Ovaj je dokument isječak s web-mjesta EUR-Lex
Dokument 32024R2822
Regulation (EU) 2024/2822 of the European Parliament and of the Council of 23 October 2024 amending Council Regulation (EC) No 6/2002 on Community designs and repealing Commission Regulation (EC) No 2246/2002 (Text with EEA relevance)
Uredba (EU) 2024/2822 Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 o dizajnu Zajednice i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2246/2002 (Tekst značajan za EGP)
Uredba (EU) 2024/2822 Europskog Parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 o dizajnu Zajednice i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2246/2002 (Tekst značajan za EGP)
PE/96/2023/REV/1
SL L, 2024/2822, 18.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2822/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Na snazi
|
Službeni list |
HR Serija L |
|
2024/2822 |
18.11.2024 |
UREDBA (EU) 2024/2822 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 23. listopada 2024.
o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 o dizajnu Zajednice i stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 2246/2002
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 118. prvi stavak,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1) |
Uredbom Vijeća (EZ) br. 6/2002 (3) stvoren je poseban sustav zaštite dizajna specifičan za Europsku zajednicu kojim je od tada osigurana zaštita dizajna na razini Unije usporedno sa zaštitom dizajna dostupnom na nacionalnoj razini u državama članicama u skladu s njihovim nacionalnim zakonodavstvima o zaštiti dizajna koja su usklađena na temelju Direktive 98/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4). |
|
(2) |
Komisija je u skladu sa svojom Komunikacijom od 19. svibnja 2015. naslovljenom „Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a” i svojom obvezom redovitog preispitivanja politika Unije provela opsežnu evaluaciju sustavâ zaštite dizajna u Uniji koja obuhvaća sveobuhvatnu gospodarsku i pravnu procjenu potkrijepljenu nizom studija. |
|
(3) |
U svojim zaključcima od 10. studenoga 2020. o politici intelektualnog vlasništva i reviziji sustava industrijskog dizajna u Uniji Vijeće je pozvalo Komisiju da predstavi prijedloge za reviziju Uredbe (EZ) br. 6/2002 i Direktive 98/71/EZ. Revizija je zatražena kako bi se modernizirali sustavi zaštite povezani s industrijskim dizajnom u Uniji i kako bi zaštita dizajna postala privlačnija pojedinačnim dizajnerima i poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi). |
|
(4) |
Od uspostavljanja sustava dizajna Zajednice pokazalo se da su pojedinačni dizajneri i poduzeća s područja Unije i iz trećih zemalja prihvatili taj sustav te je on postao uspješna i održiva dopuna ili alternativa zaštiti dizajna na nacionalnoj razini država članica. |
|
(5) |
U svojoj rezoluciji od 11. studenoga 2021. o akcijskom planu za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a (5) Europski parlament istaknuo je da je aktualni sustav zaštite dizajna EU-a uspostavljen prije 20 godina i da bi ga trebalo revidirati te je naglasio da ga je potrebno ažurirati kako bi se osigurala veća pravna sigurnost, čime se uvažava poziv Vijeća za predstavljanjem prijedloga za reviziju Uredbe (EZ) br. 6/2002 i Direktive 98/71/EZ. |
|
(6) |
Nacionalni sustavi zaštite dizajna ipak su i dalje potrebni za pojedinačne dizajnere i poduzeća koji svoj dizajn ne žele zaštiti na razini Unije ili koji ne mogu dobiti zaštitu na razini Unije, iako nisu suočeni s nikakvim preprekama za dobivanje nacionalne zaštite. Svaka osoba koja traži zaštitu dizajna trebala bi moći odlučiti kakvu vrstu zaštite želi dobiti, neovisno o tome je li riječ o nacionalnom pravu dizajna u jednoj državi članici ili više njih, isključivo o dizajnu EU-a ili o oba navedena slučaja. |
|
(7) |
Iako je u svojoj evaluaciji zakonodavstva Unije o zaštiti dizajna Komisija potvrdila da je to zakonodavstvo i dalje uvelike svrsishodno, u svojoj Komunikaciji od 25. studenoga 2020. naslovljenoj „Iskorištavanje inovacijskog potencijala EU-a – Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a” najavila je da će nakon uspješne reforme zakonodavstva EU-a o žigu revidirati zakonodavstvo Unije o zaštiti dizajna kako bi se taj sustav pojednostavnio i učinio pristupačnijim i učinkovitijim te kako bi se ažurirao regulatorni okvir s obzirom na razvoj u vezi s novim tehnologijama na tržištu. |
|
(8) |
Usporedno s poboljšanjima i izmjenama sustava dizajna EU-a trebalo bi dodatno uskladiti nacionalne zakone i prakse u području dizajna i u odgovarajućoj ih mjeri usuglasiti sa sustavom dizajna EU-a kako bi se, u najvećoj mogućoj mjeri, uspostavili jednaki uvjeti za registraciju i zaštitu dizajna u cijeloj Uniji. Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) („Ured”), središnji uredi za industrijsko vlasništvo država članica i Ured Beneluksa za intelektualno vlasništvo trebali bi to dopuniti daljnjim naporima za promicanje konvergencije praksi i alata u području dizajna na temelju okvira suradnje utvrđenog u Uredbi (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća (6). |
|
(9) |
Pojmove koji se upotrebljavaju u Uredbi (EZ) br. 6/2002 potrebno je prilagoditi izmjenama koje su Ugovorom iz Lisabona uvedene u osnivačke ugovore. To podrazumijeva zamjenu pojma „dizajn Zajednice” pojmom „dizajn Europske unije” („dizajn EU-a”). Osim toga, pojmove koji se upotrebljavaju u Uredbi (EZ) br. 6/2002 potrebno je uskladiti s pojmovima iz Uredbe (EU) 2017/1001. To posebno podrazumijeva zamjenu naziva „Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni)” nazivom „Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo”. |
|
(10) |
Kao dopuna upravljanju sustavom dizajna EU-a, od presudne je važnosti da Ured na odgovarajući način promiče taj sustav u cilju podizanja razine osviještenosti i boljeg razumijevanja mogućnosti, vrijednosti i koristi od dobivanja i upotrebe zaštite dizajna na razini Unije. |
|
(11) |
Otkad je sustav dizajna Zajednice uspostavljen, zbog napretka informacijskih tehnologija došlo je do pojave novih dizajna koji nisu utjelovljeni u fizičkim proizvodima. Stoga je potrebno proširiti definiciju proizvoda koji ispunjavaju uvjete za zaštitu dizajna kako bi se jasno obuhvatili proizvodi utjelovljeni u fizičkom obliku, proizvodi prikazani u grafičkom obliku ili proizvodi vidljivi iz prostornog rasporeda predmeta namijenjenih oblikovanju unutarnjeg ili vanjskog okruženja. U tom kontekstu trebalo bi prepoznati da animacija obilježja proizvoda, primjerice kretanje ili prijelaz, može doprinijeti izgledu dizajna, osobito kad je riječ o dizajnima koji nisu utjelovljeni u fizičkom obliku. |
|
(12) |
Kako bi se osigurala pravna sigurnost, primjereno je razjasniti da se zaštita dizajna dodjeljuje nositelju prava, putem registracije dizajna EU-a, za ona obilježja dizajna proizvoda, u cijelosti ili djelomično, koja su vidljivo prikazana u prijavi za registraciju takvog dizajna EU-a i koja su objavom učinjena dostupnima javnosti. |
|
(13) |
Iako obilježja dizajna proizvoda trebaju biti vidljivo prikazana u prijavi za registraciju dizajna EU-a, ona ne moraju biti vidljiva u nekom određenom trenutku ili u nekoj određenoj situaciji upotrebe kako bi se na njih primjenjivala zaštita dizajna. Izuzeće od tog načela primjenjuje se na zaštitu dizajna sastavnih dijelova složenog proizvoda koji moraju biti vidljivi pri uobičajenoj upotrebi tog proizvoda. |
|
(14) |
S obzirom na sve rašireniju primjenu tehnologija 3D ispisa u raznim područjima industrije, među ostalim s pomoću umjetne inteligencije, kao i posljedične izazove za nositelje prava dizajna u pogledu djelotvornog sprečavanja nezakonitog kopiranja vlastitih zaštićenih dizajna, primjereno je predvidjeti da stvaranje, preuzimanje, kopiranje i stavljanje na raspolaganje svakog medija ili softvera kojim se snima dizajn za potrebe reproduciranja proizvoda kojim se povređuje zaštićeni dizajn čini upotrebu dizajna za koju bi trebalo biti potrebno odobrenje nositelja prava. |
|
(15) |
Radi osiguravanja zaštite dizajna i djelotvornog suzbijanja krivotvorenja te u skladu s međunarodnim obvezama Unije u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a posebno u skladu s člankom V. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT iz 1947.) o slobodi provoza i, u pogledu generičkih lijekova, Deklaracijom iz Dohe o Sporazumu TRIPS i javnom zdravlju, usvojenom na ministarskoj konferenciji WTO-a 14. studenoga 2001., nositelj registriranog dizajna EU-a trebao bi imati pravo spriječiti treće strane da u trgovačkom prometu u Uniju unose proizvode iz trećih zemalja koji se na njezinu području ne puštaju u slobodan promet ako je, bez odobrenja nositelja prava, u tim proizvodima sadržan dizajn istovjetan odnosno u bitnome istovjetan registriranom dizajnu EU-a ili ako je na te proizvode primijenjen dizajn koji je istovjetan odnosno u bitnom istovjetan registriranom dizajnu EU-a. |
|
(16) |
U tu bi svrhu nositeljima registriranog dizajna EU-a trebalo biti dopušteno da spriječe ulazak proizvoda kojima se povređuje pravo i stavljanje takvih proizvoda u sve carinske situacije, među ostalim i kad takvi proizvodi nisu namijenjeni za stavljanje na tržište Unije. Carinska tijela trebala bi se pri provedbi carinskih kontrola koristiti ovlastima i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7), među ostalim na zahtjev nositeljâ prava. Carinska tijela osobito bi trebala provoditi relevantne kontrole na osnovi kriterijâ analize rizika. |
|
(17) |
Kako bi se potreba za osiguravanjem djelotvornog izvršavanja prava dizajna uskladila s potrebom za izbjegavanjem otežavanja slobodnog odvijanja trgovine zakonitim proizvodima, pravo nositelja registriranog dizajna EU-a trebalo bi prestati ako tijekom postupka pokrenutog pred sudom za dizajn Europske unije („sud za dizajn EU-a”), koji je nadležan za donošenje meritorne odluke o tome je li došlo do povrede dizajna EU-a, deklarant ili posjednik proizvodâ može dokazati da nositelj registriranog dizajna EU-a nema pravo zabraniti stavljanje proizvodâ na tržište zemlje krajnjeg odredišta. |
|
(18) |
Isključiva prava koja proizlaze iz registriranog dizajna EU-a trebala bi podlijegati odgovarajućem skupu ograničenja. Uz radnje koje se poduzimaju privatno i u nekomercijalne svrhe i radnje koje se poduzimaju u eksperimentalne svrhe, dopuštena upotreba trebala bi obuhvaćati radnje reprodukcije u svrhu citiranja ili podučavanja, referencijalnu upotrebu u kontekstu komparativnog oglašavanja te upotrebu u svrhu komentiranja, kritike ili parodije, pod uvjetom da su takve radnje u skladu s praksom poštene trgovine i ne utječu na nepropisan način na uobičajeno iskorištavanje dizajna. Ako treće strane upotrebljavaju registrirani dizajn EU-a u svrhu umjetničkog izražavanja, to bi se trebalo smatrati poštenim sve dok je u skladu s dobrom poslovnom praksom u industriji i trgovini. Nadalje, pravila o dizajnu EU-a trebala bi se primjenjivati tako da se osigura potpuno poštovanje temeljnih prava i sloboda, posebno slobode izražavanja. |
|
(19) |
Direktivom (EU) 2024/2823 Europskog parlamenta i Vijeća (8) usklađuju se zakonodavstva država članica u pogledu upotrebe zaštićenog dizajna kako bi se dopustio popravak složenog proizvoda radi vraćanja njegova prvobitnog izgleda, ako je dizajn primijenjen na proizvod ili sadržan u proizvodu koji čini sastavni dio složenog proizvoda o čijem izgledu ovisi zaštićeni dizajn sastavnog dijela. U skladu s time prijelazna klauzula o popravku koja je sada sadržana u Uredbi (EZ) br. 6/2002 trebala bi postati trajna odredba. S obzirom na to da se učinak koji se tom klauzulom o popravku nastoji postići sastoji od toga da prava registriranog i neregistriranog dizajna EU-a postanu neizvršiva ako se dizajn sastavnog dijela složenog proizvoda upotrebljava u svrhu popravka složenog proizvoda radi vraćanja njegova prvobitnog izgleda, klauzula o popravku trebala bi biti jedan od obrambenih mehanizama protiv povrede prava dizajna EU-a iz Uredbe (EZ) br. 6/2002. Nadalje, radi dosljednosti s klauzulom o popravku iz Direktive (EU) 2024/2823 i kako bi se osiguralo da je opseg zaštite dizajna ograničen samo na to da se nositelje prava dizajna spriječi da zapravo ostvare monopol na proizvod, potrebno je izričito ograničiti primjenu klauzule o popravku utvrđene u Uredbi (EZ) br. 6/2002 na sastavne dijelove složenog proizvoda o čijem izgledu ovisi zaštićeni dizajn. Uz to, kako bi se osiguralo da se potrošače ne dovodi u zabludu i da mogu donijeti utemeljenu odluku o konkurentskim proizvodima koji se mogu upotrijebiti za popravak, trebalo bi izričito utvrditi da se proizvođač ili prodavač sastavnog dijela koji nije propisno obavijestio potrošače o trgovačkom podrijetlu proizvoda koji se treba upotrijebiti za popravak složenog proizvoda i identitetu proizvođača tog proizvoda ne može pozvati na klauzulu o popravku. Te podrobne informacije trebale bi se pružiti jasnom i vidljivom oznakom na proizvodu ili, ako to nije moguće, na njegovu pakiranju ili u dokumentu priloženom uz proizvod te bi trebale uključivati barem žig pod kojim se proizvod stavlja na tržište i ime proizvođača. |
|
(20) |
U cilju očuvanja djelotvornosti liberalizacije poslijeprodajnog tržišta rezervnih dijelova koja se želi postići ovom Uredbom i u skladu sa sudskom praksom (9) Suda Europske unije proizvođač ili prodavač sastavnog dijela složenog proizvoda, kako bi mogao iskoristiti izuzeće od zaštite dizajna povezano s klauzulom o popravku, dužan je u skladu s obvezom postupanja s dužnom pažnjom odgovarajućim sredstvima, posebno ugovornim sredstvima, osigurati da daljnji korisnici predmetne sastavne dijelove ne namjenjuju za upotrebu koja nije popravak radi vraćanja prvobitnog izgleda složenog proizvoda. Međutim, time se od proizvođača ili prodavača sastavnog dijela složenog proizvoda ne bi trebalo zahtijevati da objektivno i u svim okolnostima zajamči da dijelove koje proizvodi ili prodaje krajnji korisnici u konačnici stvarno upotrebljavaju isključivo u svrhu popravka radi vraćanja prvobitnog izgleda tog složenog proizvoda. |
|
(21) |
Kako bi se olakšalo stavljanje proizvoda sa zaštićenim dizajnom na tržište, osobito od strane MSP-a i pojedinačnih dizajnera, i kako bi se podigla razina osviještenosti o sustavima registracije dizajna koji postoje i na razini Unije i na nacionalnoj razini, nositeljima prava dizajna i onima koji imaju njihovu suglasnost trebalo bi osigurati mogućnost upotrebe općeprihvaćene obavijesti koja se sastoji od znaka
|
|
(22) |
