03/Sv. 024

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31994R2100

---

L 227/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.07.1994.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2100/94

od 27. srpnja 1994.

o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 235.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (3),

budući da biljne sorte postavljaju posebne probleme u pogledu režima industrijskog vlasništva koji se može primjenjivati;

budući da režimi industrijskog vlasništva za biljne sorte nisu usklađeni na razini Zajednice i stoga se i dalje uređuju zakonodavstvima država članica, čiji sadržaj nije ujednačen;

budući da je u takvim okolnostima primjereno uspostaviti režim Zajednice koji, iako postoji zajedno s nacionalnim režimima, omogućava dodjelu prava industrijskog vlasništva koje vrijedi diljem Zajednice;

budući je primjereno da provedbu i primjenu ovog režima Zajednice ne provode ovlaštena tijela država članica, već „Ured Zajednice za biljne sorte” kao Ured Zajednice s pravnom osobnošću;

budući da sustav mora također uzimati u obzir razvoj tehnika oplemenjivanja bilja uključujući biotehnologiju; budući da za poticanje oplemenjivanja i razvoja novih sorti treba unaprijediti zaštitu u odnosu na postojeće stanje za sve oplemenjivače bilja, ali bez neopravdanog ometanja pristupa zaštiti općenito ili samo određenim tehnikama oplemenjivanja;

budući da mora postojati mogućnost zaštite sorti svih botaničkih rodova i vrsta;

budući da sorte koje je moguće zaštititi moraju udovoljavati međunarodno priznatim zahtjevima kao što je različitost, ujednačenost, postojanost i novost, te isto tako moraju biti označene propisanim nazivom sorte;

budući je važno predvidjeti definiciju biljne sorte kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje sustava;

budući da ova definicija nije namijenjena izmjeni postojećih definicija koje mogu biti utvrđene u području prava intelektualnog vlasništva, posebno u području patenata, niti ometanju ili izuzimanju iz primjene zakone kojima se uređuje mogućnost zaštite proizvoda, uključujući biljke i biljni materijal, ili postupke u skladu s takvim drugim pravima industrijskog vlasništva;

budući da je, međutim, vrlo poželjno imati jedinstvenu definiciju u oba područja; budući da stoga treba podržati odgovarajuća nastojanja na međunarodnoj razini za postizanje takve jedinstvene definicije;

budući da je za dodjeljivanje oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice potrebna procjena bitnih svojstava vrste; budući da, međutim, ta svojstva ne moraju nužno biti u vezi s njihovim gospodarskim značenjem;

budući da sustav također mora pojasniti kome pripada pravo na zaštitu biljne sorte Zajednice; budući je to u određenim slučajevima više osoba zajedno, a ne samo jedna; budući da se mora urediti formalno pravo na podnošenje zahtjeva;

budući da sustav također mora definirati pojam „nositelja” koji se koristi u ovoj Uredbi; budući se takav izraz „nositelj” koristi u ovoj Uredbi bez daljnjeg određenja, uključujući njezin članak 29. stavak 5., trebao bi biti u smislu članka 13. stavka 1.;

budući da, učinak oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice treba biti jedinstven diljem Zajednice, trgovinske transakcije koje podliježu suglasnosti nositelja moraju biti precizno razgraničene; budući da opseg zaštite treba proširiti, u usporedbi s većinom nacionalnih sustava, na određeni materijal sorte kako bi se uzela u obzir trgovina preko zemalja bez zaštite izvan Zajednice; budući da uvođenje načela iscrpljenja prava mora međutim osigurati da zaštita ne bude prekomjerna;

budući da za poticanje oplemenjivanja bilja sustav u osnovi potvrđuje međunarodno prihvaćeno pravilo slobodnog pristupa zaštićenim biljnim sortama za daljnji razvoj iz istih i iskorištavanje novih biljnih sorti;

budući da u nekim slučajevima kada je nova vrsta, iako različita, u osnovi izvedena iz inicijalne biljne sorte, treba stvoriti određeni oblik ovisnosti o nositelju potonje;

budući da izvršavanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice mora biti podložno ograničenjima utvrđenima u odredbama koje su usvojene u javnom interesu;

budući da to obuhvaća osiguravanje poljoprivredne proizvodnje; budući da takav cilj zahtijeva dopuštenje poljoprivrednicima da koriste proizvod žetve ili berbe za razmnožavanje pod određenim uvjetima;

budući da se mora osigurati da su uvjeti propisani na razini Zajednice;

budući da treba u određenim okolnostima u javnom interesu također predvidjeti sustav prisilnih licenci koje mogu uključivati potrebu opskrbe tržišta materijalom koji iskazuje određena svojstva, ili održavanja poticanja za neprekidni uzgoj oplemenjenih biljnih sorti;

budući da treba učiniti obveznim korištenje propisanih naziva biljnih sorti;

budući da oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice treba u načelu trajati najmanje 25 godina, a za vinovu lozu i drvenaste vrste najmanje 30 godina; budući da treba odrediti ostale razloge za prestanak prava;

budući da je oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice predmet vlasništva nositelja i da njegova uloga u odnosu na neusklađene zakonske odredbe država članica, posebno građanskopravne, treba biti pojašnjena, budući da se to primjenjuje i na namiru povreda i ostvarivanje prava na oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice;

budući da je potrebno osigurati da potpuna primjena načela sustava oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice ne bude narušena učincima drugih sustava, budući da su u tu svrhu, u skladu s postojećim međunarodnim obvezama država članica, potrebna određena pravila u vezi odnosa s ostalim pravima industrijskog vlasništva;

budući da je nužno ispitati trebaju li, i u kojoj mjeri, uvjeti zaštite koji su priznati u drugim sustavima industrijskog vlasništva, kao što su patenti, biti prilagođeni ili na drugi način izmijenjeni zbog usklađenja sa sustavom oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice; budući da navedeno, ako je potrebno, treba utvrditi ujednačenim pravilima dodatnog zakonodavstva Zajednice;

budući da dužnosti i ovlaštenja Ureda za oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice, uključujući njegova žalbena vijeća, u odnosu na dodjeljivanje, prestanak ili potvrđivanje oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice i objavu treba u što većoj mjeri oblikovati prema pravilima koja su razvijena za druge sustave, kao i strukturu Ureda i poslovnik, suradnju s Komisijom i državama članicama, posebno putem Upravnog vijeća, sudjelovanje Ureda za ispitivanje u tehničkom ispitivanju te, nadalje, i potrebne proračunske mjere;

budući da gore navedeno Upravno vijeće sastavljeno od predstavnika država članica i Komisije treba savjetovati i nadzirati Ured;

budući da za donošenje ove Uredbe Ugovor ne predviđa ovlasti osim onih iz članka 235. Uredbe;

budući da ova Uredba vodi računa o postojećim međunarodnim konvencijama kao što je Međunarodna konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (Konvencija UPOV), Konvencija o priznavanju europskih patenata (Europska patentna konvencija) ili Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, uključujući trgovinu krivotvorenom robom; budući da ona slijedom toga provodi zabranu patentiranja biljnih sorti samo u mjeri u kojoj to nalaže Europska patentna konvencija, tj. na biljne sorte kao takve;

budući da ovu Uredbu treba ponovo razmotriti zbog moguće izmjene u svjetlu budućeg razvoja gore navedenih Konvencija,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

PRVI DIO

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice

Ovime se uspostavlja sustav oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice kao jedinog i isključivog oblika prava industrijskog vlasništva na biljne sorte u Zajednici.

Članak 2.

Jedinstveni učinak oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice

Oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice imaju jedinstveni učinak na području Zajednice i ne mogu se dodijeliti, prenijeti ili prestati u odnosu na gore navedeni teritorij osim na jedinstvenoj osnovi.

Članak 3.

Nacionalna prava vlasništva na biljne sorte

Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje pravo država članica na dodjeljivanje nacionalnih prava vlasništva na biljne sorte, podložno odredbama članka 92. stavka 1.

Članak 4.

Ured Zajednice

S ciljem provedbe ove Uredbe osniva se Ured za biljne sorte Zajednice (dalje u tekstu „Ured”).

DRUGI DIO

MATERIJALNO PRAVO

POGLAVLJE I.

UVJETI KOJI UREĐUJU DODJELJIVANJE OPLEMENJIVAČKIH PRAVA NA BILJNU SORTU ZAJEDNICE

Članak 5.

Predmet zaštite oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice

1.   Sorte svih botaničkih rodova i vrsta, uključujući, između ostalog, hibride između rodova ili vrsta, mogu biti predmetom oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice.

2.   Za potrebe ove Uredbe „sorta” znači skupina biljaka unutar najniže botaničke sistemske jedinice, čije se grupiranje, bez obzira na to jesu li uvjeti za stjecanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu u potpunosti ispunjeni, može:

—	odlikovati izražajnošću svojstva koja proizlaze iz određenoga genotipa ili kombinacije genotipova,

—	razlikovati od bilo koje druge biljne skupine iskazivanjem najmanje jednog od navedenih svojstava, i

—	smatrati jedinkom u pogledu njezine sposobnosti da se umnožava nepromijenjena.

3.   Skupina bilja sastoji se od cijelih biljaka ili dijelova biljaka sve dok takvi dijelovi mogu proizvesti cijele biljke (dalje u tekstu oba kao „sastojci sorte”).

4.   Izražajnost svojstva iz stavka 2. prve alineje može biti ili nepromjenjivo ili promjenjivo među sastojcima sorti iste vrste pod uvjetom da je i stupanj promjenjivosti posljedica genotipa ili kombinacije genotipova.

Članak 6.

Sorte koje je moguće zaštititi

Oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice mogu se dodijeliti za sorte koje su:

a)	različite;

b)	ujednačene;

c)	postojane; i

d)

nove.

Nadalje, sorta mora biti označena imenom u skladu s odredbama članka 63.

Članak 7.

Različitost

1.   Sorta se smatra različitom ako se jasno razlikuje izražajnošću svojih svojstava koja su posljedica posebnoga genotipa ili kombinacije genotipova, od bilo koje druge sorte čije je postojanje opće poznato na dan podnošenja zahtjeva određenog sukladno članku 51.

2.   Postojanje druge sorte posebno se smatra opće poznatim ako je na dan podnošenja zahtjeva određenog sukladno članku 51.:

(a)	ista bila predmetom oplemenjivačkog prava na biljnu sortu ili je bila upisana u službeni registar biljnih sorti, u Zajednici ili bilo kojoj državi, ili u bilo kojoj međuvladinoj organizaciji s odgovarajućom nadležnosti;

(b)	u pogledu iste bio podnesen zahtjev za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu ili za njezin upis u takav službeni registar, pod uvjetom da je taj zahtjev u međuvremenu doveo do dodjele prava ili upisa u registar.

Provedbena pravila sukladno članku 114. mogu odrediti daljnje slučajeve kao primjere koji se smatraju opće poznatima.

Članak 8.

Ujednačenost

Sorta se smatra ujednačenom ako je, podložno promjenama koje se mogu očekivati iz posebnih obilježja njenog umnažanja, dovoljno ujednačena u izražajnosti onih svojstava koja su obuhvaćena ispitivanjem različitosti, kao i bilo kojih drugih svojstava koja se koriste za opis sorte.

Članak 9.

Postojanost

Sorta se smatra postojanom ako izražajnost svojstva, koja su obuhvaćena ispitivanjem različitosti, kao i druga svojstva koja se koriste za opis sorte, ostane nepromijenjena nakon ponovljenog umnažanja ili, u slučaju posebnog ciklusa umnažanja, na kraju svakog takvog ciklusa.

Članak 10.

Novost

1.   Sorta se smatra novom ako na dan podnošenja zahtjeva, koji je određen sukladno članku 51., sastojci sorte ili požeti ili pobrani materijal sorte nije prodavan ili na drugi način stavljen na raspolaganje drugim osobama od strane ili uz suglasnost oplemenjivača u smislu članka 11., radi iskorištavanja sorte:

(a)	prije isteka godine dana od gore navedenog datuma, na teritoriju Zajednice;

(b)	prije isteka četiri godine ili, za drvenaste vrste ili vinovu lozu, prije isteka šest godina od navedenog datuma, izvan teritorija Zajednice.

2.   Stavljanje na raspolaganje sastojaka sorte službenom tijelu u zakonske svrhe ili stavljanje na raspolaganje drugim osobama na temelju ugovornog ili drugog pravnog odnosa isključivo za proizvodnju, razmnožavanje, umnažanje, kondicioniranje ili čuvanje, ne smatra se stavljanjem na raspolaganje u smislu stavka 1., pod uvjetom da oplemenjivač zadrži isključivo pravo stavljanja na raspolaganje tih i ostalih sastojaka sorte i da daljnje stavljanje na raspolaganje nije učinjeno. Međutim, takvo stavljanje na raspolaganje sastojaka sorte smatra se ustupanjem u smislu stavka 1. ako se takvi sastojci opetovano koriste u proizvodnji hibridne sorte i ako se stavljaju na raspolaganje sastojci sorte ili požeti ili pobrani materijal hibridne sorte.

Jednako tako, stavljanje na raspolaganje sastojaka sorte od strane jednog trgovačkog društva u smislu drugog stavka članka 58. Ugovora drugim takvim trgovačkim društvima se ne smatra stavljanjem na raspolaganje, ako jedno od njih pripada u cijelosti drugom ili ako oba pripadaju u cijelosti trećem takvom trgovačkom društvu, pod uvjetom da nema daljnjeg stavljanja na raspolaganje. Ova se odredba ne primjenjuje u odnosu na zadruge.

3.   Stavljanje na raspolaganje sastojaka sorte ili požetog ili pobranog materijala sorte koji je dobiven iz biljaka uzgojenih u svrhe navedene u članku 15. točkama (b) i (c) i koji nije korišten za daljnje razmnožavanje ili množenje, ne smatra se iskorištavanjem sorte osim ako se ne odnosi na sortu namijenjenu takvom stavljanju na raspolaganje.

Jednako tako, stavljanje na raspolaganje neće se uzeti u obzir ako je to zbog, ili je posljedica, činjenice da je oplemenjivač izložio sortu na službenoj ili službeno priznatoj izložbi u smislu Konvencije o međunarodnim izložbama ili na izložbi u državi članici koja je službeno priznata istovrijednom od strane dotične države članice.

POGLAVLJE II.

OVLAŠTENE OSOBE

Članak 11.

Ovlaštenje za oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice

1.   Osoba koja je oplemenila ili otkrila i razvila sortu, ili njegov pravni sljednik, oboje – i osoba i njegov sljednik (dalje u tekstu „oplemenjivač”), ovlašteni su za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice.

