| |
| EUROPEAN COMMISSION | EUROPSKA KOMISIJA |
| Brussels,16.1.2018 | Strasbourg, 16.1.2018. |
| COM(2018) 28 final | COM(2018) 28 final |
| COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS | KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA |
| A European Strategy for Plastics in a Circular Economy | Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu |
| {SWD(2018) 16 final} | {SWD(2018) 16 final} |
| 1.Introduction | 1.Uvod |
| Plastic is an important and ubiquitous material in our economy and daily lives. It has multiple functions that help tackle a number of the challenges facing our society. Light and innovative materials in cars or planes save fuel and cut CO2 emissions. High-performance insulation materials help us save on energy bills. In packaging, plastics help ensure food safety and reduce food waste. Combined with 3D printing, bio-compatible plastic materials can save human lives by enabling medical innovation. | Plastika je važan i sveprisutan materijal u našem gospodarstvu i svakodnevnom životu. Ima više funkcija koje pomažu u rješavanju niza poteškoća s kojima se suočava naše društvo. Laganim i inovativnim materijalima u automobilima ili zrakoplovima štedi se gorivo i smanjuju se emisije CO2. Izolacijski materijali visoke djelotvornosti pomažu nam pri uštedi na računima za potrošnju energije. Plastika u ambalaži pomaže pri osiguravanju sigurnosti hrane i smanjenju otpada od hrane. U kombinaciji s 3D tiskom biokompatibilni plastični materijali mogu spasiti ljudske živote omogućivanjem medicinskih inovacija. |
| However, too often the way plastics are currently produced, used and discarded fails to capture the economic benefits of a more 'circular' approach and harms the environment. There is an urgent need to tackle the environmental problems that today cast a long shadow over the production, use and consumption of plastics. The million tonnes of plastic litter that end up in the oceans every year are one of their most visible and alarming signs of these problems, causing growing public concern. | Međutim, trenutačnom proizvodnjom, upotrebom i odlaganjem prečesto se ne uspijevaju ostvariti gospodarske koristi koje donosi „kružniji” pristup te proizvodnja, upotreba i odlaganje štetno djeluju na okoliš. Probleme u okolišu koje danas predstavljaju proizvodnja, upotreba i potrošnja plastike potrebno je hitno riješiti. Milijuni tona plastičnog otpada koji svake godine završe u oceanima jedan su od najvidljivijih i alarmantnih znakova tih problema koji uzrokuju sve veću zabrinutost javnosti. |
| Rethinking and improving the functioning of such a complex value chain requires efforts and greater cooperation by all its key players, from plastics producers to recyclers, retailers and consumers. It also calls for innovation and a shared vision to drive investment in the right direction. The plastics industry is very important to the European economy, and increasing its sustainability can bring new opportunities for innovation, competitiveness and job creation, in line with the objectives pursued by the renewed EU Industrial Policy Strategy. 1 | Za promišljanje o funkcioniranju tako složenog vrijednosnog lanca i njegovo poboljšanje potrebno je uložiti napore i povećati suradnju svih ključnih dionika, od proizvođača plastike do subjekata koji se bave recikliranjem, trgovaca i potrošača. Osim toga, potrebne su inovacije i zajednička vizija kako bi se ulaganja pravilno usmjerila. Industrija plastike vrlo je važna za europsko gospodarstvo, a povećanje njezine održivosti može dovesti do novih prilika za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta, u skladu s ciljevima obnovljene strategije EU-a za industrijsku politiku 1 . |
| In December 2015, the Commission adopted an EU Action Plan for a circular economy. 2 There, it identified plastics as a key priority and committed itself to ‘prepare a strategy addressing the challenges posed by plastics throughout the value chain and taking into account their entire life-cycle’. In 2017, the Commission confirmed it would focus on plastics production and use and work towards the goal of ensuring that all plastic packaging is recyclable by 2030. 3 | Komisija je u prosincu 2015. donijela akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo 2 . U njemu je identificirala plastiku kao ključni prioritet i obvezala se „izraditi strategiju za suočavanje s izazovima koje plastika predstavlja u cijelom vrijednosnom lancu i uzimajući u obzir njezin cijeli životni ciklus”. Komisija je 2017. potvrdila da će se usmjeriti na proizvodnju i upotrebu plastike te raditi na cilju osiguravanja mogućnosti recikliranja za svu plastičnu ambalažu 2030. 3 |
| The EU is best placed to lead the transition to the plastics of the future. This strategy lays the foundations to a new plastics economy, where the design and production of plastics and plastic products fully respect reuse, repair and recycling needs and more sustainable materials are developed and promoted. This will deliver greater added value and prosperity in Europe and boost innovation. It will curb plastic pollution and its adverse impact on our lives and the environment. By pursuing these aims, the strategy will also help achieve the priority set by this Commission for an Energy Union with a modern, low-carbon, resource and energy-efficient economy and will make a tangible contribution to reaching the 2030 Sustainable Development Goals and the Paris Agreement. | EU se nalazi u najboljem položaju da bude predvodnik tranzicije do plastike budućnosti. U ovoj se strategiji postavljaju temelji za novo gospodarstvo u području plastike, pri čemu se dizajnom i proizvodnjom plastike i plastičnih proizvoda u potpunosti poštuju potrebe za ponovnom upotrebom, popravkom i recikliranjem te se razvijaju i promiču održiviji materijali. Time će se ostvariti veća dodana vrijednost i blagostanje u Europi te će se potaknuti inovacije. Suzbit će se onečišćenje plastikom i negativan utjecaj na naše živote i okoliš. Težnjom za postizanjem tih ciljeva strategija će pomoći i u ostvarivanju prioriteta koji je ova Komisija odredila u pogledu energetske unije sa suvremenim, niskougljičnim, resursno i energetski učinkovitim gospodarstvom te će se ostvariti opipljiv doprinos postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma. |
| The strategy presents key commitments for action at EU level. Yet the private sector, together with national and regional authorities, cities and citizens, will also need to mobilise. Similarly, international engagement will be necessary to drive change outside Europe’s borders. With decisive and concerted efforts, Europe can turn challenges into opportunities and set the example for resolute action at global level. | U strategiji su predstavljene ključne obveze za djelovanje na razini EU-a. Međutim, bit će potrebno mobilizirati i privatni sektor, zajedno s nacionalnim i regionalnim tijelima, gradovima i građanima. Slično tome, bit će potreban međunarodni angažman kako bi se pokrenula promjena izvan granica Europe. Odlučnim i usklađenim nastojanjima Europa može pretvoriti izazove u prilike i pružiti primjer za odlučno djelovanje na globalnoj razini. |
| 2.Plastics today: Key challenges | 2.Plastika danas: Ključni izazovi |
| Over the past 50 years, the role and importance of plastics in our economy has consistently grown. Global production of plastics has increased twentyfold since the 1960s, reaching 322 million tonnes in 2015. It is expected to double again over the next 20 years. | Uloga i važnost plastike u našem je gospodarstvu u proteklih 50 godina postojano rasla. Globalna se proizvodnja plastike od 60-ih godina prošlog stoljeća povećala za dvadeset puta te je 2015. iznosila 322 milijuna tona. Očekuje se da će se u razdoblju od narednih 20 godina ponovno udvostručiti. |
| In the EU, the plastics sector employs 1.5 million people 4 and generated a turnover of EUR 340 billion in 2015. Although plastics production in the EU has been stable in recent years, the EU’s share of the global market is falling as production grows in other parts of the world. | U EU-u je u sektoru plastike zaposleno 1,5 milijuna ljudi 4 te su 2015. ostvareni prihodi u iznosu od 340 milijardi EUR. Iako je proizvodnja plastike u EU-u proteklih godina stabilna, udio EU-a u globalnom tržištu opada jer proizvodnja u drugim dijelovima svijeta raste. |
| In the EU, the potential for recycling plastic waste remains largely unexploited. Reuse and recycling of end-of-life plastics is very low, particularly in comparison with other materials such as paper, glass or metals. | Potencijal za recikliranje plastičnog otpada u EU-u i dalje je većinom neiskorišten. Ponovna upotreba i recikliranje otpadne plastike vrlo su niski, osobito u usporedbi s drugim materijalima kao što su papir, staklo ili metali. |
| Around 25.8 million tonnes of plastic waste are generated in Europe every year. 5 Less than 30% of such waste is collected for recycling. Of this amount, a significant share leaves the EU 6 to be treated in third countries, where different environmental standards may apply. | U Europi svake godine nastane oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada 5 . Za recikliranje se prikupi manje od 30 % takvog otpada. Od tog se iznosa znatan udio iznese iz EU-a 6 kako bi se obradio u trećim zemljama u kojima se mogu primjenjivati drugačiji standardi u pogledu okoliša. |
| At the same time, landfilling and incineration rates of plastic waste remain high − 31 % and 39 %, respectively − and while landfill has decreased over the past decade, incineration has grown. According to estimates, 95 % of the value of plastic packaging material, i.e. between EUR 70 and 105 billion annually, is lost to the economy after a very short first-use cycle. 7 | Istodobno, stope odlaganja i spaljivanja plastičnog otpada i dalje su visoke − 31 %, odnosno 39 %, − pri čemu se u posljednjem desetljeću odlaganje smanjilo, a spaljivanje povećalo. Prema procjenama, gubici za gospodarstvo nakon vrlo kratkog prvog ciklusa upotrebe plastične ambalaže iznose 95 % njezine vrijednosti, tj. godišnje od 70 do 105 milijardi EUR 7 . |
| Demand for recycled plastics today accounts for only around 6 % of plastics demand in Europe. In recent years, the EU plastic recycling sector has suffered from low commodity prices and uncertainties about market outlets. Investments in new plastic recycling capacity have been held back by the sector’s prospects of low profitability. | Potražnja za recikliranom plastikom danas čini tek oko 6 % ukupne potražnje za plastikom u Europi. Sektor recikliranja plastike u EU-u proteklih je godina bio pogođen niskim cijenama robe i neizvjesnosti u pogledu tržišnog plasmana. Nije došlo do ulaganja u nove kapacitete za recikliranje plastike zbog predviđene niske profitabilnosti u sektoru. |
| It was estimated that plastics production and the incineration of plastic waste give rise globally to approximately 400 million tonnes of CO2 a year. 8 Using more recycled plastics can reduce dependence on the extraction of fossil fuels for plastics production and curb CO2 emissions. 9 According to estimates, 10 the potential annual energy savings that could be achieved from recycling all global plastic waste is equivalent to 3.5 billion barrels of oil per year. | Procijenjeno je da na globalnoj razini proizvodnjom plastike i spaljivanjem plastičnog otpada nastane približno 400 milijuna tona CO2 godišnje 8 . Povećanom upotrebom reciklirane plastike može se smanjiti ovisnost o vađenju fosilnih goriva za proizvodnju plastike i suzbiti emisije CO2 9 . Prema procjenama, 10 potencijalna godišnja ušteda energije koja bi se mogla ostvariti recikliranjem cjelokupnog plastičnog otpada na globalnoj razini jednaka je uštedi od 3,5 milijardi barela nafte godišnje. |
| Alternative types of feedstock (e.g. bio-based plastics or plastics produced from carbon dioxide or methane), offering the same functionalities of traditional plastics with potentially lower environmental impacts, are also being developed, but at the moment represent a very small share of the market. Increasing the uptake of alternatives that according to solid evidence are more sustainable can also help decrease our dependency on fossil fuels. | Alternativne vrste sirovina (npr. plastika na biološkoj osnovi ili plastika proizvedena iz ugljikova dioksida ili metana), koje imaju ista svojstva kao tradicionalna plastika s potencijalno manjim utjecajima na okoliš, također se razvijaju, ali trenutačno predstavljaju vrlo malen udio na tržištu. I povećanje iskorištavanja alternativnih materijala, koji su na temelju čvrstih dokaza održiviji, može pomoći u smanjenju naše ovisnosti o fosilnim gorivima. |
| Very large quantities of plastic waste leak into the environment from sources both on land and at sea, generating significant economic and environmental damage. Globally, 5 to 13 million tonnes of plastics — 1.5 to 4 % of global plastics production — end up in the oceans every year. 11 It is estimated that plastic accounts for over 80 % of marine litter. Plastic debris is then transported by marine currents, sometimes over very long distances. It can be washed up on land, 12 degrade into microplastics or form dense areas of marine litter trapped in ocean gyres. UNEP estimates that damage to marine environments is at least USD 8 billion per year globally. | Velike količine plastičnog otpada odlažu se u okoliš iz izvora na kopnu i moru te stvaraju znatnu štetu za gospodarstvo i okoliš. Na globalnoj razini, od 5 do 13 milijuna tona plastike, od 1,5 do 4 % svjetske proizvodnje plastike, završi svake godine u oceanima 11 . Procjenjuje se da plastika čini preko 80 % morskog otpada. Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, 12 razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje. |
| In the EU, 150 000 to 500 000 tonnes 13 of plastic waste enter the oceans every year. This represents a small proportion of global marine litter. Yet, plastic waste from European sources ends up in particularly vulnerable marine areas, such as the Mediterranean Sea and parts of the Arctic Ocean. Recent studies show plastics accumulate in the Mediterranean at a density comparable to the areas of highest plastic accumulation in the oceans. Plastic pollution also affects areas of the European Exclusive Economic Zone, in the outermost regions along the Caribbean Sea, the Indian, Pacific and Atlantic Oceans. In addition to harming the environment, marine litter causes economic damage to activities such as tourism, fisheries and shipping. For instance, the cost of litter to EU fisheries was estimated at about 1 % of total revenues from catches by the EU fleet. 14 | U EU-u, od 150 000 do 500 000 tona 13 plastičnog otpada svake se godine unese u oceane. To predstavlja malen udio globalnog morskog otpada. Međutim, otpad iz europskih izvora završi u posebno osjetljivim morskim područjima kao što su Sredozemno more i dijelovi Arktičkog oceana. Novija istraživanja pokazuju da se plastika u Sredozemlju akumulira u gustoći usporedivoj s područjima najveće akumulacije plastike u oceanima. Onečišćenje plastikom također pogađa područja europskog isključivog gospodarskog pojasa, u najudaljenijim regijama u Karipskome moru te Indijskom, Tihom i Atlantskom oceanu. Morski otpad, osim što šteti okolišu, uzrokuje i gospodarsku štetu za djelatnosti kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet. Primjerice, troškovi od otpada za ribarstvo EU-a procijenjeni su na oko 1 % ukupnih prihoda od ulova flote EU-a 14 . |
| This phenomenon is exacerbated by the increasing amount of plastic waste generated each year, and is also fuelled by the growing consumption of ‘single-use’ plastics, i.e. packaging or other consumer products that are thrown away after one brief use, are rarely recycled and prone to being littered. These include small packaging, bags, disposable cups, lids, straws and cutlery, for which plastic is widely used due to its lightness, low cost, and practical features. | Taj se fenomen pojačava povećanjem količine plastičnog otpada koji nastaje svake godine, čemu doprinosi i porast potrošnje plastike za jednokratnu upotrebu, tj. ambalaže i drugih potrošačkih proizvoda koji se bacaju nakon jedne kratkotrajne upotrebe, rijetko se recikliraju te su podložni odbacivanju u obliku otpada. To uključuje malu ambalažu, vrećice, čaše za jednokratnu upotrebu, poklopce, slamke i pribor za jelo za čiju se proizvodnju često upotrebljava plastika zbog njezine lakoće, niskih troškova i praktičnih svojstava. |
| New sources of plastic leakage are also on the rise, posing additional potential threats to both the environment and human health. Microplastics, tiny fragments of plastic below 5mm in size, accumulate in the sea, where their small size makes it easy for marine life to ingest them. They can also enter the food chain. Recent studies also found microplastics in the air, drinking water and foods like salt or honey, with yet unknown impacts on human health. | Nastaju i novi izvori odlaganja plastike u okoliš koji predstavljaju dodatne potencijalne prijetnje za okoliš i zdravlje ljudi. Mikroplastika, vrlo mali fragmenti plastike veličine do 5 mm, akumulira se u moru u kojem je morski organizmi zbog njezinih malih dimenzija lako progutaju. Može ući i u prehrambeni lanac. U novijim je istraživanjima mikroplastika pronađena i u zraku, vodi za piće te namirnicama kao što su sol ili med, s još nepoznatim učincima na zdravlje ljudi. |
| In total, it is estimated that between 75 000 and 300 000 tonnes of microplastics are released into the environment each year in the EU. 15 While a large amount of microplastics result from the fragmentation of larger pieces of plastic waste, significant quantities also enter the environment directly, making it more challenging to track and prevent them. | Ukupno se procjenjuje da se u EU-u svake godine ispusti od 75 000 do 300 000 tona mikroplastike u okoliš 15 . Iako velika količina mikroplastike nastaje fragmentacijom većih komada plastičnog otpada, znatne količine također se unose u okoliš izravno, čime se otežava praćenje i sprečavanje. |
| In addition, the increasing market shares of plastics with biodegradable properties bring new opportunities as well as risks. In the absence of clear labelling or marking for consumers, and without adequate waste collection and treatment, it could aggravate plastics leakage and create problems for mechanical recycling. On the other hand, biodegradable plastics can certainly have a role in some applications and the innovation efforts in this field are welcomed. | Uz to, povećanje tržišnog udjela plastike s biorazgradivim svojstvima donosi sa sobom i nove mogućnosti i rizike. U nedostatku jasnog označivanja ili obilježavanja za potrošače, i bez odgovarajućeg prikupljanja i obrade otpada, to bi moglo dovesti do pogoršanja u odlaganju otpada u okoliš i nastanka problema za mehaničko recikliranje. S druge strane, biorazgradiva plastika može imati ulogu u nekim primjenama te su nastojanja s obzirom na inovacije u tom području dobrodošla. |
