Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32011R0182R(02)

Ispravak Uredbe (EZ) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011.) (Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 01/Sv. 05 od 2. travnja 2013.)

OJ L 6, 9.1.2016, p. 13–19 (HR)

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2011/182/corrigendum/2016-01-09/oj

9.1.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 6/13


Ispravak Uredbe (EZ) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije

( Službeni list Europske unije L 55 od 28. veljače 2011. )

(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 01/Sv. 05 od 2. travnja 2013.)

Stranica 291.:

Uredba (EZ) br. 182/2011 glasi kako slijedi:

„UREDBA (EU) br. 182/2011 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. veljače 2011.

o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 291. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnima parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (1),

budući da:

(1)

Kada su potrebni jedinstveni uvjeti za provedbu pravno obvezujućih akata Unije, tim se aktima (dalje u tekstu ‚temeljni akti’) provedbene ovlasti dodjeljuju Komisiji ili, u opravdanim posebnim slučajevima i u slučajevima predviđenima u člancima 24. i 26. Ugovora o Europskoj uniji, Vijeću.

(2)

Na zakonodavcu je da, u cijelosti poštujući kriterije utvrđene u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (‚UFEU’), odluči s obzirom na svaki temeljni akt hoće li dodijeliti provedbene ovlasti Komisiji u skladu s člankom 291. stavkom 2. tog Ugovora.

(3)

Do sada je izvršavanje provedbenih ovlasti od strane Komisije bilo uređeno Odlukom Vijeća 1999/468/EZ (2).

(4)

UFEU-om se sada od Europskog parlamenta i Vijeća zahtijeva utvrđivanje pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije.

(5)

Potrebno je osigurati da postupci za takav nadzor budu jasni, učinkoviti i proporcionalni prirodi provedbenih akata, te da odražavaju institucionalne zahtjeve UFEU-a, kao i stečena iskustva i uobičajenu praksu u provedbi Odluke 1999/468/EZ.

(6)

U onim temeljnim aktima u kojima se zahtijeva nadzor država članica za donošenje provedbenih akata od strane Komisije primjereno je za potrebe takvog nadzora uspostaviti odbore sastavljene od predstavnika država članica kojima predsjeda Komisija.

(7)

Nadzorni bi mehanizam prema potrebi trebao uključivati upućivanje predmeta žalbenom odboru, koji bi se trebao sastajati na odgovarajućoj razini.

(8)

U interesu pojednostavljenja Komisija bi trebala izvršavati provedbene ovlasti u skladu s jednim od samo dva postupka, tj. savjetodavnim postupkom ili postupkom ispitivanja.

(9)

Radi daljnjeg pojednostavljenja na odbore bi trebalo primjenjivati zajednička postupovna pravila, uključujući ključne odredbe o njihovom djelovanju i mogućnost davanja mišljenja pisanim postupkom.

(10)

Trebalo bi utvrditi kriterije za određivanje postupka koji treba upotrijebiti za donošenje provedbenih akata od strane Komisije. Radi postizanja veće dosljednosti postupovni bi zahtjevi trebali biti proporcionalni prirodi i utjecaju provedbenih akata koje treba donijeti.

(11)

Postupak ispitivanja trebalo bi posebno primijeniti za donošenje akata općeg područja primjene namijenjenih za provedbu temeljnih akata i posebnih provedbenih akata s potencijalno važnim utjecajem. Taj bi postupak trebao osigurati da Komisija ne može donijeti provedbene akte, ako nisu u skladu s mišljenjem odbora, osim u vrlo iznimnim okolnostima u kojima se oni mogu primjenjivati tijekom ograničenog razdoblja. Postupak bi također trebao osigurati da Komisija može preispitati nacrt provedbenih akata kada odbor nije dao mišljenje, uzimajući u obzir stajališta izražena unutar odbora.

(12)

Ako su temeljnim aktom Komisiji dodijeljene provedbene ovlasti u vezi s programima koji imaju značajne proračunske posljedice ili su namijenjeni trećim zemljama trebalo bi primijeniti postupak ispitivanja.

