VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA KOJI SU SE SASTALI U VIJEĆU,

UZIMAJUĆI U OBZIR SLJEDEĆE:

1.

Niz gospodarskih i socijalnih kriza s kojima smo se posljednjih godina suočili, zajedno s globalnom zdravstvenom krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 i klimatskom krizom, te posljedice agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine, među ostalim, duboko su pogodili mlade, pogoršavajući nejednakosti i kršenja ljudskih prava te istodobno ističući složenost izazova s kojima se mladi u Europskoj uniji (EU) svakodnevno suočavaju. Odgovor na te izazove dio je strategije Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027 (2)., a posebno europskog cilja za mlade br. 3 pod nazivom „Uključiva društva”.

2.

Ta izloženost uzastopnim krizama ukazala je na neke od već postojećih strukturnih problema našeg društva. Složenost izazova s kojima se mladi suočavaju postala je očitija nego ikada ranije, a u njezinoj je osnovi bliska povezanost čimbenika kao što su pristup zapošljavanju, stanovanju i kvalitetnom obrazovanju pod jednakim uvjetima u odnosu na socijalnu koheziju i društveno-emocionalnu dobrobit, kao i političko i društveno sudjelovanje te ispunjavanje očekivanja mladih: ostvarenje Europske unije mogućnosti, u kojoj se jamči potpuno uživanje prava na socijalnu pravdu (3).

3.

Borba protiv socijalne isključenosti, diskriminacije i svih oblika nasilja prioritetan je cilj Europske unije. Konkretno, načelo nediskriminacije temeljna je vrijednost Europske unije, sadržana u Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, u člancima 9., 10. i 18. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člancima 14., 21., 24., 32. i 33. Povelje o temeljnim pravima.

4.

U odnosu na opće stanovništvo, za Europljane i Europljanke u dobi od 16 do 29 godina postoji veća vjerojatnost da će se suočiti s ozbiljnom materijalnom deprivacijom. Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2021. bio je veći među osobama u dobi od 16 do 29 godina nego među općom populacijom (24,8 % u odnosu na 21,6 %). Taj trend većeg rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti među mladima vidljiv je u gotovo polovini (13 od 27) država članica EU-a (4).

5.

Mogućnosti za samostalan život i dalje su nedostatne ako se u obzir uzmu poteškoće s kojima se mladi u EU-u suočavaju pri ostvarivanju pristupa stanovanju zbog nesigurnosti radnih mjesta i visokih troškova kupnje ili najma, koje si velik dio mladih ne može priuštiti. Pristup pristojnom stanovanju osnovni je uvjet za jamčenje istinski uključivih i egalitarnih društava, kako je navedeno u rezoluciji Europskog parlamenta (5) kojom se EU potiče da pristup pristojnom i cjenovno pristupačnom stanovanju prizna kao ljudsko pravo, što je za mlade posebno goruće pitanje (6).

6.

Potrebno je riješiti i problem različitih oblika nasilja kojima su mladi Europljani i Europljanke izloženi, s posebnim naglaskom na psihološkom nasilju povezanom s pogrešnim informacijama i dezinformacijama i utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje. Agencija EU-a za temeljna prava u svojem je izvješću iz 2021 (7). navela da je stopa fizičkog nasilja, uznemiravanja i kibernetičkog zlostavljanja mnogo viša kod mladih nego kod drugih dobnih skupina. Nadalje, u izvješću je istaknuta činjenica da su LGBTI osobe, osobe s invaliditetom, etničke manjine i mlade žene posebno izložene nasilju i uznemiravanju. Izloženost je još veća kad su mladi pogođeni višestrukim i intersekcijskim oblicima diskriminacije ili drugim nepovoljnim okolnostima, kako je navedeno u zaključcima predsjedništva o sigurnosti LGBTI osoba u Europskoj uniji, a Europska komisija također je donijela značajne strategije i akcijske planove za promicanje Unije ravnopravnosti (8) (9).

7.