| As plastic value chains are increasingly cross-border, problems and opportunities associated with plastics should be seen in light of international developments, including China's recent decision to restrict imports of certain types of plastic waste. There is a growing awareness of the global nature of these challenges, as shown by international initiatives on marine litter, like the UN Global Partnership on Marine Litter 16 and the action plans put forward by the G7 and G20. 17 Plastic pollution was also identified as one of the main pressures on healthy oceans at the international ‘Our Ocean Conference’, hosted by the EU in October 2017. A resolution on marine litter and microplastics was adopted at the United Nation Environment Assembly in December 2017. 18 | Budući da vrijednosni lanci plastike sve više postaju prekogranično pitanje, probleme i mogućnosti povezane s plastikom trebalo bi se promatrati s obzirom na međunarodna kretanja, uključujući nedavnu odluku Kine da ograniči uvoz određenih vrsta plastičnog otpada. Svijest o globalnoj prirodi tih izazova sve je veća, na što ukazuju međunarodne inicijative za morski otpad, kao što je UN-ovo globalno partnerstvo za morski otpad 16 te akcijski planovi koje su iznijele skupine G7 i G20 17 . Onečišćenje plastikom utvrđeno je i kao jedan od glavnih pritisaka na zdravlje oceana na međunarodnoj konferenciji „Naš ocean” kojoj je EU bio domaćin u listopadu 2017. Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš donijela je u prosincu 2017. rezoluciju o morskom otpadu i mikroplastici 18 . |
| 3. Turning challenges into opportunities: A vision for a circular plastics economy | 3. Pretvaranje izazova u prilike: vizija kružnoga gospodarstva u području plastike |
| Moving decisively towards a more prosperous and sustainable plastics economy could deliver considerable benefits. To reap these, Europe needs a strategic vision, setting out what a ‘circular’ plastics economy could look like in the decades ahead. This vision needs to promote investment in innovative solutions and turn today’s challenges into opportunities. While the EU will propose concrete measures to achieve this vision, making it a reality will require action from all players in the plastic value chain, from plastic producers and designers, through brands and retailers, to recyclers. Similarly, civil society, the scientific community, businesses and local authorities will have a decisive role to play in making a difference, working together with regional and national governments to bring about positive change. | Odlučnim koracima prema uspješnijem i održivijem gospodarstvu u području plastike mogle bi se ostvariti znatne koristi. Kako bi ih ostvarila, Europi je potrebna strateška vizija kojom se utvrđuje kako bi „kružno” gospodarstvo u području plastike moglo izgledati u narednim desetljećima. Tom je vizijom potrebno promicati ulaganja u inovativna rješenja i pretvoriti današnje izazove u prilike. Iako će EU predložiti konkretne mjere da bi se ta vizija postigla, za njezino će ostvarivanje biti potrebno djelovanje svih sudionika u vrijednosnom lancu plastike, od proizvođača i dizajnera plastike, preko robnih marki i trgovaca, do subjekata koji se bave recikliranjem. Slično tome, civilno društvo, znanstvena zajednica, poduzeća i lokalna tijela imat će odlučujuću ulogu u ostvarenju pozitivnog utjecaja suradnjom s regionalnim i nacionalnim tijelima vlasti kako bi došlo do promjene nabolje. |
| ‘A vision for Europe’s new plastics economy’ | „Vizija novoga europskoga gospodarstva u području plastike” |
| A smart, innovative and sustainable plastics industry, where design and production fully respects the needs of reuse, repair, and recycling, brings growth and jobs to Europe and helps cut EU's greenhouse gas emissions and dependence on imported fossil fuels. | Pametna, inovativna i održiva industrija plastike, u kojoj se u dizajnu i proizvodnji u potpunosti poštuje potreba za ponovnom upotrebom, popravkom i recikliranjem, Europi donosi rast i radna mjesta te pomaže smanjiti emisije stakleničkih plinova EU-a i ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima. |
| −Plastics and products containing plastics are designed to allow for greater durability, reuse and high-quality recycling. By 2030, all plastics packaging placed on the EU market is either reusable or can be recycled in a cost-effective manner. | −Plastika i proizvodi koji sadržavaju plastiku osmišljeni su kako bi se omogućila veća trajnost, ponovna upotreba i recikliranje visoke kvalitete. Sva plastična ambalaža stavljena na tržište EU-a do 2030. ponovno je upotrebljiva ili se može reciklirati na troškovno učinkovit način. |
| −Changes in production and design enable higher plastics recycling rates for all key applications. By 2030, more than half of plastics waste generated in Europe is recycled. Separate collection of plastics waste reaches very high levels. Recycling of plastics packaging waste achieves levels comparable with those of other packaging materials. | −Promjene u proizvodnji i dizajnu omogućuju više stope recikliranja plastike za sve ključne primjene. Više od polovine plastičnog otpada nastalog u Europi do 2030. reciklira se. Odvojeno prikupljanje plastičnog otpada dostiže vrlo visoku razinu. Recikliranje plastičnog ambalažnog otpada dostiže razine usporedive s onima za druge materijale za ambalažu. |
| −EU plastics recycling capacity is significantly extended and modernised. By 2030, sorting and recycling capacity has increased fourfold since 2015, leading to the creation of 200 000 new jobs, spread all across Europe. 19 | −Kapacitet EU-a za recikliranje plastike znatno se proširuje i osuvremenjuje. Kapacitet za razvrstavanje i recikliranje se od 2015. do 2030. povećao za četiri puta, što je dovelo do stvaranja 200 000 novih radnih mjesta diljem Europe 19 . |
| −Thanks to improved separate collection and investment in innovation, skills and capacity upscaling, export of poorly sorted plastics waste has been phased out. Recycled plastics have become an increasingly valuable feedstock for industries, both at home and abroad. | −Zahvaljujući poboljšanom odvojenom prikupljanju i ulaganju u inovacije, vještine i povećanje kapaciteta, izvoz slabo razvrstanog plastičnog otpada postupno se ukinuo. Reciklirana plastika postala je sve vrednija sirovina za industriju u tuzemstvu i inozemstvu. |
| −The plastics value chain is far more integrated, and the chemical industry works closely with plastics recyclers to help them find wider and higher value applications for their output. Substances hampering recycling processes have been replaced or phased out. | −Vrijednosni lanac plastike mnogo je integriraniji, a kemijska industrija usko surađuje sa subjektima koji se bave recikliranjem plastike kako bi im se pomoglo za njihove proizvode pronaći šire primjene s većom vrijednosti. Tvari koje ometaju postupke recikliranja zamijenjene su ili postupno ukinute. |
| −The market for recycled and innovative plastics is successfully established, with clear growth perspectives as more products incorporate some recycled content. Demand for recycled plastics in Europe has grown four-fold, providing a stable flow of revenues for the recycling sector and job security for its growing workforce. | −Tržište za recikliranu i inovativnu plastiku uspješno je uspostavljeno, s jasnim perspektivama za rast jer se u sve više proizvoda ugrađuju neki reciklirani sadržaj. Potražnja za recikliranom plastikom u Europi porasla je za četiri puta, čime se omogućuje stabilan protok prihoda za sektor recikliranja te sigurnost radnih mjesta za radnu snagu koja je u porastu. |
| −More plastic recycling helps reduce Europe’s dependence on imported fossil fuel and cut CO2 emissions, in line with commitments under the Paris Agreement. | −Povećanim recikliranjem plastike pomaže se smanjiti ovisnost Europe o uvozu fosilnih goriva i smanjiti emisije CO2, u skladu s obvezama preuzetima u okviru Pariškog sporazuma. |
| −Innovative materials and alternative feedstocks for plastic production are developed and used where evidence clearly shows that they are more sustainable compared to the non-renewable alternatives. This supports efforts on decarbonisation and creating additional opportunities for growth. | −Inovativni materijali i alternativne sirovine za proizvodnju plastike razvijaju se i upotrebljavaju kada postoje jasni dokazi da su održiviji u usporedbi s neobnovljivim alternativama. Time se podupiru nastojanja za dekarbonizaciju i stvaranje dodatnih prilika za rast. |
| −Europe confirms its leadership in sorting and recycling equipment and technologies. Exports rise in lockstep with global demand for more sustainable ways of processing end-of-life plastics. | −Europa potvrđuje svoj vodeći položaj u području opreme i tehnologija za razvrstavanje i recikliranje. Uvoz raste usporedno s globalnom potražnjom za održivijim načinima obrade otpadne plastike. |
| In Europe, citizens, government and industry support more sustainable and safer consumption and production patterns for plastics. This provides a fertile ground for social innovation and entrepreneurship, creating a wealth of opportunities for all Europeans. | Građani, vlade i industrija u Europi podupiru održivije i sigurnije obrasce potrošnje i proizvodnje plastike. To predstavlja plodno tlo za socijalne inovacije i poduzetništvo, čime se stvara mnoštvo prilika za sve Europljane. |
| −Plastic waste generation is decoupled from growth. Citizens are aware of the need to avoid waste, and make choices accordingly. Consumers, as key players, are incentivised, made aware of key benefits and thus enabled to contribute actively to the transition. Better design, new business models and innovative products emerge that offer more sustainable consumption patterns. | −Stvaranje plastičnog otpada nije izravno povezano s rastom. Građani su svjesni potrebe izbjegavanja otpada te djeluju na odgovarajući način. Potrošače se, kao ključne sudionike, potiče na djelovanje, podiže im se svijest o ključnim koristima te im se na taj način omogućuje aktivan doprinos tranziciji. Javljaju se poboljšani dizajn, novi poslovni modeli te inovativni proizvodi koji nude održivije obrasce potrošnje. |
| −Many entrepreneurs see the need for more resolute action on plastics waste prevention as a business opportunity. Increasingly, new companies emerge that provide circular solutions, such as reverse logistics for packaging or alternatives to disposable plastics, and they benefit from the development of digitisation. | −Mnogi poduzetnici vide potrebu za odlučnijim djelovanjem na sprečavanju stvaranja plastičnog otpada kao poslovnu priliku. Javlja se sve više poduzeća koja nude kružna rješenja, kao što su povratna logistika za ambalažu ili alternative plastici za jednokratnu upotrebu, te koja imaju koristi od razvoja digitalizacije. |
| −The leakage of plastics into the environment decreases drastically. Effective waste collection systems, combined with a drop in waste generation and with increased consumer awareness, avoid litter and ensure that waste is handled appropriately. Marine litter from sea-based sources such as ships, fishing and aquaculture are significantly reduced. Cleaner beaches and seas foster activities such as tourism and fisheries, and preserve fragile ecosystems. All major European cities are much cleaner. | −Ispuštanje plastike u okoliš drastično se smanjuje. Djelotvornim sustavima za prikupljanje otpada, u kombinaciji sa smanjenim stvaranjem otpada i s povećanom sviješću potrošača, izbjegava se otpad te se osigurava da se njime rukuje na odgovarajući način. Količina morskog otpada iz pomorskih izvora poput brodova, ribarstva i akvakulture znatno je smanjena. Čišćim plažama i morima potiču se aktivnosti kao što su turizam i ribarstvo te se čuvaju osjetljivi ekosustavi. Svi su veliki europski gradovi mnogo čišći. |
| −Innovative solutions are developed to prevent microplastics from reaching the seas. Their origin, routes of travel, and effects on human health are better understood, and industry and public authorities are working together to prevent them from ending up in our oceans and our air, drinking water or on our plates. | −Razvijaju se inovativna rješenja kojima se sprečava unošenje mikroplastike u mora. Njezin izvor, rute kretanja i učinci na zdravlje ljudi bolje su proučeni, a industrija i javna tijela surađuju kako bi spriječili da ona završi u našim oceanima i u našem zraku, u vodi za piće ili na našim tanjurima. |
| −The EU is taking a leading role in a global dynamic, with countries engaging and cooperating to halt the flow of plastics into the oceans and taking remedial action against plastics waste already accumulated. Best practices are disseminated widely, scientific knowledge improves, citizens mobilise, and innovators and scientists develop solutions that can be applied worldwide. | −EU preuzima vodeću ulogu u globalnoj dinamici, a zemlje se angažiraju i surađuju kako bi se zaustavio tok plastike u oceane te poduzimaju korektivne mjere protiv plastičnog otpada koji se već akumulirao. Najbolje prakse naširoko se dijele, poboljšavaju se znanstvene spoznaje, građani se mobiliziraju, a inovatori i znanstvenici razvijaju globalno primjenjiva rješenja. |
| 4.The way forward: turning vision into reality | 4.Daljnji koraci: pretvaranje vizije u stvarnost |
| To move towards that vision, this strategy proposes an ambitious set of EU measures. 20 These will be put forward in line with the Better Regulation principles. In particular, any measure likely to have significant socioeconomic impact will be accompanied by an impact assessment. Recognising the importance and need of common efforts, the strategy also identifies key actions for national and regional authorities and industry. 21 | Kako bi se krenulo u ostvarivanje te vizije, ovom se strategijom predlaže ambiciozan skup mjera EU-a 20 . One će biti iznesene u skladu s načelima bolje regulative. Posebno će mjere koje bi mogle imati znatan socioekonomski učinak biti popraćene procjenom učinaka. Prepoznavanjem važnosti zajedničkih nastojanja i potrebe za njima, u strategiji se utvrđuju i ključne mjere za nacionalna i regionalna tijela vlasti i industriju 21 . |
| 4.1 Improving the economics and quality of plastics recycling | 4.1. Poboljšanje ekonomičnosti i kvalitete recikliranja plastike |
| Stepping up the recycling of plastics can bring significant environmental and economic benefits. Higher levels of plastic recycling, comparable with those of other materials, will only be achieved by improving the way plastics and plastics articles are produced and designed. It will also require increased cooperation across the value chain: from industry, plastics manufacturers and converters to public and private waste management companies. Specifically, key players should work together to: | Intenziviranje recikliranja plastike može donijeti znatne koristi za okoliš i gospodarstvo. Povećanje razine recikliranja plastike, koja bi bila usporediva s razinama za druge materijale, ostvarit će se samo poboljšanjem načina proizvodnje i dizajna plastike i plastičnih proizvoda. Za to će biti potrebna i povećana suradnja u cijelom vrijednosnom lancu: od industrije, proizvođača i prerađivača plastike do javnih i privatnih poduzeća za gospodarenje otpadom. Ključni dionici posebice bi trebali surađivati na: |
| −improve design and support innovation to make plastics and plastic products easier to recycle; | −poboljšanju dizajna i podupiranju inovacija kako bi se olakšalo recikliranje plastike i plastičnih proizvoda; |
| −expand and improve the separate collection of plastic waste, to ensure quality inputs to the recycling industry; | −širenju i poboljšanju odvojenog prikupljanja plastičnog otpada kako bi se osigurao kvalitetan ulazni materijal za industriju recikliranja; |
| −expand and modernise the EU’s sorting and recycling capacity; | −širenju i osuvremenjivanju kapaciteta EU-a za razvrstavanje i recikliranje; |
| −create viable markets for recycled and renewable plastics. | −stvaranju održivih tržišta za recikliranu i obnovljivu plastiku. |
| Over the past months, the Commission facilitated a cross-industry dialogue and now calls on the industries involved 22 to swiftly come forward with an ambitious and concrete set of voluntary commitments to back this strategy and its vision for 2030. | Komisija je proteklih mjeseci poticala međusektorski dijalog te sada poziva uključene industrije 22 da uskoro predstave ambiciozan i konkretan skup dobrovoljno preuzetih obveza kojima bi se poduprla ova strategija i u njoj sadržana vizija za 2030. |
| To support these developments, the Commission has already proposed new rules on waste management. 23 These include clearer obligations for national authorities to step up separate collection, targets to encourage investment in recycling capacity and avoid infrastructural overcapacity for processing mixed waste (e.g. incineration), and more closely harmonised rules on the use of extended producer responsibility. The Commission has consistently called on the co-legislators to swiftly agree on these new rules. Once adopted and implemented, this new European legislation should do much to improve the current situation, driving public and private investment in the right direction. However, additional and more targeted action is needed to complement waste laws and remove barriers that are specific to the plastics sector. | Komisija je u potporu tim nastojanjima već predložila nova pravila za gospodarenje otpadom 23 . Ona uključuju jasnije definirane obveze za nacionalna tijela da povećaju odvojeno prikupljanje, ciljeve za poticanje ulaganja u kapacitete za recikliranje i izbjegavanje prekapacitiranosti za obradu mješovitog otpada (npr. spaljivanje) te usklađenija pravila za primjenu proširene odgovornosti proizvođača. Komisija je stalno pozivala suzakonodavce na postizanje što skorijeg dogovora o tim novim pravilima. Kad se jednom donese i provede, tim bi se novim europskim zakonodavstvom trebalo znatno poboljšati trenutačno stanje te pokrenuti javna i privatna ulaganja u pravom smjeru. Međutim, potrebno je dodatno i usmjerenije djelovanje za dopunu zakona o otpadu i uklanjanje prepreka koje su specifične za sektor plastike. |
| Design for recyclability | Dizajn s mogućnošću recikliranja |
