32026R0764

Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex

EUROPA
EUR-Lex početna stranica
Rezultati pretraživanja
Delegirana uredba - EU - 2026/764 - HR - EUR-Lex

Pomoć

Savjeti za pretraživanje

Potrebne su vam dodatne mogućnosti pretraživanja? Upotrijebite Napredno pretraživanje

Dokument 32026R0764

1/1

Pomoć

Delegirana uredba Komisije (EU) 2026/764 оd 1. prosinca 2025. o izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa Unije

C/2025/8144

SL L, 2026/764, , ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2026/764/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Pravni status dokumenta Na snazi

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2026/764/oj

HTML

PDF – vjerodostojan SL

e-potpis

Kako provjeriti vjerodostojnost Službenog lista

Službeni list
Europske unije

Serija L

2026/764

9.4.2026

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2026/764

оd 1. prosinca 2025.

o izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa Unije

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2022/869 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2022. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu, izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2009, (EU) 2019/942 i (EU) 2019/943 i direktiva 2009/73/EZ i (EU) 2019/944 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 347/2013 (1), a posebno njezin članak 3. stavak 4.,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) 2022/869 uspostavlja se okvir za utvrđivanje, planiranje i provedbu projekata od zajedničkog interesa koji su potrebni za provedbu 11 prioritetnih strateških geografskih energetskih infrastrukturnih koridora utvrđenih u području električne energije, odobalnih mreža, hidrogena i elektrolizatora te triju energetskih infrastrukturnih prioritetnih područja na razini Unije za pametne elektroenergetske mreže, pametne plinske mreže i mreže za transport ugljikova dioksida. Njome se uspostavlja i okvir za utvrđivanje, planiranje i provedbu projekata od uzajamnog interesa koje je Unija razvila zajedno s trećim zemljama u području električne energije, vodika i mreža za transport ugljikova dioksida.

(2)	Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2024/1041 (2) uspostavljen je prvi Unijin popis projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa u Prilogu VII. Uredbi (EU) 2022/869.

(3)

Prihvatljivi projekti predloženi za uvrštavanje na Unijin popis projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa iz članka 3. Uredbe (EU) 2022/869 ocijenjeni su na temelju obveznog kriterija održivosti za sve kategorije projekata u skladu s odredbama iz te uredbe. Regionalne skupine iz članka 3. Uredbe (EU) 2022/869 dodatno su ocijenile samo projekte za koje je dokazano da znatno doprinose održivosti i potvrdile da oni ispunjavaju kriterije iz članka 4. te uredbe.

(4)	Komisija je ocijenila predložene projekte s obzirom na zahtjeve iz članka 3. stavka 5. Uredbe (EU) 2022/869.

(5)	Regionalne skupine usuglasile su se o nacrtima regionalnih popisa projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa na sastancima na tehničkoj razini.

(6)

Agencija za suradnju energetskih regulatora (ACER) dala je 30. rujna 2025. mišljenje o dosljednoj primjeni kriterija za ocjenjivanje i analizi troškova i koristi u svim regijama. Tijela za donošenje odluka regionalnih skupina donijela su konačne regionalne popise 24. listopada 2025. U skladu s člankom 3. stavkom 3. drugim podstavkom točkom (a) Uredbe (EU) 2022/869, prije donošenja regionalnih popisa svi su predloženi projekti dobili odobrenje država članica na čije se državno područje odnose.

(7)

Provedeno je javno savjetovanje o projektima predloženima za uvrštenje na drugi popis Unije. Osim toga, organizacije koje predstavljaju relevantne dionike, uključujući predstavnike trećih zemalja, proizvođače, operatore distribucijskih sustava, dobavljače, lokalno stanovništvo te organizacije za zaštitu potrošača i okoliša pozvane su na tehničke rasprave u regionalnim skupinama te su s njima održana savjetovanja o projektima predloženima za uvrštenje na popis Unije.

(8)

Projekti od zajedničkog interesa trebali bi biti navedeni na popisu razvrstani po strateškim prioritetima za transeuropsku energetsku infrastrukturu prema redoslijedu utvrđenom u Prilogu I. Uredbi (EU) 2022/869. Projekti od uzajamnog interesa koji nisu potrebni za uspostavu prioritetnih energetskih infrastrukturnih koridora i područja iz Priloga I. Uredbi (EU) 2022/869 trebali bi biti navedeni zasebno prema kategoriji infrastrukture kojoj pripadaju i regiji u kojoj se nalaze.

(9)	Projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa trebali bi biti navedeni kao samostalni projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa ili kao dio klastera nekoliko takvih projekata ako su međuovisni ili (potencijalno) konkurentni.

(10)

U slučaju Cipra i Malte, za jednu međuvezu za svaku od tih država članica, što je predviđeno člankom 24. Uredbe (EU) 2022/869, Komisija je primila potrebnu dokumentaciju u skladu sa stavcima 1. i 2. tog članka. Odgovarajući projekti predstavljeni su na sastancima regionalne skupine na tehničkoj razini te je objavljena relevantna dokumentacija, osim poslovnih tajni. Malti i Cipru potrebna je po jedna međuveza kako bi se povezali s transeuropskom plinskom mrežom, stoga bi obje međuveze trebale zadržati status projekata od zajedničkog interesa.

(11)

Na popisu Unije navedeni su projekti u različitim fazama razvoja, među ostalim u fazi prije analize izvedivosti, fazi analize izvedivosti, fazi ishođenja dozvola i fazi izgradnje. Postoji mogućnost da je za projekte od zajedničkog interesa i projekte od uzajamnog interesa u ranoj fazi razvoja potrebno provesti studije kako bi se dokazala tehnička i gospodarska održivost i usklađenost sa zakonodavstvom Unije, uključujući zakonodavstvo o okolišu. U tom kontekstu potrebno je na odgovarajući način prepoznati, ocijeniti i izbjeći potencijalne negativne učinke na okoliš ili ih ublažiti. Nadalje, trebalo bi utvrditi i uzeti u obzir relevantne mjere prilagodbe klimatskim promjenama u pogledu razvoja projekata.

(12)	Uvrštavanjem projekata na popis Unije ne dovodi se u pitanje ishod relevantne procjene utjecaja na okoliš niti ishod postupka izdavanja dozvola.

(13)	Uredbu (EU) 2022/869 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog VII. Uredbi (EU) 2022/869 zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. prosinca 2025.

Za Komisiju

Predsjednica

Ursula VON DER LEYEN

(1) SL L 152, 3.6.2022., str. 45., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2022/869/oj.

