EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Jednostavnija, transparentna i standardizirana sekuritizacija

 

SAŽETAK DOKUMENTA:

Uredba(EU) 2017/2402 – opći okvir za sekuritizaciju i uspostava specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju

ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?

Njome se nastoji ponovo pokrenuti tržište kvalitetnih sekuritizacija* čime će se:

  • poboljšati financiranje realnoga gospodarstva EU-a;
  • povećati privatna podjela rizika; i
  • osigurati zaštita ulagatelja.

Ona stvara opći sustav za pojednostavnjenje pravila za sve sekuritizacije i za utvrđivanje jednostavnih, transparentnih i standardiziranih sekuritizacija. To uključuje:

  • zajedničke definicije svih ključnih pojmova u sekuritizaciji;
  • zahtjeve za dubinsku analizu*, zadržavanje rizika*, transparentnost i kriterije za odobravanje kredita;
  • zahtjeve za prodaju sekuritizacija malim ulagateljima;
  • zabranu resekuritizacije*;
  • pravila za sekuritizacijske subjekte posebne namjene* (SSPN) i sekuritizacijske repozitorije*;
  • strukturu za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu (STS) sekuritizaciju;
  • sustav za administrativne sankcije i korektivne mjere u slučaju neusklađenosti.

KLJUČNE TOČKE

  • Ulagatelji u sekuritizacijsku poziciju* moraju prvo provesti određena ispitivanja da bi:
    • procijenili povezane rizike prije preuzimanja odgovornosti (dubinska analiza);
    • osigurali da je proizvod primjeren ulagatelju prije prodaje.
  • Izdavatelji sekuritizacije moraju:
    • zadržati neto ekonomski udjel od najmanje 5 % vrijednosti (zadržavanje rizika);
    • dostaviti detaljne informacije i povezanu dokumentaciju imateljima sekuritizacijske pozicije, relevantnim tijelima, i, na zahtjev, potencijalnim ulagateljima da bi razumjeli transakciju (transparentnost);
    • primijeniti iste pouzdane i dobro definirane kriterije za odobravanje kredita koje primjenjuju na proizvodima koji nisu sekuritizirani.
  • Sekuritizacijski subjekti posebne namjene ne smiju imati sjedište u visokorizičnoj državi članici EU-a.
  • Sekuritizacijski repozitoriji moraju:
  • Izdavatelji mogu upotrebljavati izraz STS (jednostavno, transparentno i standardizirano) kada sekuritizacija, kratkoročna ili dugoročna, zadovoljava jasan skup kriterija. Time se razlikuje od složenijih i netransparentnih te nekim institucionalnim ulagačima omogućuje primjenu tretmana kapitala osjetljivijeg na rizik.
  • Različita europska i nacionalna tijela, koja imaju ovlasti da istražuju i primjenjuju administrativne i kaznenopravne sankcije, nadziru provedbu zakona i blisko surađuju.
  • Do 1. siječnja 2021., a zatim svake tri godine, Zajednički odbor europskih nadzornih tijela objavljuje izvješće o iskustvima s Uredbom.
  • Europska komisija:
    • do 2. siječnja 2020., na temelju izvješća koje je objavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o izvedivosti izrade okvira STS za sintetske sekuritizacije;
    • do 1. siječnja 2022. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o zakonu s mogućim prijedlozima za izmjene;
    • ima ovlasti donijeti delegirane akte za izmjenu elemenata Uredbe koji nisu ključni.

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 1. siječnja 2019.

POZADINA

  • Proizvodi sekuritizacije odigrali su važnu ulogu u krizi američkog drugorazrednog hipotekarnog kredita početkom 2007. Tržište u EU-u od tada se sporo oporavlja.
  • Zakon, kojim se mijenja i uredba o kapitalnim zahtjevima (Uredba (EU) 2017/2401), osmišljen je kako bi se to ispravilo uvođenjem jasnih i učinkovitih pravila za obnovu tržišnog povjerenja.
  • Okvir za sekuritizaciju prvi je glavni element plana EU-a, pokrenut 2015. godine, da se razvije potpuno funkcionalna unija tržišta kapitala do kraja 2019. Razvoj sekuritizacijskog tržišta pomaže u stvaranju novih mogućnosti ulaganja i pruža dodatni izvor financiranja, posebno za mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća.
  • Za više informacija vidjeti:

KLJUČNI POJMOVI

Sekuritizacija: transakcija koja zajmodavcu, najčešće banci, omogućuje refinanciranje skupa kredita/imovine (npr. hipoteke, leasing automobila, potrošački krediti, kreditne kartice) njihovim pretvaranjem u vrijednosne papire u koje drugi mogu ulagati.
Dubinska analiza: institucionalni ulagatelj trebao bi biti u stanju pokazati da su ispunjene potrebne provjere zahtjeva za dubinsku analizu podrobno utvrđenih u članku 5. Uredbe.
Zadržavanje rizika: planirano prihvaćanje gubitaka gdje se neki, ali ne svi rizici svjesno zadržavaju umjesto da se prenose.
Resekuritizacija: sekuritizacija u kojoj je barem jedna od odnosnih izloženosti sekuritizacijska pozicija.
Sekuritizacijski subjekti posebne namjene: tijelo koje provodi jednu ili više sekuritizacija i čija je struktura namijenjena izoliranju obveza SSPN-a od onih uključenih u izvorni sporazum.
Sekuritizacijski repozitoriji: središnji sustav prikupljanja i održavanja zapisa o sekuritizacijama za poboljšanje transparentnosti na tržištu.
Sekuritizacijska pozicija: izloženost sekuritizaciji.

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017., str. 35.–80.)

VEZANI DOKUMENT

Uredba (EU) 2017/2401 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (SL L 347, 28.12.2017., str. 1.–34.)

Posljednje ažuriranje 18.03.2019

Top