2.   Ako je dvije ili više osoba zajednički oplemenilo, ili otkrilo i razvilo sortu, oplemenjivačko pravo dodjeljuje se zajednički njima ili njihovim odnosnim pravnim sljednicima. Ova se odredba također primjenjuje na dvije ili više osoba u slučajevima kada je jedna ili više njih otkrila sortu, a druga ili druge su ju razvile.

3.   Zajedničko oplemenjivačko pravo također se dodjeljuje oplemenjivaču i svakoj drugoj osobi ili osobama ako su se oplemenjivač i druga osoba ili osobe pisanom izjavom suglasile o zajedničkom pravu.

4.   Ako je oplemenjivač zaposlenik, oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice dodjeljuje se u skladu s nacionalnim pravom koje se primjenjuje na radni odnos u sklopu kojeg je sorta oplemenjena ili otkrivena i razvijena.

5.   Ako zajedničko oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice pripada dvjema ili više osoba na temelju stavaka 2. do 4., jedna ili više njih može u tu svrhu ovlastiti druge pisanom izjavom za davanje ovlaštenja.

Članak 12.

Pravo na podnošenje zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice

1.   Zahtjev za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice može podnijeti svaka fizička ili pravna osoba, ili svako tijelo koje se ubraja u pravne osobe prema zakonu koji se primjenjuje na takvo tijelo pod uvjetom da su:

(a)	državljani jedne od država članica ili državljani članice Unije za zaštitu novih biljnih sorti u smislu članka 1. točke xi. Akta iz 1991. Međunarodne konvencije za zaštitu novih biljnih sorti ili imaju boravište ili sjedište ili poslovni nastan u takvoj državi;

(b)

državljani neke druge države koja ne udovoljava uvjetima utvrđenima u točki (a) u pogledu boravišta, sjedišta ili poslovnog nastana, u mjeri u kojoj Komisija, nakon dobivenog mišljenja Upravnog vijeća iz članka 36., tako odluči. Takva odluka se može uvjetovati osiguravanjem zaštite od strane druge države za sorte istog botaničkog razreda za državljane svih država članica, što odgovara zaštiti koja se osigurava sukladno ovoj Uredbi; Komisija utvrđuje je li ovaj uvjet ispunjen.

2.   Zahtjev mogu zajednički podnijeti dvije ili više takvih osoba.

POGLAVLJE III.

UČINCI OPLEMENJIVAČKIH PRAVA NA BILJNU SORTU ZAJEDNICE

Članak 13.

Prava nositelja oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice i zabranjene radnje

1.   Oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice ima takav učinak da nositelj ili nositelji oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice (dalje u tekstu „nositelj”) ima pravo na poduzimanje radnji određenih u stavku 2.

2.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 15. i 16., sljedeće radnje u pogledu sastojaka sorte ili požetog ili pobranog materijala zaštićene vrste (dalje u tekstu oba kao „materijal”) zahtijevaju davanje odobrenja od strane nositelja:

(a)	proizvodnja ili reprodukcija (umnažanje);

(b)	kondicioniranje za umnažanje;

(c)	ponude za prodaju;

(d)	prodaja ili drugo stavljanje na tržište;

(e)	izvoz iz Zajednice;

(f)	uvoz u Zajednicu;

(g)	skladištenje za bilo koju od namjena koje su navedene u točkama (a) do (f).

Nositelj može davanje ovog ovlaštenja uvjetovati i ograničiti.

3.   Odredbe stavka 2. primjenjuju se u odnosu na požeti ili pobrani materijal samo ako je on dobiven neovlaštenim korištenjem sastojaka zaštićene sorte i ako nositelj nije imao odgovarajuću mogućnost ostvariti svoje pravo u odnosu na navedene sastojke sorte.

4.   U provedbenim pravilima, sukladno članku 114., može biti predviđeno da se u posebnim slučajevima odredbe stavka 2. ovog članka također primjenjuju u odnosu na proizvode koji su dobiveni izravno iz materijala zaštićene sorte. One se mogu primijeniti samo ako su takvi proizvodi dobiveni neovlaštenim korištenjem materijala zaštićene sorte i osim ako nositelj nije imao odgovarajuću mogućnost ostvariti svoje pravo u odnosu na navedeni materijal. U mjeri u kojoj se odredbe stavka 2. primjenjuju na izravno dobivene proizvode, oni se također smatraju „materijalom”.

5.   Odredbe stavaka 1. do 4. primjenjuju se i u odnosu na:

(a)	sorte koje su u osnovi izvedene od sorte u odnosu na koju je dodijeljeno oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice, ako ta sorta i sama nije u osnovi izvedena sorta;

(b)	sorte koje nisu različite u skladu s odredbama članka 7. od zaštićene sorte; i

(c)	sorte čija proizvodnja zahtijeva opetovano korištenje zaštićene sorte.

6.   Za potrebe stavka 5. točke (a) sorta se smatra u osnovi izvedenom iz druge sorte (dalje u tekstu: „inicijalna sorta”) ako:

(a)	je pretežno izvedena od inicijalne sorte ili iz sorte koja je i sama pretežno izvedena od inicijalne sorte;

(b)	je različita u skladu s odredbama članka 7. od inicijalne sorte; i

(c)	osim razlika koje su rezultat izvođenja, ona u bitnome dijelu odgovara inicijalnoj sorti u izražavanju svojstava koja su rezultat genotipa ili kombinacije genotipova inicijalne sorte.

7.   U provedbenim pravilima u skladu s člankom 114. mogu se navoditi moguće postupke izvođenja na koje se primjenjuju barem odredbe stavka 6.

8.   Ne dovodeći u pitanje članke 14. i 29., ostvarivanjem oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice ne može se kršiti ni jedna odredba donesena na temelju javnog morala, javnog poretka ili javne sigurnosti, zaštite zdravlja i života ljudi, životinja ili bilja, zaštite okoliša, zaštite industrijskog ili trgovačkog vlasništva, ili očuvanja tržišnog natjecanja, trgovine ili poljoprivredne proizvodnje.

Članak 14.

Izuzeće od oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice

1.   Neovisno o članku 13. stavku 2., za potrebe očuvanja poljoprivredne proizvodnje poljoprivrednicima je dopušteno da u svrhu reprodukcije na polju na vlastitom poljoprivrednom imanju koriste proizvode dobivene od požetog ili pobranog materijala koje su dobili sadnjom, na vlastitom poljoprivrednom imanju, reprodukcijskog materijala sorte drukčije od hibrida ili sintetičke sorte koja je obuhvaćena oplemenjivačkim pravom na biljnu sortu Zajednice.

2.   Odredbe stavka 1. primjenjuju se samo na poljoprivredne biljne vrste:

(a)

krmno bilje:   Cicer arietinum L. – slanutak   Lupinus luteus L. – žuta lupina   Medicago sativa L. – lucerna   Pisum sativum L. (partim) – stočni grašak   Trifolium alexandrinum L. – aleksandrijska djetelina   Trifolium resupinatum L. – perzijska djetelina   Vicia faba – bob   Vicia sativa L. – grahorica te, za Portugal, Lolium multiflorum lam – talijanski ljulj

(b)

žitarice:   Avena sativa – zob   Hordeum vulgare L. – ječam   Oryza sativa L. – riža   Phalaris canariensis L. – kanarska trava   Secale cereale L. – raž   X Triticosecale Wittm. – tritikale   Triticium aestivum L. emend Fiori et Paol. – pšenica   Triticum durum Desf. – durum (tvrda) pšenica   Triticum spelta L. – pravi krupnik

(c)	krumpir: Solanum tuberosum – krumpir

(d)	uljarice i predivo bilje:   Brassica napus L. (partim) – uljana repica   Brassica rapa L. (partim) – bijela repa   Linum usitatissimum – uljni lan uz iznimku predivog lana.

3.   Prije stupanja na snagu ove Uredbe utvrđuju se u provedbenim pravilima sukladno članku 114. uvjeti za provedbu izuzeća iz stavka 1. i uvjeti zaštite legitimnih interesa oplemenjivača i poljoprivrednika na temelju sljedećih kriterija:

—	nema ograničenja veličine poljoprivrednog posjeda u mjeri potrebnoj za postojanje takvog posjeda,

—

proizvod dobiven od požetog ili pobranog materijala može se obraditi za sadnju, bilo od strane samog poljoprivrednika ili putem usluga koje mu se pružaju, ne dovodeći u pitanje određena ograničenja koja države članice mogu uspostaviti u pogledu organizacije obrade navedenog proizvoda dobivenog od požetog ili pobranog materijala, posebno kako bi se osigurala istovjetnost proizvoda koji je ušao u obradu s onim koji je rezultat obrade,

—

mali poljoprivredni proizvođači nisu obvezni plaćati bilo kakve naknade nositelju; malim poljoprivrednim proizvođačima smatraju se: — u slučaju biljnih vrsta iz stavka 2. ovog članka na koje se primjenjuje Uredba Vijeća (EEZ) br. 1765/92 od 30. lipnja 1992. o utvrđivanju sustava potpore za proizvođače određenih ratarskih kultura (4), poljoprivredni proizvođači koji ne uzgajaju bilje na površini većoj od površine koja bi bila potrebna za proizvodnju 92 tone žitarica; za izračun površine primjenjuje se članak 8. stavak 2. gore navedene Uredbe, — u slučaju drugih biljnih vrsta iz stavka 2. ovog članka, poljoprivredni proizvođači koji udovoljavaju usporedivim odgovarajućim kriterijima,

—

ostali poljoprivredni proizvođači obvezni su plaćati nositelju primjerenu naknadu, koja je osjetno niža od iznosa koji se obračunava za licencu proizvodnju reprodukcijskog materijala iste sorte na istom području; stvaran iznos ove primjerene naknade može biti podložan promjenama tijekom vremena, uzimajući u obzir opseg u kojem će se koristiti izuzećem iz stavka 1. u pogledu predmetne sorte,

—	praćenje usklađenosti s odredbama ovog članka ili odredaba usvojenih na temelju ovog članka predmet su isključive odgovornosti nositeljâ; u organizaciji ovog praćenja ne mogu primiti pomoć službenih tijela,

—

nositeljima se na njihov zahtjev pružaju odgovarajući podaci od strane poljoprivrednika i pružatelja usluga prerade; odgovarajuće podatke mogu jednako tako pružiti službena tijela koja sudjeluju u praćenju poljoprivredne proizvodnje ako su takvi podaci dobiveni uobičajenim obavljanjem njihovih poslova, bez dodatnog opterećenja ili troškova. Ove odredbe, u odnosu na osobne podatke, ne dovode u pitanje zakonodavstvo Zajednice i nacionalno zakonodavstvo o zaštiti pojedinaca u odnosu na obradu i slobodno kretanje osobnih podataka.

Članak 15.

Ograničenja učinaka oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice

Oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice ne obuhvaćaju:

(a)	radnje poduzete za osobnu upotrebu i u nekomercijalne svrhe;

(b)	radnje poduzete u eksperimentalne svrhe;

(c)	radnje poduzete s ciljem oplemenjivanja ili istraživanja i razvijanja drugih sorti;

(d)	radnje iz članka 13. stavaka 2. do 4. u odnosu na druge takve sorte, osim kada se primjenjuju odredbe članka 13. stavka 5., ili kada druga sorta ili materijal takve sorte dolazi pod zaštitu prava vlasništva koje ne sadrži usporedivu odredbu; i

(e)	radnje čija bi zabrana kršila odredbe utvrđene u članku 13. stavku 8., članku 14. ili članku 29.

Članak 16.

Iscrpljenje oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice

Oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice ne obuhvaća radnje u pogledu bilo kojeg materijala zaštićene sorte ili sorte obuhvaćene odredbom članka 13. stavka 5., koje je stavljeno na raspolaganje drugim osobama od strane nositelja ili uz njegovu suglasnost, u bilo kojem dijelu Zajednice, ili bilo koji materijal izveden iz navedenog materijala, osim ako takve radnje:

(a)	uključuju daljnje umnažanje predmetne sorte, osim ako je takvo umnažanje namjeravano pri stavljanju materijala na raspolaganje; ili

(b)	uključuju izvoz sastojaka sorte u treću zemlju koja ne štiti sorte biljnog roda ili vrste kojima sorta pripada, osim ako je izvezeni materijal namijenjen konačnoj potrošnji.

Članak 17.

Upotreba naziva sorti

1.   Bilo koja osoba koja, unutar teritorija Zajednice, ponudi ili stavi na raspolaganje drugim osobama u komercijalne svrhe sastojke zaštićene sorte ili sortu obuhvaćenu odredbama članka 13. stavka 5. mora koristiti naziv sorte koji je određen sukladno članku 63.; ako se koristi u pisanom obliku, ime sorte mora se bez teškoća razlikovati i biti jasno čitljivo. Ako je žig, trgovački naziv ili slična oznaka povezana s odabranim nazivom, takav naziv mora biti lako prepoznatljiv kao takav.

2.   Osoba koja koristi takve radnje u odnosu na bilo koji drugi materijal sorte mora obavijestiti o tom nazivu u skladu s drugim odredbama zakona ili, na zahtjev ovlaštenog tijela, kupca ili bilo koje druge osobe koja ima legitimni interes.

3.   Stavci 1. i 2. primjenjuju se i nakon isteka oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice.

Članak 18.

Ograničenje upotrebe naziva sorte

1.   Nositelj ne može koristiti bilo koje pravo dodijeljeno u odnosu na naziv koji je istovjetan nazivu sorte za onemogućavanje slobodnog korištenja tog naziva u vezi sa sortom, čak i nakon prestanka oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice.

2.   Treća osoba može koristiti pravo dodijeljeno u odnosu na naziv koji je istovjetan nazivu sorte za onemogućavanje slobodnog korištenja tog naziva samo ako je takvo pravo dodijeljeno prije određivanja naziva sorte, sukladno članku 63.

3.   Ako je sorta zaštićena oplemenjivačkim pravom na biljnu sortu Zajednice ili u državi članici ili u članici Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti nacionalnim pravom vlasništva, njezin izabrani naziv ni bilo koji naziv koji može dovesti do zabune s njom ne može se koristi na teritoriju Zajednice u vezi s drugom sortom iste botaničke vrste ili vrste koja se smatra srodnom, sukladno objavi učinjenoj prema članku 63. stavku 5. ili za materijal takve sorte.

POGLAVLJE IV.

TRAJANJE I PRESTANAK OPLEMENJIVAČKIH PRAVA NA BILJNU SORTU ZAJEDNICE

Članak 19.

Trajanje oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice

1.   Vrijeme trajanja oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice je do kraja dvadeset pete kalendarske godine ili, u slučaju sorti vinove loze i drvenastih vrsta, do kraja tridesete kalendarske godine, počevši od godine dodjele prava.

2.   Vijeće, odlučujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, može, u odnosu na posebne rodove ili vrste odrediti produljenje tih rokova trajanja za najviše sljedećih pet godina.