(13)

Predsjednik odbora trebao bi nastojati pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu unutar odbora ili žalbenog odbora i trebao bi objasniti način uzimanja u obzir rasprava i prijedloga izmjena. U tu bi svrhu Komisija trebala obratiti posebnu pozornost na stajališta izražena unutar odbora ili žalbenog odbora u pogledu nacrta konačnih antidampinških ili kompenzacijskih mjera.

(14)

Prilikom razmatranja donošenja drugih nacrta provedbenih akata koji se odnose na posebno osjetljive sektore, a osobito na oporezivanje, zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštitu okoliša, Komisija će, kako bi pronašla uravnoteženo rješenje, u najvećoj mogućoj mjeri djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati unutar žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta.

(15)

Savjetodavni bi postupak u pravilu trebalo primjenjivati u svim ostalim slučajevima ili kada se taj postupak smatra prikladnijim.

(16)

Kada je to predviđeno u temeljnom aktu, trebalo bi biti moguće donošenje provedbenih akata koji se trebaju primijeniti odmah zbog opravdanih krajnje hitnih razloga.

(17)

Europski parlament i Vijeće trebalo bi pravodobno i redovito obavješćivati o postupku odbora.

(18)

Europski parlament ili Vijeće trebali bi moći u svakom trenutku naznačiti Komisiji da, prema njegovu mišljenju, nacrt provedbenog akta prelazi provedbene ovlasti predviđene u temeljnom aktu, uzimajući u obzir njihova prava u vezi s preispitivanjem zakonitosti akata Unije.

(19)

Javni pristup informacijama o postupcima odbora trebalo bi osigurati u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (3).

(20)

Registar s informacijama o postupcima odbora trebala bi voditi Komisija. Stoga bi se pravila o zaštiti povjerljivih dokumenata koja se primjenjuje na Komisiju također trebala primjenjivati na korištenje registra.

(21)

Odluku 1999/468/EZ trebalo bi staviti izvan snage. Kako bi se osigurao prijelaz s režima predviđenog u Odluci 1999/468/EZ na režim predviđen u ovoj Uredbi, svako upućivanje u postojećem zakonodavstvu na postupke predviđene u toj Odluci trebalo bi, uz iznimku regulatornog postupka s kontrolom predviđenog u njezinom članku 5.a, razumjeti kao upućivanje na odgovarajuće postupke predviđene u ovoj Uredbi. Učinke članka 5.a Odluke 1999/468/EZ trebalo bi privremeno zadržati za potrebe postojećih temeljnih akta u kojima se upućuje na taj članak.

(22)

Ova Uredba ne utječe na ovlasti Komisije u vezi s provedbom pravila o tržišnom natjecanju, kako je utvrđeno UFEU-om,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila i opća načela kojima se uređuju mehanizmi koji se primjenjuju kada se pravno obvezujućim aktom Unije (dalje u tekstu ‚temeljni akt’) utvrdi potreba za jedinstvenim uvjetima provedbe te se zahtijeva da donošenje provedbenih akata od strane Komisije bude podložno nadzoru država članica.

Članak 2.

Izbor postupka

1.   Temeljnim aktom može se predvidjeti primjena savjetodavnog postupka ili postupka ispitivanja, uzimajući u obzir prirodu ili učinak potrebnog provedbenog akta.

2.   Postupak ispitivanja posebno se primjenjuje za donošenje:

(a)

provedbenih akata općeg područja primjene;

(b)

drugih provedenih akata koji se odnose na:

i.

programe sa značajnim posljedicama;

ii.

zajedničku poljoprivrednu i zajedničku ribarstvenu politiku;

iii.

okoliš, sigurnost i zaštitu, ili zaštitu zdravlja ili sigurnosti, ljudi, životinja ili biljaka;

iv.

zajedničku trgovinsku politiku;

v.

oporezivanje.