S obzirom na zanemariv broj prijava za registrirani dizajn EU-a podnesenih središnjim uredima za industrijsko vlasništvo država članica i Uredu Beneluksa za intelektualno vlasništvo te kako bi se sustav za prijave za registrirani dizajn EU-a uskladio sa sustavom utvrđenim u Uredbi (EU) 2017/1001, prijavu za registrirani dizajn EU-a trebalo bi biti moguće podnijeti samo Uredu. Kako bi se olakšalo pružanje informacija i administrativnih smjernica podnositeljima prijava u vezi s postupkom registracije dizajna EU-a, primjereno je da Ured i središnji uredi za industrijsko vlasništvo država članica i Ured Beneluksa za intelektualno vlasništvo u tu svrhu međusobno surađuju na temelju okvira suradnje utvrđenog u Uredbi (EU) 2017/1001. |
|
(23) |
I tehnološki napredak i iskustvo stečeno u primjeni aktualnog sustava za registraciju dizajna EU-a pokazali su da je potrebno poboljšati određene aspekte postupka. Stoga bi, prema potrebi, trebalo poduzeti određene mjere za ažuriranje, pojednostavnjenje i ubrzanje postupaka te za jačanje pravne sigurnosti i predvidljivosti. |
|
(24) |
U tu je svrhu od ključne važnosti osigurati odgovarajuća sredstva kako bi se omogućio jasan i točan prikaz svih dizajna, koji je prilagodljiv tehničkom napretku u vezi s vizualizacijom dizajna i potrebama industrije Unije. Kako bi se isti grafički prikaz mogao upotrijebiti za prijave za dizajn u jednoj ili više država članica i za prijave za registrirani dizajn EU-a, od Ureda, središnjih ureda za industrijsko vlasništvo država članica i Ureda Beneluksa za intelektualno vlasništvo trebalo bi zahtijevati da međusobno surađuju na uspostavi zajedničkih normi za formalne zahtjeve koje prikaz mora ispunjavati. |
|
(25) |
Radi veće učinkovitosti također je primjereno olakšati podnošenje višestrukih prijava za registrirani dizajn EU-a tako da se podnositeljima dopusti objedinjavanje dizajna u jednoj prijavi, a da pritom ne podliježu uvjetu da svi proizvodi u kojima bi dizajn trebao biti sadržan ili na koje ga se namjerava primijeniti moraju pripadati istom razredu Međunarodne klasifikacije za industrijski dizajn („Lokarnska klasifikacija”) uspostavljene Lokarnskim sporazumom (1968.). Međutim, trebalo bi predvidjeti najveći dopušteni broj kako bi se izbjegla moguća zloupotreba podnošenja višestrukih prijava. |
|
(26) |
Radi učinkovitosti i pojednostavnjenja postupka obavješćivanje i priopćavanje trebali bi se odvijati isključivo elektronički. Neovisno o tome, važno je da Ured pruži odgovarajuće tehničke smjernice i pomoć, i na internetu i izvan njega, kako bi se olakšala upotreba elektroničkih sredstava i spriječio digitalni jaz. |
|
(27) |
S obzirom na ključnu važnost iznosa pristojbi koje se plaćaju Uredu za funkcioniranje sustava zaštite dizajna EU-a i njegov komplementarni odnos s nacionalnim sustavima dizajna te kako bi se uskladio zakonodavni pristup predviđen u Uredbi (EZ) br. 6/2002 s Uredbom (EU) 2017/1001, iznose pristojbi primjereno je odrediti izravno u Uredbi (EZ) br. 6/2002, u prilogu. Visinu iznosa pristojbi trebalo bi utvrditi na razini kojom se osigurava i da prihodi od pristojbi u načelu budu dostatni za uravnoteženi proračun Ureda i da sustav dizajna EU-a i nacionalni sustavi dizajna paralelno postoje i nadopunjuju se, uzimajući u obzir, među ostalim, veličinu tržišta obuhvaćenog dizajnom EU-a i potrebe MSP-ova. |
|
(28) |
Uredbom (EZ) br. 6/2002 Komisiji se dodjeljuju ovlasti za donošenje pravila za provedbu te uredbe. Zbog stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju Uredbe (EZ) br. 6/2002 potrebno je uskladiti s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (UFEU). |
|
(29) |
Kako bi se osiguralo da Ured djelotvorno, učinkovito i brzo ispita i registrira prijave za dizajn EU-a, upotrebljavajući postupke koji su transparentni, temeljiti, pošteni i pravični, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se Uredba (EZ) br. 6/2002 dopunila navođenjem pojedinosti o postupku za izmjenu prijave. |
|
(30) |
Kako bi se osiguralo da se registrirani dizajn EU-a može proglasiti ništavim na djelotvoran i učinkovit način, u okviru transparentnog, temeljitog, poštenog i pravičnog postupka, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se Uredba (EZ) br. 6/2002 dopunila utvrđivanjem postupka za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a. |
|
(31) |
Kako bi se omogućilo da žalbena vijeća djelotvorno, učinkovito i u cijelosti preispitaju odluke Ureda u okviru transparentnog, temeljitog, poštenog i pravičnog postupka, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se Uredba (EZ) br. 6/2002 dopunila utvrđivanjem pojedinosti o žalbenim postupcima ako su u postupcima koji se odnose na dizajn EU-a potrebna odstupanja od odredaba utvrđenih u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 73. Uredbe (EU) 2017/1001. |
|
(32) |
Kako bi se osiguralo neometano, djelotvorno i učinkovito funkcioniranje sustava dizajna EU-a, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se Uredba (EZ) br. 6/2002 dopunila utvrđivanjem zahtjevâ u pogledu pojedinosti o usmenom postupku i detaljnih aranžmana za izvođenje dokaza, detaljnih aranžmana za dostavljanje obavijesti, načina komuniciranja i obrazaca kojima se trebaju koristiti stranke u postupku, pravila o izračunavanju i trajanju rokova, postupaka za opoziv odluke ili brisanje upisa iz Registra dizajna EU-a, detaljnih aranžmana za nastavak postupka te pojedinosti o zastupanju pred Uredom. |
|
(33) |
Kako bi se osigurao djelotvoran i učinkovit ustroj žalbenih vijeća, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se Uredba (EZ) br. 6/2002 dopunila utvrđivanjem pojedinosti o ustroju žalbenih vijeća ako je u postupcima koji se odnose na dizajn EU-a potrebno odstupanje od delegiranih akata donesenih u skladu s člankom 168. Uredbe (EU) 2017/1001. |
|
(34) |
Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (10). Osobito, u cilju osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
|
(35) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 6/2002, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji za utvrđivanje pojedinosti o prijavama, zahtjevima (eng. requests), potvrdama, zahtjevima (eng. claims), propisima, obavijestima i svim drugim dokumentima u skladu s relevantnim postupovnim zahtjevima uspostavljenima Uredbom (EZ) br. 6/2002 te za utvrđivanje najvećih stopa za stvarno nastale troškove koji su bitni za postupke, pojedinosti o objavama u Službenom glasniku dizajna Europske unije i Službenom listu Ureda, detaljnih aranžmana za razmjenu informacija između Ureda i nacionalnih tijela, detaljnih aranžmana u vezi s prijevodom popratne dokumentacije u pisanim postupcima i točnih vrsta odluka koje treba donijeti jedan član odjelâ za poništaje. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11). |
|
(36) |
S obzirom na uznapredovalo usklađivanje zakonodavstva Unije o autorskom pravu primjereno je prilagoditi načelo kumulativne zaštite na temelju Uredbe (EZ) br. 6/2002 i na temelju zakonodavstva o autorskom pravu tako da se dopusti da dizajni zaštićeni pravima dizajna EU-a budu zaštićeni kao autorska djela, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi iz zakonodavstva o autorskom pravu. |
|
(37) |
Uredbu (EZ) br. 6/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, a Uredbu Komisije (EZ) br. 2246/2002 (12) trebalo bi staviti izvan snage. |
|
(38) |
Komisija bi trebala izmijeniti Uredbu Komisije (EZ) br. 2245/2002 (13) kako bi je uskladila s izmjenama uvedenima ovom Uredbom u Uredbu (EZ) br. 6/2002 u pogledu pojmova koje treba upotrebljavati slijedom stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona i pojmova koji se upotrebljavaju u Uredbi (EU) 2017/1001, upućivanja na pravila o pristojbama koje se plaćaju Uredu, trajanja rokova i zastupanja pred Uredom, kao i u pogledu uključivanja niza pravila prvotno sadržanih u Uredbi (EZ) br. 2245/2002 u Uredbu (EZ) br. 6/2002. Ukidanjem ovlasti koja je poslužila kao osnova za donošenje i reviziju Uredbe (EZ) br. 2245/2002 ne bi se trebalo dovesti u pitanje zadržavanje na snazi te uredbe sve dok se ne stavi izvan snage. |
|
(39) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog autonomije sustava dizajna EU-a koji je neovisan o nacionalnim sustavima oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
|
(40) |
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (14), |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 6/2002 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
naslov se zamjenjuje sljedećim: „Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnu Europske unije” ; |
|
2. |
u članku 1. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Dizajn koji ispunjava uvjete sadržane u ovoj Uredbi u daljnjem se tekstu naziva ‚dizajn Europske unije’ (‚dizajn EU-a’).” |
|
3. |
u svim člancima pojam „dizajn Zajednice” zamjenjuje se pojmom „dizajn EU-a” uz sve potrebne gramatičke promjene; |
|
4. |
u svim člancima pojam „sud za dizajn Zajednice” zamjenjuje se pojmom „sud za dizajn EU-a” uz sve potrebne gramatičke promjene; |
|
5. |
u članku 1. stavku 3., članku 7. stavku 1., članku 11. stavku 1., članku 22. stavku 1., članku 27. stavku 1., članku 96. stavku 1., članku 98. stavcima 1. i 5., članku 106.a stavcima 1. i 2., članku 106.d stavcima 1. i 2. te članku 110.a stavku 1. riječ „Zajednica” zamjenjuje se riječju „Unija” uz sve potrebne gramatičke promjene; |
|
6. |
u članku 25. stavku 1. točki (a), članku 47. stavku 1. i članku 106.e stavku 1. upućivanje na „članak 3. točku (a)” zamjenjuje se upućivanjem na „članak 3. točku 1.” uz sve potrebne gramatičke promjene; |
|
7. |
članak 2. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 2. Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (‚Ured’), osnovan Uredbom (EU) 2017/1001 Europskog Parlamenta i Vijeća (*1), obavlja zadaće koje su mu dodijeljene ovom Uredbom. (*1) Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL L 154, 16.6.2017., str. 1.).”;" |
|
8. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 2.a Poslovna sposobnost Za potrebe provedbe ove Uredbe trgovačka društva i druge pravne osobe smatraju se pravnim osobama ako, prema uvjetima pravnih propisa kojima se uređuju, mogu u svoje ime preuzimati prava i obveze svih vrsta, sklapati ugovore ili poduzimati druge pravne radnje, te tužiti i biti tužene.” |
|
9. |
članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. Definicije Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
|
|
10. |
u članku 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Dizajn se štiti dizajnom EU-a ako je nov i ima individualan karakter.” |
|
11. |
u članku 7. stavku 2. uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim: „2. Otkrivanje se ne uzima u obzir za potrebe primjene članaka 5. i 6. ako je otkriveni dizajn, koji je istovjetan dizajnu za koji se traži zaštita u okviru registriranog dizajna EU-a ili nije drukčiji od njega u smislu ukupnog dojma, učinjen dostupnim javnosti:” |
|
12. |
članak 12. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 12. Početak i trajanje zaštite registriranog dizajna EU-a 1. Zaštita registriranog dizajna EU-a počinje kad Ured registrira dizajn EU-a. 2. Registrirani dizajn EU-a registrira se na razdoblje od pet godina koje se računa od datuma podnošenja prijave za registraciju. Nositelj prava može produljiti registraciju, u skladu s člankom 50.d, za jedno ili više razdoblja od pet godina, do ukupnog trajanja zaštite od 25 godina od datuma podnošenja prijave za registraciju.” |
|
13. |
članak 13. briše se; |
|
14. |
članci 15. i 16. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 15. Zahtjevi u odnosu na pravo na dizajn EU-a 1. Ako je neregistrirani dizajn EU-a otkrila ili na njega polaže pravo osoba koja na njega nema pravo na temelju članka 14. ili ako je za registrirani dizajn EU-a podnesena prijava za registraciju ili je on registriran u ime takve osobe, osoba koja ima pravo na taj dizajn na temelju tog članka može od nadležnog suda ili tijela predmetne države članice zahtijevati da bude priznata kao zakoniti nositelj dizajna EU-a, ne dovodeći u pitanje bilo koje drugo pravno sredstvo koje može biti na raspolaganju toj osobi. 2. Ako osoba ima zajedničko pravo na dizajn EU-a, ta osoba može, u skladu sa stavkom 1., zahtijevati da bude priznata kao zajednički nositelj. 3. Postupci navedeni u stavcima 1. ili 2. zastarijevaju tri godine nakon datuma objave registriranog dizajna EU-a ili datuma otkrivanja neregistriranog dizajna EU-a. Ova se odredba ne primjenjuje ako je osoba koja nema pravo na dizajn EU-a postupala u zloj vjeri u trenutku kad je za takav dizajn podnesena prijava, kad je on otkriven ili stečen. 4. Osoba koja ima pravo na dizajn EU-a na temelju članka 14. može u skladu sa stavkom 1. ovog članka Uredu podnijeti zahtjev za promjenu vlasništva, zajedno s pravomoćnom odlukom nadležnog suda ili tijela predmetne države članice o pravu na dizajn EU-a. 5. Kad je riječ o registriranom dizajnu EU-a, u Registar dizajna EU-a iz članka 72. (‚Registar’) upisuje se sljedeće:
Članak 16. Učinci pravomoćne odluke o pravu registriranog dizajn EU-a 1. Ako se vlasništvo nad registriranim dizajnom EU-a u potpunosti promijeni kao posljedica postupka na temelju članka 15. stavka 1., licencije i ostala prava prestaju nakon upisa novog nositelja registriranog dizajna EU-a u Registar. 2. Ako su, prije nego što se u Registar upiše pokretanje postupka na temelju članka 15. stavka 1., nositelj registriranog dizajna EU-a ili stjecatelj licencije iskorištavali dizajn unutar Unije ili poduzeli ozbiljne i stvarne pripreme da to učine, taj nositelj registriranog dizajna EU-a ili stjecatelj licencije može nastaviti takvo iskorištavanje ako unutar roka od tri mjeseca od datuma upisa novog nositelja u Registar zatraži neisključivu licenciju od novog nositelja čije se ime unosi u Registar. Licencija se dodjeljuje na razumno razdoblje i pod razumnim uvjetima. 3. Stavak 2. ne primjenjuje se ako su nositelj registriranog dizajna EU-a ili stjecatelj licencije postupali u zloj vjeri u trenutku kad su započeli s iskorištavanjem dizajna ili s pripremama da to učine.” |
|
15. |
članak 18. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 18. Pravo dizajnera da se podaci o njemu navedu Dizajner ima pravo, jednako kao i podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a ili nositelj registriranog dizajna EU-a, da ga se kao takvog navede pri Uredu i u Registru. Ako je dizajn rezultat zajedničkog rada, navođenje podataka o ekipi može se zamijeniti navođenjem podataka o individualnim dizajnerima. To pravo uključuje pravo unosa promjene imena dizajnera ili ekipe u Registar.” |
|
16. |
