Europski zakon o klimi

KLJUČNE TOČKE

Institucije EU-a i države članice EU-a moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi ispunile ciljeve Uredbe, uzimajući pritom u obzir pravednost, solidarnost i troškovnu učinkovitost.

Uredbom se osniva neovisni Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene. Upravljački odbor Europske agencije za okoliš imenuje 15 članova Savjetodavnog odbora na mandat od četiri godine nakon otvorenog postupka odabira. Biraju se na temelju svoje znanstvene izvrsnosti, širokog stručnog znanja i stručnog iskustva u području znanosti o klimi i okolišu. Viši znanstveni stručnjaci, njih 15, imenuju se u osobnom svojstvu.

Zadaće Odbora uključuju:

• razmatranje najnovijih znanstvenih spoznaja iz izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) i znanstvenih klimatskih podataka, posebno u pogledu informacija relevantnih za EU;
• pružanje znanstvenih savjeta i sastavljanje izvješća o postojećim i predloženim mjerama EU-a;
• doprinošenje razmjeni neovisnih znanstvenih spoznaja;
• utvrđivanje mjera i mogućnosti potrebnih za ostvarenje ciljeva EU-a;
• podizanje svijesti o klimatskim promjenama i njihovim učincima.

Države članice također moraju:

• osnovati nacionalno savjetodavno tijelo za klimu koje će pružati stručne znanstvene savjete relevantnim nacionalnim tijelima;
• uspostaviti višerazinski dijalog o klimi i energiji koji uključuje lokalna tijela, civilno društvo, poslovnu zajednicu, ulagatelje i druge relevantne dionike te javnost;
• dostaviti svoju 30-godišnju strategiju Europskoj komisiji do 1. siječnja 2029. te je dostavljati svakih deset godina nakon toga, ažurirajući je prema potrebi svakih pet godina.

Uredbom se definiraju sljedeće prijelazne mjere EU-a čiji je cilj pomoći EU-u da ostvari svoj cilj klimatske neutralnosti do 2050.

• Smanjenje EU-ovih neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. (u usporedbi s 1990.); Komisija je u srpnju 2021. iznijela niz zakonodavnih prijedloga radi unapređenja zakonodavstva i uključivanja novih inicijativa u provedbu tog novog cilja. Potom će pratiti napredak zakonodavnih prijedloga da bi utvrdila hoće li se novi cilj postići.
• Ograničavanje doprinosa neto uklanjanja na 225 milijuna tona ekvivalenta CO₂ da bi se osiguralo da se do 2030. ulože dostatni napori za ublažavanje klimatskih promjena. U cilju povećanja EU-ova ponora² ugljika u skladu s ciljem klimatske neutralnosti na razini Uniji do 2050., Uredbom se također omogućuje Uniji da nastoji postići veću količinu neto ponora ugljika 2030.
• Dopuštenje Komisiji da klimatski cilj za 2040. predloži u roku od šest mjeseci od prvog globalnog pregleda stanja iz Pariškog sporazuma. Prijedlogu treba priložiti izvješće s projekcijom okvirnog proračuna EU-a za stakleničke plinove za razdoblje 2030.–2050.
• Zahtjev prema kojem je Komisija dužna u roku od šest mjeseci od svakog globalnog pregleda stanja na temelju Pariškog sporazuma Europskom parlamentu i Vijeću predati izvješće o napretku EU-a i država članica u pogledu ostvarivanja ciljeva Uredbe.

Prilagodba klimatskim promjenama zahtijeva:

• od institucija EU-a i država članica
  • jačanje kapaciteta za prilagodbu, jačanje otpornosti i smanjenje osjetljivosti na klimatske promjene
  • osiguranje da su politike prilagodbe koherentne, da se uzajamno podupiru, da pružaju korist za sektorske politike, da doprinose integraciji tih mjera u sva područja politike te da naglasak osobito stave na najosjetljivije osobe i sektore;
• od Komisije donošenje
  • strategije EU-a za prilagodbu
  • smjernica, do 30. srpnja 2022., kojima se utvrđuju zajednička načela i prakse za utvrđivanje, klasifikaciju i upravljanje klimatskim rizikom pri planiranju, razvoju, provedbi i praćenju projekata i programa;
• od država članica donošenje i primjenu sveobuhvatnih nacionalnih strategija i planova prilagodbe, uzimajući pritom u obzir posebno osjetljive sektore kao što su poljoprivreda, vodoopskrbni i prehrambeni sustav, kao i sigurnost opskrbe hranom, uz potrebu promicanja rješenja utemeljenih na prirodi i ekosustavima.

Ocjena napretka EU-a i nacionalnog napretka od Komisije zahtijeva da:

• do 30. rujna 2023. i svakih pet godina nakon toga ocijeni napredak EU-a i država članica u ostvarenju cilja klimatske neutralnosti do 2050. i ciljeva prilagodbe te da ocijeni jesu li mjere EU-a i nacionalne mjere poduzete za ostvarenja tih ciljeva dosljedne;
• ocijeni jesu li nacrti mjera ili zakonodavstva EU-a, uključujući proračunske prijedloge, dosljedni s ciljevima za 2030. i 2040. te s ciljevima klimatske neutralnosti do 2050.;
• redovito ocjenjuje relevantne nacionalne mjere i izdaje preporuke državi članici u kojoj utvrdi nedosljednosti u ostvarenju cilja klimatske neutralnosti ili da je ostvaren neodgovarajući napredak u poboljšavanju kapaciteta za prilagodbu, jačanju otpornosti i smanjenju osjetljivosti na klimatske promjene.

Komisija uključuje:

• sve segmente društva, uključujući javnost, socijalne partnere i dionike, kako bi im omogućila i osnažila ih da pridonose ostvarenju poštenog, socijalno pravednog, klimatski neutralnog društva otpornog na klimatske promjene;
• sektore gospodarstva koji pripremaju indikativne dobrovoljne planove za klimatsku neutralnost.

Uredbom se izmjenjuju:

• Uredba (EZ) br. 401/2009 o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (vidjeti sažetak) i Uredba (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom (vidjeti sažetak).