Prema najnovijem istraživanju Europskog parlamenta o mladima (10), 55 % mladih u EU-u izjavilo je da razumiju malo ili ništa u vezi s Europskom unijom. Stav većine mladih ispitanika bio je da imaju slab ili nikakav utjecaj na važne odluke, zakone i politike koje ih se tiču (11). Mladi se sve više okreću neinstitucionalnim načinima političkog izražavanja. Iako se taj trend u osnovi može smatrati pozitivnim, on ujedno može biti razlog za zabrinutost ako se temelji na percepciji da europske institucije mladima ne pružaju mogućnost uključivanja u procese donošenja odluka odnosno da ne uvažavaju njihove potrebe i poteškoće na koje nailaze. Stoga su za sveobuhvatan pristup izazovima koji utječu na mlade potrebni njihova uključenost i sudjelovanje u javnim institucijama i procesima donošenja politika, kako putem neinstitucionalnih tako putem institucionalnih oblika sudjelovanja.

8.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) (12) naglašava da je važno provesti procjenu učinka procesâ oblikovanja politika EU-a na mlade kako bi se u obzir uzeli potrebe i očekivanja mladih i budućih generacija te kako bi se ponudilo područje primjene koje obuhvaća sva područja politika koja izravno i neizravno utječu na mlade. Procjena učinka nadilazi tradicionalno područje politika za mlade.

9.

U svojoj Rezoluciji o nasljeđu Europske godine mladih 2022. Europski parlament (13) poziva Komisiju da donese potpuno razrađenu „ocjenu učinka EU-a iz perspektive mladih”, kojom će se osigurati smislena uključenost, sudjelovanje i predanost mladih u pripremi svih politika EU-a, da uspostavi sustavnu procjenu učinka svojih prijedloga kako bi se osiguralo da se njima promiču i u njima odražavaju potrebe mladih te da poduzme mjere ublažavanja ako imaju negativan učinak.

10.

U svojoj Povelji o mladima i demokraciji Europski odbor regija (14) poziva na uspostavu mehanizma za ocjenu učinka EU-a iz perspektive mladih kako bi se osiguralo da sve novo zakonodavstvo i politike EU-a podliježu ocjeni učinka usmjerenoj na mlade, uključujući savjetovanje s organizacijama mladih na različitim razinama i stručnjacima za mlade na razini EU-a te razvoj mjera ublažavanja u slučaju da se utvrdi negativan učinak.

11.

U izvješću o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe poziva se na uvođenje provjere zakonodavstva s obzirom na njegov utjecaj na mlade, koja bi trebala uključiti i procjenu učinka i mehanizam savjetovanja s predstavnicima mladih, u slučaju da se smatra da zakonodavstvo utječe na mlade i, kako je opisano u prijedlogu 47., „kako bi se osiguralo da se sve oblikovanje politika na razini EU-a promatra iz perspektive mladih”. Nadalje, u izvješću se poziva na izradu „ocjene učinka iz perspektive mladih” na razini EU-a za sve novo zakonodavstvo i politike kako bi se osigurala „procjena učinka usmjerena na mlade, uključujući savjetovanje s mladima” (15).

PREPOZNAJUĆI DA:

12.

Kako je istaknuto u strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.: „Sve veći broj mladih nema povjerenja u EU i nailazi na poteškoće u razumijevanju njegovih načela, vrijednosti i funkcioniranja. Demokratski deficit u postupcima EU-a također je utvrđen kao jedan od razloga porasta euroskepticizma među mladima.” (16) Međutim, prema istraživanju Eurobarometra o mladima i demokraciji u 2022., mladi imaju određena očekivanja od EU-a, kao što su očuvanje mira, povećanje mogućnosti zapošljavanja mladih te borba protiv siromaštva i gospodarskih i socijalnih nejednakosti (17).

13.