sljedeći članak umeće se iza naslova odjeljka 4.: „Članak 18.a Predmet zaštite Zaštita se dodjeljuje za obilježja izgleda registriranog dizajna EU-a koja su vidljivo prikazana u prijavi za registraciju.” |
|
17. |
članci 19. i 20. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 19. Prava koja proizlaze iz dizajna EU-a 1. Registrirani dizajn EU-a nositelju daje isključivo pravo njegove upotrebe i pravo da svim trećim stranama koje nemaju njegovu suglasnost spriječi upotrebu registriranog dizajna EU-a. 2. Na temelju stavka 1. osobito se može zabraniti sljedeće:
3. Nositelj registriranog dizajna EU-a ima pravo spriječiti sve treće strane da u trgovačkom prometu u Uniju iz trećih zemalja unose proizvode koji se na području Unije ne puštaju u slobodan promet ako je u tim proizvodima sadržan ili na njih primijenjen istovjetan dizajn ili ako se dizajn u svojim bitnim obilježjima ne može razlikovati od takvih proizvoda, a za to nije dano odobrenje nositelja prava. Pravo iz prvog podstavka ovog stavka prestaje ako tijekom postupka za utvrđivanje počinjenja povrede dizajna EU-a pokrenutog u skladu s Uredbom (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*2) deklarant ili posjednik proizvoda dokaže da nositelj registriranog dizajna EU-a nema pravo zabraniti stavljanje tih proizvoda na tržište zemlje krajnjeg odredišta. 4. Nositelj neregistriranog dizajna EU-a ima pravo spriječiti radnje iz stavaka 1. i 2. samo ako je sporna upotreba rezultat kopiranja zaštićenog dizajna. Ne smatra se da je sporna upotreba iz prvog podstavka rezultat kopiranja neregistriranog dizajna EU-a ako je dizajn rezultat samostalnog stvaralačkog rada dizajnera za kojeg se opravdano može pretpostaviti da nije upoznat s dizajnom koji je nositelj učinio dostupnim javnosti. 5. Stavak 4. ovog članka primjenjuje se i na registrirani dizajn EU-a čija je objava odgođena sve dok se odgovarajući upisi u Registar i spis ne učine dostupnima javnosti u skladu s člankom 50. stavkom 4. Članak 20. Ograničenje prava koja proizlaze iz dizajna EU-a 1. Prava koja proizlaze iz dizajna EU-a ne ostvaruju se u odnosu na:
2. Stavak 1. točke (c), (d) i (e) primjenjuju se samo ako su radnje u skladu s praksom poštene trgovine i ne utječu na nepropisan način na uobičajeno iskorištavanje dizajna, a kad je riječ o slučaju iz točke (c), ako je naveden izvor proizvoda u kojem je dizajn sadržan ili na koji je dizajn primijenjen. (*2) Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 29.6.2013., str. 15.).”;" |
|
18. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 20.a Klauzula o popravku 1. Zaštita se ne dodjeljuje za dizajn EU-a koji je sastavni dio složenog proizvoda o čijem izgledu ovisi dizajn sastavnog dijela i koji se upotrebljava u smislu članka 19. stavka 1. isključivo u svrhu popravka tog složenog proizvoda radi vraćanja njegova prvobitnog izgleda. 2. Na stavak 1. ne mogu se pozivati proizvođač ili prodavač sastavnog dijela složenog proizvoda koji nisu jasnom i vidljivom oznakom na proizvodu ili na neki drugi odgovarajući način propisno obavijestili potrošače o trgovačkom podrijetlu proizvoda koji se treba upotrijebiti za popravak složenog proizvoda i identitetu proizvođača tog proizvoda kako bi potrošači mogli donijeti utemeljenu odluku o konkurentnim proizvodima koji se mogu upotrijebiti za popravak. 3. Od proizvođača ili prodavača sastavnog dijela složenog proizvoda ne zahtijeva se da zajamči da sastavne dijelove koje on proizvodi ili prodaje krajnji korisnici u konačnici upotrebljavaju isključivo u svrhu popravka radi vraćanja prvobitnog izgleda složenog proizvoda.” |
|
19. |
članak 21. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 21. Iscrpljenje pravâ Prava koja proizlaze iz dizajna EU-a ne protežu se na radnje koje se odnose na proizvod u kojem je sadržan ili na koji se primjenjuje dizajn obuhvaćen opsegom zaštite dizajna EU-a kada je proizvod na tržište u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) stavio nositelj dizajna EU-a ili je to učinjeno uz suglasnost nositelja.” |
|
20. |
u članku 24. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Dizajn EU-a može se proglasiti ništavim čak i nakon prestanka zaštite dizajna EU-a ili odricanja od dizajna EU-a ako podnositelj prijave pokaže legitiman interes za ishođenje odluke o meritumu.” |
|
21. |
članak 25. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 25. Razlozi za ništavost 1. Dizajn EU-a može se proglasiti ništavim samo u sljedećim situacijama:
2. Na razloge za ništavost predviđene u stavku 1. točkama (a) i (b) mogu se pozvati:
3. Na razlog za ništavost predviđen u stavku 1. točki (c) ovog članka može se pozvati samo osoba koja ima pravo na dizajn EU-a na temelju članka 14. 4. Na razloge za ništavost predviđene u stavku 1. točkama (d), (e) i (f) mogu se pozvati samo:
5. Na razlog za ništavost predviđen u stavku 1. točki (g) može se pozvati samo osoba ili subjekt na koju odnosno na koji se odnosi neprilična upotreba. 6. Odstupajući od stavaka 4. i 5., države članice mogu odrediti da se na razloge za ništavost predviđene u stavku 1. točkama (d) i (g) na vlastitu inicijativu može pozvati i odgovarajuće tijelo predmetne države članice. 7. Registrirani dizajn EU-a ne može se proglasiti ništavim ako je podnositelj prijave ili nositelj jednog od prava navedenih u stavku 1. točkama od (d) do (f) dao izričitu suglasnost za registraciju dizajna EU-a prije podnošenja zahtjeva za proglašavanje ništavosti ili protutužbe. 8. Ako su podnositelj prijave ili nositelj prava jednog od prava navedenih u stavku 1. točkama (d), (e) i (f) prethodno podnijeli zahtjev za proglašavanje dizajna EU-a ništavim ili ako su podnijeli protutužbu u postupku zbog povrede, oni ne smiju podnijeti novu prijavu za proglašavanje ništavosti ili novu protutužbu na temelju drugih prava navedenih u tim točkama, na koje su se mogli pozvati kako bi potkrijepili prvu prijavu ili protutužbu.” |
|
22. |
u članku 26. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Smatra se da dizajn EU-a koji se proglasi ništavim od početka nije proizvodio učinke utvrđene u ovoj Uredbi.” |
|
23. |
iza članka 26. umeće se sljedeći odjeljak:
Članak 26.a Registracijski znak Nositelj registriranog dizajna EU-a može javnost obavijestiti o tome da je dizajn registriran tako da proizvod u kojem je dizajn sadržan ili na koji se primjenjuje obilježi slovom D koje se nalazi u krugu ( |
|
24. |
članak 28. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 28. Prijenos registriranog dizajna EU-a 1. Ustupanje registriranog dizajna EU-a provodi se u pisanom obliku i potpisuju ga ugovorne stranke, osim kada je ustupanje posljedica sudske odluke. Ništavo je ustupanje registriranog dizajna EU-a koje nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u prvom podstavku. 2. Na zahtjev jedne od stranaka prijenos registriranog dizajna EU-a upisuje se u Registar i objavljuje. 3. Zahtjev za registraciju prijenosa u Registar sadržava informacije kojima se identificiraju registrirani dizajn EU-a, novi nositelj i, ako je primjenjivo, zastupnik novog nositelja. Sadržava i dokumente kojima se propisno dokazuje prijenos u skladu sa stavkom 1. 4. Ako nisu ispunjeni uvjeti za registraciju prijenosa, kako su utvrđeni u stavku 1. ovog članka ili u provedbenim aktima iz članka 28.a, Ured obavješćuje podnositelja zahtjeva o utvrđenim nedostacima. Ako se nedostaci ne uklone u roku koji odredi Ured, on odbija zahtjev za registraciju prijenosa. 5. Za prijenos dvaju ili više registriranih dizajna EU-a može se podnijeti samo jedan zahtjev za registraciju prijenosa, pod uvjetom da su registrirani nositelj i njegov pravni sljednik isti za sve te registrirane dizajne EU-a. 6. Sve dok prijenos nije upisan u Registar, pravni sljednik ne može se pozivati na prava koja proizlaze iz registracije registriranog dizajna EU-a. 7. Ako se u odnosima s Uredom moraju poštovati određeni rokovi, pravni sljednik može Uredu podnijeti odgovarajuće izjave nakon što je Ured zaprimio zahtjev za registraciju prijenosa. 8. Svi dokumenti koji se u skladu s člankom 66. moraju dostaviti nositelju registriranog dizajna EU-a upućuju se osobi koja je upisana u Registar kao nositelj.” |
|
25. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 28.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s prijenosom Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
26. |
članci 31. i 32. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 31. Stečajni postupak 1. Dizajn EU-a može biti predmet samo onih stečajnih postupaka koji su pokrenuti u državi članici na čijem se državnom području nalazi središte dužnikovih glavnih interesa. 2. Kad je riječ o društvima za osiguranje, kako su definirana u članku 13. točki 1. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*3), i kreditnim institucijama, kako su definirane u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*4), središte glavnih interesa iz stavka 1. jest država članica u kojoj su to društvo ili institucija dobili odobrenje za rad. 3. U slučaju zajedničkih nositelja dizajna EU-a, stavak 1. primjenjuje se na udio zajedničkog nositelja. 4. Ako je dizajn EU-a predmet stečajnog postupka, taj se podatak na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela upisuje u Registar i objavljuje. Članak 32. Davanje licencija 1. Licencija za dizajn EU-a može se dati za cijelo područje Unije ili dio njezina područja. Licencija može biti isključiva ili neisključiva. 2. Nositelj dizajna može se pozivati na prava koja proizlaze iz dizajna EU-a protiv stjecatelja licencije koji krši neku odredbu iz ugovora o licenciji u odnosu na:
3. Ako u ugovoru o licenciji nije drukčije navedeno, stjecatelj licencije može pokrenuti postupak zbog povrede dizajna EU-a samo uz suglasnost nositelja dizajna EU-a. Međutim, nositelj isključive licencije može pokrenuti takav postupak ako nositelj dizajna EU-a nakon službene obavijesti sam ne pokrene postupak zbog povrede dizajna u odgovarajućem roku. 4. Stjecatelj licencije, u svrhu dobivanja naknade za štetu koju je pretrpio, ima pravo intervenirati u postupku zbog povrede koji je pokrenuo nositelj dizajna EU-a. (*3) Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.)." (*4) Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).”;" |
|
27. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 32.a Postupak za upis licencija i drugih prava u Registar 1. Članak 28. stavak 3., pravila donesena na temelju članka 28.a i članak 28. stavak 5. primjenjuju se mutatis mutandis na registraciju ili prijenos stvarnog prava kako je navedeno u članku 29., ovrhu kako je navedeno u članku 30., uključenost u stečajni postupak kako je navedeno u članku 31., te na registraciju ili prijenos licencije kako je navedeno u članku 32. Međutim, zahtjev koji se odnosi na dokumente koji propisno dokazuju prijenos i koji je utvrđen u članku 28. stavku 3. ne primjenjuje se ako zahtjev podnosi nositelj dizajna EU-a. 2. Zahtjev za registraciju pravâ iz stavka 1. smatra se podnesenim tek nakon uplate propisane pristojbe. 3. U zahtjevu za registraciju licencije može se zatražiti da se ta licencija upiše u Registar kao jedno ili više od sljedećeg:
Ako je podnesen zahtjev da se licencija upiše kao licencija navedena u prvom podstavku točkama (c), (d) ili (e), u zahtjevu za registraciju navodi se određena skupina proizvoda, dio Unije ili razdoblje za koje se licencija dodjeljuje. 4. Ako uvjeti za registraciju licencija i drugih prava utvrđeni u ovoj Uredbi nisu ispunjeni, Ured obavješćuje podnositelja zahtjeva o utvrđenom nedostatku. Ako se nedostatak ne ukloni u roku koji odredi Ured, on odbija zahtjev za registraciju.” |
|
28. |
članak 33. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 33. Učinci u odnosu na treće strane 1. Pravne radnje iz članaka 28., 29. i 32. u vezi s dizajnom EU-a imaju učinke u odnosu na treće strane u svim državama članicama tek nakon njihova upisa u Registar. Međutim, takva pravna radnja prije upisa ima učinak u odnosu na treće stran koje su stekle prava registriranog dizajna EU-a nakon datuma te pravne radnje, ali samo ako su za nju znale na datum stjecanja prava. 2. Stavak 1. ne primjenjuje se na osobu koja stječe registrirani dizajn EU-a ili pravo koje se odnosi na registrirani dizajn EU-a prijenosom cjelokupnog poduzeća ili nekom drugom univerzalnom sukcesijom. 3. Učinci pravnih radnji iz članka 30. u odnosu na treće strane uređuju se pravom države članice utvrđene u skladu s člankom 27. 4. Učinci stečaja ili sličnih postupaka u odnosu na treće strane uređuju se pravom države članice u kojoj su takvi postupci najprije pokrenuti u smislu nacionalnog prava ili konvencija koje se primjenjuju u tom području.” |
|
29. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 33.a Postupak za otkazivanje ili izmjenu registracija licencija i drugih prava 1. Registracija izvršena na temelju članka 32.a stavka 1. otkazuje se ili mijenja na zahtjev jedne od dotičnih stranaka. 2. Zahtjev za otkazivanje ili izmjenu registracije sadržava registracijski broj registriranog dizajna EU-a ili, kad je riječ o višestrukoj registraciji, broj svakog dizajna te pojedinosti o pravu za koje se traži otkazivanje ili izmjena registracije. 3. Zahtjevu za otkazivanje ili izmjenu registracije prilažu se dokumenti kojima se dokazuje da pravo upisano u registar više ne postoji ili da je stjecatelj licencije ili nositelj drugog prava suglasan s otkazivanjem ili izmjenom registracije. 4. Ako nisu ispunjeni uvjeti za otkazivanje ili izmjenu registracije, Ured obavješćuje podnositelja zahtjeva o nedostacima. Ako se nedostaci ne uklone u roku koji odredi Ured, on odbija zahtjev za otkazivanje ili izmjenu registracije.” |
|
30. |
članak 34. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 34. Prijava za registrirani dizajn EU-a kao predmet vlasništva Članci od 27. do 33.a primjenjuju se na prijave za registrirani dizajn EU-a. Ako je učinak neke od tih odredaba uvjetovan upisom u Registar, ta se formalnost obavlja nakon upisa registriranog dizajna EU-a u Registar.” |
|
31. |
članak 35. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 35. Podnošenje prijavâ 1. Prijava za registrirani dizajn EU-a podnosi se Uredu. 2. Ured podnositelju prijave bez odgode izdaje potvrdu o zaprimanju koja sadržava barem broj spisa, prikaz, opis ili drugu identifikaciju dizajna, prirodu i broj dokumenata te datum njihova zaprimanja. U slučaju višestruke prijave na potvrdi o zaprimanju koju izdaje Ured navodi se prvi dizajn i broj dizajna obuhvaćenih prijavom.” |
|
32. |
članak 36. mijenja se kako slijedi:
|
|
33. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 36.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s prijavom Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje mora sadržavati prijava za registrirani dizajn EU-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
