjene zaliha	0
P.53	Neto povećanje dragocjenosti	3
K.2	Neto povećanje neproizvedene nefinancijskeaktive	2
K.21	Neto povećanje zemljišta i ostale opipljiveneproizvedene aktive	2
K.22	Neto povećanje neopipljive nefinancijskeaktive	0
B.9	Neto uzajmljivanje (+) Netopozajmljivanje (-)	-50

III.2.:   Financijski račun

Promjene aktive			Promjene pasive i netovrijednosti
F	Neto povećanje financijske aktive	120	F	Neto povećanjepasive	170
F.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	0
F.2	Gotovina i depoziti	7	F.2	Gotovina i depoziti	2
F.21	Gotovina	2	F.21	Gotovina	0
F.22	Prenosivi depoziti	4	F.22	Prenosivi depoziti	2
F.29	Ostali depoziti	1	F.29	Ostali depoziti	0
F.3	Vrijednosnice osim dionica	26	F.3	Vrijednosnice osim dionica	64
F.4	Zajmovi	45	F.4	Zajmovi	94
F.41	Kratkoročni zajmovi	1	F.41	Kratkoročni zajmovi	32
F.42	Dugoročni zajmovi	44	F.42	Dugoročni zajmovi	62
F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	36	F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0	F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
F.62	Pretplate premija osiguranja i pričuve zaneriješene štete	0	F.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova	0
			F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova	0
F.7	Računi ostalih potraživanja	6
F.71	Trgovački krediti i predujmovi	1	F.7	Računi ostalih obveza	10
F.79	Računi ostalih potraživanja osim trgovačkihkredita i predujmova	5	F.71	Trgovački krediti i predujmovi	6
			F.79	Računi ostalih obveza bez trgovačkih kredita ipredujmova	4
			B.9	Neto uzajmljivanje (+) netopozajmljivanje (-)	-50

III.3.   Račun ostalih promjena aktive

III.3.1.:   Račun ostalih promjena obujma aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
AN	Nefinancijska aktiva	0	AF.	Pasiva	-1
AN.1	Proizvedena aktiva	-3	K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.4	Ekonomsko pojavljivanje proizvedeneaktive	3	K.8	Zapljene bez naknade	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	-4	K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive koje nisu drugdje klasificirane	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	1	K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	-1
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijske aktivekoja nije drugdje klasificirana	0	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	-1
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	-3	K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	-3	K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.21	Monetizacija/demonetizacija zlata	0	od čega: AF.2	Gotovina i depoziti	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
			AF.4	Zajmovi	-1
od čega; AN.11	fiksna aktiva	-3	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.12	Zalihe	0	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	3
K.3	Ekonomsko pojavljivanje neproizvedeneaktive	0
K.5	Prirodni rast nekultiviranih biološkihresursa	4
K.6	Ekonomsko nestajanje neproizvedeneaktive	-2
K.61	Iscrpljivanje prirodnih sredstava	-2
K.62	Ostali ekonomski nestanak neproizvedeneaktive	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	-2
K.8	Nenadoknađene zapljene	4
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijskih aktivekoja nije drugdje klasificirana	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	-1
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	-1
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	3
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	1
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	3
K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive koje nisu drugdje klasificirane	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	-2
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	-2
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.21	Monetizacija/demonetizacija zlata	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	0
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	3
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	-2
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.2	Promjene neto vrijednostizbog ostalih promjena obujma aktive	2

III.3.2.:   Račun revalorizacije

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
K.11	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	44	AF	Pasiva	7
AN.1	Proizvedena aktiva	20	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	18	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	7
AN.12	Zalihe	1	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	1	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	23	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	23	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	2
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	1
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.3	Promjene neto vrijednostizbog nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	38

III.3.2.1:   Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.1	Nominalnivlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.1:	Nominalnivlasnički dobici (-)/gubici(+)
AN	Nefinancijska aktiva	32	AF	Pasiva	14
AN.1	Proizvedena aktiva	20	AF.2	Gotovina i depoziti	2
AN.11	Fiksna aktiva	18	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	4
AN.12	Zalihe	1	AF.4	Zajmovi	7
AN.13	Dragocjenosti	1	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	12	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	12	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	8
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	2
AF.2	Gotovina i depoziti	3
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4	Zajmovi	2
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.31	Promjene netovrijednosti zbog neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	26

III.3.2.2.:   Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.2	Realni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.2	Realni vlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	12	AF	Pasiva	-7
AN.1	Proizvedena aktiva	0	AF.2	Gotovina i depoziti	-2
AN.11	Fiksna aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	3
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	-7
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	12	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	12	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	-6
AF.1	Monetarno zlato i posebna pravavučenja	0
AF.2	Gotovina i depoziti	-3
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4	Zajmovi	-2
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.32	Promjene netovrijednosti zbog realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	12

IV.:   Bilance stanja

IV.1.:   Početna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	1 591	AF	Pasiva	687
AN.1	Proizvedena aktiva	1 001	AF.2	Gotovina i depoziti	102
AN.11	Fiksna aktiva	913	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	212
AN.12	Zalihe	47	AF.4	Zajmovi	328
AN.13	Dragocjenosti	41	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	4
AN.2	Neproizvedena imovina	590	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	19
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	578	AF.7	Računi ostalih obveza	22
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	12
AF	Financijska aktiva	396
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	80
AF.2	Gotovina i depoziti	150
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4	Zajmovi	115
AF.5.	Dionice i ostali dionički kapital	12
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	20
AF.7	Računi ostalih potraživanja	19
			B. 90	Neto vrijednost	1 300

IV.2.:   Promjene u bilanci stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
	Ukupne promjene aktive			Ukupne promjene pasive
AN	Nefinancijska aktiva	56	AF	Pasiva	176
AN.1	Proizvedena aktiva	25	AF.2	Gotovina i depoziti	2
AN.11	Fiksna aktiva	20	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	71
AN.12	Zalihe	1	AF.4	Zajmovi	93
AN.13	Dragocjenosti	4	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	30	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	30	AF.7	Računi ostalih obveza	10
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	123
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	1
AF.2	Gotovina i depoziti	7
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	29
AF.4	Zajmovi	45
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	34
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	6
			B.10	Promjene neto vrijednosti,ukupno zbog:	2
			B.10.1	Štednja i kapitalnitransferi	-38
			B.10.2	Ostale promjene obujmaaktive	2
			B.10.3	Nominalni vlasničkidobici/gubici	38
			B.10.31	Neutralni vlasnički dobici/gubici	26
			B.10.32	Realni vlasnički dobici/gubici	12

IV.3.:   Završna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	1 647	AF	Pasiva	863
AN.1	Proizvedena aktiva	1 026	AF.2	Gotovina i depoziti	104
AN.11	Fiksna aktiva	933	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	283
AN.12	Zalihe	48	AF.4	Zajmovi	421
AN.13	Vrijednosnice osim dionica	45	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	4
AN.2	Neproizvedena aktiva	620	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	19
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	608	AF.7	Računi ostalih obveza	32
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	12
AF	Financijska aktiva	519
AF.1	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	81
AF.2	Gotovina i depoziti	157
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	29
AF.4	Zajmovi	160
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	46
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	20
AF.7	Računi ostalih potraživanja	25
			B.90	Neto vrijednost	1 302

Tablica A.IV.6. –   Potpuni skup računa kućanstava

I.:   Račun proizvodnje

Uporabe			Izvori
P.2	Intermedijarna potrošnja	694	P.1	Output	1 269
			P.11	Tržišni output	1 129
			P.12	Output za vlastitu finalnuuporabu	140
B.1g	Dodana vrijednost, bruto	575
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	42
B.1n	Dodana vrijednost, neto	533

II.:   Račun raspodjele i uporabe dohotka

II.1.:   Račun primarne raspodjele dohotka

II.1.1.:   Račun stvaranja dohotka

Uporabe			Izvori
D.1	Naknade zaposlenicima	39	B.1.n	Dodana vrijednosti,neto	533
D.11	Nadnice i plaće i	39
D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	0
D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	0
D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	0
D.29	Ostali porezi na proizvodnju	3
D.39	Ostale subvencije za proizvodnju	-1
B.2	Poslovni višak	60
B.3	Mješovitidohodak	432

II.1.2:   Račun raspodjele primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	44	B.2	Poslovni višak	217
D.41	Kamate	17	B.3	Mješovitidohodak	432
D.45	Renta	27
			D.1	Naknade zaposlenicima	766
			D.11	Nadnice i plaće	573
			D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	193
			D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	174
			D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	19
			D.4	Vlasnički dohodak	134
			D.41	Kamate	33
			D.42	Rapodijeljeni dohodak društava	57
			D.421	Dividende	13
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	44
			D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	3
			D.44	Vlasnički dohodak pripisan vlasnicima policeosiguranja	20
			D.45	Renta	21
B.5	Saldo primarnihdohodaka	1 348

II.1.2.1:   Račun poduzetničkog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	7	B.2	Poslovnivišak	60
D.41	Kamate	0	B.3	Mješovitidohodak	432
D.45	Renta	7
			D.4	Vlasnički dohodak	5
			D.41	Kamate	0
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	5
			D.421	Dividende	5
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
			D.44	Vlasnički dohodak pripisan vlasnicimapolice osiguranja	0
B.4	Poduzetničkidohodak	490

II.1.2.2:   Račun raspodjele ostalog primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	37	B.4	Poduzetničkidohodak	490
D.41	Kamate	17
D.45	Renta	20	D.1	Naknade zaposlenicima	766
			D.11	Nadnice i plaće	573
			D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	193
			D.121	Stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	174
			D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	19
			D.4	Vlasnički dohodak	129
			D.41	Kamate	33
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	52
			D.421	Dividende	8
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	44
			D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	3
			D.44	Vlasnički dohodak pripisan vlasnicimapolice osiguranja	20
			D.45	Renta	21
B.5	Saldo primarnihdohodaka	1 348

