12/Sv. 004

HR

Službeni list Europske unije

202

L 315/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.10.2012.

(1)

Unija je suočena s izazovima bez presedana proizišlima iz sve veće ovisnosti o uvozu energije i oskudnim izvorima energije te potrebom za ograničavanjem klimatskih promjena i prevladavanjem gospodarske krize. Energetska je učinkovitost vrijedno sredstvo za odgovaranje na navedene izazove. Njome se poboljšava sigurnost opskrbe Unije tako što se smanjuju potrošnja primarne energije i uvoz energije. Ona na troškovno učinkovit način doprinosi smanjenju emisije stakleničkih plinova te time ublažavanju klimatskih promjena. Prelaskom na energetski učinkovitije gospodarstvo trebalo bi se također ubrzati širenje inovativnih tehnoloških rješenja i poboljšati konkurentnost industrije u Uniji te time potaknuti gospodarski rast i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta u nekoliko područja povezanih s energetskom učinkovitošću.

(2)

U zaključcima Europskog vijeća od 8. i 9. ožujka 2007. istaknuta je potreba za povećanjem energetske učinkovitosti u Uniji radi ostvarivanja cilja uštede 20 % potrošnje primarne energije u Uniji do 2020. u usporedbi s projekcijama. U zaključcima Europskog vijeća od 4. veljače 2011. istaknuto je da se mora postići, kako je dogovoreno na zasjedanju Europskog vijeća u lipnju 2010., cilj povećanja energetske učinkovitosti za 20 % do 2020. koji se trenutačno ne ostvaruje prema planu. Projekcije izrađene 2007. pokazale su da će 2020. biti potrošeno 1 842 Mtoe primarne energije. Smanjenje od 20 % rezultira potrošnjom od 1 474 Mtoe 2020., odnosno smanjenjem od 368 Mtoe u usporedbi s projekcijama.

(3)

U zaključcima Europskog vijeća od 17. lipnja 2010. cilj povećanja energetske učinkovitosti potvrđen je kao jedan od krovnih ciljeva nove strategije Unije za radna mjesta i pametan, održiv i uključiv rast („Strategija Europa 2020.”). U okviru tog procesa i s ciljem provedbe navedenog cilja na nacionalnoj razini, države članice moraju u bliskom dijalogu s Komisijom odrediti nacionalne ciljeve te u svojim nacionalnim programima reformi navesti kako ih namjeravaju ostvariti.

(4)

U Komunikaciji Komisije od 10. studenoga 2010. o Energiji 2020. energetska je učinkovitost stavljena u središte energetske strategije Unije za 2020. i istaknuta je potreba za novom strategijom za energetsku učinkovitost kojom će se svim državama članicama omogućiti odvajanje uporabe energije od gospodarskog rasta.

(5)

U svojoj rezoluciji od 15. prosinca 2010. o reviziji Akcijskog plana za energetsku učinkovitost Europski je parlament pozvao Komisiju da u svoj revidirani Akcijski plan za energetsku učinkovitost uključi mjere za zatvaranje razlike s ciljem ostvarivanja općeg cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije u 2020.

(6)

Jedna od inicijativa Strategije Europa 2020. je vodeća inicijativa za učinkovitu Europu u pogledu izvora koju je 26. siječnja 2011. usvojila Komisija. U njoj je energetska učinkovitost prepoznata kao glavni element u osiguravanju održivosti uporabe izvora energije.

(7)

U zaključcima Europskog vijeća od 4. veljače 2011. potvrđeno je da se cilj povećanja energetske učinkovitosti Unije ne ostvaruje prema planu i da je potrebno odlučno djelovanje kako bi se iskoristio značajan potencijal za veću uštedu energije u zgradama, prometu, proizvodima i procesima. U tim je zaključcima također predviđeno preispitivanje cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije do 2013. i, prema potrebi, razmatranje daljnjih mjera.

(8)

Dana 8. ožujka 2011. Komisija je donijela Komunikaciju o Planu za energetsku učinkovitost 2011. U Komunikaciji je potvrđeno da Unija ne ostvaruje cilj povećanja energetske učinkovitosti prema planu. Cilj se ne ostvaruje usprkos napretku u nacionalnim politikama za energetsku učinkovitost opisanim u prvim nacionalnim akcijskim planovima za energetsku učinkovitost koje su dostavile države članice u okviru ispunjavanja zahtjeva iz Direktive 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama (4). Početna analiza drugih akcijskih planova potvrđuje da Unija ne ostvaruje cilj prema planu. Kako bi se to riješilo, u Planu za energetsku učinkovitost 2011. naveden je niz politika i mjera za povećanje energetske učinkovitosti kojima su obuhvaćeni cjelokupni energetski lanac, uključujući proizvodnju, prijenos i distribuciju energije, vodeća uloga javnog sektora u energetskoj učinkovitosti, zgrade i uređaji, industrija te potreba za osnaživanjem krajnjih kupaca za upravljanje vlastitom potrošnjom energije. Istodobno se u Bijeloj knjizi o prometu koja je usvojena 28. ožujka 2011. razmatrala energetska učinkovitost u prometnom sektoru. U Inicijativi 26. Bijele knjige posebno se zahtijevaju odgovarajuće norme za emisije CO2 za vozila za sve vrste prometa koje su, prema potrebi, dopunjene zahtjevima u vezi s energetskom učinkovitošću kako bi se obuhvatile sve vrste pogonskih sustava.

(9)

Dana 8. ožujka 2011. Komisija je također usvojila plan za prelazak na konkurentno niskougljično gospodarstvo u 2050. u kojem je iz ove perspektive prepoznata potreba za većom usredotočenošću na energetsku učinkovitost.

(10)

U tom je smislu neophodno ažurirati pravni okvir Unije za energetsku učinkovitost direktivom o ostvarivanju općeg cilja povećanja energetske učinkovitosti putem uštede potrošnje primarne energije Unije za 20 % do 2020. i dodatnih poboljšanja energetske učinkovitosti nakon 2020. U tu bi se svrhu ovom Direktivom trebao uspostaviti zajednički okvir za promicanje energetske učinkovitosti unutar Unije i trebale bi se utvrditi posebne mjere za provedbu nekih od prijedloga iz Plana za energetsku učinkovitost 2011. i za ostvarivanje znatnih nerealiziranih potencijala za uštedu energije utvrđenih u njemu.

(11)

U Odluci br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ispunjavanja obveza Zajednice u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. (5) od Komisije se zahtijeva da do 2012. ocijeni napredak Unije i njezinih država članica prema ostvarenju cilja smanjenja potrošnje energije za 20 % do 2020. u usporedbi s projekcijama i izvijesti o njemu. U njoj je također navedeno da, kako bi pomogla državama članicama u ispunjenju obveza Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova, Komisija bi do 31. prosinca 2012. trebala predložiti pojačane ili nove mjere za ubrzavanje poboljšanja energetske učinkovitosti. Ova Direktiva predstavlja odgovor na taj zahtjev. Njome se također doprinosi ostvarivanju ciljeva navedenih u planu za prelazak na konkurentno niskougljično gospodarstvo u 2050., posebno putem smanjenja emisija stakleničkih plinova iz energetskog sektora, i ostvarivanju proizvodnje električne energije bez emisija do 2050.

(12)

Kako bi se iskoristio cjelokupni postojeći potencijal za uštedu energije, uključujući uštede u opskrbi energijom i sektorima u krajnjoj potrošnji, potrebno je primijeniti integrirani pristup. Istodobno bi trebalo ojačati odredbe Direktive 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o promicanju kogeneracije na temelju potražnje korisne topline na unutarnjem tržištu energije (6) i Direktive 2006/32/EZ.

(13)

Cilj povećanja energetske učinkovitosti za 20 % bilo bi poželjno ostvariti kao rezultat kumulativne provedbe posebnih nacionalnih i europskih mjera za promicanje energetske učinkovitosti u različitim područjima. Od država članica trebalo bi zahtijevati da utvrde okvirne nacionalne ciljeve, sustave i programe za povećanje energetske učinkovitosti. Te bi ciljeve i pojedinačna nastojanja svake države članice trebala ocijeniti Komisija, zajedno s podacima o ostvarenom napretku, kako bi se procijenilo kolika je vjerojatnost ostvarivanja općeg cilja Unije i u kojoj su mjeri pojedinačna nastojanja dovoljna za ostvarivanje zajedničkog cilja. Stoga bi Komisija trebala pažljivo pratiti provedbu nacionalnih programa za energetsku učinkovitost putem revidiranog zakonodavnog okvira i u sklopu procesa Europa 2020. Prilikom određivanja okvirnih nacionalnih ciljeva za povećanje energetske učinkovitosti, države članice trebale bi moći uzeti u obzir nacionalne okolnosti koje utječu na potrošnju primarne energije kao što su preostali troškovno učinkovit potencijal za uštedu energije, promjene u uvozu i izvozu energije, razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearnu energiju, hvatanje i skladištenje ugljika i pravodobno djelovanje. Prilikom oblikovanja modela, Komisija bi se trebala pravodobno i transparentno savjetovati s državama članicama o pretpostavkama modela i preliminarnim rezultatima modela. Potrebna je poboljšana izrada modela učinka mjera za povećanje energetske učinkovitosti te raspoloživosti i učinkovitosti tehnologija.

(14)

U Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (7) navedeno je da se Cipar i Malta zbog svoje otočne i periferne prirode oslanjaju na zrakoplovstvo kao vrstu prijevoza, što je bitno za njihove državljane i gospodarstvo. Zbog toga Cipar i Malta imaju nerazmjerno visoku bruto krajnju potrošnju energije u nacionalnom zračnom prijevozu, koja je više od tri puta veća od prosjeka Zajednice u 2005. i na njih stoga nerazmjerno utječu postojeća tehnološka i regulatorna ograničenja.

(15)

Ukupni opseg javne potrošnje iznosi 19 % bruto domaćeg proizvoda Unije. Iz tog je razloga javni sektor važan pokretač transformacije tržišta prema učinkovitijim proizvodima, zgradama i uslugama te promjena u ponašanju građana i poduzeća u vezi s potrošnjom energije. Nadalje, smanjenjem potrošnje energije putem mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti mogu se osloboditi javna sredstva za druge namjene. Javna tijela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini trebala bi biti uzor po pitanju energetske učinkovitosti.

(16)

Imajući na umu da je u zaključcima Vijeća od 10. lipnja 2011. o Planu za energetsku učinkovitost 2011. istaknuto da zgrade predstavljaju 40 % krajnje potrošnje energije Unije i da bi za iskorištavanje prilika za rast i zapošljavanje u obrtnom i građevinskom sektoru kao i u proizvodnji građevinskih proizvoda i profesionalnim djelatnostima, kao što su arhitektura, konzultantske usluge i inženjerstvo, države članice trebale uspostaviti dugoročnu strategiju nakon 2020. za poticanje ulaganja u obnovu stambenih i poslovnih zgrada s ciljem poboljšanja energetskih svojstava fonda zgrada. Tom bi se strategijom trebalo riješiti pitanje troškovno učinkovitih velikih radova obnove koja vode preuređenju kojim se u usporedbi s razinama prije obnove za značajan postotak smanjuje isporučena energija i krajnja potrošnja energije zgrade, što dovodi do vrlo visokih energetskih svojstava. Takvi bi se veliki radovi obnove mogli provoditi i u fazama.