(2) Delegirana uredba Komisije (EU) 2024/1041 оd 28. studenoga 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2022/869 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s popisom projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa Unije (SL L, 2024/1041, 8.4.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2024/1041/oj).

PRILOG

„PRILOG VII.

POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA I PROJEKATA OD UZAJAMNOG INTERESA UNIJE (‚POPIS UNIJE’)

iz članka 3. stavka 4.

A NAČELA KOJA SU PRIMIJENJENA PRI UTVRĐIVANJU POPISA UNIJE

Klasteri projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa

Neki projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa sastavni su dijelovi klastera jer su međuovisni, međusobno potencijalno konkurentni ili konkurentni. Uspostavljene su sljedeće vrste klastera projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa:

(a)

klaster međuovisnih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa definira se kao ‚Klaster X, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa i projekte od uzajamnog interesa:’. Takav je klaster uspostavljen radi utvrđivanja svih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa koji su potrebni za uklanjanje istog uskog grla u različitim državama i kojima se postižu sinergije ako se zajednički ostvare. Da bi se ostvarile koristi na razini EU-a, u tom slučaju moraju se provesti svi projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa;

(b)

klaster međusobno potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa definira se kao ‚Klaster X, uključujući barem jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa ili projekata od uzajamnog interesa:’. Takav klaster podrazumijeva da nisu poznati razmjeri uskog grla koje dijeli više država. U tom se slučaju ne moraju provesti svi projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa uključeni u klaster. Tržištu se prepušta da odredi koliko će se projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa provesti – samo jedan, nekoliko ili svi – ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Potreba za projektima od zajedničkog interesa i projektima od uzajamnog interesa ponovno se ocjenjuje, među ostalim i u odnosu na potrebu za kapacitetom, u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa;

(c)

klaster međusobno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa definira se kao ‚Klaster X, uključujući jedan od sljedećih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa:’. Takvim klasterom rješava se isto usko grlo. Međutim, razmjeri uskoga grla poznatiji su nego u slučaju klastera međusobno potencijalno konkurentnih projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa te je stoga odlučeno da se mora provesti samo jedan projekt od zajedničkog interesa ili projekt od uzajamnog interesa. Tržištu se prepušta da odredi koji projekt od zajedničkog interesa ili projekt od uzajamnog interesa će se provesti, ovisno o potrebnom planiranju, izdavanju dozvola i regulatornim odobrenjima. Prema potrebi, potreba za projektima od zajedničkog interesa i projektima od uzajamnog interesa ponovno se ocjenjuje u sljedećem postupku utvrđivanja projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa.

Svi projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa podliježu pravima i obvezama utvrđenima Uredbom (EU) 2022/869.

Trafostanice i kompresorske stanice

Trafostanice, konverterske stanice za električnu energiju i kompresorske stanice smatraju se dijelovima projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa ako se geografski nalaze na prijenosnim vodovima ili pored cjevovoda, ovisno o slučaju. Trafostanice, konverterske stanice i kompresorske stanice smatraju se samostalnim projektima od zajedničkog interesa i izričito se navode na popisu Unije ako je njihova geografska lokacija različita od lokacije prijenosnih vodova ili cjevovoda, ovisno o slučaju. Podliježu pravima i obvezama utvrđenima u Uredbi (EU) 2022/869.

Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa ili projektima od uzajamnog interesa i projekti koji su postali dio drugih projekata od zajedničkog interesa ili projekata od uzajamnog interesa

Nekoliko projekata uvrštenih na prvi popis Unije više se ne smatra projektima od zajedničkog interesa ili projektima od uzajamnog interesa iz jednog ili više sljedećih razloga:

(a)	projekt je već pušten u rad ili će biti pušten u rad do ožujka 2026. pa ne bi imao koristi od odredaba Uredbe (EU) 2022/869;

(b)	na temelju novih podataka vidljivo je da projekt ne ispunjava opće kriterije;

(c)	projekt nije ponovno podnesen da bude odabran kao projekt od zajedničkog interesa/projekt od zajedničkog interesa;

(d)	država članica na čije se državno područje projekt odnosi nije dala odobrenje; ili

(e)	projekt je tijekom postupka odabira ocijenjen slabije u odnosu na ostale predložene projekte od zajedničkog interesa i projekte od uzajamnog interesa.

Ti projekti (uz izuzetak projekata puštenih u rad ili projekata koji će biti pušteni u rad do ožujka 2026.) mogu se razmotriti za uvrštavanje na sljedeći popis Unije ako razlozi njihova neuvrštavanja na trenutačni popis Unije više ne budu primjenjivi.

Takvi projekti nisu projekti od zajedničkog interesa ni projekti od uzajamnog interesa, ali su zbog transparentnosti i jasnoće navedeni zajedno sa svojim izvornim brojevima projekata od zajedničkog interesa ili projekata od zajedničkog interesa u dijelu C ovog Priloga kao ‚Projekti koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa ili projektima od uzajamnog interesa’.

Neki projekti uvršteni na prvi popis Unije tijekom postupka provedbe postali su sastavni dijelovi drugih (klastera) projekata od zajedničkog interesa ili projekata od uzajamnog interesa.

Takvi projekti više se ne smatraju neovisnim projektima od zajedničkog interesa ili projektima od uzajamnog interesa, ali su zbog transparentnosti i jasnoće navedeni sa svojim izvornim brojevima projekata od zajedničkog interesa ili projekata od uzajamnog interesa u dijelu C ovog Priloga kao ‚Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa ili projekata od uzajamnog interesa’.

Neprihvatljivi dijelovi projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa

Neki projekti od zajedničkog interesa i projekti od uzajamnog interesa uključuju jedno ili više neprihvatljivih ulaganja. Ulaganja navedena u nastavku ne smatraju se dijelom popisa Unije:

(a)	unutarnja pojačanja za projekt ‚MEDLINK’ (dio projekta od uzajamnog interesa 1.35.), konkretno prijenosni vod izmjenične struje između Annabe i Tougourta u Alžiru te prijenosni vod izmjenične struje između De Jebila i Marse Dhib u Tunisu;

(b)	unutarnja pojačanja za interkonekcijski vod između Subotice (RS) i Sándorfalve (HU) (dio projekta od uzajamnog interesa 2.12.), konkretno nadzemni vod između Novog Sada 3 i Sombora 3, nadzemni vod između Srbobrana i Sremske Mitrovice 2 i rekonstrukcija trafostanice Subotica 3;

(c)	unutarnja pojačanja interkonekcije Wadi El Natroon (EG) – Mesogeia/St Stefanos (EL) [poznatog kao ‚interkonekcijski vod GREGY’] (dio projekta od uzajamnog interesa 2.13.) – unutarnje dionice u EG;