II.2:   Račun sekundarne raspodjele dohotka

Uporabe			Izvori
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl.	178	B.5	Saldo primarnihdohodaka	1 348
D.51	Porezi na dohodak	176
D.59	Ostali tekući porezi	2	D.61	Socijalni doprinosi	0
			D.611	Stvarni socijalni doprinosi	0
D.61	Socijalni doprinosi	322	D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	0
D.611	Stvarni socijalni doprinosi	303	D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	0
D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	174	D.61112	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	0
D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	160	D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	0
D.61112	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	14	D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika	0
D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	97	D.61122	Dobrovoljni stvarni socijalni doprinosizaposlenika	0
D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika	85
D.61122	Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika	12	D.62	Socijalne naknade osim socijalnih prijenosa unaravi	332
D.6113 osoba	Socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih	32	D.621	Naknade socijalne sigurnosti u novcu	232
D.61131	Obvezni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba	22	D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranihprograma	29
D.61132	Dobrovoljni socijalni doprinosi samozaposlenih inezaposlenih osoba	10	D.623	Zaposleničke socijalne naknade bez osiguranihsredstava	19
D.612	Imputirani socijalni doprinosi	19	D.624	Naknade socijalne pomoći u novcu	52
D.62	Socijalne naknade osim socijalnih transfera unaturi	0	D.7	Ostali tekući transferi	36
D.622	Privatno financirane koristi	0	D.72	Potraživanja neživotnog osiguranja	35
			D.75	Razni tekući transferi	1
D.7	Ostali tekući transferi	71
D.71	Neto premije neživotnog osiguranja	31
D.75	Razni tekući transferi	40
B.6	Raspoloživi dohodak	1 145

II.3.:   Račun preraspodjele dohotka u naturi

Uporabe			Izvori
			B.6	Raspoloživi dohodak	1 145
			D.63	Socijalni transferi u naturi	219
			D.631	Socijalne naknade u naturi	162
			D.6311	Prava socijalne sigurnosti, isplate	78
			D.6312	Ostale koristi socijalne sigurnosti unaturi	65
			D.6313	Socijalne pripomoći u naturi	19
			D.632	Transferi pojedinačnih netržišnih roba iusluga	57
B.7	Prilagođeni raspoložividohodak	1 364

II.4.:   Račun uporabe dohotka

II.4.1.:   Račun uporabe raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
P.3	Izdaci za finalnu potrošnju	996	B.6	Raspoložividohodak	1 145
P.31	Izdaci za individualnu potrošnju	996
			D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	11
B.8	Štednja	160

II.4.2.:   Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
P.4	Stvarna finalna potrošnja	1 215	B.7	Prilagođeni raspoložividohodak	1 346
P.41	Stvarna individualna potrošnja	1 215
			D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	11
B.8	Štednja	160

III.:   Računi akumulacije

III.1.:   Kapitalni račun

III.1.1.:   Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje ikapitalnih transfera

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	178	B.8n	Štednja, neto	160
			D.9	Kapitalni transferi, potraživanja	23
			D.92	Investicijske potpore	0
			D.99	Ostali kapitalni transferi	23
			D.9	Kapitalni transferi, obveze	-5
			D.91	Porezi na kapital	-2
			D.99	Ostali kapitalni transferi, obveze	-3

III.1.2.:   Račun stjecanja nefinancijske aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
P.51	Bruto investicije u fiksni kapital	61	B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	178
P.511	Neto povećanje opipljive fiksne aktive	49
P.5111	Povećanja nove opipljive fiksne aktive	50
P.5112	Povećanja postojeće opipljive fiksneaktive	4
P.5113	Smanjenja postojeće opipljive fiksneaktive	-5
P.512	Neto povećanje neopipljive fiksneaktive	12
P.5121	Povećanja nove neopipljive fiksneaktive	9
P.5122	Povećanja postojeće neopipljive fiksneaktive	3
P.5123	Smanjenja postojeće neopipljive fiksneaktive	0
P.513	Povećanja vrijednosti neproizvedenenefinancijske aktive	0
P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedenenefinancijske aktive	0
P.5132	Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedenenefinancijske aktive	0
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	-42
P.52	Promjene zaliha	2
P.53	Neto povećanje dragocjenosti	5
K.2	Neto povećanje neproizvedene nefinancijskeaktive	4
K.21	Neto povećanje zemljišta i ostale opipljiveneproizvedene aktive	3
K.22	Neto povećanje neopipljive nefinancijskeaktive	1
B.9	Neto uzajmljivanje (+) Netopozajmljivanje (-)	148

III.2:   Financijski račun

Promjene aktive			Promjene pasive i netovrijednosti
F	Neto povećanje financijske aktive	181	F	Neto povećanje financijske pasive	33
F.2	Gotovina i depoziti	68	F.2	Gotovina i depoziti	0
F.21	Gotovina	10	F.22	Prenosivi depoziti	0
F.22	Prenosivi depoziti	41	F.29	Ostali depoziti	0
F.29	Ostali depoziti	17
			F.3	Vrijednosnice osim dionica	0
F.3	Vrijednosnice osim dionica	29
			F.4	Zajmovi	28
F.4	Zajmovi	5	F.41	Kratkoročni zajmovi	11
F.41	Kratkoročni zajmovi	3	F.42	Dugoročni zajmovi	17
F.42	Dugoročni zajmovi	2
			F.7	Računi ostalih obveza	5
F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	3	F.71	Trgovački krediti i predujmovi	4
			F.79	Računi ostalih obveza osim trgovačkih kredita ipredujmova	1
F.6	Tehničke pričuve osiguranja	36
F.61	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova	33
F.611	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja	22
F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova	11
F.62	Pretplate premija osiguranja i pričuve zanepodmirena potraživanja	3
F.7	Računi ostalih potraživanja	40
F.71	Trgovački krediti i predujmovi	11
F.79	Računi ostalih potraživanja osim trgovinskihkredita i predujmova	29
			B.9	Neto uzajmljivanje (+) netopozajmljivanje	148

III.3.:   Račun ostalih promjena aktive

III.3.1.:   Račun ostalih promjena obujma aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
AN	Nefinancijska aktiva	0	AF.	Pasiva	0
AN.1	Proizvedena aktiva	0	K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.4	Ekonomsko pojavljivanje proizvedeneaktive	0	K.8	Zapljene bez naknade	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	0	K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive koje nisu drugdje klasificirane	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0	K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijske aktivekoja nije drugdje klasificirana	0	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0	K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0	K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.21	Monetizacija/demonetizacija zlata	0	od čega: AF.2	Gotovina i depoziti	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
			AF.4	Zajmovi	0
od čega; AN.11	Fiksna aktiva	0	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.12	Zalihe	0
AN.13	Dragocjenosti	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	0
K.3	Ekonomsko pojavljivanje neproizvedeneaktive	0
K.5	Prirodni rast nekultiviranih biološkihresursa	0
K.6	Ekonomsko nestajanje neproizvedenihaktive	0
K.61	Iscrpljivanje prirodnih bogatstava	0
K.62	Ostali ekonomski nestanak neproizvedeneaktive	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijskihaktive	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	2
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive d.n.k.	2
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	2
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.2	Promjene neto vrijednostizbog ostalih promjena obujma aktive	2

III.3.2.:   Račun revalorizacije

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
K.11	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	80	AF	Pasiva	0
AN.1	Proizvedena aktiva	35	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	28	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	2	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	5	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	45
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	45
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	16
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	6
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	10
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.3	Promjene neto vrijednostizbog nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	96

III.3.2.1.:   Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.1	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.1	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	56	AF	Pasiva	6
AN.1	Proizvedena aktiva	34	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	28	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	2	AF.4	Zajmovi	3
AN.13	Dragocjenosti	4	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	22	AF.7	Računi ostalih obveza	2
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	22
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	36
AF.2	Gotovina i depoziti	17
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	4
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	8
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	6
AF.7	Računi ostalih potraživanja	1
			B.10.31	Promjene netovrijednosti zbog neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	87

III.3.2.2.:   Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.2	Realni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.2	Realni vlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	24	AF	Pasiva	-6
AN.1	Proizvedena aktiva	1	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	-3
AN.13	Dragocjenosti	1	AF.7	Računi ostalih obveza	-2
AN.2	Neproizvedena aktiva	22
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	22
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	-20
AF.2	Gotovina i depoziti	-17
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	2
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	2
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	-6
AF.7	Računi ostalih potraživanja	-1
			B.10.32	Promjene netovrijednosti zbog realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	9

IV.:   Bilance stanja

IV.1.:   Početna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	2 822	AF	Pasiva	289
AN.1	Proizvedena aktiva	1 698	AF.2	Gotovina i depoziti	10
AN.11	Fiksna aktiva	1 423	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	2
AN.12	Zalihe	97	AF.4	Zajmovi	169
AN.13	Dragocjenosti	178	AF.7	Računi ostalih obveza	108
AN.2	Neproizvedena aktiva	1 124
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	1 124
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	1 819
AF.2	Gotovina i depoziti	840
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	198
AF.4	Zajmovi	24
AF.5.	Dionice i ostali vlasnički uvjeti	411
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	291
AF.7	Računi ostalih potraživanja	55
			B.90	Neto vrijednost	4 352

IV.2.:   Promjene u bilanci stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
	Ukupne promjene aktive			Ukupne promjene pasive
AN	Nefinancijska aktiva	110	AF	Pasiva	33
AN.1	Proizvedena aktiva	61	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	47	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	4	AF.4	Zajmovi	28
AN.13	Dragocjenosti	10	AF.7	Računi ostalih obveza	5
AN.2	Neproizvedena aktiva	49
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	48
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	1
AF	Financijska aktiva	199
AF.2	Gotovina i depoziti	68
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	35
AF.4	Zajmovi	5
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	13
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	38
AF.7	Računi ostalih potraživanja	40
			B.10	Promjene neto vrijednosti,ukupno zbog:	276
			B.10.1	Štednja i kapitalnitransferi	178
			B.10.2	Ostale promjene obujmaaktive	2
			B.10.3	Nominalni vlasničkidobici/gubici	96
			B.10.31	Neutralni vlasnički dobici/gubici	87
			B.10.32	Realni vlasnički dobici/gubici	9