3.   Oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice prestaje prije isteka rokova utvrđenih u stavku 1. ili u skladu sa stavkom 2. ako ga se nositelj odrekne upućivanjem pisane izjave u tu svrhu Uredu, s učinkom od dana nakon datuma primitka izjave od stane Ureda.

Članak 20.

Ništavnost oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice

1.   Ured proglašava ništavim oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice ako se utvrdi:

(a)	da uvjeti utvrđeni u člancima 7. ili 10. nisu udovoljeni za vrijeme trajanja oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice; ili

(b)	da, u slučaju kada je oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice uglavnom bilo dodijeljeno na temelju informacija i dokumenata koje je dostavio podnositelj zahtjeva, uvjeti utvrđeni u člancima 8. i 9. nisu bili udovoljeni u trenutku dodjele prava; ili

(c)	da je pravo dodijeljeno osobi koja nije imala prava na to, osim ako je ono preneseno na osobu koja ima prava.

2.   Ako je oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice proglašeno ništavnim, smatra se da od početka nije imalo učinke navedene u ovoj Uredbi.

Članak 21.

Ukidanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice

1.   Ured ukida oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice s učinkom in futurum ako se utvrdi da uvjeti utvrđeni u člancima 8. ili 9. više nisu zadovoljeni. Ako se utvrdi da ti uvjeti nisu bili zadovoljeni još prije ukidanja, ukidanje može imati učinak od tog časa.

2.   Ured može ukinuti oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice s učinkom in futurum ako nositelj, nakon što se to od njega zatraži te unutar roka koji odredi Ured:

(a)	ne ispuni obvezu u skladu s člankom 64. stavkom 3.; ili

(b)	u slučaju iz članka 66., ne predloži drugi odgovarajući naziv sorte; ili

(c)	propusti platiti pristojbe koje treba platiti za održavanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice na snazi; ili

(d)	više ne udovoljava, bilo kao početni nositelj ili njegov pravni sljednik koji je to postao kao posljedica prijenosa, sukladno članku 23., uvjetima određenima u člancima 12. i 82.

POGLAVLJE V.

OPLEMENJIVAČKA PRAVA NA BILJNU SORTU ZAJEDNICE KAO PREDMET VLASNIŠTVA

Članak 22.

Izjednačavanje s nacionalnim pravom

1.   Osim ako nije drukčije predviđeno u člancima 23. do 29., oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice smatra se predmetom vlasništva u svakom pogledu i za cjelokupni teritorij Zajednice kao odgovarajuće pravo vlasništva u državi članici u kojoj:

(a)	je sukladno upisu u Upisnik oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice, nositelj na odgovarajući datum imao boravište ili sjedište ili poslovni nastan; ili

(b)	ako uvjeti utvrđeni u točki (a) nisu ispunjeni, prvonavedeni punomoćnik nositelja, kako je naznačeno u navedenom Registru, na dan registracije imao je boravište ili sjedište ili poslovni nastan.

2.   Ako uvjeti utvrđeni u stavku 1. nisu ispunjeni, država članica iz stavka 1. država je članica u kojoj se nalazi sjedište Ureda.

3.   Ako su boravište, sjedišta ili poslovni nastani u pogledu nositelja ili punomoćnika upisani u Upisnik iz stavka 1. u dvije ili više država članica, za potrebe stavka 1. primjenjuje se prvonavedeno boravište ili sjedište.

4.   Ako su u Upisnik iz stavka 1. upisane dvije ili više osoba kao zajednički nositelji, odgovarajući nositelj za potrebe primjene stavka 1. točke (a) prvi je zajednički nositelj prema redu upisivanja u Upisnik koji ispunjava uvjete. Ako ni jedan od zajedničkih nositelja ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1. točki (a), primjenjuje se stavak 2.

Članak 23.

Prijenos

1.   Oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice može biti premetom prijenosa na jednog ili više pravnih sljednika.

2.   Prijenos oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice ustupanjem vlasništva može se izvršiti samo na sljednike koji udovoljavaju uvjetima utvrđenima u člancima 12. i 82. Prijenos mora biti izvršen u pisanom obliku i zahtijeva potpis ugovornih stranaka, osim ako je posljedica presude ili bilo koje druge radnje kojom se okončavaju sudski postupci. U protivnom je ništavan.

3.   Osim ako nije drukčije predviđeno u članku 100., prijenos nema utjecaja na prava stečena od trećih strana prije datuma prijenosa.

4.   Prijenos nema učinak za Ured i ne može se navoditi prema trećim stranama osim ako se o tome ne pruži pisani dokaz kako je predviđeno u provedbenim pravilima i dok se ne upiše u Upisnik oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice. Prijenos koji još nije upisan u Upisnik može se, međutim, navoditi prema trećim stranama koje su stekle prava nakon datuma prijenosa, ali su znale za taj prijenos na dan stjecanja takvih prava.

Članak 24.

Ovrha

Oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice može biti predmetom ovrhe i biti podložno privremenim, uključujući i zaštitnim, mjerama u smislu članka 24. Konvencije o nadležnosti i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, potpisane u Luganu 16. rujna 1988. (dalje u tekstu „Luganska konvencija”).

Članak 25.

Stečaj ili slični postupci

Do stupanja na snagu zajedničkih pravila za države članice na ovom području jedina država članica u kojoj oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice može biti obuhvaćeno stečajem ili sličnim postupcima je ona u kojoj je takav postupak prvo pokrenut u smislu nacionalnog prava ili konvencija koje se primjenjuju na ovom području.

Članak 26.

Zahtjev za oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice kao predmet vlasništva

Članci 22. do 25. primjenjuju se na zahtjeve za oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice. U pogledu takvih zahtjeva upućivanja u navedenim člancima na Upisnik oplemenjivačkih prava za biljne sorte Zajednice smatraju se upućivanjem na Registar zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice.

Članak 27.

Ugovorno pravo na iskorištavanje

1.   Oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice mogu u potpunosti ili djelomično biti predmet ugovorom dodijeljenih prava na iskorištavanje. Prava na iskorištavanje mogu biti isključiva ili neisključiva.

2.   Nositelj se može pozivati na prava koja slijede iz oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice protiv osobe koja uživa pravo iskorištavanja, a koja povređuje bilo koji od uvjeta ili ograničenja koja ima glede njegovog prava iskorištavanja sukladno stavku 1.

Članak 28.

Zajedničko nositeljstvo

Članci 22. do 27. primjenjuju se mutatis mutandis u slučaju zajedničkog nositeljstva oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice razmjerno odgovarajućem udjelu koji imaju, ako su takvi udjeli određeni.

Članak 29.

Prisilno pravo iskorištavanja

1.   Prisilno pravo iskorištavanja Ured priznaje jednoj ili više osoba, na temelju zahtjeva takve osobe ili takvih osoba, ali samo na temelju javnog interesa i nakon savjetovanja s Upravnim vijećem iz članka 36.

2.   Na zahtjev države članice, Komisije ili organizacije osnovane na razini Zajednice i registrirane od strane Komisije prisilno pravo iskorištavanja može biti priznato ili skupini osoba koja udovoljava posebnim zahtjevima ili bilo kome u jednoj ili više država članica ili diljem Zajednice. Ono može biti priznato samo na temelju javnog interesa i uz odobrenje Upravnog vijeća.

3.   Ured pri priznavanju prisilnog prava iskorištavanja propisuje vrstu navedenih radnji i navodi razumne uvjete koji se na njih odnose, kao i posebne zahtjeve iz stavka 2. Razumni uvjeti uzimaju u obzir interese bilo kojeg nositelja oplemenjivačkih prava na biljnu sortu na kojeg bi moglo utjecati priznavanje prisilnog prava iskorištavanja. Razumni uvjeti mogu uključivati mogući rok, plaćanje odgovarajuće naknade kao primjerene naknade nositelju i mogu nositelju nametnuti određene obveze, ispunjenje kojih je potrebno za korištenje prisilnog prava iskorištavanja.

4.   Po isteku svakog jednogodišnjeg razdoblja nakon priznanja prisilnog prava iskorištavanja i unutar gore navedenog mogućeg roka bilo koja stranka u postupku može zahtijevati da se odluka o priznanju prisilnog prava iskorištavanja ukine ili izmijeni. Jedina je osnova za takav zahtjev da su se okolnosti koje su utjecale na donesenu odluku u međuvremenu izmijenile.

5.   Po podnošenju zahtjeva prisilno pravo iskorištavanja priznaje se nositelju u odnosu na u osnovi izvedenu sortu ako su ispunjeni kriteriji određeni u stavku 1. Razumni uvjeti iz stavka 3. uključuju plaćanje odgovarajuće naknade kao primjerene naknade nositelju inicijalne sorte.

6.   Sukladno članku 114. u provedbenim propisima mogu se navoditi određeni slučajevi kao primjeri od javnog interesa iz stavka 1. i, nadalje, utvrđivati pojedinosti za provedbu odredaba gore navedenih stavaka.

7.   Prisilno pravo iskorištavanja države članice ne mogu priznati u odnosu na oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice.

TREĆI DIO

URED ZA BILJNE SORTE ZAJEDNICE

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 30.

Pravni status, podružnice

1.   Ured je tijelo Zajednice. Ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj državi članici Ured uživa najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju njihova nacionalnog zakonodavstva. Može naročito stjecati ili raspolagati pokretninama i nekretninama te može biti stranka u pravnim postupcima.

3.   Ured zastupa njegov predsjednik.

4.   Uz suglasnost Upravnog vijeća iz članka 36. Ured može povjeriti nacionalnim agencijama ovlaštenje za obavljanje posebnih upravnih funkcija Ureda ili osnovati svoje vlastite podružnice s tim ciljem u državama članicama, podložno njihovoj suglasnosti.

Članak 31.

Osoblje

1.   Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i pravila koja su zajednički usvojile institucije Europskih zajednica radi primjene ovog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja primjenjuju se na osoblje Ureda, ne dovodeći u pitanje primjenu članka 47. na članove Žalbenog vijeća.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 43., ovlasti dodijeljene tijelu za imenovanja po Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika provodi Ured u odnosu na vlastito osoblje.

Članak 32.

Povlastice i imuniteti

Na Ured se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica.

Članak 33.

Odgovornost

1.   Ugovornu odgovornost Ureda uređuje pravo koje je mjerodavno za predmetni ugovor.

2.   Sud Europskih zajednica nadležan je za izricanje presude sukladno svakoj arbitražnoj klauzuli sadržanoj u ugovoru koji je sklopio Ured.

3.   U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Ured, u skladu s općim načelima zajedničkima za pravo država članica, nadoknađuje bilo koju štetu uzrokovanu od strane njegovih službi ili njegovih službenika prilikom obnašanja njihovih dužnosti.

4.   Sud Europskih zajednica ima nadležnost u sporovima koji se odnose na naknadu štete iz stavka 3. ovog članka.

5.   Osobna odgovornost njegovih službenika prema Uredu uređuje se odredbama utvrđenima u Pravilniku o osoblju ili Uvjetima zapošljavanja koji se na njih primjenjuju.

Članak 34.

Jezici

1.   U odnosu na Ured primjenjuju se odredbe utvrđene u Uredbi br. 1. od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (5).

2.   Zahtjevi Uredu, dokumentacija potrebna za obradu takvih zahtjeva i sve ostale isprave koje se dostavljaju podnose se na jednom od službenih jezika Europskih zajednica.

3.   Stranke u postupcima pred Uredom, kako je određeno u provedbenim pravilima sukladno članku 114., ovlaštene su voditi pismene i usmene dijelove postupka na bilo kojem od službenih jezika Europskih zajednica s prijevodom i, u slučaju rasprave, simultanim prevođenjem na barem jedan drugi službeni jezik Europskih zajednica koji je izabrala bilo koja od drugih stranaka u postupku. Korištenje tih prava ne podrazumijeva posebne naknade za stranke u postupku.

4.   Usluge prevođenja potrebne za funkcioniranje Ureda u načelu pruža Centar za prevođenje tijela Unije.

Članak 35.

Odluke Ureda

1.   Odluke Ureda, pod uvjetom da ih ne mora donijeti žalbeno vijeće sukladno članku 72., donosi ili se donose pod vodstvom predsjednika Ureda.

2.   Podložno stavku 1., odluke na temelju članaka 20., 21., 29., 59., 61., 62., 63., 66. ili 100. stavak 2. donosi Odbor od triju članova iz redova zaposlenika Ureda. Kvalifikacije članova takvog Odbora, ovlasti pojedinih članova u pripremnoj fazi odlučivanja, uvjeti glasanja i uloga predsjednika u odnosu na Odbor određuje se u provedbenim pravilima sukladno članku 114. Inače, članove takvog Odbora u donošenju odluka ne obvezuju nikakve upute.

3.   Odluke predsjednika, osim onih navedenih u stavku 2., ako ih nije donio predsjednik, može donijeti jedan zaposlenik Ureda na kojega je ovlast za to prenesena sukladno članku 42. stavku 2. točki (h).

POGLAVLJE II.

UPRAVNO VIJEĆE

Članak 36.

Osnivanje i ovlasti

1.   Ovime se osniva Upravno vijeće pri Uredu. Osim ovlaštenja dodijeljenih Upravnom vijeću drugim odredbama ove Uredbe, ili odredbama iz članaka 113. i 114., ono u odnosu na Ured ima ovlaštenja utvrđena u nastavku:

(a)	ono savjetuje o pitanjima za koje je Ured odgovoran ili izdaje opće smjernice u tom pogledu;

(b)	ono ispituje izvještaj o radu predsjednika i uz to nadzire aktivnosti Ureda na temelju tog ispitivanja i bilo koje druge dobivene informacije;

(c)	ono, na prijedlog Ureda, ili određuje broj Odbora iz članka 35., raspodjelu poslova i trajanje njihove pripadajuće funkcije ili izdaje opće smjernice u tom pogledu;

(d)	ono može utvrditi pravila o načinu rada Ureda;

(e)	ono može izdati smjernice za ispitivanje sukladno članku 56. stavku 2.

2.   Osim toga, Upravno vijeće:

—	može davati mišljenja Uredu, i zahtijevati podatke od Ureda ili Komisije ako to smatra potrebnim,

—	može proslijediti Komisiji, s ili bez izmjena, nacrte podnesenih mu prijedloga sukladno članku 42. stavku 2. točki (g) ili svoj vlastiti nacrt izmjena ove Uredbe, odredaba iz članaka 113. i 114. ili bilo kojih drugih pravila koja se odnose na oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice,

—	daje mišljenje sukladno članku 113. stavku 4. i članku 114. stavku 2.,

—	obavlja svoje funkcije u odnosu na proračun Ureda sukladno člancima 109., 111. i 112.

Članak 37.