(d)

unutarnja pojačanja interkonekcije između Bobovog Dola (BG) i Leskovca 2 (RS) [trenutačno poznatog kao ‚središnji balkanski koridor’] (dio projekta od uzajamnog interesa 2.26.), konkretno nadogradnja nadzemnog voda između Niša 2 i Kruševca 1, nadogradnja trafostanice Kruševac 1, nadogradnja nadzemnog voda između Kruševca 1 i Kraljeva 3, nadogradnja nadzemnog voda između Kraljeva i Požege, nova trafostanica Požega, novi nadzemni vod između Jagodine i Požarevca, nadogradnja nadzemnog voda između Požege i Vardišta i nova trafostanica Požarevac 3;

(e)	unutarnje dionice španjolske okosnice (dio projekta od zajedničkog interesa 9.1.3.): Coruña – Zamora, Huelva – Algeciras, Castilla y León (Zamora – Haro), Guitiriz – Zamora, te veza Castilla La Mancha – Madrid;

(f)	unutarnja dionica između Freiburga i Offenbacha u Njemačkoj (dio projekta od zajedničkog interesa 9.2.1.);

(g)	dionica Limburg i veza s okosnicom sjever-jug na istoku Nizozemske (dio projekta od zajedničkog interesa 9.6.);

(h)	unutarnja dionica u Njemačkoj s početkom blizu Bremena u smjeru Hanovera (dio projekta od zajedničkog interesa 9.7.4.);

(i)	unutarnja dionica u Francuskoj od Port-de-la-Nouvellea preko Barbaire (dio projekta od zajedničkog interesa 9.27.2);

(j)	unutarnja dionica u Francuskoj Bordeaux – Lussagnet (dio projekta od zajedničkog interesa 9.27.3.);

(k)	unutarnja dionica u Njemačkoj s početkom blizu Bremena u smjeru juga (dio projekta od zajedničkog interesa 9.28.);

(l)	unutarnja dionica u Ujedinjenoj Kraljevini od Bactona do britanske unutarnje mreže vodika (dio projekta od uzajamnog interesa 9.35.);

(m)	unutarnje dionice sjevernoafričkog koridora za vodik u Tunisu (dio projekta od uzajamnog interesa 10.12.);

(n)	unutarnja dionica u Švedskoj koja povezuje Kirunu s Luleåom na sjevernom pravcu Nordic Hydrogen Route – Bothnian Bay (dio projekta od zajedničkog interesa 11.1.);

(o)	unutarnje dionice u Finskoj (zemljopisne reference navode se indikativno): Mäntsälä, Imatra, Kouvola, Kotka; unutarnji dalekovod Nordijsko-baltičkog koridora za vodik u LT koji se povezuje s Klaipėdom (dio projekta od zajedničkog interesa 11.2.);

(p)	dionica Švedska – Finska i veza sustava Baltic Sea Hydrogen Collector s otokom Gotland (dio projekta od zajedničkog interesa 11.3.).

Numeriranje projekata na popisu Unije

Projekti uvršteni na prvi popis Unije zadržavaju svoj izvorni broj projekta od zajedničkog interesa ili projekta od uzajamnog interesa na aktualnom popisu Unije. Novouvrštenim projektima na aktualnom popisu Unije dodjeljuje se novi jedinstveni broj projekta od zajedničkog interesa ili projekta od uzajamnog interesa.

B POPIS PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA I PROJEKATA OD UZAJAMNOG INTERESA UNIJE

Elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.

Definicija

1.1.

Interkonekcija Portugal – Španjolska između Beariza i Fontefríje (ES), Fontefríje (ES) i Ponte de Lime (PT) te Ponte de Lime i Vile Nove de Famalicão (PT), uključujući trafostanice u Bearizu (ES), Fontefríji (ES) i Ponte de Limi (PT)

1.2.

Interkonekcija između Gatice (ES) i Cubnezaisa (FR) [trenutačno poznata kao ‚projekt Biskajski zaljev’]

1.3.

Interkonekcija između La Martyrea (FR) i Great Islanda ili Knockrahe (IE) [trenutačno poznata kao ‚Keltski interkonekcijski vod’]

1.4.

1.4.1.

Unutarnji dalekovod između Emdena-istok i Osteratha radi povećanja kapaciteta od sjeverne Njemačke do Porajnja [trenutačno poznat kao ‚projekt A-Nord’]

1.5.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Brunsbüttela/Wilstera i Grοβgartacha//Grafenrheinfelda za povećanje kapaciteta na sjevernim i južnim granicama [trenutačno poznat kao ‚projekt Suedlink’]

1.6.

Unutarnji dalekovod između Osteratha i Philippsburga (DE) za povećanje kapaciteta na zapadnim granicama [trenutačno poznat kao ‚projekt Ultranet’]

1.7.

1.7.1.

Interkonekcija između Navarre (ES) i Landesa (FR) [trenutačno poznata kao ‚Pirinejski prijelaz 1’]

1.7.2.

Interkonekcija između Aragóna (ES) i Atlantskih Pireneja (FR) [trenutačno poznata kao ‚Pirinejski prijelaz 2’]

1.8.

Interkonekcija između Lonnya (FR) i Grammea (BE)

1.9.

Unutarnji dalekovodi na belgijskoj sjevernoj granici između Zandvlieta i Lillo-Liefkenshoeka (BE) te između Liefkenshoeka i Mercatora, uključujući trafostanicu u Lillu (BE) [trenutačno poznati kao projekt ‚BRABO II. + III.’]

1.10.

Interkonekcija između kopna Italije – Korzike (FR) i Sardinije (IT) [trenutačno poznata kao ‚projekt SACOI 3’]

1.11.

Projekt proširenja skladišta u Kaunertalu (AT)

1.12.

Postrojenje za pročišćavanje– crpna hidroelektrana NAVALEO (ES)

1.13.

Crpna hidroelektrana Silvermines (IE)

1.14.

Crpna hidroelektrana RIEDL (DE)

1.16.

Zeleno čvorište za vodik u Danskoj s postrojenjem za skladištenje energije u obliku komprimiranog zraka (DK)

1.17.

Crpna hidroelektrana WSK PULS (DE)

1.18.

Reverzibilna hidroelektrana AGUAYO II (ES)

1.22.

Unutarnji dalekovod između područja Bordeauxa i područja Nantesa (FR) [trenutačno poznat kao ‚GiLA’]

1.23.

Unutarnji dalekovod između Montalta i Avenze (IT) [trenutačno poznat kao ‚HG North Tyrrhenian Corridor’]

1.24.

