Energetska učinkovitost (od 2025.)

KLJUČNE TOČKE

Energetska učinkovitost EU-a

• Ova direktiva preinačuje zakon EU-a o energetskoj učinkovitosti, kojim se:
  • nastojalo poboljšati energetsku učinkovitost za 20 % do 2020. i za 32,5 % do 2030. (u usporedbi s razinama iz 1990.) te je uključivao zahtjev da sve države članice EU-a utvrde nacionalne ciljeve energetske učinkovitosti kako bi se to ostvarilo;
  • promicala energetska učinkovitost u cijelom EU-u zajedničkim mjerama koje obuhvaćaju svaku fazu energetskog lanca.
• Općenito, mjere EU-a za energetsku učinkovitost, uključujući mjere koje nadilaze Direktivu o energetskoj učinkovitosti, usmjerene su na područja politike s najvećim potencijalom za uštede energije i u kojima je potreban zajednički pristup među državama članicama. Uključuje zakonodavstvo o sljedećem:
  • industrijskim emisijama, javnom sektoru, izgradnji i obnovi zgrada, sektoru prijevoza i opskrbe energijom te ekološkom dizajnu i uvođenju jedinstvenog sustava označivanja energetske učinkovitosti.

Povećanje ciljeva

• U okviru europskog zelenog plana te u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma Europska komisija predložila je plan za postizanje klimatskog cilja kako bi se cilj emisija stakleničkih plinova povećao na najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030.
• Ova direktiva povećava ciljeve energetske učinkovitosti u okviru ovog šireg cilja.
• Ciljevi Direktive povećani su u okviru plana repowerEU, čiji je cilj smanjiti ovisnost EU-a o uvozu fosilnih goriva iz Rusije.

Ciljevi, obveze i mehanizmi za 2030.

• Direktivom se povećava cilj EU-a u području energetske učinkovitosti, od država članica zahtijeva da zajednički osiguraju dodatno smanjenje potrošnje energije od 11,7 % do 2030. u usporedbi s projekcijama iz 2020. To je istovjetno ciljevima energetske učinkovitosti od -40,5 % i -38 % za primarnu i konačnu potrošnju energije u usporedbi s prethodno primijenjenim referentnim scenarijem iz 2007.
  • Ukupna potrošnja energije EU-a do 2030. ne bi smjela premašiti 992,5 milijuna tona ekvivalenta nafte za primarnu energiju i 763 milijuna tona ekvivalenta nafte za konačnu energiju.
• Kako bi se pridonijelo ostvarenju cilja, države članice utvrdit će okvirne nacionalne doprinose na temelju kombinacije objektivnih kriterija koji odražavaju nacionalne okolnosti.
• Ako države članice kasne u ostvarivanju nacionalnih doprinosa, pokreće se poboljšani „mehanizam za rješavanje nedosljednosti”.
• Države članice moraju postići kumulativnu uštedu energije u krajnjoj potrošnji za cijelo razdoblje obveze od 2021. do 2030., koja je jednaka novim godišnjim uštedama od najmanje:
  • 0,8 % krajnje potrošnje energije u razdoblju 2021. – 2023.;
  • 1,3 % u razdoblju 2024. – 025.;
  • 1,5% u razdoblju 2026. – 2027.; i
  • 1,9 % u razdoblju 2028. – 2030.
• Postoji godišnji cilj smanjenja potrošnje energije od 1,9 % za javni sektor u cjelini, a godišnja obveza obnove zgrada od 3 % proširuje se na sve razine javne uprave.

Energetsko siromaštvo

Direktiva se također bavi utjecajem energetskog siromaštva, sa snažnijim zahtjevima za države članice u pogledu podizanja svijesti i pružanja informacija o energetskoj učinkovitosti.