(17)

Treba povećati stopu obnove zgrada jer postojeći fond nekretnina predstavlja pojedinačni sektor s najvećim potencijalom za uštedu energije. Osim toga, zgrade su od ključnog značenja za ostvarivanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova u Uniji za 80-95 % do 2050. u usporedbi s 1990. Zgrade u vlasništvu javnih tijela čine znatan udio u fondu nekretnina i vrlo su vidljive u javnom životu. Stoga je prikladno odrediti godišnju stopu obnove zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti na državnom području države članice s ciljem nadogradnje njihovih energetskih svojstava. Tom se stopom obnove ne bi smjele dovoditi u pitanje obveze u vezi sa zgradama približno nulte energije određene u Direktivi 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (8). Obveza obnove zgrada središnje vlasti iz ove Direktive dopunjuje tu direktivu na temelju koje države članice moraju osigurati da se u slučaju velikih radova obnove postojećih zgrada njihova energetska svojstva nadograde tako da ispunjavaju minimalne zahtjeve energetskih svojstava. Države članice trebale bi imati mogućnost poduzeti alternativne troškovno učinkovite mjere za ostvarivanje jednakog poboljšanja energetskih svojstava zgrada središnje vlasti. Obveza obnove površine poda zgrade središnje vlasti trebala bi se primjenjivati na administrativne odjele s nadležnošću na cijelom državnom području države članice. Ako u određenoj državi članici i za određeno područje nadležnosti ne postoji takav relevantni administrativni odjel koji je nadležan na cijelom državnom području, obveza bi se trebala primjenjivati na one administrativne odjele koji su zajedno nadležni na cijelom državnom području.

(18)

Izvjestan broj općina i drugih javnih tijela u državama članicama već je uveo integrirane pristupe u vezi s uštedom energije i opskrbom energijom, na primjer putem akcijskih planova za održivu energiju, kao što su akcijski planovi razvijeni u okviru inicijative Sporazum gradonačelnika, i integrirane gradske pristupe koji nadilaze pojedinačne zahvate na zgradama ili u vrstama prometa. Države članice trebale bi poticati općine i druga javna tijela na usvajanje integriranih i održivih planova za energetsku učinkovitost s jasnim ciljevima, na uključivanje građana u njihov razvoj i provedbu i na odgovarajuće obavješćivanje građana o njihovom sadržaju i o napretku u ostvarivanju ciljeva. Takvim se planovima mogu ostvariti znatne uštede energije, posebno ako ih provode sustavi gospodarenja energijom koji predmetnim javnim tijelima omogućuju bolje upravljanje potrošnjom energije. Trebalo bi poticati razmjenu iskustava između gradova, naselja i drugih javnih tijela u vezi s inovativnijim iskustvima.

(19)

Prilikom kupnje određenih proizvoda i usluga te kupnje i zakupa zgrada, središnja vlast koja sklapa ugovore o javnim radovima, nabavi robe ili uslugama trebala bi predvoditi svojim primjerom i donositi energetski učinkovite odluke o kupnji. To bi se trebalo odnositi na administrativne odjele s nadležnošću na cijelom državnom području države članice. Ako u određenoj državi članici i za određeno područje nadležnosti ne postoji takav relevantni administrativni odjel koji je nadležan na cijelom državnom području, obveza bi se trebala primjenjivati na one administrativne odjele koji su zajedno nadležni na cijelom državnom području. Međutim, ovo ne bi trebalo utjecati na odredbe direktiva Unije o javnoj nabavi. U vezi s drugim proizvodima na koje se ne odnose zahtjevi iz ove Direktive u vezi s energetskom učinkovitošću prilikom kupnje, države članice trebale bi poticati javna tijela da uzmu u obzir energetsku učinkovitosti kupnje.

(20)

Procjena mogućnosti uspostavljanja sustava „bijelih potvrda” na razini Unije pokazala je da bi u sadašnjoj situaciji takav sustav stvorio prekomjerne administrativne troškove i da postoji rizik da bi uštede energije bile koncentrirane u određenom broju država članica, odnosno da ne bi bile ostvarene u cijeloj Uniji. Cilj takvog sustava na razini Unije mogao bi se bolje ostvariti, barem u ovoj fazi, putem nacionalnih sustava obveze energetske učinkovitosti za komunalna energetska poduzeća ili drugih alternativnih mjera politike kojima se ostvaruju jednake uštede energije. Primjereno je da se za takve sustave razina ciljeva utvrdi u sklopu zajedničkog okvira na razini Unije i da se istodobno državama članicama osigura dostatna fleksibilnost kako bi se u potpunosti uzeli u obzir nacionalna organizacija sudionika na tržištu, specifični kontekst energetskog sektora i navike krajnjih kupaca. Zajedničkim bi se okvirom komunalnim energetskim poduzećima trebala dati mogućnost da energetske usluge ponude svim krajnjim kupcima, a ne samo onima kojima prodaju energiju. Time se povećava tržišno natjecanje na tržištu energije jer komunalna energetska poduzeća mogu putem ponude dodatnih energetskih usluga osigurati da se njihov proizvod razlikuje od drugih. Zajedničkim bi se okvirom državama članicama trebalo omogućiti da u svoje nacionalne sustave uključe zahtjeve u vezi s ostvarivanjem socijalnih ciljeva, posebno kako bi se ugroženim kupcima osigurao pristup pogodnostima veće energetske učinkovitosti. Države članice trebale bi na temelju objektivnih i nediskriminirajućih kriterija odrediti koji bi distributeri energije ili poduzeća za maloprodaju energije trebali imati obvezu ostvarivanja cilja uštede energije u krajnjoj potrošnji utvrđenog u ovoj Direktivi.

Državama članica trebalo bi posebno omogućiti da ovu obvezu ne određuju malim distributerima energije, malim poduzećima za maloprodaju energije i malim energetskim sektorima kako bi se izbjeglo nerazmjerno visoko administrativno opterećenje. U Komunikaciji Komisije od 25. lipnja 2008. navedena su načela koja bi trebala uzeti u obzir one države članice koje donesu odluku o suzdržavanju od primjene ove mogućnosti. Kao sredstvo za pružanje podrške nacionalnim inicijativama za povećanje energetske učinkovitosti, stranke koje su se obvezale u sklopu nacionalnih sustava obveze energetske učinkovitosti mogle bi ispuniti svoje obveze uplatom godišnjeg doprinosa u nacionalni fond za energetsku učinkovitost u iznosu jednakom iznosu ulaganja koje se zahtijeva u sklopu sustava.

(21)

S obzirom na glavni zahtjev za ponovno uspostavljanje održivosti javnih financija i za fiskalnu konsolidaciju, pri provedbi određenih mjera obuhvaćenih područjem primjene ove Direktive trebalo bi uzeti u obzir troškovnu učinkovitost provedbe mjera za povećanje energetske učinkovitosti na razini države članice na temelju odgovarajuće razine analize i ocjenjivanja.

(22)

Zahtjev za ostvarivanje uštede u godišnjoj prodaji energije krajnjim kupcima u odnosu na ukupnu količinu prodane energije ne predstavlja gornju granicu za prodaju ili potrošnju energije. Države članice trebale bi imati mogućnost da za izračun prodaje energije krajnjim kupcima isključe cjelokupnu količinu ili dio količine prodane energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice (9), budući da je prepoznato da određeni sektori ili podsektori u okviru navedenih djelatnosti mogu biti izloženi značajnom riziku od istjecanja ugljika. Primjereno je da su države članice upoznate s troškovima sustava kako bi mogle točno procijeniti troškove mjera.

(23)

Ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz članka 7. i s ciljem ograničavanja administrativnog opterećenja, svaka država članica može objediniti sve pojedinačne mjere politike za provedbu članka 7. u sveobuhvatni nacionalni program za energetsku učinkovitost.

(24)

Kako bi se iskoristili potencijali za uštedu energije u određenim tržišnim segmentima u kojima se energetski pregledi općenito ne nude na komercijalnoj osnovi (kao što su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)), države članice trebale bi razviti programe kojima se MSP-ovi potiču na podvrgavanje energetskim pregledima. Energetski pregledi trebali bi biti obvezni i redoviti za velika poduzeća jer ušteda energija može biti značajna. Prilikom energetskih pregleda trebalo bi uzeti u obzir relevantne europske ili međunarodne norme, kao što su EN ISO 50001 (sustavi gospodarenja energijom) ili EN 16247-1 (energetski pregledi) ili, kada uključuju energetski pregled, EN ISO 14000 (sustavi upravljanja okolišem) i tako osigurati njihovu usklađenost s odredbama Priloga VI. ovoj Direktivi jer takve odredbe ne prelaze okvire zahtjeva navedenih relevantnih normi. Trenutačno je u izradi posebna europska norma za energetske preglede.

(25)

Ako energetske preglede provode unutarnji stručnjaci, radi osiguravanja potrebne neovisnosti oni ne bi smjeli biti izravno uključeni u djelatnost koja je obuhvaćena pregledom.

(26)

Pri izradi mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, u obzir bi trebalo uzeti dobitke po učinku i uštede ostvarene širokom primjenom troškovno učinkovitih tehnoloških inovacija kao što su pametna brojila. Ako su postavljena pametna brojila, poduzeća ih ne bi smjela upotrebljavati za neopravdani naknadni obračun.

(27)

U vezi s električnom energijom i u skladu s Direktivom 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije (10), ako je uvođenje pametnih brojila ocijenjeno kao pozitivno, do 2020. najmanje 80 % potrošača trebalo bi biti opremljeno inteligentnim sustavima mjerenja. U vezi s plinom i u skladu s Direktivom 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina (11), ako je uvođenje inteligentnih sustava mjerenja ocijenjeno kao pozitivno, države članice ili bilo koja nadležna tijela koja one imenuju trebali bi pripremiti vremenski raspored za primjenu inteligentnih sustava mjerenja.

(28)

Uporaba pojedinačnih brojila ili razdjelnika troškova grijanja za mjerenje individualne potrošnje grijanja u zgradama s više stanova s centraliziranim grijanjem ili zajedničkim centralnim grijanjem korisna je kada krajnji kupci mogu nadzirati svoju individualnu potrošnju. Stoga njihova uporaba ima smisla samo u zgradama u kojima su radijatori opremljeni termostatskim ventilima.

(29)

U nekim zgradama s više stanova koje se opskrbljuju centraliziranim grijanjem ili zajedničkim centralnim grijanjem uporaba preciznih pojedinačnih mjerila toplinske energije bila bi u tehničkom smislu složena i skupa jer topla voda koja se upotrebljava za grijanje ulazi u stanove i iz njih izlazi na nekoliko mjesta. Međutim, može se pretpostaviti da je pojedinačno mjerenje potrošnje topline u zgradama s više stanova tehnički moguće ako postavljanje pojedinačnih mjerila ne bi zahtijevalo promjenu postojećeg unutarnjeg cjevovoda za grijanje toplom vodom u zgradi. U takvim se zgradama mjerenje individualne potrošnje topline stoga može provoditi pomoću pojedinačnih razdjelnika troškova grijanja postavljenih na svakom radijatoru.

(30)

Direktivom 2006/32/EZ od država članica zahtijeva se da osiguraju da se krajnjim kupcima po konkurentnim cijenama ponude pojedinačna brojila koja točno odražavaju njihovu stvarnu potrošnju energije i pružaju informacije o stvarnom vremenu uporabe. U većini slučajeva ovaj zahtjev podliježe uvjetima tehničke izvedivosti, financijske opravdanosti i razmjernosti u odnosu na moguću uštedu energije. Međutim, kada se u novoj zgradi postavlja priključak ili je zgrada podvrgnuta velikoj obnovi, kako je navedeno u Direktivi 2010/31/EU, uvijek bi se trebala pribaviti takva pojedinačna brojila. Direktivom 2006/32/EZ također se zahtijeva dovoljno učestala provedba jasnog obračuna na temelju stvarne potrošnje kako bi se kupcima omogućila regulacija vlastite potrošnje energije.