| Today, producers of plastic articles and packaging have little or no incentive to take into account the needs of recycling or reuse when they design their products. Plastics are made from a range of polymers and are highly customised, with specific additives to meet each manufacturer’s functional and/or aesthetic requirements. This diversity can complicate the recycling process, make it more costly, and affect the quality and value of recycled plastic. Specific design choices, some of which are driven by marketing considerations (e.g. the use of very dark colours) can also negatively affect the value of recyclates. | Proizvođači plastičnih proizvoda i ambalaže danas imaju jako malo poticaja, ili ih uopće nemaju, da bi pri oblikovanju svojih proizvoda uzimali u obzir potrebe recikliranja ili ponovne upotrebe. Plastika se proizvodi od niza polimera te je u velikoj mjeri prilagođena, pri čemu su joj dodani određeni aditivi kako bi se ispunili funkcionalni i/ili estetski zahtjevi proizvođača. Tom se raznolikošću može zakomplicirati postupak recikliranja, može doći do njegova poskupljenja te se može utjecati na kvalitetu i vrijednost reciklirane plastike. Određeni odabiri u pogledu dizajna, od kojih se neki vode tržišnim razmatranjima (npr. upotreba vrlo tamnih boja) također mogu negativno utjecati na vrijednost reciklata. |
| Plastics packaging is a priority area when it comes to design for recyclability. Today it accounts for about 60 % of post-consumer plastic waste 24 in the EU, and product design is one of the keys to improve recycling levels. It has been calculated that design improvements could halve the cost of recycling plastic packaging waste. 25 | Plastična ambalaža je prioritetno područje kada se govori o dizajnu za mogućnost recikliranja. Ona danas čini oko 60 % plastičnog otpada nakon potrošnje 24 u EU-u, a dizajn proizvoda jedan je od ključnih čimbenika za poboljšanje razine recikliranja. Izračunano je da bi se poboljšanjima dizajna troškovi recikliranja plastičnog ambalažnog otpada mogli prepoloviti 25 . |
| In 2015, the Commission already proposed that by 2025 at least 55 % of all plastics packaging in the EU should be recycled. If greater levels of high-quality recycling are to be reached, design issues must be addressed far more systematically. | Komisija je već 2015. predložila da se do 2025. treba reciklirati najmanje 55 % sve plastične ambalaže u EU-u. Ako se žele dostići više razine recikliranja visoke kvalitete, pitanja dizajna moraju se rješavati puno sustavnije. |
| To support improved design while preserving the internal market, EU action is essential. The Commission will work on a revision of the essential requirements for placing packaging on the market. 26 The objective will be to ensure that, by 2030, all plastics packaging placed on the EU market is reusable or easily recycled. 27 In this context, the Commission will also look into ways of maximising the impact of new rules on Extended Producers Responsibility (EPR), and support the development of economic incentives to reward the most sustainable design choices. It will also assess the potential for setting a new recycling target for plastic packaging, similar to those put forward in 2015 for other packaging materials. | Djelovanje EU-a nužno je kako bi se pružila potpora poboljšanju dizajna uz očuvanje unutarnjeg tržišta. Komisija će raditi na reviziji temeljnih zahtjeva za stavljanje ambalaže na tržište 26 . Cilj do 2030. bit će osiguravanje ponovne upotrebljivosti ili laganog recikliranja sve plastične ambalaže stavljene na tržište EU-a 27 . U tom će kontekstu Komisija istražiti i načine za povećanje učinka novih pravila o proširenoj odgovornosti proizvođača na najveću moguću mjeru te će pružiti potporu razvoju gospodarskih poticaja za nagrađivanje najodrživijih odabira u pogledu dizajna. Također će ocijeniti potencijal za utvrđivanje novog cilja za recikliranje plastične ambalaže, slično ciljevima iznesenima 2015. za ostale materijale za ambalažu. |
| Construction and the automotive, furniture and electronics sectors are also important applications for plastics use and are a significant source of plastics waste that could be recycled. For these applications, lack of information regarding the possible presence of chemicals of concern (e.g. flame retardants) creates a significant obstacle to achieving higher recycling rates. As part of its work on the interface between chemicals, waste and product policies, the Commission is proposing to accelerate work in order to identify possible ways to make chemicals easier to trace in recycled streams. The aim will be to make it simpler to process or remove these substances during recycling, thus ensuring a high level of health and environmental protection. | Građevinski i automobilski sektori te sektori proizvodnje namještaja i elektronike također su važni za primjenu plastike te su znatan izvor plastičnog otpada koji bi se mogao reciklirati. Za te primjene nedostatak informacija o mogućoj prisutnosti kemikalija koje izazivaju zabrinutost (npr. usporivači gorenja) stvara znatnu prepreku za postizanje viših stopa recikliranja. U okviru rada na povezanosti politika u vezi s kemikalijama, otpadom i proizvodima, Komisija predlaže ubrzavanje rada kako bi se utvrdili mogući načini olakšavanja praćenja kemikalija u recikliranim tokovima. Cilj će biti pojednostavnjivanje obrade ili uklanjanja tih tvari tijekom recikliranja te će se tako osigurati visoka razina zaštite zdravlja i okoliša. |
| The Commission also remains committed to developing, where appropriate, product requirements under the Ecodesign Directive that take account of circular economy aspects, including recyclability. 28 This will make it easier to recycle plastics used in a wide variety of electrical appliances and electronic goods. The Commission has already proposed mandatory product design and marking requirements to make it easier and safer to dismantle, reuse and recycle electronic displays (e.g. flat computer or television screens). It has also developed criteria to improve recyclability of plastics in its Ecolabel and Green Public Procurement criteria (e.g. marking large plastic parts to facilitate sorting, designing plastic packaging for recyclability, and designing items for easy disassembly in furniture and computers). | Komisija će i dalje nastojati na temelju Direktive o ekološkom dizajnu, prema potrebi, oblikovati zahtjeve u pogledu proizvoda, kojima se uzimaju u obzir aspekti kružnoga gospodarstva, uključujući mogućnost recikliranja 28 . Time će se olakšati recikliranje plastike koja se upotrebljava u širokom rasponu električnih uređaja i elektroničke robe. Komisija je već predložila obvezne zahtjeve u pogledu dizajna i obilježavanja proizvoda kako bi se pojednostavnilo rastavljanje, ponovna upotreba i recikliranje elektroničkih zaslona (npr. ravnih zaslona računala ili televizora) i učinilo sigurnijim. U okviru svojih kriterija za znak za okoliš i za zelenu javnu nabavu Komisija je razvila i kriterije za poboljšanje mogućnosti recikliranja plastike (npr. obilježavanje velikih plastičnih dijelova kako bi se olakšalo razvrstavanje, dizajniranje plastične ambalaže s mogućnošću recikliranja te dizajniranje sastavnih dijelova namještaja i računala za lako rastavljanje). |
| Boosting demand for recycled plastics | Povećavanje potražnje za recikliranom plastikom |
| Weak demand for recycled plastics is another major obstacle to transforming the plastics value chain. In the EU, uptake of recycled plastics in new products is low and often remains limited to low-value or niche applications. Uncertainties concerning market outlets and profitability are holding back the investment necessary to scale up and modernise EU plastics recycling capacity and boost innovation. Recent developments in international trade, restricting key export routes for plastics waste collected for recycling, 29 make it more urgent to develop a European market for recycled plastics. | Slaba potražnja za recikliranom plastikom još je jedna prepreka u transformaciji vrijednosnog lanca plastike. Iskorištavanje reciklirane plastike u novim proizvodima u EU-u je slabo te je često ograničeno na primjene niske vrijednosti ili u posebne svrhe. Nesigurnostima s obzirom na tržišni plasman i profitabilnost koče se ulaganja potrebna za porast i osuvremenjivanje kapaciteta EU-a za recikliranje plastike te za povećavanje inovacija. Razvoj europskog tržišta za recikliranu plastiku postao je veća nužnost zbog novijih kretanja u međunarodnoj trgovini kojima se ograničavaju ključni izvozni pravci za plastični otpad prikupljen za recikliranje 29 . |
| One of the reasons for the low use of recycled plastics is the misgivings of many product brands and manufacturers, who fear that recycled plastics will not meet their needs for a reliable, high-volume supply of materials with constant quality specifications. Plastics are often recycled by small and predominately regional facilities, and more scale and standardisation would support smoother market operation. With this in mind, the Commission is committed to working with the European Committee for Standardisation and the industry to develop quality standards for sorted plastic waste and recycled plastics. | Jedan od razloga za slabu upotrebu reciklirane plastike dvojbe su mnogih robnih marki i proizvođača proizvoda koji se pribojavaju da reciklirana plastika neće zadovoljiti njihove potrebe za pouzdanom i opsežnom ponudom materijala sa stalnim specifikacijama kvalitete. Plastika se često reciklira u malim i većinom regionalnim postrojenjima, a većim bi se postrojenjima i standardizacijom poduprlo nesmetano funkcioniranje tržišta. Komisija zato želi surađivati s Europskim odborom za normizaciju i industrijom na razvoju standarda kvalitete za razvrstani plastični otpad i recikliranu plastiku. |
| A greater integration of recycling activities into the plastics value chain is essential and could be facilitated by plastics producers in the chemical sector. Their experience and technological expertise could help reach higher quality standards (e.g. for food grade applications) and aggregate offer for recycled feedstock. | Povećanje integracije djelatnosti recikliranja u vrijednosni lanac plastike je neophodno, a provesti bi je mogli proizvođači plastike u kemijskom sektoru. Njihovim bi se iskustvom i tehnološkim stručnim znanjem moglo pomoći u dostizanju viših standarda kvalitete (npr. za primjene prehrambene kvalitete) te bi se mogla koncentrirati ponuda za recikliranu sirovinu. |
| The chemical composition of recycled plastics and their suitability for the intended uses can also act as a barrier in some instances. Incidental contamination 30 or lack of information about the possible presence of chemicals of concern is a problem for various streams of plastics waste. These uncertainties can also discourage demand for recycled plastics in a number of new products with specific safety requirements. The Commission’s work on the interface between chemicals, waste and product policy is set to address some of these issues and will therefore contribute directly to increased uptake of recycled plastics. The EU will also finance research and innovation projects on better identification of contaminants and on decontamination of plastic waste through Horizon 2020. | Kemijski sastav reciklirane plastike i njezina pogodnost za namijenjenu upotrebu također mogu djelovati kao prepreke u nekim slučajevima. Slučajna kontaminacija 30 ili nedostatak informacija o mogućem prisustvu kemikalija koje izazivaju zabrinutost predstavlja problem za različite tokove plastičnog otpada. Te nesigurnosti mogu dovesti i do smanjenja potražnje za recikliranom plastikom za niz novih proizvoda s posebnim sigurnosnim zahtjevima. Radom Komisije na povezanosti politika u vezi s kemikalijama, otpadom i proizvodima namjeravaju se riješiti neka od tih pitanja te na taj način izravno doprinijeti povećanom iskorištavanju reciklirane plastike. EU će financirati i istraživačke i inovacijske projekte u okviru programa Obzor 2020. s ciljem boljeg utvrđivanja kontaminirajućih tvari i dekontaminacije plastičnog otpada. |
| As regards the use of recycled plastics in food-contact applications (e.g. beverage bottles), the objective is to prioritise high food safety standards, while also providing a clear and reliable framework for investment and innovation in circular economy solutions. With this in mind, the Commission is committed to swiftly finalise the authorisation procedures for over a hundred safe recycling processes. In cooperation with the European Food Safety Agency, the Commission will also assess whether safe use of other recycled plastic materials 31 could be envisaged, for instance through better characterisation of contaminants. | S obzirom na upotrebu reciklirane plastike u primjenama u kojima dolazi u dodir s hranom (npr. boce za pića), cilj je dati prednost visokim standardima sigurnosti hrane uz istodobno pružanje jasnog i pouzdanog okvira za ulaganja i inovacije u rješenjima za kružno gospodarstvo. Komisija stoga želi za više od stotinu sigurnih postupaka recikliranja što brže dovršiti postupke odobravanja. U suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane Komisija će također procijeniti bi li se mogla zamisliti upotreba drugih recikliranih plastičnih materijala 31 , primjerice poboljšanom karakterizacijom kontaminirajućih tvari. |
| Volumes and quality alone, however, do not fully explain the small market share held by recycled plastics today. Resistance to change among product manufacturers and a lack of knowledge of the additional benefits of closed-loop recycled plastics have also emerged as barriers to the higher uptake of recycled content. | Trenutačni maleni udio reciklirane plastike ne može se, međutim, u potpunosti objasniti količinama i kvalitetom. I otpornost na promjene među proizvođačima proizvoda i nedostatak znanja o dodatnim koristima reciklirane plastike u zatvorenim regulacijskim sustavima pojavili su se kao prepreke većem iskorištavanju recikliranog sadržaja. |
| Europe has examples of successful commercial partnerships between producers and plastics recyclers (e.g. in the automotive sectors), showing that quantity and quality issues can be overcome if the necessary investments are made. To help tackle these barriers, and before considering regulatory action, the Commission is launching an EU-wide pledging campaign to ensure that by 2025, ten million tonnes of recycled plastics find their way into new products on the EU market. To achieve swift, tangible results, this exercise is addressed to both private and public actors, inviting them to come forward with substantive pledges by June 2018. The details are presented in Annex III. | U Europi postoje primjeri uspješnih poslovnih partnerstava između proizvođača i subjekata koji se bave recikliranjem plastike (npr. u automobilskim sektorima) koji pokazuju da se pitanja količine i kvalitete mogu prevladati ako dođe do potrebnih ulaganja. Kako bi se pitanje tih prepreka riješilo prije razmatranja regulatornih mjera, Komisija pokreće kampanju o preuzimanju obveze na razini EU-a kako bi se osiguralo da se na tržištu EU-a do 2025. deset milijuna tona reciklirane plastike ugradi u nove proizvode. Kako bi se ostvarili brzi i opipljivi rezultati, tom se mjerom poziva dionike iz privatnog i javnog sektora da do lipnja 2018. iznesu detaljne planove preuzimanja obveza. Detaljni podaci predstavljeni su u Prilogu III. |
| To further support the integration of recycled plastics in the market, the Commission will also explore more targeted sectoral interventions. For instance, certain applications in the construction and automotive sectors show good potential for uptake of recycled content 32 (e.g. insulation materials, pipes, outdoor furniture or dashboards). In the context of ongoing and upcoming evaluations of EU rules on construction products and on end-of-life vehicles, the Commission will look into specific ways of promoting this. In the context of future work on the Packaging and Packaging Waste Directive, thought will also be given to using economic instruments to reward the use of recycled content in the packaging sector. Finally, the Commission will work on integrating recycled content in Green Public Procurement criteria. | Komisija će u svrhu daljnje potpore integraciji reciklirane plastike u tržište istražiti i usmjerenije intervencije u pojedinim sektorima. Na primjer, određene primjene u građevinskom i automobilskom sektoru imaju dobar potencijal za iskorištavanje recikliranog sadržaja 32 (npr. materijali za izolaciju, cijevi, vanjski namještaj ili kontrolne ploče). U kontekstu tekućih i budućih evaluacija pravila EU-a o građevnim proizvodima i o otpadnim vozilima, Komisija će razmotriti posebne načine promicanja takvog pristupa. U kontekstu budućeg rada na Direktivi o ambalaži i ambalažnom otpadu razmotrit će se i upotreba gospodarskih instrumenata za nagrađivanje upotrebe recikliranog sadržaja u ambalažnom sektoru. Naposljetku, Komisija će raditi na uključivanju recikliranog sadržaja u kriterije za zelenu javnu nabavu. |
| National governments can also achieve a great deal through economic incentives and public procurement. The French system ‘ORPLAST’ 33 or Italy’s new rules on public procurement are two good examples of what could be done at national level. Similarly, local authorities can support the objective of this strategy when purchasing work, goods or services. | Nacionalna tijela vlasti također mogu puno ostvariti gospodarskim poticajima i javnom nabavom. Francuski sustav „ORPLAST” 33 ili nova pravila o javnoj nabavi u Italiji dva su dobra primjera onoga što bi se moglo postići na nacionalnoj razini. Slično tome, lokalna tijela mogu pružiti potporu cilju ove strategije pri nabavi radova, robe ili usluga. |
| Better and more harmonised separate collection and sorting | Bolje i usklađenije odvojeno prikupljanje i razvrstavanje |
| More and better plastic recycling is also held back by insufficient volumes and quality of separate collection and sorting. The latter is also essential to avoid introducing contaminants in the recycling streams and retain high safety standards for recycled materials. National, regional and local authorities, in cooperation with waste management operators, have a key role to play in raising public awareness and ensure high-quality separate collection. Financial resources collected through the Extended Producer Responsibility schemes can do much to boost such efforts. Similarly, deposits systems can contribute to achieving very high levels of recycling. | Do povećanja opsega recikliranja plastike i njegova poboljšanja ne dolazi dijelom i zbog nedovoljnih količina i kvalitete odvojenog prikupljanja i razvrstavanja. Potonje je nužno i kako bi se izbjeglo unošenje kontaminirajućih tvari u tokove recikliranja te održali visoki standardi sigurnosti za reciklirane materijale. Nacionalna, regionalna i lokalna tijela, u suradnji sa subjektima za gospodarenje otpadom, imaju ključnu ulogu u podizanju javne svijesti i osiguravanju odvojenog prikupljanja visoke kvalitete. Financijskim sredstvima prikupljenima u okviru sustava proširene odgovornosti proizvođača može se znatno doprinijeti poticanju takvih nastojanja. Slično tome, sustavima povratne naknade može se doprinijeti postizanju vrlo visokih razina recikliranja. |