3.   Savjetodavni postupak primjenjuje se, u pravilu, za donošenje provedbenih akata koji ne pripadaju području primjene stavka 2. Međutim, savjetodavni postupak može se u opravdanim slučajevima primijeniti za donošenje provedbenih akata iz stavka 2.

Članak 3.

Zajedničke odredbe

1.   Zajedničke odredbe iz ovog članka primjenjuju se na sve postupke iz članaka od 4. do 8.

2.   Komisiji pomaže odbor koji je sastavljen od predstavnika država članica. Odborom predsjeda predstavnik Komisije. Predsjednik ne sudjeluje u glasovanju odbora.

3.   Predsjednik podnosi odboru nacrt provedbenog akta koji treba donijeti Komisija.

Osim u opravdanim slučajevima, predsjednik saziva sastanak najmanje 14 dana od podnošenja nacrta provedbenog akta i nacrta dnevnog reda odboru. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu provedbenog akta u roku koji predsjednik može utvrditi s obzirom na hitnost predmeta. Rokovi su proporcionalni i omogućuju članovima odbora pravodobno i učinkovito razmatranje nacrta provedbenog akta i izražavanje stajališta.

4.   Dok odbor ne donese mišljenje, svaki član odbora može predložiti izmjene, a predsjednik može predstaviti izmijenjene verzije nacrta provedbenog akta.

Predsjednik nastoji pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu unutar odbora. Predsjednik obavješćuje odbor o načinu uzimanja u obzir rasprava i prijedloga izmjena, posebno što se tiče onih prijedloga koji su bili u velikoj mjeri podržani unutar odbora.

5.   Predsjednik može, u opravdanim slučajevima, dobiti mišljenje odbora pisanim postupkom. Predsjednik dostavlja članovima odbora nacrt provedbenog akta i utvrđuje rok za davanje mišljenja s obzirom na hitnost predmeta. Smatra se da je svaki član odbora koji se ne protivi nacrtu provedbenog akta ili koji se izričito ne suzdrži od glasovanja o njemu prije isteka tog roka prešutno pristao na nacrt provedbenog akta.

Osim ako je drukčije određeno u temeljnom aktu, pisani postupak završava bez rezultata ako u roku iz prvog podstavka to odluči predsjednik ili to zahtijeva član odbora. U tom slučaju predsjednik saziva sastanak odbora u razumnom roku.

6.   Mišljenje odbora bilježi se u zapisnik. Članovi odbora imaju pravo zahtijevati da se njihovo mišljenje zabilježi u zapisniku. Predsjednik šalje zapisnik članovima odbora bez odgode.

7.   Nadzorni mehanizam prema potrebi uključuje upućivanje predmeta žalbenom odboru.

Žalbeni odbor donosi svoj poslovnik običnom većinom svojih članova na prijedlog Komisije.

Ako se sazove žalbeni odbor, on se sastaje najranije 14 dana, osim u opravdanim slučajevima, a najkasnije šest tjedana od dana upućivanja predmeta. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., žalbeni odbor donosi svoje mišljenje u roku od dva mjeseca od dana upućivanja predmeta.

Žalbenim odborom predsjeda predstavnik Komisije.

Predsjednik određuje dan sastanka žalbenog odbora u bliskoj suradnji s članovima odbora kako bi se državama članicama i Komisiji omogućila odgovarajuća razina predstavljenosti. Komisija saziva prvi sastanak žalbenog odbora do 1. travnja 2011. radi donošenja njegovog poslovnika.

Članak 4.

Savjetodavni postupak

1.   Kada se primjenjuje savjetodavni postupak, odbor daje svoje mišljenje, prema potrebi i glasovanjem. U slučaju glasovanja u odboru mišljenje se donosi običnom većinom njegovih članova.

2.   Komisija odlučuje o nacrtu provedbenog akta koji treba donijeti, uzimajući u obzir što je više moguće zaključke iz rasprava unutar odbora i dano mišljenje.