(31)

Direktivama 2009/72/EZ i 2009/73/EZ od država članica zahtijeva se da osiguraju provedbu inteligentnih sustava mjerenja koji doprinose aktivnom sudjelovanju potrošača na tržištima opskrbe električnom energijom i plinom. U vezi s električnom energijom, ako se uvođenje pametnih brojila smatra troškovno učinkovitim, do 2020. najmanje 80 % potrošača mora biti opremljeno inteligentnim sustavima mjerenja. U vezi s prirodnim plinom rok nije određen, ali se mora pripremiti vremenski raspored. U tim je direktivama također navedeno da se krajnji kupci moraju ispravno i dovoljno učestalo obavješćivati o stvarnoj potrošnji električne energije/plina i troškovima kako bi mogli regulirati vlastitu potrošnju.

(32)

Učinak odredaba o mjerenju i obračunu iz direktiva 2006/32/EZ, 2009/72/EZ i 2009/73/EZ o uštedi energije bio je ograničen. U mnogim dijelovima Unije te odredbe nisu dovele do pružanja ažuriranih informacija korisnicima o potrošnji energije ili obračuna na temelju stvarne potrošnje onoliko često koliko je, kako su studije pokazale, potrebno kako bi se korisnicima omogućilo reguliranje vlastite potrošnje energije. U sektorima grijanja prostorija i tople vode u zgradama s više stanova nedovoljna je jasnoća tih odredaba također dovela do brojnih pritužaba građana.

(33)

Kako bi se ojačalo osnaživanje krajnjih kupaca u vezi s pristupom informacijama o mjerenju i obračunu individualne potrošnje energije, vodeći pritom računa o prilikama povezanim s procesom provedbe inteligentnih sustava mjerenja i uvođenja pametnih brojila u državama članicama, važno je pojasniti zahtjeve prava Unije u tom području. Time bi se trebalo doprinijeti smanjenju troškova provedbe inteligentnih sustava mjerenja opremljenih funkcijama za povećanje uštede energije i poduprijeti razvoj tržišta energetskih usluga i upravljanje potražnjom. Provedbom inteligentnih sustava mjerenja omogućuje se redoviti obračun na temelju stvarne potrošnje. Međutim, postoji i potreba za pojašnjenjem zahtjeva za pristup informacijama te pravedan i točan obračun na temelju stvarne potrošnje u slučajevima u kojima pametna brojila neće bit dostupna do 2020., uključujući u vezi s mjerenjem i obračunom individualne potrošnje grijanja, hlađenja i tople vode u zgradama s više stanova koje se opskrbljuju putem sustava centraliziranog grijanja/hlađenja ili vlastitog zajedničkog sustava grijanja postavljenog u takvim zgradama.

(34)

Prilikom izrade mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti države članice trebale bi voditi računa o potrebi za osiguravanjem pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i dosljedne provedbe pravne stečevine u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

(35)

Visokoučinkovita kogeneracija i centralizirano grijanje i hlađenje imaju znatan potencijal za uštedu primarne energije koji je u velikoj mjeri neiskorišten u Uniji. Države članice trebale bi provesti sveobuhvatnu procjenu potencijala za visokoučinkovitu kogeneraciju i centralizirano grijanje i hlađenje. Te bi se procjene na zahtjev Komisije trebale ažurirati kako bi se ulagateljima pružile informacije u vezi s nacionalnim razvojnim planovima i kako bi se doprinijelo stabilnom okruženju kojim se podupiru ulaganja. Nova postrojenja za proizvodnju električne energije i postojeća postrojenja koja su preuređena u značajnoj mjeri ili čija je dozvola ili licencija produljena trebala bi biti opremljena, pod uvjetom da je analiza troškova i koristi pozitivna, visokoučinkovitim kogeneracijskim jedinicama radi iskorištavanja otpadne topline nastale pri proizvodnji električne energije. Ta bi se otpadna toplina zatim mogla putem mreža za centralizirano grijanje prenijeti tamo gdje je potrebna. Događaji koji pokreću zahtjev za primjenu kriterija za odobrenje općenito će biti događaji koji također pokreću zahtjeve za dozvole na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (12) i za odobrenje na temelju Direktive 2009/72/EZ.

(36)

Može biti primjereno smjestiti nuklearne elektrane ili postrojenja za proizvodnju električne energije u kojima je predviđena uporaba geološkog skladištenja dopuštena na temelju Direktive 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikovog dioksida (13) na mjestima gdje iskorištavanje otpadne topline putem visokoučinkovite kogeneracije ili opskrbe mreže za centralizirano grijanje ili hlađenje nije troškovno učinkovito. Države članice stoga bi trebale imati mogućnost takva postrojenja izuzeti iz obveze provedbe analize troškova i koristi za postavljanje opreme kojom se omogućuje iskorištavanje otpadne topline putem visokoučinkovite kogeneracijske jedinice. Također bi trebala postojati mogućnost da se od obveze proizvodnje topline oslobode postrojenja za proizvodnju električne energije koja se upotrebljavaju kod vršnih opterećenja i postrojenja za proizvodnju rezervne električne energije za koja se planira da će u razdoblju od pet godina raditi manje od 1 500 radnih sati godišnje kao tekući prosjek.

(37)

Primjereno je da države članice potiču uvođenje mjera i postupaka za promicanje kogeneracijskih postrojenja s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 20 MW s ciljem poticanja distribuirane proizvodnje energije.

(38)

Visokoučinkovita kogeneracija trebala bi biti definirana na temelju ušteda energije ostvarenih kombiniranom proizvodnjom umjesto odvojenom proizvodnjom toplinske i električne energije. Definicije kogeneracije i visokoučinkovite kogeneracije koje se upotrebljavaju u zakonodavstvu Unije ne bi smjele dovoditi u pitanje uporabu drukčijih definicija u nacionalnim zakonodavstvima u druge svrhe od onih iz predmetnog zakonodavstva Unije. Kako bi se maksimizirale uštede energije i spriječilo propuštanje prilika za uštedu energije, najveću bi pažnju trebalo posvetiti radnim uvjetima kogeneracijskih jedinica.

(39)

S ciljem povećanja transparentnosti kako bi se krajnjim kupcima omogućilo da izaberu između električne energije iz kogeneracije i električne energije proizvedene drugim tehnikama, podrijetlo visokoučinkovite kogeneracije trebalo bi zajamčiti na temelju usklađenih referentnih vrijednosti učinkovitosti. Sustavi za jamstva o podrijetlu sami po sebi ne podrazumijevaju pravo na povlastice iz nacionalnih mehanizama potpore. Važno je da svi oblici električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije mogu biti obuhvaćeni jamstvima o podrijetlu. Jamstva o podrijetlu trebalo bi razlikovati od razmjenjivih potvrda.

(40)

Trebalo bi uzeti u obzir specifičnu strukturu sektora kogeneracije i sektora centraliziranog grijanja i hlađenja, koji obuhvaćaju brojne male i srednje proizvođače, posebno pri preispitivanju administrativnih postupaka za pribavljanje dozvole za izgradnju kogeneracijskog postrojenja ili povezanih mreža u skladu s načelom „prednost malima”.

(41)

Većina poduzeća u Uniji su MSP-ovi. Ona predstavljaju ogromni potencijal za uštedu energije u Uniji. Kako bi im pomogle pri donošenju mjera za povećanje energetske učinkovitosti, države članice trebale bi uspostaviti povoljan okvir za pružanje tehničke pomoći i ciljanih informacija MSP-ovima.

(42)

U Direktivi 2010/75/EU energetska je učinkovitost uključena među kriterije za određivanje najboljih raspoloživih tehnika koje bi trebale služiti kao referenca za utvrđivanje uvjeta iz dozvola za postrojenja obuhvaćena područjem primjene predmetne direktive, uključujući postrojenja za izgaranje s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom od 50 MW ili više. Međutim, u toj je direktivi državama članicama dana mogućnost da ne odrede zahtjeve u vezi s energetskom učinkovitošću jedinica za izgaranje ili drugih jedinica koje ispuštaju ugljikov dioksid na lokaciji za djelatnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ. Države članice mogle bi u izvješćivanje na temelju Direktive 2010/75/EU uključiti informacije o razinama energetske učinkovitosti.

(43)

Države članice trebale bi na temelju objektivnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija utvrditi pravila kojima se uređuje pokrivanje i podjela troškova priključaka na mrežu i jačanja mreže te za tehničke prilagodbe potrebne za integraciju novih proizvođača električne energije dobivene iz visokoučinkovite kogeneracije, uzimajući u obzir smjernice i kodekse razvijene u skladu s Uredbom (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije (14) i Uredbom (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina (15). Proizvođačima električne energije dobivene iz visokoučinkovite kogeneracije trebalo bi omogućiti objavljivanje poziva za podnošenje ponuda za radove u vezi s priključivanjem na mrežu. Trebalo bi olakšati pristup mrežnom sustavu električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije, posebno za male i mikrokogeneracijske jedinice. U skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 2009/72/EZ i člankom 3. stavkom 2. Direktive 2009/73/EZ, države članice mogu poduzećima koja posluju u sektorima električne energije i plina odrediti obveze pružanja javnih usluga, uključujući u vezi s energetskom učinkovitošću.

(44)

Odgovor na potražnju važan je instrument za poboljšanje energetske učinkovitosti jer se njime potrošačima ili trećim osobama koje su oni imenovali daje puno više mogućnosti za poduzimanje mjera u vezi s informacijama o potrošnji i obračunu te time osigurava mehanizam za smanjenje ili preusmjeravanje potrošnje, što za posljedicu ima uštede energije u krajnjoj potrošnji i, zahvaljujući optimalnijoj uporabi mreža i proizvodnih sredstava, u proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije.

(45)

Odgovor na potražnju može se temeljiti na odgovorima krajnjih kupaca na cjenovne signale ili na automatizaciji zgrade. Trebalo bi poboljšati uvjete odgovora i pristup odgovoru na potražnju, uključujući za male krajnje potrošače. Države članice bi stoga trebale osigurati, uzimajući u obzir stalni razvoj pametnih mreža, da nacionalna regulatorna tijela za energetiku pomoću mrežnih tarifa i propisa mogu potaknuti poboljšanje energetske učinkovitosti i poduprijeti dinamično određivanje cijena za mjere odgovora na potražnju krajnjih kupaca. Trebalo bi osigurati integraciju tržišta i jednake prilike za ulazak na tržište za izvore na strani potražnje (opterećenje opskrbe i potrošača) i proizvodnju. Pored toga, države članice trebale bi osigurati da nacionalna regulatorna tijela za energetiku usvoje integrirani pristup koji uključuje potencijalne uštede u sektorima opskrbe energijom i krajnje potrošnje.

(46)

Dovoljan broj pouzdanih stručnjaka iz područja energetske učinkovitosti trebao bi biti na raspolaganju kako bi se osigurala učinkovita i pravodobna provedba ove Direktive, na primjer pri ispunjavanju zahtjeva u vezi s energetskim pregledima i provedbi sustava obveze energetske učinkovitosti. Stoga bi države članice trebale uspostaviti certifikacijske sustave za pružatelje energetskih usluga, energetske preglede i druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.

(47)

Neophodno je nastaviti razvijati tržište energetskih usluga kako bi se osigurala potražnja za energetskim uslugama i opskrba energetskim uslugama. Tome može doprinijeti transparentnost, na primjer putem popisa pružatelja energetskih usluga. Obrasci ugovora, razmjena najboljih praksi i smjernice, posebno za ugovore o energetskom učinku, mogu također doprinijeti poticanju potražnje. Kao i kod drugih oblika financijskih aranžmana s trećim osobama, u ugovoru o energetskom učinku korisnik energetskih usluga izbjegava troškove ulaganja tako da ulaganje koje je u cijelosti ili djelomično provela treća osoba otplati dijelom financijske vrijednosti uštede energije.