| Reducing fragmentation and disparities in collection and sorting systems could significantly improve the economics of plastics recycling, saving around a hundred euros per tonne collected. 34 To encourage more standardised and effective practices across the EU, the Commission will issue new guidance on separate collection and sorting of waste. More importantly, the Commission strongly supports the European Parliament and the Council in their current effort to amend waste rules to ensure better implementation of existing obligations on separate collection of plastics. | Smanjenjem fragmentacija i razlika u sustavima prikupljanja i razvrstavanja mogla bi se znatno poboljšati ekonomičnost recikliranja plastike te na taj način uštedjeti oko stotinu eura po prikupljenoj toni 34 . Komisija će u svrhu poticanja standardiziranijih i djelotvornijih praksi u cijelom EU-u izdati nove smjernice o odvojenom prikupljanju i razvrstavanju otpada. Što je još važnije, Komisija snažno podupire Europski parlament i Vijeće u njihovu trenutačnom nastojanju da izmijene pravila o otpadu kako bi se osigurala bolja provedba postojećih obveza u pogledu odvojenog prikupljanja plastike. |
| 4.2 Curbing plastic waste and littering | 4.2. Smanjenje plastičnog otpada i bacanja otpada u okoliš |
| Growing plastic waste generation and its leakage into our environment must be tackled if we are to achieve a truly circular lifecycle for plastics. Today, littering and leakage of plastic waste harm the environment, cause economic damage to activities such as tourism, fisheries and shipping, and may affect human health through the food chain. | Pitanje porasta u stvaranju plastičnog otpada i njegovo ispuštanje u naš okoliš mora se riješiti želimo li ostvariti istinski kružan životni ciklus za plastiku. Bacanje i ispuštanje plastičnog otpada nanosi štetu okolišu, uzrokuje gospodarsku štetu za djelatnosti kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet te može utjecati na zdravlje ljudi kroz prehrambeni lanac. |
| Preventing plastic waste in our environment | Sprečavanje plastičnog otpada u našem okolišu |
| Growing use of plastics for a wide range of short-lived applications gives rise to large quantities of plastic waste. Single-use plastics items are a major source of plastic leakage into the environment, as they can be difficult to recycle, are often used away from home and littered. They are among the items most commonly found on beaches, and represent an estimated 50% of marine litter. 35 | Porastom upotrebe plastike u širokom rasponu kratkotrajnih primjena nastaju velike količine plastičnog otpada. Predmeti od plastike za jednokratnu upotrebu glavni su izvor ispuštanja plastičnog otpada u okoliš jer se mogu teško reciklirati te se često upotrebljavaju izvan kuće i bacaju u okoliš. Oni spadaju među predmete koji se najčešće pronalaze na plažama te čine procijenjenih 50 % morskog otpada 35 . |
| Increasing on-the-go consumption of food and drink is fuelling the growth of ‘single-use plastics’ and the problem is therefore expected to grow. Where waste management is sub-optimal, even plastic waste that has been collected can find its way into the environment. More recycling of plastics used in agriculture (such as plastic mulching films or greenhouses) can contribute to reduce leakages in the environment. To achieve this, Extended Producer Responsibility schemes have proven effective in several countries. | Povećanje usputne konzumacije hrane i pića dovodi do porasta količine „plastike za jednokratnu upotrebu” te se stoga očekuje da će taj problem postati ozbiljniji. Ako gospodarenje otpadom nije optimalno, čak i prikupljeni plastični otpad može završiti u okolišu. Povećanjem recikliranja plastike koja se upotrebljava u poljoprivredi (kao što su plastične folije za malčiranje ili plastenici) može se doprinijeti smanjenju ispuštanja otpada u okoliš. Kako bi se to ostvarilo, sustavi proširene odgovornosti proizvođača pokazali su se djelotvornima u nekoliko zemalja. |
| Marine litter from sea-based sources is also significant. Fishing gear abandoned at sea can have particularly harmful impacts through entanglement of marine animals. | Količina morskog otpada iz pomorskih izvora također je znatna. Ribolovni alat ostavljen u moru može imati posebno štetan utjecaj zbog zaplitanja morskih životinja. |
| Curbing plastic waste and pollution is a complex problem, given its diffuse nature and the link with social trends and individual behaviour. There is no clear incentive for consumers and producers to switch to solutions that would generate less waste or litter. | Suzbijanje plastičnog otpada i onečišćenja složen je problem s obzirom na njegovu difuznu prirodu i povezanost sa društvenim kretanjima i individualnim ponašanjem. Nema jasnog poticaja za potrošače i proizvođače da bi se prebacili na rješenja kojima bi se stvorilo manje otpada. |
| The EU has already taken steps by setting requirements for Member States to adopt measures to cut the consumption of plastic bags 36 and to monitor and reduce marine litter. 37 EU funding is also being deployed to understand and combat the rise of marine litter, 38 supporting global, national and regional action. EU rules supporting higher recycling rates and better waste collection systems are also important in helping to prevent leakage. In addition, through its upcoming legislative proposal for a revision of the Drinking Water Directive, the Commission will promote access to tap water for EU citizens, therefore reducing packaging needs for bottled water. The criteria for the Ecolabel and Green Public Procurement also promote reusable items and packaging. 39 | EU je već poduzeo korake postavljanjem zahtjeva državama članicama da donesu mjere za smanjenje potrošnje plastičnih vrećica 36 te za praćenje i smanjenje količine morskog otpada 37 . Za bolje razumijevanje problema porasta količine morskog otpada i borbu protiv njega ulažu se i sredstva EU-a 38 te se na taj način pruža potpora djelovanju na globalnoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Pravila EU-a kojima se podupiru više stope recikliranja i bolji sustavi prikupljanja otpada važni su i kao pomoć u sprečavanju ispuštanja otpada u okoliš. Komisija će, uz to, nadolazećim zakonodavnim prijedlogom revizije Direktive o vodi za piće promicati pristup vodi iz slavine za građane EU-a te na taj način smanjiti potrebu za ambalažom za flaširanu vodu. Kriterijima za znak za okoliš i za zelenu javnu nabavu također se promiču predmeti i ambalaža za ponovnu upotrebu 39 . |
| Additional measures at EU and national levels can be developed to reduce the unnecessary generation of plastic waste, especially waste from single-use items or over-packaging, and to encourage the reuse of packaging. Analytical work, including the launch of a public consultation, has already started to determine the scope of a legislative initiative on single-use plastics at EU level to be tabled by this Commission, following the approach used for light-weight plastic bags and examining relevant evidence from behavioural science. 40 Furthermore, the Commission will explore the feasibility of introducing measures of a fiscal nature at the EU level. 41 Finally, the Commission will also look into the issue of over-packaging as part of the future review of the essential requirements for packaging. | Mogu se razviti dodatne mjere na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se smanjilo nepotrebno stvaranje plastičnog otpada, osobito otpada od predmeta za jednokratnu upotrebu ili prekomjerne ambalaže, te potaknula ponovna upotreba ambalaže. Analitički rad, uključujući pokretanje javnog savjetovanja, već je započeo kako bi se na razini EU-a utvrdio opseg zakonodavne inicijative o plastici za jednokratnu upotrebu koju će ova Komisija izložiti, slijedeći pristup koji se upotrebljava za lagane plastične vrećice te provodeći ispitivanje relevantnih dokaza iz područja biheviorizma 40 . Nadalje, Komisija će istražiti mogućnost uvođenja mjera fiskalne prirode na razini EU-a 41 . Naposljetku, Komisija će razmotriti i pitanje prekomjerne ambalaže u okviru budućeg preispitivanja temeljnih zahtjeva za ambalažu. |
| Extended Producer Responsibility schemes at national level can also help finance action to curb plastic litter. Targeted deposit schemes can help reduce littering and boost recycling, and have already helped several countries achieve high collection rates for beverage containers. 42 | I sustavima proširene odgovornosti proizvođača može se pomoći u financiranju djelovanja na suzbijanju morskog otpada. Ciljanim sustavima povratne naknade može se pomoći u smanjivanju bacanja otpada u okoliš i poticanju recikliranja, a u nekoliko zemalja već se pomoglo u postizanju visokih stopa prikupljanja spremnika za pića 42 . |
| Awareness campaigns, measures to prevent littering and projects to clean up beaches can be set up by public authorities and receive support from EU funds, for instance through the European Solidarity Corps. On 30 May 2017, the Commission presented a proposal to extend and reinforce the European Solidarity Corps, with a budget of €341.5 million for the years 2018-2020. 43 This means that in the near future there will be even more opportunities for young people across the EU to actively engage and support the objective of this strategy. | Javna tijela mogu provoditi kampanje podizanja svijesti, mjere za sprečavanje bacanja otpada u okoliš i projekte za čišće plaže i za njih primati potporu iz fondova EU-a, na primjer preko Europskih snaga solidarnosti. Komisija je 30. svibnja 2017. podnijela prijedlog o proširenju i jačanju Europskih snaga solidarnosti, s proračunom od 341,5 milijuna EUR za razdoblje 2018.–2020. 43 To znači da će u bliskoj budućnosti mladi diljem EU-a imati još više prilika za aktivno sudjelovanje i davanje potpore ostvarenju cilja ove strategije. |
| To reduce discharges of waste by ships, the Commission is presenting together with this strategy a legislative proposal on port reception facilities. 44 This presents measures to ensure that waste generated on ships or gathered at sea is delivered on land and adequately managed. Building on this, the Commission will also develop targeted measures for reducing the loss or abandonment of fishing gear at sea. Possible options to be examined include deposit schemes, Extended Producers Responsibility schemes and recycling targets. The Commission will also further study the contribution of aquaculture to marine litter and examine a range of measures to minimise plastic loss from aquaculture. 45 Finally, it will continue its work to improve understanding and measurement of marine litter, an essential but often neglected way to support effective prevention and recovery measures. | Kako bi se smanjilo ispuštanje otpada s brodova, Komisija uz ovu strategiju podnosi i zakonodavni prijedlog o lučkim uređajima za prihvat 44 . Riječ je o mjerama kojim se osigurava da se otpad koji nastaje na brodovima ili je prikupljen na moru isporuči na kopno te da se njime na odgovarajući način gospodari. Komisija će na temelju njega razviti i ciljane mjere za smanjenje gubljenja ili ostavljanja ribolovnog alata u moru. Mogućnosti koje treba razmotriti uključuju sustave povratne naknade, programe proširene odgovornosti proizvođača i ciljeve recikliranja. Komisija će također dodatno proučiti kako akvakultura doprinosi stvaranju morskog otpada te razmotriti niz mjera za smanjenje gubitka plastike iz akvakulture 45 . Osim toga, i dalje će raditi na poboljšanju razumijevanja morskog otpada i mjerenja njegove količine, što je važan a često zanemaren način podupiranja djelotvornih preventivnih i sanacijskih mjera. |
| As a complement to these preventive measures, action to retrieve some of the plastics floating in the oceans and innovative technologies for retrieval are supported by EU funds. 46 47 Finally, as developed in section 4.4, international action will remain key to tackling the most significant sources of plastics litter in the oceans, i.e. insufficient waste management infrastructure in developing countries and emerging economies. | Kako bi se dopunile te preventivne mjere, EU financira mjere za prikupljanje plastike koja pluta oceanima i inovativne tehnologije za prikupljanje 46 47 . Naposljetku, kako je navedeno u odjeljku 4.4., međunarodno djelovanje i dalje će biti ključno za rješavanje problema najvažnijih izvora plastičnog otpada u oceanima, odnosno nedovoljne infrastrukture za gospodarenje otpadom u zemljama u razvoju i gospodarstvima u usponu. |
| Establishing a clear regulatory framework for plastics with biodegradable properties | Uspostava jasnog regulatornog okvira za plastiku s biorazgradivim svojstvima |
| In response to the high level of plastic leakage into our environment and its harmful effects, solutions have been sought to design biodegradable and compostable plastics. Targeted applications, such as using compostable plastic bags to collect organic waste separately, have shown positive results; and standards exist or are being developed for specific applications. | Kako bi se riješio problem visokog stupnja ispuštanja plastike u naš okoliš i njezinih štetnih učinaka, tražila su se rješenja za razvoj biorazgradive plastike i plastike koja se može kompostirati. Ciljane primjene, kao što je upotreba plastičnih vrećica koje se mogu kompostirati za odvojeno prikupljanje organskog otpada, donijele su pozitivne rezultate; postoje ili se razvijaju standardi za posebne primjene. |
| However, most currently available plastics labelled as biodegradable generally degrade under specific conditions which may not always be easy to find in the natural environment, and can thus still cause harm to ecosystems. Biodegradation in the marine environment is particularly challenging. In addition, plastics that are labelled 'compostable' are not necessarily suitable for home composting. If compostable and conventional plastics are mixed in the recycling process, it may affect the quality of the resulting recyclates. For consumer applications, the existence of a well-functioning separate collection system for organic waste is essential. | Međutim, većina plastike koja je označena kao biorazgradiva i koja je trenutačno dostupna uglavnom se razgrađuje u posebnim uvjetima koji nisu uvijek prisutni u prirodnom okolišu te stoga i dalje šteti ekosustavima. Biorazgradnja u morskom okolišu posebno je zahtjevna. Osim toga, plastika koja je označena kao plastika koja se može kompostirati nije nužno prikladna za kompostiranje u domaćinstvu. Ako se tijekom postupka recikliranja standardna plastika pomiješa s plastikom koja se može kompostirati, to može utjecati na kvalitetu dobivenih reciklata. Za potrošačke primjene nužno je da postoji sustav za odvojeno prikupljanje organskog otpada koji dobro funkcionira. |
| It is important to ensure that consumers are provided with clear and correct information, and to make sure that biodegradable plastics are not put forward as a solution to littering. This can be achieved by clarifying which plastics can be labelled 'compostable' or 'biodegradable' and how they should be handled after use. Applications with clear environmental benefits should be identified and in those cases the Commission will consider measures to stimulate innovation and drive market developments in the right direction. To allow adequate sorting and avoid false environmental claims, the Commission will propose harmonised rules for defining and labelling compostable and biodegradable plastics. It will also develop lifecycle assessment to identify the conditions under which the use of biodegradable or compostable plastics is beneficial, and the criteria for such applications. | Važno je da potrošači dobiju jasne i točne informacije te da se osigura da se biorazgradiva plastika ne predstavlja kao rješenje za problem bacanja otpada u okoliš. To se može postići tako da se razjasni koja se plastika može označavati kao „plastika koja se može kompostirati” ili „biorazgradiva plastika” te kako bi se njome trebalo rukovati nakon upotrebe. Trebale bi se utvrditi primjene s jasnim koristima za okoliš i u tim će slučajevima Komisija razmotriti mjere za poticanje inovacija i tržišnog razvoja u pravom smjeru. Kako bi se omogućilo odgovarajuće razvrstavanje i izbjegle lažne tvrdnje u pogledu okoliša, Komisija će predložiti usklađena pravila za utvrđivanje i označivanje plastike koja se može kompostirati i biorazgradive plastike. Razvit će i procjenu životnog ciklusa kako bi se utvrdili uvjeti u kojima je upotreba biorazgradive plastike ili plastike koja se može kompostirati korisna te kriterije za te primjene. |
| Finally, some alternative materials claiming biodegradability properties, such as 'oxo-degradable plastics', have been found to offer no proven environmental advantage over conventional plastics, while their rapid fragmentation into microplastics cause concerns. Therefore, the Commission has started work with the intention to restrict the use of oxo-plastics in the EU. 48 | Naposljetku, za neke alternativne materijale za koje se tvrdi da imaju biorazgradiva svojstva, kao što je „oksorazgradiva plastika”, pokazalo se da nemaju dokazane prednosti za okoliš u odnosu na standardnu plastiku, a njihova brza fragmentacija u mikroplastiku izaziva zabrinutost. Komisija je stoga počela raditi na ograničavanju upotrebe oksoplastike u EU-u. 48 |
| The rising problem of microplastics | Sve veći problem s mikroplastikom |
| Microplastics are intentionally added to certain product categories (such as cosmetics, detergents, paints), dispersed during the production, transport and use of plastic pellets, or generated through wear and tear of products such as tyres, paints and synthetic clothes. | Mikroplastika se namjerno dodaje određenim kategorijama proizvoda (kao što su kozmetika, deterdženti i boje), raspršuje se tijekom proizvodnje, prijevoza i upotrebe plastičnih peleta ili nastaje upotrebom proizvoda kao što su gume, boje i sintetička odjeća. |