Sastav

1.   Upravno vijeće sastavljeno je od jednog predstavnika svake države članice i jednog predstavnika Komisije i njihovih zamjena.

2.   Članovima Upravnog vijeća mogu, podložno odredbama njegovog poslovnika, pomagati savjetnici ili stručnjaci.

Članak 38.

Predsjedavanje

1.   Upravno vijeće između svojih članova izabire predsjednika i zamjenika predsjednika. Zamjenik predsjednika po službenoj dužnosti mijenja predsjednika u slučaju njegove spriječenosti u obavljanju svojih dužnosti.

2.   Mandat predsjednika ili zamjenika predsjednika istječe kada prestane njihovo članstvo u Upravnom vijeću. Ne dovodeći u pitanje ovu odredbu, trajanje mandata predsjednika ili zamjenika predsjednika je tri godine, osim ako drugi predsjednik ili zamjenik predsjednika ne bude izabran prije kraja ovog razdoblja. Mandat se može obnoviti.

Članak 39.

Sjednice

1.   Sjednice Upravnog vijeća saziva njegov predsjednik.

2.   Predsjednik Ureda sudjeluje u vijećanju osim ako Upravno vijeće ne odluči drukčije. On nema pravo glasa.

3.   Upravno vijeće održava redovite sjednice jedanput godišnje; osim toga, ono se sastaje na inicijativu svojeg predsjednika ili na zahtjev Komisije ili jedne trećine država članica.

4.   Ono usvaja poslovnik i može osnovati, u skladu s tim poslovnikom, odbore koji su pod njegovom nadležnošću.

5.   Upravno vijeće može pozvati promatrače da nazoče njegovim sjednicama.

6.   Tajništvo Upravnog vijeća osigurava Ured.

Članak 40.

Mjesto održavanja sjednica

Upravno vijeće sastaje se u sjedištu Komisije ili u mjestu Ureda ili Ureda za ispitivanje. Pojedinosti se određuju u poslovniku.

Članak 41.

Glasovanje

1.   Upravno vijeće donosi odluke, osim onih iz stavka 2., običnom većinom predstavnika država članica.

2.   Za odluke za čije je donošenje ovlašten Upravni odbor prema članku 12. stavku 1. točki (b), članku 29., članku 36. stavku 1. točkama (a), (b), (d) i (e), članku 43., članku 47., članku 109. stavku 3. i članku 112., potrebna je većina od tri četvrtine predstavnika država članica.

3.   Svaka država članica ima jedan glas.

4.   Odluke Upravnog vijeća nemaju obvezujuću snagu u smislu članka 189. Ugovora.

POGLAVLJE III.

UPRAVLJANJE UREDOM

Članak 42.

Funkcije i ovlasti predsjednika

1.   Uredom upravlja predsjednik.

2.   U tu svrhu predsjednik posebno ima sljedeće funkcije i ovlasti:

(a)

Predsjednik poduzima sve potrebne korake, uključujući donošenje internih upravnih uputa i objavljivanje obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Ureda sukladno odredbama ove Uredbe, onima iz članaka 113. i 114. ili sukladno pravilima koje je utvrdilo ili smjernicama koje je donijelo Upravno vijeće sukladno članku 36. stavku 1.

(b)	Svake godine podnosi izvještaj o svom radu Komisiji i Upravnom vijeću.

(c)	U odnosu na zaposlenike, on ostvaruje ovlasti utvrđene u članku 31. stavku 2.

(d)	On podnosi prijedloge kako je navedeno u članku 36. stavku 1. točki (c) i članku 47. stavku 2.

(e)	On izrađuje procjene prihoda i rashoda Ureda sukladno članku 109. stavku 1. i izvršava proračun sukladno članku 110.

(f)	On dostavlja podatke po zahtjevu Upravnog vijeća sukladno članku 36. stavku 2. prva alineja.

(g)	On može podnijeti Upravnom vijeću nacrt izmjena ove Uredbe, odredbi iz članaka 113. i 114. ili bilo kojih drugih pravila koji se odnose na oplemenjivačka prava na biljnu sortu Zajednice.

(h)	On može prenijeti svoje ovlasti na druge članove osoblja Ureda, podložno odredbama iz članaka 113. i 114.

3.   Predsjedniku pomaže jedan ili više potpredsjednika. Ako je predsjednik odsutan ili spriječen, potpredsjednik ili jedan od potpredsjednika zauzima njegovo mjesto u skladu s postupkom utvrđenom u pravilima koja je utvrdilo ili smjernicama koje je donijelo Upravno vijeće sukladno članku 36. stavku 1.

Članak 43.

Imenovanje viših dužnosnika

1.   Predsjednika Ureda imenuje Vijeće iz popisa kandidata koje predlaže Komisija nakon dobivenog mišljenja Upravnog vijeća. Ovlast za smjenu predsjednika ima Vijeće odlučujući na prijedlog Komisije nakon dobivenog mišljenja Upravnog vijeća.

2.   Mandat predsjednika ne prelazi pet godina. Taj se mandat može obnoviti.

3.   Potpredsjednik ili potpredsjednici Ureda se imenuju ili smjenjuju kao u stavcima 1. i 2., nakon očitovanja predsjednika.

4.   Vijeće izvršava stegovne ovlasti nad dužnosnicima iz stavaka 1. i 3.

Članak 44.

Nadzor nad zakonitosti

1.   Komisija nadzire zakonitost onih postupaka predsjednika u pogledu kojih pravo Zajednice ne predviđa nikakav nadzor nad zakonitosti od strane drugog tijela, te postupaka Upravnog vijeća u odnosu na proračun Ureda.

2.   Komisija zahtijeva da se svaki nezakonit postupak iz stavka 1. izmijeni ili poništi.

3.   Države članice, bilo koji član Upravnog vijeća ili bilo koja druga osoba koja sudjeluje izravno i osobno u radu Vijeća može prijaviti Komisiji svaki postupak iz stavka 1. ovog članka, bilo izričit ili prešutan, za ispitivanje zakonitosti takvog postupka. Prijava se upućuje Komisiji u roku dva mjeseca od dana kada je zainteresirana stranka doznala za predmetni postupak. Komisija donosi i priopćuje odluku u roku od dva mjeseca.

POGLAVLJE IV.

ŽALBENA VIJEĆA

Članak 45.

Osnivanje i ovlasti

1.   U okviru Ureda osniva se jedno ili više žalbenih vijeća.

2.   Žalbeno vijeće ili vijeća odgovorni su za odlučivanje u pogledu žalbi na odluke iz članka 67.

3.   Žalbeno vijeće ili vijeća sazivaju se prema potrebi. Broj žalbenih vijeća i raspodjela posla određuju se provedbenim pravilima sukladno članku 114.

Članak 46.

Sastav žalbenih vijeća

1.   Žalbeno vijeće sastoji se od predsjednika i dvaju članova.

2.   Predsjednik odabire za svaki pojedinačni predmet druge članove i njihove odnosne zamjenike s popisa kvalificiranih članova utvrđenog sukladno članku 47. stavku 2.

3.   Ako žalbeno vijeće smatra da narav žalbe to zahtijeva, može za takav predmet pozvati do dva dodatna člana s gore navedenog popisa.

4.   Potrebne kvalifikacije članova svakog žalbenog vijeća, ovlasti pojedinih članova u pripremnoj fazi donošenja odluke i uvjeti glasovanja određuju se u provedbenim pravilima sukladno članku 114.

Članak 47.

Neovisnost članova žalbenih vijeća

1.   Predsjednike žalbenih vijeća i njihove odnosne zamjenike imenuje Vijeće iz popisa kandidata za svakog predsjednika i svakog zamjenika koje predlaže Komisija nakon dobivenog mišljenja Upravnog vijeća. Mandat je pet godina. Mandat se može obnoviti.

2.   Ostale članove žalbenih vijeća bira Upravno vijeće sukladno članku 46. stavku 2., iz popisa kvalificiranih članova utvrđenog po prijedlogu Ureda na mandat od pet godina. Popis se utvrđuje za razdoblje od pet godina. Isti se može obnoviti u cjelini ili djelomično.

3.   Članovi žalbenog vijeća su neovisni. U donošenju odluka ne obvezuju ih nikakvi naputci.

4.   Članovi žalbenih vijeća ne mogu biti članovi odbora iz članka 35. ni obavljati bilo koju drugu dužnost u Uredu. Dužnost članova žalbenih vijeća može se obavljati kao povremena.

5.   Članovi žalbenih vijeća ne mogu biti smijenjeni iz Ureda odnosno popisa za trajanja njihovog mandata, osim ako postoje ozbiljni razlozi za takvu smjenu i ako je Sud Europskih zajednica, na zahtjev Komisije nakon dobivenog mišljenja Upravnog vijeća donio odluku s takvim učinkom.

Članak 48.

Izuzeće i prigovor

1.   Članovi žalbenih vijeća ne mogu sudjelovati u žalbenim postupcima ako u njima imaju osobni interes ili ako su prethodno sudjelovali kao predstavnici jedne od stranaka u postupku ili ako su sudjelovali u donošenju odluke na koju je uložena žalba.

2.   Ako, iz jednog od razloga navedenih u stavku 1. ili bilo kojeg drugog razloga, član žalbenog vijeća smatra da ne bi trebao sudjelovati u bilo kojem žalbenom postupku, on o tome obavješćuje žalbeno vijeće.

3.   Prigovor na članove žalbenog vijeća može podnijeti bilo koja stranka u žalbenom postupku zbog jednog od razloga navedenih u stavku 1. ili ako se sumnja u njihovu pristranost. Prigovor nije prihvatljiv ako je, iako svjesna razloga za prigovor, stranka u žalbenom postupku poduzela radnju u postupku. Prigovor se ne može temeljiti na državljanstvu članova.

4.   Žalbena vijeća odlučuju o radnjama koje će poduzeti u slučajevima navedenim u stavcima 2. i 3. bez sudjelovanja dotičnog člana. Za potrebe donošenja takve odluke, člana koji se povlači ili za kojeg je podnesen prigovor u žalbenom vijeću zamjenjuje njegov zamjenik.

ČETVRTI DIO

POSTUPCI KOJI SE VODE PRED UREDOM

POGLAVLJE I.

ZAHTJEVI

Članak 49.

Podnošenje zahtjeva

1.   Zahtjev za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice podnosi se po izboru podnositelja:

(a)	izravno Uredu; ili

(b)	jednoj od podružnica ili nacionalnih ureda, osnovanih ili ovlaštenih, sukladno članku 30. stavku 4., pod uvjetom da podnositelj dostavi podatke o tom podnošenju izravno Uredu u roku od dva tjedna nakon podnošenja.

Pojedinosti o načinu na koji se podaci iz gore navedene točke (b) moraju dostaviti, mogu se utvrditi u provedbenim pravilima sukladno članku 114. Propuštanje dostavljanja podataka o zahtjevu Uredu sukladno gore navedenoj točki (b) ne utječe na valjanost zahtjeva ako je zahtjev pristigao u Ured u roku od mjesec dana nakon podnošenja u podružnicu ili nacionalni ured.

2.   Ako je zahtjev podnesen jednom od nacionalnih ureda iz stavka 1. točke (b), nacionalni ured poduzima sve potrebno da dostavi zahtjev Uredu u roku od dva tjedna nakon podnošenja. Nacionalni uredi mogu podnositelju naplatiti naknadu koja nije veća od administrativnih troškova primitka i prosljeđivanja zahtjeva.

Članak 50.

Uvjeti koji se primjenjuju na zahtjeve

1.   Zahtjev za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

(a)	zahtjev za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice;

(b)	navođenje botaničkog razreda;

(c)	podatke o podnositelju zahtjeva ili, ako je to primjereno, zajedničkim podnositeljima;

(d)

ime oplemenjivača i uvjerenje da, prema saznanjima podnositelja zahtjeva, ni jedna druga osoba nije sudjelovala u oplemenjivanju, ili otkrivanju i razvoju sorte; ako podnositelj nije oplemenjivač, ili nije jedini oplemenjivač, on dostavlja odgovarajuće dokumentirane dokaze o tome kako je ovlaštenje za oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice došlo u njegov posjed;

(e)	privremeni naziv sorte;

(f)	tehnički opis sorte;

(g)	zemljopisno podrijetlo sorte;

(h)	isprave o zastupanju u postupku;

(i)	podatke o bilo kojoj prethodnoj komercijalizaciji sorte;

(j)	podatke o bilo kojem podnesenom zahtjevu u pogledu sorte.

2.   Pojedinosti o uvjetima iz stavka 1., uključujući odredbu o pružanju drugih podataka, mogu se utvrditi u provedbenim pravilima sukladno članku 114.

3.   U zahtjevu se predlaže naziv sorte koji može biti priložen uz zahtjev.

Članak 51.

Datum podnošenja zahtjeva

Datum podnošenja zahtjeva za oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice je datum na koji je Ured zaprimio valjan zahtjev sukladno članku 49. stavku 1. točki (a) ili podružnica ili nacionalni ured sukladno članku 49. stavku 1. točki (b), pod uvjetom da je sukladan članku 50. stavku 1. i da su plaćene dužne pristojbe sukladno članku 83. unutar roka koji odredi Ured.

Članak 52.

Pravo prvenstva

1.   Pravo prvenstva zahtjeva određuje se prema datumu primitka zahtjeva. Ako zahtjevi nose isti datum podnošenja, njihovo se prvenstvo određuje prema redoslijedu kojim su primljeni ako se to može utvrditi. U protivnom zahtjevi imaju isto prvenstvo.

2.   Ako je podnositelj ili njegov pravni prednik već podnio zahtjev za vlasničko pravo na sortu u državi članici ili u članici Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti, a datum zahtjeva je unutar 12 mjeseci od podnošenja ranijeg zahtjeva, podnositelj uživa pravo prvenstva od ranijeg zahtjeva u pogledu zahtjeva za oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice pod uvjetom da raniji zahtjev još uvijek postoji na dan podnošenja zahtjeva.

3.   Pravo prvenstva ima takav učinak da se datum na koji je podnesen raniji zahtjev računa kao datum podnošenja zahtjeva za oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice za potrebe članaka 7., 10. i 11.

4.   Stavci 2. i 3. također se primjenjuju u pogledu ranijih zahtjeva koji su podneseni u drugoj državi članici pod uvjetom da su uvjeti određeni u članku 12. stavku 1. točki (b) drugoj rečenici ispunjeni u odnosu na tu državu na dan podnošenja zahtjeva za oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice.

5.   Svaki zahtjev za pravo prvenstva raniji od onog predviđenog u stavku 2. istječe ako podnositelj zahtjeva ne podnese Uredu u roku od tri mjeseca od dana zahtjeva preslike ranijeg zahtjeva kojeg su ovjerila nadležna tijela odgovorna za takav zahtjev. Ako raniji zahtjev nije podnesen na jednom od službenih jezika Europske zajednice, Ured može zahtijevati, povrh toga, prijevod prethodnog zahtjeva na jedan od tih jezika.