(48)

Postoji potreba za prepoznavanjem i uklanjanjem regulatornih i neregulatornih prepreka primjeni ugovora o energetskom učinku i drugih financijskih aranžmana s trećim osobama za uštedu energije. Te prepreke uključuju računovodstvena pravila i prakse kojima se sprečava da se kapitalna ulaganja i godišnje financijske uštede proizišle iz mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti na odgovarajući način odražavaju u računovodstvenoj evidenciji za cjelokupni životni vijek ulaganja. Na nacionalnoj bi razini također trebalo ukloniti prepreke obnovi postojećeg fonda nekretnina koje su posljedica podjele poticaja između različitih zainteresiranih sudionika.

(49)

Države članice i regije trebalo bi poticati da u potpunosti iskoriste strukturne fondove i Kohezijski fond kako bi potaknule ulaganja u mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti. Ulaganjem u energetsku učinkovitost može se doprinijeti gospodarskom rastu, zapošljavanju, inovacijama i smanjenju energetskog siromaštva u kućanstvima, čime se ostvaruje pozitivan doprinos gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji. Područja koja bi se mogla financirati uključuju mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti u javnim zgradama i stambenim jedinicama te osiguravanje novih vještina za poticanje zapošljavanja u sektoru energetske učinkovitosti.

(50)

S ciljem ostvarivanja ciljeva ove Direktive, države članice trebale bi poticati uporabu instrumenata financiranja. Takvi bi instrumenti financiranja mogli uključivati financijske doprinose i novčane kazne za neispunjavanje određenih odredaba ove Direktive, sredstva izdvojena za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 10. stavkom 3. Direktive 2003/87/EZ, sredstva izdvojena za energetsku učinkovitost u višegodišnjem financijskom okviru, posebno u Kohezijskom fondu, strukturnim fondovima i fondovima za ruralni razvoj, te posebne europske financijske instrumente kao što je Europski fond za energetsku učinkovitost.

(51)

Instrumenti financiranja mogli bi se, prema potrebi, temeljiti na sredstvima izdvojenim za energetsku učinkovitost iz projektnih obveznica Unije, sredstvima izdvojenim za energetsku učinkovitost iz Europske investicijske banke i drugih europskih financijskih institucija, posebno Europske banke za obnovu i razvoj i Razvojne banke Vijeća Europe, sredstvima koja su financijskom polugom osigurale financijske institucije, nacionalnim sredstvima, uključujući putem stvaranja regulatornih i fiskalnih okvira za poticanje provedbe inicijativa i programa za povećanje energetske učinkovitosti, i prihodima od dodijeljenih godišnjih emisija u skladu s Odlukom br. 406/2009/EZ.

(52)

Instrumenti financiranja mogli bi posebno upotrebljavati navedene doprinose, sredstva i prihode za omogućavanje i poticanje privatnih kapitalnih ulaganja, oslanjajući se posebno na institucionalne ulagatelje i istodobno se za dodjelu sredstava koristeći kriterijima kojima se osigurava ostvarivanje okolišnih i socijalnih ciljeva, mogli bi upotrebljavati inovativne mehanizme financiranja (npr. kreditna jamstva za privatni kapital, kreditna jamstva za poticanje ugovora o energetskom učinku, bespovratna sredstva, subvencionirane kredite i posebne kreditne linije, sustave financiranja treće osobe) kojima se smanjuju rizici projekata za energetsku učinkovitost i omogućuju troškovno učinkovite radove obnove čak i među kućanstvima s niskim i srednjim prihodima te bi mogli biti povezani s programima ili agencijama koje će objedinjavati i ocjenjivati kakvoću projekata za uštedu energije, pružati tehničku pomoć, promicati tržište energetskih usluga i doprinositi stvaranju potražnje za energetskim uslugama kod potrošača.

(53)

Instrumenti financiranja mogli bi također osigurati odgovarajuća sredstva za podupiranje programa osposobljavanja i certifikacije kojima se poboljšavaju i akreditiraju vještine za energetsku učinkovitost, mogli bi osigurati sredstva za istraživanje, demonstraciju i ubrzavanje primjene tehnologija za proizvodnju energije na maloj i mikrorazini te optimizaciju priključivanja takvih generatora na mrežu, mogli bi biti povezani s programima mjera za promicanje energetske učinkovitosti u svim stambenim objektima radi sprečavanja energetskog siromaštva i poticanja najmodavaca koji iznajmljuju stambene objekte da svoje nekretnine učine energetski što učinkovitijima, mogli bi osigurati odgovarajuća sredstva za podupiranje socijalnog dijaloga i postavljanje standarda s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i osiguravanja dobrih uvjeta rada te zdravlja i sigurnosti na radu.

(54)

Raspoloživi financijski instrumenti i inovativni mehanizmi financiranja Unije trebali bi se upotrebljavati za praktičnu primjenu cilja poboljšanja energetskih svojstava zgrada javnih tijela. S tim u vezi, države članice mogu upotrebljavati svoje prihode od dodijeljenih godišnjih emisija u skladu s Odlukom br. 406/2009/EZ za razvoj takvih mehanizama na dobrovoljnoj osnovi i uzimajući u obzir nacionalna proračunska pravila.

(55)

Pri provedbi cilja povećanja energetske učinkovitosti za 20 % Komisija će morati pratiti učinak novih mjera na Direktivu 2003/87/EZ o uspostavi sustava Unije za trgovanje emisijskim jedinicama kako bi se održali poticaji u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama kojima se nagrađuju ulaganja s niskim emisijama ugljika i pripremaju sektori iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama za inovacije potrebne u budućnosti. Komisija će morati pratiti učinak na one industrijske sektore koji su izloženi znatnom riziku od istjecanja ugljika kako je utvrđeno u Odluci Komisije 2010/2/EU od 24. prosinca 2009. o utvrđivanju, u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, popisa sektora i podsektora koji se smatraju izloženima značajnom riziku od istjecanja ugljika (16) kako bi se osiguralo da se ovom Direktivom promiče i ne sprečava razvoj tih sektora.

(56)

Direktivom 2006/32/EZ od država članica zahtijeva se da usvoje i nastoje ostvariti opći nacionalni okvirni cilj uštede energije za 9 % do 2016. koji se treba dosegnuti uspostavljanjem energetskih usluga i drugih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti. U toj je direktivi navedeno da nakon drugog plana za energetsku učinkovitost koji su usvojile države članice slijede, ako je primjereno i prema potrebi, prijedlozi Komisije za dodatne mjere, uključujući produljenje razdoblja primjene ciljeva. Ako je u izvješću zaključeno da nije postignut dovoljan napredak u ostvarivanju okvirnih nacionalnih ciljeva utvrđenih tom direktivom, ti se prijedlozi trebaju odnositi na razinu i prirodu ciljeva. U procjeni učinka priloženoj ovoj Direktivi utvrđeno je da države članice ostvaruju cilj od 9 % prema planu, što je bitno manje ambiciozno od naknadno usvojenog cilja uštede energije za 20 % do 2020., i stoga nema potrebe za rješavanjem pitanja u vezi s razinom ciljeva.

(57)

Program Inteligentna energija za Europu uspostavljen Odlukom br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (17) ključan je za stvaranje povoljnog okruženja za pravilnu provedbu politika Unije o održivoj energiji uklanjanjem tržišnih prepreka, kao što su nedovoljna svijest i kapaciteti sudionika na tržištu i institucija, te nacionalnih tehničkih ili administrativnih prepreka pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta energije ili nerazvijenih tržišta rada radi suočavanja s izazovom niskougljičnog gospodarstva. Mnoge od tih prepreka još su uvijek relevantne.

(58)

Kako bi se iskoristio značajan potencijal za uštedu energije koji imaju proizvodi povezani s energijom, trebalo bi ubrzati i proširiti provedbu Direktive 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom (18) i Direktive 2010/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa proizvoda povezanih s energijom uz pomoć oznaka i standardiziranih informacija o proizvodu (19). Prednost bi se trebala dati proizvodima s najvećim potencijalom za uštedu energije kako je utvrđeno u Radnom planu za ekološki dizajn i, prema potrebi, reviziji postojećih mjera.

(59)

Kako bi se pojasnili uvjeti pod kojima države članice mogu odrediti zahtjeve energetskih svojstava na temelju Direktive 2010/31/EU uz poštovanje Direktive 2009/125/EZ i njezinih provedbenih mjera, Direktivu 2009/125/EZ trebalo bi izmijeniti na odgovarajući način.

(60)

Budući da cilj ove Direktive, odnosno ostvarivanje cilja povećanja energetske učinkovitosti Unije za 20 % do 2020. i otvaranje puta prema daljnjim poboljšanjima energetske učinkovitosti nakon 2020., ne mogu dostatno ostvariti države članice bez poduzimanja dodatnih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, nego se može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(61)

Kako bi se omogućila prilagodba tehničkom napretku i promjenama u distribuciji izvora energije, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora u funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s preispitivanjem usklađenih referentnih vrijednosti učinkovitosti utvrđenih na temelju Direktive 2004/8/EZ i u vezi s vrijednostima, metodama izračunavanja, zadanim koeficijentom primarne energije i zahtjevima iz prilogâ ovoj Direktivi. Posebno je važno da Komisija obavi odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog dijela posla, također i na stručnoj razini. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati istovremeni, pravodobni i odgovarajući prijenos relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.

(62)

Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Direktive, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (20).

(63)

Sve materijalne odredbe direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ trebalo bi staviti izvan snage osim članka 4. stavaka od 1. do 4. Direktive 2006/32/EZ i njezinih priloga I., III. i IV. Navedene potonje odredbe trebale bi se nastaviti primjenjivati do roka za ostvarivanje cilja od 9 %. Trebalo bi izbrisati članak 9. stavke 1. i 2. Direktive 2010/30/EU kojim je predviđena obveza da države članice nastoje nabavljati samo proizvode najvišeg razreda energetske učinkovitosti.

(64)

Obveza prenošenja ove Direktive u nacionalno pravo trebala bi se ograničiti na one odredbe koje predstavljaju značajnu promjenu u usporedbi s direktivama 2004/8/EZ i 2006/32/EZ. Obveza prenošenja nepromijenjenih odredaba proizlazi iz tih direktiva.

(65)

Ovom se Direktivom ne bi smjele dovoditi u pitanje obveze država članica u vezi s rokovima za prijenos direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ u nacionalno pravo i njihovu primjenu.

(66)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s obrazloženjem od 28. rujna 2011., države članice obvezale su se u opravdanim slučajevima obavijesti o mjerama za prenošenje u nacionalno zakonodavstvo priložiti jedan ili više dokumenata kojima se objašnjava odnos između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U vezi s ovom Direktivom, zakonodavac smatra prenošenje takvih dokumenata opravdanim,

1.

„energija” znači svi oblici energenata, goriva, toplinske energije, obnovljive energije, električne energije ili bilo koji drugi oblik energije kako je definirano u članku 2. točki (d) Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o energetskoj statistici (21);

2.

„potrošnja primarne energije” znači bruto kopnena potrošnja bez neenergetskog korištenja;

3.

„krajnja potrošnja energije” znači cjelokupna energija kojom se opskrbljuju industrija, promet, kućanstva, usluge i poljoprivreda. Isključena je isporuka sektoru za pretvorbu energije i samoj energetskoj industriji;

4.

„energetska učinkovitost” znači omjer između ostvarenog učinka, usluge, robe ili energije i utroška energije;

5.

„ušteda energije” znači količina ušteđene energije utvrđena mjerenjem i/ili procjenjivanjem potrošnje prije i nakon provedbe mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, uz osiguravanje normalizacije vanjskih uvjeta koji utječu na potrošnju energije;

6.

