Sustav EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS)

EU ETS središnji je dio klimatske politike EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova na troškovno učinkovit način.

Taj sustav djeluje na načelu „ trgovanja u okviru kvota ”. To znači da se „gornja granica” postavlja na cijeli iznos određenih stakleničkih plinova koje mogu emitirati postrojenja u sustavu. Granica se smanjuje s vremenom kako bi se cjelokupne emisije smanjile.

Unutar granice postrojenja kupuju ili primaju emisijske jedinice kojima mogu prema potrebi međusobno trgovati. Ograničenje ukupnog broja raspoloživih emisijskih jedinica osigurava da one imaju vrijednost.

Na kraju svake godine postrojenje mora predati dovoljan broj svojih emisijskih jedinica kako bi pokrilo sve svoje emisije. Ako postrojenje smanji svoje emisije, ono može zadržati neupotrijebljene jedinice kako bi pokrilo svoje buduće potrebe ili ih prodati drugom postrojenju kojem nedostaju jedinice.

ETS:

• djeluje u državama članicama EU-a te na Islandu, u Lihtenštajnu i Norveškoj. Od 1. siječnja 2020. EU ETS povezan je i sa švicarskim sustavom za trgovanje emisijama stakleničkih plinova. Od 2021. EU ETS obuhvatit će postrojenja za proizvodnju električne energije u Sjevernoj Irskoj;
• regulira emisije iz gotovo 11 000 elektrana i proizvodnih poduzeća te otprilike 600 operatora zrakoplova koji lete u zračne luke Europskog gospodarskog prostora i iz njih;
• obuhvaća otprilike 38 % emisija stakleničkih plinova EU-a.

U rujnu 2020. Europska komisija je u sklopu europskog zelenog plana predstavila plan za klimatske ciljeve, plan na temelju procjene učinaka za smanjenje neto emisija stakleničkih plinova EU-a za najmanje 55 % do 2030. Komisija je u julu 2021. predstavila zakonodavne prijedloge za provedbu novog cilja, uključujući reviziju i moguće proširenje područja primjene sustava EU ETS.