POGLAVLJE II.

ISPITIVANJE

Članak 53.

Formalno ispitivanje zahtjeva

1.   Ured ispituje:

(a)	je li zahtjev stvarno podnesen sukladno članku 49.;

(b)	udovoljava li zahtjev uvjetima utvrđenima u članku 50. i uvjetima utvrđenima u provedbenim pravilima sukladno tom članku;

(c)	ako je to primjereno, udovoljava li zahtjev za pravo prvenstva odredbi utvrđenoj u članku 52. stavcima 2., 4. i 5.; i

(d)	jesu li dužne pristojbe sukladno članku 83. plaćene unutar roka koji je odredio Ured.

2.   Ako zahtjev, iako udovoljava uvjetima iz članka 51., ne udovoljava drugim uvjetima utvrđenima u članku 50., Ured podnositelju zahtjeva daje priliku da ispravi bilo koje nedostatke koji su eventualno utvrđeni.

3.   Ako zahtjev ne udovoljava uvjetima iz članka 51., Ured o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva ili, ako to nije moguće, objavljuje podatke sukladno članku 89.

Članak 54.

Supstancijalno ispitivanje

1.   Ured ispituje može li sorta biti predmet oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice u skladu s člankom 5., je li sorta nova u skladu s člankom 10., ima li podnositelj pravo na podnošenje zahtjeva u skladu s člankom 12. i jesu li uvjeti utvrđeni u članku 82. ispunjeni. Ured također ispituje je li predloženi naziv sorte primjeren u skladu s člankom 63. U te se svrhe Ured može služiti uslugama drugih tijela.

2.   Smatra se da prvi podnositelj zahtjeva raspolaže oplemenjivačkim pravom na biljnu sortu Zajednice sukladno članku 11. To se ne primjenjuje ako je, prije no što je donesena odluka o zahtjevu, Uredu poznato ili mu je predočeno konačnom odlukom donesenom u pogledu zahtjeva za oplemenjivačko pravo, sukladno članku 98. stavku 4., da pravo ne pripada ili ne pripada samo prvom podnositelju. Ako je identitet jedine ili druge osobe koja je stekla pravo utvrđen, osoba ili osobe može ili mogu ući u postupak kao podnositelj ili podnositelji zahtjeva.

Članak 55.

Tehničko ispitivanje

1.   Ako Ured nije otkrio nikakvu prepreku dodjeljivanja oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice na temelju ispitivanja na temelju članaka 53. i 54., on osigurava da tehničko ispitivanje u odnosu na ispunjavanje uvjeta utvrđenih u člancima 7., 8. i 9. provede nadležni ured ili uredi u najmanje jednoj državi članici kojima je od strane Upravnog vijeća povjerena odgovornost za tehničko ispitivanje sorti predmetnih vrsta (dalje u tekstu: „Ured za ispitivanje ili uredi”).

2.   Ako ne postoji Ured za ispitivanje, Ured može, uz suglasnost Upravnog vijeća, povjeriti ostalim odgovarajućim agencijama odgovornost za isto ili osnovati vlastite podružnice u iste svrhe. U smislu odredaba ovog poglavlja, takve agencije ili podružnice smatraju se uredima za ispitivanje. One se mogu služiti sredstvima koja im podnositelj zahtjeva stavi na raspolaganje.

3.   Ured dostavlja uredima za ispitivanje preslike zahtjeva u skladu sa zahtjevima provedbenih pravila sukladno članku 114.

4.   Putem općih pravila ili putem zahtjeva u pojedinim slučajevima Ured određuje kada se, gdje i u kojim količinama i kakvoći dostavljaju materijal za tehničko ispitivanje i referentni uzorci.

5.   Ako podnositelj postavi zahtjev za pravo prvenstva sukladno članku 52. stavcima 2. ili 4., on podnosi potreban materijal i svu daljnju potrebnu dokumentaciju u roku dvije godine od dana podnošenja zahtjeva sukladno članku 51. Ako je raniji zahtjev povučen ili odbijen prije isteka dvije godine, Ured može od podnositelja zahtijevati da unutar određenog roka podnese materijal ili daljnju dokumentaciju.

Članak 56.

Provođenje tehničkih ispitivanja

1.   Osim ako nije uređen drugačiji način tehničkog ispitivanja u odnosu na udovoljavanje uvjetima utvrđenim u člancima od 7. do 9., Uredi za ispitivanje za potrebe tehničkog ispitivanja uzgajaju sortu ili poduzimaju druga potrebna istraživanja.

2.   Vođenje bilo kojeg tehničkog ispitivanja mora biti u skladu sa smjernicama za ispitivanje koje donosi Upravno vijeće i bilo kojim uputama koje daje Ured.

3.   Za potrebe tehničkih ispitivanja uredi za ispitivanje se mogu, uz suglasnost Ureda, služiti uslugama drugih tehnički kvalificiranih tijela i uzimati u obzir raspoložive nalaze takvih tijela.

4.   Osim ako Ured nije predvidio drukčije, svaki Ured za ispitivanje započinje tehničko ispitivanje najkasnije na datum na koji bi započelo tehničko ispitivanje na temelju zahtjeva za nacionalno pravo vlasništva podnesenog na dan na koji je zahtjev koji je uputio Ured zaprimio Ured za ispitivanje.

5.   U slučaju iz članka 55. stavka 5., svaki Ured za ispitivanje započinje tehničko ispitivanje, osim ako Ured nije predvidio drukčije, najkasnije na datum kada bi započelo ispitivanje na temelju zahtjeva za nacionalno pravo vlasništva, uz uvjet da su na taj datum dostavljen potreban materijal i sve ostale isprave.

6.   Upravno vijeće može odrediti da tehničko ispitivanje za sorte vinove loze i drvenastih vrsti može započeti na kasniji datum.

Članak 57.

Izvješća o ispitivanju

1.   Ured za ispitivanje, na zahtjev Ureda ili ako smatra da su rezultati tehničkog ispitivanja dostatni za procjenu sorte, Uredu dostavlja izvještaj o ispitivanju te ako smatra da su uvjeti utvrđeni u člancima od 7. do 9. ispunjeni, opis sorte.

2.   Ured dostavlja rezultate tehničkih ispitivanja i opis sorte podnositelju zahtjeva i pruža mu priliku da o tome da svoje primjedbe.

3.   Ako Ured ne smatra da izvještaj o ispitivanju predstavlja dostatan temelj za odluku, može po službenoj dužnosti, nakon savjetovanja s podnositeljem ili na zahtjev podnositelja, osigurati dodatno ispitivanje. Za potrebe procjene rezultata svako dodatno ispitivanje koje se izvrši prije nego što odluka donesena sukladno člancima 61. i 62. postane konačna, smatra se dijelom ispitivanja iz članka 56. stavka 1.

4.   Rezultati tehničkog ispitivanja predmetom su isključivog prava raspolaganja Ureda, a u druge svrhe mogu ih koristiti samo Uredi za ispitivanja ako to odobri Ured.

Članak 58.

Troškovi tehničkih ispitivanja

Ured sukladno provedbenim pravilima plaća Uredima za ispitivanje pristojbu na temelju članka 114.

Članak 59.

Prigovor na dodjelu prava

1.   Bilo koja osoba može Uredu podnijeti pisani prigovor na dodjelu oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice.

2.   Podnositelji prigovora su, osim podnositelja zahtjeva, stranke u postupku za dodjelu oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice. Ne dovodeći u pitanje članak 88., podnositelji prigovora imaju pristup dokumentaciji, uključujući i rezultate tehničkog ispitivanja i opis sorte, kako je navedeno u članku 57. stavku 2.

3.   Prigovori se mogu temeljiti samo na tvrdnji da:

(a)	uvjeti utvrđeni u člancima 7. do 11. nisu ispunjeni;

(b)	prema članku 63. stavcima 3. i 4. postoji prepreka predloženom nazivu sorte.

4.   Prigovori se mogu podnijeti:

(a)	u svakom trenutku nakon podnošenja zahtjeva i prije donošenja odluke sukladno članku 61. ili članku 62., u slučaju iz stavka 3. točke (a) ovog članka;

(b)	u roku od tri mjeseca od objave predloženog naziva sorte sukladno članku 89., u slučaju prigovora iz stavka 3. točke (b) ovog članka.

5.   Odluke u pogledu prigovora mogu se donijeti zajedno s odlukama na temelju članaka 61., 62. ili 63.

Članak 60.

Prvenstvo u podnošenju novog zahtjeva u slučaju prigovora

Ako prigovor na temelju činjenice da uvjeti utvrđeni u članku 11. nisu ispunjeni dovede do povlačenja ili odbijanja zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice i ako podnositelj prigovora podnese zahtjev za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice u roku od mjesec dana od povlačenja ili u roku od mjesec dana od datuma kada odluka o odbijanju u odnosu na istu sortu postane konačna, on može zahtijevati da se datum povučenog ili odbijenog zahtjeva smatra datumom podnošenja njegovog zahtjeva.

POGLAVLJE III.

ODLUKE

Članak 61.

Odbijanje

1.   Ured odbija zahtjev za oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice ako i čim utvrdi da podnositelj zahtjeva:

(a)	nije ispravio sve nedostatke u smislu članka 53. koje je dobio priliku ispraviti unutar roka o kojem je obaviješten;

(b)	nije udovoljio pravilu ili zahtjevu sukladno članku 55. stavku 4. ili 5. unutar utvrđenog roka, osim ako se Ured suglasio s nepodnošenjem; ili

(c)	nije predložio naziv sorte koji je prikladan u skladu s člankom 63.

2.   Ured također odbija zahtjeve za oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice ako:

(a)	utvrdi da uvjeti koje je dužan provjeriti sukladno članku 54. nisu ispunjeni; ili

(b)	na temelju izvještaja o ispitivanju sukladno članku 57. dođe do zaključka da uvjeti utvrđeni u člancima 7., 8. i 9. nisu ispunjeni.

Članak 62.

Dodjela

Ako Ured smatra da su rezultati ispitivanja dovoljni za donošenje odluke o zahtjevu i da ne postoje prepreke sukladno člancima 59. i 61., on dodjeljuje oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice. Odluka obuhvaća službeni opis sorte.

Članak 63.

Naziv sorte

1.   Kada je dodijeljeno oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice, Ured za predmetnu sortu odobrava naziv sorte koji je predložio podnositelj zahtjeva sukladno članku 50. stavku 3. ako smatra, na temelju ispitivanja provedenog sukladno drugoj rečenici članka 54. stavka 1., da je takav naziv primjeren.

2.   Naziv sorte je primjeren ako ne postoje prepreke sukladno stavcima 3. ili 4. ovog članka.

3.   Prepreka za označivanje naziva sorte postoji ako:

(a)	je njezino korištenje na teritoriju Zajednice onemogućeno pravom prvenstva treće strane;

(b)	može često svojim korisnicima uzrokovati teškoće u pogledu prepoznavanja ili izgovora;

(c)

je identičan ili može biti zamijenjen nazivom sorte pod kojom je druga sorta iste ili blisko srodne vrste upisana u službeni upisnik biljnih sorti ili pod kojom se materijal druge vrste stavlja na tržište u državi članici ili u članici Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti, osim ako druga sorta više ne postoji i njezin naziv nije stekao posebno značenje;

(d)	je identičan ili može biti zamijenjen drugim nazivima koji se obično koriste prilikom stavljanja na tržište robe ili koje treba držati slobodnima sukladno drugom zakonodavstvu;

(e)	mogao bi izazvati povredu prava u jednoj od država članica ili je u suprotnosti s javnim poretkom;

(f)	mogao bi dovesti u zabludu ili uzrokovati zabune u vezi svojstava, vrijednosti ili identiteta sorte ili identiteta oplemenjivača ili neke druge strane u postupku.

4.   Postoji druga prepreka ako kod sorte koja je već upisana:

(a)	u jednoj od država članica; ili

(b)	u članici Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti; ili

(c)	u drugoj državi za koju je aktom Zajednice utvrđeno da su sorte u njima ocijenjene po pravilima istovjetnima onima utvrđenima u direktivama o općim popisima,

u službeni upisnik biljnih sorti ili njihovih materijala i ako se ondje stavljala na tržište u komercijalne svrhe, a predloženi naziv sorte razlikuje se od one koja je ondje upisana ili se koristi, osim ako je potonja predmet zapreke sukladno stavku 3.

5.   Ured objavljuje vrste za koje smatra da su „u bliskoj srodnosti” u smislu stavka 3. točke (c).

POGLAVLJE IV.

ODRŽAVANJE OPLEMENJIVAČKIH PRAVA NA BILJNU SORTU ZAJEDNICE

Članak 64.

Tehnička provjera

1.   Ured provjerava neprekidnost nepromijenjenog postojanja zaštićenih sorti.

2.   U tu svrhu obavlja se tehnička provjera sukladno člancima 55. i 56.

3.   Nositelj je obvezan pružiti Uredu i Uredima za ispitivanje koji su zaduženi za tehničku provjeru sorte sve podatke potrebne za procjenu neprekidnosti nepromijenjenog postojanja sorte. On je obvezan, u skladu s uputama koje daje Ured, dostaviti materijal sorte i dopustiti provjeru jesu li poduzete odgovarajuće mjere za osiguranje neprekidnosti nepromijenjenog postojanja sorte.

Članak 65.

Izvješće o tehničkoj provjeri

1.   Na zahtjev Ureda ili ako isti utvrdi da sorta nije ujednačena ili postojana, Ured za ispitivanje zadužen za tehničku provjeru dostavlja Uredu izvještaj o svojim rezultatima.

2.   Ako tijekom tehničke provjere naiđe na bilo kakve nedostatke sukladno stavku 1., Ured obavješćuje nositelja o rezultatima tehničke provjere i pruža mu priliku da o tome iznese primjedbe.

Članak 66.

Izmjene naziva sorte

1.   Ured izmjenjuje naziv sorte određen sukladno članku 63. ako utvrdi da naziv ne udovoljava, ili više ne udovoljava, uvjetima utvrđenima u članku 63., a u slučaju ranijeg proturječnog prava treće strane, ako je nositelj suglasan s izmjenom ili je nositelju ili bilo kojoj drugoj osobi koja je obvezna koristiti naziv sorte iz ovog razloga konačnom presudom zabranjeno korištenje oznake sorte.

2.   Ured daje nositelju mogućnost da predloži izmijenjeni naziv sorte i postupa u skladu s člankom 63.

3.   Primjedbe na predloženi izmijenjeni naziv sorte mogu se podnijeti u skladu s člankom 59. stavkom 3. točkom (b).

POGLAVLJE V.