Unutarnji dalekovod između Ovelgönnea/Rastedea/Wiefelstedea/Westerstedea i Bürstadta i Marxheima (Taunus) (DE) [trenutačno poznat kao ‚Rhine-Main-Link’]

1.25.

Virtualno upravljanje mrežom ‚PSKW-Rio’ (DE)

1.26.

Crpna hidroelektrana CHR IRENE (ES)

1.27.

Crpna hidroelektrana PSP CONSO II (ES)

1.28.

Crpna hidroelektrana Villarosa (IT)

1.29.

Crpna hidroelektrana Taccu Sa Pruna (IT)

1.30.

Crpna hidroelektrana Favazzina (IT)

1.31.

Crpna hidroelektrana Serra Del Corvo (IT)

1.32.

Skladištenje energije u obliku komprimiranog zraka ‚CAES Ahaus, Njemačka’ (DE)

Projekti od uzajamnog interesa razvijeni u regiji:

Br.	Definicija
1.19.	Interkonekcija između Sicilije (IT) i tuniskog čvorišta (TN) [trenutačno poznata kao ‚projekt ELMED’]
1.20.	Interkonekcija između područja Zeebruggea (BE) i Kemsleyja, Kent (UK) [trenutačno poznata kao ‚projekt Cronos’]
1.21.	Interkonekcija između područja Emdena (DE) i Corringhama, Essex (UK) [trenutačno poznata kao ‚projekt Tarchon’]
1.33.	Interkonekcija između Woodlanda (IE) i Turleenana (UK) [trenutačno poznata kao interkonekcijski vod North-South] (navedeno pod 2.13.1. na četvrtom popisu projekata od zajedničkog interesa)
1.34.	Interkonekcija između Maynootha (IE) i Boddelwyddana (UK) [trenutačno poznata kao ‚projekt MaresConnect’]
1.35.	Interkonekcija La Spezia (IT) – Annaba (DZ) i Suvereto (IT) – Marsa Dhib (TN) [trenutačno poznata kao ‚projekt Medlink’]

Elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.

Definicija

2.1.

Klaster Austrija – Njemačka, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.1.1.

Interkonekcija između Isara/Altheima/Ottenhofena (DE) i St. Petera (AT)

2.1.3.

Unutarnji dalekovod između Westtirola i Zell-Zillera (AT)

2.1.4.

Interkonekcijski vod između Pleintinga (DE) i St. Petera (AT)

2.2.

Unutarnji dalekovod u Njemačkoj između Wolmirstedta i Isara [trenutačno poznat kao ‚projekt SuedOstLink’]

2.3.

Klaster unutarnjih dalekovoda u Češkoj, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.3.2.

Unutarnji dalekovod između Přeštica i Kočína

2.3.3.

Unutarnji dalekovod između Kočína i Mírovke

2.4.

Interkonekcijski vod između Würmlacha (AT) i Somplaga (IT)

2.5.

Klaster Mađarska – Rumunjska, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.5.1.

Interkonekcijski vod između Józse (HU) i Oradee (RO)

2.5.2.

Unutarnji dalekovod između Urecheștija (RO) i Târgu Jiua (RO)

2.5.3.

Unutarnji dalekovod između Târgu Jiua (RO) i Paroșenija (RO)

2.5.4.

Unutarnji dalekovod između Paroșenija (RO) i Baru Marea (RO)

2.5.5.

Unutarnji dalekovod između Baru Marea (RO) i Hășdata (RO)

2.5.6.

Nadogradnja trafostanice Rosiori (RO)

2.5.7.

Interkonekcijski vod između Nadaba (RO) i Bekescsabe (HU)

2.6.

Klaster Izrael – Cipar – Grčka [trenutačno poznat kao sredozemni interkonekcijski vod], uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

2.6.1.

Interkonekcija između Hadere (IL) i Kofinoua (CY)

2.6.2.

Interkonekcija između Kofinoua (CY) i Korakije na Kreti (EL)

2.7.

Interkonekcijski vod između Otrokovica (CZ) i Ladcea (SK)

2.8.

Interkonekcijski vod između Lienza (AT) i regije Veneto (IT)

2.9.

Reverzibilna hidroelektrana u Amfilohiji (EL)

2.10.

Sustav baterija za skladištenje energije u Ptolemaidi (EL)

2.11.

Modernizacija crpne hidroelektrane u Čierny Váhu (SK) [trenutačno poznata kao ‚projekt SE Integrator’]

2.14.

Unutarnji dalekovod između Villanove i Fana (IT) [trenutačno poznat kao ‚projekt Adriatic HVDC link’]

2.15.

Unutarnji dalekovod između Lienza, Malte i Obersielacha (AT) (navedeno pod 3.28. na petom popisu projekata od zajedničkog interesa)

2.16.

Interkonekcija između Hradeca (CZ) i Röhrsdorfa (DE)

2.17.

Interkonekcija između Galatine (IT) i Thesprotie (EL) [trenutačno poznata kao ‚projekt GRITA 2’]

2.18.

Unutarnji dalekovod između St. Petera i Dürnrohra (AT)

2.19.

Unutarnji dalekovod između Foggie i Forlija (IT) [trenutačno poznat kao ‚projekt HG Adriatic Corridor’]

2.20.

Interkonekcijski vod između Sajóivánke (HU) i Rimavske Sobote (SK) (navedeno pod 3.17. na četvrtom popisu projekata od zajedničkog interesa)

2.21.

Reverzibilna hidroelektrana u Jadenici (BG) (navedeno pod 3.23. na četvrtom popisu projekata od zajedničkog interesa)

2.22.

Reverzibilna hidroelektrana u Kozjaku (SI)

2.23.

Reverzibilna hidroelektrana u Bataku (BG)

2.24.

Reverzibilna hidroelektrana u Dospatu (BG)

Projekti od uzajamnog interesa razvijeni u regiji:

Br.	Definicija
2.12.	Interkonekcijski vod između Subotice (RS) i Sándorfalve (HU) [trenutačno poznat kao Panonski koridor]
2.13.	Interkonekcija između obale Sidi Barranija (EG) i Mesogeije/St Stefanosa (EL) [trenutačno poznata kao ‚projekt Interkonekcijski vod GREGY’]
2.25.	Druga interkonekcija između Villanove (IT) i Lastve (ME)
2.26.	Interkonekcija između Bobovog Dola (BG) i Leskovca 2 (RS) [trenutačno poznata kao ‚središnji balkanski koridor’]
2.27.	Interkonekcija između Anaklije (GE) i Constante Sud (RO) [trenutačno poznata kao ‚crnomorski interkonekcijski kabel’]
2.28.	Interkonekcija između Mukačeva (UA) i Veľké Kapušany (SK)
2.29.	Interkonekcija između Artsyza (UA) and Isaccee (RO)

Plan interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.

