This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52015PC0037
Proposal for a DECISION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on the mobilisation of the European Globalisation Adjustment Fund (application EGF/2014/018 GR/Attica Broadcasting)
Предложение за РЕШЕНИЕ НА ЕВРОПЕЙСКИЯ ПАРЛАМЕНТ И НА СЪВЕТА за мобилизиране на средства от Европейския фонд за приспособяване към глобализацията (заявление EGF/2014/018 GR/Attica Broadcasting)
Предложение за РЕШЕНИЕ НА ЕВРОПЕЙСКИЯ ПАРЛАМЕНТ И НА СЪВЕТА за мобилизиране на средства от Европейския фонд за приспособяване към глобализацията (заявление EGF/2014/018 GR/Attica Broadcasting)
/* COM/2015/037 final - 2014/<UNUSED> (<UNUSED>) */
Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev EGF/2014/018 GR/Attica Broadcasting) /* COM/2015/037 final - 2015/
OBRAZLOŽENJE KONTEKST PRIJEDLOGA 1. Pravila koja se primjenjuju
na financijske doprinose iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF)
utvrđena su Uredbom (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i
Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu
globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ)
br. 1927/2006[1]
(dalje u tekstu: „Uredba o EGF-u”). 2. Grčka su tijela
podnijela zahtjev EGF/2014/018 GR/Attica
Broadcasting za financijski doprinos iz EGF-a, nakon otpuštanja i prestanka
aktivnosti u smislu članka 3. Uredbe o EGF-u (dalje u tekstu „otpuštanja”)
u 16 poduzeća koja djeluju u okviru odjeljka 60 (Emitiranje programa)[2] na razini NACE Rev. 2 u
regiji Atici razine NUTS 2[3]
(EL 30) u Grčkoj. 3. Nakon ocjenjivanja zahtjeva
Komisija je, u skladu sa svim primjenjivim odredbama Uredbe o EGF-u, donijela
zaključak da su ispunjeni uvjeti za dodjelu financijskog doprinosa iz
EGF-a. SAŽETAK ZAHTJEVA Zahtjev za dodjelu sredstava iz EGF-a: || EGF/2014/018 GR/Attica Broadcasting Država članica: || Grčka Predmetna regija/regije (razina NUTS 2): || Atika (EL 30) Datum podnošenja zahtjeva: || 4.9.2014. Datum potvrde primitka zahtjeva: || 18.9.2014. Datum podnošenja zahtjeva za dodatnim informacijama: || 18.9.2014. Datum podnošenja zahtjeva za dodatna dva tjedna za dostavu zatraženih informacija || 29.10.2014. Rok za dostavu dodatnih informacija: || 13.11.2014. Rok za dovršetak ocjenjivanja: || 5.2.2015. Intervencijski kriterij: || Članak 4. stavak 1. točka (b) Uredbe o EGF-u Sektor/sektori gospodarske djelatnosti (odjeljak NACE Rev. 2): || Odjeljak 60 („Emitiranje programa”) Referentno razdoblje (devet mjeseci): || 12. rujna 2013. – 12. lipnja 2014. Broj otpuštanja ili prestanaka djelatnosti tijekom referentnog razdoblja: || 928 Broj prihvatljivih korisnika za koje se očekuje da će sudjelovati u mjerama: || 928 Broj ciljanih mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi): || 0 Proračun za usluge prilagođene potrebama (EUR) || 8 200 000 Proračun za provedbu EGF-a[4] (EUR) || 210 000 Ukupni proračun (EUR) || 8 410 000 Doprinos iz EGF-a (60 %) (EUR) || 5 046 000 OCJENA ZAHTJEVA Postupak 4. Grčka tijela podnijela
su zahtjev EGF/2014/018 GR/Attica Broadcasting 4. rujna 2014., unutar 12
tjedana od datuma na koji su ispunjeni intervencijski kriteriji utvrđeni stavkom 4.