„poboljšanje energetske učinkovitosti” znači povećanje energetske učinkovitosti kao rezultat promjena u tehnologiji, ponašanju i/ili gospodarstvu;

7.

„energetska usluga” znači fizička korist, prednost ili dobro dobiveno iz kombinacije energije s energetski učinkovitom tehnologijom ili djelovanjem, koje može uključivati rad, održavanje i kontrolu potrebne za pružanje usluge, koja se pruža na temelju ugovora i za koju je dokazano da u uobičajenim okolnostima dovodi do poboljšanja energetske učinkovitosti koja se može provjeriti i izmjeriti ili procijeniti ili do ušteda primarne energije;

8.

„javna tijela” znači „javni naručitelji” kako je definirano u Direktivi 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (22);

9.

„središnja vlast” znači svi administrativni odjeli s nadležnošću na cijelom državnom području države članice;

10.

„ukupna korisna površina poda” znači površina poda zgrade ili dijela zgrade u kojoj se koristi energija radi postizanja određenih unutarnjih klimatskih uvjeta;

11.

„sustav gospodarenja energijom” znači skup međusobno povezanih i djelujućih elemenata plana u kojem su određeni cilj povećanja energetske učinkovitosti i strategija za njegovo ostvarivanje;

12.

„europska norma” znači norma koju je donio Europski odbor za normizaciju, Europski odbor za elektrotehničku normizaciju ili Europski institut za telekomunikacijske norme te koja je stavljena na raspolaganje za javnu uporabu;

13.

„međunarodna norma” znači norma koju je donijela Međunarodna organizacija za normizaciju te koja je stavljena na raspolaganje javnosti;

14.

„stranka obveznica” znači distributer energije ili poduzeće za maloprodaju energije za koje je obvezujući nacionalni sustav obveze energetske učinkovitosti iz članka 7.;

15.

„ovlaštena stranka” znači pravni subjekt na koji je vlada ili drugo javno tijelo prenijelo ovlasti za razvoj financijskog plana, njegovo upravljanje ili rad u ime vlade ili drugog javnog tijela;

16.

„stranka sudionica” znači poduzeće ili javno tijelo koje se obvezalo ostvariti određene ciljeve na temelju dobrovoljnog sporazuma ili je obuhvaćeno instrumentom nacionalne regulatorne politike;

17.

„provedbeno tijelo javne vlasti” znači tijelo na koje se primjenjuje javno pravo i koje je odgovorno za provedbu ili praćenje oporezivanja u području energetike ili emisija ugljika, financijskih planova i instrumenata, fiskalnih poticaja, standarda i normi, sustava označivanja energetske učinkovitosti, osposobljavanja ili obrazovanja;

18.

„mjera politike” znači regulatorni, financijski, fiskalni ili dobrovoljni instrument ili instrument za pružanje informacija koji je formalno uspostavljen i provodi se u državi članici s ciljem stvaranja okvira potpore, zahtjeva ili poticaja kojima se osigurava da sudionici na tržištu pružaju i kupuju energetske usluge i poduzimaju druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti;

19.

„pojedinačna mjera” znači mjera koja dovodi do poboljšanja energetske učinkovitosti koje se može provjeriti i izmjeriti ili procijeniti i koja se poduzima kao posljedica mjere politike;

20.

„distributer energije” znači fizička ili pravna osoba, uključujući operatora distribucijskog sustava, odgovorna za prijenos ili transport energije s ciljem njezine isporuke krajnjim kupcima ili do distribucijskih stanica koje prodaju energiju krajnjim kupcima;

21.

„operator distribucijskog sustava” znači „operator distribucijskog sustava” kako je definiran u Direktivi 2009/72/EZ odnosno Direktivi 2009/73/EZ;

22.

„poduzeće za maloprodaju energije” znači fizička ili pravna osoba koja prodaje energiju krajnjim kupcima;

23.

„krajnji kupac” znači fizička ili pravna osoba koja kupuje energiju za vlastitu krajnju potrošnju;

24.

„pružatelj energetskih usluga” znači fizička ili pravna osoba koja isporučuje energetske usluge ili druge usluge za poboljšanje energetske učinkovitosti u objektima ili prostorijama krajnjeg kupca;

25.

„energetski pregled” znači sustavni postupak stjecanja odgovarajućeg znanja o postojećem profilu potrošnje energije zgrade ili skupine zgrada, industrijskog ili komercijalnog procesa ili postrojenja ili privatne ili javne usluge, utvrđivanja i kvantificiranja troškovno učinkovitih mogućnosti ušteda energije te izvješćivanja o rezultatima;

26.

„mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači poduzeća kako je definirano u glavi I. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (23); kategorija mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća sastoji se od poduzeća koja zapošljavaju manje od 250 osoba te čiji godišnji promet ne prelazi 50 milijuna EUR ili čija godišnja bilanca stanja ne prelazi 43 milijuna EUR;

27.

„ugovor o energetskom učinku” znači ugovorni sporazum između korisnika i pružatelja mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, koji se provjerava i prati tijekom čitavog trajanja ugovora, pri čemu su ulaganja (radovi, opskrba ili usluge) u tu mjeru plaćena s obzirom na ugovorom dogovorenu razinu poboljšanja energetske učinkovitosti ili drugi dogovoreni kriterij energetskog učinka, kao što je financijska ušteda;

28.

„pametni sustav mjerenja” ili „inteligentni sustav mjerenja” znači elektronički sustav koji može mjeriti potrošnju energije pružajući više informacija od konvencionalnog brojila te prenositi i primati podatke koristeći se nekim oblikom elektroničke komunikacije;

29.

„operator prijenosnog sustava” znači „operator prijenosnog sustava” kako je definiran u Direktivi 2009/72/EZ odnosno „operator transportnog sustava” kako je definiran u Direktivi 2009/73/EZ;

30.

„kogeneracija” znači istodobna proizvodnja toplinske i električne ili mehaničke energije u istom postupku;

31.

„ekonomski opravdana potražnja” znači potražnja koja ne prelazi potrebe za toplinom ili hlađenjem, a koja bi se inače u tržišnim uvjetima mogla zadovoljiti postupcima proizvodnje energije različitima od kogeneracije;

32.

„korisna toplina” znači toplinska energija proizvedena u postupku kogeneracije radi zadovoljavanja ekonomski opravdane potražnje za grijanjem ili hlađenjem;

33.

„električna energija iz kogeneracije” znači električna energija proizvedena u postupku povezanom s proizvodnjom korisne topline i obračunana u skladu s metodologijom utvrđenom u Prilogu I.;

34.

„visokoučinkovita kogeneracija” znači kogeneracija koja udovoljava kriterijima utvrđenim u Prilogu II.;

35.

„cjelokupna učinkovitost” znači godišnji iznos proizvodnje električne i mehaničke energije i proizvodnje korisne topline podijeljen s gorivom utrošenim za toplinsku energiju proizvedenu u postupku kogeneracije i bruto proizvodnju električne i mehaničke energije;

36.

„omjer električne i toplinske energije” znači omjer između električne energije iz kogeneracije i korisne topline u isključivo kogeneracijskom pogonu, uz korištenje radnih podataka određene jedinice;

37.

„kogeneracijska jedinica” znači jedinica koja može raditi u kogeneracijskom pogonu;

38.

„mala kogeneracijska jedinica” znači kogeneracijska jedinica instaliranog kapaciteta manjeg od 1 MWe;

39.

„mikrokogeneracijska jedinica” znači kogeneracijska jedinica najvećeg kapaciteta manjeg od 50 kWe;

40.

„stupanj izgrađenosti” znači omjer između površine poda zgrade i površine zemljišta na određenom području;

41.

„učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje” znači sustav centraliziranog grijanja ili hlađenja koji upotrebljava najmanje 50 % obnovljive energije, 50 % otpadne topline, 75 % topline dobivene kogeneracijom ili 50 % kombinacije takve energije i topline;

42.

„učinkovito grijanje i hlađenje” znači sustav grijanja i hlađenja koji, u odnosu na ishodišni scenarij koji odražava uobičajenu situaciju, mjerljivo smanjuje utrošak primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporučene energije unutar relevantne granice sustava na troškovno učinkovit način, u skladu s procjenom iz analize troškova i koristi iz ove Direktive i uzimajući u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju;

43.

„učinkovito individualno grijanje i hlađenje” znači sustav opskrbe za individualno grijanje i hlađenje koji u odnosu na učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje mjerljivo smanjuje utrošak neobnovljive primarne energije potrebne za opskrbu jedne jedinice isporučene energije unutar relevantne granice sustava ili zahtijeva jednaki utrošak neobnovljive primarne energije, ali uz niže troškove, uzimajući u obzir energiju potrebnu za ekstrakciju, pretvorbu, prijevoz i distribuciju;

44.

„preuređenje u značajnoj mjeri” znači preuređenje čiji troškovi prelaze 50 % troškova ulaganja za novu usporedivu jedinicu;

45.

„agregator” znači pružatelj usluga potražnje koji kombinira više kratkotrajnih opterećenja potrošača za prodaju ili dražbu na organiziranim tržištima energije.

(a)

da potrošnja energije u Uniji 2020. ne smije biti veća od 1 474 Mtoe primarne energije, odnosno 1 078 Mtoe krajnje energije;

(b)

mjere predviđene ovom Direktivom;

(c)

mjere usvojene s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva uštede energije donesenih u skladu s člankom 4. stavkom 1. Direktive 2006/32/EZ; i

(d)

druge mjere za poticanje energetske učinkovitosti u državama članicama i na razini Unije.

(a)

preostali troškovno učinkovit potencijal za uštedu energije;

(b)

razvoj i predviđanja u vezi s BDP-om;

(c)

promjene u izvozu i uvozu energije;

(d)

razvoj svih izvora obnovljive energije, nuklearne energije te hvatanja i skladištenja ugljika; i

(e)

pravodobno djelovanje.

(a)

zbraja nacionalne okvirne ciljeve povećanja energetske učinkovitosti koje su dostavile države članice;

(b)

procjenjuje može li se zbroj tih ciljeva smatrati pouzdanim pokazateljem ostvaruje li se cilj na razini cijele Unije prema planu, uzimajući u obzir ocjenu prvog godišnjeg izvješća u skladu s člankom 24. stavkom 1. i ocjenu nacionalnih akcijskih planova za energetsku učinkovitost u skladu s člankom 24. stavkom 2.;

(c)

uzima u obzir dopunsku analizu proizišlu iz:

(d)

uspoređuje rezultate iz točaka od (a) do (c) s količinom potrošene energije potrebne kako u 2020. potrošnja energije ne bi prelazila 1 474 Mtoe primarne energije i/ili 1 078 Mtoe krajnje energije.

(a)

pregled nacionalnog fonda nekretnina, prema potrebi na temelju statističkog uzorkovanja;

(b)

utvrđivanje troškovno učinkovitog pristupa obnovama ovisno o vrsti zgrade i klimatskoj zoni;

(c)

politike i mjere za poticanje troškovno učinkovitih velikih radova obnove zgrada, uključujući postupne velike radove obnove;

(d)

dalekovidnu perspektivu za usmjeravanje odluka pojedinaca, građevinske industrije i financijskih institucija o ulaganjima;

(e)

procjenu očekivane uštede energije i širih koristi koja se temelji na dokazima.

(a)

zgrade koje su službeno zaštićene zbog toga što pripadaju posebno zaštićenom području ili zbog svoje posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, u mjeri u kojoj bi se ispunjavanjem određenih minimalnih zahtjeva energetskih svojstava na neprihvatljiv način promijenio njihov značaj ili izgled;

(b)

zgrade koje su u vlasništvu oružanih snaga ili središnje vlasti i koje su namijenjene nacionalnoj obrani, osim pojedinačnih prostora za stanovanje ili uredskih zgrada za oružane snage i drugo osoblje koje zapošljavaju nadležna tijela za nacionalnu obranu;

(c)

zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe.