Definicija

3.2.

Reverzibilna hidroelektrana u Estoniji

3.3.

Integracija i sinkronizacija elektroenergetskog sustava baltičkih zemalja s europskim mrežama, uključujući sljedeće projekte od zajedničkog interesa:

3.3.3.

Unutarnji dalekovod između Paidea i Sindija (EE)

3.3.5.

Daljnji infrastrukturni aspekti u vezi s provedbom sinkronizacije sustava baltičkih država s europskom kontinentalnom mrežom

3.3.6.

Interkonekcija između Litve i Poljske [trenutačno poznata kao projekt Harmony Link]

3.3.11.

Unutarnji dalekovod između Dunowa i Żydowo Kierzkowa (PL)

3.3.12.

Unutarnji dalekovod između Piła Krzewine i Żydowo Kierzkowa (PL)

3.3.13.

Unutarnji dalekovod između Morzyczyna-Dunowa-Słupska-Żarnowieca (PL)

3.3.14.

Unutarnji dalekovod između Żarnowieca-Gdańska/Gdańsk Przyjaźńa-Gdańsk Błonie (PL)

3.5.

Četvrta interkonekcija između Finske i Švedske [trenutačno poznata kao ‚projekt Aurora line 2’]

3.6.

Interkonekcija između Finske i Estonije [trenutačno poznata kao ‚projekt Estlink 3’]

3.7.

Interkonekcija između Finske i Švedske [trenutačno poznata kao ‚projekt Fenno-Skan 3’]

3.8.

Interkonekcija između Švedske i Danske [trenutačno poznata kao projekt ‚Upgrade to Konti-Skan’]

3.9.

Projekt pojačavanja prekograničnih veza Latvija – Litva

3.10.

Reverzibilna hidroelektrana u Finskoj [trenutačno poznata kao ‚Kemijoki PSP’]

Mreže sjevernih mora (NSOG):

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.	Definicija
4.2.	Hibridni odobalni interkonekcijski vod između Belgije i Danske [trenutačno poznat kao ‚projekt Triton Link’]
4.3.	Visokonaponska odobalna trafostanica i priključak na Menuel (FR) [trenutačno poznata kao ‚projekt Offshore Wind connection Centre Manche 1’]
4.4.	Visokonaponska odobalna trafostanica i priključak na Tourbe (FR) [trenutačno poznata kao ‚projekt Offshore Wind connection Centre Manche 2’]
4.7.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu Fécamp-Grand Large 1 (FR)
4.8.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu Fécamp-Grand Large 2 (FR)
4.9.	Hibridni odobalni interkonekcijski vod između Njemačke i Nizozemske

Projekti od uzajamnog interesa razvijeni u regiji:

Br.	Definicija
4.5.	Višenamjenski interkonekcijski vod između Prinses Elisabetheiland (BE) i Kenta (UK) [trenutačno poznat kao ‚projekt Nautilus’]
4.6.	Višenamjenska visokonaponska istosmjerna interkonekcija između Velike Britanije i Nizozemske [trenutačno poznata kao ‚projekt LionLink’]
4.10.	Hibridni odobalni interkonekcijski vod između Ujedinjene Kraljevine i Njemačke [trenutačno poznat kao ‚projekt HansaLink – Phase 1’]

Plan interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području odobalnih mreža (BEMIP Odobalne mreže):

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.	Definicija
5.1.	Hibridni odobalni interkonekcijski vod Latvije i Estonije [trenutačno poznat kao ‚projekt Elwind’]
5.2.	Energetski otok Bornholm (BEI) – hibridni odobalni interkonekcijski vod između Danske i Njemačke

Južne i zapadne odobalne mreže (SW odobalno):

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.	Definicija
6.1.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu u regiji Okcitaniji (FR)
6.2.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu u regiji Provansa-Alpe-Azurna obala (PACA) (FR)
6.3.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu Golfe de Lion Centre (FR)

Južne i zapadne odobalne mreže (SE odobalno):

Za taj koridor nije podnesen nijedan projekt.

Atlantske odobalne mreže::

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.	Definicija
8.1.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu u južnoj Bretanji (FR)
8.2.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu Oléron 1 na južnoj atlantskoj obali (FR)
8.3.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu Oléron 2 na južnoj atlantskoj obali (FR)
8.4.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu u južnom Biskajskom zaljevu (FR)
8.5.	Priključak za odobalnu vjetroelektranu Bretagne Nord-Ouest (FR)

Interkonekcije za vodik u zapadnoj Europi (HI Zapad):

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.

Definicija

9.1.

Koridor Portugal – Španjolska – Francuska – Njemačka:

9.1.1.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Portugalu

9.1.2.

Interkonekcijski vod za vodik Portugal – Španjolska

9.1.3.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Španjolskoj

9.1.4.

Interkonekcijski vod za vodik Španjolska – Francuska [trenutačno poznat kao projekt BarMar]

9.1.5.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Francuskoj povezana s Njemačkom [trenutačno poznata kao projekt HyFen]

9.1.6.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Njemačkoj povezana s Francuskom [trenutačno poznata kao ‚projekt H2Hercules South-West’]

9.2.

Prekogranične doline vodika Francuska – Njemačka:

9.2.1.

Dolina vodika u Njemačkoj do francuske granice [trenutačno poznata kao ‚projekt RHYn’]

9.2.2.

Dolina vodika u Francuskoj do njemačke granice [trenutačno poznata kao ‚projekt Mosahyc’]

9.3.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Francuskoj do belgijske granice [trenutačno poznata kao Francusko-belgijski koridor za vodik]

9.4.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Njemačkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt H2ercules West’]

9.5.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Belgiji [trenutačno poznata kao ‚projekt Belgian Hydrogen Backbone’]

9.6.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Nizozemskoj [trenutačno poznata kao ‚projekt National Hydrogen Backbone’]

9.7.

Interkonekcijski vodovi za vodik u okviru projekta National Hydrogen Backbone (NL) – Njemačka

Njemački dio:

9.7.1.

Interkonekcijski vod za vodik od okosnice sjever-jug na istoku do Oudea (NL) [trenutačno poznata kao ‚projekt H2ercules North’]

9.7.2.

Interkonekcijski vod za vodik od okosnice sjever-jug na istoku do Vlieghuisa (NL) – Vlieghuis – Ochtrup (DE)

9.7.3.