Uredbe o EGF-u. Komisija je 18. rujna 2014. potvrdila primitak
zahtjeva, unutar dva tjedna od dana podnošenja zahtjeva. Komisija je od
grčkih tijela istog dana zatražila dodatne informacije. Grčka su
tijela dostavila dodatne informacije u roku od osam tjedana od podnošenja
zahtjeva, nakon produženja roka za dva tjedna na osnovi propisno obrazloženog
zahtjeva grčkih tijela. Rok u trajanju od 12 tjedana od dana primitka
potpunog zahtjeva unutar kojeg bi Komisija trebala dovršiti ocjenu usklađenosti
zahtjeva s uvjetima za pružanje financijskog doprinosa ističe
5. veljače 2015. Prihvatljivost zahtjeva Predmetna poduzeća i korisnici 5. Zahtjev se odnosi na 928
otpuštenih radnika[5]
u 16 poduzeća[6]
koja djeluju u okviru odjeljka 60 (Emitiranje programa) na razini NACE Rev. 2 u
regiji Atici razine NUTS 2 (EL 30). Intervencijski kriteriji 6. Grčka tijela podnijela
su zahtjev na temelju intervencijskog kriterija iz članka 4.
stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u kojim se propisuje najmanje
500 otpuštanja u referentnom razdoblju od devet mjeseci u poduzećima koja
djeluju u istom ekonomskom sektoru na razini NACE Rev. 2 i smještena su u
jednoj regiji ili u dvjema susjednim regijama razine NUTS 2 u državi
članici. 7. Referentno razdoblje od devet mjeseci traje od 12. rujna 2013.
do 12. lipnja 2014. Izračun broja otpuštanja i
prestanaka djelatnosti 8. Sva otpuštanja
izračunata su od dana stvarnog raskida ugovora o radu ili njegova isteka. Prihvatljivi korisnici 9. Ukupni broj prihvatljivih
korisnika iznosi 928. Veza između otpuštanja i svjetske
financijske i gospodarske krize razmatrane Uredbom (EZ) br. 546/2009 10. Kako bi se uspostavila veza
između otpuštanja i svjetske financijske i gospodarske krize razmatrane
Uredbom (EZ) br. 546/2009, Grčka tvrdi da je grčko gospodarstvo
u posljednjih šest godina (2008. – 2013.) u dubokoj recesiji. Prema
ELSTAT-u, grčkom tijelu za statistiku, od 2008. grčki BDP smanjio se
za 25,7 postotnih bodova; javna potrošnja za 21 postotni bod, a privatna
potrošnja za 32,3 postotna boda, dok se nezaposlenost povećala za 20,6
postotnih bodova. Iako je procijenjeno da je grčko gospodarstvo na putu ka
oporavku i predviđanja za neke od tih pokazatelja već su pozitivna za
2014.[7],
na tržištu će rada u neposrednoj budućnosti i dalje biti
poteškoća. 11. Kako bi mogla otplaćivati
strani dug grčka je vlada 2008. provela nepopularne mjere kao što su
povećanje prihoda od poreza, racionalizacija u javnim rashodima i
smanjenje plaća zaposlenika u javnom sektoru. Plaće su se smanjivale
i u privatnom sektoru u pokušaju da se poveća konkurentnost grčkog
gospodarstva. Od 2008. godine tisuće su poduzeća prestala s radom i
zatvorena su, a njihovi su zaposlenici postali višak, a tisuće su
samozaposlenih osoba prestale sa svojom djelatnošću, što je pridonijelo
naglom povećanju nezaposlenosti. Neposredna posljedica nižih dohodaka bio
je pad privatne potrošnje, posebno za proizvode koji nisu neophodni. 12. Godine 2009. potrošnju
kućanstava u Grčkoj obilježio je isti negativan trend kao u EU-27. U
2010. i 2011. došlo je do oporavka u potrošnji kućanstava na razini EU-27,
nakon čega je slijedio pad 2012. Potrošnja kućanstava u Grčkoj
smanjivala se od početka financijske i gospodarske krize te su brojke iz
godine u godinu bile sve lošije. Potrošnja kućanstava(% promjena u
usporedbi s prethodnom godinom) || 2008. || 2009. || 2010. || 2011. || 2012. EU-27 || 0,44 || –1,67 || 1,04 || 0,26 || –0,74 Grčka || 4,67 || –1,91 || –6,39 || –7,91 || –9,07 Izvor: Eurostat. 13. Prema izvješću ELSTAT-a
o dohotcima kućanstava i životnim uvjetima, 23 % Grka živjelo je
ispod praga siromaštva[8]
u 2012. 14. Prema nedavno izrađenoj
studiji[9]
INE-GSEE-a[10]
objavljenoj u srpnju 2014., tri od četiri radnika ili zaposlenika
izjavila su da im je zbog smanjenja plaće dohodak u 2014. bio manji nego u
prethodnoj godini. Osim toga, 38 % ispitanika smatra da će im se
plaće dodatno smanjiti u sljedećem tromjesečju. Većina
ispitanika je u skladu s time smanjila svoje izdatke, posebno za proizvode koji
nisu neophodni, npr. časopise i novine. 15. Do sada u sektoru emitiranja
programa nije podnesen ni jedan zahtjev za dodjelu sredstava iz EGF-a. Događaji zbog kojih dolazi do
otpuštanja i prestanka djelatnosti 16. Prema grčkim tijelima dva
su događaja bila glavni uzroci otpuštanja: (1) smanjenje raspoloživih
prihoda kućanstava zbog povećanja poreznog opterećenja, manjih
plaća (zaposlenika u privatnom i u javnom sektoru) i porasta
nezaposlenosti, što je dovelo do velikog pada kupovne moći i za
određivanjem prioriteta u potrošnji i izbacivanjem proizvoda koji nisu
neophodni za svakodnevni život; (2) drastično smanjenje zajmova
poduzećima i pojedincima zbog manjka gotovine u grčkim bankama. Prema
Grčkoj središnjoj banci godišnja stopa rasta odobrenih zajmova
kućanstvima i poduzećima (ne uključujući financijska
društva) negativna je od 2010. zbog manjka novca u grčkim bankama[11]. 17. U razdoblju 2009. – 2012.