34. |
članak 37. mijenja se kako slijedi:
|
|
35. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 37.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s višestrukim prijavama Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje mora sadržavati višestruka prijava. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
36. |
članci 38. i 39. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 38. Datum podnošenja prijave Datum podnošenja prijave za registrirani dizajn EU-a jest datum na koji podnositelj prijave Uredu podnese dokumente koji sadržavaju podatke navedene u članku 36. stavku 1., podložno plaćanju pristojbi za prijavu iz članka 36. stavka 4. i članka 37. stavka 2. u roku od mjesec dana od podnošenja tih dokumenata. Članak 39. Ekvivalentnost podnošenja prijave u Uniji i nacionalnog podnošenja prijave Prijava za registrirani dizajn EU-a kojoj je utvrđen datum podnošenja ima u državama članicama isti učinak kao i podnošenje redovite nacionalne prijave, uključujući, ako je to primjereno, prvenstvo koje se zahtijeva za prijavu za dizajn EU-a.” |
|
37. |
članci 40., 41. i 42. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 40. Klasifikacija i naznake proizvoda 1. Proizvodi u kojima dizajn EU-a treba biti sadržan ili na koje se treba primijeniti razvrstavaju se u skladu s Lokarnskom klasifikacijom, kako je izmijenjena i na snazi na datum podnošenja prijave za dizajn. 2. Naznaka proizvoda iz članka 36. stavka 2. mora na jasan i precizan način prikazati prirodu proizvoda i omogućiti da se svaki proizvod razvrsta u samo jedan razred i podrazred Lokarnske klasifikacije, ako je moguće upotrebom usklađene baze podataka naznaka proizvoda koju je Ured stavio na raspolaganje. Naznaka proizvoda mora se podudarati s prikazom dizajna. 3. Proizvodi se razvrstavaju prema razredima Lokarnske klasifikacije, pri čemu svakoj skupini prethodi broj razreda kojoj ta skupina proizvoda pripada, a skupine su navedene prema redoslijedu razreda i podrazreda te klasifikacije. 4. Ako podnositelj prijave upotrebljava naznake proizvoda koje nisu sadržane u bazi podataka iz stavka 2. ili se ne podudaraju s prikazom dizajna, Ured može predložiti naznake proizvoda iz te baze podataka. Ako podnositelj prijave ne dostavi odgovor u roku koji odredi Ured, Ured može provesti ispitivanje na temelju predloženih naznaka proizvoda. Članak 41. Pravo prvenstva 1. Osoba koja je pravilno podnijela prijavu za pravo dizajna ili za uporabni model u bilo kojoj državi stranci ili za bilo koju državu stranku Pariške konvencije ili Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, ili njezini pravni sljednici, u svrhu podnošenja prijave za registrirani dizajn EU-a za isti dizajn ili uporabni model uživa pravo prvenstva tijekom razdoblja od šest mjeseci od datuma podnošenja prve prijave. 2. Svaka prijava koja je na temelju nacionalnog prava države u kojoj je podnesena ili na temelju bilateralnih ili multilateralnih sporazuma dovoljna za utvrđivanje datuma na koji je prijava podnesena, bez obzira na njezin ishod, priznaje se kao osnova za stjecanje prava prvenstva. 3. Naknadna prijava za dizajn koji je bio predmet prethodne prve prijave, a koja je podnesena u istoj državi ili u odnosu na istu državu, smatra se prvom prijavom u svrhu utvrđivanja prvenstva, pod uvjetom da je na datum podnošenja naknadne prijave prethodna prijava povučena, da se od nje odustalo ili da je odbijena, a da nije dana na uvid javnosti i da iz nje ne proizlaze nikakva prava te da nije poslužila kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva. Prethodna prijava nakon toga ne može služiti kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva. 4. Ako je prva prijava podnesena u državi koja nije stranka Pariške konvencije ili Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, stavci od 1. do 3. primjenjuju se samo ako ta država prema objavljenim nalazima priznaje, na temelju podnošenja prve prijave Uredu i podložno uvjetima koji su jednaki onima utvrđenima u ovoj Uredbi, pravo prvenstva s jednakim učinkom. Izvršni direktor prema potrebi od Komisije zahtijeva da razmotri je li potrebno provjeriti priznaje li ta država takvo recipročno postupanje. Ako Komisija utvrdi da se recipročno postupanje priznaje, o tome objavljuje komunikaciju u Službenom listu Europske unije. 5. Pravo prvenstva iz stavka 4. primjenjuje se od dana objave komunikacije u Službenom listu Europske unije kojom se utvrđuje da se recipročno postupanje priznaje, osim ako je u komunikaciji naveden raniji datum od kojeg se primjenjuje. Ono se prestaje primjenjivati od dana objave komunikacije Komisije u Službenom listu Europske unije o prestanku priznavanja recipročnog postupanja, osim ako je u komunikaciji naveden raniji datum od kojeg se primjenjuje. 6. Komunikacije iz stavaka 4. i 5. objavljuju se i u Službenom listu Ureda. Članak 42. Zahtijevanje prvenstva 1. Podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a koji želi iskoristiti prvenstvo prethodne prijave podnosi izjavu o prvenstvu zajedno s prijavom ili u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja prijave. Ta izjava o prvenstvu mora sadržavati datum i zemlju prethodne prijave. Broj spisa prethodne prijave i dokumentacija kojom se potkrepljuje zahtjev za priznanje prvenstva dostavljaju se u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja izjave o prvenstva. 2. Izvršni direktor može odrediti da se dokumentacija koju podnositelj mora priložiti u potporu zahtjevu za priznanje prvenstva može sastojati od manje stavki u odnosu na ono što se zahtijeva provedbenim aktima donesenima na temelju članka 42.a, podložno usklađenosti s načelom jednakog postupanja prema podnositeljima i pod uvjetom da su zatražene informacije Uredu dostupne iz drugih izvora.” |
|
38. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 42.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi sa zahtjevom za priznavanje prvenstva Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje vrsta dokumentacije koja se mora dostaviti za zahtijevanje prvenstva prethodne prijave u skladu s člankom 42. stavkom 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
39. |
članak 43. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 43. Učinak prava prvenstva Učinak prava prvenstva sastoji se u tome što se datum prvenstva smatra datumom podnošenja prijave za registrirani dizajn EU-a za potrebe članaka 5., 6., 7. i 22., članka 25. stavka 1. točaka (d), (e) i (f) te članka 50. stavka 1.” |
|
40. |
članak 44. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 44. Izložbeno prvenstvo 1. Ako je na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi obuhvaćenoj Konvencijom o međunarodnim izložbama iz 1928., kako je posljednji put revidirana 30. studenoga 1972., podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a otkrio proizvode u kojima je dizajn sadržan ili na koje je dizajn primijenjen, on može, ako podnese prijavu u roku od šest mjeseci od dana prvog otkrivanja takvih proizvoda, zahtijevati pravo prvenstva od tog dana. 2. Podnositelj prijave koji želi iskoristiti pravo prvenstva na temelju stavka 1. podnosi izjavu o pravu prvenstva zajedno s prijavom ili u roku od dva mjeseca od datuma podnošenja. Podnositelj prijave u roku od tri mjeseca od podnošenja izjave o pravu prvenstva dostavlja dokaze da su proizvodi u kojima je dizajn sadržan ili na koje je dizajn primijenjen otkriveni u smislu stavka 1. 3. Izložbeno prvenstvo koje je priznato u državi članici ili u trećoj zemlji ne produljuje razdoblje trajanja prvenstva utvrđeno u članku 41.” |
|
41. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 44.a Dodjela provedbenih ovlasti Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju vrsta i pojedinosti dokaza koji se moraju priložiti za potrebe podnošenja zahtjeva za izložbeno prvenstvo u skladu s člankom 44. stavkom 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
42. |
naslov glave V. zamjenjuje se sljedećim: „GLAVA V. POSTUPAK REGISTRACIJE, PRODULJENJE I PROMJENA” ; |
|
43. |
članak 45. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 45. Ispitivanje formalnih zahtjeva za podnošenje prijave 1. Ured ispituje ispunjava li prijava za registrirani dizajn EU-a zahtjeve za utvrđivanje datuma podnošenja prijave utvrđene u članku 38. 2. Ured ispituje:
3. Ako prijava za registrirani dizajn EU-a ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ili 2., Ured od podnositelja prijave zahtijeva da u roku od dva mjeseca od priopćavanja tog zahtjeva ukloni nedostatke ili izvrši propušteno plaćanje. 4. Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu sa zahtjevom Ureda iz stavka 3. da ispuni zahtjeve iz stavka 1., prijava se ne razmatra kao prijava za registrirani dizajn EU-a. Ako podnositelj prijave postupi u skladu s tim zahtjevom Ureda s obzirom na te zahtjeve, Ured kao datum podnošenja prijave utvrđuje onaj datum na koji su nedostaci uklonjeni ili na koji je izvršeno propušteno plaćanje. 5. Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu sa zahtjevom Ureda iz stavka 3. da ispuni zahtjeve iz stavka 2. točaka (a) i (b), Ured odbija prijavu. 6. Ako podnositelj prijave ne postupi u skladu sa zahtjevom Ureda iz stavka 3. da ispuni zahtjeve iz stavka 2. točke (c), prijava se odbija u odnosu na dodatne dizajne osim ako je jasno za koje je dizajne namijenjen plaćeni iznos. Ako ne postoje drugi kriteriji prema kojima se utvrđuje za koje je dizajne namijenjen plaćeni iznos, Ured dizajne razmatra prema uzastopnom brojčanom redoslijedu kojim su navedeni u višestrukoj prijavi. Prijava se odbija u odnosu na dizajne za koje nije plaćena ili nije u potpunosti plaćena dodatna pristojba za odgodu objave. 7. Ako se zahtjevi koji se odnose na zahtjev za priznanje prava prvenstva ne ispune, gubi se pravo prvenstva za prijavu.” |
|
44. |
članak 46. briše se; |
|
45. |
članak 47. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 47. Razlozi za odbijanje registracije 1. Ako Ured tijekom ispitivanja na temelju članka 45. ove Uredbe utvrdi da dizajn za koji se traži zaštita ne odgovara definiciji iz članka 3. točke 1. ove Uredbe, da je protivan javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima ili, ako nadležna tijela nisu dala suglasnost za registraciju, da taj dizajn čini nepriličnu upotrebu bilo kojeg od elemenata navedenih u članku 6.b Pariške konvencije ili oznaka, amblema i grbova koji nisu obuhvaćeni člankom 6.b te konvencije i koji su od posebnog javnog interesa u pojedinoj državi članici, podnositelja prijave obavješćuje da se dizajn ne može registrirati te navodi razlog za odbijanje njegove registracije. 2. Ured u obavijesti iz stavka 1. navodi rok unutar kojeg podnositelj prijave može dostaviti primjedbe, povući prijavu ili sporne poglede ili dostaviti izmijenjeni prikaz dizajna koji se od izvorno podnesenog prikaza razlikuje samo po beznačajnim pojedinostima. 3. Ako podnositelj prijave ne ukloni razloge za odbijanje registracije, Ured odbija prijavu. Ako se ti razlozi odnose samo na neke dizajne sadržane u višestrukoj prijavi, Ured odbija prijavu samo za te dizajne.” |
|
46. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 47.a Povlačenje i izmjena prijave 1. Podnositelj prijave u bilo kojem trenutku može povući prijavu za dizajn EU-a ili, kad je riječ o višestrukoj prijavi, povući neke dizajne sadržane u prijavi. 2. Podnositelj prijave u bilo kojem trenutku može izmijeniti beznačajne pojedinosti prikaza dizajna EU-a za koji je podnio prijavu.” |
|
47. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 47.b Delegiranje ovlasti u vezi s izmjenom prijave Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe navođenjem pojedinosti o postupku za izmjenu prijave iz članka 47.a stavka 2.” |
|
48. |
članak 48. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 48. Registracija 1. Ako su zahtjevi u pogledu prijave za registrirani dizajn EU-a ispunjeni i ako ta prijava nije odbijena na temelju članka 47., Ured unosi dizajn sadržan u prijavi i pojedinosti iz članka 72. stavka 2. u Registar. 2. Ako prijava sadržava zahtjev za odgodu objave na temelju članka 50., u Registar se unosi i navod o tom zahtjevu te datum isteka razdoblja odgode objave. 3. Registracija nosi datum podnošenja prijave iz članka 38. 4. Pristojbe koje se plaćaju na temelju članka 36. stavka 4. i članka 37. stavka 2. ne vraćaju se ni ako se prijavljeni dizajn ne registrira.” |
|
49. |
članak 49. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 49. Objava Nakon registracije Ured objavljuje registrirani dizajn EU-a u Službenom glasniku dizajna EU-a iz članka 73. stavka 1. točke (a).” |
|
50. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 49.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s objavom Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje mora sadržavati objava iz članka 49. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
51. |
članak 50. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 50. Odgoda objave 1. Podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a pri podnošenju prijave može zatražiti odgodu objave registriranog dizajna EU-a za razdoblje do 30 mjeseci od datuma podnošenja prijave ili, ako je zatraženo prvenstvo, od datuma priznavanja prvenstva. 2. Na temelju zahtjeva iz stavka 1. ovog članka, ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni člankom 48., registrirani dizajn EU-a upisuje se u registar, ali ni prikaz dizajna ni bilo koji drugi spis koji se odnosi na prijavu ne daje se, podložno članku 74. stavku 2., na uvid javnosti. 3. Ured u Službenom glasniku dizajna EU-a objavljuje navod o zahtjevu iz stavka 1. Taj je navod popraćen podacima o nositelju prava registriranog dizajna, imenom zastupnika, ako postoji, datumom podnošenja prijave i registracije dizajna te brojem spisa prijave. Ne objavljuju se ni prikaz dizajna ni pojedinosti koje se odnose na njegov izgled. 4. Nakon isteka razdoblja odgode ili na drugi raniji datum koji je zatražio nositelj prava Ured sve upise u Registru i spis koji se odnosi na prijavu daje na uvid javnosti te registrirani dizajn EU-a objavljuje u Službenom glasniku dizajna EU-a. 5. Nositelj prava može spriječiti objavu registriranog dizajna EU-a iz stavka 4. ovog članka podnošenjem zahtjeva za odricanje od dizajna EU-a u skladu s člankom 51. najkasnije tri mjeseca prije isteka razdoblja odgode. Odbija se svaki zahtjev za upis odricanja u Registar koji nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 51. i u provedbenim aktima donesenima na temelju članka 51.a ili koji je podnesen nakon isteka tromjesečnog roka iz ovog stavka. 6. U slučaju registracije na temelju višestruke prijave na temelju članka 37., nositelj zajedno sa zahtjevom za raniju objavu iz stavka 4. ili zahtjevom za odricanje iz stavka 5. jasno navodi koji se dizajni sadržani u toj prijavi trebaju objaviti prije ili koji su dizajni predmet odricanja, a za koje se dizajne treba nastaviti odgoda objave. 7. Ako nositelj ne ispuni zahtjev utvrđen u stavku 6., Ured od njega zahtijeva da ukloni nedostatak u utvrđenom roku koji ni u kojem slučaju ne smije isteći nakon razdoblja odgode od 30 mjeseci. 8. Ako se nedostatak iz stavka 7. ne ukloni u utvrđenom roku, smatra se da zahtjev za raniju objavu nije podnesen ili se smatra da je zahtjev za odricanje odbijen. 9. Pokretanje pravnih postupaka na temelju registriranog dizajna EU-a tijekom razdoblja odgode objave podliježe uvjetu da su osobi protiv koje se pokreće postupak priopćeni podaci sadržani u Registru i u spisu koji se odnosi na prijavu.” |