U šestom ciklusu savjetovanja u okviru dijaloga EU-a s mladima, koji je proveden kako bi mladi dobili pravo da se izjasne u postupku izrade strategije EU-a za mlade, mladi su jasno dali do znanja da se ne osjećaju dovoljno zastupljenima u procesima donošenja odluka i da imaju ograničene mogućnosti za međusektorski utjecaj na sve politike koje utječu na izazove s kojima se suočavaju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. Ta je percepcija i dalje prisutna u nedavno zaključenom devetom ciklusu dijaloga s mladima, u kojem mladi i dalje zahtijevaju „odgovarajuće mjere za uključivanje smislenog sudjelovanja mladih u sva relevantna područja politike” (18).

14.

Prema istraživanju Flash Eurobarometra o mladima u lipnju 2021., jedno od glavnih očekivanja mladih bilo je da društvo u cjelini, a posebno donositelji odluka, u većoj mjeri slušaju njihova mišljenja i bolje odgovaraju na njihove potrebe. Tako je odgovorilo 33 % mladih (19).

15.

Na temelju statističkih dokaza koji se odnose na dobnu diskriminaciju vidljivo je da je dob glavni diskriminacijski čimbenik koji dovodi do nejednakosti u našim društvima (20), kao što je potvrdila Svjetska zdravstvena organizacija, i tu je činjenicu iznimno važno uzeti u obzir pri izradi javnih politika koje se odnose na pitanja mladih kako bi se zaštitile vrijednosti međugeneracijske solidarnosti kao temeljnog stupa socijalne kohezije.

16.

Prijelaz iz obrazovanja i osposobljavanja na tržište rada i dalje vrvi preprekama za velik broj mladih u Europi koji se suočavaju s ozbiljnim poteškoćama u pronalasku dostojanstvenih radnih mjesta koja će im omogućiti da u potpunosti ostvare svoje životne projekte i imaju bolje izglede za budućnost.

17.

Mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET-ovi) čine znatan udio svih mladih u Europi. U 2021. 13,1 % svih osoba u dobi od 15 do 29 godina (odnosno više od 9,3 milijuna osoba) bili su pripadnici skupine NEET, uz velike razlike među državama članicama EU-a. K tomu, u Europskoj godini vještina (21) posebna se pozornost pridaje toj skupini.

18.

Nezaposlenost u većoj mjeri pogađa mlade te snažno utječe na osobe koje su socijalno isključene i koje žive i rade u rizičnim regijama država članica EU-a, uključujući najudaljenije regije (22). To ukazuje na činjenicu da intersekcionalnost različitih oblika nejednakosti odnosno različiti oblici isključenosti kojima su mladi izloženi povećavaju njihovu ranjivost kad je u pitanju nezaposlenost (23) (24) .

19.

Obrazovanje, rad, stanovanje i pristup kvalitetnim uslugama temeljna su prava za sve, uključujući one koji započinju novu fazu života u nepovoljnom položaju ili se suočavaju s nesigurnim izgledima za zapošljavanje i drugim međusektorskim izazovima koji pogoršavaju te nejednakosti, pri čemu nedostatak prilika smanjuje njihove izglede za bolji život i mnoge mlade od samog početka stavlja u slabiji položaj (25).

20.

Te su nepovoljne okolnosti eksponencijalno izraženije kad su posrijedi mlade žene, mlade LGBTI osobe, mladi migrantskog podrijetla i mladi s invaliditetom.

21.

Danas je važnije no ikad hitno se posvetiti klimatskoj krizi i posljedicama globalnog zagrijavanja, koji osobito utječu na živote mladih. Kako se ne bi ugrozili životni izgledi mladih, u mnogim područjima politika potrebne su strukturne, dugoročne i održive mjere koje moraju posebno biti usmjerene na mlade suočene s višestrukim oblicima diskriminacije ili drugim nepovoljnim okolnostima.

22.

Predstojeća komunikacija Europske komisije o nasljeđu Europske godine mladih 2022., kao i evaluacija strategije Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. u sredini provedbenog razdoblja, izvrsna su prilika da se razmotre prethodna iskustva i poboljšaju postojeći ključni alati politike za mlade (26), da prioriteti kao što je dobrobit mladih budu okosnica oblikovanja politika i da mladi dobiju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih životnih planova, pri čemu neće biti izloženi nasilju te će biti u potpunosti upoznati sa svojim pravima i ta prava ostvarivati (27).