poduzeća iz sektora masovnih medija[12]
prekinula su svoje djelatnosti ili su smanjili plaće svojim zaposlenicima.[13] U tom se kontekstu
pokazuje smanjenje u prihodima poduzeća iz sektora masovnih medija jer su
rashodi za oglašavanje koje je jedno od njihovih osnovnih izvora prihoda,
drastično smanjeni: u 2012. rashodi za oglašavanje u masovnim medijima
pali su na 1,14 milijardi EUR, dok su 2008. bili 2,67 milijardi EUR što je
smanjenje od 57 %[14].
18. Kao rezultat toga su se
poduzeća svih vrsta i kategorija u sektoru masovnih medija počela
suočavati s velikim problemima u plaćanju svojih obveza. U platnoj
bilanci vidljivo je da su ukupne obveze poduzeća iz sektora masovnih
medija veće od 3,2 milijarde EUR u 2010. i 2011., od čega su
50 % kratkoročne obveze.[15] 19. U tom okviru, poduzeća za
emitiranje programa naišla su na ozbiljne probleme u pogledu održivosti
poslovanja jer su im se financijski elementi i uspješnost pogoršali za vrijeme
krize. Tablica u nastavku prikazuje promet u poduzećima za emitiranje i
oslikava stalan silazni trend zadnjih godina: indeks prometa poduzeća za
emitiranje programa (odj. 60) smanjio se za više od 40 % u zadnje tri
godine (2010. – 2013.). Tablica 1.: Kretanje indeksa prometa u
poduzećima za emitiranje (odj. 60 NACE rev.2) u Grčkoj za razdoblje
2010. – 2014. || 2010. || 2011. || 2012. || 2013. || PROMJENA 2010. – 2013. || 2014.* odjeljak 60: Emitiranje programa(bazna godina: 2010.=100) || 100,0 || 73,0 || 61,0 || 56,2 || –43,8 || 57,7 * Procjene 20. Zbog manjka novčanog toka
koji je popratna pojava recesije grčkog gospodarstva povećale su se
poteškoće poduzeća u sektoru za emitiranje programa. 21. Zbog novih mogućnosti
mrežnih medija kojima se stalno doseže sve veći broj posjetitelja, znatno
su smanjeni prihodi od oglašavanja (34,3 %[16] u razdoblju
2008. – 2011.) u radiotelevizijskim društvima. Zbog stalnog pada
dohodaka grčkih potrošača promijenile su se njihove potrošačke
navike te je stoga potražnja za oglašavanjem znatno pala. Zbog tog pada i
manjka novčanog toka, poduzeća nisu bila u mogućnosti
proizvoditi nove programe što je dovelo do pada zaposlenosti u sektoru za
29,3 % u razdoblju 2010. – 2013.[17] Predviđene posljedice otpuštanja na
lokalno, regionalno ili nacionalno gospodarstvo i zaposlenost 22. Otpuštanja imaju znatan
negativan učinak na lokalno, regionalno i nacionalno gospodarstvo. Broj
nezaposlenih u Grčkoj u razdoblju 2008. – 2013. povećao se
četiri puta. Stopa nezaposlenosti Izvor: Eurostat[18] 23. S druge strane, stopa
nezaposlenosti u regiji Atici u prvom tromjesečju 2014. bila je 28 %
(dok je prosjek u Grčkoj bio 27,8 %).[19] Ta regija pridonosi s
43 % grčkom BDP-u (stoga je kriza koju su pretrpjela poduzeća u
regiji utjecala na cijelo grčko gospodarstvo). Također, u usporedbi s
ostalih 12 regija, ima i najveći dio nezaposlenih u Grčkoj. Ta
činjenica negativno utječe na položaj radne snage u Atici. 24. Osim toga, utvrđeno je da
većina poduzeća u širem području Atene imaju sličnih
problema s održivošću. Stoga je jasno da su otpuštanja u
radiotelevizijskim društvima preopteretila regiju na koja je već trpjela
negativne posljedice krize. Ciljani korisnici i predložene mjere Ciljani korisnici 25. Predviđa se da će
928 ciljanih radnika sudjelovati u mjerama. Raščlamba radnika po spolu,
državljanstvu i dobnoj skupini: Kategorija || Broj korisnika Spol: || Muškarci: || 521 || (56,14 %) || Žene: || 407 || (43,86 %) Državljanstvo: || građani EU-a: || 926 || (99,78 %) || državljani zemalja izvan EU-a: || 2 || (00,22 %) Dobna skupina: || 15 – 24 godine: || 12 || (1,29 %) || 25 – 29 godina: || 78 || (8,40 %) || 30 – 54 godine: || 814 || (87,72 %) || 55 – 64 godine: || 22 || (2,37 %) || stariji od 64 godine: || 2 || (0,22 %) Prihvatljivost predloženih mjera 26. Usluge
