Pariški sporazum

Na Konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu (COP21) u prosincu 2015. ukupno je 196 strana potpisalo Pariški sporazum. Prvi je to globalni pravno obvezujući klimatski sporazum. Njime se utvrđuje globalni okvir za izbjegavanje opasnih klimatskih promjena ograničavanjem globalnog zatopljenja na znatno manje od 2 °C i ograničavanjem povišenja na 1,5 °C. Cilj Pariškog sporazuma također je jačanje sposobnosti zemalja da riješe utjecaje klimatskih promjena i pružanje potpore u njihovim naporima.

Stupio je na snagu 4. studenoga 2016.

Obuhvaća niz aspekata, uključujući sljedeće:

• Ublažavanje klimatskih promjena:
  • dugoročni cilj zadržavanja porasta globalne prosječne temperature na znatno manje od 2 °C u usporedbi s predindustrijskim razinama;
  • cilj ograničavanja povišenja na 1,5 °C jer bi se time znatno smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena;
  • kako bi pridonijela ciljevima Pariškog sporazuma, svaka strana podnosi sveobuhvatan nacionalni akcijski plan u području klime („doprinos utvrđen na nacionalnoj razini”).
• Transparentnost i globalno provjeravanje napretka zemalja prema ispunjavanju njihovih obveza.
• Prilagodbu klimatskim promjenama:
  • jačanje sposobnosti društava da riješe utjecaje klimatskih promjena;
  • pružanje neprestane i poboljšane međunarodne potpore zemljama u razvoju u svrhu prilagodbe klimi.
• Razvijene zemlje nastavit će pružati potporu djelovanju u području klime kako bi se smanjile emisije i kako bi se izgradila otpornost na utjecaje klimatskih promjena u zemljama u razvoju. Ostale zemlje potiče se da dobrovoljno pruže ili nastave pružati tu potporu.
• Prepoznavanje važnosti odvraćanja, smanjenja na najmanju moguću mjeru i prevladavanja gubitka i štete prouzročene štetnim učincima klimatskih promjena te potrebe za suradnjom i poboljšanjem razumijevanja, djelovanja i potpore u različitim područjima kao što su sustavi ranog upozoravanja, pripremljenost na hitne slučajeve i osiguranje od rizika.
• Prepoznavanje uloge ostalih uključenih u prevladavanje klimatskih promjena, koji nisu strane sporazuma, uključujući gradove i ostala podnacionalna nadležna tijela, organizacije civilnog društva, privatni sektor i druge.