Interkonekcijski vod za vodik od Nizozemske do Njemačke [trenutačno poznat kao ‚projekt Delta Rhine Corridor H2’]

9.7.4.

Interkonekcijski vod za vodik Njemačka – Nizozemska 2 [trenutačno poznat kao ‚projekt Hyperlink’]

9.7.5.

Interkonekcijski vod za vodik od okosnice sjever-jug u Winterswijku/Vredenu do Njemačke [trenutačno poznat kao ‚projekt H2ercules North-West’]

9.8.

Odobalni plinovod za vodik u Njemačkoj [trenutačno poznat kao ‚projekt AquaDuctus’]

9.9.

Interkonekcijski vod za vodik Danska – Njemačka:

9.9.1.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Njemačkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt HyperLink III’]

9.9.2.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Danskoj [trenutačno poznata kao ‚projekt DK Hydrogen Pipeline West’]

9.10.

Objekti za prihvat amonijaka u Belgiji:

9.10.1.

Objekt za prihvat amonijaka u Antwerpenu

9.10.2.

Objekt za prihvat amonijaka Amplifhy Antwerpen

9.10.3.

Zeebrugge New Molecules development – objekt za prihvat amonijaka

9.10.4.

Objekt za prihvat amonijaka Antwerp VEPA

9.11.

Objekti za prihvat amonijaka u Njemačkoj:

9.11.1.

Objekt za prihvat amonijaka – terminal Brunsbüttel

9.11.3.

Objekt za prihvat amonijaka Wilhelmshaven (Uniper)

9.12.

9.12.2.

Objekt za prihvat amonijaka Amplifhy Rotterdam

9.13.

Objekt za prihvat amonijaka u Dunkerqueu (FR)

9.15.

Objekti za elektrolizu u Španjolskoj:

9.15.4.

Elektrolizator Valle andaluz del hidrógeno verde – Huelva

9.15.5.

Elektrolizator Asturias H2 Valley

9.15.6.

Elektrolizator Valdo Eume

9.15.7.

Elektrolizator Catalina

9.15.8.

Elektrolizator ErasmoPower2X

9.16.

Objekti za elektrolizu u Francuskoj:

9.16.6.

Elektrolizator GHYga H2

9.16.7.

Elektrolizator H2V 59

9.17.

9.17.4.

Elektrolizator ScheldeH2 (NL)

9.18.

Objekti za elektrolizu u Njemačkoj:

9.18.3.

Elektrolizator Rheinfelden

9.18.4.

Elektrolizator GreenRoot

9.20.

Dansko skladište vodika (DK)

9.21.

Skladište vodika Hystock Opslag H2 (NL)

9.22.

Skladišta vodika u Njemačkoj:

9.22.1.

Salthy skladište vodika u Harsefeldu

9.22.3.

Salthy skladište vodika Harsefeld II A+B

9.22.4.

EWE skladište vodika Huntorf

9.22.5.

UST skladište vodika u Krummhörnu

9.22.6.

Skladište NWKG H2

9.22.7.

EWE skladište vodika u Jemgumu

9.22.8.

Gasunie SpHyGER Etzel

9.22.9.

RWE H2 Proširenje skladišta u Gronau-Epeu (navedeno pod 9.22.2. na prvom popisu Unije)

9.22.10.

RWE H2 skladište u Gronau-Epeu – drugo proširenje

9.22.11.

UST skladište vodika u Epeu

9.24.

Skladišta vodika u Španjolskoj:

9.24.1.

Skladište vodika Sjever – 1

9.24.2.

Skladište vodika Sjever – 2

9.26.

Interkonekcijski vodovi za vodik Francuska – Luksemburg – Belgija:

9.26.1.

Interkonekcijski vod za vodik Francuska – Luksemburg [trenutačno poznat kao ‚projekt Hy4link (FR)’]

9.26.2.

Unutarnji plinovod za vodik u Luksemburgu do belgijske granice [trenutačno poznat kao ‚projekt Hy4link (LU)’]

9.27.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Francuskoj od Bordeauxa do sredozemne obale:

9.27.1.

MidHY

9.27.2.

HySoW Sredozemlje

9.27.3.

HySoW Atlantik

9.28.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Njemačkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt HyperLink 4-5’]

9.29.

Koridor za vodik Italija – Austrija – Njemačka:

9.29.1.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Italiji od Poggia Renatica do švicarske granice

9.29.2.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Njemačkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt Alpine HyWay’]

9.30.

Objekti za elektrolizu u Danskoj:

9.30.1.

Elektrolizator HØST PtX Esbjerg (prethodno Jyske Banke Nord PtX) (naveden pod 9.19. na prvom popisu Unije)

9.30.2.

Elektrolizator Hela

9.30.3.

Elektrolizator Vidar

9.30.4.

Elektrolizator Plug Idomlund

9.30.5.

Elektrolizator Esbjerg

9.31.

Elektrolizator H2Austria&Bavaria+Store (AT)

9.32.

Elektrolizator CHYMIA (BE)

9.33.

Skladišta vodika u Francuskoj:

9.33.1.

Skladište GeoH2 (navedeno pod 9.23. na prvom popisu Unije)

9.33.2.

Skladište HyPSTER_3

9.33.3.

Skladište HySoW

Projekti od uzajamnog interesa razvijeni u regiji:

Br.	Definicija
9.34.	Unutarnja infrastruktura za vodik u Švicarskoj (dio koridora za vodik Italija – Švicarska – Njemačka) [trenutačno poznat kao ‚alpski koridor H2’])
9.35.	Interkonekcijski vod za vodik Belgija – Ujedinjena Kraljevina

10.

Interkonekcije za vodik u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (HI Istok):

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.

Definicija

10.1.

Koridor SoutH2 Tunis – Italija – Austrija – Njemačka:

10.1.1.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Italiji [trenutačno poznata kao ‚projekt Italian H2 Backbone’]

10.1.2.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Austriji [trenutačno poznata kao ‚projekt H2 Readiness of the TAG pipeline system’]

10.1.3.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Austriji [trenutačno poznata kao ‚projekt H2 Backbone WAG and Penta West’]

10.1.4.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Njemačkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt HyPipe Bavaria – The Hydrogen Hub’]

10.2.

Interkonekcija za vodik Češka – Njemačka

10.2.1.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Češkoj prema Njemačkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt Czech H2 Backbone West’]

10.2.2.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Njemačkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt FLOW East – Making Hydrogen Happen’]

10.2.3.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Njemačkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt H2ercules Network South-East’]

10.3.