prilagođene potrebama koje će se osigurati otpuštenim radnicima
sastoje se od sljedećih mjera: Profesionalna orijentacija: Ovom popratnom mjerom, koja će biti na raspolaganju svim
sudionicima, obuhvaćene su sljedeće faze: 1. Bilježenje i utvrđivanje potreba. Prva mjera koja je osigurana svim korisnicima uključuje
bilježenje podataka i utvrđivanje potreba (osobnih, profesionalnih i
socijalnih) te pružanje informacija o dostupnim uslugama i programima
osposobljavanja te o vještinama i zahtjevima u pogledu osposobljavanja. 2. Dokument s osobnim podacima i podacima o
kvalifikacijama. Time se radnicima želi pomoći da
identificiraju vlastite vještine i mogućnosti s obzirom na interese te da
odrede realističan plan razvoja karijere. Ocjena vještina uključuje
intenzivno i prilagođeno savjetovanje, strukturirano kao postupak koji se
sastoji od više faza u kojima radnik i savjetnik rade na problemu (npr.
mogućnosti, interesi, analiza motivacija i očekivanja, prepreke
itd.). Nakon tih ocjena sastavlja se dokument koji sadržava osobne podatke i
podatke o kvalifikacijama u kojem je prikazan sažetak vještina sudionika,
njegov pojedinačni projekt i plan djelovanja. 3. Postupak za osobni i profesionalni razvoj. To obuhvaća: (1) utvrđivanje profesionalnih ciljeva te
traženje posla; (2) utvrđivanje i ocjenjivanje mogućnosti za
zapošljavanje; (3) načine podnošenja prijave za posao; (4) sastavljanje
životopisa i popratnog pisma; (5) pripremu za razgovor; (6) pružanje osnovnih
informacija o tržištu rada i o institucijskim, radnim, poslovnim i pravnim
pitanjima. 4. Provedba pojedinačnog akcijskog plana. Savjetnici će biti na raspolaganju radnicima i za vrijeme
provedbe programa osposobljavanja i pojedinačnih planova za ponovno
uključivanje u rad. Sudionicima koji su zainteresirani za pokretanje posla
pružit će se općenita potpora i savjetovanje o poduzetništvu u okviru
mjere profesionalne orijentacije. 5. Praćenje. Ova
mjera uključuje praćenje sudionika tijekom šest mjeseci nakon
prestanka provedbe mjera. Osposobljavanje, prekvalifikacija i
stručno osposobljavanje. Mjera se sastoji od toga
da se radnicima osiguraju tečajevi stručnog osposobljavanja u skladu
s njihovim potrebama utvrđenima tijekom profesionalnog savjetovanja, i to
u područjima i sektorima s dobrim mogućnostima razvoja koji
odgovaraju prepoznatim potrebama na tržištu rada. Nudit će se dvije vrste
osposobljavanja: programi stručnog osposobljavanja te specijalizirana
osposobljavanja ili obrazovni programi. Subvencije za samozapošljavanje. Radnici koji pokreću vlastito poduzeće dobit će do 15
000 EUR kao doprinos za pokrivanje troškova osnivanja. U Grčkoj je pristup
financiranju jedna od najvećih poteškoća s kojima se poduzetnici
susreću prilikom pokretanja posla. Zbog manjka likvidnosti banke odbijaju
većinu zahtjeva za zajam. Cilj je ove mjere navedenom financijskom
potporom promicati poduzetništvo. Naknada za traženje posla i osposobljavanje. Za pokrivanje troškova nastalih za vrijeme sudjelovanja u mjeri
profesionalne orijentacije, korisnici će dobiti 50 EUR po danu
sudjelovanja. Za vrijeme osposobljavanja naknada će iznositi 6 EUR po
satu. Naknada za mobilnost
Radnici koji prihvate posao zbog kojeg moraju promijeniti boravište dobit
će paušalni iznos od 2 000 EUR za pokrivanje nužnih troškova. 27. U
tekstu predložene mjere predstavljaju aktivne mjere na tržištu rada u okviru
prihvatljivih mjera utvrđenih člankom 7. Uredbe o EGF-u.