Članak 5.

Postupak ispitivanja

1.   Kada se primjenjuje postupak ispitivanja, odbor donosi mišljenje većinom utvrđenom u članku 16. stavcima 4. i 5. Ugovora o Europskoj uniji i, prema potrebi, članku 238. stavku 3. UFEU-a, za akte koji se donose na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica unutar odbora ponderiraju se na način naveden u tim člancima.

2.   Kada je mišljenje odbora pozitivno, Komisija donosi nacrt provedbenog akta.

3.   Ne dovodeći u pitanje članak 7., ako je mišljenje odbora negativno, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta. Kada se smatra da je provedbeni akt potreban, predsjednik može podnijeti izmijenjenu verziju nacrta provedbenog akta istom odboru u roku od dva mjeseca od davanja negativnog mišljenja ili podnijeti nacrt provedbenog akta žalbenom odboru na daljnje razmatranje u roku od mjesec dana od davanja takvog mišljenja.

4.   Kada mišljenje nije dano, Komisija može donijeti nacrt provedbenog akta, osim u slučajevima iz drugog podstavka. Kada Komisija ne donese nacrt provedbenog akta, predsjednik može podnijeti odboru njegovu izmijenjenu verziju.

Ne dovodeći u pitanje članak 7., Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta kada:

(a)

se taj akt odnosi na poreze, financijske usluge, zaštitu zdravlja ili sigurnosti ljudi, životinja ili biljaka ili konačne multilateralne mjere zaštite;

(b)

se temeljnim aktom predviđa da se nacrt provedbenog akta ne može donijeti bez danog mišljenja; ili

(c)

se aktu protivi obična većina članova odbora.

U svakom od slučajeva iz drugog podstavka, kada se smatra da je provedbeni akt potreban, predsjednik može podnijeti izmijenjenu verziju tog akta istom odboru u roku od dva mjeseca od glasovanja ili podnijeti nacrt provedbenog akta žalbenom odboru na daljnje razmatranje u roku od mjesec dana od glasovanja.

5.   Odstupajući od stavka 4., sljedeći postupak se primjenjuje za donošenje nacrta konačnih antidampinških ili kompenzacijskih mjera kada odbor nije dao mišljenje te se nacrtu provedbenog akta protivi obična većina njegovih članova.

Komisija provodi savjetovanje s državama članicama. Najranije 14 dana, a najkasnije mjesec dana od sastanka odbora, Komisija obavješćuje članove odbora o rezultatima tog savjetovanja i podnosi nacrt provedbenog akta žalbenom odboru. Odstupajući od članka 3. stavka 7., žalbeni odbor sastaje se najranije 14 dana, a najkasnije mjesec dana od podnošenja nacrta provedbenog akta. Žalbeni odbor daje svoje mišljenje u skladu s člankom 6. Rokovi utvrđeni u ovom stavku ne dovode u pitanje potrebu poštovanja rokova utvrđenih u relevantnim temeljnim aktima.

Članak 6.

Upućivanje predmeta žalbenom odboru

1.   Žalbeni odbor daje svoje mišljenje većinom iz članka 5. stavka 1.

2.   Dok se ne da mišljenje, svaki član žalbenog odbora može predložiti izmjene nacrta provedbenog akta i predsjednik može odlučiti hoće li ga izmijeniti ili ne.

Predsjednik odbora nastoji pronaći rješenja koja imaju najširu moguću potporu unutar žalbenog odbora.

Predsjednik obavješćuje žalbeni odbor o načinu uzimanja u obzir rasprava i prijedloga izmjena, posebno što se tiče onih prijedloga koji su bili u velikoj mjeri podržani unutar žalbenog odbora.

3.   Kada je mišljenje žalbenog odbora pozitivno, Komisija donosi nacrt provedbenog akta.

Kada mišljenje nije dano, Komisija može donijeti nacrt provedbenog akta.

Kada je mišljenje žalbenog odbora negativno, Komisija ne donosi nacrt provedbenog akta.