ŽALBE

Članak 67.

Odluke koje podliježu žalbi

1.   Žalba se može uložiti na odluke Ureda koje su donijete sukladno člancima 20., 21., 59., 61., 63. i 66., kao i na odluke koje se odnose na pristojbe sukladno članku 83., na troškove sukladno članku 85., na upis ili brisanje podataka u/iz Upisnik(a) sukladno članku 87. i na pravo javnog uvida sukladno članku 88.

2.   Žalba podnesena sukladno stavku 1. ima odgodni učinak. Ured, međutim, može, ako smatra da okolnosti tako nalažu, narediti da osporavana odluka nije odgodiva.

3.   Žalba se ne može uložiti na odluke Ureda sukladno članku 29. i članku 100. stavku 2. osim ako se ne podnese izravna žalba sukladno članku 74. Ta žalba nema odgodni učinak.

4.   Žalba protiv odluke kojom se ne okončava postupak u odnosu na jednu od stranaka može se podnijeti samo zajedno sa žalbom protiv konačne odluke, osim ako odluka predviđa posebnu žalbu.

Članak 68.

Osobe s pravom na žalbu i na svojstvo stranaka u žalbenim postupcima

Svaka fizička ili pravna osoba može se, podložno članku 82., žaliti na odluku koja se odnosi na takvu osobu, ili na odluku koja se, iako u obliku odluke koja se odnosi na drugu osobu, izravno ili neizravno nje tiče. Stranke u postupku mogu biti, a Uredi jesu, stranke u žalbenim postupcima.

Članak 69.

Rok za žalbu i oblik žalbe

Žalba se podnosi Uredu u pisanom obliku u roku od dva mjeseca od dostave odluke ako je naslovljena na žalitelja ili, u odsutnosti takvog, u roku od dva mjeseca od objave odluke, a pismena izjava kojom se određuje osnova za žalbu podnosi se u roku od četiri mjeseca od gore navedenog uručenja ili objave.

Članak 70.

Preispitivanje prije prosljeđivanja predmeta Žalbenom vijeću

1.   Ako tijelo Ureda koje je pripremilo odluku smatra da je žalba dopuštena i utemeljena, Ured će ispraviti odluku. To se ne primjenjuje ako se podnositelju žalbe protivi suprotna strana u žalbenom postupku.

2.   Ako se odluka ne ispravi unutar mjesec dana od primitka obrazloženja žalbe, Ured bez odgode:

—	odlučuje hoće li poduzeti mjere sukladno članku 67. stavku 2. drugoj rečenici, i

—	prosljeđuje žalbu Žalbenom vijeću.

Članak 71.

Ispitivanje žalbi

1.   Ako je žalba dopuštena, Žalbeno vijeće ispituje je li žalba osnovana.

2.   Pri ispitivanju žalbe Žalbeno vijeće onoliko često koliko je to potrebno poziva stranke u žalbenom postupku da unutar određenog roka podnesu očitovanja na obavijesti koje samo izdaje ili na priopćenja drugih stranaka u žalbenom postupku. Stranke u žalbenom postupku imaju pravo na usmene izjave.

Članak 72.

Odluka o žalbi

Žalbeno vijeće odlučuje o žalbi na temelju ispitivanja provedenog sukladno članku 71. Žalbeno vijeće može izvršavati sve ovlasti u nadležnosti Ureda ili može proslijediti slučaj nadležnom tijelu Ureda na daljnje postupanje. Potonjeg, ako su činjenice nepromijenjene, obvezuje pravno shvaćanje Žalbenog vijeća.

Članak 73.

Žalba na odluku žalbenog vijeća

1.   Na odluke Žalbenog vijeća podnosi se žalba Sudu Europskih zajednica.

2.   Žalba na odluku Žalbenog vijeća može se podnijeti zbog nenadležnosti, bitnih postupovnih uvjeta, povrede Ugovora, ove Uredbe ili bilo kojeg pravnog pravila koji se odnosi na njihovu primjenu ili zlouporabu ovlasti.

3.   Žalbu na odluku Žalbenog vijeća može podnijeti svaka stranka u žalbenom postupku koja je oštećena njegovom odlukom, ili Komisija ili Ured.

4.   Žalba na odluku Žalbenog vijeća podnosi se Sudu u roku od dva mjeseca od uručenja odluke Žalbenog vijeća.

5.   Ako Sud proslijedi slučaj na daljnje postupanje Žalbenom vijeću, Vijeće, ako su činjenice ostale iste, obavezuju pravni razlozi Suda.

Članak 74.

Izravna žalba

1.   Izravna žalba Sudu Europskih zajednica može se podnijeti na odluke Ureda na temelju članka 29. i članka 100. stavka 2.

2.   Odredbe utvrđene u članku 73. primjenjuju se mutatis mutandis.

POGLAVLJE VI.

OSTALI UVJETI KOJIMA SE UREĐUJE POSTUPAK

Članak 75.

Obrazloženje razloga donesene odluke, pravo nastupanja pred sudom

Odluke Ureda popraćene su obrazloženjima na kojima se temelje. One se temelje samo na razlozima ili dokazima na temelju kojih su stranke u postupku imale priliku iznijeti svoje primjedbe usmeno ili pismeno.

Članak 76.

Ispitivanje činjenica od strane Ureda po službenoj dužnosti

U postupku pred njim samim, Ured po službenoj dužnosti ispituje činjenice u mjeri u kojoj se one moraju ispitati na temelju članaka 54. i 55. Ured zanemaruje činjenice ili pojedine dokaze koji nisu podneseni unutar roka koji je odredio Ured.

Članak 77.

Usmeni dio postupka

1.   Usmeni dio postupka provodi se bilo na prijedlog samog Ureda ili na zahtjev neke od stranaka u postupku.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3., usmeni dio postupka pred Uredom nije javan.

3.   Usmeni dio postupka pred Žalbenim vijećem, uključujući objavu odluke, jest javan ako Žalbeno vijeće pred kojim se odvija postupak ne odluči drukčije u slučajevima u kojima mogu nastati ozbiljne i neopravdane štete od prisustva javnosti, posebno za neku od stranaka u žalbenom postupku.

Članak 78.

Prikupljanje dokaza

1.   U svakom postupku pred Uredom sredstva davanja ili preuzimanja dokaza mogu uključivati sljedeće;

(a)	saslušanje stranaka u postupku;

(b)	zahtjeve za davanje podataka;

(c)	izdavanje dokumentacije ili drugih dokaza;

(d)	saslušanje svjedoka;

(e)	mišljenja vještaka;

(f)	uvid u spis;

(g)	izjave pod prisegom.

2.   Ako Ured putem kolektivnog tijela tako odluči, to tijelo može ovlastiti nekog od svojih članova da ispita izvedene dokaze.

3.   Ako Ured smatra potrebnim da stranka u postupku, svjedok ili vještak svjedoče usmeno,:

(a)	upućuje poziv kojim nalaže dotičnoj osobi da se pred njim pojavi; ili

(b)	zahtijeva da nadležno sudsko ili drugo tijelo države boravišta dotične osobe izvede dokaze kako je previđeno u članku 91. stavku 2.

4.   Stranka u postupku, svjedok ili vještak koji je pozvan pred Ured može od njega zatražiti dozvolu da njegov iskaz saslušaju nadležna sudska ili druga tijela u državi njegovog boravišta. Po primitku takvog zahtjeva ili u slučaju da nema odaziva na poziv, Ured može, u skladu s člankom 92. stavkom 2., zatražiti od nadležnog sudskog ili drugog tijela da sasluša svjedočenje te osobe.

5.   Ako stranka u postupku, svjedok ili vještak svjedoče pred Uredom, Ured može, ako smatra uputnim da svjedočenje bude dano pod zakletvom ili na drugi obvezujući način, zatražiti od nadležnog sudskog ili drugog tijela u državi boravišta dotične osobe da sasluša njegovo svjedočenje pod zatraženim uvjetima.

6.   Ako Ured zahtijeva izvođenje dokaza od nadležnog sudskog ili drugog tijela, on može zatražiti izvođenje dokaza u obvezujućem obliku i dozvolu za člana Ureda da prisustvuje raspravi i ispituje stranku u postupku, svjedoka ili vještaka bilo putem sudske ili druge vlasti ili izravno.

Članak 79.

Dostava

Ured po službenoj dužnosti izvršava dostavu svih odluka i poziva te obavijesti i priopćenja od kojih se računa rok ili koje je potrebno dostaviti bilo u skladu s drugim odredbama ove Uredbe ili drugim odredbama koje su donesene sukladno ovoj Uredbi ili po nalogu predsjednika Ureda. Dostava se izvršava putem nadležnih ureda za biljne sorte država članica.

Članak 80.

Povrat u prijašnje stanje

1.   Ako usprkos dužnoj pozornosti u posebnim okolnostima podnositelj zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice ili nositelj ili bilo koja druga stranka u postupku pred Uredom nije bila u mogućnosti poštivati rok koji je odredio Ured, njegova prava mu se, na zahtjev, vraćaju ako je njegovo propuštanje u pogledu roka imalo za izravnu posljedicu, na temelju ove Uredbe, gubitak nekog prava ili pravne zaštite.

2.   Zahtjevi se podnose u pisanom obliku unutar dva mjeseca od nastanka uzroka nepoštivanja od isteka roka. Propuštena radnja treba u tom roku biti izvršena. Zahtjevi su dopušteni samo unutar roka od jedne godine nakon isteka roka koji nije poštovan.

3.   Zahtjev je popraćen izjavom o razlozima na kojima se temelji i činjenicama na koje se oslanja.

4.   Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na rokove iz stavka 2. ni na rokove određene u članku 52. stavcima 2., 4. i 5.

5.   Bilo koja osoba koja je u državi članici u dobroj vjeri koristila ili učinila djelotvorne i istinske pripreme za korištenje sorte koja je predmet objavljenog zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice ili koja je predmet dodijeljenog oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice, tijekom razdoblja između gubitka prava sukladno stavku 1. u pogledu zahtjeva ili oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice koje je dodijeljeno i ponovne uspostave tih prava, može bez naknade nastaviti s daljnjim korištenjem iste u svojem poslovanju ili za njegove potrebe.

Članak 81.

Opća načela

1.   U nedostatku postupovnih odredbi u ovoj Uredbi ili u odredbama koje su donesene sukladno ovoj Uredbi, Ured primjenjuje načela postupovnog prava koja su općenito priznata u državama članicama.

2.   Članak 48. primjenjuje se, mutatis mutandis, na osoblje Ureda ako ono sudjeluje u donošenju vrste odluka iz članka 67. i na osoblje Ureda za ispitivanje ako ono sudjeluje u postupcima za pripremanje takvih odluka.

Članak 82.

Punomoćnik u postupku

Osobe koje nemaju boravište ili nemaju sjedište ili poslovni nastan na teritoriju Zajednice mogu pred Uredom sudjelovati kao stranka u postupku samo ako su imenovale punomoćnika s boravištem ili sjedištem ili poslovnim nastanom unutar teritorija Zajednice.

POGLAVLJE VII.

PRISTOJBE, NAMIRENJE TROŠKOVA

Članak 83.

Pristojbe

1.   Ured naplaćuje pristojbe za svoje službene radnje predviđene na temelju ove Uredbe, kao i za svaku godinu trajanja oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice, prema propisima o pristojbama usvojenima u skladu s člankom 113.

2.   Ako dospjele pristojbe u odnosu na službene radnje iz članka 113. stavka 2. ili druge službene postupke iz pravilnika o pristojbama, koje se provode samo na zahtjev, nisu plaćene, smatra se da zahtjev nije podnesen ili da žalba nije uložena ako radnje poduzete za plaćanje pristojbe nisu bile provedene unutar mjesec dana od datuma na koji je Ured uručio zahtjev za plaćanje pristojbi i u kojemu je pri tome ukazao na posljedice propuštanja plaćanja.

3.   Ako se određene informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice može provjeriti samo tehničkim ispitivanjem sorte za predmetni razred, pristojbe za tehničko ispitivanje mogu se uvećati do iznosa stvarnih troškova nakon davanja mišljenja osobe koja je dužna platiti pristojbe.

4.   U slučaju osnovane žalbe izvršava se povrat žalbenih pristojbi ili, u slučaju djelomičnog uspjeha, odgovarajućeg dijela žalbenih pristojbi. Međutim, povrat može u cijelosti ili djelomično biti odbijen ako se osnovanost žalbe temelji na činjenicama koje nisu bile raspoložive u vrijeme donošenja izvorne odluke.

Članak 84.

Prestanak financijske obveze

1.   Pravo ureda da zahtijeva plaćanje pristojbi prestaje nakon četiri godine od kraja kalendarske godine u kojoj su pristojbe dospjele na plaćanje.

2.   Prava protiv Ureda za povrat pristojbi ili iznosa koji su prekomjerno obračunati od strane Ureda prestaje četiri godine nakon kraja kalendarske godine u kojoj su prava nastala.

3.   Zahtjev za plaćanjem pristojbe ima učinak prekida roka navedenog u stavku 1., a pisano i obrazloženo potraživanje ima učinak prekida roka navedenog u stavku 2. ovog članka. Nakon prekida rok odmah počinje ponovo teći i istječe najkasnije šest godina nakon kraja kalendarske godine u kojoj je izvorno započeo, osim ako u međuvremenu nije pokrenut sudski postupak za ostvarenjem prava; u tom slučaju rok istječe najranije godinu dana nakon što je presuda postala pravomoćna.

Članak 85.

Raspodjela troškova

1.   Stranka koja je izgubila u postupku za ukidanje ili poništavanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice ili u žalbenom postupku, snosi troškove uzrokovane drugoj strani u postupku, kao i sve troškove uzrokovane njemu samome koji su bitni za postupak, uključujući putovanje i dnevnice i naknadu za rad zastupniku, savjetniku ili odvjetniku u okvirima mjerila određenih za svaku kategoriju troškova prema uvjetima utvrđenima u provedbenim pravilima prema članku 114.

2.   Međutim, ako svaka stranka u postupku uspije u nekim i ne uspije u drugim zahtjevima ili ako tako nalažu razlozi pravičnosti, Ured ili Žalbeno vijeće odlučuju o različitoj raspodjeli troškova.

3.   Stranka u postupku koja okonča postupak povlačenjem zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice, zahtjeva za ukidanje ili poništavanje prava, ili žalbe, ili odricanjem od oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice, snosi troškove koje je uzrokovala drugoj stranci u postupku kako je propisano u stavcima 1. i 2.

4.   Ako stranke u postupku zaključe pred Uredom ili Žalbenim vijećem namiru troškova drugačiju od one predviđene u prethodnim stavcima, o takvom se sporazumu sastavlja bilješka.