Navedene mjere ne zamjenjuju pasivne mjere socijalne zaštite. 28. Grčka tijela dostavila su
zatražene podatke o mjerama koje su obvezne za predmetna poduzeća na
temelju nacionalnog zakonodavstva ili kolektivnih ugovora. Potvrdila su da
financijski doprinos iz EGF-a neće biti zamjena za te mjere. Predviđeni proračun 29. Predviđeni ukupni
troškovi iznose 8 410 000 EUR, u što su uključeni rashodi
za usluge prilagođene potrebama u iznosu od 8 200 000 EUR i
rashodi za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te
kontrole i izvješćivanja u iznosu od 210 000 EUR. 30. Ukupan
financijski doprinos zatražen iz EGF-a iznosi 5 046 000 EUR
(60 % ukupnih troškova). Mjere || Predviđeni broj sudionika || Predviđeni trošak po sudioniku(u EUR) || Predviđeni ukupni troškovi (u EUR) Usluge prilagođene potrebama (mjere na temelju članka 7. stavka 1. točaka (a) i (c) Uredbe o EGF-u). Profesionalno savjetovanje || 928 || 1 250 || 1 160 000 Stručno osposobljavanje || 640 || 2 400 || 1 536 000 Specijalizirano osposobljavanje / obrazovanje || 288 || 4 000 || 1 152 000 Subvencije za samozapošljavanje || 120 || 15 000 || 1 800 000 Podzbroj (a): Postotak paketa usluga prilagođenih potrebama || – || 5 648 000 (68,88 %) Naknade i poticaji (mjere na temelju članka 7. stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u) Naknade za traženje posla || 928 || 1 250 || 1 160 000 Naknade za sudjelovanje u programima osposobljavanja || 640 || 1 800 || 1 152 000 Naknade za mobilnost || 120 || 2 000 || 240 000 Podzbroj (b): Postotak paketa usluga prilagođenih potrebama || – || 2 552 000 (31,12 %) Mjere na temelju članka 7. stavka 4. Uredbe o EGF-u 1. Pripremne aktivnosti || – || 40 000 2. Upravljanje || – || 40 000 3. Informiranje i promidžba || – || 100 000 4. Kontrola i izvješćivanje || – || 30 000 Podzbroj (c): Postotak ukupnih troškova: || – || 210 000 (2,50 %) Ukupni troškovi (a + b + c): || – || 8 410 000 Doprinos iz EGF-a (60 % ukupnih troškova) || – || 5 046 000 31. Troškovi mjera utvrđenih
u prethodno navedenoj tablici kao mjera na temelju članka 7.
stavka 1. točke (b) Uredbe o EGF-u ne prelaze 35 % ukupnih
troškova usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama. Grčka
tijela potvrdila su da te mjere ovise o aktivnom sudjelovanju ciljanih
korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja. 32. Grčka tijela potvrdila su
da troškovi ulaganja za samozapošljavanje, pokretanje poduzeća i
preuzimanje poduzeća od strane zaposlenika neće prelaziti 15 000 EUR
po korisniku. Razdoblje prihvatljivosti izdataka 33. Grčka tijela počela
su pružati usluge prilagođene potrebama ciljanim korisnicima
28. studenoga 2014. Izdaci za mjere iz točke 26. stoga su
prihvatljivi za financijski doprinos iz EGF-a od 28. studenoga 2014. do 28.
studenoga 2016. 34. Grčka tijela počela
su stvarati administrativne izdatke za provedbu EGF-a 3. studenoga 2014.