4.   Odstupajući od stavka 3., u slučaju donošenja konačnih multilateralnih zaštitnih mjera, ako se većinom predviđenom u članku 5. stavku 1. ne izglasa pozitivno mišljenje, Komisija ne donosi nacrt mjera.

5.   Odstupajući od stavka 1., žalbeni odbor do 1. rujna 2012. daje svoje mišljenje o nacrtu konačnih antidampinških ili kompenzacijskih mjera običnom većinom svojih članova.

Članak 7.

Donošenje provedbenih akata u iznimnim slučajevima

Odstupajući od članka 5. stavka 3. i članka 5. stavka 4. drugog podstavka, Komisija može donijeti nacrt provedbenog akta kada ga treba donijeti bez odgode kako bi se izbjeglo stvaranje značajnog poremećaja tržištâ u područje poljoprivrede ili rizika za financijske interese Unije u smislu članka 325. UFEU-a.

U takvom slučaju Komisija odmah podnosi doneseni provedbeni akt žalbenom odboru. Kada je mišljenje žalbenog odbora o donesenom provedbenom aktu negativno, Komisija taj akt odmah stavlja izvan snage. Kada je mišljenje žalbenog odbora pozitivno ili nije dano, provedbeni akt ostaje na snazi.

Članak 8.

Provedbeni akti koji se odmah primjenjuju

1.   Odstupajući od članaka 4. i 5., temeljnim aktom može se predvidjeti primjena ovog članka zbog opravdanih krajnje hitnih razloga.

2.   Komisija donosi provedbeni akt koji se primjenjuje odmah, bez njegova prethodnog podnošenja odboru, i koji ostaje na snazi tijekom razdoblja od najviše šest mjeseci, osim ako je temeljnim aktom drukčije predviđeno.

3.   Najkasnije 14 dana od njegova donošenja predsjednik podnosi akt iz stavka 2. relevantnom odboru na davanje mišljenja.

4.   Kada se primjenjuje postupak ispitivanja, u slučaju negativnog mišljenja odbora Komisija bez odgode stavlja izvan snage provedbeni akt donesen u skladu sa stavkom 2.

5.   Kada Komisija donese privremene antidampinške ili kompenzacijske mjere primjenjuje se postupak iz ovog članka. Komisija donosi takve mjere nakon savjetovanja s državama članicama ili, u slučajevima iznimne hitnosti, nakon obavješćivanja država članica. U potonjem slučaju savjetovanje se provodi najkasnije 10 dana od obavijesti državama članicama o mjerama koje je donijela Komisija.

Članak 9.

Poslovnik

1.   Svaki odbor, na prijedlog svojeg predsjednika i na temelju standardnih pravila koja priprema Komisija nakon savjetovanja s državama članicama, običnom većinom svojih članova donosi svoj poslovnik. Takva standardna pravila Komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije.

U mjeri u kojoj je to potrebno, postojeći odbori prilagođavaju svoje poslovnike standardnim pravilima.

2.   Na odbore se primjenjuju načela i uvjeti o javnom pristupu dokumentima i pravila o zaštiti podataka koji se primjenjuju na Komisiju.

Članak 10.

Informacije o postupcima odbora

1.   Komisija vodi registar o postupcima odbora koji sadrži:

(a)

popis odbora;

(b)

dnevne redove sastanaka odbora;

(c)

sažete evidencije i popise tijela i organizacija kojima pripadaju osobe koje su države članice imenovale svojim predstavnicima;

(d)

nacrte provedbenih akata za koje se od odborâ traži davanje mišljenja;

(e)

rezultate glasovanja;

(f)

konačne nacrte provedbenih akata nakon davanja mišljenja odborâ;

(g)

informacije o donošenju konačnih nacrtâ provedbenih akata od strane Komisije; i

(h)

statističke podatke o radu odborâ.