(a)

površinu poda u m2; i

(b)

energetska svojstva svake zgrade ili relevantne podatke o energiji.

(a)

donesu plan za energetsku učinkovitost, koji može biti samostalan ili dio šireg klimatskog ili okolišnog plana i koji sadrži specifične ciljeve i djelovanja u vezi s uštedom energije i energetskom učinkovitošću, kako bi slijedila primjer zgrada središnje vlasti utvrđen u stavcima 1., 5. i 6.;

(b)

uspostave sustav gospodarenja energijom, uključujući energetske preglede, u sklopu provedbe svog plana;

(c)

prema potrebi upotrebljavaju poduzeća za energetske usluge i ugovore o energetskom učinku za financiranje obnove i provedbu planova s ciljem dugoročnog održavanja ili poboljšanja energetske učinkovitosti.

(a)

napraviti izračun propisan stavkom 1. drugim podstavkom na temelju vrijednosti 1 % u 2014. i 2015., 1,25 % u 2016. i 2017. i 1,5 % u 2018., 2019. i 2020.;

(b)

iz izračuna isključiti cjelokupnu prodanu količinu ili dio prodane količine energije koja se upotrebljava u industrijskim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ;

(c)

dopustiti da se uštede energije ostvarene u sektorima pretvorbe, distribucije i prijenosa energije, uključujući infrastrukturu za učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje, kao rezultat provedbe zahtjeva utvrđenih u članku 14. stavku 4., članku 14. stavku 5. točki (b) i članku 15. stavcima od 1. do 6. i 9. uračunaju u iznos uštede energije propisan stavkom 1.; i

(d)

uračunati u iznos uštede energije iz stavka 1. uštede energije proizišle iz novih pojedinačnih mjera koje se provode od 31. prosinca 2008. i nastavljaju ostvarivati učinak u 2020. te koje se mogu mjeriti i provjeriti.

(a)

u nametnute obveze uštede uključiti zahtjeve sa socijalnim ciljem, uključujući i zahtjev da se dio mjera za povećanje energetske učinkovitosti provede kao prioritet u kućanstvima koja su pogođena energetskim siromaštvom ili u socijalnim stanovima;

(b)

dopustiti strankama obveznicama da u svoju obvezu uračunaju potvrđene uštede energije koje su ostvarili pružatelji energetskih usluga ili druge treće osobe, uključujući kada stranke obveznice putem tijela koja je odobrila država ili putem tijela javne vlasti promiču mjere koje mogu, ali ne moraju uključivati formalna partnerstva i mogu se kombinirati s drugim izvorima financiranja. Ako to dopuste, države članice osiguravaju uspostavljanje jasnog i transparentnog procesa odobrenja koji je otvoren za sve sudionike na tržištu i čiji je cilj umanjiti troškove certifikacije;

(c)

dopustiti strankama obveznicama da uštede ostvarene u određenoj godini obračunaju kao da su ostvarene u bilo kojoj od četiri prethodne ili tri sljedeće godine.

(a)

zbirne statističke informacije o krajnjim kupcima (i utvrde bitne promjene u odnosu na prethodno dostavljene informacije); i

(b)

trenutačne informacije o potrošnji krajnjih kupaca, uključujući prema potrebi profile opterećenja, segmentaciju kupaca i zemljopisni položaj kupaca, uz očuvanje cjelovitosti i povjerljivosti privatnih ili poslovno osjetljivih informacija u skladu s primjenjivim pravom Unije.

(a)

poreze na energiju ili CO2 koji za učinak imaju smanjenje potrošnje energije u krajnjoj potrošnji;

(b)

financijske planove i instrumente ili fiskalne poticaje koji dovode do primjene energetski učinkovite tehnologije ili tehnika i koji za učinak imaju smanjenje potrošnje energije u krajnjoj potrošnji;

(c)

propise ili dobrovoljne sporazume koji dovode do primjene energetski učinkovite tehnologije ili tehnika i koji za učinak imaju smanjenje potrošnje energije u krajnjoj potrošnji;

(d)

standarde i norme čiji je cilj poboljšanje energetske učinkovitosti proizvoda i usluga, uključujući zgrade i vozila, osim ako su obvezni i primjenjivi u državama članicama na temelju prava Unije;

(e)

sustave označivanja energetske učinkovitosti osim onih koji su obvezni i primjenjivi u državama članicama na temelju prava Unije;

(f)

osposobljavanje i obrazovanje, uključujući savjetodavne programe za energetiku, koji dovode do primjene energetski učinkovite tehnologije ili tehnika i koji za učinak imaju smanjenje potrošnje energije u krajnjoj potrošnji.

(a)

mjere politike predviđaju najmanje dva prijelazna razdoblja do 31. prosinca 2020. i dovode do ostvarivanja razine cilja utvrđene u stavku 1.;

(b)

definirana je odgovornost svake ovlaštene stranke, stranke sudionice ili provedbenog tijela javne vlasti, ovisno o tome koje je relevantno;

(c)

uštede energije koje se trebaju ostvariti utvrđene su na transparentan način;

(d)

iznos uštede energije koji se zahtijeva ili koji treba ostvariti mjerom politike iskazan je kao krajnja potrošnja energije ili kao potrošnja primarne energije na temelju faktora konverzije utvrđenih u Prilogu IV.;

(e)

uštede energije izračunavaju se pomoću metoda i načela predviđenih u Prilog V. točkama 1. i 2.;

(f)

ušteda energija izračunava se pomoću metoda i načela predviđenih u Prilogu V. točki 3.;

(g)

stranke sudionice osiguravaju godišnje izvješće o ostvarenim uštedama energije, osim ako to nije izvedivo, i objavljuju ga;

(h)

osigurano je praćenje rezultata i predviđene su odgovarajuće mjere u slučaju nezadovoljavajućeg napretka;

(i)

uspostavljen je nadzorni sustav koji također uključuje neovisnu provjeru statistički značajnog udjela mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti; i

(j)

svake se godine objavljuju podaci o godišnjem kretanju ušteda energije.

(a)

koje neovisno provode kvalificirani i/ili akreditirani stručnjaci u skladu s kvalifikacijskim kriterijima; ili

(b)

koje provode i nadziru neovisna tijela na temelju nacionalnog zakonodavstva.

(a)

zamjene postojećeg brojila, osima ako je to tehnički neizvedivo ili troškovno neučinkovito u odnosu na dugoročnu procijenjenu potencijalnu uštedu;

(b)

postavljanja novog priključka u novoj zgradi ili ako je zgrada podvrgnuta velikim radovima obnove kako je utvrđeno u Direktivi 2010/31/EU.

(a)

osiguravaju da sustavi mjerenja krajnjim kupcima pružaju informacije o stvarnom vremenu uporabe i da su ciljevi energetske učinkovitosti i koristi za krajnje kupce potpuno uzeti u obzir prilikom uspostavljanja minimalnih funkcionalnosti brojila i određivanja obveza sudionika na tržištu;

(b)

osiguravaju sigurnost pametnih brojila i podatkovnih komunikacija te privatnost krajnjih kupaca u skladu s relevantnim zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka i privatnosti;

(c)

u slučaju električne energije i na zahtjev krajnjeg kupca, zahtijevaju od pružatelja usluga mjerenja da osiguraju da brojilo ili brojila mogu uzimati u obzir električnu energiju prenesenu u mrežu iz prostorija krajnjeg kupca;

(d)

osiguravaju da na zahtjev krajnjih kupaca podaci o mjerenju predaje i preuzimanja električne energije budu dostupni krajnjim kupcima ili trećoj osobi koja djeluje u ime krajnjeg kupca u lako razumljivom obliku koji se može koristiti za usporedbu ponuda pod jednakim uvjetima;

(e)

zahtijevaju da se u trenutku postavljanja pametnih brojila kupcima pruže odgovarajući savjeti i informacije, posebno u vezi s njihovim punim potencijalom u pogledu upravljanja očitavanjem brojila i praćenjem potrošnje energije.

(a)

topla voda za potrebe kućanstva;

(b)

toplina koju ispuštaju instalacije u zgradi i za potrebe grijanja zajedničkih prostora (ako su stubišta i hodnici opremljeni radijatorima);

(c)

za potrebe grijanja stanova.

(a)

kumulativne podatke za najmanje tri prethodne godine ili za razdoblje od početka ugovora o opskrbi ako je ono kraće. Podaci odgovaraju razdobljima za koja su na raspolaganju informacije o redovitom obračunu; i

(b)

detaljne podatke u skladu s vremenom uporabe za bilo koji dan, tjedan, mjesec i godinu. Navedeni se podaci stavljaju na raspolaganje krajnjem kupcu putem interneta ili sučelja brojila za razdoblje od najmanje prethodna 24 mjeseca ili za razdoblje od početka ugovora o opskrbi ako je ono kraće.

(a)

zahtijevaju da, u mjeri u kojoj su dostupne informacije o obračunu električne energije i prethodnoj potrošnji krajnjih kupaca, one na njihov zahtjev budu stavljene na raspolaganje pružatelju energetskih usluga kojeg odredi krajnji kupac;

(b)

osiguravaju da se krajnjim kupcima ponudi mogućnost primanja informacija o obračunu i računa u elektroničkom obliku te da na zahtjev dobiju jasno i razumljivo objašnjenje o tome kako je izrađen njihov račun, posebno ako se računi ne temelje na stvarnoj potrošnji;

(c)

osiguravaju da su uz račun dostupne i odgovarajuće informacije kako bi krajnji kupci dobili detaljno izvješće o trenutačnim troškovima energije u skladu s Prilogom VII.;

(d)

mogu na zahtjev krajnjeg kupca odrediti da se informacije sadržane u takvim računima ne smatraju zahtjevom za plaćanje; U takvim slučajevima države članice osiguravaju da dobavljači izvora energije ponude fleksibilne aranžmane za stvarno plaćanje;

(e)

zahtijevaju da se informacije o troškovima energije i procjene troškova energije potrošačima daju na zahtjev, pravodobno i u lako razumljivom obliku, čime se potrošačima omogućuje usporedba ponuda pod jednakim uvjetima.

(a)

niz instrumenata i politika za poticanje promjena u ponašanju koji mogu uključivati:

(b)

načine i sredstva za uključivanje potrošača i organizacija potrošača tijekom mogućeg uvođenja pametnih brojila putem priopćenja o:

(a)

planira novo toplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW kako bi se procijenili troškovi i koristi osiguranja rada postrojenja kao visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja;

(b)

u značajnoj mjeri preuređuje postojeće toplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW kako bi se procijenili troškovi i koristi njegove pretvorbe u visokoučinkovitu kogeneraciju;

(c)

planira ili u značajnoj mjeri preuređuje industrijsko postrojenje s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW u kojem se proizvodi otpadna toplina na korisnoj temperaturnoj razini kako bi se procijenili troškovi i koristi iskorištavanja otpadne topline radi udovoljavanja gospodarski opravdanoj potražnji, uključujući putem kogeneracije, i priključivanja tog postrojenja na mrežu za centralizirano grijanje i hlađenje;

(d)

planira nova mreža za centralizirano grijanje i hlađenje ili ako se u postojećoj mreži za centralizirano grijanje ili hlađenje planira novo postrojenje za proizvodnju energije s ukupnom toplinskom snagom većom od 20 MW ili ako se u značajnoj mjeri preuređuje takvo postojeće postrojenje kako bi se procijenili troškovi i koristi iskorištavanja otpadne topline iz susjednih industrijskih postrojenja.