Rashodi za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te
nadzora i izvješćivanja stoga zadovoljavaju uvjete za financijski doprinos
iz EGF-a od 3. studenoga 2014. do 28. svibnja 2017. Komplementarnost s mjerama koje se
financiraju iz nacionalnih fondova ili fondova Unije 35. Izvor nacionalnog pretfinanciranja
ili sufinanciranja je Program javnog ulaganja grčkog Ministarstva razvoja. 36. Grčka tijela potvrdila su
da se za prethodno u tekstu opisane mjere za koje se prima financijski doprinos
iz EGF-a neće dodijeliti financijski doprinos i iz drugih financijskih
instrumenata Unije. Postupci za savjetovanje s ciljanim
korisnicima, njihovim predstavnicima ili socijalnim partnerima te s lokalnim i
regionalnim tijelima 37. Grčka su tijela navela da
je usklađeni paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen u
dogovoru s predstavnicima ciljanih korisnika (Sindikat novinara atenskih
dnevnih novina (ΕΣΗΕΑ), Sindikat zaposlenika atenskih
dnevnih novina (ΕΠΗΕΑ)) i Institut rada GSEE). Oni su
17. lipnja 2014. poslali dopis ministru rada i njegovu zamjeniku s informacijama
o sve većoj krizi u cijelom sektoru medija što je rezultat gospodarske
recesije u zemlji, te su izvijestili o velikom broju poduzeća koja djeluju
u sektoru medija te su prestali poslovati, smanjili plaće osoblju,
otpustili zaposlenike, itd. te zatražili da provjere prihvatljivost
mogućeg zahtjeva za sredstva iz EGF-a. Prvi je sastanak dogovoren 27.
lipnja 2014. između upravljačkog tijela EGF-a u Grčkoj (EYSEKT)
i predstavnika sindikata ΕΣΗΕΑ, ΕΠΗΕΑ
i Instituta rada GSEE. Drugi je sastanak održan 31. srpnja 2014. Na njemu su
prisustvovali predstavnici Tijela za koordinaciju i praćenje djelovanja
ESF-a (EYSEKT), predstavnici sindikata ΕΣΗΕΑ,
ΕΠΗΕΑ i Instituta rada GSEE te predstavnici zaposlenika.
Na tom su sastanku predstavnici radnika dali detaljne podatke o mogućem
slučaju, a predstavnici sindikata ΕΣΗΕΑ,
ΕΠΗΕΑ i Instituta rada GSEE obećali su
izvijestiti radnike o zahtjevu za financiranje iz Europskog fonda za prilagodbu
globalizaciji. Nakon toga, sudionici su raspravili o obliku predloženih individualnih
mjera za korisnike. 38. Prijedlozi predstavnika
zaposlenika te stajalište socijalnih partnera temeljili su se na njihovim
potrebama, na osnovi potreba i posebnosti na lokalnom tržištu rada. 39. EYSEKT je surađivao sa
svim stranama uključenima u oblikovanje predloženih individualnih mjera za
korisnike. Sustavi upravljanja i nadzora 40. Zahtjev sadržava opis sustava
upravljanja i kontrole kojim se utvrđuju nadležnosti uključenih
tijela. Grčka je obavijestila Komisiju da će financijskim doprinosom
upravljati i da će ga nadzirati ista tijela koja upravljaju financiranjem
iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u Grčkoj i provode nadzor nad njim.
Tijelo za koordinaciju i praćenje mjera ESF-a (EYSEKT) djelovat će
kao upravljačko tijelo, EDEL (Odbor za fiskalnu reviziju) kao revizorsko
tijelo, a posebna Agencija za nadzor plaćanja kao tijelo za ovjeravanje. Obveze predmetne države članice 41. Grčka tijela dostavila su
sva potrebna jamstva u vezi sa sljedećim: –
u pristupu predloženim mjerama i njihovoj provedbi
poštovat će se načela jednakog postupanja i nediskriminacije, –
ispunjeni su zahtjevi utvrđeni nacionalnim
zakonodavstvom i zakonodavstvom EU-a o kolektivnom otpuštanju, –
ako su poduzeća nastavila s radom nakon što su
provela otpuštanja, ispoštovala su pravne obveze kojima se uređuju
otpuštanja te su se u skladu s njima pobrinula za svoje radnike, –
predloženim mjerama pružit će se potpora
pojedinačnim radnicima i neće se upotrebljavati za restrukturiranje
poduzeća ili sektora; –
za predložene mjere neće se primati
financijska potpora iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije te
će se spriječiti dvostruko financiranje, –
predložene mjere nadopunjavat će se mjerama
koje se financiraju iz strukturnih fondova; –
financijski doprinos iz EGF-a bit će u skladu
s proceduralnim i materijalnim pravilima Unije o državnim potporama. UTJECAJ NA PRORAČUN Proračunski prijedlog 42. EGF ne premašuje najveći
godišnji iznos od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.), kako je
utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013
od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir
za razdoblje 2014. – 2020.[20] 43. Nakon što je proučila
zahtjev u odnosu na uvjete utvrđene člankom 13. stavkom 1.