23.

Uloga koordinatora EU-a za mlade Europske komisije, kojom se jačaju međusektorska suradnja i uključivanje, kao i razvoj znanja i razmjena znanja o pitanjima mladih unutar službi Europske komisije te bliska suradnja s raznim dionicima radi osiguravanja dosljedne komunikacije s mladima, bila je velika novina proizašla iz strategije Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.

S OBZIROM NA TO DA:

24.

Svi su mladi resurs za društvo te bi svim politikama i aktivnostima koje se na njih odnose trebalo podupirati pravo mladih na sudjelovanje u razvoju, provedbi, praćenju i evaluaciji politika koje na njih utječu putem konstruktivnog sudjelovanja mladih i organizacija mladih. Stoga bi Europska unija, među ostalim putem svojih programa kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, trebala raditi na zaštiti prava mladih, rješavati izazove s kojima se suočavaju i odgovarati na njihove potrebe i očekivanja. Na taj se način može osigurati EU koji ulaže u vlastitu budućnost i čuva svoju gospodarsku, socijalnu i okolišnu održivost.

25.

Mladi su subjekti prava sa svim svojim potencijalom, sposobnostima i talentima koji su od presudne važnosti za svako društvo te bi trebali biti u potpunosti uključeni u političke procese i procese donošenja odluka.

26.

Sudjelovanje mladih ključan je uvjet za legitimizaciju i povećanje učinkovitosti svakog političkog procesa kao i za omogućivanje povjerenja i vjerovanja mladih u europske institucije, pri čemu se jačaju njihove spone s identitetom i vrijednostima Europe koja se i sama mora zalagati za budućnost svojih mladih.

27.

Mladi u Europi složena su i raznovrsna skupina stanovništva te bi EU trebao zajamčiti da se pri osmišljavanju politika usmjerenih na mlade primjenjuje pristup koji se temelji na pravima i koji uključuje perspektivu mladih, što omogućuje da te politike budu istinski uključive i usmjerene na sve mlade ljude u Europi u svoj njihovoj različitosti.

28.

Živote mladih oblikuju politike ukorijenjene u višestrukim političkim područjima i na različitim razinama provedbe. Stoga se samo prioritetnim uključivanjem mladih u različita područja politike može osigurati da se u predviđenim politikama ili programima uzmu u obzir posebne potrebe mladih ili posljedice za njih (28).

29.

Te europske politike moraju ujedno biti usmjerene na dobrobit, mentalno zdravlje i zdravstvenu skrb te obuhvaćati zajedničko promišljanje i naknadno političko djelovanje kako bi se zaštitila uloga mladih u dijeljenju resursa i njihova sposobnost da iz perspektive svoje generacije utječu na procese donošenja odluka, i to putem međugeneracijske suradnje.

EUROPSKA KOMISIJA POZIVA SE DA:

30.

Poboljša uključivanje mladih u sva područja politika, u skladu sa Strategijom Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027. i Europskom godinom mladih, kako bi se promicalo uključivanje perspektive mladih u razvoj politika EU-a. Konkretnije, da uključi perspektivu mladih u oblikovanje, provedbu, praćenje i evaluaciju politika, primjenjujući taj pristup na sva područja koja utječu na živote mladih, i uključujući, prema potrebi, koordinatora EU-a za mlade na razini EU-a.

31.

Osigura maksimalnu upotrebu postojećih alata Komisije za bolju regulativu tako da se pri oblikovanju politika EU-a u obzir uzmu učinci na mlade. Opsežnije uključivanje perspektive mladih u oblikovanje politika moglo bi doprinijeti ciljevima ocjene učinka EU-a iz perspektive mladih.

32.