(a)

postrojenja za proizvodnju električne energije koja se koriste kod vršnih opterećenja i postrojenja za proizvodnju rezervne električne energije za koja se planira da će raditi manje od 1 500 radnih sati godišnje kao tekući prosjek u razdoblju od pet godina na temelju postupka provjere koji utvrđuju države članice i kojim se osigurava ispunjavanje ovog kriterija za izuzeće;

(b)

nuklearne elektrane;

(c)

postrojenja koja moraju biti smještena u blizini mjesta geološkog skladištenja odobrenog u skladu s Direktivom 2009/31/EZ.

(a)

uzele u obzir ishod sveobuhvatne procjene iz stavka 1.;

(b)

osigurale ispunjavanje zahtjeva iz stavka 5.; i

(c)

uzele u obzir ishod analize troškova i koristi iz stavka 5.

(a)

provedbu procjene potencijala za povećanje energetske učinkovitosti infrastrukture za plin i električnu energiju, posebno u vezi s prijenosom odnosno transportom, distribucijom, upravljanjem opterećenjem interoperabilnošću te priključivanjem na postrojenja za proizvodnju energije, uključujući mogućnosti pristupa za mikrogeneratore energije;

(b)

utvrđivanje konkretnih mjera i ulaganja za uvođenje troškovno učinkovitih poboljšanja energetske učinkovitosti u mrežnu infrastrukturu, uključujući rokove njihova uvođenja.

(a)

jamče prijenos i distribuciju električne energije iz visokoučinkovite kogeneracije;

(b)

osiguravaju prioritetni ili zajamčen pristup mreži za električnu energiju iz visokoučinkovite kogeneracije;

(c)

pri dispečiranju postrojenja za proizvodnju električne energije osiguravaju prioritetno odašiljanje električne energije iz visokoučinkovite kogeneracije u mjeri u kojoj to dozvoljava siguran rad nacionalnog elektroenergetskog sustava.

(a)

širenjem jasnih i lako dostupnih informacija o:

(b)

poticanjem razvoja oznaka kakvoće, između ostalog putem trgovačkih udruženja;

(c)

stavljanjem na raspolaganje javnosti i redovitim ažuriranjem popisa dostupnih pružatelja energetskih usluga koji su kvalificirani i/ili certificirani i čije su kvalifikacije i/ili certifikacije u skladu s člankom 16. ili osiguravanjem sučelja putem kojeg pružatelji energetskih usluga mogu davati informacije;

(d)

podupiranjem javnog sektora u prihvaćanju ponuda energetskih usluga, posebno za preuređenje zgrada, putem:

(e)

osiguravanjem kvalitativnog pregleda u okviru nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost u vezi sa sadašnjim i budućim razvojem tržišta energetskih usluga.

(a)

utvrđivanjem i objavljivanjem točaka za kontakt na kojima krajnji kupci mogu dobiti informacije iz stavka 1.;

(b)

prema potrebi poduzimanjem mjera za uklanjanje regulatornih i neregulatornih prepreka koje onemogućuju uvođenje ugovora o energetskom učinku i drugih modela usluga energetske učinkovitosti za utvrđivanje i/ili provedbu mjera za uštede energije;

(c)

razmatranjem uspostavljanja ili dodjele uloge neovisnog mehanizma, kao što je ombudsman, kako bi se osigurali učinkovito postupanje s pritužbama i izvansudsko rješavanje sporova proizišlih iz ugovora o energetskim uslugama;

(d)

omogućavanjem neovisnim posrednicima na tržištu da imaju ulogu u poticanju razvoja tržišta na strani potražnje i ponude.

(a)

podjelom poticaja između vlasnika i stanara zgrade ili između više vlasnika kako bi se osiguralo da se zbog činjenice da neće pojedinačno ostvariti sve koristi ili zbog nedostatka pravila za podjelu troškova i koristi između njih, uključujući nacionalna pravila i mjere kojima je uređen proces odlučivanja u nekretninama s više vlasnika, navedene stranke ne odvrati od ulaganja u poboljšanje učinkovitosti koje bi u protivnom proveli;

(b)

pravnim i regulatornim odredbama te administrativnim praksama koje se odnose na javnu nabavu te godišnji proračun i računovodstvo kako bi se osiguralo da se pojedinačna javna tijela ne odvrate od ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje troškova očekivanog životnog vijeka te od uporabe ugovora o energetskom učinku i drugih mehanizama financiranja s trećim osobama na dugoročnoj ugovornoj osnovi.

(a)

izmjenu krajnjeg datuma utvrđenog u članku 7. stavku 1.;

(b)

preispitivanje zahtjeva utvrđenih u članku 7. stavcima 1., 2. i 3.;

(c)

utvrđivanje dodatnih zajedničkih zahtjeva, posebno u vezi s pitanjima iz članka 7. stavka 7.

1.

Umeće se sljedeća uvodna izjava:

2.

Na kraju članka 6. stavka 1. dodaje se sljedeća rečenica:

„Time se ne dovode u pitanje zahtjevi energetskih svojstava i zahtjevi sustava koje određuju države članice u skladu s člankom 4. stavkom 1. i člankom 8. Direktive 2010/31/EU.”

(a)

Proizvodnja električne energije iz kogeneracije smatra se jednakom ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije u jedinici mjereno na izlazu glavnih generatora;

(b)

Kod kogeneracijskih jedinica cjelokupne godišnje učinkovitosti ispod vrijednosti iz točke (a) podtočke i. (kogeneracijske jedinice tipa (b), (d), (e), (f), (g) i (h) iz dijela II.) ili cjelokupne godišnje učinkovitosti ispod vrijednosti iz točke (a) podtočke ii. (kogeneracijske jedinice tipa (a) i (c) iz dijela II.) kogeneracija se izračunava u skladu sa sljedećom formulom:

ECHP = HCHP × C

pri čemu:

Izračun električne energije iz kogeneracije mora se temeljiti na stvarnom omjeru električne i toplinske energije. Ako nije poznat stvarni omjer električne i toplinske energije kogeneracijske jedinice, mogu se, posebno u statističke svrhe, koristiti sljedeće zadane vrijednosti za jedinice tipa (a), (b), (c), (d), i (e) iz dijela II., uz uvjet da je izračunana kogeneracijska električna energija manja ili jednaka ukupnoj proizvodnji električne energije u jedinici:

Ako države članice uvedu zadane vrijednosti za omjere električne i toplinske energije za jedinice tipa (f), (g), (h), (i), (j) i (k) iz dijela II., takve se zadane vrijednosti objavljuju i o njima se obavješćuje Komisija.

(c)

Ako se energetski udio utrošenoga goriva u postupku kogeneracije povrati u kemikalijama i reciklira, taj se udio može oduzeti iz utrošenoga goriva prije izračunavanja cjelokupne učinkovitosti iz točaka (a) i (b).

(d)

Države članice mogu odrediti omjer električne i toplinske energije kao omjer između električne energije i korisne topline u kogeneracijskom pogonu nižeg kapaciteta koristeći radne podatke određene jedinice.

(e)

Države članice mogu za potrebe izračuna u skladu s točkama (a) i (b) koristiti razdoblja izvješćivanja različita od jednogodišnjih.

(a)

Kombinirani proces plinske i parne turbine

(b)

Protutlačne parne turbine

(c)

Kondenzacijske parne turbine s oduzimanjem pare

(d)

Plinske turbine s iskorištavanjem otpadne topline

(e)

Motor s unutarnjim izgaranjem

(f)

Mikroturbine

(g)

Stirlingovi motori

(h)

Gorivne ćelije

(i)

Parni strojevi

(j)

Organski Rankineovi procesi

(k)

Sve druge vrste tehnologija ili njihove kombinacije obuhvaćene definicijom utvrđenom u članku 2. točki 30.

Pri provedbi i primjeni općih načela za izračun električne energije iz kogeneracije, države članice upotrebljavaju detaljne smjernice utvrđene Odlukom Komisije 2008/952/EZ od 19. studenoga 2008. o uspostavljanju detaljnih smjernica za provedbu i primjenu Priloga II. Direktivi 2004/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1).

—

kogeneracijskom proizvodnjom iz kogeneracijskih jedinica osiguravaju se uštede primarne energije izračunane u skladu s točkom (b) od najmanje 10 % u odnosu na referentne vrijednosti za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije,

—

proizvodnja iz malih kogeneracijskih i mikrokogeneracijskih jedinica kojom se osiguravaju uštede primarne energije može se ubrojiti u visokoučinkovitu kogeneraciju.

PES označava uštede primarne energije,

CHP Ηη označava učinkovitost toplinske energije iz kogeneracijske proizvodnje definiranu kao godišnja proizvodnja korisne topline podijeljena s utroškom goriva za proizvodnju zbroja korisne topline i električne energije iz kogeneracije,

Ref Ηη označava referentnu vrijednost učinkovitosti za odvojenu proizvodnju toplinske energije,

CHP Εη označava učinkovitost električne energije iz kogeneracijske proizvodnje definiranu kao godišnja električna energija iz kogeneracije podijeljena s utroškom goriva za proizvodnju zbroja ukupne korisne topline i električne energije iz kogeneracije. Tamo gdje kogeneracijska jedinica proizvodi mehaničku energiju, godišnja električna energija iz kogeneracije može se povećati dodatnim elementom koji predstavlja količinu električne energije koja je jednaka količini mehaničke energije. Ovaj dodatni element ne predstavlja osnovu za pravo na izdavanje jamstava o podrijetlu u skladu s člankom 14. stavkom 10.,

Ref Εη označava referentnu vrijednost učinkovitosti za odvojenu proizvodnju električne energije.

1.

za kogeneracijske jedinice usporedba s odvojenom proizvodnjom električne energije temelji se na načelu usporedbe istih kategorija goriva;

2.

svaka kogeneracijska jedinica uspoređuje se s najdostupnijom i ekonomski najopravdanijom tehnologijom za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije na tržištu u godini izgradnje kogeneracijske jedinice;

3.

referentne vrijednosti učinkovitosti za kogeneracijske jedinice starije od 10 godina utvrđuju se prema referentnim vrijednostima jedinica starih 10 godina;

4.

referentne vrijednosti učinkovitosti za odvojenu proizvodnju električne i toplinske energije odražavaju klimatske razlike među državama članicama.

(a)

ako je proizvod obuhvaćen delegiranim aktom donesenim na temelju Direktive 2010/30/EU ili povezane provedbene direktive Komisije, kupuje samo proizvode usklađene s kriterijem pripadnosti najvišem mogućem razredu energetske učinkovitosti s obzirom na potrebu za osiguravanjem dovoljne razine tržišnog natjecanja;

(b)

ako je proizvod koji nije obuhvaćen točkom (a) obuhvaćen provedbenom mjerom u okviru Direktive 2009/125/EZ koja je usvojena nakon stupanja na snagu ove Direktive, kupuje samo proizvode usklađene s referentnim vrijednostima za energetsku učinkovitost koje su određene u toj provedbenoj mjeri;

(c)

kupuje uredsku opremu koja je obuhvaćena Odlukom Vijeća 2006/1005/EZ od 18. prosinca 2006. o sklapanju Sporazuma između Vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske zajednice o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti za uredsku opremu (1) i koja je usklađena sa zahtjevima energetske učinkovitosti koji nisu manje stroži od zahtjeva navedenih u Prilogu C Sporazumu koji je priložen toj Odluci;

(d)

kupuje samo gume koje su usklađene s kriterijem pripadnosti najvišem razredu energetske učinkovitosti s obzirom na potrošnju goriva kako je definirano Uredbom (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o označivanju guma s obzirom na učinkovitost potrošnje goriva i druge bitne parametre (2). Ovim se zahtjevom javna tijela ne sprečavaju u kupnji guma najvišeg razreda s obzirom na prianjanje na mokroj podlozi ili vanjsku buku kotrljanja ako je to opravdano sigurnosnim razlozima ili razlozima javnog zdravlja;

(e)

u svojim pozivima za podnošenje ponuda za ugovore o uslugama zahtijevaju da za potrebe pružanja predmetnih usluga pružatelji usluga upotrebljavaju samo proizvode u skladu sa zahtjevima iz točaka (a) do (d) prilikom pružanja predmetnih usluga. Ovaj se zahtjev primjenjuje samo na nove proizvode koje pružatelj usluga kupuje djelomično ili u cijelosti za potrebe pružanja predmetnih usluga;

(f)

kupuje ili sklapa nove sporazume o najmu samo za zgrade koje ispunjavaju barem minimalne zahtjeve energetskih svojstava iz članka 5. stavka 1. osim ako je namjena kupnje:

1.