5.   Ured ili Žalbeno vijeće po zahtjevu određuju iznos troškova koje treba platiti sukladno prethodnim stavcima.

Članak 86.

Izvršenje odluka kojima se utvrđuje iznos troškova

1.   Konačne odluke Ureda kojima se utvrđuje iznos troškova su izvršne.

2.   Izvršenje uređuju pravila o građanskom postupku koja se primjenjuju u državi članici u kojoj se ono odvija. Podložno jedino provjeri da je odgovarajuća isprava vjerodostojna, klauzulu o izvršenju ili potvrdu prilaže državno tijelo imenovano s tim ciljem od vlade svake države članice; vlade obavješćuju Ured i Sud Europskih zajednica o svakom takvom državnom tijelu.

3.   Kada su, na zahtjev stranke koja traži izvršenje, ti uvjeti ispunjeni, ona je ovlaštena pristupiti postupku potvrđivanja prema nacionalnom pravu podnošenjem predmeta izravno nadležnom tijelu.

4.   Izvršenje se ne odgađa osim po odluci Suda Europskih zajednica. Međutim, nadzor nad zakonitosti izvršnih mjera provode nacionalni sudovi.

POGLAVLJE VIII.

UPISNICI

Članak 87.

Osnivanje Upisnika

1.   Ured vodi Upisnik zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice koji sadrži sljedeće podatke:

(a)	zahtjeve za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice zajedno s prikazom razreda i privremenom oznakom sorte, datumom podnošenja zahtjeva i imenom i adresom podnositelja, oplemenjivača i svakog odnosnog punomoćnika u postupku;

(b)	bilo koja obustava postupka u vezi sa zahtjevima za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice zajedno s podacima određenima u točki (a);

(c)	prijedloge naziva sorti;

(d)	promjene identiteta podnositelja zahtjeva ili njegovog punomoćnika u postupku;

(e)	po zahtjevu, izvršenje ovrhe kako je navedeno u člancima 24. i 26.

2.   Ured vodi Upisnik oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice u koji se, nakon dodjele oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice, upisuju sljedeći podaci:

(a)	vrsta i naziv odnosne sorte;

(b)	službeni opis sorte ili pozivanje na isprave u posjedu Ureda koje sadrže službeni opis sorte kao integralni dio Upisnika;

(c)	u slučaju sorti za koje je u svrhu dobivanja materijala potrebno opetovano korištenje materijala s posebnim sastojcima, upućivanje na takve sastojke;

(d)	ime i adresa nositelja, oplemenjivača i svakog odnosnog punomoćnika u postupku;

(e)	datum na koji oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice počinje i završava, zajedno s razlozima prestanka prava;

(f)	na zahtjev, svako isključivo ugovorno pravo iskorištavanja ili prisilno pravo iskorištavanja, uključujući ime i adresu osobe koja uživa pravo iskorištavanja;

(g)	na zahtjev, bilo koju ovrhu kako je navedeno u članku 24.;

(h)

ako i nositelj inicijalne sorte i oplemenjivač sorte koji je u osnovi izveden iz inicijalne sorte to zahtijevaju, identifikaciju sorte kao inicijalne i u osnovi izvedene uključujući nazive sorti i nazive odnosnih stranaka. Zahtjev samo jedne od odnosnih stranaka dovoljan je ako je ista dobila ili neosporno priznanje od druge strane sukladno članku 99. ili konačnu odluku ili konačnu presudu sukladno odredbama ove Uredbe koje sadrže identifikaciju predmetnih sorti kao inicijalnih i u osnovi izvedenih.

3.   U provedbenim pravilima može se navesti bilo koji drugi podatak ili uvjet za upis u oba upisnika sukladno članku 114.

4.   Ured može po službenoj dužnosti i nakon dogovora s nositeljem prilagoditi službeni opis sorte u pogledu broja i vrste svojstava ili u pogledu navedenih iskazivanja takvih svojstva, kada je to potrebno, u svjetlu važećih načela koja uređuju opis sorti odnosnog razreda kako bi se opis sorte učinio usporedivim s opisima ostalih sorti predmetnog razreda.

Članak 88.

Uvid javnosti

1.   Upisnici iz članka 87. otvoreni su za uvid javnosti.

2.   U slučaju legitimnog interesa, za uvid javnosti u skladu s uvjetima određenima u provedbenim pravilima sukladno članku 114. otvoreno je sljedeće:

(a)	dokumentacija u vezi sa zahtjevima za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice;

(b)	dokumentacija u vezi s već dodijeljenim oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu Zajednice;

(c)	uzgoj sorti za potrebe njihovog tehničkog ispitivanja;

(d)	uzgoj sorti za potrebe provjere njihovog neprekinutog postojanja.

3.   Za sorte kod kojih je za dobivanje materijala potrebno opetovano korištenje materijala posebnih sastojaka, na zahtjev podnositelja zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice, uskraćen je uvid u sve podatke koji se odnose na sastojke, uključujući njihovo oplemenjivanje. Takav zahtjev za uskraćivanje uvida ne može se podnijeti nakon što je donesena odluka o zahtjevu za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice.

4.   Materijali dostavljeni ili dobiveni u vezi s ispitivanjima iz članka 55. stavka 4., članaka 56. i 64. ne mogu se od strane nadležnih tijela na temelju ove Uredbe dati drugim stranama, osim ako ovlaštena osoba da svoju suglasnost ili se takav prijenos zahtijeva u vezi sa suradnjom obuhvaćenom ovom Uredbom u svrhe ispitivanja ili na temelju zakonskih odredaba.

Članak 89.

Periodične publikacije

Ured najmanje svaka dva mjeseca objavljuje publikaciju koja sadrži podatke upisane u Upisnike sukladno članku 87. stavku 1. i stavku 2. točkama (a), (d), (e), (f), (g) i (h), koji još nisu objavljeni. Ured također objavljuje godišnji izvještaj koji sadrži podatke koje Ured smatra svrhovitima, ali i barem popis važećih oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice, njihove nositelje, datume dodjele i prestanka i odobrene nazive sorti. Pojedinosti o ovim publikacijama određuje Upravno vijeće.

Članak 90.

Razmjena informacija i publikacija

1.   Ured i nadležni uredi za biljne sorte država članica, na zahtjev i ne dovodeći u pitanje uvjete određene za dostavu rezultata tehničkih ispitivanja, dostavljaju jedni drugima za vlastite svrhe, bez naknade, jedan ili više primjeraka njihovih odnosnih publikacija kao i bilo koji drugi koristan podatak u vezi s vlasničkim pravima koja za koje je podnesena prijava ili su dodijeljena.

2.   Podaci iz članka 88. stavka 3. isključuju se iz razmjene informacija osim ako je:

(a)	informacija potrebna za provedbu ispitivanja sukladno članku 55. i članku 64.; ili

(b)	podnositelj zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice ili nositelj dao svoj pristanak.

Članak 91.

Administrativna i pravna suradnja

1.   Osim ako je drukčije određeno u ovoj Uredbi ili u nacionalnom pravu, Ured, uredi za ispitivanje iz članka 55. stavka 1. i sudovi ili tijela država članica na zahtjev pružaju pomoć jedni drugima razmjenjivanjem informacija ili davanjem na uvid spisa koji se odnose na sortu te njihovih uzoraka ili izdanaka za pregled. Ako Ured i uredi za ispitivanje daju spise, uzorke ili njihove izdanke na uvid sudovima ili uredima državnog odvjetnika, takav uvid nije podložan ograničenjima utvrđenima u članku 88., a uvid koji daje Ured za ispitivanje nije podložan odluci Ureda na temelju tog članka.

2.   Po primitku zamolnice od Ureda, sudovi ili druga nadležna tijela država članica poduzimaju u ime tog Ureda i u granicama svoje nadležnosti sva potrebna ispitivanja ili druge slične mjere.

PETI DIO

UTJECAJ NA DRUGE ZAKONE

Članak 92.

Zabrana kumulativne zaštite

1.   Svaka sorta koja je predmet oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice ne može biti predmetom nacionalnog oplemenjivačkog prava na biljnu sortu ili bilo kakvog patenta na tu sortu. Sva prava dodijeljena suprotno prvoj rečenici nemaju učinka.

2.   Ako je nositelju dodijeljeno drugo pravo iz stavka 1. za istu sortu prije dodjele oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice, on se ne može pozivati na prava na sortu koja su priznata takvom zaštitom sve dok oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice ostaje na snazi.

Članak 93.

Primjena nacionalnog prava

Zahtjevi postavljeni na temelju oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice podliježu ograničenjima koja određuje pravo države članice samo kako je to izričito navedeno u ovoj Uredbi.

ŠESTI DIO

GRAĐANSKOPRAVNI ZAHTJEVI, POVREDE, NADLEŽNOST

Članak 94.

Povreda

1.   Osobu koja:

(a)	počini jedno od djela određenih u članku 13. stavku 2., a da nema pravo to učiniti, u pogledu sorte za koju je dodijeljeno oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice; ili

(b)	propusti ispravno koristiti naziv sorte kako je navedeno u članku 17. stavku 1. ili propusti pružiti odgovarajuću informaciju kako je navedeno u članku 17. stavku 2.; ili

(c)	suprotno članku 18. stavku 3., koristi naziv sorte za sortu za koju je dodijeljeno oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice ili naziv koji se može zamijeniti s istom;

nositelj može tužiti za prestanak takve povrede ili za plaćanje razumne naknade ili oboje.

2.   Osoba koja postupi namjerno ili s nemarom nadalje je dužna nadoknaditi nositelju svaku daljnju štetu koja proizlazi iz predmetnog djela. U slučajevima običnog nemara navedeni zahtjevi mogu se umanjiti sukladno stupnju takvog običnog nemara, međutim, ne u tolikoj mjeri da budu manji od koristi koja je proizašla za osobu koja je počinila povredu.

Članak 95.

Postupci koji prethode dodjeli oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice

Nositelj može zahtijevati razumnu naknadu od svake osobe koja je u vremenu između objavljivanja zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice i njegove dodjele izvršila djelo koje bi joj bilo zabranjeno izvršiti nakon priznanja.

Članak 96.

Zastara

Zahtjevi na temelju članaka 94. i 95. zastarijevaju tri godine od konačne dodjele oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice i od saznanja nositelja o djelu i o identitetu odgovorne stranke ili, u nedostatku takvog saznanja, 30 godina od učinjenog predmetnog djela.

Članak 97.

Dodatna primjena nacionalnog prava u pogledu povrede

1.   Ako je stranka koja je odgovorna sukladno članku 94., na temelju povrede ostvarila neku dobit na štetu nositelja ili osobe s pravom na iskorištavanje, sudovi nadležni sukladno člancima 101. ili 102. primjenjuju svoje nacionalno pravo, uključujući njihovo međunarodno privatno pravo, u odnosu na povrat u prijašnje stanje.

2.   Stavak 1. također se primjenjuje u pogledu drugih zahtjeva koji mogu nastati u odnosu na izvršenje ili propusta radnji na temelju članka 95. u razdoblju između objave zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice i odlučivanja o zahtjevu.

3.   U svakom drugom pogledu učinci oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice utvrđuju se isključivo u skladu s ovom Uredbom.

Članak 98.

Polaganje prava na oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice

1.   Ako je oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice dodijeljeno osobi koja na njega nema pravo prema članku 11., osoba koja ima takvo pravo može, ne dovodeći u pitanje bilo koji drugu pravni lijek koji joj je na raspolaganju prema zakonima država članica, zahtijevati da oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice na nju bude preneseno.

2.   Ako osoba ima pravo na samo dio oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice, takva osoba može, sukladno stavku 1., zahtijevati da bude zajednički nositelj.

3.   Zahtjevi sukladno stavcima 1. i 2. mogu se postaviti samo unutar roka od pet godina od datuma objave dodjele oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice. Ta se odredba ne primjenjuje ako je nositelj u trenutku dodjele ili stjecanja prava znao da nije imao takva prava ili da nije bio jedini s takvim pravom.

4.   Osoba s takvim pravom ima pravo, mutatis mutandis, na podizanje zahtjeva sukladno stavcima 1. i 2. u pogledu zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice koji je podnijela osoba koja za to nije imala prava ili nije bila jedina s takvim pravom.

Članak 99.

Dobivanje oznake sorte

Nositelj inicijalne sorte i oplemenjivač sorte koja je u osnovi izvedena od inicijalne sorte ima pravo na dobivanje potvrde o označavanju predmetnih sorti kao inicijalne i u osnovi izvedene sorte.

Članak 100.

Posljedice promjene nositelja oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice

1.   U slučaju potpune promjene nositelja oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice kao posljedice konačne presude izrečene sukladno člancima 101. ili 102. za potrebe polaganja prava prema članku 98. stavku 1., bilo koje pravo na iskorištavanje ili drugo pravo prestaje upisom ovlaštene osobe u Upisnik oplemenjivačkih prava na biljne sorte Zajednice.

2.   Ako je nositelj ili osoba koja uživa pravo na iskorištavanje izvršila jednu od radnji određenih u članku 13. stavku 2. ili je izvršila djelotvorne i stvarne pripreme da ih poduzme prije početka postupka na temelju članaka 101. ili 102., ona može nastaviti obavljati ili provesti takve radnje pod uvjetom da zatraži neisključivo pravo iskorištavanja od novog nositelja koji je upisan u Upisnik oplemenjivačkih prava na biljne sorte Zajednice. Takvi zahtjevi se moraju podnijeti unutar roka utvrđenog u provedbenim pravilima. Pravo na iskorištavanje može u nedostatku sporazuma između stranaka dodijeliti Ured. Članak 29. stavci 3. do 7. primjenjuje se mutatis mutandis.

3.   Stavak 2. ne primjenjuje se ako su nositelj ili osobe koje uživaju pravo iskorištavanja pri obavljanju radnji postupale u zloj namjeri ili su započele s obavljanjem priprema za to.

Članak 101.

Nadležnost i pravni postupci u vezi s građanskopravnim zahtjevima

1.   U odnosu na postupke u vezi sa zahtjevima iz članaka 94. do 100., primjenjuje se Luganska konvencija, kao i dodatne odredbe ovog članka i članka 102. do 106. ove Uredbe.

2.   Postupci iz stavka 1. vode se pred sudovima:

(a)	države članice ili druge ugovorne stranke Luganske konvencije u kojoj tuženik ima boravište ili sjedište ili, u nedostatku takvih, poslovni nastan; ili

(b)	ako taj uvjet nije ispunjen ni u jednoj državi članici ili ugovornoj stranci, u državi članici u kojoj tužitelj ima boravište ili sjedište ili, u nedostatku takvih, poslovni nastan; ili

(c)	ako taj uvjet također nije ispunjen ni u jednoj državi članici, u državi članici u kojoj se nalazi sjedište Ureda.