|
52. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 50.a Objava nakon razdoblja odgode Ured nakon isteka razdoblja odgode iz članka 50. ili, kad je riječ o zahtjevu za raniju objavu, čim tehnički bude moguće:
Članak 50.b Potvrde o registraciji Nakon objave registriranog dizajna EU-a Ured nositelju izdaje potvrdu o registraciji. Ured na zahtjev izdaje ovjerene ili neovjerene preslike potvrde. Potvrde i preslike izdaju se elektroničkim putem.” |
|
53. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 50.c Dodjela provedbenih ovlasti Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje mora sadržavati potvrda o registraciji iz članka 50.b i njezin oblik. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”; Članak 50.d Produljenje 1. Registracija dizajna EU-a produljuje se na zahtjev nositelja prava registriranog dizajna EU-a ili bilo koje druge osobe koju je nositelj prava izričito ovlastio za podnošenje zahtjeva za produljenje, pod uvjetom da su plaćene pristojbe za produljenje. 2. Ured obavješćuje nositelja prava registriranog dizajna EU-a i sve druge osobe koje imaju neko pravo upisano u registar u odnosu na dizajn EU-a o isteku registracije najmanje šest mjeseci prije datuma takvog isteka. Izostanak takve obavijesti ne podrazumijeva odgovornost Ureda i ne utječe na istek registracije. 3. Zahtjev za produljenje mora se podnijeti u roku od šest mjeseci prije isteka registracije. U tom se roku također mora platiti pristojba za produljenje. Ako se to ne učini, zahtjev se može podnijeti i pristojba uplatiti u dodatnom roku od šest mjeseci od isteka registracije, pod uvjetom da se dodatna pristojba za zakašnjelo plaćanje pristojbe za produljenje ili zakašnjelo podnošenje zahtjeva za produljenje plati unutar tog dodatnog roka. 4. Zahtjev za produljenje iz stavka 1. uključuje:
Ako su pristojbe za produljenje plaćene, plaćanje se smatra zahtjevom za produljenje pod uvjetom da sadržava sve potrebne podatke za utvrđivanje svrhe plaćanja. 5. Kad je riječ o registraciji dizajna EU-a iz višestruke prijave na temelju članka 37., ako su plaćene pristojbe nedostatne za sve dizajne za koje se traži produljenje, registracija se produljuje u odnosu na one dizajne za koje je jasno da im je namijenjen plaćeni iznos. Ako ne postoje drugi kriteriji prema kojima se utvrđuje za koje je dizajne namijenjen plaćeni iznos, Ured dizajne razmatra prema uzastopnom brojčanom redoslijedu kojim su navedeni u višestrukoj prijavi. 6. Produljenje proizvodi učinke od dana nakon dana isteka postojeće registracije. Produljenje se upisuje u Registar. 7. Ako se zahtjev za produljenje podnese u rokovima predviđenima u stavku 3., ali nisu ispunjeni drugi uvjeti za produljenje predviđeni u ovom članku, Ured obavješćuje podnositelja o utvrđenim nedostacima. 8. Ako zahtjev za produljenje nije podnesen ili je podnesen nakon isteka roka predviđenog u stavku 3. ili ako pristojbe nisu plaćene ili su plaćene tek po isteku predmetnog roka ili ako nedostaci iz stavka 7. nisu uklonjeni u tom roku, Ured utvrđuje da je registracija istekla i o tome obavješćuje nositelja dizajna EU-a. Ako je odluka postala pravomoćna, Ured briše dizajn iz Registra. Brisanje proizvodi učinke od dana nakon datuma isteka postojeće registracije. Ako su pristojbe plaćene, ali registracija nije produljena, te se pristojbe vraćaju. 9. Za dva ili više dizajna može se podnijeti jedan zahtjev za produljenje, pod uvjetom da su nositelj ili zastupnik isti za sve dizajne obuhvaćene zahtjevom. Propisana pristojba za produljenje plaća se za svaki dizajn za koji je zatraženo produljenje.” |
|
54. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 50.e Promjena 1. Prikaz registriranog dizajna EU-a ne smije se mijenjati u Registru tijekom razdoblja registracije ili pri njezinu produljenju, osim ako je riječ o beznačajnim pojedinostima. 2. Zahtjev nositelja za promjenu uključuje prikaz registriranog dizajna EU-a u promijenjenom obliku. 3. Zahtjev za promjenu smatra se podnesenim tek nakon plaćanja propisane pristojbe. Ako pristojba nije plaćena ili nije plaćena u cijelosti, Ured o tome obavješćuje nositelja. Za promjenu istog elementa u dvije ili više registracija može se podnijeti jedan zahtjev, pod uvjetom da je nositelj isti za sve dizajne. Propisana pristojba za promjenu plaća se za svaku registraciju koja se mijenja. Ako nisu ispunjeni zahtjevi za promjenu registracije utvrđeni u ovom članku i u provedbenim aktima donesenima na temelju članka 50.f, Ured obavješćuje nositelja o utvrđenom nedostatku. Ako se nedostatak ne ukloni u roku koji je odredio Ured, on odbija zahtjev za promjenu. 4. Objava upisa promjene u Registar sadržava prikaz registriranog dizajna EU-a u promijenjenom obliku.” |
|
55. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 50.f Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s promjenom Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje mora sadržavati zahtjev za promjenu iz članka 50.e stavka 2. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
56. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 50.g Promjena imena ili adrese 1. Nositelj registriranog dizajna EU-a obavješćuje Ured o promjeni imena ili adrese nositelja koja nije posljedica prijenosa ili promjene vlasništva nad registriranim dizajnom EU-a. 2. Za promjenu imena ili adrese za dvije ili više registracija istog nositelja može se podnijeti jedan zahtjev. 3. Ako nisu ispunjeni zahtjevi za promjenu imena ili adrese utvrđeni u ovom članku i u provedbenim aktima donesenima na temelju članka 50.h, Ured obavješćuje nositelja registriranog dizajna EU-a o utvrđenom nedostatku. Ako se nedostatak ne ukloni u roku koji je odredio Ured, on odbija zahtjev. 4. Stavci 1., 2. i 3. primjenjuju se i na promjenu imena ili adrese registriranog zastupnika. 5. Ured u Registar unosi pojedinosti iz članka 72. stavka 3. točaka (a) i (b). 6. Stavci od 1. do 4. primjenjuju se na prijave za registrirani dizajn EU-a. Promjena se upisuje u spise koje vodi Ured, a koji se odnose na prijavu za dizajn EU-a.” |
|
57. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 50.h Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s promjenom imena ili adrese Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju pojedinosti koje mora sadržavati zahtjev za promjenu imena ili adrese na temelju članka 50.g stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
58. |
članak 51. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 51. Odricanje 1. Nositelj prava Uredu dostavlja pisanu izjavu o odricanju od registriranog dizajna EU-a. Odricanje proizvodi učinak tek nakon upisa u Registar. 2. Kad je riječ o odricanju od dizajna EU-a koji je predmet odgode objave, smatra se da on od početka nije proizvodio učinke utvrđene u ovoj Uredbi. 3. Odricanje se u Registar unosi samo uz pristanak nositelja prava upisanog u Registar. Ako je licencija upisana u Registar, odricanje se upisuje u Registar samo ako nositelj registriranog dizajna EU-a dokaže da je stjecatelj licencije obaviješten o njegovoj namjeri odricanja. Odricanje se upisuje nakon isteka roka od tri mjeseca od datuma na koji je nositelj dokazao Uredu da je stjecatelj licencije obaviješten o namjeri odricanja ili prije isteka tog roka, čim nositelj dizajna dokaže da je stjecatelj licencije dao pristanak. 4. Ako je pred nadležnim sudom ili tijelom pokrenut postupak na temelju članka 15. koja se odnosi na pravo registriranog dizajna EU-a, Ured ne unosi odricanje u Registar bez pristanka tužitelja. 5. Ako nisu ispunjeni zahtjevi za odricanje utvrđeni u ovom članku i u provedbenim aktima donesenima na temelju članka 51.a, Ured obavješćuje nositelja prava koji je dostavio izjavu o odricanju o utvrđenim nedostacima. Ako se nedostaci ne uklone u roku koji je odredio Ured, on ne unosi odricanje u Registar.” |
|
59. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 51.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s odricanjem Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
60. |
članak 52. mijenja se kako slijedi:
|
|
61. |
članak 53. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 53. Ispitivanje zahtjeva 1. Ako Ured smatra da je zahtjev za proglašavanje ništavosti dopušten, Ured ispituje dovode li razlozi za ništavost iz članka 25. u pitanje održavanje registriranog dizajna EU-a. 2. Pri ispitivanju zahtjeva za proglašavanje ništavosti Ured poziva stranke, onoliko puta koliko je potrebno, da u roku koji Ured treba odrediti podnesu primjedbe na podneske drugih stranaka ili na priopćenja Ureda. 3. Ako nositelj registriranog dizajna EU-a to zatraži, podnositelj zahtjeva za proglašavanje ništavosti koji se poziva na prethodni žig EU-a ili nacionalni žig kao razlikovni znak u smislu članka 25. stavka 1. točke (e) ove Uredbe dostavlja dokaz o stvarnoj uporabi takvog žiga u skladu s člankom 64. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) 2017/1001 i pravilima donesenima na temelju članka 53.a ove Uredbe. 4. Odluka Ureda o zahtjevu za proglašavanje ništavosti unosi se u Registar nakon što ta odluka postane pravomoćna. 5. Ured može pozvati stranke da sklope nagodbu.” |
|
62. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 53.a Delegiranje ovlasti u vezi s proglašavanjem ništavosti Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pojedinosti o postupku za proglašavanje ništavosti dizajna EU-a iz članaka 52. i 53., što uključuje mogućnost prioritetnog ispitivanja zahtjeva za proglašavanje ništavosti ako nositelj registriranog dizajna EU-a ne osporava razloge za ništavost ili zahtjeve koji su izneseni.” |
|
63. |
članak 55. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 55. Odluke protiv kojih se može podnijeti žalba 1. Žalba se može podnijeti protiv odluka Ureda iz članka 102. točaka (a), (b) i (c). 2. Članci od 66. do 72. Uredbe (EU) 2017/1001 primjenjuju se na žalbe koje rješavaju žalbena vijeća na temelju ove Uredbe, osim ako je drukčije predviđeno u ovoj Uredbi.” |
|
64. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 55.a Delegiranje ovlasti u vezi sa žalbenim postupcima Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem sljedećeg:
|
|
65. |
članci od 56. do 61. brišu se; |
|
66. |
članak 62. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 62. Odluke i priopćenja Ureda 1. U odlukama Ureda navode se razlozi na kojima se one temelje. Odluke Ureda mogu se temeljiti samo na razlozima ili dokazima o kojima su se dotične stranke imale priliku očitovati. Ako se pred Uredom održava usmeni postupak, odluka se može usmeno priopćiti. Strankama se naknadno dostavlja odluka u pisanom obliku. 2. U svim odlukama, priopćenjima ili obavijestima Ureda navodi se odjel ili odsjek Ureda, kao i ime odgovornog službenika ili odgovornih službenika. Njih potpisuju taj službenik ili ti službenici ili je umjesto potpisa na njima ispisan ili otisnut pečat Ureda. Izvršni direktor može odrediti da se mogu upotrijebiti drugi načini identifikacije odjela ili odsjeka Ureda i imena odgovornog službenika ili odgovornih službenika, odnosno identifikacije i na drugi način osim pečatom, ako se odluke, priopćenja ili obavijesti prenose bilo kojim tehničkim sredstvom komunikacije. 3. Odlukama Ureda koje mogu biti predmet žalbe prilaže se pismena uputa u kojoj se navodi da se svaka obavijest o žalbi mora podnijeti Uredu u pisanom obliku u roku od dva mjeseca od datuma obavijesti o predmetnoj odluci. Svakom takvom uputom također se skreće pozornost stranaka na odredbe utvrđene u člancima 66., 67., 68., 71. i 72. Uredbe (EU) 2017/1001, koje se primjenjuju i na žalbe na temelju ove Uredbe u skladu s člankom 55. stavkom 2. ove Uredbe. Stranke se ne mogu pozivati na propust Ureda da ih obavijesti o mogućnosti korištenja žalbenog postupka.” |
|
67. |
u članku 63. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. U postupcima koji se pred njim vode Ured ispituje činjenice po službenoj dužnosti. Međutim, u postupcima koji se odnose na proglašavanje ništavosti Ured je u tom ispitivanju ograničen na razloge, činjenice, dokaze i argumente koje su podnijele stranke i na zahtjeve koji su izneseni.” |
|
68. |
članak 64. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 64. Usmeni postupak 1. Ako Ured smatra da bi usmeni postupak bio svrsishodan, on se održava na prijedlog Ureda ili na zahtjev bilo koje stranke u postupku. 2. Usmeni postupak pred ispitivačima i odjelom zaduženim za Registar nije javan. 3. Usmeni postupak, uključujući objavu odluke, pred odjelima za poništaje i žalbenim vijećima javan je, osim ako odjel pred kojim se vodi postupak odluči drukčije u slučajevima u kojima bi prisutnost javnosti mogla imati ozbiljne i neopravdane nepovoljne posljedice, posebno za stranku u postupku.” |
|
69. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 64.a Delegiranje ovlasti u vezi s usmenim postupcima Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih aranžmana za usmeni postupak iz članka 64., uključujući detaljne aranžmane za upotrebu jezika u skladu s člankom 98.” |
|
70. |
članak 65. mijenja se kako slijedi:
|
|
71. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 65.a Delegiranje ovlasti u vezi s izvođenjem dokaza Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih aranžmana za izvođenje dokaza iz članka 65.” |
|
72. |