Metode za izračun ušteda energije u smislu članka 7. stavaka 1. i 2., članka 7. stavka 9. drugog podstavka točaka (b), (c), (d), (e) i (f) te članka 20. stavka 6.

Stranke obveznice, stranke sudionice, ovlaštene stranke ili provedbena tijela javne vlasti mogu upotrebljavati jednu ili više sljedećih metoda za izračun ušteda energije:

2.

Pri utvrđivanju uštede energije za mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti u smislu članka 7. stavaka 1. i 2., članka 7. stavka 9. drugog podstavka točaka (b), (c), (d), (e) i (f) te članka 20. stavka 6. primjenjuju se sljedeća načela:

3.

Pri utvrđivanju uštede energije na temelju mjera politike koje se primjenjuju u skladu s člankom 7. stavkom 9. drugim podstavkom točkom (a) primjenjuju se sljedeća načela:

4.

Obavješćivanje o metodologiji

Države članice do 5. prosinca 2013. Komisiju obavješćuju o predloženoj detaljnoj metodologiji za rad sustava obveze energetske učinkovitosti i za potrebe članka 7. stavka 9. i članka 20. stavka 6. Osim u slučaju poreza, takva obavijest uključuje pojedinosti o:

U slučaju poreza takva obavijest uključuje pojedinosti o:

(a)

zasnivaju se na ažuriranim, izmjerenim i sljedivim radnim podacima o potrošnji energije i (za električnu energiju) profilima opterećenja;

(b)

obuhvaćaju detaljan pregled profila potrošnje energije zgrada ili skupina zgrada, tehnoloških procesa ili industrijskih postrojenja, uključujući prijevoz;

(c)

kada je to moguće, proizlaze iz analize troškova ciklusa trajanja umjesto iz jednostavnih razdoblja povrata kako bi se u obzir uzele dugoročne uštede, preostale vrijednosti dugoročnih ulaganja i diskontne stope;

(d)

razmjerni su i u dovoljnoj mjeri reprezentativni kako bi se omogućilo dobivanje pouzdane slike o cjelokupnim energetskim svojstvima i pouzdano prepoznavanje najvažnijih mogućnosti za poboljšanje.

(a)

sadašnje stvarne cijene i stvarna potrošnja energije;

(b)

usporedbe sadašnje potrošnje energije krajnjeg kupca i potrošnje u istom razdoblju prošle godine, po mogućnosti u grafičkom obliku;

(c)

kontaktne informacije organizacija krajnjih kupaca, energetskih agencija ili sličnih tijela, uključujući adrese internetskih stranica, gdje se mogu pronaći informacije o raspoloživim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, usporedivim profilima krajnjih korisnika i objektivnim tehničkim specifikacijama opreme koja koristi energiju.

1.

Sveobuhvatna procjena nacionalnih potencijala za grijanje i hlađenje iz članka 14. stavka 1. uključuje:

2.

U mjeri u kojoj je to primjereno sveobuhvatna se procjena može sastojati od skupa regionalnih ili lokalnih planova i strategija.

(a)

Određivanje granice sustava i zemljopisne granice

Područjem primjene predmetne analize troškova i koristi određuje se relevantni energetski sustav. Zemljopisna granica obuhvaća prikladno dobro definirano zemljopisno područje, npr. određenu regiju ili područje metropole, kako bi se izbjegao odabir onih rješenja koja nisu optimalna za svaki slučaj pojedinačno.

(b)

Integrirani pristup mogućnostima u vezi s potražnjom i ponudom

Pri analizi troškova i koristi u obzir se uzimaju, na temelju raspoloživih podataka, svi relevantni izvori opskrbe dostupni unutar granica sustava i zemljopisnih granica, uključujući otpadnu toplinu iz proizvodnje električne energije i industrijskih postrojenja i obnovljivu energiju, te svojstva i kretanja u vezi s potražnjom za grijanjem i hlađenjem.

(c)

Određivanje ishodišnog scenarija

Ishodišni scenarij služi kao referentna točka na temelju koje se ocjenjuju alternativni scenariji.

(d)

Utvrđivanje alternativnih scenarija

Razmatraju se sve relevantne alternative ishodišnom scenariju. Scenariji koji nisu izvedivi zbog tehničkih ili financijskih razloga, nacionalne regulacije ili vremenskih ograničenja mogu se isključiti u ranoj fazi analize troškova i koristi ako je to opravdano na temelju pažljivih, jasnih i dobro dokumentiranih razmatranja.

U analizi troškova i koristi u obzir se trebaju uzeti samo mogućnosti visokoučinkovite kogeneracije, učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja ili opskrbe učinkovitim individualnim grijanjem i hlađenjem kao alternativni scenariji u odnosu na ishodišni scenarij.

(e)

Metoda izračunavanja veće koristi u odnosu na trošak

(f)

Izračun i predviđanje cijena i druge pretpostavke za gospodarsku analizu

(g)

Gospodarska analiza: popis učinaka

U gospodarskoj se analizi uzimaju u obzir i svi relevantni gospodarski učinci.

Države članice pri donošenju odluka mogu procijeniti i uzeti u obzir troškove i uštede energije u analiziranim scenarijima proizišle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu.

Troškovi i koristi koji se uzimaju u obzir uključuju najmanje sljedeće:

(h)

Analiza osjetljivosti

Uključuje se analiza osjetljivosti radi procjene troškova i koristi projekta ili skupine projekata na temelju različitih cijena energije, diskontnih stopa i drugih varijabilnih čimbenika sa značajnim učinkom na ishod izračuna.

(a)

Države članice poduzimaju mjere kojima osiguravaju:

(b)

Jamstvo o podrijetlu iz članka 14. stavka 10. sadrži najmanje sljedeće informacije:

Jamstvo o podrijetlu standardno vrijedi za 1 MWh. Odnosi se na neto proizvedenu električnu energiju koja se mjeri na granici stanice i isporučuje u mrežu.

1.

Mrežne tarife odražavaju uštede troškova u mrežama ostvarene na strani potražnje, mjerama odgovora na potražnju i distribuiranom proizvodnjom energije, uključujući uštede od smanjenja troškova isporuke ili ulaganja u mrežu te optimalnijeg rada mreže.

2.

Regulacijom mreže i mrežnim tarifama mrežni operatori ili poduzeća za maloprodaju energije ne sprečavaju se da na raspolaganje stave usluge sustava za mjere odgovora na potražnju, upravljanje potražnjom i distribuiranu proizvodnju energije na organiziranim tržištima električne energije, posebno:

Za potrebe ove odredbe pojam „organizirana tržišta električne energije” uključuje izvanburzovna tržišta i burze električne energije za trgovanje električnom energijom, kapacitete, usluge uravnoteženja i pomoćne usluge u svim vremenskim okvirima, uključujući terminska tržišta, tržišta za dan unaprijed i tržišta za isti dan.

3.

Mrežnim ili maloprodajnim tarifama može se poduprijeti dinamično određivanje cijena za mjere odgovora na potražnju krajnjih kupaca, kao što su:

(a)

utvrđuju i objavljuju standardna pravila u vezi s pokrivanjem i podjelom troškova tehničke prilagodbe, kao što su priključci na mrežu i jačanje mreže, poboljšanjem rada mreže i nediskriminirajućom primjenom kodeksa o mreži potrebnih za integraciju novih proizvođača koji u međusobno povezanu mrežu isporučuju električnu energiju proizvedenu iz visokoučinkovite kogeneracije;

(b)

svakom novom proizvođaču električne energije proizvedene iz visokoučinkovite kogeneracije koji se želi priključiti na sustav pružaju sveobuhvatne i potrebne informacije, uključujući:

(c)

osiguravaju standardizirane i pojednostavljene postupke za priključivanje distribuiranih proizvođača energije iz visokoučinkovite kogeneracije kako bi olakšali njihovo priključivanje na mrežu.

—

Jasan i transparentan popis mjera za poboljšanje učinkovitosti koje treba provesti ili rezultata u vezi s učinkovitošću koje treba ostvariti.

—

Zajamčene uštede koje treba ostvariti provedbom mjera iz ugovora.

—

Trajanje i ključne točke ugovora, uvjeti i otkazni rok.

—

Jasan i transparentan popis obveza svake ugovorne stranke.

—

Referentni datum(i) za utvrđivanje ostvarenih ušteda.

—

Jasan i transparentan popis koraka u provedbi mjere ili paketa mjera i prema potrebi povezanih troškova.

—

Obveza potpune provedbe mjera iz ugovora i dokumentiranje svih promjena napravljenih tijekom provedbe projekta.

—

Propisi o uključivanju istovjetnih zahtjeva u sve podugovore s trećim osobama.

—

Jasan i transparentan prikaz financijskih posljedica projekta i raspodjele udjela obiju stranaka u ostvarenim novčanim uštedama (odnosno naknada pružatelju usluga).

—

Jasne i transparentne odredbe o mjerenju i provjeri ostvarenih zajamčenih ušteda, provjeri kakvoće i jamstvima.

—

Odredbe u kojima se objašnjava postupak u slučaju promjene okvirnih uvjeta koji utječu na sadržaj i ishod ugovora (odnosno promjene cijene energije, intenziteta uporabe postrojenja).

—

Detaljne informacije o obvezama svake ugovorne stranke i o sankcijama za njihovo kršenje.

(a)

procjenu sljedećih pokazatelja za pretprošlu godinu (godinu X (1) - 2):

U sektorima u kojima je potrošnja energije stabilna ili u porastu, države članice analiziraju razloge i svoj ocjenu prilažu procjeni.

Drugo i naknadna izvješća uključuju također točke od (b) do (e):

(b)

najnovije podatke o glavnim zakonodavnim i nezakonodavnim mjerama koje su provedene prošle godine i koje doprinose ostvarivanju ukupnih nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti za 2020.;

(c)

ukupnu površinu poda zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti države članice i s ukupnom korisnom površinom poda većom od 500 m2, odnosno od 9. srpnja 2015. većom od 250 m2 koje, do 1. siječnja godine u kojoj treba podnijeti izvješće, nisu ispunile zahtjeve energetskih svojstava iz članka 5. stavka 1.;

(d)

ukupnu površinu poda grijanih i/ili hlađenih zgrada u vlasništvu i uporabi središnje vlasti država članica koja je bila renovirana prošle godine kako je navedeno u članku 5. stavku 1. ili iznos uštede energije u prihvatljivim zgradama u vlasništvu i uporabi središnje vlasti kako je navedeno u članku 5. stavku 6.;

(e)

uštede energije ostvarene putem nacionalnih sustava obveze energetske učinkovitosti iz članka 7. stavka 1. ili alternativnih mjera usvojenih primjenom članka 7. stavka 9.

1.

Ciljevi i strategije:

2.

Mjere i uštede energije

U nacionalnim akcijskim planovima za energetsku učinkovitost pružaju se informacije o usvojenim mjerama ili mjerama koje se planiraju usvojiti radi provedbe glavnih elemenata ove Direktive i o povezanim uštedama.

3.

Posebne informacije koje se odnose na ovu Direktivu