Strategija EU-a za sigurnosnu uniju

KLJUČNE TOČKE

Pitanje sigurnosti prožima sve sfere života. Iz tog je razloga EU odlučila zauzeti sveobuhvatan pristup prema sigurnosti. Ova komunikacija pruža opći okvir za potporu nacionalnim politikama putem predviđanja i rješavanja novih prijetnji, bilo da su one na mreži/izvan mreže, digitalne/fizičke ili interne/vanjske.

Ova strategija uspostavlja četiri strateška prioriteta na razini EU-a.

1. Osiguranje sigurnosnog okruženja za pojedince otporno na promjene u budućnosti

   Kritična infrastruktura¹ koja se koristi u svakodnevnom životu mora biti sigurna i otporna,, a tehnologije o kojima ovisimo moraju biti zaštićene od sve sofisticiranijih kibernapada, bilo iz ili izvan EU-a.

   Ključne mjere koje će se poduzeti obuhvaćaju:

   • jačanje zakonodavstva EU-a o kritičnoj infrastrukturi (Direktiva 2008/114/EZ – vidjeti sažetak) i o mrežnim informacijskim sustavima (Direktiva (EU) 2016/1148 – vidjeti sažetak);
   • povećanje operativne otpornosti financijskog sektora;
   • stvaranje strategije EU-a za kibersigurnost i zajedničke jedinice EU-a za kibersigurnost;
   • pojačana suradnja na zaštiti javnih prostora i razmjena najboljih praksi za suzbijanje zloupotrebe bespilotnih letjelica.
2. Suzbijanje novih prijetnji

   Ovaj prioritet obuhvaća aspekte kao što su kiberkriminal (npr. krađa identiteta ili krađa poslovnih podataka), nezakoniti sadržaji na internetu (seksualno zlostavljanje djece ili poticanje na mržnju ili terorizam) i hibridne prijetnje (kombinacije konvencionalnih/nekonvencionalnih i vojnih/nevojnih aktivnosti).

   Ova strategija predlaže niz mjera, poput osiguranja da se propisi o kiberkriminalu provode i odgovaraju svrsi, revizije operativnog protokola EU-a za suzbijanje hibridnih prijetnji i izrada učinkovitije strategije za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece.

3. Zaštita Europljana od terorizma i organiziranog kriminala

   Ova strategija naglašava način na koji terorizam i radikalizam odnose ljudske živote i destabiliziraju društvo, te činjenicu da je organizirani kriminal odgovoran za ekonomske gubitke od 218 do 282 milijarde eura svake godine.

   Mjere koje se poduzimaju obuhvaćaju:

   • razvijanje agende za borbu protiv terorizma i jačih mjera protiv radikalizacije;
   • dodatna suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama;
   • agenda za borbu protiv organiziranog kriminala, i akcijski plan za borbu protiv krijumčarenja migranata;
   • agenda i akcijski plan za borbu protiv droga za razdoblje 2021.–2025.;
   • akcijski plan EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem za razdoblje 2020.–2025.;
   • revizija zakona o zamrzavanju i oduzimanju imovine (Uredba (EU) 2018/1805 – vidjeti sažetak), o uredima za oduzimanje imovinske koristi (Odluka 2007/845/JHA – vidjeti sažetak) i o kaznenim djelima protiv okoliša (Direktiva 2008/99/EZ – vidjeti sažetak).
4. Razvoj snažnog europskog sigurnosnog ekosustava

   Zajednički prioritet za vlade država EU-a, tijela za provedbu zakona, tvrtke, nevladine organizacije i pojedince je borba protiv kriminala i promicanje pravde kroz tješnju suradnju i razmjenu informacija. To znači osigurati jake vanjske granice EU-a koje bi pružile sigurnost građanima i očuvanja integriteta schengenskog prostora. To ujedno znači ulaganje u istraživanje i inovacije na polju sigurnosti, u nove tehnologije i tehnike za suzbijanje i predviđanje prijetnji, te u vještine i podizanje svijesti kako bi poduzeća, uprave i pojedinci bili bolje pripremljeni.

   Mjere koje bi se mogle poduzeti u cilju jačanja europskog sigurnosnog ekosustava obuhvaćaju:

   • moguće uvođenje „kodeksa policijske suradnje EU-a” i policijske koordinacije u krizama;
   • veće ovlasti Europola;
   • jačanje Eurojusta radi povezivanja pravosudnih i policijskih tijela;
   • revizija Direktive o unaprijed dostavljenim informacijama o putnicima (Direktiva 2004/82/EZ – vidjeti sažetak);
   • jačanje suradnje između EU-a i Interpola.

   Europska komisija:

   • predstavila je, istovremeno s ovom strategijom, tri posebne inicijative za provedbu njezinih ciljeva:
     • strategija EU-a za učinkovitiju borbu protiv zlostavljanja djece,
     • nova agenda i akcijski plan EU-a za borbu protiv droga,
     • akcijski plan EU-a za borbu protiv nezakonite trgovine oružjem;
   • redovito će izvješćivati o postignutom napretku Europski parlament i Vijeće, koji su već prihvatili prioritete ove strategije, i dionike.