IV.3.:   Završna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	2 932	AF	Pasiva	322
AN.1	Proizvedena aktiva	1 759	AF.2	Gotovina i depoziti	10
AN.11	Fiksna aktiva	1 470	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	2
AN.12	Zalihe	101	AF.4	Zajmovi	197
AN.13	Dragocjenosti	188	AF.7	Računi ostalih obveza	113
AN.2	Neproizvedena aktiva	1 173
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	1 172
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	1
AF	Financijska aktiva	2 018
AF.2	Gotovina i depoziti	908
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	233
AF.4	Zajmovi	29
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	424
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	329
AF.7	Računi ostalih potraživanja	95
			B.90	Neto vrijednost	4 628

Tablica A.IV.7. –   Potpuni skup računa neprofitnih ustanova koja služekućanstvima

I.:   Račun proizvodnje

Uporabe			Izvori
P.2	Intermedijarna potrošnja	6	P.1	Output	37
			P.11	Tržišni output	21
			P.12	Output za vlastitu finalnupotrošnju	0
			P.13.	Ostali netržišni output	16
B.1g	Dodana vrijednost, bruto	31
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	3
B.1n	Dodana vrijednost, neto	28

II.:   Račun raspodjele i uporabe dohotka

II.1.:   Račun primarne raspodjele dohotka

II.1.1.:   Račun stvaranja dohotka

Uporabe			Izvori
D.1	Naknade zaposlenicima	23	B.1.n	Dodana vrijednosti,neto	28
D.11	Nadnice i plaće	12
D.12	Socijalni doprinosi poslodavaca	11
D.121	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	10
D.122	Imputirani socijalni doprinosiposlodavaca	1
D.29	Ostali porezi na proizvodnju	0
D.39	Ostale subvencije za proizvodnju	0
B.2	Poslovni višak	5

II.1.2.:   Račun raspodjele primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	7	B.2	Poslovni višak	5
D.41	Kamate	7
D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	0	D.4	Vlasnički dohodak	5
D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0	D.41	Kamate	5
D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0	D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	0
D.44	Dohodak od imovine pripisan imateljima policeosiguranja	0	D.421	Dividende	0
D.45	Zakupnine	0	D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
			D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0
			D.44	Dohodak od imovine pripisan imateljima policeosiguranja	0
			D.45	Zakupnine	0
B.5	Saldo primarnihdohodaka	3

II.1.2.1.:   Račun poduzetničkog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	2	B.2	Poslovnivišak	5
D.41	Kamate	2
D.45	Zakupnine	0	D.4	Vlasnički dohodak	0
			D.41	Kamate	0
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	0
			D.421	Dividende	0
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
B.4	Poduzetničkidohodak	3

II.1.2.2.:   Račun alociranja ostalog primarnog dohotka

Uporabe			Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	5	B.4	Poduzetničkidohodak	3
D.41	Kamate	5
D.45	Zakupnine	0	D.4	Vlasnički dohodak	5
			D.41	Kamate	5
			D.42	Raspodijeljeni dohodak društava	0
			D.421	Dividende	0
			D.422	Isplate iz dohotka kvazi-društava	0
			D.43	Reinvestirana zarada od izravnih stranihulaganja	0
			D.44	Vlasnički dohodak pripisan imateljimapolice osiguranja	0
			D.45	Zakupnine	0
B.5	Saldo primarnihdohodaka	3

II.2.:   Račun sekundarne raspodjele dohotka

Uporabe			Izvori
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl.	0	B.5	Saldo primarnihdohodaka	3
D.59	Ostali tekući porezi	0
			D.61	Socijalni doprinosi	1
D.62	Socijalne naknade osim socijalnih transfera unaturi	1	D.611	Stvarni socijalni doprinosi	0
D.622	Socijalne naknade iz privatno financiranihprograma	0	D.6111	Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca	0
D.623	Zaposleničke socijalne naknade bezizdvajanja	1	D.61111	Obvezni stvarni socijalni doprinosiposlodavaca	0
			D.6112	Socijalni doprinosi zaposlenika	0
D.7	Ostali tekući transferi	2	D.61121	Obvezni socijalni doprinosi zaposlenika	0
D.71	Neto premije neživotnog osiguranja	0	D.61122	Dobrovoljni socijalni doprinosi zaposlenika	0
D.75	Razni tekući transferi	2	D.612	Imputirani socijalni doprinosi	1
			D.7	Ostali tekući transferi	36
			D.72	Potraživanja neživotnog osiguranja	0
			D.75	Razni tekući transferi	36
B.6	Raspoloživi dohodak	37

II.3.:   Račun preraspodjele dohotka u naturi

Uporabe			Izvori
D.63	Socijalni transferi u naturi	13	B.6	Raspoloživi dohodak	37
D.631	Socijalne naknade u naturi	0
D.6313	Naknade socijalne pomoći u naravi u naturi	0
D.632	Transferi pojedinačnih netržišnih roba iusluga	13
B.7	Prilagođeni raspoložividohodak	24

II.4.:   Račun uporabe dohotka

II.4.1.:   Račun uporabe raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
P.3	Izdaci za finalnu potrošnju	13	B.6	Raspoložividohodak	37
P.31	Izdaci za individualnu potrošnju	13
D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	0
B.8	Štednja	24

II.4.2.:   Račun uporabe prilagođenog raspoloživog dohotka

Uporabe			Izvori
D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjelakućanstava u pričuvama mirovinskih fondova	0	B.70	Prilagođeni raspoložividohodak	24
B.8	Štednja	24

III.:   Računi akumulacije

III.1.:   Kapitalni račun

III.1.1.:   Račun promjene neto vrijednosti zbog štednje ikapitalnih transfera

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	21	B.8n	Štednja, neto	24
			D.9	Kapitalni transferi, potraživanja	0
			D.92	Investicijske potpore	0
			D.99	Ostali kapitalni transferi	0
			D.9	Kapitalni transferi, obveze	-3
			D.91	Porezi na kapital	0
			D.99	Ostali kapitalni transferi	-3

III.1.2.:   Račun stjecanja nefinancijske aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
P.51	Bruto investicije u fiksni kapital	19	B.10.1	Promjene neto vrijednostizbog štednje i kapitalnih transfera	21
P.511	Neto povećanje opipljive fiksne aktive	14
P.5111	Povećanja nove opipljive fiksne aktive	13
P.5112	Povećanja postojeće opipljive fiksneaktive	1
P.5113	Smanjenja postojeće opipljive fiksneaktive	0
P.512	Neto povećanje opipljive fiksne aktive	5
P.5121	Povećanja nove opipljive fiksne aktive	10
P.5122	Povećanja postojeće opipljive fiksneaktive	0
P.5123	Smanjenja postojeće opipljive fiksneaktive	-5
P.513	Povećanja vrijednosti neproizvedenenefinancijske aktive	0
P.5131	Značajna poboljšanja neproizvedenenefinancijske aktive	0
P.5132	Troškovi prijenosa vlasništva neproizvedenenefinancijske aktive	0
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala	-3
P.52	Promjene zaliha	0
P.53	Neto povećanje dragocjenosti	0
K.2	Neto povećanje neproizvedene nefinancijskeaktive	1
K.21	Neto povećanje zemljišta i ostale opipljiveneproizvedene aktive	1
K.22	Neto povećanje neopipljive nefinancijskeaktive	0
B.9 (-)	Neto uzajmljivanje (+): Netopozajmljivanje	4

III.2.:   Financijski račun

Promjene aktive			Promjene pasive i netovrijednosti
F	Neto povećanje financijske aktive	32	F	Neto povećanje pasive	28
F.2	Gotovina i depoziti	12	F.2	Gotovina i depoziti	0
F.21	Gotovina	2	F.22	Prenosivi depoziti	0
F.22	Prenosivi depoziti	7	F.29	Ostali depoziti	0
F.29	Ostali depoziti	3
			F.3	Vrijednosnice osim dionica	0
F.3	Vrijednosnice osim dionica	12
			F.4	Zajmovi	24
F.4	Zajmovi	0	F.41	Kratkoročni zajmovi	17
F.41	Kratkoročni zajmovi	0	F.42	Dugoročni zajmovi	7
F.42	Dugoročni zajmovi	0
			F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
F.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0	F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
F.6	Tehničke pričuve osiguranja	0	F.61.	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamaživotnog osiguranja i u pričuvama mirovinskih fondova	0
F.62	Pretplate premija osiguranja i pričuve zanepodmirena potraživanja	0	F.612	Neto vlasnički udjeli kućanstava u pričuvamamirovinskih fondova	0
F.7	Računi ostalih potraživanja	0	F.7	Računi ostalih obveza	0
F.71	Trgovački krediti i predujmovi	8	F.71	Trgovački krediti i predujmovi	0
F.79	Računi ostalih potraživanja osim trgovačkihkredita i predujmova	0	F.79	Računi ostalih obveza osim trgovačkih kredita ipredujmova	0
			B.9	Neto uzajmljivanje (+) netopozajmljivanje	4

