Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32022R2554R(09)

Ispravak Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (SL L 333, 27.12.2022.)

DO L, 2025/90941, 21.11.2025, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2554/corrigendum/2025-11-21/oj (HR)

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2554/corrigendum/2025-11-21/oj

European flag

Službeni list
Europske unije

HR

Serija L


2025/90941

21.11.2025

Ispravak Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011

( Službeni list Europske unije L 333 od 27. prosinca 2022. )

Na stranici 3. i 4., u uvodnoj izjavi 12.:

umjesto:

„(12)

Cilj je ove Uredbe konsolidirati i unaprijediti zahtjeve u pogledu IKT rizika kao dio zahtjeva u pogledu operativnog rizika koji su se dosad zasebno razmatrali u različitim pravnim aktima Unije. Iako su tim aktima obuhvaćene glavne kategorije financijskih rizika (npr. kreditni rizik, tržišni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i rizik likvidnosti, rizik ponašanja na tržištu), njima u vrijeme njihova donošenja nisu sveobuhvatno obrađene sve komponente operativne otpornosti. Pravila za operativne rizike koja su dodatno razrađena u tim pravnim aktima Unije često su se temeljila na tradicionalnom kvantitativnom pristupu nošenja s rizikom (to jest određivanje kapitalnog zahtjeva za pokrivanje IKT rizika) te nisu bila ciljana kvalitativna pravila za sposobnosti za zaštitu, otkrivanje, ograničenje, oporavak i popravak u slučaju IKT incidenata ili za sposobnosti za izvješćivanje i digitalno testiranje. Ti akti prvenstveno su se odnosili na temeljna pravila o bonitetnom nadzoru, cjelovitosti tržišta ili ponašanju na njemu te na ažuriranje tih pravila. Konsolidiranjem i ažuriranjem različitih pravila o IKT rizicima, sve odredbe koje se odnose na digitalne rizike u financijskom sektoru trebale bi se prvi put dosljedno objediniti u jedinstveni zakonodavni akt. Stoga se ovom Uredbom popunjavaju praznine ili uklanjaju nedosljednosti u nekim prethodnim pravnim aktima, među ostalim u vezi s terminologijom koja se u njima upotrebljava, te se izričito upućuje na IKT rizik putem ciljanih pravila o sposobnostima za upravljanje IKT rizicima, izvješćivanju o incidentima, testiranju operativne otpornosti i praćenju IKT rizika povezanog s trećim stranama. Ovom bi se Uredbom stoga trebala podići i svijest o IKT rizicima i uvažiti činjenica da IKT incidenti i pomanjkanje operativne otpornosti mogu ugroziti stabilnost financijskih subjekata. Konsolidiranjem i ažuriranjem različitih pravila o IKT rizicima, sve odredbe koje se odnose na digitalne rizike u financijskom sektoru trebale bi se prvi put dosljedno objediniti u jedinstveni zakonodavni akt. Stoga se ovom Uredbom popunjavaju praznine ili uklanjaju nedosljednosti u nekim prethodnim pravnim aktima, među ostalim u vezi s terminologijom koja se u njima upotrebljava, te se izričito upućuje na IKT rizik putem ciljanih pravila o sposobnostima za upravljanje IKT rizicima, izvješćivanju o incidentima, testiranju operativne otpornosti i praćenju IKT rizika povezanog s trećim stranama. Ovom bi se Uredbom stoga trebala podići i svijest o IKT rizicima i uvažiti činjenica da IKT incidenti i pomanjkanje operativne otpornosti mogu ugroziti stabilnost financijskih subjekata.”;

treba stajati:

„(12)

Cilj je ove Uredbe konsolidirati i unaprijediti zahtjeve u pogledu IKT rizika kao dio zahtjeva u pogledu operativnog rizika koji su se dosad zasebno razmatrali u različitim pravnim aktima Unije. Iako su tim aktima obuhvaćene glavne kategorije financijskih rizika (npr. kreditni rizik, tržišni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i rizik likvidnosti, rizik ponašanja na tržištu), njima u vrijeme njihova donošenja nisu sveobuhvatno obrađene sve komponente operativne otpornosti. Pravila za operativne rizike koja su dodatno razrađena u tim pravnim aktima Unije često su se temeljila na tradicionalnom kvantitativnom pristupu nošenja s rizikom (to jest određivanje kapitalnog zahtjeva za pokrivanje IKT rizika) te nisu bila ciljana kvalitativna pravila za sposobnosti za zaštitu, otkrivanje, ograničenje, oporavak i popravak u slučaju IKT incidenata ili za sposobnosti za izvješćivanje i digitalno testiranje. Ti akti prvenstveno su se odnosili na temeljna pravila o bonitetnom nadzoru, cjelovitosti tržišta ili ponašanju na njemu te na ažuriranje tih pravila. Konsolidiranjem i ažuriranjem različitih pravila o IKT rizicima, sve odredbe koje se odnose na digitalne rizike u financijskom sektoru trebale bi se prvi put dosljedno objediniti u jedinstveni zakonodavni akt. Stoga se ovom Uredbom popunjavaju praznine ili uklanjaju nedosljednosti u nekim prethodnim pravnim aktima, među ostalim u vezi s terminologijom koja se u njima upotrebljava, te se izričito upućuje na IKT rizik putem ciljanih pravila o sposobnostima za upravljanje IKT rizicima, izvješćivanju o incidentima, testiranju operativne otpornosti i praćenju IKT rizika povezanog s trećim stranama. Ovom bi se Uredbom stoga trebala podići i svijest o IKT rizicima i uvažiti činjenica da IKT incidenti i pomanjkanje operativne otpornosti mogu ugroziti stabilnost financijskih subjekata.”.


ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/2554/corrigendum/2025-11-21/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)


Top