Socijalni fond za klimatsku politiku

KLJUČNE TOČKE

Ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnici usluga prijevoza

Direktivom 2003/87/EZ uspostavlja se sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova radi promicanja smanjenja emisija, uključujući emisije iz zgrada i cestovnog prometa. Uredbom (EU) 2023/955 utvrđene su tri ciljane skupine Socijalnog fonda za klimatsku politiku koje su znatno pogođene učincima na cijene novog trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet:

• ranjiva kućanstva definiraju se kao energetski siromašna kućanstva, uključujući ona s niskim dohotkom i nižim srednjim dohotkom, te koja nemaju sredstva za obnovu zgrade u kojoj žive;
• ranjiva mikropoduzeća jesu ona koja nemaju sredstva za obnovu zgrade u kojoj su smještena, kupnju vozila s nultim i niskim emisijama ili prelazak na alternativne održive načine prijevoza, uključujući javni prijevoz;
• ranjivi korisnici usluga prijevoza definiraju se kao pojedinci i kućanstva pogođeni siromaštvom u pogledu prijevoza, uključujući pojedince i kućanstva s niskim dohotkom i nižim srednjim dohotkom koji nemaju sredstava za kupnju vozila s nultim i niskim emisijama ili prelazak na alternativne održive načine prijevoza, uključujući javni prijevoz.

Socijalni planovi za klimatsku politiku

Svaka država članica podnosi Europskoj komisiji svoj socijalni plan za klimatsku politiku nakon savjetovanja s lokalnim i regionalnim tijelima, gospodarskim i socijalnim partnerima i civilnim društvom. Planovi trebaju sadržavati mjere i ulaganja za odgovor na učinak određivanja cijena ugljika za sektore zgrada i cestovnog prometa na ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i ranjive korisnike usluga prijevoza kako bi se osigurali cjenovno pristupačni grijanje, hlađenje i mobilnost.

Prihvatljive mjere i prihvatljiva ulaganja

Planovi mogu uključivati potporu za sljedeće mjere i ulaganja koje treba osmisliti s trajnim učinkom:

• obnova zgrada, osobito za ranjiva kućanstva i ranjiva mikropoduzeća u zgradama s najlošijim energetskim svojstvima, i među ostalim za najmoprimce i osobe koje žive u objektima socijalnog stanovanja;
• pristup cjenovno pristupačnom i energetski učinkovitom stanovanju, što uključuje socijalno stanovanje;
• dekarbonizacija zgrade, na primjer elektrifikacijom grijanja, hlađenja i kuhanja, osiguravanjem pristupa cjenovno pristupačnim i energetski učinkovitim sustavima;
• integracija proizvodnje i skladištenja obnovljive energije, među ostalim putem zajednica obnovljive energije, energetskih zajednica građana i drugih aktivnih kupaca, da bi se promicala potrošnja vlastite energije iz obnovljivih izvora;
• ciljane informacije, obrazovanje, osvješćivanje i savjetovanje o troškovno učinkovitim mjerama i ulaganjima, dostupnoj potpori za obnovu zgrada i energetsku učinkovitost te o održivim i cjenovno pristupačnim alternativama u pogledu mobilnosti i prijevoza;
• pristup vozilima s nultim i niskim emisijama i biciklima, uključujući financijsku potporu ili fiskalne poticaje;
• javna i privatna infrastruktura, uključujući kupnju vozila s nultim i niskim emisijama, infrastrukturu za punjenje i opskrbu, i razvoj tržišta rabljenih vozila s nultim emisijama;
• poticanje korištenja cjenovno pristupačnog i dostupnog javnog prijevoza;
• privatni i javni subjekti koji pružaju i razvijaju održivu mobilnost na zahtjev, usluge zajedničke mobilnosti i mogućnosti aktivne mobilnosti.

Države članice u svoje planove mogu uključiti izravnu potporu dohotku za ranjiva kućanstva i ranjive korisnike usluga prijevoza da bi se smanjio učinak povećanja cijena goriva za cestovni promet i grijanje. Takva izravna potpora mora:

• biti privremena i s vremenom se smanjivati;
• predstavljati najviše do 37,5 % procijenjenih ukupnih troškova plana.

Financiranje

Fondu je za razdoblje od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca 2032. dodijeljen maksimalan iznos od 65 milijardi EUR. Dodatno, države članice moraju doprinijeti najmanje 25 % procijenjenih ukupnih troškova svojih planova.

Države članice mogu zatražiti prijenos sredstava u fond iz programâ kohezijske politike u okviru podijeljenog upravljanja uspostavljenih Uredbom (EU) 2021/1060. Države članice također mogu prenijeti najviše 15 % sredstava iz svoje godišnje dodjele financijskih sredstava iz fonda u program kohezijske politike.

Informiranje

Primatelje potpore iz fonda treba obavijestiti o podrijetlu tih sredstava, među ostalim ako ta sredstva primaju putem posrednikâ. Te informacije trebaju uključivati amblem EU-a i riječi „Financirano sredstvima Europske unije – Socijalni fond za klimatsku politiku”.

Transparentnost

Komisija je dužna bez nepotrebne odgode, istodobno i pod jednakim uvjetima Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije dostaviti planove koje su podnijele države članice, kao i odluke.