III.3.   Račun ostalih promjene aktive

III.3.1.:   Račun ostalih promjena obujma aktive

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
AN	Nefinancijska aktiva	0	AF.	Pasiva	0
AN.1	Proizvedena aktiva	0	K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.4	Ekonomsko pojavljivanje proizvedeneaktive	0	K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	0	K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive d.n.k.	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0	K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.9	Ostale promjene obujma nefinancijske aktivekoje nisu drugdje klasificirane	0	K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0	K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0	K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0	od čega: AF.2	Gotovina i depoziti	0
			AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
od čega; AN.11	Fiksna aktiva	0	AF.4	Zajmovi	0
AN.12	Zalihe	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	0	AF.7	Računi ostalih obveza	0
K.3	Ekonomsko pojavljivanje neproizvedeneaktive	0
K.5	Prirodni rast nekultiviranih biološkihresursa	0
K.6	Ekonomsko nestajanje neproizvedeneaktive	0
K.61	Iscrpljivanje prirodnih sredstava	0
K.62	Ostali ekonomski nestanak neproizvedeneaktive	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.9.	Ostale promjene obujma nefinancijske aktived.n.k	0
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
od čega: AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	0
K.7	Gubici zbog nepogoda	0
K.8	Nenadoknađene zapljene	0
K.10	Ostale promjene obujma financijske aktive ipasive koje nisu drugdje klasificirane	2
K.12	Promjene u klasifikaciji i strukturi	0
K.12.1	Promjene u sektorskoj klasifikaciji istrukturi	0
K.12.2	Promjene u klasifikaciji aktive ipasive	0
K.12.22	Promjene u klasifikaciji aktive ili pasiveizuzevši monetizaciju/demonetizaciju zlata	0
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4 i	Zajmov	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.2	Promjene neto vrijednostizbog ostalih promjena obujma aktive	0

III.3.2.:   Račun revalorizacije

Promjeneaktive			Promjene pasive ineto vrijednosti
K.11	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici (+) izrevalorizacije
AN	Nefinancijska aktiva	8	AF	Pasiva	0
AN.1	Proizvedena aktiva	5	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	5	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	0
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	3	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	3	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	2
AF.2	Gotovina i depoziti	0
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	1
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.3	Promjene neto vrijednostizbog nominalnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	10

III.3.2.1.:   Račun neutralnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.1	Nominalni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.1	Nominalni vlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	7	AF	Pasiva	2
AN.1	Proizvedena aktiva	5	AF.2	Gotovina i depoziti	1
AN.11	Fiksna aktiva	5	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	1
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	2	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	2	AF.7	Računi ostalih obveza	1
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	3
AF.2	Gotovina i depoziti	2
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	1
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.31	Promjene netovrijednosti zbog neutralnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	8

III.3.2.2:   Račun realnih vlasničkih dobitaka/gubitaka

Promjeneaktive			Promjene pasivei neto vrijednosti
K.11.2	Realni vlasnički dobici (+)/gubici(-):		K.11.2	Realni vlasnički dobici (-)/gubici(+):
AN	Nefinancijska aktiva	2	AF	Pasiva	-2
AN.1	Proizvedena aktiva	0	AF.2	Gotovina i depoziti	-1
AN.11	Fiksna aktiva	0	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	-1
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	2	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	2	AF.7	Računi ostalih obveza	-1
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	-2
AF.2	Gotovina i depoziti	-2
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	0
			B.10.32	Promjene netovrijednosti zbog realnih vlasničkihdobitaka/gubitaka	2

IV.:   Bilance stanja

IV.1:   Početna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	324	AF	Pasiva	121
AN.1	Proizvedena aktiva	243	AF.2	Gotovina i depoziti	38
AN.11	Fiksna aktiva	231	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	2	AF.4	Zajmovi	43
AN.13	Dragocjenosti	10	AF.5.	Dionice i ostali vlasnički udjeli	0
AN.2	Neproizvedena aktiva	81	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	5
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	81	AF.7	Računi ostalih obveza	35
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska sredstva	172
AF.2	Gotovina i depoziti	110
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	25
AF.4	Zajmovi	8
AF.5.	Dionice i ostali vlasnički udjeli	22
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	4
AF.7	Računi ostalih potraživanja	3
			B.90	Neto vrijednost	375

IV.2.:   Promjene u bilanci stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
	Ukupne promjene aktive			Ukupne promjene pasive
AN	Nefinancijska aktiva	25	AF	Pasiva	28
AN.1	Proizvedena aktiva	21	AF.2	Gotovina i depoziti	0
AN.11	Fiksna aktiva	21	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	0	AF.4	Zajmovi	24
AN.13	Dragocjenosti	0	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	4
AN.2	Neproizvedena aktiva	4	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	4	AF.7	Računi ostalih obveza	0
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	33
AF.2	Gotovina i depoziti	12
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	13
AF.4	Zajmovi	0
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	1
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	0
AF.7	Računi ostalih potraživanja	8
			B.10	Promjene neto vrijednosti,ukupno zbog:	31
			B.10.1	Štednja i kapitalnitransferi	21
			B.10.2	Ostale promjene obujmaaktive	0
			B.10.3	Nominalni vlasničkidobici/gubici	10
			B.10.31	Neutralni vlasnički dobici/gubici	8
			B.10.32	Realni vlasnički dobici/gubici	2

IV.3.:   Završna bilanca stanja

Aktiva			Pasiva i netovrijednost
AN	Nefinancijska aktiva	349	AF	Pasiva	149
AN.1	Proizvedena aktiva	264	AF.2	Gotovina i depoziti	38
AN.11	Fiksna aktiva	252	AF.3	Vrijednosnice osim dionica	0
AN.12	Zalihe	2	AF.4	Zajmovi	67
AN.13	Dragocjenosti	10	AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	4
AN.2	Neproizvedena aktiva	85	AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	5
AN.21	Opipljiva neproizvedena aktiva	85	AF.7	Računi ostalih obveza	35
AN.22	Neopipljiva neproizvedena aktiva	0
AF	Financijska aktiva	205
AF.2	Gotovina i depoziti	122
AF.3	Vrijednosnice osim dionica	38
AF.4	Zajmovi	8
AF.5	Dionice i ostali vlasnički udjeli	23
AF.6	Tehničke pričuve osiguranja	4
AF.7	Računi ostalih potraživanja	11
			B.90	Neto vrijednost	406

---

(1)  Podsjetna stavka: F.m: Izravno strano ulaganje.

(2)  Sve izravnavajuće stavke mogu se izmjeriti bruto ili netopotrošnjom fiksnog kapitala. Šifra za bruto izravnavajuće stavketvori se tako da se šifri stavke doda slovo „g”. Slično tome,slovo „h”dodano šifri označava neto vrijednost.

(3)  „Promjene netovrijednosti zbog štednje i kapitalnih transfera” za inozemstvo odnosi se napromjene neto vrijednosti zbog trenutne vanjske bilance i kapitalnihtransfera.

(4)  Podsjetna stavka AF.m: izravno strano ulaganje.

(5)  Ova je klasifikacija trenutačno u reviziji.

---

PRILOG B.

PROGRAM TRANSMISIJE PODATAKA NACIONALNIH RAČUNA

Pregled tablica

Prva transmisija	Odgoda t + mjesec	Transmisija za godine	Predmet tablice	Broj tablice
1999	4	95—98	Temeljni agregati, godišnji	1
1999	4	95—98	Temeljni agregati, tromjesečni	1
1999	8	95—98	Temeljni agregati države	2
2000	9	95—99	Tablice prema djelatnostima	3
2000	9	95—99	Izvoz i uvoz Europske unije/trećih zemalja	4
2000	9	95—99	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni	5
2000	9	95—99	Završni računi po sektorima (transakcije)	6
2000	9	95—99	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	7
2000	12	95—99	Nefinancijski računi po sektorima	8
2000	12	95—99	Porezni prihodi po sektorima	9
2000	24	95—98	Tablice prema djelatnostima i regijama, NUTS II,A17	10
2001	12	95—00	Izdaci državne potrošnje po funkciji	11
2001	24	95—99	Tablice prema djelatnostima i regijama, NUTS III,A3	12
2001	24	95—99	Računi kućanstava po regijama, NUTS II	13
2001	24	95—99	Fiksna aktiva za ukupno gospodarstvo i prema proizvodima,Pi3	14
2002	36	95—99	Tablice ponude po osnovnim cijenama uključujućipretvaranje u kupovne cijene, A60 x P60	15
2002	36	95—99	Tablica uporabe po kupovnim cijenama, A60 x P60	16
2002	36	95 (1)	Simetrična input-output tablicaprema osnovnim cijenama, P60 x P60, petogodišnja	17
2002	36	95 (1)	Simetrična input-output tablica zadomaću proizvodnju po osnovnim cijenama, P60 x P60,petogodišnja	18
2002	36	95 (1)	Simetrična input-output tablica zauvoz po osnovnim cijenama, P60 x P60, petogodišnja	19
2003	36	00	Unakrsna klasifikacija fiksne aktive po djelatnostima iproizvodima, A31xPi3, petogodišnja	20
2003	36	00	Unakrsna klasifikacija računa proizvodnje po djelatnostimai proizvodima, A60 x (S11, S12, S13, S14, S15), petogodišnja	21
2003	36	00	Unakrsna klasifikacija bruto investicija u fiksni kapitalpo djelatnostima i proizvodima, A31 x P60, petogodišnja	22
Vidjeti tablicu	Vidjeti tablicu	Vidjeti tablicu	Retrogradni izračuni	23
t = referentna godina