Istraži i dodatno analizira upotrebu procjene regulatornog učinka politika EU-a na mlade. To može uključivati mogućnost primjene ocjene učinka EU-a iz perspektive mladih. Takva ocjena učinka EU-a iz perspektive mladih mogla bi se smatrati analitičkim alatom kojim bi se procijenio učinak politika EU-a na mlade. Mogla bi se osloniti na modele koji već postoje u nekim državama članicama.

U SKLADU S NAČELOM SUPSIDIJARNOSTI DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJA POZIVAJU SE DA U SVOJIM PODRUČJIMA NADLEŽNOSTI I NA ODGOVARAJUĆIM RAZINAMA:

33.

Surađuju u cilju uključivanja politike za mlade u sva područja politika, kad je to relevantno, u skladu sa strategijom Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027., radi promicanja uključivanja perspektive mladih u oblikovanje politika u EU-u. Konkretnije, potiču uključivanje mladih u donošenje odluka i oblikovanje, provedbu, praćenje i evaluaciju politika te taj pristup primjenjuju na sva područja koja utječu na živote mladih.

34.

Poboljšaju suradnju, uključujući uzajamno učenje, između Europske komisije, država članica, organizacija mladih i drugih relevantnih dionika, među ostalim u okviru postojećih praksi kao što su aktivnosti uzajamnog učenja, a u vezi s provedbom uključivih pristupa u javnim politikama kojima se analizira njihov učinak na živote mladih.

35.

Potiču donošenje odluka koje je čvrsto utemeljeno na dokazima i empirijskim podacima (29) te prepoznaju da su uključivanje mladih i smisleno sudjelovanje mladih ključni za razvoj javnih politika.

36.

Zajedno s relevantnim dionicima ulažu potrebne napore u uključivanje dimenzije mladih u procjenu učinka i evaluaciju politika u EU-u kako bi se poboljšali postupci donošenja odluka, a mladima u EU-u omogućilo da imaju važnu ulogu u definiranju vlastite budućnosti.

37.

Nadovežu se na postignuća Europske godine mladih i pristup utemeljen na njezinu zajedničkom osmišljavanju te nastave poticati suradnju na više razina koja uključuje europske institucije, države članice i mlade u EU-u, uz naglašavanje vrijednosti transparentnosti i pristupačnosti, kako bi se ostvario pozitivan utjecaj na spone mladih Europljana i Europljanki s EU-om.

---

(1)  U ovim zaključcima „uključivanje mladih” tumači se kao pristup kojim se perspektiva i potrebe mladih uključuju u postupke oblikovanja, praćenja i evaluacije politika, kao i u procese donošenja odluka. Uključivanjem se osigurava da se izazovi povezani s mladima i bojazni mladih ne razmatraju zasebno, već da se horizontalno integriraju u šire okvire politika.

(2)   „Poboljšati političke odluke u pogledu njihova utjecaja na mlade u svim sektorima, posebno u pogledu zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalne uključenosti.”

(3)  Prema istraživanju Flash Eurobarometra o mladima i demokraciji provedenom između 22. veljače i 4. ožujka 2022.: u pogledu Europske godine mladih 2022. mladi su najviše očekivali da donositelji odluka pažljivije slušaju njihove zahtjeve i u skladu s njima djeluju (72 %) te da podupiru njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj (71 %). Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine dodatno je među mladima učvrstio uvjerenje da je očuvanje mira, jačanje međunarodne sigurnosti i promicanje međunarodne suradnje primarni cilj EU-a (37 %). Od EU-a zatim najviše očekuju da poveća mogućnosti zapošljavanja mladih (33 %), bori se protiv siromaštva i gospodarskih i socijalnih nejednakosti (32 %) te promiče ekološke prihvatljive politike i suzbija klimatske promjene (31 %). Mladi smatraju da Europska godina mladih treba biti usmjerena ne samo na mentalno i fizičko zdravlje i dobrobit (34 %) te zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena (34 %) već i na obrazovanje i osposobljavanje, uključujući slobodno kretanje učenika (33 %).