Nadležni sudovi imaju nadležnost u odnosu na povrede koje su navodno počinjene u nekoj od država članica.

3.   Postupci u odnosu na zahtjeve zbog povrede također se mogu pokrenuti pred sudovima mjesta nastanka povrede. U takvim slučajevima sud ima nadležnost samo u pogledu povreda koje su navodno počinjene na državnom području države članice kojoj sud pripada.

4.   Pravni postupci i nadležni sudovi su oni koji postupaju po zakonima države određene prema stavcima 2. ili 3.

Članak 102.

Dodatne odredbe

1.   Smatra se da postupci povodom polaganja prava na temelju članka 98. ne pripadaju pod odredbe članka 5. stavaka 3. i 4. Luganske konvencije.

2.   Neovisno o članku 101. ove Uredbe, primjenjuju se članak 5. stavak 1., članak 17. i članak 18. Luganske konvencije.

3.   Radi primjene članaka 101. i 102. ove Uredbe, boravište ili sjedište stranke određuje se na temelju članaka 52. i 53. Luganske konvencije.

Članak 103.

Primjenjiva pravila o postupanju

Ako nadležnost imaju nacionalni sudovi sukladno člancima 101. i 102., primjenjuju se pravila o postupanju odgovarajuće države kojima se uređuje ista vrsta postupaka koji se odnose na odgovarajuća nacionalna vlasnička prava ne dovodeći u pitanje članke 104. i 105.

Članak 104.

Pravo na pokretanje postupka zbog povrede

1.   Nositelj može pokrenuti postupak zbog povrede. Osobe koje uživaju prava na iskorištavanje mogu pokrenuti takve postupke osim ako je to izričito isključeno u ugovoru sklopljenom s nositeljem u slučaju isključivog prava na iskorištavanje ili od strane Ureda na temelju članka 29. ili članka 100. stavka 2.

2.   S ciljem dobivanja naknade štete koju je pretrpjela, bilo koja osoba koja uživa pravo na iskorištavanje ovlaštena je umiješati se u postupak zbog povrede koji je pokrenuo nositelj.

Članak 105.

Obveza nacionalnih sudova ili drugih tijela

Nacionalni sud ili drugo tijelo pred kojim se vodi postupak u vezi s oplemenjivačkim pravom na biljnu sortu Zajednice smatra oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice valjanim.

Članak 106.

Prekid postupka

1.   Ako se postupak odnosi na zahtjeve na temelju članka 98. stavka 4. i odluka ovisi o mogućnosti zaštite sorte u skladu s člankom 6., tu odluku ne može donijeti Ured koji je odlučio o zahtjevu za dodjeljivanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice.

2.   Ako se postupak odnosi na oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice koje je dodijeljeno i u odnosu na koje su postupci za opoziv i proglašavanje ništavnim na temelju članaka 20. ili 21. pokrenuti, postupak se može prekinuti ako odluka ovisi o valjanosti oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice.

Članak 107.

Kazne za povrede oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice

Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale primjenu istih odredaba za kažnjavanje povreda oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice kao što se primjenjuju u predmetima povreda odgovarajućih nacionalnih prava.

SEDMI DIO

PRORAČUN, FINANCIJSKI NADZOR, PROVEDBENA PRAVILA ZAJEDNICE

Članak 108.

Proračun

1.   Procjene svih prihoda i rashoda Ureda pripremaju se za svaku financijsku godinu i navode se u proračunu Ureda, a svaka financijska godina odgovara kalendarskoj godini.

2.   Prihod i rashod navedeni u proračunu moraju biti izravnani.

3.   Prihod obuhvaća, ne dovodeći u pitanje druge vrste dohotka, ukupne pristojbe naplative u skladu s člankom 83. prema pravilima za pristojbe iz članka 113. i, u mjeri u kojoj je to potrebno, subvenciju iz općeg proračuna Europskih zajednica.

4.   Rashod obuhvaća, ne dovodeći u pitanje ostale vrste rashoda, fiksne troškove Ureda i troškove koji proizlaze iz redovitog rada Ureda, uključujući iznose plative uredima za ispitivanje.

Članak 109.

Donošenje proračuna

1.   Predsjednik svake godine sastavlja procjenu prihoda i rashoda Ureda za sljedeću godinu i svake je godine dostavlja Upravnom vijeću najkasnije 31. ožujka svake godine, skupa s popisom stavki i, ako procjena predviđa subvenciju iz članka 108. stavka 3., s obrazloženjem u uvodu.

2.   Ako procjena predviđa subvenciju iz članka 108. stavka 3., Upravno vijeće odmah prosljeđuje Komisiji procjenu skupa s popisom stavki i obrazloženjem, a može priložiti i svoje mišljenje. Komisija prosljeđuje te dokumente proračunskom tijelu Zajednice, a može i priložiti mišljenje skupa s alternativnom procjenom.

3.   Upravno vijeće usvaja proračun koji uključuje popis stavki Ureda. Ako procjena sadrži subvenciju iz članka 108. stavka 3., proračun se, ako je potrebno, prilagođava proračunskim stavkama u općem proračunu Europskih zajednica.

Članak 110.

Izvršenje proračuna

Proračun Ureda izvršava predsjednik.

Članak 111.

Nadzor

1.   Nadzor nad preuzetim obvezama i plaćanjem svih rashoda i nadzor nad raspoloživosti i naplatom svih prihoda Ureda obavlja financijski nadzornik kojeg imenuje Upravno vijeće.

2.   Najkasnije 31. ožujka svake godine predsjednik prosljeđuje Komisiji, Upravnom vijeću i Revizorskom sudu Europskih zajednica financijske izvještaje o ukupnim prihodima i rashodima Ureda za prethodnu financijsku godinu. Revizorski sud ispituje ih u skladu s odgovarajućim odredbama koje se primjenjuju na opći proračun Europskih zajednica.

3.   Upravno vijeće daje razrješnicu predsjedniku Ureda u pogledu izvršenja proračuna.

Članak 112.

Financijske odredbe

Upravno vijeće, nakon očitovanja Revizorskog suda, donosi interne financijske odredbe u kojima posebno navodi postupak utvrđivanja i izvršenja proračuna Ureda. Financijske odredbe moraju, što je više moguće, odgovarati odredbama Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica i može od njih odstupati samo kada tako nalažu posebni zahtjevi pojedinih postupaka Ureda.

Članak 113.

Propisi o pristojbama

1.   Propisi o pristojbama posebno određuju pitanja za koja su pristojbe na temelju članka 83. stavka 1. plative, iznose pristojbi i način na koji ih treba platiti.

2.   Pristojbe se naplaćuju najmanje u odnosu na sljedeće:

(a)	obradu zahtjeva za dodjeljivanje oplemenjivačkih prava na biljnu sortu Zajednice; ova pristojba pokriva: — formalno ispitivanje (članak 53.), — supstancijalno ispitivanje (članak 54.), — ispitivanje naziva sorte (članak 63.), — odluku (članci 61. i 62.), — vezane publikacije (članak 89.);

(b)	organizaciju i provođenje tehničkog ispitivanja;

(c)	obradu žalbe uključujući odluku;

(d)	svaku godinu trajanja oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice.

3.

(a) Ne dovodeći u pitanje točke (b) i (c), iznosi pristojbi utvrđuju se u iznosu koji osigurava da prihod u smislu istih bude u načelu dostatan za izravnanje proračuna Ureda. (b) Međutim, subvencija iz članka 108. stavka 3. može, u prijelaznom razdoblju koje završava 31. prosinca četvrte godine od datuma utvrđenog u članku 118. stavka 2. obuhvaćati troškove koji se odnose na stadij početnog djelovanja Ureda. U skladu s postupkom utvrđenim u članku 115., ovaj se rok može produljiti, ako je to potrebno, za najviše jednu godinu. (c) Nadalje, samo tijekom gore navedenog prijelaznog razdoblja, subvencija iz članka 108. stavka 3. može također obuhvaćati troškove Ureda koji se odnose na određene radnje različite od obrade zahtjeva, organizacije i provođenja tehničkih ispitivanja i obrade žalbi. Takve radnje određuju se, najkasnije godinu dana nakon donošenja ove Uredbe, u provedbenim pravilima u skladu s člankom 114.

4.   Pravila o pristojbama se donose u skladu s postupkom utvrđenim u članku 115., nakon očitovanja Upravnog vijeća o nacrtu mjera koje treba poduzeti.

Članak 114.

Ostala provedbena pravila

1.   Za potrebe primjene ove Uredbe donose se detaljna provedbena pravila. Ona posebno uključuju odredbe:

—	koje definiraju odnos između Ureda i uredâ za ispitivanje, agencija ili njihovih podružnica iz članka 30. stavka 4. i članka 55. stavaka 1. i 2.,

—	o pitanjima iz članka 36. stavka 1. i članka 42. stavka 2.,

—	o postupanju žalbenih vijeća.

2.   Ne dovodeći u pitanje članke 112. i 113., sva provedbena pravila iz ove Uredbe donose se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 115., nakon očitovanja Upravnog vijeća o nacrtu mjera koje treba donijeti.

Članak 115.

Postupak

1.   Komisiji pomaže odbor sastavljen od predstavnika država članica i kojim predsjedava predstavnik Komisije.

2.   Ako se primjenjuje postupak utvrđen u ovom članku, predstavnik Komisije podnosi odboru nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu unutar roka koji može utvrditi predsjednik prema žurnosti predmeta. Mišljenje se donosi većinom koja je utvrđena u članku 148. stavku 2. Ugovora u slučaju odluka koje je Vijeće dužno usvojiti na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica unutar odbora se ponderiraju na način određen u tom članku. Predsjednik ne glasuje.

3.	(a) Komisija donosi predviđene mjere ako su u skladu s mišljenjem odbora. (b) Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora ili ako mišljenje nije dano, Komisija bez odgode podnosi Vijeću prijedlog u vezi s mjerama koje treba poduzeti. Vijeće djeluje kvalificiranom većinom.

Ako po isteku razdoblja od tri mjeseca od datuma upućivanja Vijeću, Vijeće nije donijelo odluku, predložene mjere usvaja Komisija, osim ako je Vijeće odlučilo protiv navedenih mjera običnom većinom glasova.

OSMI DIO

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 116.

Odstupanja

1.   Neovisno o članku 10. stavku 1. točki (a) i ne dovodeći u pitanje odredbe članka 10. stavaka 2. i 3., sorta se smatra novom i u slučajevima kada sastojci sorte ili njezin požeti ili pobrani materijal nisu prodani ili na drugi način stavljeni na raspolaganje drugim osobama od strane ili uz suglasnost oplemenjivača, unutar teritorija Zajednice radi iskorištavanja sorte četiri godine prije, a za drvenaste vrste ili vinovu lozu šest godina prije stupanja na snagu ove Uredbe, ako je datum zahtjeva unutar godine dana od tog datuma.

2.   Odredba stavka 1. primjenjuje se na takve sorte također i u slučajevima kada je nacionalno oplemenjivačko pravo na biljnu sortu dodijeljeno u jednoj ili više država članica prije stupanja na snagu ove Uredbe.

3.   Neovisno o člancima 55. i 56., tehničko ispitivanje tih sorti, u mjeri u kojoj je to moguće, provodi Ured na temelju raspoloživih nalaza iz postupka za dodjelu nacionalnog oplemenjivačkog prava na biljnu sortu, u sporazumu s tijelom pred kojim se postupak vodio.

4.   U slučaju da je oplemenjivačko pravo na biljnu sortu Zajednice dodijeljeno sukladno stavcima 1. ili 2.:

—	članak 13. stavak 5. točka (a) ne primjenjuje se u odnosu na u osnovi izvedene sorte postojanje kojih je bilo opće poznato u Zajednici prije dana stupanja na snagu ove Uredbe,

—

članak 14. stavak 3. četvrta alineja ne primjenjuje se na poljoprivrednike koji i dalje koriste postojeću sortu u skladu s ovlaštenjem iz članka 14. stavka 1. točke (f) ako su prije stupanja na snagu ove Uredbe već koristili sortu u svrhe opisane u članku 14. stavku 1. bez plaćanja naknade; ova se odredba primjenjuje do 30. lipnja sedme godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe. Prije tog datuma Komisija podnosi izvještaj o stanju postojećih sorti obrađujući svaku sortu posebno. Takav se rok može produljiti provedbenim odredbama koje se donose sukladno članku 114. ako izvještaj Komisije to opravdava,

—

ne dovodeći u pitanje prava koja slijede iz nacionalne zaštite, odredbe članka 16. primjenjuju se, mutatis mutandis, na radnje u vezi s materijalom stavljenim na raspolaganje drugim osobama od strane oplemenjivača ili uz njegovu suglasnost prije dana stupanja na snagu ove Uredbe i koje čini osoba koja je prije tog datuma već činila takve radnje ili poduzela djelotvorne i stvarne pripreme da ih učini. Ako su takve prethodne radnje obuhvaćale daljnje umnažanje koje je namjeravano u smislu članka 16. točke (a), potrebno je odobrenje nositelja za svako daljnje umnažanje nakon isteka druge godine, a u slučaju sorti vinove loze i drvenastih vrsta nakon isteka četvrte godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

—

Neovisno o članku 19., trajanje oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice umanjuje se za najduže razdoblje: — tijekom kojeg su sastojci sorte ili požetog ili pobranog materijala prodani ili na drugi način stavljeni drugim osobama na raspolaganje, od strane oplemenjivača ili uz njegovu suglasnost, unutar područja Zajednice radi iskorištavanja sorte, kako je utvrđeno u rezultatima u postupku za dodjelu oplemenjivačkog prava na biljnu sortu Zajednice, u slučaju iz stavka 1., — tijekom kojeg je vrijedilo bilo koje nacionalno oplemenjivačko pravo na biljnu sortu, u slučaju iz stavka 2.,

ali ne duže od pet godina.

Članak 117.

Prijelazne odredbe

Ured se pravovremeno uspostavlja kako bi u potpunosti preuzeo propisane obveze u skladu s ovom Uredbom od 27. travnja 1995.

Članak 118.

Stupanje na snagu

1.   Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

2.   Članci 1., 2., 3., 5. do 29. i članci 49. do 106. primjenjuju se od 27. travnja 1995.

---

(1)  SL C 244, 28.9.1990., str. 1. i SL C 113, 23.4.1993., str. 7.

(2)  SL C 305, 23.11.1992., str. 55. i SL C 67, 16.3.1992., str. 148.

(3)  SL C 60, 8.3.1991., str. 45.

(4)  SL L 181, 1.7.1992., str. 12. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EEZ) br. 1552/93 (SL L 154, 25.6.1993., str. 19.).

(5)  SL 17, 6.10.1958., str. 385/58. Uredba kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1985.

---