Tablica 1. –   Temeljni agregati – četverogodišnja i godišnjaizvedba

Šifra	Popis varijabla	Podjela+	Tekuće cijene	Stalne cijene
Dodana vrijednost ibruto domaći proizvod
B.1g	1. Bruto dodana vrijednost po osnovnim cijenama	A6	x	x
D.21-D.31	2. Porezi umanjeni za subvencije na proizvode		x	x
P.119	3. FISIM/UFPIM		x	x
B.1*g	4. Bruto domaći proizvod po tržišnim cijenama		x	x
Izdaci bruto domaćegproizvoda
P.3	5. Ukupni izdaci za finalnu potrošnju		x	x
P.3	6. (a) Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju (domaćikoncept)		x	x
P.3	6. (b) Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju (nacionalnikoncept)		x	x
P.3	7. Izdaci NUSK-ova za finalnu potrošnju		x	x
P.3	8. Izdaci države za finalnu potrošnju		x	x
P.31	(a) Izdaci za individualnu potrošnju		x	x
P.32	(b) Izdaci za zajedničku potrošnju		x	x
P.4	9. Stvarna finalna potrošnja kućanstava		x	x
P.41	a) Stvarna individualna potrošnja		x	x
P.5	10. Bruto investicije		x	x
P.51	a) Bruto investicije u fiksni kapital	Pi6	x	x
P.52	b) Promjene na zalihama		x	x
P.53	c) Neto povećanje dragocjenosti		x	x
P.6	11. Izvoz roba (f.o.b.) i usluga		x	x
P.7	12. Uvoz roba (f.o.b.) i usluga		x	x
Dohodak, štednja ineto uzajmljivanje
B.5	13. Bilanca primarnih dohodaka/Nacionalni dohodak		x	x
B.5*g	14. Bruto nacionalni dohodak po tržišnim cijenama		x	(x)
K.1	15. Potrošnja fiksnog kapitala		x	x
B.5*n	16. Neto nacionalni dohodak po tržišnim cijenama		x	x
D.5, D.6, D.7	17. Neto tekući transferi s inozemstvom		x
B.6n	18. Raspoloživi dohodak, neto		x	(x)
B.8n	19. Nacionalna štednja, neto		x
D.9	20. Kapitalni transferi		x
B.9	21. Neto uzajmljivanje/neto pozajmljivanje		x
Stanovništvo,zaposlenost, naknade zaposlenicima
	22. Podaci o stanovništvu i zaposlenosti
	a) Ukupno stanovništvo (1 000)
	b) Nezaposlene osobe (1 000)
	c) Zaposlenost, nacionalni i domaći koncept (1 000)
	– samozaposleni	A6**
	– zaposleni	A6**
D.1	23. Naknade zaposlenicima, nacionalni i domaćikoncept	A6**	x
D.11	a) Bruto nadnice i plaće	A6**	x
+ Ako nije označena podjela, to znači ukupnogospodarstvo. ** A6 samo za domaći koncept. x. U stvarnim uvjetima.

Tablica 2. –   Temeljni agregati države

P.1	Output
P.11 + P.12	– Tržišni output i output za vlastitu finalnu uporabu
P.13	– Ostali netržišni output
P.2	Intermedijarna potrošnja
B.1g	Bruto dodana vrijednost
K.I	Potrošnja fiksnog kapitala
B.1n	Neto dodana vrijednost
D.1	Naknade zaposlenicima
D.29 – D.39	Ostali plaćeni porezi na proizvodnju – Ostale primljenesubvencije na proizvodnju
B.2n	Poslovni višak, neto
D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz
D.4	Primljeni vlasnički dohodak
D.3	Isplaćene subvencije
D.4	Isplaćeni vlasnički dohodak
D.41	– kamate
D.42 + D.43 + D.44 + D.45	– ostalo
B.5n	Bilanca primarnih dohodaka
D.5	Primljeni tekući porezi na dohodak i bogatstvo
D.61	Socijalni doprinosi
D.611	– Stvarni socijalni doprinosi
D.612	– Imputirani socijalni doprinosi
D.7	Ostali primljeni tekući transferi
D.5	Isplaćeni tekući porezi na dohodak i bogatstvo
D.62	Isplaćene socijalne naknade osim socijalnih prijenosa unaravi
D.7	Ostali isplaćeni tekući transferi
B.6n	Neto raspoloživi dohodak
P.3	Izdaci finalnu potrošnju
P.31	– Izdaci za individualnu potrošnju
P.32	– Izdaci za zajedničku potrošnju
D.8	Prilagodba za promjenu neto vlasničkog udjela kućanstava upričuvama mirovinskih fondova
B.8	Neto štednja
K.1	Potrošnja fiksnog kapitala
D.9	Primljeni kapitalni transferi
D.91	– Porezi na kapital
D.92 + D.99	– Ostalo
D.9	Isplaćeni kapitalni transferi
P.5	Bruto investicije
P.51	– Bruto investicije u fiksni kapital
P.52 + P.53 + K.2	– Promjene zaliha i neto povećanje dragocjenosti i stjecanjeneproizvedene nefinancijske aktive
B.9	Neto uzajmljivanje (+)/Netopozajmljivanje(-)

Tablica 3. –   Tablice prema djelatnostima – godišnjaizvedba

Šifra	Popis varijabli		Podjela	Tekuće cijene	Stalne cijene
Dodanavrijednost
P.1	1.	Output po osnovnim cijenamaprema djelatnostima	A31	x
P.2	2.	Intermedijarna potrošnja po kupovnim cijenama premadjelatnostima	A31	x
B.1g	3.	Bruto dodana vrijednost po osnovnim cijenama premadjelatnostima	A31	x	x
K.1	4.	Potrošnja fiksnog kapitala prema djelatnostima	A31	x	x
Ulaganje
P.5	5.	Bruto investicije prema djelatnostima
P.51		(a) Bruto investicije u fiksni kapital premadjelatnostima	A31	x	x
P.52		(b) Promjene zaliha prema djelatnostima	A31	x	x
P.53		(c) Neto povećanje dragocjenosti prema djelatnostima	A31	x	x
Zaposlenost i naknadeza zaposlene, domaći koncept
	6.	Zaposlenost prema djelatnosti (1 000)
		(a) samozaposleni prema djelatnosti	A31
		(b) zaposleni prema djelatnosti	A31
		(c) određeni sati prema djelatnosti (2)	A31
D.1	7.	Naknade za zaposlene prema djelatnosti	A31	x
D.11		a) Nadnice i plaće prema djelatnosti	A31	x

Tablica 4. –   Izvoz i uvoz Europske unije/trećihzemalja

Šifra	Popis varijabli		Podjela	Tekuće cijene	Stalne cijene
P.6	1.	Izvoz roba i usluga	Ukupno gospodarstvo	x	x
		(a) države Europske unije		x	x
		(b) treće zemlje		x	x
P.7	2.	Uvoz roba i usluga		x	x
		(a) države Europske unije		x	x
		(b) treće zemlje		x	x

Tablica 5. –   Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni

Šifra	Popis varijabli	Podjela	Tekuće cijene	Stalne cijene
P.3	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni	COICOP 2 znamenke	x	x

Tablica 6. –   Financijski računi po sektorima (transakcije),konsolidirani i nekonsolidirani

Tablica 7. –   Konsolidirane i nekonsolidirane bilance stanja zafinancijsku aktivu i pasivu

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 8. –   Nefinancijski računi po sektorima

Tablica 9. –   Detaljni porezni prihodi po sektorima

Šifra SNA		Država	Središnja država	Savezna država	Lokalna uprava	Fondovi socijalne sigurnosti	Ustanove EU-a	Ukupno
	Detaljni porezni prihodi po sektorima
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd.						–
D.51	Porez na dohodak						–
D.51a	Porez na dohodak pojedinaca ili kućanstava						–
	…						–
D.51b	Porez na dohodak društava						–
	…						–
D.51c	Porez na kapitalnu dobit						–
	…						–
D.51d	Porez na dobitke od igara na sreću						–
	…						–
D.59	Ostali tekući porezi						–
D.59.1	Tekući porezi na kapital						–
D.59.1a	Tekući porezi na zemljište i zgrade
	…						–
D.59.1b	Tekući porezi na neto bogatstvo
	…						–
D.59.1c	Tekući porezi na drugu aktivu						–
	…						–
D.59.2	Razni tekući porezi						–
D.59.2a	Glavarine						–
	…						–
D.59.2b	Porez na izdatak						–
	…						–
D.59.2c	Plaćanja kućanstava radi dobivanja nekih dozvola
	…						–
D.59.2d	Porezi na međunarodne transakcije						–
	…						–
D.2	Porezi na proizvodnju i uvoz
D.21	Porezi na proizvode
D.211	Porezi tipa poreza na dodanu vrijednost
	…
D.212	Porezi i uvozne carine, osim PDV-a
D.2121	Uvozne carine
	…
D.2122	Porezi na uvoz, bez PDV-a i carina
D.2122a	Porez na promet
	…
D.2122b	Trošarine
	…
D.2122c	Porezi na posebne usluge
	…
D.2122d	Dobici uvoznih monopola
	…
D.2122e	Porezi, koji proizlaze iz višestrukih deviznihtečajeva
	…
D.214	Porezi na proizvode, osim PDV-a i uvoznih poreza
D.214a	Porezi na promet
	…
D.214b	Trošarine
	…
D.214c	Porezi na posebne usluge
	…
D.214d	Porezi na financijske i kapitalne transakcije
	…
D.2l4e	Dobici fiskalnih monopola
	…
D.29	Drugi porezi na proizvodnju
D.29a	Porezi na plaće i radnu snagu
	…
D.29b	Periodični porezi na zemljište, zgrade i drugegrađevine
	…
D.29c	Poslovne i profesionalne dozvole
	…
D.29d	Porezi na uporabu fiksne aktive i druge djelatnosti
	…
D.29e	Biljegovine
	…
D.29f	Porezi na onečišćenje okoliša
	…
D.29g	Porezi na međunarodne transakcije
	…
D.91	Porezi na kapital						–
D.91a	Porezi na takse						–
	…						–
D.91b	Porezi na kapitalne transfere						–
	…						–
	Ukupno primljeni porezi
D.611	Stvarni socijalni doprinosi						–
D.6111	– stvarni socijalni doprinosi poslodavaca						–
D.6112	– socijalni doprinosi poslodavaca						–
D.6113	Socijalni doprinosi samozaposlenih i nezaposlenihosoba						–
	Ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa

Tablica 10. –   Tablice po djelatnostima i regijama (NUTS II.),tekuće cijene

Šifra	Lista varijabli	Raščlamba	t + mjesec
B1.g	1. Bruto dodana vrijednost po osnovnim cijenama	A17	24
B1.g	2. Bruto dodana vrijednost po osnovnim cijenama	–	18
D.1	3. Naknade zaposlenicima	A17	24
P.51	4. Bruto investicije u fiksni kapital	A17	24
	5. Zaposlenost
	– Ukupno	A17	24
	– Zaposlenici	A17	24

Tablica 11. –   Izdaci države po funkciji

Tablica 12. –   Tablice po djelatnostima i regijama (NUTS III.),tekuće cijene

Šifra	Lista varijabli	Raščlamba	t + mjesec
B1.g	1. Bruto dodana vrijednost po osnovnim cijenama	A3	24
	2. Zaposlenost
	– ukupno	A3	18
	– zaposlenici	A3	18

Tablica 13. –   Računi kućanstava po regijama (NUTS II.), tekućecijene

Račun raspodjele primarnog dohotka kućanstava

	Uporabe		Izvori
D.4	Vlasnički dohodak	B.2/B.3	Poslovni višak/mješoviti dohodak
		D.1	Naknade zaposlenicima
B.5	Primarni dohodak	D.4	Dohodak od imovine

Račun sekundarne raspodjele dohotka kućanstava

	Uporabe		Izvori
D.5	Tekući porezi na dohodak, bogatstvo itd.	B.5	Primarni dohodak
D.61	Socijalni doprinosi	D.62	Socijalne naknade osim socijalnih naknada u naturi
D.7	Drugi tekući transferi	D.7	Drugi tekući transferi
B.6	Raspoloživi dohodak

Tablica 14. –   Dugotrajna imovina za ukupno gospodarstvo i poproizvodima, Pi3

Šifra	Lista varijabli	Raščlamba
AN. 11	Fiksna aktiva	Pi3

Tablica 15. –   Tablica ponude po osnovnim cijenama, uključujućipretvaranje u nabavne cijene

Tablica 16. –   Tablica uporabe u nabavnim cijenama

Tablica 17. –   Simetrična input-outputtablica u osnovnim cijenama (proizvod - proizvod)

Tablica 18. –    Simetrična input-outputtablica za domaći output u osnovnimcijenama (proizvod - proizvod)

Tablica 19. –   Simetrična input-outputtablica za uvoz u osnovnim cijenama (tipa proizvod poproizvodu), c.i.f.

Tablica 20. –   Unakrsna klasifikacija fiksne aktive podjelatnostima i po proizvodima

Gospodarske djelatnosti	A31 NACE Rev. 1
Proizvodi:	Pi3 CPA
Varijable:	Fiksna aktiva, bruto Trajna sredstva,neto
Cijene:	Tekući troškovi zamjene Vrijednost povijesnenabavne cijene Stalni troškovi zamjene

Tablica 21. –   Unakrsna klasifikacija računa proizvodnje podjelatnostima i po sektorima

Gospodarske djelatnosti:	A60 NACE Rev. 1
Sektori:	S11 S12 S13 S14 S15
Varijable:	Output — Tržište — Vlastita finalna uporaba — Druge netržišne Intermedijarna potrošnja Bruto dodanavrijednost — naknade zaposlenicima — drugi porezi minus subvencije na proizvodnju — poslovni višak, neto — potrošnja fiksnog kapitala
Cijene:	Tekuće

Tablica 22. –   Unakrsna klasifikacija bruto investicija u fiksnikapital po djelatnostima i po proizvodima

Gospodarske djelatnosti:	A31 NACE Rev. 1
Proizvodi:	P60 KPD
Varijable:	Bruto investicije u fiksni kapital
Cijene:	Tekuće i stalne

Tablica 23. –   Izračuni unazad

Tablice, predviđene za ponovniizračun	Godišnje		Tromjesečno
	Razdoblja	Prijenos	Razdoblja	Prijenos
	1988.—94.	travanj 1999.	1988.—94.	travanj 1999.
Tablica 1.: Temeljni agregati	1970—87.	prosinac 1999.	1980.—87.	prosinac 1999.
Tablica 2.: Temeljni agregati države	1970.—94.	prosinac 1999.
Tablica 3.: Tablice po djelatnostima	1970.—94.	prosinac 2000.
Tablica 5.: Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju po namjeni	1980.—94.	prosinac 2000.
Tablica 8.: Nefinancijski računi po sektorima	1990.—94.	prosinac 1999.
	1980.—89.	prosinac 2000.
Tablica 11.: Izdaci državne potrošnje po funkciji	1990.—94.	prosinac 2001.

ODSTUPANJA KOJA SE ODNOSE NA TABLICE KOJE SE MORAJU DOSTAVITI U OKVIRUUPITNIKA „ESA-95.” PODRŽAVAMA

1.   AUSTRIJA

1.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, godišnji	Odgoda: t + 9 mjeseci	1999.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: za godine 1988. – 94. dostavljaju seu prosincu 2000.	2000.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: za godine 1970. – 87. neće se vršitiponovni izračuni	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Odgoda: t + 12 mjeseci	1999.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1988. – 94. dostavljaju seu prosincu 2000.	2000.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 80. – 87. neće se vršitiponovni izračuni	2005.
2	Temeljni agregati države	Odgoda: t + 9 mjeseci	1999.
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: ponovno će se izračunati samo zagodine 1988.– 94	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Odgoda: t + 12 mjeseci	1999.
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: ponovno će se izračunati samo zagodine 1988. – 94.	2005.
5	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeri	Izračuni unazad: ponovno će se izračunati samo zagodine 1988. – 94.	2005.
11	Izdaci države po funkcijama	Izračuni unazad: za godine 1990. – 94. neće se vršitiponovni izračuni	2005.
12	Tablice po gospodarskim i po regijama, NUTS III,A3	Prva transmisija prijenos 2002.	2002.
13	Računi kućanstava po regijama, NUTS II	Prva transmisija 2005.	2005.
15	Tablica ponude u osnovnim cijenama, zajedno spretvaranjem u kupovne cijene, A60 x P60	Prva transmisija prijenos godine 2003. i samodvogodišnje	2003.
16	Tablica uporabe u kupovnim cijenama, A60xP60	Prva transmisija godine 2003. i samodvogodišnje	2003.
17	Simetrična input-output tablicau osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Prvi transmisija2003.	2003.
18	Simetrična input-output tablicaza domaći output u osnovnim cijenama,P60xP60, petogodišnja	Prva transmisija 2003.	2003.
19	Simetrična input-output tablicaza uvoz u osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Prva transmisija 2003.	2003.

1.2.   Odstupanja za pojedine varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izdaci za individualnu potrošnju	Ne izračunavaju se	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izdaci za zajedničku potrošnju	Ne izračunavaju se	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Stvarna pojedinačna potrošnja	Ne izračunavaju se	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Neto povećanje dragocjenosti	Ne izračunavaju se	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Ukupno stanovništvo	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izdaci za individualnu potrošnju	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izdaci za zajedničku potrošnju	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Stvarna individualna potrošnja	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Neto povećanje	Prva transmisija 2003.	2003.
1	Temeljni agregati, godišnji	Ukupno stanovništvo	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
3 8	Tablice po djelatnostima Nefinancijski računipo sektorima	Potrošnja fiksnog kapitala po djelatnostima ilisektorima	Prva transmisija 2002.	2002.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Podjela društava prema vlasniku	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Podjela privatnih kućanstava po grupama	Prva transmisija 2005.	2005.
16	Tablica uporabe u kupovnim cijenama, A60xP60	Potrošnja fiksnog kapitala po djelatnostima	Prva transmisija 2003.	2003.
18	Simetrična input-output tablicaza domaći output u osnovnim cijenama, P60xP60,petogodišnja

2.   DANSKA

2.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Odgoda: t + 13 mjeseci	2005.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	Odgoda: t + 13 mjeseci	2005.
20	Unakrsna klasifikacija fiksne aktive po djelatnostimai po proizvodima, A31xPi3, petogodišnja	Prva transmisija 2005.	2005.

2.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Zaposlenost	Samo domaći koncept	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Plaće po djelatnostima	Ne izvješćuje se	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Potrošnja fiksnog kapitala po djelatnostima	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Bruto investicije u fiksni kapital podjelatnostima	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Promjene inventara po djelatnostima	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Neto povećanje po djelatnostima	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Samozaposleni po djelatnostima	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Zaposleni po djelatnostima	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Odrađeni sati po djelatnostima	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Naknade zaposlenicima po djelatnostima	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
9	Detaljni porezni prihodi po sektorima	Porez na promet (uvozni porez) Porez napromet (porez na proizvode)	Obje varijable zajedno	2005.
9	Detaljni porezni prihodi po sektorima	Trošarine (porez na uvoz) Trošarine (porez naproizvode)	Obje varijable zajedno	2005.
9	Detaljni porezni prihodi po sektorima	Porez na posebne usluge (porez nauvoz) Porezi na posebne usluge (porezi naproizvode)	Obje varijable zajedno	2005.
17	Simetrična input-output tablicapo osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Potrošnja fiksnog kapitala, poslovni višak,neto	Obje varijable zajedno pri P60	2005.
18	Simetrična input-output tablicaza domaći output po osnovnim cijenama, P60xP60,petogodišnja
19	Simetrična input-output tablicaza uvoz u osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja
21	Unakrsna klasifikacija računa proizvodnje podjelatnostima i po sektorima, A60 x (S11, S12, S13, S14, S15),petogodišnja
17	Simetrična input-output tablicapo osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Investicije u fiksni kapital	Samo P31	2005.
18	Simetrična input-output tablicaza domaći output po osnovnim cijenama,P60xP60, petogodišnja
19	Simetrična input-output tablicaza uvoz po osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja
17	Simetrična input-output tablicapo osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Stanje fiksnog kapitala	Ne izvješćuje se	2005.
18	Simetrična input-output tablicaza domaći output po osnovnim cijenama,P60xP60, petogodišnja
19	Simetrična input-output tablicaza uvoz po osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja
21	Unakrsna klasifikacija računa proizvodnje podjelatnostima i po sektorima, A60 x (S11, S12, S13, S14, S15),petogodišnja	Sektor privatnih kućanstava Sektor NUSK-a	Oba sektora zajedno	2005.