članak 66. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 66. Dostava 1. Ured po službenoj dužnosti dostavlja dotičnim osobama odluke i pozive te sve obavijesti ili druga priopćenja od kojih se računa određeni rok, odnosno koje se moraju dostaviti dotičnim osobama na temelju drugih odredaba ove Uredbe ili akata donesenih u skladu s ovom Uredbom, ili za koje je dostavu naložio izvršni direktor. 2. Dostava se odvija elektroničkim putem. Pojedinosti o dostavi elektroničkim putem određuje izvršni direktor. 3. Ako se pokazalo da dostava putem Ureda nije moguća, dostava se provodi javnom objavom. Izvršni direktor određuje kako se javna objava provodi i određuje početak jednomjesečnog roka po isteku kojeg se smatra da je dokument dostavljen.” |
|
73. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 66.a Delegiranje ovlasti u vezi s dostavom Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih aranžmana za dostavu iz članka 66.” |
|
74. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 66.b Obavijest o gubitku prava Ako Ured zaključi da je zbog ove Uredbe ili akata donesenih na temelju ove Uredbe došlo do gubitka bilo kojeg prava, a da nije donesena nikakva odluka, dostavlja taj zaključak dotičnim osobama u skladu s člankom 66. Dotične osobe mogu zatražiti odluku o tom pitanju u roku od dva mjeseca od dostave obavijesti ako smatraju da je zaključak Ureda netočan. Ured takvu odluku donosi samo ako se ne slaže s osobama koje to traže. Ako to nije slučaj, Ured mijenja svoj zaključak i o tome obavješćuje osobe koje su zatražile tu odluku. Članak 66.c Priopćenja Uredu Priopćenja upućena Uredu šalju se elektroničkim putem. Izvršni direktor određuje elektronička sredstva koja se moraju upotrebljavati te način i tehničke uvjete u skladu s kojima se ona moraju upotrebljavati.” |
|
75. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 66.d Delegiranje ovlasti u vezi s priopćenjima Uredu Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pravila o priopćenjima upućenima Uredu iz članka 66.c i oblicima takvih priopćenja koje Ured stavlja na raspolaganje.” |
|
76. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 66.e Rokovi 1. Rokovi se određuju u cijelim godinama, mjesecima, tjednima ili danima. Izračunavanje počinje sljedećeg dana od dana kad je nastupio relevantni događaj. Rokovi ne smiju biti kraći od mjesec dana ni dulji od šest mjeseci, osim ako je drukčije utvrđeno u ovoj Uredbi ili u aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom. 2. Izvršni direktor prije početka svake kalendarske godine određuje dane kad Ured nije otvoren za zaprimanje dokumenata. 3. Izvršni direktor određuje trajanje razdoblja prekida u slučaju stvarnog prekida povezanosti Ureda s dopuštenim elektroničkim sredstvima komunikacije. 4. Ako izniman događaj, kao što je prirodna nepogoda ili štrajk, prekine ili poremeti urednu komunikaciju stranaka u postupku prema Uredu ili obrnuto, izvršni direktor može odrediti da se za stranke u postupku koje imaju svoje boravište ili registrirani ured na zemljopisnom području pogođenom iznimnim događajem ili koje su imenovale zastupnika s mjestom poslovanja na tom području svi rokovi koji bi inače istekli na datum ili nakon datuma početka takvog događaja produljuju do određenog datuma. Pri utvrđivanju tog datuma izvršni direktor procjenjuje kada izniman događaj završava. Ako događaj utječe na sjedište Ureda, u odluci izvršnog direktor o produljenju rokova određuje da se ona primjenjuje na sve stranke u postupku.” |
|
77. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 66.f Delegiranje ovlasti u vezi s izračunavanjem i trajanjem rokova Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem pojedinosti u vezi s izračunavanjem i trajanjem rokova iz članka 66.e.” |
|
78. |
umeću se sljedeći članci: Članak 66.g Ispravci pogrešaka i očitih propusta 1. Ured po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke ispravlja sve jezične pogreške ili pogreške u prijepisu te očite propuste u svojim odlukama, pogreške pri registraciji dizajna EU-a ili pri objavi registracije. 2. Ako ispravak pogrešaka u registraciji dizajna EU-a ili objavi registracije zatraži nositelj, članak 50.g primjenjuje se mutatis mutandis. 3. Ured objavljuje ispravke pogrešaka u registraciji dizajna EU-a i u objavi registracije. Članak 66.h Brisanje upisâ u Registar i opoziv odluka 1. Ako Ured unese upis u Registar ili donese odluku koja sadržava očitu pogrešku koja se može pripisati Uredu, on osigurava brisanje upisa iz Registra ili opoziv odluke. Ako u postupku sudjeluje samo jedna stranka i ako takav upis ili takva mjera utječe na njezina prava, brisanje iz Registra ili opoziv nalaže se čak i ako stranka nije uočila pogrešku. 2. Brisanje iz Registra ili opoziv iz stavka 1. po službenoj dužnosti ili na zahtjev jedne od stranaka u postupku nalaže odjel koji je izvršio upis u Registar ili donio odluku. Brisanje upisa iz Registra ili opoziv odluke provodi se u roku od godine dana od datuma upisa ili datuma donošenja odluke, nakon savjetovanja sa strankama u postupku i eventualnim nositeljima prava na predmetni dizajn EU-a koji su upisani u Registar. Ured vodi evidenciju o svakom brisanju ili opozivu. 3. Ovim se člankom ne dovodi u pitanje pravo stranaka na podnošenje žalbe u skladu s člancima 55. i 55.a ni mogućnost ispravka pogrešaka i očitih propusta u skladu s člankom 66.g. Ako se protiv odluke Ureda koja sadržava pogrešku podnese žalba, žalbeni postupak postaje bespredmetan nakon što Ured opozove svoju odluku u skladu sa stavkom 1. ovog članka. U potonjem slučaju pristojba za žalbu vraća se podnositelju žalbe.” |
|
79. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 66.i Delegiranje ovlasti u vezi s brisanjem upisâ iz Registra i opozivom odluka Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem postupka za brisanje upisa iz Registra ili opoziv odluke iz članka 66.h.” |
|
80. |
članak 67. mijenja se kako slijedi:
|
|
81. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 67.a Nastavak postupka 1. Podnositelj prijave za registrirani dizajn EU-a, nositelj registriranog dizajna EU-a ili svaka druga stranke u postupku koji se vodi pred Uredom koji su propustili određeni rok u odnosu na Ured može na zahtjev ishoditi nastavak postupka, pod uvjetom da je u trenutku podnošenja zahtjeva već izvršena propuštena radnja. Zahtjev za nastavak postupka dopušten je samo ako je podnesen u roku od dva mjeseca od isteka propuštenog roka. Smatra se da zahtjev nije podnesen sve dok se ne uplati pristojba za nastavak postupka. 2. Nastavak postupka ne odobrava se u slučaju nepoštovanja rokova utvrđenih u:
3. O zahtjevu za nastavak postupka odlučuje odjel koji je nadležan za odlučivanje o propuštenoj radnji. 4. Ako Ured prihvati zahtjev za nastavak postupka, smatra se da posljedica propuštanja roka nije bilo. Ako je odluka donesena između isteka tog roka i zahtjeva za nastavak postupka, odjel koji je nadležan za odlučivanje o propuštenoj radnji preispituje odluku i, ako je izvršenje te propuštene radnje dovoljno, donosi drukčiju odluku. Ako Ured nakon preispitivanja zaključi da prvobitnu odluku ne treba promijeniti, tu odluku potvrđuje u pisanom obliku. 5. Ako Ured odbije zahtjev za nastavak postupka, pristojba se vraća. Članak 67.b Prekid postupka 1. Postupci pred Uredom prekidaju se:
Ako smrt ili nesposobnost iz prvog podstavka točke (a) ne utječu na ovlaštenje zastupnika imenovanog u skladu s člankom 78., postupak se prekida samo na zahtjev tog zastupnika. 2. Postupak pred Uredom može se nastaviti čim se utvrdi identitet osobe ovlaštene za njegov nastavak ili kad Ured iscrpi sve razumne napore za utvrđivanje identiteta takve osobe.” |
|
82. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 67.c Delegiranje ovlasti u vezi s nastavkom postupka Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih aranžmana za nastavak postupka pred Uredom iz članka 67.b stavka 2.” |
|
83. |
članak 68. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 68. Upućivanje na opća načela Ako ova Uredba ili akti doneseni u skladu s njome ne sadržavaju postupovne odredbe, Ured uzima u obzir načela postupovnog prava koja su općepriznata u državama članicama.” |
|
84. |
u članku 69. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim: „1. Prava Ureda na naplatu pristojbi prestaju u roku od četiri godine od kraja kalendarske godine u kojoj je pristojba dospjela na naplatu. 2. Prava prema Uredu na povrat pristojbi ili novčanih iznosa uplaćenih iznad iznosa pristojbe prestaju u roku od četiri godine od kraja kalendarske godine u kojoj su ta prava nastala.” |
|
85. |
članak 70. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 70. Raspodjela troškova 1. Stranka koja izgubi spor u postupku za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a ili u žalbenom postupku snosi pristojbe koje je druga stranka platila za zahtjev za proglašavanje ništavosti i za žalbu. Stranka koja izgubi spor snosi i troškove druge stranke koji su bitni za postupak, uključujući putne troškove i dnevnice te naknadu za zastupnika u smislu članka 78. stavka 1., u okviru najvećih stopa koje su za svaku kategoriju troškova utvrđene u provedbenom aktu donesenom na temelju članka 70.a. 2. Ako svaka stranka djelomično uspije u nekim svojim zahtjevima, ali ne uspije u drugim svojim zahtjevima ili ako tako nalažu razlozi pravičnosti, Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće odlučuje o raspodjeli troškova koja se razlikuje od one utvrđene u stavku 1. 3. Stranka koja okonča postupak povlačenjem prijave za dizajn EU-a, zahtjeva za proglašavanje ništavosti ili žalbe, neproduljivanjem registracije dizajna EU-a ili odricanjem od registriranog dizajna EU-a snosi pristojbe i troškove druge stranke kako je utvrđeno u stavcima 1. i 2. 4. Ako postupak ne rezultira presudom, Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće slobodno odlučuje o troškovima. 5. Ako stranke pred Odjelom za poništaje ili Žalbenim vijećem sklope nagodbu o troškovima koja se razlikuje od one predviđene u stavcima od 1. do 4., predmetno tijelo prima na znanje tu nagodbu. 6. Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće po službenoj dužnosti utvrđuje iznos troškova koji se moraju platiti na temelju stavaka od 1. do 5. ovog članka ako su troškovi koji se moraju platiti ograničeni na pristojbe koje se plaćaju Uredu i troškove zastupanja. U svim ostalim slučajevima pisarnica Žalbenog vijeća ili Odjela za poništaje na zahtjev utvrđuje iznos troškova koji se moraju platiti. Zahtjev je dopušten samo u roku od dva mjeseca nakon datuma na koji je postala pravomoćna odluka u odnosu na koju je podnesen zahtjev za utvrđivanje troškova te se uz njega prilažu račun i popratni dokazi. Za troškove zastupanja u skladu s člankom 78. stavkom 1. dovoljna je potvrda zastupnika da su troškovi nastali. Za ostale troškove dovoljno je utvrditi njihovu vjerodostojnost. Ako je iznos troškova utvrđen u skladu s prvim podstavkom ovog stavka, troškovi zastupanja odobravaju se na razini određenoj u provedbenom aktu donesenom na temelju članka 70.a i bez obzira na to jesu li zaista nastali. 7. U odlukama o utvrđivanju troškova donesenima u skladu sa stavkom 6. navode se razlozi na kojima se odluke temelje te ih Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće može preispitati na temelju zahtjeva podnesenog u roku od mjesec dana nakon datuma obavijesti o odluci. Smatra se da zahtjev nije podnesen sve dok nije plaćena pristojba za preispitivanje iznosa troškova. Odjel za poništaje ili Žalbeno vijeće, ovisno o slučaju, odlučuje o zahtjevu za preispitivanje odluke o utvrđivanju troškova bez usmenog postupka.” |
|
86. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 70.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s najvišim stopama za troškove Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuju najviše stope za troškove koji su bitni za postupak i stvarne troškove stranke koja je dobila spor iz članka 70. stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.”; Pri utvrđivanju najviših stopa za putne troškove i dnevnice Komisija uzima u obzir udaljenost između mjesta boravišta ili poslovanja stranke, zastupnika, svjedoka ili vještaka i mjesta gdje se održava usmeni postupak, fazu postupka u kojoj su nastali troškovi, a kad je riječ o troškovima zastupanja u smislu članka 78. stavka 1., potrebu da se osigura da druga stranka ne može zlouporabiti obvezu snošenja troškova zbog taktičkih razloga. Osim toga, dnevnice se izračunavaju u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Unije i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Unije, utvrđenima Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (*5). Stranka koja izgubi spor snosi troškove samo jedne stranke u postupku i, ako je primjenjivo, samo jednog zastupnika. (*5) SL L 56, 4.3.1968., str. 1., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/1968/259(1)/oj.”;" |
|
87. |
u članku 71. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici na čijem se državnom području izvršenje provodi. Svaka država članica imenuje jedno tijelo odgovorno za potvrdu vjerodostojnosti odluke iz stavka 1. i dostavlja njegove podatke za kontakt Uredu, Sudu i Komisiji. To tijelo uz odluku prilaže nalog za izvršenje, pri čemu je provjera vjerodostojnosti odluke jedina formalnost.” |
|
88. |
članak 72. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 72. Registar dizajna EU-a 1. Ured vodi i ažurira Registar registriranih dizajna EU-a. 2. Registar sadržava sljedeće upise koji se odnose na registracije dizajna EU-a:
3. Registar sadržava i sljedeće upise, od kojih je svakom dodan datum upisa:
4. Izvršni direktor može odrediti da se u Registar moraju unijeti i drugi elementi osim onih navedenih u stavcima 2. i 3. 5. Registar se može voditi u elektroničkom obliku. Ured prikuplja, organizira, objavljuje i pohranjuje elemente iz stavaka 1., 2. i 3., uključujući osobne podatke, za potrebe utvrđene u stavku 8. Ured omogućuje da Registar bude lako dostupan javnosti na uvid. 6. Nositelja registriranog dizajna EU-a obavješćuje se o svakoj promjeni u Registru. 7. Ako pristup Registru nije ograničen na temelju članka 74. stavka 5., Ured na zahtjev elektroničkim putem izdaje ovjerene ili neovjerene izvatke iz Registra. 8. Podaci koji se odnose na upise utvrđene u stavcima 2. i 3., uključujući osobne podatke, obrađuju se u svrhu:
9. Svi podaci, uključujući osobne podatke, koji se odnose na upise utvrđene u stavcima 2. i 3. ovog članka smatraju se podacima od javnog interesa i može im pristupiti bilo koja treća strana osim ako je člankom 50. stavkom 2. predviđeno drukčije. Upisi u Registru čuvaju se na neodređeno vrijeme.” |
|
89. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 72.a Baza podataka 1. Uz obvezu vođenja Registra, kako je utvrđeno u članku 72., Ured prikuplja i pohranjuje u elektroničku bazu podataka sve pojedinosti koje dostave nositelji ili bilo koja druga stranka u postupku u skladu s ovom Uredbom ili aktima donesenima u skladu s njome. 2. Elektronička baza podataka može uključivati osobne podatke, uz one koji su uključeni u Registar u skladu s člankom 72., ako su takvi podaci propisani ovom Uredbom ili aktima donesenima u skladu s njome. Prikupljanje, pohrana i obrada osobnih podataka služe u svrhu:
3. Izvršni direktor određuje uvjete pristupa bazi podataka i način na koji se sadržaj, osim osobnih podataka iz stavka 2. ovog članka, ali uključujući podatke navedene u članku 72., može staviti na raspolaganje. 4. Pristup osobnim podacima iz stavka 2. ograničen je i ti podaci nisu javno dostupni osim ako je dotična stranka izričito pristala. 5. Svi se podaci čuvaju na neograničeno vrijeme. Međutim, dotična stranka može zatražiti uklanjanje svih osobnih podataka iz baze podataka nakon 18 mjeseci od isteka registriranog dizajna EU-a ili okončanja relevantnog postupka inter partes. Dotična stranka ima pravo ishoditi ispravak netočnih ili pogrešnih podataka u bilo kojem trenutku. Članak 72.b Internetski pristup odlukama 1. Odluke Ureda u vezi s registriranim dizajnima EU-a dostupne su na internetu radi informiranja i uvida javnosti. Svaka stranka u postupku koji je doveo do donošenja odluke može zatražiti uklanjanje svih osobnih podataka uključenih u odluku. 2. Ured može omogućiti internetski pristup presudama nacionalnih sudova i sudova Unije koje se odnose na njegove zadaće kako bi se podigla javna svijest o pitanjima intelektualnog vlasništva i promicala konvergencija praksi. Ured poštuje uvjete prve objave s obzirom na osobne podatke.” |
|
90. |
članak 73. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 73. Periodičke publikacije 1. Ured periodički objavljuje:
Publikacije iz prvog podstavka točaka (a) i (b) mogu se objaviti elektroničkim putem. 2. Izvršni direktor određuje na koji se način i koliko često objavljuje Službeni glasnik dizajna Europske unije. 3. Službeni list Ureda objavljuje se na jezicima Ureda. Međutim, izvršni direktor može odrediti da se određene stavke objavljuju u Službenom listu Ureda na službenim jezicima Unije.” |
|
91. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 73.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s periodičkim publikacijama Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
92. |
članak 74. mijenja se kako slijedi:
|
|
93. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 74.a Postupci za uvid u spise 1. Pri uvidu u spise registriranih dizajna EU-a zatraženih na temelju članka 74. stavka 3. provjeravaju se tehnička sredstva pohrane tih spisa. Takav se uvid obavlja putem interneta. Izvršni direktor određuje načine uvida. 2. Ako se zahtjev za uvid u spis odnosi na prijavu za registrirani dizajn EU-a ili na registrirani dizajn EU-a čija je objava odgođena u skladu s člankom 50. ili kojeg se, s obzirom na to da je objava odgođena, nositelj odrekao prije datuma isteka razdoblja odgode ili na taj datum, zahtjev za uvid u spis mora sadržavati dokaze o sljedećem:
3. Na zahtjev, uvid u spise vrši se putem elektroničkih preslika dokumenata iz spisa. Ured ujedno na zahtjev elektroničkim putem izdaje ovjerene ili neovjerene preslike prijava za registrirani dizajn EU-a. Članak 74.b Priopćavanje informacija sadržanih u spisima Podložno ograničenjima predviđenima u članku 74., Ured može na zahtjev priopćiti informacije iz bilo kojeg spisa bilo kojeg postupka koji se odnosi na prijavu za dizajn EU-a ili na registrirani dizajn EU-a. Članak 74.c Pohranjivanje spisa 1. Ured pohranjuje spise svih postupaka u vezi s prijavom za dizajn EU-a i registriranim dizajnima EU-a. Izvršni direktor određuje oblik u kojem se ti spisi pohranjuju. 2. Ako se spisi pohranjuju u elektroničkom obliku, elektronički spisi ili njihove sigurnosne kopije pohranjuju se na neograničeno vrijeme. Izvorni dokumenti koje su podnijele stranke u postupku, i koji čine osnovu takvih elektroničkih spisa, uklanjaju se istekom određenog roku nakon što ih Ured zaprimi, a taj rok određuje izvršni direktor. 3. Ako se spisi ili dijelovi spisa pohranjuju u nekom drugom obliku osim elektroničkog, dokumenti ili dokazi koji sačinjavaju dio takvih spisa pohranjuju se na najmanje pet godina od kraja godine u kojoj je nastupilo sljedeće:
|
|
94. |
članak 75. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 75. Administrativna suradnja 1. Ako ovom Uredbom ili nacionalnim zakonodavstvom nije drukčije propisano, Ured i sudovi ili tijela država članica jedni drugima na zahtjev pružaju pomoć priopćavanjem informacija ili davanjem spisa na uvid. Ako Ured daje spise na uvid sudovima, uredima državnog odvjetništva ili središnjim uredima za industrijsko vlasništvo, uvid u spise ne podliježe ograničenjima utvrđenima u članku 74. 2. Ured ne naplaćuje pristojbe za priopćavanje informacija ili davanje spisa na uvid.” |
|
95. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 75.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s administrativnom suradnjom Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljni aranžmani za razmjenu informacija između Ureda i tijela država članica i davanje spisa na uvid kako je navedeno u članku 75., uzimajući u obzir ograničenja kojima u skladu s člankom 74. podliježe uvid u spise u vezi s prijavama za dizajn EU-a ili registracijama dizajna EU-a ako se daju na uvid trećim stranama. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
96. |
članak 76. briše se; |
|
97. |
članak 77. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 77. Opća načela zastupanja 1. Podložno stavku 2., nitko nije obavezan imati zastupnika pred Uredom. 2. Ne dovodeći u pitanje stavak 3. drugi podstavak ovog članka, fizičke ili pravne osobe koje u EGP-u nemaju ni domicil ni glavno mjesto poslovanja ni stvarni i djelatni industrijski ili trgovački poslovni nastan pred Uredom su zastupane u skladu s člankom 78. stavkom 1. u svim postupcima predviđenima ovom Uredbom, osim u podnošenju prijave za registrirani dizajn EU-a. 3. Fizičke ili pravne osobe koje u EGP-u imaju domicil ili glavno mjesto poslovanja ili stvarni i djelatni industrijski ili trgovački poslovni nastan može pred Uredom zastupati zaposlenik. Zaposlenik pravne osobe na koju se primjenjuje ovaj stavak može zastupati i druge pravne osobe koje su gospodarski povezane s prvom pravnom osobom, čak i ako te druge pravne osobe nemaju ni domicil ni glavno mjesto poslovanja ni stvarni i djelatni industrijski ili trgovački poslovni nastan u EGP-u. Zaposlenici koji zastupaju osobe u smislu ovog stavka na zahtjev Ureda ili, prema potrebi, na zahtjev stranke u postupku dostavljaju Uredu potpisano ovlaštenje koje se ulaže u spis. 4. Ako postoji više podnositelja prijave ili više trećih strana koje zajedno djeluju, imenuje se zajednički zastupnik.” |
|
98. |
članak 78. mijenja se kako slijedi:
|
|
99. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 78.a Delegiranje ovlasti u vezi s sa zastupanjem uz ovlaštenje Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem:
|
|
100. |
članak 79. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 79. Primjena pravila Unije o nadležnosti i priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima 1. Ako ovom Uredbom nije drukčije određeno, pravila Unije o nadležnosti i priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima primjenjuju se na postupke koji se odnose na dizajne EU-a i prijave za registrirani dizajn EU-a, kao i na postupke koji se odnose na istodobne i uzastopne tužbe na osnovi dizajna EU-a i nacionalnih dizajna. 2. U slučaju postupaka koji se odnose na tužbe i zahtjeve iz članka 81. ove Uredbe:
3. Upućivanja u ovoj Uredbi na Uredbu (EU) br. 1215/2012 prema potrebi uključuju Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima sklopljen 19. listopada 2005. (*6) Uredba (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.).”;" |
|
101. |
u članku 80. briše se stavak 5.; |
|
102. |
članak 82. mijenja se kako slijedi:
|
|
103. |
u članku 84. dodaju se sljedeći stavci: „5. Sud za dizajn EU-a kojem je podnesena protutužba za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a ne nastavlja s ispitivanjem protutužbe sve dok zainteresirana stranka ili sud ne obavijeste Ured o datumu na koji je podnesena protutužba. Ured tu informaciju unosi u Registar u skladu s člankom 72. stavkom 3. točkom (q). Ako je zahtjev za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a podnesen Uredu prije nego što je podnesena protutužba, Ured o tome obavješćuje sud te sud zastaje s postupkom u skladu člankom 91. stavkom 1. dok odluka o zahtjevu ne postane pravomoćna ili dok se ne povuče. 6. Sud za dizajn EU-a u saslušanju protutužbe za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a može, na zahtjev nositelja prava registriranog dizajna EU-a i nakon saslušanja drugih stranaka, zastati s postupkom i zatražiti od tuženika da Uredu podnese zahtjev za proglašavanje ništavosti u roku koji odredi sud. Ako se zahtjev ne podnese u tom roku, postupak se nastavlja, a protutužba se smatra povučenom. Primjenjuje se članak 91. stavak 3.” |
|
104. |
članak 86. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 86. Sudske odluke o ništavosti 1. Ako je u postupku pred sudom za dizajn EU-a protutužbom za proglašavanje ništavosti osporen neki dizajn EU-a:
2. Sud za dizajn EU-a odbacuje protutužbu za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a ako je odluka koju je donio Ured, a koja se odnosi na isti predmet i iste razloge za pokretanje postupka te koja je uključivala iste stranke već postala pravomoćna. 3. Ako je sud za dizajn EU-a donio sudsku odluku na osnovi protutužbe za proglašavanje ništavosti registriranog dizajna EU-a, a ta je odluka postala pravomoćna, sud ili bilo koja od stranaka u nacionalnom postupku bez odgode šalju Uredu primjerak sudske odluke. Ured ili bilo koja zainteresirana stranka mogu zatražiti informacije o takvoj sudskoj odluci. Ured sudsku odluku unosi u Registar u skladu s člankom 72. stavkom 3. točkom (r).” |
|
105. |
u članku 88. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. U svim predmetima koji se odnose na dizajn i koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom sud za dizajn EU-a primjenjuje važeće nacionalno pravo.” |
|
106. |
članak 89. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 89. Sankcije u postupcima zbog povreda 1. Ako sud za dizajn EU-a utvrdi da je tuženik povrijedio ili namjeravao povrijediti dizajn EU-a, izdaje nalog kojim se tuženiku zabranjuje daljnje vršenje radnji kojima se povređuje ili kojima bi se povrijedio dizajn EU-a, osim ako postoje posebni razlozi da to ne učini. Ujedno poduzima mjere u skladu sa svojim nacionalnim pravom kojima se nastoji osigurati poštovanje te zabrane. 2. Sud za dizajn EU-a može primijeniti i mjere ili naloge dostupne u okviru primjenjivog prava za koje smatra da su prikladni u okolnostima slučaja.” |
|
107. |
u članku 90. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Sud za dizajn EU-a čija se nadležnost temelji na članku 82. stavcima 1., 2., 3. ili 4. ove Uredbe nadležan je za izricanje privremenih mjera, uključujući zaštitne mjere, koje se, podložno svim postupcima potrebnima za priznavanje i izvršenje u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. 1215/2012, primjenjuju na državnom području bilo koje države članice. Takvu nadležnost nema nijedan drugi sud.” |
|
108. |
članak 93. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 93. Dopunske odredbe o nadležnosti nacionalnih sudova koji nisu sudovi za dizajn EU-a 1. U državi članici čiji sudovi imaju nadležnost na temelju članka 79. stavka 1. sudovi koji bi imali teritorijalnu i stvarnu nadležnost kad je riječ o tužbama koje se odnose na nacionalno pravo dizajna u toj državi članici nadležni su za tužbe u odnosu na dizajn EU-a koje nisu tužbe iz članka 81. 2. Tužbe koje se odnose na dizajn EU-a, osim onih iz članka 81., za koje u skladu s člankom 79. stavkom 1. i stavkom 1. ovog članka nije nadležan nijedan sud, mogu se voditi pred sudovima države članice u kojoj Ured ima sjedište.” |
|
109. |
u članku 96. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Dizajn zaštićen kao dizajn EU-a ispunjava i uvjete za zaštitu autorskim pravom od datuma kad je dizajn stvoren ili utvrđen u bilo kojem obliku, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi zakonodavstva o autorskom pravu.” |
|
110. |
članak 97. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 97. Primjena Uredbe (EU) 2017/1001 Osim ako je u ovoj glavi drukčije predviđeno, članci od 142. do 146., članci od 148. do 158., članak 162. i članci od 165. do 177. Uredbe (EU) 2017/1001 primjenjuju se na Ured s obzirom na njegove zadaće na temelju ove Uredbe.” |
|
111. |
članak 98. mijenja se kako slijedi:
|
|
112. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 98.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s potrebom za prijevodom i normama prijevoda Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje sljedeće:
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
113. |
članak 99. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 99. Objava i upisi u Registar 1. Svi podaci čija je objava propisana ovom Uredbom ili aktom donesenim u skladu s njome objavljuju se na svim službenim jezicima Unije. 2. Svi upisi u Registar objavljuju se na svim službenim jezicima Unije. 3. U slučaju dvojbe vjerodostojan je tekst na jeziku Ureda na kojem je podnesena prijava za registrirani dizajn EU-a. Ako je prijava podnesena na službenom jeziku Unije koji nije jedan od jezika Ureda, vjerodostojan je tekst na jeziku koji je podnositelj prijave naveo kao drugi jezik.” |
|
114. |
članak 100. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 100. Dodatne ovlasti izvršnog direktora Osim ovlasti dodijeljenih izvršnom direktoru člankom 157. stavkom 4. točkom (o) Uredbe (EU) 2017/1001, izvršni direktor izvršava ovlasti dodijeljene člankom 36. stavkom 5., člankom 37. stavkom 1., člankom 41. stavkom 5., člankom 42. stavkom 2., člankom 62. stavkom 2., člankom 65. stavkom 5., člancima 66., 66.c i 66.e, člankom 72. stavkom 4., člankom 72.a stavkom 3., člankom 73., člankom 74.a stavkom 1., člancima 74.c i 78., člankom 98. stavkom 7., člankom -106.aa, člankom -106.ab stavkom 1., člancima -106.ac i -106.ad ove Uredbe u skladu s kriterijima utvrđenima u ovoj Uredbi i aktima donesenima u skladu s njome.” |
|
115. |
članak 101. briše se; |
|
116. |
članci 102., 103. i 104. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 102. Nadležnost Za donošenje odluka u vezi s postupcima utvrđenima u ovoj Uredbi nadležni su:
Članak 103. Ispitivači Ispitivači su odgovorni za donošenje odluka u ime Ureda u vezi s prijavom za registrirani dizajn EU-a. Članak 104. Odjel zadužen za Registar 1. Osim ovlasti koje su mu dodijeljene Uredbom (EU) 2017/1001 odjel zadužen za Registar odgovoran je za donošenje odluka u vezi s upisima u Registar iz ove Uredbe i drugih odluka propisanih ovom Uredbom koje nisu u nadležnosti ispitivačâ ili odjela za poništaje. 2. Odjel zadužen za Registar odgovoran je i za održavanje popisa ovlaštenih zastupnika u predmetima koji se odnose na dizajn.” |
|
117. |
u članku 105. dodaje se sljedeći stavak: „3. Odluke koje se odnose na troškove ili postupke donosi jedan član odjela za poništaje.” |
|
118. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 105.a Dodjela provedbenih ovlasti u vezi s odlukama koje donosi jedan član Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju točne vrste odluka koje treba donijeti jedan član u skladu s člankom 105. stavkom 3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 109. stavka 2.” |
|
119. |
članak 106. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 106. Žalbena vijeća Osim ovlasti koje su im dodijeljene člankom 165. Uredbe (EU) 2017/1001, žalbena vijeća odgovorna su za odlučivanje o žalbama protiv odluka tijelâ Ureda iz članka 102. točaka (a), (b) i (c) ove Uredbe u vezi s postupcima utvrđenima u ovoj Uredbi.” |
|
120. |
umeće se sljedeći članak: „Članak -106.a Delegiranje ovlasti u vezi sa žalbenim vijećima Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 109.a ove Uredbe radi dopune ove Uredbe u kojima se utvrđuju pojedinosti o ustroju žalbenih vijeća u postupcima koji se odnose na dizajn na temelju ove Uredbe ako je u takvim postupcima potrebno da žalbena vijeća imaju drukčiji ustroj od onog utvrđenog u delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 168. Uredbe (EU) 2017/1001.” |
|
121. |
sljedeći odjeljak dodaje se u glavi XI.:
Članak -106.aa Pristojbe i naknade te datum dospijeća 1. Izvršni direktor određuje iznos koji se mora naplatiti za sve usluge koje pruža Ured osim onih utvrđenih u Prilogu, kao i iznos koji se mora naplatiti za publikacije koje izdaje Ured. Iznosi naknada određuju se u eurima i objavljuju se u Službenom listu Ureda. Iznos svake naknade ne smije premašiti iznos potreban za pokrivanje troškova određene usluge koju pruža Ured. 2. Pristojbe i naknade za koje ovom Uredbom nije utvrđen datum dospijeća dospijevaju na dan primitka zahtjeva za uslugu iz koje proizlazi pristojba ili naknada. Uz suglasnost Odbora za proračun izvršni direktor može utvrditi koje usluge navedene u prvom podstavku ne ovise o prethodnom plaćanju odgovarajućih pristojbi ili naknada. Članak -106.ab Plaćanje pristojbi i naknada 1. Plaćanje pristojbi i naknada Uredu izvršava se metodama plaćanja koje utvrdi izvršni direktor uz suglasnost Odbora za proračun. Metode plaćanja utvrđene u skladu s prvim podstavkom objavljuju se u Službenom listu Ureda. Sva se plaćanja izvršavaju u eurima. 2. Plaćanja izvršena metodama plaćanja koje su različite od onih navedenih u stavku 1. smatraju se neizvršenima te se plaćeni iznos vraća. 3. Uplate moraju sadržavati nužne informacije koji Uredu omogućuju da odmah utvrdi svrhu plaćanja. 4. Ako se svrha plaćanja iz stavka 2. ne može odmah utvrditi, Ured zahtijeva da mu osoba koja izvršava plaćanje unutar određenog roka dostavi pisanu obavijest o toj svrsi. Ako osoba ne ispuni zahtjev u tom razdoblju, smatra se da plaćanje nije izvršeno te se plaćeni iznos vraća. Članak -106.ac Datum koji se smatra datumom plaćanja Izvršni direktor određuje datum na koji se plaćanja smatraju izvršenima. Članak -106.ad Nedostatna plaćanja i povrat preplaćenih iznosa 1. Smatra se da je plaćanje izvršeno u roku samo ako je pravodobno uplaćen cijeli iznos pristojbe ili naknade. Ako pristojba ili naknada nije uplaćena u cijelosti, iznos koji je uplaćen vraća se nakon isteka roka za plaćanje. 2. Međutim, u mjeri u kojoj je to moguće u vremenu preostalom prije isteka roka za plaćanje, Ured osobi koja izvršava plaćanje daje mogućnost da uplati iznos koji nedostaje. 3. Izvršni direktor uz suglasnost Odbora za proračun može odustati od postupka za prisilnu naplatu bilo kojeg iznosa koji se duguje ako je iznos koji se treba naplatiti minimalan ili ako je takva naplata previše nesigurna. 4. Ako se pristojba ili naknada preplate, preplaćena se razlika vraća.” |
|
122. |
u članku 106.d stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Ured pruža informacije o međunarodnim registracijama iz stavka 2. u obliku elektroničke poveznice na bazu podataka međunarodnih registracija dizajna koja se može pretraživati i koju vodi Međunarodni ured.” |
|
123. |
članak 106.e zamjenjuje se sljedećim: „Članak 106.e Ispitivanje razloga za odbijanje 1. Ako Ured tijekom ispitivanja međunarodne registracije zaključi da dizajn za koji se traži zaštita ne odgovara definiciji iz članka 3. točke l. ove Uredbe, da je dizajn protivan javnom interesu ili prihvaćenim moralnim načelima ili da dizajn čini nepropisnu upotrebu bilo kojeg od elemenata navedenih u članku 6.b Pariške konvencije ili oznaka, amblema i grbova koji nisu obuhvaćeni navedenim člankom 6.b i koji su od posebnog javnog interesa u pojedinoj državi članici, Ured Međunarodnom uredu šalje obavijest o odbijanju najkasnije šest mjeseci od datuma objave međunarodne registracije te navodi razloge za odbijanje u skladu s člankom 12. stavkom 2. Ženevskog akta. 2. Ako je nositelj međunarodne registracije obvezan imati zastupnika pred Uredom u skladu s člankom 77. stavkom 2., obavijest iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati navod o obvezi nositelja da imenuje zastupnika iz članka 78. stavka 1. 3. Ured utvrđuje rok u kojem se nositelj međunarodne registracije može odreći međunarodne registracije u odnosu na Uniju, ograničiti međunarodnu registraciju na jedan industrijski dizajn ili neke industrijske dizajne u odnosu na Uniju ili podnijeti primjedbe te u kojem, prema potrebi, imenuje zastupnika. Rok počinje na dan kad Ured izda obavijest o odbijanju. 4. Ako nositelj ne imenuje zastupnika u roku iz stavka 3., Ured odbija učinke međunarodne registracije. 5. Ako nositelj u propisanom roku podnese primjedbe koje zadovoljavaju Ured, Ured povlači odbijenicu i obavješćuje Međunarodni ured u skladu s člankom 12. stavkom 4. Ženevskog akta. Ako nositelj u skladu s člankom 12. stavkom 2. Ženevskog akta u propisanom roku ne podnese primjedbe koje zadovoljavaju Ured, Ured potvrđuje odluku o odbijanju zaštite za međunarodnu registraciju. Ta odluka podliježe žalbi u skladu s člancima od 66. do 72. Uredbe (EU) 2017/1001 u vezi s člankom 55. stavkom 2. ove Uredbe. 6. Ako se nositelj odrekne međunarodne registracije ili je ograniči na jedan industrijski dizajn ili neke industrijske dizajne u odnosu na Uniju, nositelj o tome obavješćuje Međunarodni ured postupkom evidencije u skladu s člankom 16. stavkom 1. podtočkama iv. i v. Ženevskog akta.” |
|
124. |
u glavi XI.a dodaje se sljedeći članak: „Članak 106.g Produljenja Međunarodna registracija produljuje se izravno u Međunarodnom uredu u skladu s člankom 17. Ženevskog akta.” |
|
125. |
članci 107. i 108. brišu se; |
|
126. |
članak 109. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 109. Postupak odbora 1. Komisiji pomaže Odbor za provedbena pravila osnovan Uredbom (EU) 2017/1001. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. 2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.” |
|
127. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 109.a Izvršavanje delegiranja ovlasti 1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku. 2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 47.b, 53.a, 55.a, 64.a, 65.a, 66.a, 66.d, 66.f, 66.i, 67.c, 78.a i -106.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 8. prosinca 2024. 3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 47.b, 53.a, 55.a, 64.a, 65.a, 66.a, 66.d, 66.f, 66.i, 67.c, 78.a i -106.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi. 4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima, među ostalim i stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. 5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću. 6. Delegirani akt donesen na temelju članka 47.b, članka 53.a, članka 55.a, članka 64.a, članka 65.a, članka 66.a, članka 66.d, članka 66.f, članka 66.i, članka 67.c, članka 78.a ili članka -106.a stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.” |
|
128. |
članak 110. briše se; |
|
129. |
u članku 110.a stavku 5. briše se druga rečenica; |
|
130. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 110.b Evaluacija 1. Komisija do 1. siječnja 2030. i svakih pet godina nakon toga provodi evaluaciju provedbe ove Uredbe. 2. Komisija dostavlja izvješće o evaluaciji zajedno sa svojim zaključcima izvedenima na temelju tog izvješća Europskom parlamentu, Vijeću i Upravljačkom odboru. Nalazi evaluacije objavljuju se.” |
|
131. |
u članku 111. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Prijave za registrirani dizajn EU-a mogu se podnijeti Uredu od 1. travnja 2003.”; |
|
132. |
dodaje se prilog kako je naveden u Prilogu I. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Uredba (EZ) br. 2246/2002 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. svibnja 2025.
Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na Uredbu (EZ) br. 6/2002 i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II. ovoj Uredbi.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. svibnja 2025.
Međutim, članak 1. točke 21., 22., 24., 26., 27., 28., 29., 30. točka 32. podtočka (b), točka 34. podtočka (b), točke 37., 40., 42., 45., 46., 49., 52., 54., 56., 58., 61., 63., 65., 66., 70., 72., 74., 76., 78., točka 80. podtočka (b), točka 81., točka 85., točka 88. u mjeri u kojoj se odnosi na članak 72. stavak 3. točke (a), (e), (f) i (m), točka 90., točka 98. podtočka (b), točke 111., 113. i 123. primjenjuju se od 1. srpnja 2026.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 23. listopada 2024.
Za Europski parlament
Predsjednica
R. METSOLA
Za Vijeće
Predsjednik
ZSIGMOND B. P.
(1) SL C 184, 25.5.2023., str. 39.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 14. ožujka 2024. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 10. listopada 2024.
(3) Uredba Vijeća (EZ) br. 6/2002 od 12. prosinca 2001. o dizajnu Zajednice (SL L 3, 5.1.2002., str. 1.).
(4) Direktiva 98/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o pravnoj zaštiti dizajna (SL L 289, 28.10.1998., str. 28.).
(5) SL C 205, 20.5.2022., str. 26.
(6) Uredba (EU) 2017/1001 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o žigu Europske unije (SL L 154, 16.6.2017., str. 1.).
(7) Uredba (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o carinskoj provedbi prava intelektualnog vlasništva i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1383/2003 (SL L 181, 29.6.2013., str. 15.).
(8) Direktiva (EU) 2024/2823 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o pravnoj zaštiti dizajna (SL L, 2024/2823, 18.11.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/2823/oj).
(9) Presuda Suda (drugo vijeće) od 20. prosinca 2017., Acacia Srl protiv Pneusgarda Srl i Audi AG i Acacia Srl i Rolando D’Amato protiv Dr. Ing. h.c.F. Porsche AG, spojeni predmeti C-397/16 i C-435/16, ECLI:EU:C:2017:992.
(10) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(11) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(12) Uredba Komisije (EZ) br. 2246/2002 od 16. prosinca 2002. o pristojbama koje se plaćaju Uredu za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) za registraciju dizajna Zajednice (SL L 341, 17.12.2002., str. 54.).
(13) Uredba Komisije (EZ) br. 2245/2002 od 21. listopada 2002. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 6/2002 o dizajnu Zajednice (SL L 341, 17.12.2002., str. 28.).
(14) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
PRILOG I.
„PRILOG
Iznosi pristojbi iz članka -106.aa stavka 1.
Pristojbe koje se plaćaju Uredu na temelju ove Uredbe jesu sljedeće (u EUR):
|
1. |
Pristojba za prijavu iz članka 36. stavka 4.:
|
|
2. |
Individualna pristojba za designaciju za međunarodnu registraciju iz članka 106.c:
|
|
3. |
Pristojba za odgodu objave iz članka 36. stavka 4.:
|
|
4. |
Dodatna pristojba za prijavu za svaki dodatni dizajn uključen u višestruku prijavu iz članka 37. stavka 2.:
|
|
5. |
Dodatna pristojba za odgodu objave za svaki dodatni dizajn uključen u višestruku prijavu koji podliježe odgodi objave iz članka 37. stavka 2.:
|
|
6. |
Pristojba za produljenje iz članka 50.d stavaka 1., 3. i 9.:
|
|
7. |
Individualna pristojba za produljenje za međunarodnu registraciju iz članka 106.c:
|
|
8. |
Pristojba za zakašnjelo plaćanje pristojbe za produljenje iz članka 50.d stavka 3.:
|
|
9. |
Pristojba za podnošenje zahtjeva za proglašavanje ništavosti iz članka 52. stavka 2.:
|
|
10. |
Pristojba za nastavak postupka iz članka 67.a stavka 1.:
|
|
11. |
Pristojba za povrat u prijašnje stanje iz članka 67. stavka 3.:
|
|
12. |
Pristojba za registraciju licencije ili drugog prava u odnosu na registrirani dizajn EU-a iz članka 32.a stavaka 1. i 2. te iz članka 24. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2245/2002 prije 1. srpnja 2026. ili za registraciju licencije ili drugog prava u odnosu na prijavu za dizajn EU-a iz članka 32.a stavaka 1. i 2. i članka 34. te iz članka 24. stavaka 1. i 4. Uredbe (EZ) br. 2245/2002 prije 1. srpnja 2026.:
do najviše 1 000 EUR ako je u istom zahtjevu za registraciju licencije ili nekog drugog prava ili u isto vrijeme podneseno više zahtjeva. |
|
13. |
Pristojba za promjenu registriranog dizajna EU-a iz članka 50.e stavka 3.:
|
|
14. |
Pristojba za preispitivanje utvrđivanje troškova postupka koje treba nadoknaditi iz članka 70. stavka 7. te iz članka 79. stavka 4. Uredbe (EZ) br. 2245/2002 prije 1. srpnja 2026.:
|
|
15. |
Pristojba za žalbu iz članka 68. stavka 1. Uredbe (EU) 2017/1001, koja se primjenjuje i na žalbe na temelju ove Uredbe u skladu s člankom 55. stavkom 2. te iz članka 57. ove Uredbe prije 1. srpnja 2026.:
|
PRILOG II.
Korelacijska tablica
|
Uredba (EZ) br. 2246/2002 |
Uredba (EZ) br. 6/2002 |
|
Članak 1. |
— |
|
Članak 2. |
Članak -106.aa stavak 1. |
|
Članak 3. |
Članak -106.aa stavak 1. |
|
Članak 4. |
Članak -106.aa stavak 2. |
|
Članak 5. |
Članak -106.ab stavak 1. |
|
Članak 6. |
Članak -106.ab stavci 3. i 4. |
|
Članak 7. |
Članak -106.ac |
|
Članak 8. |
Članak -106.ad stavci 1. i 2. |
|
Članak 9. |
Članak -106.ad stavci 3. i 4. |
|
Prilog |
Prilog |
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/2822/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)