Uredbe o EGF-u te uzela u obzir broj ciljanih korisnika, predložene mjere i
predviđene troškove, Komisija predlaže da se radi osiguravanja
financijskog doprinosa za zahtjev iz EGF-a mobilizira iznos od
5 046 000 EUR, što predstavlja 60 % ukupnih troškova
predloženih mjera. 44. Predloženu odluku o
mobilizaciji EGF-a zajednički će donijeti Europski parlament i
Vijeće, kako je utvrđeno točkom 13.
Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između
Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o
suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom
upravljanju[21]. Povezani akti 45. Komisija će istodobno s
podnošenjem navedenog prijedloga odluke o mobilizaciji EGF-a Europskom
parlamentu i Vijeću podnijeti prijedlog za prijenos iznosa od
5 046 000 EUR u odgovarajuću proračunsku liniju. 46. Komisija će istodobno s
donošenjem navedenog prijedloga odluke o mobilizaciji EGF-a provedbenim aktom
donijeti odluku o financijskom doprinosu koja će stupiti na snagu na dan
na koji Europski parlament i Vijeće donesu predloženu odluku o mobilizaciji
EGF-a. Prijedlog ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu
globalizaciji (zahtjev EGF/2014/018 GR/Attica Broadcasting) EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE
EUROPSKE UNIJE, uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju
Europske unije, uzimajući u obzir Uredbu (EU)
br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od
17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji
(2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006[22], a posebno njezin
članak 15. stavak 4., uzimajući u obzir
Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog
parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u
vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju[23], a posebno njegovu
točku 13., uzimajući u obzir prijedlog Europske
komisije, budući da: (1) Europski fond za prilagodbu
globalizaciji (EGF) osnovan je kako bi se pružila potpora radnicima koji su
proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom
djelatnošću zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine
uzrokovanih globalizacijom, kao posljedica nastavka svjetske financijske i
gospodarske krize razmatrane Uredbom (EZ) br. 546/2009 Europskog
parlamenta i Vijeća[24],
ili kao posljedica nove svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im
se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada. (2) Sredstva EGF-a ne prelaze
najveći godišnji iznos od 150 milijuna EUR (cijene iz 2011.), kako je
utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom)
br. 1311/2013.[25] (3) Grčka je 4. rujna
podnijela zahtjev za mobilizaciju EGF-a, u odnosu na otpuštanja[26] u 16 poduzeća[27] koja djeluju u okviru
odjeljka 60 (Emitiranje programa) na razini NACE Rev. 2 u regiji Atici razine
NUTS 2 (EL 30) u Grčkoj. Zahtjev je dopunjen dodatnim informacijama u
skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1309/2013. Taj je
zahtjev u skladu sa zahtjevima za utvrđivanje financijskog doprinosa iz
EGF-a utvrđenima člankom 13. Uredbe (EU) br. 1309/2013.