3.   NJEMAČKA

3.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1991. – 94.	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1991. – 94.	2005.
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1991. – 94.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1991. – 94.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	t + 9 mjeseci samo A17, A31 samo pri odgodi t + 21mjeseci	2005.
5	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1991. – 94.	2005.
5	Izdaci kućanstava za krajnju potrošnju premanamjeni	Djelomično samo jednoznamenkaste rubrike	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine91. – 94.	2005.
9	Detaljni porezni prihodi po sektorima	Rubrike bez slova na kraju šifre	2005.
10	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS II.,A17	Samo NUTS I. i A6	2005.
11	Izdaci države po funkcijama	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1991. – 94.	2005.
12	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS III.,A3	Odgoda: t + 30 mjeseci, samo dvogodišnje	2005.
13	Računi kućanstava po regijama, NUTS II.	Odgoda: t + 30 mjeseci, samo NUTS I.	2005.
15	Tablica ponude u osnovnim cijenama, zajedno spretvorbom u kupovne cijene, A60 x P60	Samo dvogodišnje	2005.
16	Tablica uporabe u kupovnim cijenama, A60xP60	Samo dvogodišnje	2005.
21	Unakrsna klasifikacija računa proizvodnje podjelatnostima i po sektorima, A60 x (S11, S12, S13, S14, S15),petogodišnja	Nema stalnih cijena	2005.

3.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Bruto investicije u fiksni kapital	Pi6: nema tromjesečnih podataka, godišnji t + 12mjeseci odgode	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Ukupno stanovništvo	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Neto povećanje po djelatnostima. Promjenezaliha po djelatnostima	Obje varijable zajedno, ne po djelatnostima	2005.
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Sektor države	S.1311/S.1312 i S.1313 samo zajedno	2005.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu
10	Tablice po gospodarskim i po regijama, NUTS II.,A17	Bruto investicije u fiksni kapital	Odgoda: t + 30 mjeseci	2005.

4.   GRČKA

4.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Prva transmisija 2000.	2000.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1988. – 94. treba dostavitiu prosincu 2000.	2000.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1980. – 87. ne vrši seponovni izračun	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Prva transmisija 2000.	2000.
2	Temeljni agregati države	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1988. – 94.	2005.
5	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1988. – 94.	2005.
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Prva transmisija: odgovor trenutačno nije jasan	2005.
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Odgoda: odgovor trenutačno nije jasan	2005.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1988. – 94.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Izračuni unazad: za godine 1980. – 89. ne vrše se noviizračuni	2005.
11	Izdaci države po funkcijama	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1988. – 94.	2005.
20	Unakrsna klasifikacija fiksne aktive po djelatnostimai po proizvodima, A31 x Pi3, petogodišnja	Prva transmisija 2005.	2005.

4.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
3	Tablice po djelatnostima	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija 2005.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Odrađeni sati po djelatnostima	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Raščlamba društava po vlasnicima	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Raščlamba privatnih kućanstava po grupama	Prva transmisija 2005.	2005.

5.   ŠPANJOLSKA

5.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
11	Izdaci državne potrošnje po funkcijama	Odgoda: t + 21 mjeseci	2005.

5.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izdaci NUSK-a za finalnu potrošnju	Ne treba dostaviti	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Raščlamba izdataka države za krajnju potrošnju naindividualnu i kolektivnu potrošnju	Ne treba dostaviti	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Stvarna finalna potrošnja	Ne treba dostaviti	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Stvarna individualna potrošnja	Ne treba dostaviti	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Neto povećanje dragocjenosti	Zajedno s promjenama zaliha	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izdaci NUSK-a za finalnu potrošnju	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Raščlamba izdataka države za finalnu potrošnju naindividualnu i zajedničku potrošnju	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Stvarna finalna potrošnja	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Stvarna individualna potrošnja	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija 2005.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Potrošnja fiksnog kapitala po djelatnostima	Prva transmisija 2005.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Neto povećanje dragocjenosti po djelatnostima	Prva transmisija 2005.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Odrađeni sati po djelatnostima	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija 2005.	2005.
9	Detaljni porezni prihodi po sektorima	Raščlamba tekućih poreza na poreze na dohodak,bogatstvo itd. te poreza i carina na uvoz bez PDV-a i drugihporeza na proizvodnju za podsektor savezne države (S1312) ilokalne uprave (S1313)	Odgoda: t + 21 mjeseci	2005.
16	Tablica uporabe u kupovnim cijenama, A60xP60	Potrošnja fiksnog kapitala po djelatnostima(A60)	Prva transmisija 2005.	2005.
17	Simetrična input-output tablicau osnovnim cijenama, P60 x P60, petogodišnja	Potrošnja fiksnog kapitala (P60)	Prva transmisija 2005.	2005.
18	Simetrična input-output tablicaza domaći output po osnovnim cijenama, P60xP60,petogodišnja
19	Simetrična input-output tablicaza uvoz po osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja
17	Simetrična input-output tablicapo osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Stanje fiksne aktive (P60)	Prva transmisija 2005.	2005.
18	Simetrična input-output tablicaza domaći output po osnovnim cijenama, P60xP60,petogodišnja
19	Simetrična input-output tablicaza uvoz po osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja

6.   FRANCUSKA

6.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
10	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS II.,A17	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
12	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS III.,A3	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
13	Računi kućanstava po regijama, NUTS II.	Odgoda: t + 42 mjeseci	2005.

6.2.   Odstupanja za pojedinačne varijabla/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
3	Tablice po djelatnostima	Sve varijable	Raščlamba po djelatnostima, koje se izračunavaju zahomogene djelatnosti	2005.
10	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS II.,A17
12	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS III.,A3
15	Tablica ponude po osnovnim cijenama, zajedno spretvaranjem u kupovne cijene, A60 x P60
16	Tablica uporabe u kupovnim cijenama, A60xP60
20	Unakrsna klasifikacija fiksne aktive po djelatnostimai po proizvodima, A31xPi3, petogodišnja
21	Unakrsna klasifikacija računa proizvodnje podjelatnostima i po sektorima, A60 x (S11, S12, S13, S14, S15),petogodišnja
22	Unakrsna klasifikacija bruto investicija u fiksnikapital po djelatnostima i po proizvodima, A31 x P60,petogodišnja

7.   IRSKA

7.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Prva transmisija 2002.	2002.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1988. – 94. se ne vrši noviizračun	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1980. – 87. se ne vrše noviizračuni	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Odgoda: t + 6 mjeseci	2002.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1985. – 94.	2005.
2	Temeljni agregati opće države	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1985. – 94.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Prvi prijenos 2005.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: za godine 1970. – 94. se ne vrše noviizračuni	2005.
5	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1985. – 94.	2005.
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Prva transmisija 2005.	2005.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Izračuni unazad: za godine 1990. – 94. se ne vrše noviizračuni	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Izračuni unazad: za godine 80. – 89. se ne vrše noviizračuni	2005.
15	Tablica ponude po osnovnim cijenama, zajedno spretvaranjem u kupovne cijene, A60 x P60	Prva transmisija 2005.	2005.
16	Tablica uporabe po osnovnim cijenama, A60xP60	Prva transmisija 2005.	2005.
17	Simetrična input-output tablicapo osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Prva transmisija 2005.	2005.
18	Simetrična input-output tablicapo osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Prva transmisija 2005.	2005.
19	Simetrična input-output tablicaza uvoz po osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Prva transmisija 2005.	2005.
20	Unakrsna klasifikacija fiksne aktive po djelatnostimai po proizvodima, A31xPi3, petogodišnja	Prva transmisija 2005.	2005.
21	Unakrsna klasifikacija računa proizvodnje podjelatnostima i po sektorima, A60 x (S11, S12, S13, S14, S15),petogodišnja	Prva transmisija 2005.	2005.
22	Unakrsna klasifikacija bruto investicija u fiksnikapital po djelatnostima i po proizvodima, A31 x P60,petogodišnja	Prva transmisija 2005.	2005.

7.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama:

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Izdaci NUSK-a za finalnu potrošnju	Ne treba dostaviti	2005.
2	Temeljni agregati države	P52 + P53 + K2	Ne treba dostaviti	2003.

8.   ITALIJA

8.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Odgoda: t + 6 mjeseci	1999.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1980. – 87. dostaviti uprosincu 00.	2000.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: za godine 1970. – 87. dostaviti uprosincu 00.	2000.
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: za godine 1970. – 94. ne trebadostaviti	2005.
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: za godine 1980. – 94. dostaviti uprosincu 01.	2001.
2	Temeljni agregati države	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
20	Unakrsna klasifikacija fiksne aktive po djelatnostimai po proizvodima, A31xPi3, petogodišnja	Ne izračunavaju se	2005.
22	Unakrsna klasifikacija bruto investicija u fiksnikapital po djelatnostima i po proizvodima A31 x P60,petogodišnja	Prva transmisija 2005.	2005.

8.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izdaci države za individualnu potrošnju	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izdaci za zajedničku potrošnju	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Stvarna finalna potrošnja	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Stvarna individualna potrošnja	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Neto povećanje dragocjenosti	Zajedno s promjenama zaliha	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Potrošnja fiksnog kapitala	Prva transmisija prosinac 2001.	2001.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Nacionalni dohodak, neto	Prva transmisija prijenos prosinac 2001.	2001.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izdaci države za individualnu potrošnju	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izdaci za zajedničku potrošnju	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Stvarna finalna potrošnja	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Stvarna individualna potrošnja	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Neto povećanje dragocjenosti	Zajedno s promjenama zaliha	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Potrošnja fiksnog kapitala po djelatnostima	Raščlamba A17, prva transmisija 2002.	2002.
3	Tablice po djelatnostima	Potrošnja fiksnog kapitala po djelatnostima	Raščlamba A31, prva transmisija 2005.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Neto povećanje dragocjenosti po djelatnostima	Zajedno s promjenama zaliha	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Neto povećanje dragocjenosti po djelatnostima	Zajedno s promjenama zaliha	2005.