| Microplastics intentionally added to products represent a relatively small proportion of all those in the sea. However, since they are relatively easy to prevent and in response to public concern, several countries have already taken action to restrict their use, 49 while the cosmetic industry has also taken voluntary action. Bans are under consideration or planned in several Member States and this may lead to fragmentation in the single market. In line with the REACH procedures for restricting substances that pose a risk to the environment or health, the Commission has therefore started the process to restrict the use of intentionally added microplastics, by requesting the European Chemicals Agency to review the scientific basis for taking regulatory action at EU level. 50 | Mikroplastika koja se namjerno dodaje proizvodima čini relativno malen udio mikroplastike u moru. Međutim, s obzirom na to da se onečišćenje mikroplastikom može lako spriječiti i kao odgovor na zabrinutost javnosti, nekoliko je zemalja već poduzelo mjere za ograničenje njezine upotrebe, 49 a i kozmetička je industrija poduzela dobrovoljne mjere. U nekoliko se država članica razmatraju ili planiraju zabrane i to bi moglo dovesti do rascjepkanosti jedinstvenog tržišta. Komisija je stoga u skladu s postupcima na temelju Uredbe REACH za ograničavanje tvari koje predstavljaju rizik za okoliš ili zdravlje započela postupak za ograničavanje upotrebe namjerno dodane mikroplastike tako što je zatražila od Europske agencije za kemikalije da preispita znanstvenu osnovu za donošenje regulatornih mjera na razini EU-a. 50 |
| More research is needed to improve our understanding of the sources and impacts of microplastics, including their effects on the environment and health, and to develop innovative solutions to prevent their dissemination (see section 4.3). This can include ways to improve the capture of microplastics in waste water treatment plants, as well as targeted measures for each source. A Cross Industry Agreement 51 for the prevention of microplastic release into the aquatic environment during the washing of synthetic textiles is set to develop first proposals on test methods in 2018. For its part, the Commission will consider measures such as labelling and specific requirements for tyres, better information and minimum requirements on the release of microfibers from textiles, as well as measures to reduce plastic pellet losses. Extended producer responsibility schemes can also be envisaged, where relevant, to cover the cost of remedial action. Microplastics also need to be monitored in drinking water, where their impact on human health is still unknown. | Potrebna su dodatna istraživanja kako bismo bolje razumjeli izvore i učinke mikroplastike, uključujući njezin učinak na okoliš i zdravlje, te kako bismo razvili inovativna rješenja za sprečavanje njezina širenja (vidjeti odjeljak 4.3.). To može uključivati načine poboljšanja prikupljanja mikroplastike u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda, a i ciljane mjere za svaki izvor. Na temelju Međusektorskog sporazuma 51 za sprečavanje otpuštanja mikroplastike u vodni okoliš tijekom pranja sintetičkih tekstila 2018. će biti pripremljeni prvi prijedlozi o metodama ispitivanja. Komisija će razmotriti mjere kao što su označivanje i posebni zahtjevi za gume, bolje informiranje i minimalni zahtjevi u pogledu otpuštanja mikrovlakana iz tekstila te mjere za smanjenje gubljenja plastičnih peleta. Prema potrebi, mogu se predvidjeti i sustavi proširene odgovornosti proizvođača kako bi se pokrili troškovi korektivnih mjera. Mikroplastiku treba pratiti i u vodi za piće; ondje njezin učinak na zdravlje ljudi još nije poznat. |
| 4.3 Driving innovation and investment towards circular solutions | 4.3. Poticanje ulaganja i inovacija u rješenja povezana s kružnim gospodarstvom |
| Achieving the objectives laid out in this strategy will require major investments in both infrastructure and innovation. Meeting ambitious goals on plastics recycling alone will require an estimated additional investment of between EUR 8.4 and 16.6 billion. 52 Therefore, creating an enabling framework for investment and innovation is central to implementing this strategy. | Za postizanje ciljeva utvrđenih u ovoj strategiji bit će potrebna velika ulaganja u infrastrukturu i inovacije. Samo za ostvarenje ambicioznih ciljeva u pogledu recikliranja plastike procjenjuje se da će biti potrebna dodatna ulaganja od 8,4 do 16,6 milijardi EUR 52 . Stoga je od presudne važnosti za provedbu ove strategije stvoriti okvir kojim će se omogućiti ulaganja i inovacije. |
| Innovation is a key enabler for the transformation of the plastics value chain: it can help reduce the costs of existing solutions, provide new ones and amplify potential benefits beyond Europe’s borders. While the EU can play an enabling role, European businesses need to invest in the future and affirm their leadership in the modernisation of the plastics value chain. | Inovacije su ključni čimbenik za preobrazbu vrijednosnog lanca plastike: njima se može doprinijeti smanjenju troškova postojećih rješenja, mogu se osigurati nova rješenja i povećati moguće koristi izvan europskih granica. Iako EU može imati pokretačku ulogu, europska poduzeća moraju ulagati u budućnost i potvrditi svoju vodeću ulogu u modernizaciji vrijednosnog lanca plastike. |
| Innovative solutions for advanced sorting, chemical recycling and improved polymer design can have a powerful effect. For instance, scaling up new technological solutions such as digital watermarking could allow much better sorting and traceability of materials, with few retrofitting costs. Research and innovation can also make a difference in preventing plastic waste and microplastics pollution. The Commission is particularly attentive to innovation on materials that fully biodegrade in seawater and freshwater and are harmless for the environment and ecosystems. New approaches − developing innovative business models, reverse logistics or designing for sustainability, for instance − can do much to help minimise plastic waste at source, while achieving further economic, environmental and social benefits. Finally, further scientific research is needed to gauge the potential health impacts of microplastics and develop better monitoring tools. | Inovativna rješenja za napredno razvrstavanje, kemijsko recikliranje i poboljšan dizajn polimera mogu imati snažan učinak. Na primjer, širenjem novih tehnoloških rješenja, kao što je digitalni vodeni žig, moglo bi se omogućiti puno bolje razvrstavanje i sljedivost materijala, uz niske troškove naknadnog opremanja. Istraživanje i inovacije mogu imati presudnu ulogu u sprečavanju onečišćenja plastičnim otpadom i mikroplastikom. Komisija obraća posebnu pozornost na inovacije u vezi s materijalima koji se mogu potpuno biološki razgraditi u morskoj i slatkoj vodi te koji nisu štetni za okoliš i ekosustave. Novi pristupi, npr. razvoj inovativnih poslovnih modela, povratna logistika ili osmišljavanje održivih proizvoda, mogu znatno doprinijeti smanjenju plastičnog otpada na izvoru uz dodatne gospodarske i društvene koristi te koristi za okoliš. Naposljetku, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se izmjerio mogući utjecaj plastike na zdravlje i razvili bolji alati za praćenje. |
| Alternative feedstocks, including bio-based feedstocks and gaseous effluents (e.g. carbon dioxide or methane) can also be developed to avoid using fossil resources. Currently, these feedstocks represent a small but growing share of the market. 53 Their cost can be an obstacle to wider use; in the case of bio-based plastics it is also important to ensure that they result in genuine environmental benefits compared to the non-renewable alternatives. To that effect, the Commission has started work on understanding the lifecycle impacts of alternative feedstock used in plastics production, including biomass. Based on the available scientific information, the Commission will look into the opportunities to support the development of alternative feedstocks in plastic production. | Za izbjegavanje upotrebe fosilnih resursa mogu se razviti i alternativne sirovine, uključujući sirovine na biološkoj osnovi i plinovite ispuste (npr. ugljikov dioksid ili metan). Trenutačno je tim sirovinama obuhvaćen malen dio tržišta, ali on se povećava. 53 Njihova cijena može predstavljati problem za njihovu širu upotrebu; u slučaju plastike na biološkoj osnovi važno je osigurati i da ima stvarne koristi za okoliš u usporedbi s neobnovljivim alternativama. Komisija je u tu svrhu započela s radom na razumijevanju učinaka životnog ciklusa alternativnih sirovina korištenih u proizvodnji plastike, uključujući biomasu. Na temelju dostupnih znanstvenih informacija Komisija će razmotriti mogućnosti za potporu razvoju alternativnih sirovina u proizvodnji plastike. |
| EU research funding will support all these efforts. So far, Horizon 2020 has provided over EUR 250 million to finance R&D in areas of direct relevance to the strategy. About half has been used to help develop alternative feedstocks. This has been complemented by support under the EU cohesion policy, in the context of smart specialisation strategies. 54 A large number of these strategies include plastics-related innovation priorities. | Sva ta nastojanja podupirat će se novčanim sredstvima EU-a za istraživanje. Dosad je u okviru programa Obzor 2020. osigurano više od 250 milijuna EUR za financiranje istraživanja i razvoja u područjima od izravnog značaja za strategiju. Oko polovina se iskoristila za pomoć u razvoju alternativnih sirovina. To se dopunilo potporom u okviru kohezijske politike EU-a u kontekstu strategija za pametnu specijalizaciju. 54 Velik broj tih strategija uključuje prioritete za inovacije povezane s plastikom. |
| In the run-up to 2020, an additional EUR 100 million will be devoted to financing priority measures, including developing smarter and more recyclable plastics materials, making recycling processes more efficient, and tracing and removing hazardous substances and contaminants from recycled plastics. Finally, the Commission will develop a Strategic Research and Innovation Agenda on plastics to provide guidance for future research and innovation funding after 2020. | U razdoblju do 2020. dodatnih 100 milijuna EUR bit će namijenjeno financiranju prioritetnih mjera, uključujući razvoj pametnijih plastičnih materijala koji se mogu bolje reciklirati, učinkovitije postupke recikliranja te pronalaženje i uklanjanje opasnih i kontaminirajućih tvari iz reciklirane plastike. Naposljetku, Komisija će razviti strateški program za istraživanje i inovacije u području plastike kako bi pružila smjernice za buduće financiranje istraživanja i inovacija nakon 2020. |
| To meet the objectives of this strategy, the scale of private and public investment must significantly increase, not only as regards innovation. At present, private investment in sorting and recycling plants is held back by uncertainties about profitability (given low oil prices, lack of outlets, etc.). For instance, only about two-thirds of the plastics recycling businesses in France today are profitable. 55 As the situation in other EU countries shows, 56 it is important to modernise and scale up recycling plants if plastic recycling is to be economically viable. Many of the measures proposed in section 4.1 are specifically designed to boost investors’ confidence. | Kako bi se ispunili ciljevi ove strategije, mora se znatno povećati opseg privatnog i javnog ulaganja, ne samo u pogledu inovacija. Nesigurnost zbog profitabilnosti (zbog niskih cijena nafte, nedostatka prodajnih mogućnosti itd.) trenutačno koči privatna ulaganja u postrojenja za razvrstavanje i recikliranje. Na primjer, danas je u Francuskoj profitabilno samo dvije trećine poduzeća za recikliranje. 55 S obzirom na situaciju u drugim državama članicama EU-a 56 postrojenja za recikliranje potrebno je modernizirati i proširiti želi li se postići da recikliranje plastike bude ekonomski održivo. Mnoge mjere predložene u odjeljku 4.1. posebno su osmišljene za povećanje povjerenja ulagača. |
| Public authorities need to invest in extended and improved separate collection. Well-designed Extended Producer Responsibility (EPR) schemes can play a key role to provide the necessary funding. In some countries with very high recycling rates, for example, most separate collection and treatment costs for packaging waste are financed through contributions paid by the producers. | Javna tijela moraju ulagati u prošireno i poboljšano odvojeno prikupljanje. Sustavi proširene odgovornosti proizvođača koji su dobro osmišljeni mogu imati ključnu ulogu za osiguravanje potrebnih financijskih sredstava. U nekim zemljama s vrlo visokim stopama recikliranja većina troškova za odvojeno prikupljanje i obradu ambalažnog otpada osigurava se doprinosima koje plaćaju proizvođači. |
| In addition to being a source of financing, EPR can provide economic incentives for businesses to develop more sustainable plastic products. If well designed and implemented across Europe, EPR systems could help improve the efficiency of the recycling process, encourage design for recycling, reduce waste and littering and promote greater dialogue between producers, local authorities and recyclers. In its proposed review of waste legislation, the Commission aims to promote this model and make it more effective through minimum common requirements, based on existing best practice. To ensure EPR schemes run smoothly and support investment in recycling, the Commission will provide guidance on how to ensure effective modulation of fees paid by the producers, in particular for packaging. For instance, ‘eco-modulation’ of such fees can produce results only if it provides a meaningful financial reward in return for more sustainable product design choices. | Osim što predstavlja izvor financiranja, sustav proširene odgovornosti proizvođača može pružiti poduzećima ekonomske poticaje za razvoj plastičnih proizvoda koji su održiviji. Ako se dobro osmisle i provedu diljem Europe, sustavi proširene odgovornosti proizvođača mogli bi doprinijeti poboljšanju učinkovitosti postupka recikliranja, poticanju odgovarajućeg dizajna za recikliranje, smanjenju otpada i bacanju otpada u okoliš te promicanju dijaloga između proizvođača, lokalnih tijela i subjekata koji se bave recikliranjem. U prijedlogu revizije zakonodavstva o otpadu Komisija nastoji promicati taj model i učiniti ga djelotvornijim s pomoću minimalnih zajedničkih zahtjeva koji se temelje na postojećim najboljim praksama. Ne bi li osigurala neometanu provedbu sustava proširene odgovornosti proizvođača i njihovu potporu ulaganju u recikliranje, Komisija će pružiti smjernice o načinima osiguravanja djelotvornih modulacija naknada koje plaćaju proizvođači, posebno za ambalažu. Npr. „ekomodulacija” tih naknada može dovesti do rezultata samo ako se održiviji dizajn proizvoda na odgovarajući način financijski honorira. |
| The principle of extended producer responsibility could possibly also be applied to create a private-led fund for financing investment in innovative solutions and new technologies aimed at reducing the environmental impact of primary plastic production. This could, for instance, support the uptake of recycled plastics. By mid-2019, the Commission, in cooperation with stakeholders, will analyse the potential design features of such fund, including as regards technological and material neutrality and complementarity with existing instruments, and will closely examine its technical, economic and legal feasibility. | Načelo proširene odgovornosti proizvođača moglo bi se primijeniti i za stvaranje privatnog fonda za financiranje ulaganja u inovativna rješenja i nove tehnologije kojima je cilj smanjenje utjecaja primarne proizvodnje plastike na okoliš. Time bi se, na primjer, mogla poduprijeti upotreba reciklirane plastike. Komisija će u suradnji s dionicima do sredine 2019. analizirati moguće oblike takvog fonda, uključujući u pogledu tehnološke neutralnosti, neutralnosti materijala i komplementarnosti s postojećim instrumentima, te će pobliže ispitati njegovu tehničku, ekonomsku i pravnu izvedivost. |
| Member States’ decisions on taxation and public procurement will also play a vital role in supporting transition and steering investments. 57 In its proposed waste review, the Commission has emphasised the use of economic instruments to prioritise waste prevention and recycling at national level. Internalising the environmental costs of landfilling and incineration through high or gradually rising fees or taxes could improve the economics of plastic recycling. | Odluke država članica o oporezivanju i javnoj nabavi također će imati ključnu ulogu u podupiranju tranzicije i usmjeravanju ulaganja. 57 Komisija je u svojem prijedlogu revizije zakonodavstva o otpadu naglasila važnost upotrebe gospodarskih instrumenata u davanju prioriteta sprečavanju nastanka otpada i recikliranju na nacionalnoj razini. Ekonomičnost recikliranja plastike mogla bi se poboljšati internalizacijom troškova za okoliš koji su povezani s odlaganjem i spaljivanjem otpada tako da se uvedu visoke naknade ili porezi ili da se postupno povećaju. |
| European Structural and Investment Funds, in particular cohesion policy funds, also make a key contribution to developing EU recycling capacity, including the recycling of plastics. From 2014 to 2020, over EUR 5.5 billion has been allocated for improving waste management. This is expected notably to result in an increase of 5.8 million tonnes per year in waste recycling capacity. 58 The European Fund for Strategic Investment (EFSI) can also play an important part, for instance by supporting greater integration of the value chain and projects for closed-loop plastics recycling. The recently launched ‘Circular Economy Finance Support Platform’ will help raise awareness among investors and facilitate access to finance for circular economy projects. | Europskim strukturnim i investicijskim fondovima, posebno fondovima u području kohezijske politike, također se na ključan način doprinosi razvoju kapaciteta EU-a za recikliranje, uključujući recikliranje plastike. Od 2014. do 2020. više od 5,5 milijardi EUR dodijeljeno je za poboljšanje gospodarenja otpadom. Očekuje se da će to ponajprije dovesti do povećanja kapaciteta recikliranja otpada od 5,8 milijuna tona godišnje. 58 Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) također može imati važnu ulogu, na primjer podupiranjem veće integracije vrijednosnog lanca i projekata za recikliranje plastike u zatvorenim regulacijskim sustavima. Nedavno pokrenuta platforma za potporu financiranja kružnog gospodarstva doprinijet će senzibiliziranju ulagača i olakšati pristup financiranju projekata u području kružnog gospodarstva. |
| 4.4 Harnessing global action | 4.4. Podupiranje mjera na svjetskoj razini |