(4)  Eurostat. Statistics explained: Young people and social inclusion (Objašnjenje statističkih podataka: Mladi i socijalna uključenost).

(5)  Rezolucija Europskog parlamenta od 21. siječnja 2021. o pristupu pristojnim i cjenovno pristupačnim mogućnostima stanovanja za sve (2019/2187(INI)).

(6)  Kako je vidljivo iz podataka Eurostata za 2020., među mladima je, u odnosu na cjelokupno stanovništvo, u svim državama članicama EU-a zabilježena viša stopa teške stambene deprivacije.

(7)  Agencija Europske unije za temeljna prava, Fundamental Rights Report 2021 (Izvješće o temeljnim pravima za 2021.).

(8)  Zaključci predsjedništva o sigurnosti LGBTI osoba u Europskoj uniji, 9942/23.

(9)  Tijekom 2020. i 2021. doneseno je pet strategija za ravnopravnost kako bi se ostvario napredak prema Uniji ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. (COM(2020) 152 final), Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025., (COM(2020) 698 final), Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025. (COM(2020) 565 final), strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma 2020. –2023. (COM(2020) 620 final) i Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. (COM(2021) 101 final).

(10)  Flash Eurobarometar, izvješće iz rujna 2021.

(11)  Taj se osjećaj povećava što je udaljenija sfera upravljanja koja se razmatra: 53 % ispitanika smatra da imaju slab ili nikakav utjecaj na odluke, zakone i politike koji se tiču njihova lokalnog područja; a ta se brojka povećava do 70 % kad je riječ o pitanjima koja se tiču EU-a u cjelini.

(12)  Europski gospodarski i socijalni odbor, ocjena učinka EU-a iz perspektive mladih (samoinicijativno mišljenje), 21. rujna 2022., SOC/728-EESC-2022.

(13)  Rezolucija Europskog parlamenta od 24. studenoga 2022. o nasljeđu Europske godine mladih 2022. (2022/2953(RSP)).

(14)  Povelja o mladima i demokraciji. Europski odbor regija, studeni 2022.

(15)  Konferencija o budućnosti Europe. Izvješće o konačnom ishodu, svibanj 2022.

(16)  U ciljevima za mlade koji proizlaze iz strukturiranog dijaloga s mladima u razdoblju 2017. – 2018. navodi se da je „demokratski deficit u postupcima EU-a također utvrđen kao jedan od razloga porasta euroskepticizma među mladima”, nakon čega se predlažu specifične mjere povezane s tim deficitima. Europska strategija za mlade, Prilog 3.

(17)  Vidjeti bilješku 4.

(18)  Rezolucija Vijeća i predstavnikâ vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o ishodu devetog ciklusa dijaloga EU-a s mladima, 2023/C 185/04.

(19)  Flash Eurobarometar, istraživanje Europskog parlamenta o mladima, rujan 2021.

(20)  Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je dobna diskriminacija treći glavni uzrok diskriminacije u svijetu.

(21)  Odluka (EU) 2023/936 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini vještina, SL L 125, 11.5.2023., str. 1.

(22)  Eurostat, Statistics explained: Youth unemployment (Objašnjenje statističkih podataka: Nezaposlenost mladih), kolovoz 2022.

(23)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljena „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.”, COM/2020/152 final.

(24)  Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljena „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025., COM/2020/698 final.

(25)  Preporuka CM/Rec(2015)3 koju je donio Odbor ministara Vijeća Europe 21. siječnja 2015.

(26)  Instrumenti kako su navedeni u odjeljku 3. Strategije EU-a za mlade, Surađuju na temelju instrumenata i upravljanja.

(27)  Vidjeti bilješku 3.

(28)   „Deklaracija iz Reykjavika – Ujedinjeni oko naših vrijednosti”, nakon 4. sastanka na vrhu šefova država i vlada Vijeća Europe (16. i 17. svibnja 2023., Reykjavik).

(29)  Rezolucija Vijeća Europske unije i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o okviru za europsku suradnju u području mladih: Strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027., SL C 456, 18.12.2018., str. 1.