9.   LUKSEMBURG

9.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1995. – 98. se ne vrše noviizračuni	2005
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1988. – 94. se ne vrše noviizračuni	2005
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1980. – 87. se ne vrše noviizračuni	2005
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1980. – 87.	2005
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1990. – 94.	2005
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1980. – 94.	2005
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Prva transmisija 2005.	2005.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Izračuni unazad: za godine 1990. – 94. se ne vrše noviizračuni	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Izračuni unazad: za godine 1980. – 89. se ne vrše noviizračuni	2005.
10	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS II.,A17	Ne izračunavaju se	2005.
11	Izdaci države po funkcijama	Izračuni unazad: za godine 1990. – 94. se ne vrše noviizračuni	2005.
12	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS III.,A3	Ne izračunavaju se	2005.
13	Računi kućanstava po regijama, NUTS II.	Ne izračunavaju se	2005.

9.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, godišnji	Bruto investicije u fiksni kapital	Raščlamba Pi3	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Bilanca primarnog dohotka s inozemstvom	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Bruto nacionalni dohodak po tržišnim cijenama	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Potrošnja fiksnog kapitala	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Neto nacionalni dohodak po tržišnim cijenama	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Neto tekući transferi s inozemstvom	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Raspoloživi dohodak, neto	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Nacionalna štednja, neto	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Neto kapitalni transferi s inozemstvom	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Neto uzajmljivanje ili neto pozajmljivanje ukupnoggospodarstva	Odgoda: t + 9 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija prijenos 2005.	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Bruto investicije u fiksni kapital	Nema raščlambe Pi3	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Potrošnja fiksnog kapitala	Prva transmisija 2005.	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Neto nacionalni dohodak po tržišnim cijenama	Prva transmisija 2005.	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Neto tekući transferi s inozemstvom	Prva transmisija 2005.	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Neto raspoloživi dohodak	Prva transmisija 2005.	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Nacionalna štednja, neto	Prva transmisija 2005.	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Neto kapitalni transferi s inozemstvom	Prva transmisija 2005.	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Neto uzajmljivanje ili neto pozajmljivanje ukupnoggospodarstva	Prva transmisija 2005.	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija 2005.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Bruto investicije u fiksni kapital podjelatnostima	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	S11, S12, S14 + 45, S211, S212	Prva transmisija 2005.	2005.
20	Unakrsna klasifikacija fiksne aktive po djelatnostimai po sektorima, A60 x (S11, S12, S13, S14, S15),petogodišnja	Tablica po povijesnoj vrijednosti troškastjecanja	Prva transmisija 2005.	2005.

10.   NIZOZEMSKA

10.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1986. – 94. treba dostavitiu listopadu 2001.	2001.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izračuni unazad: za godine 1980. – 85. treba dostavitiu ožujku 2002.	2002.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: za godine 1986. – 94. treba dostavitiu srpnju 2001.	2001.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: za godine 1970. – 85. treba dostavitiu prosincu 01.	2001.
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: za godine 1986. – 94. treba dostavitiu srpnju 2002.	2001.
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: za godine 1970. – 85. treba dostavitiu prosincu 2001.	2001.
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: za godine 1986. – 94. treba dostavitiu srpnju 2001.	2001.
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: za godine 1970. – 85. treba dostavitiu prosincu 2001.	2001.
5	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni	Izračuni unazad: za godine 1986. – 94. treba dostavitiu srpnju 2001.	2001.
5	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni	Izračuni unazad: za godine 1980. – 85. treba dostavitiu prosincu 2001.	2001.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	Odgoda: t + 19 mjeseci	2003.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Izračuni unazad: za godine 1986. – 94. treba dostavitiu srpnju 2001.; za godine 1980. – 85. treba dostaviti u prosincu01.	2001.
10	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS II.,A17	Odgoda: t + 30 mjeseci	2005.
13	Računi kućanstava po regijama, NUTS II.	Odgoda: t + 36 mjeseci	2005.

10.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
10	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS II.,A17	Bruto investicije u fiksni kapital po regijama	Ne izračunava se	2005.
10	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS II.,A17	Ukupna zaposlenost po regijama	Ne izračunava se	2005.
12	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS III.,A3

11.   PORTUGAL

11.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: za godine 1988. – 94. treba dostavitiu prosincu 1999.	1999.
1	Temeljni agregati, godišnji	Izračuni unazad: ponovno se izračunavaju samo zagodine 1977. – 87., treba dostaviti u prosincu 2000.	2005./ 2000.
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo zagodine: 1977. – 94. treba dostaviti u prosincu 2000.	2005./ 2000.
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1977. – 94.	2005.
5	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
5	Izdaci kućanstava za finalnu potrošnju premanamjeni	Izračuni unazad: Ne izračunavaju se ponovo	2005.
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Izračuni unazad: za godine 1990. – 94. treba dostavitiu prosincu 1999.	1999.
11	Izdaci države po funkcijama	Izračuni unazad: Ne izračunavaju se ponovo	2005.

12.   FINSKA

12.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1975. – 94.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1975. – 94.	2005.

12.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izdaci za individualnu potrošnju	Ne izračunavaju se	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Izdaci za zajedničku potrošnju	Ne izračunavaju se	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Stvarna individualna potrošnja	Ne izračunavaju se	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Stvarna finalna potrošnja	Ne izračunavaju se	2005.
1	Temeljni agregati, tromjesečni	Promjene zaliha	Ne izračunavaju se	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Neto povećanje dragocjenosti	Ne izračunavaju se	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Neto povećanje dragocjenosti	Ne izračunavaju se	2005.
15	Tablica ponude po osnovnim cijenama, zajedno spretvaranjem u kupovne cijene, A60 x P60	Sve	Raščlamba A31 i P31 samo u tekućim cijenama	2005.
16	Tablica uporabe u kupovnim cijenama, A60xP60	Sve
17	Simetrična input-output tablicapo osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Sve
18	Simetrična input-output tablicaza domaći output po osnovnim cijenama, P60xP60,petogodišnja	Sve
19	Simetrična input-output tablicaza uvoz po osnovnim cijenama, P60xP60, petogodišnja	Sve
21	Unakrsna klasifikacija računa proizvodnje podjelatnostima i po sektorima, A60 x (S11, S12, S13, S14, S15),petogodišnja	Sve	Raščlamba A31	2005.

13.   ŠVEDSKA

13.1.   Odstupanja za tablice

Tablica br.	Tablica	Odstupanje	Do
2	Temeljni agregati države	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1980. – 94.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Izračuni unazad: ponovo se izračunavaju samo za godine1980. – 94.	2005.
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
11	Izdaci državne potrošnje po funkciji	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.

13.2.   Odstupanja za pojedinačne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija prijenos 2005.	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Raščlamba izdataka države za finalnu potrošnju naindividualnu i zajedničku potrošnju	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Stvarna finalna potrošnja kućanstava	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Stvarna individualna potrošnja	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
2	Temeljni agregati države	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija 2005.	2005.
2	Temeljni agregati države	Raščlamba izdataka države za finalnu potrošnju naindividualnu i zajedničku potrošnju	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
2	Temeljni agregati države	Stvarna finalna potrošnja kućanstava	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
2	Temeljni agregati države	Stvarna individualna potrošnja	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija 2005.	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Raščlamba A31	Odgoda: t + 12 mjeseci	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Neto povećanje dragocjenosti	Prva transmisija 2005.	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Raščlamba izdataka države za finalnu potrošnju naindividualnu i zajedničku potrošnju	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Stvarna finalna potrošnja kućanstava	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Stvarna individualna potrošnja	Odgoda: t + 16 mjeseci	2005.

14.   UJEDINJENA KRALJEVINA

14.1.   Odstupanja za posebne varijable/sektore u tablicama

Tablica br.	Tablica	Varijabla/sektor	Odstupanje	Do
1	Temeljni agregati, godišnji i tromjesečni	Neto povećanje dragocjenosti te izvoz i uvoz dobara iusluga	Isključiti transakcije monetarnih financijskihustanova zlatom kao zalihom bogatstva	2005.
3	Tablice po djelatnostima	Neto povećanje dragocjenosti	Isključiti transakcije monetarnih financijskihustanova zlatom kao zalihom bogatstva	2005.
4	Izvoz i uvoz u EU/treće zemlje	Izvoz i uvoz u EU/treće zemlje	Isključiti transakcije monetarnih financijskihustanova zlatom kao zalihom bogatstva	2005.
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	Uključiti transakcije monetarnih financijskih ustanovazlatom kao zalihom bogatstva	2005.
6	Financijski računi po sektorima (transakcije)	Popratne financijske djelatnosti	Uključiti u nefinancijska društva	2002.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	Monetarno zlato i posebna prava vučenja	Uključiti transakcije monetarnih financijskih ustanovazlatom kao zalihom bogatstva	2005.
7	Bilance stanja za financijsku aktivu i pasivu	Popratne financijske djelatnosti	Uključiti u nefinancijska društva	2002.
8	Nefinancijski računi po sektorima	Neto povećanje dragocjenosti te izvoz i uvoz dobara iusluga	Isključiti transakcije monetarnih financijskihustanova zlatom kao zalihom bogatstva	2005.
10	Tablice po djelatnostima i po regijama, NUTS II.,A17	BDP	Za NUTS II. samo A17	2001.

---

(1)  Petogodišnja tablica za 2000. mora se dostaviti 2003.

(2)  Do 2003: neobavezno

---