| Opportunities and challenges linked to plastics are increasingly global and addressing them will significantly contribute to achieving the 2030 Sustainable Development Goals. Outside Europe, plastics consumption per capita is growing quickly, most notably in Asia. 59 Plastics value chains are developed across entire continents and plastic waste is traded internationally: in the EU about half the plastic waste collected is sent abroad, where uncertainty remains over its treatment. More than 85 % of the exported plastic waste is currently shipped to China, 60 a situation that will soon change following China’s decision to ban the import of certain types of plastic waste, 61 thus creating opportunities for EU recyclers. | Mogućnosti i izazovi povezani s plastikom sve se više globaliziraju te će njihovo iskorištavanje i rješavanje znatno doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja do 2030. Izvan Europe brzo raste potrošnja plastike po stanovniku, ponajviše u Aziji 59 . Vrijednosni lanci plastike razvijaju se preko cijelih kontinenata te se plastičnim otpadom trguje na međunarodnoj razini: polovina prikupljenog plastičnog otpada u EU-u šalje se u inozemstvo, a ne zna se sa sigurnošću kako se taj otpad ondje obrađuje. Više od 85 % plastičnog otpada koji se izvozi trenutačno se šalje u Kinu, 60 što će se ubrzo promijeniti jer je Kina donijela odluku o zabrani uvoza određenih vrsta plastičnog otpada 61 pa su se tako otvorile mogućnosti za subjekte iz EU-a koji se bave recikliranjem. |
| Adequate plastic waste prevention, collection and recycling systems are needed in many parts of the world. Marine litter from one country can end up on the beaches of another, and fragments of plastic from all over the globe accumulate over time in the oceans and seas, carried by marine currents. International cooperation is crucial to tackle this issue. Oceans and seas are a global good and common heritage, and if the current trend is not reversed this could have legacy effect for future generations through degradation of marine ecosystems and threats to human health. Establishing sound waste prevention and management systems, particularly in emerging economies, is essential to keep plastics out of the sea. Many initiatives have been launched at international fora (such as G7 and G20, the United Nations, and in the context of the MARPOL Convention 62 ) and regional sea conventions; actions against marine litter are also included in the International Ocean Governance Agenda for the future of our oceans. 63 | U mnogim su dijelovima svijeta potrebni prikladni sustavi za sprečavanje stvaranja plastičnog otpada te prikupljanje i recikliranje plastike. Morski otpad iz jedne zemlje može dospjeti do plaža druge zemlje, a komadići plastike iz raznih dijelova svijeta s vremenom se nakupljaju u oceanima i morima nošeni morskim strujama. Za rješenje tog problema potrebna je međunarodna suradnja. Oceani i mora su svjetsko dobro i zajednička baština; ako se trenutačni trend ne zaustavi, to bi moglo imati posljedice na buduće generacije zbog degradacije morskih ekosustava i opasnosti za zdravlje ljudi. Kako plastika ne bi završila u moru, važna je uspostava solidnih sustava za sprečavanje nastanka otpada i upravljanje otpadom, posebno u gospodarstvima u usponu. Na međunarodnim su forumima (kao što su skupina G7 i skupina G20, Ujedinjeni narodi i u okviru Konvencije MARPOL 62 ) i regionalnim konvencijama o moru pokrenute mnoge inicijative; mjere protiv morskog otpada obuhvaćene su i Zajedničkom komunikacijom Međunarodno upravljanje oceanima: plan za budućnost naših oceana 63 . |
| The EU will continue to support international action, promote best practices worldwide, and use its external funding instruments to support improved waste prevention and management around the world. In particular, the Commission will continue to make use of policy dialogues on environment and industry and dialogues under free trade agreements, and to actively cooperate in Regional Sea Conventions. 64 It will also take an active part in the working group established by the United Nations Environment Assembly in December 2017 to work on international responses for combating plastic marine litter and microplastics. In 2018, the Commission will launch a dedicated project to reduce plastic waste and marine litter in East and South-East Asia, where the problem is growing fast. 65 It will also examine possible ways to take action to reduce plastic pollution in the Mediterranean, in support of the Barcelona Convention, and in major world river basins, as a vast proportion of waste plastic is carried by rivers before it reaches the seas. Finally, the Commission will facilitate the cooperation of the outermost regions of the EU 66 with their neighbours along the Caribbean Sea, the Indian, Pacific and Atlantic Oceans across different fields, including in waste management and recycling. | EU će nastaviti podupirati djelovanja na međunarodnoj razini, promicati najbolje prakse u svijetu te koristiti svoje instrumente vanjskog financiranja za potporu poboljšanom sprečavanju nastanka otpada i boljem gospodarenju otpadom diljem svijeta. Komisija će posebno nastaviti s političkim dijalozima o okolišu i industriji te dijalozima u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini te će aktivno surađivati u okviru regionalnih konvencija o morima. 64 Aktivno će sudjelovati i u radnoj skupini koju je u prosincu 2017. uspostavila Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš kako bi pripremila međunarodne odgovore u pogledu borbe protiv plastičnog morskog otpada i mikroplastike. Komisija će 2018. pokrenuti namjenski projekt za smanjenje plastičnog otpada i morskog otpada u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, gdje je takav otpad sve veći problem 65 . Razmotrit će i mogućnosti djelovanja na smanjenju onečišćenja plastikom u Sredozemnom moru, u okviru podupiranja Barcelonske konvencije, i u velikim svjetskim riječnim slivovima jer velik dio plastičnog otpada, prije nego što završi u morima, prenose rijeke. Naposljetku, Komisija će olakšati suradnju najudaljenijih regija EU-a 66 s njihovim susjedima u Karipskom moru, Indijskom oceanu, Tihom oceanu i Atlantskom oceanu u različitim područjima, uključujući upravljanje otpadom i njegovo recikliranje. |
| Going forward, there are also significant prospects for developing an innovative circular plastics industry worldwide. The EU already has the world’s highest rate of plastic recycling. With its objectives on improved recyclability of packaging and increased recycling rates, it is well placed to lead new developments by supporting, in particular, investment in modern recycling technologies, new materials better suited to recycling, and solutions to curb marine litter. | U budućnosti postoje i znatne mogućnosti za razvoj inovativne kružne industrije u području plastike diljem svijeta. EU već ima najvišu stopu recikliranja plastike u svijetu. S obzirom na ciljeve EU-a u pogledu poboljšanja mogućnosti recikliranja ambalaže i povećanih stopa recikliranja, EU je u dobrom položaju da preuzme vodeću ulogu u vezi s razvojem tako što će posebno podupirati ulaganja u moderne tehnologije recikliranja, nove materijale koji su pogodniji za recikliranje te rješenja za smanjenje morskog otpada. |
| Measures that increase the trust of operators and public authorities are needed to better integrate plastics recycling globally, and thus create a circular value chain across borders. For instance, the Commission will promote the development of international standards to boost industry confidence in the quality of recyclable or recycled plastics. It will also be important to ensure that any plastics sent abroad for recycling are handled and processed under conditions similar to those applicable in the EU under rules on waste shipments, 67 supporting action on waste management under the Basel Convention, and developing an EU certification scheme for recycling plants. A global industry effort is also needed to promote widespread use of recyclable and recycled plastics. | Mjere kojima se povećava povjerenje gospodarskih subjekata i javnih tijela potrebne su za bolje integriranje recikliranja plastike na svjetskoj razini te kako bi se tako stvorio kružni prekogranični vrijednosni lanac. Na primjer, Komisija će promicati razvoj međunarodnih standarda kako bi se povećalo povjerenje industrije u kvalitetu reciklirane plastike ili plastike koja se može reciklirati. Važno je osigurati i da se sva plastika koja se šalje na recikliranje u inozemstvo obrađuje u uvjetima koji su slični onima koji se primjenjuju u EU-u u skladu s propisima o pošiljkama otpada, 67 pri čemu treba poduprijeti mjere za upravljanje otpadom u skladu s Baselskom konvencijom i razviti program EU-a za certifikaciju postrojenja za recikliranje. Potrebno je i da se industrija diljem svijeta angažira u promicanju široke upotrebe reciklirane plastike i plastike koja se može reciklirati. |
| 5. Conclusions | 5. Zaključak |
| Challenges linked to the production, consumption and end-of-life of plastics can be turned into an opportunity for the EU and the competitiveness of the European industry. Tackling them through an ambitious strategic vision, covering the entire value chain, can spur growth, jobs and innovation. It can also reaffirm European leadership in global solutions and help us make the transition towards a low-carbon and circular economy, while providing citizens with a cleaner, safer environment. | Izazovi povezani s proizvodnjom, potrošnjom i vijekom trajanja plastike mogu se pretvoriti u priliku za EU i konkurentnost europske industrije. Ti se problemi mogu riješiti ambicioznom strateškom vizijom koja obuhvaća cijeli vrijednosni lanac i kojom se može potaknuti rast, stvaranje radnih mjesta i inovacije. Tako se može potvrditi i vodeća uloga Europe u rješenjima na svjetskoj razini i uspješno prijeći na niskougljično i kružno gospodarstvo te istodobno pružiti građanima čišći i sigurniji okoliš. |
| This strategy proposes concrete actions designed to make the vision for a more circular plastics economy a reality. The Commission will focus on making decisive progress within its current mandate, while preparing the ground for longer-term action. It will be essential for other key actors to also play their part. The Commission therefore calls on the European Parliament and Council to endorse this strategy and its objectives, and calls on national and regional authorities, cities, the entire plastics value chain, and all relevant stakeholders, to commit to resolute and concrete action. | U ovoj se strategiji predlažu konkretne mjere osmišljene kako bi se ostvarila vizija o gospodarstvu u području plastike koje je „kružnije”. Komisija će se u okviru postojećih ovlasti usredotočiti na ostvarenje odlučnog napretka te će istodobno pripremiti temelj za dugoročno djelovanje. Bit će važno da i drugi važni subjekti odrade svoj dio. Komisija stoga poziva Europski parlament i Vijeće da podupru ovu strategiju i njezine ciljeve te poziva nacionalna i regionalna tijela, gradove, cjelokupne vrijednosne lance plastike i sve relevantne dionike da se obvežu na provedbu odlučnih i konkretnih mjera. |
| (1) | (1) |
| COM(2017) 479. | COM(2017) 479. |
| (2) | (2) |
| COM(2015) 614. | COM(2015) 614. |
| (3) | (3) |
| Commission Work Programme 2018 - COM(2017) 650. | Program rada Komisije za 2018. – COM(2017) 650. |
| (4) | (4) |
| This includes raw material producers and product manufacturers. | To uključuje proizvođače sirovina i proizvođače krajnjih proizvoda. |
| (5) | (5) |
| Source: Plastics Europe. | Izvor: Plastics Europe. |
| (6) | (6) |
| Source: Eurostat. | Izvor: Eurostat. |
| (7) | (7) |
| Ellen MacArthur Foundation, The new plastics economy, 2016 ( https://www.ellenmacarthurfoundation.org/assets/downloads/EllenMacArthurFoundation_TheNewPlasticsEconomy_Pages.pdf ). | Zaklada Ellen MacArthur, The new plastics economy („Novo gospodarstvo u području plastike”), 2016. ( https://www.ellenmacarthurfoundation.org/assets/downloads/EllenMacArthurFoundation_TheNewPlasticsEconomy_Pages.pdf ). |
| (8) | (8) |
| Ibid. Data refer to 2012. | Ibid. Podaci se odnose na 2012. |
| (9) | (9) |
| According to estimates, recycling one ton of plastic saves around 2 tCO2 (see http://presse.ademe.fr/wp-content/uploads/2017/05/FEDEREC_ACV-du-Recyclage-en-France-VF.pdf ).Recycling 15 million tons of plastics per year by 2030 (equivalent to about half of the projected plastic waste generation) would save CO2 emissions equivalent to taking 15 million cars off the road. | Prema procjenama, recikliranjem jedne tone plastičnog otpada uštedi se približno dvije tone CO2 (vidjeti http://presse.ademe.fr/wp-content/uploads/2017/05/FEDEREC_ACV-du-Recyclage-en-France-VF.pdf ). Recikliranjem 15 milijuna tona plastike godišnje do 2030. (iznos približno jednak polovini predviđenog iznosa nastalog plastičnog otpada) uštedio bi se iznos emisija CO2 jednak iznosu koji odgovara smanjenju broja automobila na cestama za 15 milijuna. |
| (10) | (10) |
| A. Rahimi, J. M. García, Chemical recycling of waste plastics for new materials production, Nat. Chem. Rev. 1, 0046, 2017. | A. Rahimi, J. M. García, Chemical recycling of waste plastics for new materials production („Kemijsko recikliranje otpadne plastike za proizvodnju novih materijala”), Nat. Chem. Rev. 1, 0046, 2017. |
| (11) | (11) |
| Jambeck et al, Plastic waste inputs from land into the ocean, Science, February 2015. | Jambeck et al, Plastic waste inputs from land into the ocean („Unosi plastičnog otpada s kopna u ocean”), Science, veljača 2015. |
| (12) | (12) |
| Including on uninhabited land, for example see http://www.pnas.org/content/114/23/6052.abstract | Uključujući na nenaseljenom kopnu, vidjeti, primjerice, http://www.pnas.org/content/114/23/6052.abstract . |
| (13) | (13) |
| http://ec.europa.eu/environment/marine/good-environmental-status/descriptor-10/pdf/MSFD%20Measures%20to%20Combat%20Marine%20Litter.pdf | http://ec.europa.eu/environment/marine/good-environmental-status/descriptor-10/pdf/MSFD%20Measures%20to%20Combat%20Marine%20Litter.pdf |
| (14) | (14) |
| Joint Research Centre, Harm Caused by Marine Litter, 2016. | Zajednički istraživački centar, Harm Caused by Marine Litter („Šteta koju izaziva morski otpad”), 2016. |
| (15) | (15) |
| Source: Eunomia. | Izvor: Eunomia. |
| (16) | (16) |
| https://www.unep.org/gpa/what-we-do/global-partnership-marine-litter | https://www.unep.org/gpa/what-we-do/global-partnership-marine-litter |
| (17) | (17) |
| https://www.g7germany.de/Content/EN/_Anlagen/G7/ 2015-06-08-g7-abschluss-eng_en.html and https://www.g20.org/Content/DE/_Anlagen/G7_ G20 /2017-g20-marine-litter-en.html?nn=2186554 | https://www.g7germany.de/Content/EN/_Anlagen/G7/ 2015-06-08-g7-abschluss-eng_en.html and https://www.g20.org/Content/DE/_Anlagen/G7_ G20 /2017-g20-marine-litter-en.html?nn=2186554 |
| (18) | (18) |
| UNEP/EA.3/L.20 see: https://papersmart.unon.org/resolution/uploads/k1709154.docx | UNEP/EA.3/L.20, vidjeti: https://papersmart.unon.org/resolution/uploads/k1709154.docx |
| (19) | (19) |
| This data corresponds to building about 500 new sorting and recycling plants (source: Plastics Recyclers Europe). | Ti podaci odgovaraju izgradnji oko 500 novih postrojenja za razvrstavanje i recikliranje (izvor: Plastics Recyclers Europe). |
| (20) | (20) |
| All the EU measures are listed in Annex I. | Sve su mjere EU-a navedene u Prilogu I. |
| (21) | (21) |
| These are listed in Annex II. | One su navedene u Prilogu II. |
| (22) | (22) |
| This dialogue was conducted with Plastics Europe, European Plastics Converters (EuPC) and Plastics Recyclers Europe. | Dijalog je vođen s udruženjima Plastics Europe, European Plastics Converters (EuPC) i Plastics Recyclers Europe. |
| (23) | (23) |
| COM (2015) 593, COM (2015) 594, COM (2015) 595, COM (2015) 596. | COM(2015) 593, COM(2015) 594, COM(2015) 595, COM(2015) 596. |
| (24) | (24) |
| Source: Plastics Europe. | Izvor: Plastics Europe. |
| (25) | (25) |
| Ellen MacArthur Foundation, The New Plastics Economy: Catalysing action, January 2017. | Zaklada Ellen MacArthur, The new plastics economy: Catalysing action („Novo gospodarstvo u području plastike: poticanje djelovanja”), siječanj 2017. |
| (26) | (26) |
| Directive 94/62/EC on Packaging and Packaging Waste. | Direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu. |
| (27) | (27) |
| i.e. it can be recycled cost-effectively. | Tj. može se reciklirati na troškovno učinkovit način. |
| (28) | (28) |
| Directive 2009/125/EC; this Directive covers all energy-related products. | Direktiva 2009/125/EZ; tom su direktivom obuhvaćeni svi proizvodi koji troše energiju. |
| (29) | (29) |
| In particular China's recent announcements of its decision to ban import of certain types of plastic waste – see section 4.4. | Posebno nedavne najave Kine o odluci da zabrani uvoz određenih vrsta plastičnog otpada – vidjeti odjeljak 4.4. |
| (30) | (30) |
| Contamination of recycled streams can originate from multiple sources (e.g. impurities, the use-phase, misuse, degradation, improper separation of materials, legacy substances or cross contamination during waste collection). Such incidental contaminants can affect the quality and safety of recyclates. | Do kontaminacije recikliranih izvora može doći iz više izvora (npr. nečistoće, faza upotrebe, zloupotreba, razgradnja, neodgovarajuće razdvajanje otpada, tvari koje su preostale ili unakrsna kontaminacija tijekom prikupljanja otpada). Takve slučajne kontaminirajuće tvari mogu utjecati na kvalitetu i sigurnost reciklata. |
| (31) | (31) |
| i.e. plastics other than PET or plastics not originating from closed-loop reuse applications. | Tj. plastika koja nije PET plastika ili plastika koja ne potječe iz primjena za ponovnu upotrebu u zatvorenim regulacijskim sustavima. |
| (32) | (32) |
| Contrary to other applications, such as packaging, aesthetic requirements are less relevant and health and environmental exposure is usually lower. In addition, the European Committee for Standardisation has already developed assessment standards to identify hazardous substances which could be embedded in recycled materials. | Za razliku od drugih primjena, kao što je ambalaža, estetski zahtjevi manje su bitni, a izloženost s obzirom na zdravlje i okoliš obično je niža. Uz to, Europski odbor za normizaciju već je razvio standarde za procjenu kako bi se otkrile opasne tvari koje bi mogle biti ugrađene u reciklirane materijale. |
| (33) | (33) |
| https://appelsaprojets.ademe.fr/aap/ORPLAST2017-68 | https://appelsaprojets.ademe.fr/aap/ORPLAST2017-68 |
| (34) | (34) |
| Ellen MacArthur Foundation, The New Plastics Economy: Catalysing action, January 2017. | Zaklada Ellen MacArthur, The new plastics economy: Catalysing action („Novo gospodarstvo u području plastike: poticanje djelovanja”), siječanj 2017. |
| (35) | (35) |
