Ugovor iz Rima (EEZ)

KLJUČNE TOČKE

Ciljevi

• Cilj EEZ-a i zajedničkog tržišta bio je:
  • promijeniti uvjete trgovanja i proizvodnje na državnom području njegovih šest članica; i
  • služiti kao korak naprijed prema bliskijem političkom ujedinjenju Europe.

Posebni ciljevi

Potpisnice su se usuglasile:

• postaviti temelje „sve tješnje povezane unije” među narodima Europe;
• osigurati gospodarski i socijalni napredak svojih zemalja zajedničkim djelovanjem na uklanjanju trgovinskih i ostalih zapreka među sobom;
• poboljšati uvjete života i rada svojih građana;
• osigurati uravnoteženu trgovinu i pošteno tržišno natjecanje;
• smanjiti gospodarske i socijalne razlike među pojedinim regijama EEZ-a;
• postupno ukinuti ograničenja u međunarodnoj trgovini zajedničkom trgovinskom politikom;
• pridržavati se načela povelje UN-a;
• ujediniti svoje resurse kako bi očuvale i ojačale mir i slobodu te pozivati ostale narode Europe koji dijele taj ideal da im se pridruže u tim nastojanjima.

Zajedničko tržište

Ugovorom se:

• uspostavlja zajedničko tržište na kojemu su zemlje potpisnice suglasne postupno usklađivati svoje gospodarske politike;
• stvara jedinstveno gospodarsko područje slobodnog tržišnog natjecanja među društvima. Njime se uspostavlja osnova za ujednačavanje uvjeta koji se odnose na trgovanje proizvodima i uslugama, osim onih koji su već obuhvaćeni drugim ugovorima (Europska zajednica za ugljen i čelik (EZUČ) i Euratom);
• općenito zabranjuje ograničavajuće ugovore i državne subvencije koje mogu utjecati na trgovinu među šest zemalja;
• uključuje prekomorske zemlje i teritorije šest članica u ovim aranžmanima i u carinsku uniju kako bi se promicao njihov gospodarski i socijalni napredak.

Carinska unija

• Ugovorom su ukinute kvote (tj. gornje granice za uvoz) i carinske pristojbe među njegovih šest potpisnica.
• Njime je uspostavljena zajednička carinska tarifa za uvoze izvan EEZ-a, kojom se zamjenjuju prethodne tarife različitih država.
• Carinsku uniju pratila je zajednička trgovinska politika. Ta politika, kojom se upravlja na razini EEZ-a, a ne više na nacionalnoj razini, razlikuje carinsku uniju od običnog udruženja slobodne prodaje.

Zajedničke politike

• Ugovorom su određene politike od početka utvrđene kao zajedničke politike među zemljama članicama, uključujući:
  • zajedničku poljoprivrednu politiku (članci 38.–47.)
  • zajedničku trgovinsku politiku (članci 110.–116.)
  • prometnu politiku (članci 74.–84.).
• Dopuštao je stvaranje drugih zajedničkih politika pojavi li se potreba za njima. EEZ je nakon 1972. uspostavio zajedničko djelovanje u područjima politike zaštite okoliša, regionalne, socijalne i industrijske politike.
• Te politike pratile su osnivanje:
  • Europskog socijalnog fonda, kako bi se poboljšale mogućnosti zapošljavanja za radnike i kako bi se povisio njihov životni standard;
  • Europske investicijske banke (EIB), kako bi se olakšalo gospodarsko širenje EEZ-a stvaranjem investicijskog financiranja.

Institucije

• Ugovorom su osnovane institucije i mehanizmi odlučivanja koji su omogućili izražavanje i nacionalnih interesa i zajedničke vizije.
• Glavne institucije bile su:
  • Vijeće ministara;
  • Komisija;
  • Parlamentarna skupština (kasnije će postati Europski parlament);
  • Sud Europske unije.
• Prve tri institucije u procesu odlučivanja savjetuje Gospodarski i socijalni odbor.