Interkonekcija za vodik Grčka – Bugarska:

10.3.1.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Grčkoj prema bugarskoj granici [trenutačno poznata kao ‚plinovod H2DRIA’]

10.3.2.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Bugarskoj prema grčkoj granici

10.5.

Srednjoeuropski koridor za vodik Ukrajina – Slovačka – Češka – Njemačka:

10.5.1.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Slovačkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt Slovak Hydrogen Backbone’]

10.5.2.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Češkoj [trenutačno poznata kao ‚projekt Czech Hydrogen Backbone North’]

10.6.

Interkonekcija za vodik Slovačka – Mađarska:

10.6.1.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Slovačkoj [trenutačno poznata kao ‚koridor SK-HU H2’]

10.6.2.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Mađarskoj [trenutačno poznata kao ‚koridor za vodik HU/SK’]

10.7.

Koridor za vodik Grčka – Italija:

10.7.1.

Unutarnja infrastruktura za vodik u Grčkoj [trenutačno poznata kao ‚plinovod Komnina – Florovouni’]

10.7.2.

Odobalni plinovod za vodik između Grčke i Italije [trenutačno poznat kao ‚plinovod H2 Poseidon’]

10.8.

Objekt za prihvat amonijaka Ionian Energy Terminal (GR)

10.9.

Postrojenje za elektrolizu Thalis 1 (GR)

10.10.

EWE skladište vodika u Ruedersdorfu (DE)

10.11.

Podzemno skladište vodika Fiume Treste Livello (IT)

Projekti od uzajamnog interesa razvijeni u regiji:

Br.	Definicija
10.12.	Odobalni plinovod za vodik između Tunisa i Italije [trenutačno poznat kao ‚projekt North Africa Hydrogen Corridor’] (dio koridora SoutH2)
10.13.	Unutarnja infrastruktura za vodik u Ukrajini [trenutačno poznata kao ‚projekt Central European Hydrogen Corridor (UKR part)’]

11.

Plan interkonekcije baltičkog energetskog tržišta u području vodika (BEMIP Vodik):

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u regiji:

Br.

Definicija

11.1.

Interkonekcijski vod za vodik između Švedske i Finske [trenutačno poznat kao ‚projekt Nordic Hydrogen Route – Bothnian Bay’]

11.2.

Interkonekcijski vod za vodik između Finske, Estonije, Latvije, Litve, Poljske i Njemačke [trenutačno poznat kao ‚projekt Nordic-Baltic Hydrogen Corridor’]

11.3.

Interkonekcijski vod za vodik između Finske i Njemačke [trenutačno poznat kao ‚projekt Baltic Sea Hydrogen Collector’]

11.4.

Interkonekcije H2 Njemačka – Poljska [trenutačno poznate kao ‚Pomeranian Green Hydrogen klaster’]

11.5.

Objekti za elektrolizu u Finskoj:

11.5.1.

Porvoo Phase 2

11.5.2.

Projekt FOX

11.5.3.

Projekt Plug Power Kristinestad

12.

Prioritetno tematsko područje uvođenje pametnih elektroenergetskih mreža:

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u tematskom području:

Br.	Definicija
12.2.	CARMEN (BG, RO) za jačanje prekogranične suradnje i razmjene podataka među operatorima prijenosnih sustava, poboljšanje suradnje operatora prijenosnih sustava i operatora distribucijskih sustava, ulaganje u širenje mreže i povećanje kapaciteta za integraciju novih obnovljivih izvora energije te povećanje stabilnosti, sigurnosti i fleksibilnosti mreže
12.3.	Danube InGrid (HU, SK) za učinkovitu integraciju ponašanja i djelovanja svih korisnika na tržištu priključenih na elektroenergetske mreže u Mađarskoj i Slovačkoj
12.4.	Gabreta Smart Grids (CZ, DE) za povećanje kapaciteta mreže za prihvat, omogućivanje daljinskog praćenja i nadzora srednjonaponskih mreža te poboljšanje praćenja i planiranja mreže
12.5.	GreenSwitch (AT, HR, SI) za povećanje kapaciteta za prihvat energije iz distribuiranih obnovljivih izvora i učinkovito integriranje novih opterećenja, poboljšanje praćenja distribucijske mreže i povećanja prekograničnog kapaciteta
12.6.	Selena (CZ, HU, SK) za poboljšanje energetske sigurnosti, učinkovitosti i otpornosti u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj modernizacijom i integracijom njihovih mreža za distribuciju električne energije
12.7.	Tune (HU, SI, SK) za bolju kontrolu i jačanje elektroenergetskih mreža u Sloveniji, Slovačkoj i Mađarskoj

13.

Prioritetno tematsko područje prekograničnih mreža za ugljikov dioksid:

Projekti od zajedničkog interesa razvijeni u tematskom području:

Br.	Definicija
13.1.	Projektom CO2 TransPorts uspostavit će se infrastruktura za olakšavanje hvatanja, transporta i skladištenja CO2 u velikim količinama u područjima luka Rotterdam, Antwerpen i North Sea Port
13.2.	Aramis – projekt prekograničnog transporta i skladištenja CO2, od onečišćivača iz zaleđa luke Rotterdam, preko transporta cijevima do skladištenja u nizozemskom epikontinentalnom pojasu
13.4.	Bifrost – projekt transporta od onečišćivača iz Danske, Njemačke i Poljske i skladištenja u odobalnom skladištu u Danskoj
13.5.	Callisto – razvoj multimodalnih čvorišta za CO2 na Sredozemlju u kojima se skladište emisije CO2 iz Francuske i Italije u skladištima uz obalu Ravenne
13.6.	CCS Baltic Consortium – prekogranični željeznički/kamionski transport CO2 i transport cjevovodima između Latvije i Litve s multimodalnim terminalom za tekući ugljikov dioksid u Klaipedi
13.7.	Delta Rhine Corridor – projekt transporta CO2 cjevovodima od onečišćivača u Ruhrskom području u Njemačkoj i u području Rotterdama u Nizozemskoj do odobalnog skladišta uz nizozemsku obalu
13.8.	EU2NSEA – prekogranična mreža za CO2 koju su razvile Belgija, Njemačka i Norveška i kojom se CO2 prikuplja i iz Danske, Francuske, Latvije, Nizozemske, Poljske i Švedske te skladišti u norveškom epikontinentalnom pojasu
13.10.	Norne – transportna infrastruktura u Danskoj sa skladištem na kopnu, a možda i na moru; onečišćivači, koji su u prvom redu iz Danske, Švedske, Belgije i Ujedinjene Kraljevine, obavljat će transport brodom u Dansku
13.11.	Prinos – Apollo CO2 – odobalno skladište na polju Prinos za emisije koje se cjevovodima transportiraju iz Grčke te brodom iz Bugarske, Hrvatske, Cipra, Grčke, Italije i Slovenije
13.12.	Pycasso – transport i skladištenje CO2 u odlagalištu na kopnu u jugozapadnoj Francuskoj, industrijski onečišćivači iz Francuske i Španjolske
13.15.	BaltiCO2Net – projekt uključuje 17 inicijativa za hvatanje ugljika na lokacijama industrijskih emisija u pet država članica EU-a (DK, DE, LV, PL, SE) sa skladištenjem predviđenim na kopnu u Danskoj
13.16.	ECO2CEE – terminal za tekući ugljikov dioksid u Gdansku koji prima CO2 iz industrije u Poljskoj cjevovodom i terminal Klaipeda koji prima CO2 iz litavskog postrojenja cjevovodom/željeznicom/kamionom (naveden pod 13.3. na prvom popisu Unije)