| Joint Research Centre, Top Marine Beach Litter Items in Europe , 2017. | Zajednički istraživački centar, Top Marine Beach Litter Items in Europe („Najučestaliji predmeti u morskom otpadu na plažama u Europi”), 2017. |
| (36) | (36) |
| Directive 2015/720/EU amending Directive 94/62/EC as regards the consumption of lightweight plastic carrier bags. | Direktiva 2015/720/EU o izmjeni Direktive 94/62/EZ u pogledu smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica za nošenje. |
| (37) | (37) |
| Directive 2008/56/EC establishing a framework for community action in the field of marine environmental policy. | Direktiva 2008/56/EZ o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša. |
| (38) | (38) |
| For instance, in the Arctic Region, the "Circular Ocean" INTERREG project is testing new opportunities for reusing old fishing nets, including a material to remove pollutants from water ( http://www.circularocean.eu/ ). In the Baltic Sea Region, the BLASTIC project maps potential litter sources in urban areas and monitors litter levels in the aquatic environment ( https://www.blastic.eu/ ). Both projects are supported by the European Regional Development Fund. | Primjerice, u arktičkoj se regiji u okviru projekta „Circular Ocean” inicijative INTERREG ispituju nove mogućnosti ponovne upotrebe starih ribarskih mreža, uključujući materijal za uklanjanje onečišćujućih tvari iz vode ( http://www.circularocean.eu/ ). U regiji Baltičkog mora u okviru projekta BLASTIC mapiraju se potencijalni izvori otpada u gradskim područjima te se prate razine otpada u vodnom okolišu ( https://www.blastic.eu/ ). Oba ta projekta primaju potporu Europskog fonda za regionalni razvoj. |
| (39) | (39) |
| For example, the Ecolabel criteria for tourism and the Green Public Procurement criteria for food and catering restrict the use of single-use plastics in catering. | Primjerice, kriterijima za znak za okoliš za turizam i kriterijima za zelenu javnu nabavu za hranu i usluge dostavljanja hrane ograničava se upotreba plastike za jednokratnu upotrebu u uslugama dostavljanja hrane. |
| (40) | (40) |
| The Joint Research Center conducts in-house behavioural research in various policy areas, helping to better understand both the drivers of behaviour and the relative effectiveness of alternative solutions. | Zajednički istraživački centar provodi interno istraživanje o ponašanju u različitim područjima politike te na taj način doprinosi boljem razumijevanju pokretača obrazaca ponašanja i relativne djelotvornosti alternativnih rješenja. |
| (41) | (41) |
| The modalities of such a potential fee would have to be decided on the basis of the assessment of its contribution towards meeting the strategy goals. On top of that, in the context of the preparation of the post-2020 Multiannual Financial Framework, it could be considered as one of potential options to generate revenues for the EU budget. | O načinima provedbe takve potencijalne naknade trebalo bi se odlučiti na temelju ocjene njezina doprinosa ostvarenju ciljeva strategije. Povrh toga, u kontekstu pripreme višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020., ona bi se mogla smatrati jednom od mogućnosti za ostvarivanje prihoda za proračun EU-a. |
| (42) | (42) |
| The five best performing Member States with deposit schemes for PET bottles (Germany, Denmark, Finland, the Netherlands and Estonia) reached an average collection rate for PET of 94% in 2014. | U pet država članica koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na sustave povratne naknade za PET boce (Njemačka, Danska, Finska, Nizozemska i Estonija) 2014. je ostvarena prosječna stopa prikupljanja za PET ambalažu od 94 %. |
| (43) | (43) |
| http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=COM:2017:262:FIN | http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM%3A2017%3A262%3AFIN |
| (44) | (44) |
| COM (2018) 33 on port reception facilities for the delivery of waste from ships and repealing Directive 2000/59/EC and amending Directive 2009/16/EC and Directive 2010/65/EU. | COM(2018) 33 o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ i izmjenama Direktive 2009/16/EZ i Direktive 2010/65/EU. |
| (45) | (45) |
| Including the possible adoption of a Best Available Technique reference document for aquaculture installations. | Uključujući moguće donošenje referentnog dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikama za objekte za akvakulturu. |
| (46) | (46) |
| See for example the call under Horizon 2020 to develop and scale up innovative processes to clear the sea of litter and pollutants: http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/h2020/topics/bg-07-2017.html | Vidjeti, na primjer, poziv na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020. za razvoj i povećanje broja inovativnih postupaka za odstranjivanje otpada i onečišćujućih tvari iz mora: http://ec.europa.eu/research/participants/portal/desktop/en/opportunities/h2020/topics/bg-07-2017.html |
| (47) | (47) |
| https://ec.europa.eu/easme/en/information-day-blue-growth-calls-under-emff | https://ec.europa.eu/easme/en/information-day-blue-growth-calls-under-emff |
| (48) | (48) |
| In line with REACH procedures for restricting substances that pose a risk to the environment or health, the Commision has requested the European Chemicals Agency to review the scientific basis for taking regulatory action at EU level. | Komisija je u skladu s postupcima na temelju Uredbe REACH za ograničavanje tvari koje predstavljaju rizik za okoliš ili zdravlje zatražila od Europske agencije za kemikalije da preispita znanstvenu osnovu za donošenje regulatornih mjera na razini EU-a. |
| (49) | (49) |
| Bans on the use of microplastics in specific personal care products have been put in place in the United States and Canada; several EU Member States have also notified the Commission of draft laws to ban microplastics in certain cosmetics. The Council has called on the Commission to take measures on microplastics, especially from cosmetics and detergents. | U SAD-u i Kanadi zabranjena je upotreba mikroplastike u određenim proizvodima za osobnu njegu; nekoliko država članica EU-a također je obavijestilo Komisiju o nacrtima zakona o zabrani mikroplastike u određenim kozmetičkim proizvodima. Vijeće je pozvalo Komisiju da poduzme mjere u vezi s mikroplastikom, posebno onom u kozmetičkim proizvodima i deterdžentima. |
| (50) | (50) |
| On that basis, the Agency must initiate the restriction process within 12 months, if the conditions are met. | Agencija mora na toj osnovi pokrenuti postupak ograničavanja u roku od 12 mjeseci, ako su ispunjeni uvjeti. |
| (51) | (51) |
| The Agreement is signed by five industry associations: AISE, CIRFS, EOG, EURATEX and FESI. | Sporazum je potpisalo pet industrijskih udruženja: AISE, CIRFS, EOG, EURATEX i FESI. |
| (52) | (52) |
| Deloitte, Increased EU Plastics Recycling Targets: Environmental, Economic and Social Impact Assessment, 2015. | Deloitte, Increased EU Plastics Recycling Targets: Environmental, Economic and Social Impact Assessment („Veći ciljevi EU-a u pogledu recikliranja plastike: Procjena utjecaja na okoliš te gospodarskog i socijalnog utjecaja”), 2015. |
| (53) | (53) |
| Today, bio-based plastics represent between 0.5 and 1% of EU annual plastic consumption. | Danas plastika na biološkoj osnovi čini od 0,5 do 1 % godišnje potrošnje plastike EU-a. |
| (54) | (54) |
| National and regional innovation strategies, developed through a bottom-up process engaging industry and stakeholders to identify areas of regional competitiveness. The Commission also supports interregional partnerships for smart specialisation areas. | Nacionalne i regionalne inovacijske strategije razvijene u okviru postupka „odozdo prema gore”, pri čemu industrija i dionici utvrđuju područja regionalne konkurentnosti. Komisija podupire i međuregionalna partnerstva za područja pametne specijalizacije. |
| (55) | (55) |
| French Environment and Energy Management Agency, Analyse de la chaîne de valeur du recyclage des plastiques en France, March 2015. | Francuska agencija za okoliš i upravljanje energijom, Analyse de la chaîne de valeur du recyclage des plastiques en France („Analiza lanca vrijednosti recikliranja plastike u Francuskoj”), ožujak 2015. |
| (56) | (56) |
| Ibid. | Ibid. |
| (57) | (57) |
| The Commission has a well-defined state aid framework to support such measures. See 2014/C 200/01, Communication from the Commission: Guidelines on State aid for environmental protection and energy 2014-2020. | Za podupiranje tih mjera Komisija ima jasno definiran okvir državnih potpora. Vidjeti 2014/C 200/01, Komunikacija Komisije: Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. |
| (58) | (58) |
| https://cohesiondata.ec.europa.eu | https://cohesiondata.ec.europa.eu |
| (59) | (59) |
| Per capita plastic consumption has reached around 100 kg per year in Western Europe and North America; in Asia it is currently above 20 kg per year, a figure expected to grow rapidly. | U zapadnoj Europi i sjevernoj Africi potrošnja plastike po stanovniku dosegla je oko 100 kg godišnje; u Aziji je trenutačno iznad 20 kg godišnje te se očekuje da će taj iznos brzo rasti. |
| (60) | (60) |
| Global Waste Management Outlook 2015. | Global Waste Management Outlook („Prognoza za upravljanje otpadom na svjetskoj razini”), 2015. |
| (61) | (61) |
| WTO Notification G/TBT/N/CHN/1211 of 18 July 2017 and G/TBT/N/CHN/1233 of 15 November 2017, covering a range of waste types, including certain types of plastic waste. | Obavijest WTO-a G/TBT/N/CHN/1211 od 18. srpnja 2017. i G/TBT/N/CHN/1233 od 15. studenoga 2017., koja obuhvaća različite vrste otpada, uključujući određene vrste plastičnog otpada. |
| (62) | (62) |
| The International Convention for the Prevention of Pollution from Ships (MARPOL convention) regulates the discharge of garbage from ships. | Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja mora s brodova (Konvencija MARPOL) uređuje se ispuštanje otpada s brodova. |
| (63) | (63) |
| JOIN(2016)49 | COM(2016) 49. |
| (64) | (64) |
| The EU is a member of the OSPAR (North East Atlantic), HELCOM (Baltic) and Barcelona Conventions (Mediterranean) and provides support to the Bucharest Convention (Black Sea). | EU je članica Konvencije OSPAR (sjeveroistočni Atlantik), Konvencije HELCOM (Baltičko more) i Barcelonske konvencije (Sredozemlje) te pruža potporu Konvenciji iz Bukurešta (Crno more). |
| (65) | (65) |
| In the context of the Partnership instrument. | U okviru instrumenta za partnerstvo. |
| (66) | (66) |
| The nine Outermost Regions of the European Union consist of six French overseas territories (French Guiana, Guadeloupe, Martinique, Mayotte, Réunion and Saint Martin), two Portuguese autonomous regions (the Azores and Madeira) and one Spanish autonomous community (the Canary Islands). | Devet najudaljenijih regija Europske unije čini šest francuskih prekomorskih područja (Francuska Gvajana, Guadaloupe, Martinique, Mayotte, Réunion i Saint-Martin), dvije portugalske autonomne regije (Azori i Madeira) i jedna španjolska autonomna zajednica (Kanarski otoci). |
| (67) | (67) |
| Regulation (EC) 1013/2006 on waste shipments. | Uredba (EZ) 1013/2006 o pošiljkama otpada. |
| |
| EUROPEAN COMMISSION | EUROPSKA KOMISIJA |
| Brussels,16.1.2018 | Strasbourg, 16.1.2018. |
| COM(2018) 28 final | COM(2018) 28 final |
| ANNEXES | PRILOZI |
| to the | Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija |
| Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions | Europska strategija za plastiku u kružnom gospodarstvu |
| A European Strategy for Plastics in a Circular Economy | {SWD(2018) 16 final} |
| {SWD(2018) 16 final} | PRILOG I. |
| ANNEX I | Popis budućih mjera EU-a za provođenje strategije |
| List of future EU measures to implement the Strategy | Mjere | Vremenski okvir |
| Measures | Timeline | Poboljšati rentabilnost i kvalitetu recikliranja plastike |
| Improving the economics and quality of plastics recycling | Mjere za poboljšanje dizajna proizvoda | −pripremiti buduću reviziju Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu: Komisija treba započeti s radom na novim usklađenim pravilima kako bi se osiguralo da se do 2030. sva plastična ambalaža stavljena na tržište EU-a može oporabiti ili reciklirati na troškovno učinkovit način | −nastavak na dokument COM(2018) 32 Komunikacija o provedbi paketa za kružno gospodarstvo: mogućnosti za poboljšanje povezanosti zakonodavstva o kemikalijama, proizvodima i otpadu: poboljšati sljedivost kemikalija i riješiti pitanje tvari koje su preostale u recikliranim tokovima | −nove mjere za ekološki dizajn: razmotriti zahtjeve za potporu mogućnosti recikliranja plastike | od prvog tromj. 2018. | od prvog tromj. 2018. | u tijeku |
| Actions to improve product design: | −Preparatory work for future revision of the Packaging and Packaging Waste Directive: Commission to initiate work on new harmonised rules to ensure that by 2030 all plastics packaging placed on the EU market can be reused or recycled in a cost-effective manner. | −follow-up to COM (2018) 32 "Communication on the implementation of the circular economy package: options to address the interface between chemical, product and waste legislation": improve the traceability of chemicals and address the issue of legacy substances in recycled streams | −new eco-design measures: consider requirements to support the recyclability of plastics | Q1 2018 onwards | Q1 2018 onwards | ongoing | Mjere za povećanje recikliranog sadržaja | −pokretanje kampanje o preuzimanju obveze diljem EU-a usmjerene na industriju i javna tijela | −procjena regulatornih ili gospodarskih poticaja za korištenje recikliranog sadržaja, posebno u kontekstu: | −revizije Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu (vidjeti navedeno) | −ocjene/revizije Uredbe o građevnim proizvodima | −ocjene/revizije Direktive o otpadnim vozilima | −u pogledu materijala koji dolaze u dodir s hranom: brz dovršetak neokončanih postupaka za odobrenje postupaka za recikliranje plastike, bolja karakterizacija kontaminirajućih tvari i uvođenje sustava praćenja | −razvoj standarda kvalitete za razvrstan plastični otpad i recikliranu plastiku u suradnji s Europskim odborom za normizaciju | −znak za okoliš i zelena javna nabava: dodatno poticati uporabu reciklirane plastike, među ostalim razvojem odgovarajućih načina provjere | od prvog do trećeg tromj. 2018. | od prvog tromj. 2018. | u tijeku | 2018. | od 2018. |
| Actions to boost recycled content: | −launching an EU-wide pledging campaign targeting industry and public authorities | −assessment of regulatory or economic incentives for the uptake of recycled content, in particular in the context of the: | −Revision of the Packaging and Packaging Waste Directive (see above) | −Evaluation/review of the Construction Products Regulation | −Evaluation/review of End-of-life Vehicles Directive | −as regards food-contact materials: swift finalisation of pending authorisation procedures for plastics recycling processes, better characterisation of contaminants and introduction of monitoring system | −development of quality standards for sorted plastics waste and recycled plastics in cooperation with the European Standardisation Committee | −Ecolabel and Green Public Procurement: Further incentivise the use of recycled plastics, including by developing adequate verification means | Q1-Q3 2018 | Q1 2018 onwards | ongoing | 2018 | 2018 onwards | Mjere za poboljšanje odvojenog prikupljanja plastičnog otpada | −objaviti nove smjernice o odvojenom prikupljanju i razvrstavanju otpada | −osigurati bolju provedbu postojećih obveza u vezi s odvojenim prikupljanjem, među ostalim u okviru pokrenutog preispitivanja zakonodavstva o otpadu | 2019. | u tijeku |
| Actions to improve separate collection of plastic waste: | −issue new guidelines on separate collection and sorting of waste | −ensure better implementation of existing obligations on separate collection, including through ongoing review of waste legislation | 2019 | ongoing | Smanjenje plastičnog otpada i bacanja plastike |
| Curbing plastic waste and littering | Mjere za smanjenje plastike za jednokratnu uporabu | −analiza, među ostalim i pokretanjem javnog savjetovanja, kako bi se utvrdio opseg zakonodavne inicijative u pogledu plastike za jednokratnu uporabu | u tijeku |
| Actions to reduce single-use plastics: | −analytical work, including the launch of a public consultation, to determine the scope of a legislative initiative on single-use plastics | ongoing | Mjere za uklanjanje morskih izvora morskog otpada | −donošenje zakonodavnog prijedloga o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada | −razvoj mjera za smanjenje gubljenja ili ostavljanja ribolovnog alata u moru (uključujući, među ostalim, ciljeve recikliranja, programe proširene odgovornosti proizvođača, fondove za recikliranje ili sustave povratne naknade) | −razvoj mjera za ograničavanje gubitka plastike iz akvakulture (npr. mogući referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama) | prvo tromj. 2018. | od 2018. |
| Actions to tackle sea-based sources of marine litter: | −adoption of a legislative proposal on port reception facilities for the delivery of waste from ships | −development of measures to reduce loss or abandonment at sea of fishing gear (e.g. including recycling targets, EPR schemes, recycling funds or deposit schemes) | −development of measures to limit plastic loss from aquaculture (e.g. possible Best Available Techniques Reference Document) | Q1 2018 | 2018 onwards | Mjere za učinkovitije praćenje i smanjenje morskog otpada | −bolje praćenje i prostorno prikazivanje morskog otpada, uključujući mikroplastiku, na temelju usklađenih metoda EU-a | −potpora državama članicama u provedbi njihovih programa mjera u vezi s morskim otpadom u skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji, uključujući vezu s njihovim planovima gospodarenja otpadom u skladu s Okvirnom direktivom o otpadu | od 2018. |
| Actions to monitor and curb marine litter more effectively: | −improved monitoring and mapping of marine litter, including microplastics, on the basis of EU harmonised methods | −support to Member States on the implementation of their programmes of measures on marine litter under the Marine Strategy Framework Directive, including the link with their waste/litter management plans under the Waste Framework Directive | 2018 onwards | Mjere za plastiku koja se može kompostirati i biorazgradivu plastiku | −početi razvijati usklađena pravila o utvrđivanju i označivanju plastike koja se može kompostirati i biorazgradive plastike | −provesti procjenu vijeka trajanja kako bi se utvrdili uvjeti u kojima je njezina upotreba korisna te kriterije za takvu primjenu | −započeti postupak za ograničenje uporabe oksoplastike u okviru Uredbe REACH | od prvog tromj. 2018. | od prvog tromj. 2018. | u tijeku |