Komisija je stoga predložila mobilizaciju iznosa od
5 046 000 EUR. (4) Sredstva iz EGF-a bi se stoga
trebala mobilizirati radi pružanja financijskog doprinosa u vezi sa zahtjevom
koji je podnijela Grčka, DONIJELI SU OVU ODLUKU: Članak 1. U okviru općeg proračuna Europske
unije za financijsku godinu 2015. osigurava se 5 046 000 EUR iz
EGF-a za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i odobrena sredstva za
plaćanje. Članak 2. Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja. Sastavljeno u Bruxellesu Za Europski parlament Za
Vijeće Predsjednik Predsjednik [1] SL L 347, 20.12.2013., str. 855. [2] Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i
Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke
klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni
Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o
posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006.,
str. 1.) [3] Uredba Komisije (EU) br. 1046/2012 od
8. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1059/2003 Europskog
parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih
jedinica za statistiku (NUTS), u pogledu prosljeđivanja vremenskih okvira
za novu regionalnu raspodjelu (SL L 310, 9.11.2012., str. 34.) [4] U skladu s člankom 7. stavkom 4. Uredbe
(EU) br. 1309/2013. [5] U smislu članka 3. točke (a) Uredbe
o EGF-u. [6] Popis predmetnih poduzeća i broj radnika koji su
proglašeni viškom po pojedinom poduzeću navedeni su u Prilogu. [7] http://ec.europa.eu/economy_finance/eu/forecasts/2014_autumn_forecast_en.htm [8] Granica siromaštva u Grčkoj iznosi 5 708 EUR
godišnje po osobi (za pojedince), odnosno 11 986 EUR za
kućanstva koja se sastoje od dvije odrasle osobe i dvoje djece do 14
godina. [9] http://www.inegsee.gr/wp-content/uploads/2014/07/Symperasmata.pdf [10] Institut rada opće konfederacije radničkih
sindikata Grčke [11] http://www.bankofgreece.gr/BogEkdoseis/Summary_Annrep2013.pdf [12] Vidjeti i zahtjev EGF/2014/015 GR/Izdavačke
djelatnosti [13] http://www.efsyn.gr/?p=5033 [14] http://www.3comma14.gr/pi/?survey=16005
[15] http://www.efsyn.gr/?p=5033 [16] http://www.3comma14.gr/pi/?survey=12106 [17] Grčko tijelo za statistiku. Podatke obradio INE GSEE
(Grčki institut rada) [18] Kôd tsdec450 [19] Izvor: Grčko tijelo za statistiku, ankete o radnoj
snazi, podaci za prvo tromjesečje [20] SL L 347, 20.12.2013., str. 884. [21] SL C 373, 20.12.2013., str. 1. [22] SL L 347, 20.12.2013., str. 855. [23] SL C 373, 20.12.2013., str. 1. [24] SL L 167, 29.6.2009., str. 26. [25] Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2.
prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje
2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.). [26] U smislu članka 3. točke (a) Uredbe o
EGF-u. [27] Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i
Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke
klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni
Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o
posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006.,
str. 1.). Poduzeća i broj otpuštanja ALPHA ΔΟΡΥΦΟΡΙΚΗ ΤΗΛΕΟΡΑΣΗ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 96 ALPHA ΡΑΔΙΟΦΩΝΙΚΗ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 6 N.S.P. RADIO ΡΑΔΙΟΦΩΝΙΚΗ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 18 S.B.C. T.V. ΤΗΛΕΟΠΤΙΚΕΣ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΙΣ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 2 SPORT T.V. - ΡΑΔΙΟΤΗΛΕΟΠΤΙΚΗ ΠΡΟΒΟΛΗ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 6 ΑΝΤΕΝΝΑ T.V. ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 83 ΓΕΝΙΚΕΣ ΡΑΔΙΟΤΗΕΟΠΤΙΚΕΣ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΙΣ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 16 ΕΙΔΗΣΕΙΣ DOT COM ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΜΠΟΡΙΚΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ ΠΑΡΟΧΗΣ ΠΛΗΡΟΦΟΡΙΩΝ ΚΑΙ ΕΝΗΜΕΡΩΣΗΣ || 30 ΕΚΠΑΙΔΕΥΤΙΚΗ, ΡΑΔΙΟΤΗΛΕΟΠΤΙΚΗ, ΕΚΔΟΤΙΚΗ, ΠΑΡΑΓΩΓΙΚΗ, ΟΡΓΑΝΩΤΙΚΗ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 7 ΕΛΕΥΘΕΡΗ ΤΗΛΕΟΡΑΣΗ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 584 ΡΑΔΙΟΤΗΛΕΟΠΤΙΚΕΣ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΙΣ CHANNEL NINE-9 ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 5 ΡΑΔΙΟΤΗΛΕΟΠΤΙΚΗ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 23 ΡΑΔΙΟΦΩΝΙΚΕΣ & ΤΗΛΕΠΙΚΟΙΝΩΝΙΑΚΕΣ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΙΣ ΕΜΠΟΡΙΚΗ Α.Ε. ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 13 ΡΑΔΙΟΦΩΝΙΚΕΣ ΕΠΙΧΕΙΡΗΣΕΙΣ ΒΗΜΑ FM ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 3 STAR ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΡΑΔΙΟΤΗΛΕΟΠΤΙΚΗ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ || 7 ΤΗΛΕΤΥΠΟΣ ΑΝΩΝΥΜΗ ΕΤΑΙΡΕΙΑ ΤΗΛΕΟΠΤΙΚΩΝ ΠΡΟΓΡΑΜΜΑΤΩΝ || 29 Ukupan broj poduzeća: 16 || Ukupan broj otpuštanja: || 928