Projekti od uzajamnog interesa razvijeni u tematskom području:

Br.	Definicija
13.13.	Northern Lights – projekt prekograničnog povezivanja za CO2 koji obuhvaća nekoliko europskih inicijativa za hvatanje ugljika (među ostalim u Belgiji, Njemačkoj, Irskoj, Francuskoj i Švedskoj) i transport brodom do skladišta u norveškom epikontinentalnom pojasu
13.14.	Nautilus CCS – emisije s područja Le Havrea, Dunkirka, Duisburga i Rogalanda koje se hvataju i prevoze brodovima do raznih ponora u Sjevernome moru (proširenje projekta navedenog pod 12.8. na petom popisu projekata od zajedničkog interesa)
13.17.	Atlas – skladištenje na odobalnoj lokaciji Atlas (NO) i prijevoz CO2 manjim plovilima sa sposobnošću izravnog istovara i plutajućim jedinicama za prikupljanje, skladištenje i istovar (FCSO) kao mogućnost za CO2 uhvaćen na industrijskim lokacijama u EU-u
13.18.	Carbon Connect – 200 km dug prekogranični podmorski cjevovod za prijevoz i skladištenje antropogenog CO2 iz Zeebruggea (Belgija) u britanski sektor južnog Sjevernog mora
13.19.	Njemačka mreža za transport ugljika – projekt je namijenjen izgradnji i upravljanju opsežnom mrežom plinovoda za CO2 u Njemačkoj, transportom emisija do ponora CO2 u sjevernoj Europi i povezivanjem mreže s raznim nacionalnim mrežama

14.

Prioritetno tematsko područje pametnih plinskih mreža:

Br.	Definicija
14.1.	GREENCONNECT (Grid for Renewable gas Enabling Efficient Networks and Cross-border Operation for New Net-zero Energy interConnection and Transmission) (Mreža za učinkovito umrežen plin iz obnovljivih izvora i prekogranične operacije za novu energetsku međupovezanost i prijenos s nultom neto stopom emisija)
14.2.	Projekt pametne plinske mreže u Hrvatskoj i Sloveniji
14.3.	Projekt ‚SmartSwitch’ – unapređenje postojećeg grčkog i bugarskog transportnog sustava za plin radi integracije vodika i plinova iz obnovljivih izvora u mrežu

15.

Projekti koji zadržavaju status projekta od zajedničkog interesa (odstupanje na temelju članka 24.):

Br.	Definicija
15.1.	Spajanje Malte s europskom plinskom mrežom – interkonekcija s Italijom na plinovodu u Geli
15.2.	Plinovod od rezervi plina na istočnom Sredozemlju do grčkog kopna preko Cipra i Krete [trenutno poznat kao projekt plinovoda EastMed], sa stanicom za mjerenje i regulaciju u Megalopoliju

C POPISI ‚PROJEKATA KOJI SE VIŠE NE SMATRAJU PROJEKTIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA ILI PROJEKTIMA OD UZAJAMNOG INTERESA’ I ‚PROJEKATA KOJI SU SADA SASTAVNI DIJELOVI DRUGIH PROJEKATA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA ILI PROJEKATA OD UZAJAMNOG INTERESA’

Elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u zapadnoj Europi (NSI Zapad – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa / projekata od uzajamnog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa / projektima od uzajamnog interesa

1.4.2.

1.4.3.

1.15.

Elektroenergetske interkonekcije između sjevera i juga u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (NSI Istok – elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa / projekata od uzajamnog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa / projektima od uzajamnog interesa

2.1.2.

2.3.1.

Plan interkonekcije baltičkog elektroenergetskog tržišta (BEMIP Elektroenergetika)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa / projekata od uzajamnog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa / projektima od uzajamnog interesa

3.1.
3.3.1.
3.3.2.
3.3.4.
3.3.7.
3.3.8.
3.3.9.
3.3.10.
3.3.15.
3.4.1.
3.4.2.

Mreže sjevernih mora (NSOG)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa / projekata od uzajamnog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa / projektima od uzajamnog interesa

4.1.

Interkonekcije za vodik u zapadnoj Europi (HI Zapad)

Brojevi projekata od zajedničkog interesa / projekata od uzajamnog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa / projektima od uzajamnog interesa

9.11.2.
9.12.1.
9.12.3.
9.14.
9.15.1.
9.15.2.
9.15.3.
9.16.1.
9.16.2.
9.16.3.
9.16.4.
9.16.5.
9.17.1.
9.17.2.
9.17.3.
9.18.1.
9.18.2.
9.19.
9.22.2.
9.25.

10.

Interkonekcije za vodik u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi (HI Istok)

Projekti koji su sada sastavni dijelovi drugih projekata od zajedničkog interesa ili projekata od uzajamnog interesa

Izvorni broj projekta od zajedničkog interesa / projekta od uzajamnog interesa	Broj projekta od zajedničkog interesa / projekta od uzajamnog interesa čiji je sada sastavni dio
10.4.	10.5. i 10.13.

12.

Prioritetno tematsko područje uvođenje pametnih elektroenergetskih mreža

Brojevi projekata od zajedničkog interesa / projekata od uzajamnog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa / projektima od uzajamnog interesa

12.1.

13.

Prioritetno tematsko područje prekograničnih mreža za ugljikov dioksid

Brojevi projekata od zajedničkog interesa / projekata od uzajamnog interesa koji se više ne smatraju projektima od zajedničkog interesa / projektima od uzajamnog interesa

13.9.

”

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg_del/2026/764/oj

ISSN 1977-0847 (electronic edition)

Vrh

Odaberite eksperimentalnu funkciju koju želite isprobati