| Actions on compostable and biodegradable plastics: | −start work to develop harmonised rules on defining and labelling compostable and biodegradable plastics | −conduct a lifecycle assessment to identify conditions where their use is beneficial, and criteria for such application | −start the process to restrict the use of oxo-plastics via REACH | Q1 2018 onwards | Q1 2018 onwards | ongoing | Mjere za smanjenje onečišćenja mikroplastikom | −započeti postupak za ograničavanje namjernog dodavanja mikroplastike u proizvode putem Uredbe REACH | −razmatranje mogućnosti politike u pogledu smanjenja nehotičnog ispuštanja mikroplastike iz guma, tekstila i boje (među ostalim, uključujući minimalne zahtjeve za oblikovanje guma (abrazija guma i trajanje, prema potrebi) i/ili zahtjev za informiranje (uključujući, prema potrebi, označivanje), metode za procjenu gubitaka mikroplastike iz tekstila i guma, u kombinaciji s minimalnim zahtjevima za informiranje (po mogućnosti uključujući označivanje), ciljano istraživanje i financiranje razvoja) | −razvoj mjera za smanjenje curenja plastičnih peleta (npr. sustav certificiranja duž lanca opskrbe plastikom i/ili referentni dokument o najboljim raspoloživim tehnikama u okviru Direktive o industrijskim emisijama) | −ocjena Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda: procjena učinkovitosti hvatanja i uklanjanja mikroplastike | u tijeku | u tijeku | od prvog tromj. 2018. | u tijeku |
| Actions to curb microplastics pollution: | −start the process to restrict the intentional addition of microplastics to products via REACH | −examination of policy options for reducing unintentional release of microplastics from tyres, textiles and paint (e.g. including minimum requirements for tyre design (tyre abrasion and durability if appropriate) and/or information requirement (including labelling if appropriate), methods to assess microplastic losses from textiles and tyres, combined with information (including possibly labelling)/minimum requirements, targeted research and development funding) | −development of measures to reduce plastic pellet spillage (e.g. certification scheme along the plastic supply chain and/or Best Available Techniques reference document under the Industrial Emissions Directive) | −evaluation of the Urban Waste Water Treatment Directive: assessing effectiveness as regards microplastics capture and removal | ongoing | ongoing | Q1 2018 onwards | ongoing | Poticanje ulaganja i inovacija u pogledu rješenja povezanih s kružnim gospodarstvom |
| Driving investment and innovation towards circular solutions | Mjere za promicanje ulaganja i inovacija u vrijednosnom lancu | −smjernice Komisije o ekomodulaciji naknada u sustavu proširene odgovornosti potrošača | −preporuke nedavno pokrenute Platforme za potporu financiranja kružnog gospodarstva | −razmotriti izvedivost privatnog investicijskog fonda kako bi se financirala ulaganja u inovativna rješenja i nove tehnologije kojima se nastoji smanjiti utjecaj primarne proizvodnje plastike na okoliš | −izravna financijska potpora za infrastrukturu i inovacije putem Europskog fonda za strateška ulaganja i drugih EU-ovih instrumenata financiranja (npr. strukturni fondovi i strategije za pametnu specijalizaciju, Obzor 2020.) | −nastaviti s radom na učincima na vijek trajanja zamjenskih sirovina za proizvodnju plastike | −razvoj programa za strateško istraživanje i inovacije u području plastike kao temelj budućih odluka o financiranju | 2019. | sredinom 2018. | do sredine 2019. | u tijeku | od 2018. | drugo tromj. 2018. |
| Actions to promote investment and innovation in the value chain: | −Commission guidance on the eco-modulation of EPR fees | −Recommendations by the recently launched ‘Circular Economy Finance Support Platform’ | −examine the feasibility of a private-led investment fund to finance investments in innovative solutions and new technologies aimed at reducing the environmental impacts of primary plastic production | −direct financial support for infrastructure and innovation through the European Fund for Strategic Investment and other EU funding instruments (e.g. structural funds and smart specialisation strategies, Horizon 2020) | −pursue work on life-cycle impacts of alternative feedstocks for plastics production | −development of a Strategic Research Innovation Agenda on plastics to guide future funding decisions | 2019 | in mid-2018 | By mid-2019 | ongoing | 2018 onwards | Q2 2018 | Usmjeravanje mjera na svjetskoj razini |
| Harnessing global action | Mjere usmjerene na glavne regije | −projekt za smanjenje plastičnog otpada i morskog otpada u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, kako bi se poduprlo održivu potrošnju i proizvodnju te promicanje hijerarhije otpada i proširene odgovornosti proizvođača, te za unapređenje pronalaženja ribolovnog alata | −razmatranje mogućnosti uvođenja posebnih mjera za smanjenje onečišćenja plastikom u Sredozemnom moru, kao potpora provedbi Barcelonske konvencije | −suradnja na sprečavanju nastanka plastičnog otpada u glavnim svjetskim riječnim slivovima | od 2018. |
| Actions focusing on key regions: | −project to reduce plastic waste and marine litter in East and South-East Asia to support sustainable consumption and production, the promotion of the waste hierarchy and extended producer responsibility, and improve recovery of fishing gear | −examining options for specific action to reduce plastic pollution in the Mediterranean, in support of the implementation of the Barcelona Convention | −cooperation on plastic waste prevention in major world river basins | 2018 onwards | Mjere za potporu multilateralnim inicijativama u području plastike | −obnavljanje suradnje u vezi s plastikom i morskim otpadom na forumima kao što su UN, G7, G20, Konvencija MARPOL i regionalne konvencije o moru, uključujući razvoj praktičnih instrumenata i konkretnih mjera u području ribarstva i akvakulture | −potpora mjerama u okviru Baselske konvencije, posebno za provedbu skupa instrumenata za gospodarenje otpadom na način primjeren za okoliš | od 2018. |
| Actions in support of multilateral initiatives on plastic: | −renewed engagement on plastics and marine litter in fora such as the UN, G7, G20, the MARPOL convention and regional sea conventions, including the development of practical tools and specific action on fishing and aquaculture. | −support to action under the Basel Convention, particularly for the implementation of the toolkit on environmentally sound waste management | 2018 onwards | Mjere koje se odnose na bilateralnu suradnju sa zemljama koje nisu članice EU-a | −promicanje kružnog gospodarstva u području plastike u zemljama koje nisu članice EU-a putem dijaloga o politikama u području trgovine, industrije i okoliša te gospodarske diplomacije | −korištenje bilateralnog, regionalnog i tematskog financiranja u politikama EU-a u području razvoja, susjedstva i proširenja kako bi se poticala strategija za plastiku sprečavanjem i primjerenim gospodarenjem otpadom te poticanjem kružnog gospodarstva; putem programa i instrumenata, uključujući inicijativu „Prijelaz na zeleno” i plan za vanjska ulaganja | od 2018. |
| Actions relating to bilateral cooperation with non-EU countries: | −promote a circular plastics economy in non-EU countries through policy dialogues on trade, industry and environment, as well as economic diplomacy | −use bilateral, regional and thematic funding in EU development, neighbourhood and enlargement policies to support the plastics strategy by preventing and appropriately managing waste and supporting the circular economy; through programmes and instruments including ‘Switch to Green’ and the External Investment Plan | 2018 onwards | Mjere koje se odnose na međunarodnu trgovinu | −poticati razvoj međunarodnih standarda industrije u pogledu razvrstanog plastičnog otpada i reciklirane plastike | −osigurati da se s plastičnim otpadom za izvoz postupa na odgovarajući način u skladu s Uredbom EU-a o pošiljkama otpada | −podupirati razvoj sustava certificiranja za postrojenja za recikliranje u EU-u i trećim zemljama | od 2018. |
| Actions relating to international trade: | −support the development of international industry standards on sorted plastic waste and recycled plastics | −ensure that exported plastic waste is dealt with appropriately in line with the EU Waste Shipment Regulation | −support the development of a certification scheme for recycling plants in the EU and in third countries | 2018 onwards | |
| | PRILOG II. |
| ANNEX II | Popis mjera koje se preporučuju nacionalnim tijelima i industriji |
| List of measures recommended to national authorities and industry | Glavne mjere za poboljšanje ekonomičnosti i kvalitete recikliranja plastike |
| Key measures to improve the economics and quality of plastics recycling | Nacionalna i regionalna tijela pozivaju se da: | Øu javnoj nabavi daju prednost recikliranoj plastici i plastici koja se može ponovno upotrijebiti | Øbolje iskoriste oporezivanje i druge gospodarske instrumente u svrhu: | −nagrađivanja korištenja reciklirane plastike i davanja prednosti oporabi i recikliranju pred odlaganjem i spaljivanjem | −intenziviranja odvojenog prikupljanja plastičnog otpada i poboljšanja načina na koji se otpad prikuplja | Øuspostave dobro osmišljene programe proširene odgovornosti proizvođača i/ili sustave povratne naknade, u suradnji s relevantnim sektorima | Ødobrovoljno preuzmu obveze podupiranja ciljeva strategije, posebno u pogledu korištenja reciklirane plastike |
| National and regional authorities are encouraged to: | Øfavour reusable and recycled plastics in public procurement; | Ømake better use of taxation and other economic instruments to: | −reward the uptake of recycled plastics and favour reuse and recycling over landfilling and incineration | −step up separate collection of plastics waste and improve the way in which this is done | Øput in place well-designed EPR schemes and/or deposit systems, in consultation with the relevant sectors | Ømake voluntary commitments in support of the strategy’s objectives, in particular as regards the uptake of recycled plastics | Industrija se potiče na: | Øpoduzimanje konkretnih koraka kako bi se poboljšali dijalog i suradnja diljem vrijednosnog lanca, posebno u pogledu aspekata dizajna materijala i proizvoda | Ødobrovoljno preuzmu obveze podupiranja ciljeva strategije, posebno u pogledu korištenja reciklirane plastike |
| Industry is encouraged to: | Øtake concrete steps to improve dialogue and cooperation across the value chain, in particular on material and product design aspects | Ømake voluntary commitments in support of the strategy’s objectives, in particular as regards the uptake of recycled plastic | Glavne mjere za smanjenje plastičnog otpada i bacanja plastike |
| Key measures to curb plastic waste and littering | Nacionalna i regionalna tijela pozivaju se da: | Øpodižu svijest o bacanju otpada i razmotre kazne, ako već ne postoje; promiču aktivnosti čišćenja plaža | Øubrzaju prikupljanje otpada, posebno u blizini obale, te poboljšaju koordinaciju među tijelima nadležnima za gospodarenje otpadom te za vodni i morski okoliš | Øintenzivnije nastoje iskorijeniti nezakonita i nesukladna odlagališta | Ørazviju nacionalno praćenje morskog otpada na temelju usklađenih metoda EU-a | Øsudjeluju u regionalnim konvencijama o moru, posebno u razvoju regionalnih planova za borbu protiv morskog otpada | Ørazmotre uvođenje programa proširene odgovornosti proizvođača, posebno kako bi osigurali poticaje za prikupljanje odbačenog ribolovnog alata i za recikliranje plastike u poljoprivredi | Ørazmotre uvođenje sustava povratne naknade, posebno za spremnike za pića |
| National and regional authorities are encouraged to: | Øraise awareness of littering and consider fines, where they do not exist already; promote beach clean-up activities | Østep up waste collection, particularly near the coasts, and improve coordination between the authorities responsible for waste management, water and the marine environment | Østep up efforts to eradicate illegal and non-compliant landfills | Ødevelop national monitoring of marine litter on the basis of harmonised EU methods | Øengage in regional seas conventions, in particular to develop regional plans against marine litter | Øconsider introducing EPR, in particular to provide incentives for collecting discarded fishing gear and recycling agricultural plastics | Øconsider introducing deposit refund schemes, in particular for beverage containers | Industrija se potiče na: | Øpromicanje postojećih alternative za plastične predmete za jednokratnu upotrebu (npr. u ugostiteljstvu i povezano s dostavom hrane) ako su one bolje za okoliš | Øsklapanje i provedbu međusektorskih sporazuma kako bi se smanjilo ispuštanje mikroplastike u okoliš | Øuspostavu mjera za sprečavanje curenja plastičnih peleta u okoliš |
| Industry is encouraged to: | Øpromote existing alternatives to single-use plastic items (e.g. in catering and take-aways), where these are more environmentally beneficial | Øpursue and implement cross-industry agreements to reduce the release of microplastics in the environment | Øput in place measures to avoid spillage of plastic pellets | Glavne mjere za poticanje ulaganja i inovacija u pogledu rješenja povezanih s kružnim gospodarstvom |
| Key measures to drive investments and innovation towards circular solutions | Nacionalna i regionalna tijela pozivaju se da: | Øbolje iskoriste ekonomske instrumente, posebno da povećaju troškove odlaganja i spaljivanja te da promiču recikliranje plastičnog otpada i sprečavanje njegova nastanka | Øbolje iskoriste javnu nabavu i financijska sredstva za poticanje recikliranja plastike i sprečavanja nastanka plastičnog otpada |
| National, regional and local authorities are encouraged to: | Ømake better use of economic instruments, especially to raise the cost of landfilling and incineration and promote plastic waste recycling and prevention | Ømake greater use of public procurement and funding to support plastic waste prevention and recycling of plastics | Industrija se potiče na: | Øpovećanje infrastrukture i ulaganja u istraživanje i razvoj područja od izravne važnosti za postizanje ciljeva strategije | Øsuradnju na uspostavi privatnog investicijskog fonda kako bi se neutralizirala vanjska svojstva proizvodnje plastike |
| Industry is encouraged to: | Øincrease infrastructure and R&D investment in areas of direct relevance to achieving the strategy’s objectives | Øcontribute to work on setting up a private investment fund to offset the environmental externalities of plastic production | Glavne mjere za podupiranje mjera na svjetskoj razini |
| Key measures to harness global action | Nacionalna i regionalna nadležna tijela, uključujući iz zemalja koje nisu članice EU-a, potiče se na: | Øsudjelovanje na međunarodnim forumima kako bi u pogledu povećanja morskog otpada razvila odgovor na svjetskoj razini | Øpoduzimanje domaćih mjera za smanjenje ispuštanja plastike u okoliš, smanjenje plastičnog otpada i povećanje recikliranja |
| National and regional authorities, including in non-EU countries, are encouraged to: | Øengage in international fora to develop a global response to the increase in marine litter | Øtake domestic action to reduce the leakage of plastics in the environment, prevent plastic waste and increase recycling | Industrija se potiče na: | Øaktivnu ulogu u podupiranju integriranog, prekograničnog kružnog gospodarstva u području plastike, uključujući na temelju razvoja globalnog protokola za plastiku |
| Industry is encouraged to: | ØPlay an active part in supporting an integrated, cross-border circular plastics economy, including through the development of a global protocol for plastics | PRILOG III |
| ANNEX III | Kampanja o preuzimanju obveze |
| Pledging Campaign | 1.Europska komisija poziva dionike da preuzmu dobrovoljne obveze u pogledu korištenja reciklirane plastike. Cilj je osigurati da do 2025. deset milijuna tona reciklirane plastike dospije u nove proizvode na tržištu EU-a. |
| 1.The European Commission calls on stakeholders to come forward with voluntary pledges to boost the uptake of recycled plastics. The objective is to ensure that by 2025 ten million tonnes of recycled plastics find their way into new products on the EU market. | 2.Zainteresirana poduzeća i/ili sektorska udruženja mogu do 30. lipnja 2018. poslati e-poštu o dobrovoljnom preuzimanju obveze na sljedeću adresu: GROW-ENV-RPLASTICS-PLEDGE@ec.europa.eu. |
| 2.Interested companies and/or industry associations have until 30 June 2018 to submit their pledges to the following email address: GROW-ENV-RPLASTICS-PLEDGE@ec.europa.eu | 3.Pritom dionici trebaju Europskoj komisiji dostaviti podatke iz kojih se vidi kako njihova obveza doprinosi postizanju kvantitativnog cilja iz stavka 1. Ti će se podaci smatrati povjerljivim podacima te će se koristiti isključivo u svrhu praćenja cjelokupnog napretka u ostvarenju kvantitativnog cilja. Preuzimanje obveze proći će provjeru kvalitete te će se ocijeniti s obzirom na njezinu pouzdanost i sposobnost ostvarenja navedenih rokova. |
| 3.When sending in their pledges, stakeholders are asked to provide the European Commission with data illustrating how their pledge contributes to achieving the quantitative objective set in paragraph 1. Such data will be treated confidentially and will be used exclusively for the purpose of monitoring overall progress towards the quantitative objective. Pledges will be put under quality check, and assessed against their reliability and ability to meet declared deadlines. | 4.Pri slanju svojih izjava o preuzimanju obveze u pogledu recikliranog sadržaja dionici mogu u svojim izjavama obuhvatiti i druge aspekte relevantne za strategiju, kao što je dizajn s mogućnošću recikliranja. |
| 4.When sending in their pledges on recycled content, stakeholders are welcome to make pledges covering other aspects which are relevant to the strategy, such as design for recyclability. | 5.Zaprimljene izjave javno će se objaviti na namjenskoj internetskoj stranici. |
| 5.The pledges received will be made public through a dedicated webpage. | 6.Komisija će do 31. listopada 2018. predstaviti procjenu zaprimljenih izjava i njihov općenit doprinos kvantitativnom cilju iz stavka 1. Ako se procijeni da doprinosi nisu dostatni, Komisija će razmotriti moguće iduće korake, uključujući regulatorne mjere. |
| 6.By 31 October 2018, the Commission will present an assessment of the pledges received and their overall contribution to the quantitative objective set in paragraph 1. Should the contribution be deemed insufficient, the Commission will start work on possible next steps, including regulatory action. | |