2.   Komisija također objavljuje godišnje izvješće o radu odborâ.

3.   Europski parlament i Vijeće imaju pristup informacijama iz stavka 1. u skladu s važećim pravilima.

4.   Istodobno kada se oni šalju članovima odbora, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću stavlja na raspolaganje dokumente iz stavka 1. točaka (b), (d) i (f) te ih također obavješćuje o dostupnosti tih dokumenata.

5.   Upućivanja na sve dokumente iz stavka 1. točaka od (a) do (g), kao i informacije iz stavka 1. točke (h), objavljuju se u registru.

Članak 11.

Pravo Europskog parlamenta i Vijeća na kontrolu

Kada se temeljni akt donosi u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, Europski parlament ili Vijeće može u svakom trenutku naznačiti Komisiji da, prema njegovu mišljenju, nacrt provedbenog akta prelazi provedbene ovlasti predviđene u temeljnom aktu. U tom slučaju Komisija preispituje nacrt provedbenog akta uzimajući u obzir iznesena stajališta te obavješćuje Europski parlament i Vijeće o tome namjerava li zadržati, izmijeniti ili povući nacrt provedbenog akta.

Članak 12.

Stavljanje izvan snage Odluke 1999/468/EZ

Odluka 1999/468/EZ stavlja se izvan snage.

Učinci članka 5.a Odluke 1999/468/EZ zadržavaju se za potrebe postojećih temeljnih akata koji upućuju na taj članak.

Članak 13.

Prijelazne odredbe: prilagodba postojećih temeljnih akata

1.   Kada se u temeljnim aktima donesenima prije stupanja na snagu ove Uredbe predviđa izvršavanje provedbenih ovlasti Komisije u skladu s Odlukom 1999/468/EZ, primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)

kada se u temeljnom aktu upućuje na članak 3. Odluke 1999/468/EZ, primjenjuje se savjetodavni postupak iz članka 4. ove Uredbe;

(b)

kada se u temeljnom aktu upućuje na članak 4. Odluke 1999/468/EZ, primjenjuje se postupak ispitivanja iz članka 5. ove Uredbe, uz iznimku članka 5. stavka 4. drugog i trećeg podstavka;

(c)

kada se u temeljnom aktu upućuje na članak 5. Odluke 1999/468/EZ, primjenjuje se postupak ispitivanja iz članka 5. ove Uredbe te se za temeljni akta smatra da je njime predviđeno da, u slučaju da mišljenje nije dano, Komisija ne smije donijeti nacrt provedbenog akta, kako je predviđeno u članku 5. stavku 4. drugom podstavku točki (b).

(d)

kada se u temeljnom aktu upućuje na članak 6. Odluke 1999/468/EZ, primjenjuje se članak 8. ove Uredbe;

(e)

kada se u temeljnom aktu upućuje na članke 7. i 8. Odluke 1999/468/EZ, primjenjuju se članci 10. i 11. ove Uredbe.

2.   Članci 3. i 9. ove Uredbe primjenjuju se na sve postojeće odbore za potrebe stavka 1.

3.   Članak 7. ove Uredbe primjenjuje se samo na postojeće postupke u kojima se upućuje na članak 4. Odluke 1999/468/EZ.

4.   Prijelaznim odredbama utvrđenima u ovom članku ne prejudicira se priroda dotičnih akata.

Članak 14.

Prijelazne odredbe

Ova Uredba ne utječe na postupke u tijeku u okviru kojih je odbor već dao mišljenje u skladu s Odlukom 1999/468/EZ.

Članak 15.

Preispitivanje

Komisija Europskom parlamentu i Vijeću do 1. ožujka 2016. predstavlja izvješće o provedbi ove Uredbe, prema potrebi zajedno s odgovarajućim zakonodavnim prijedlozima.

Članak 16.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu 1. ožujka 2011.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 16. veljače 2011.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BUZEK

Za Vijeće

Predsjednik

MARTONYI J.”


(1)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. prosinca 2010. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 14. veljače 2011.

(2)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(3)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.


Top