Europski odbor za sistemske rizike

SAŽETAK DOKUMENTA:

Uredba (EU) br. 1092/2010 o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike

ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?

U skladu s izmjenama i dopunama na temelju Uredbe (EU) 2019/2176, njome se osniva Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) kako bi pružao makrobonitetni nadzor financijskog sustava Europske unije (EU) i kako bi pridonio sprječavanju ili smanjivanju sistemskih rizika* u EU-u u cjelini ili u njegovim dijelovima. ESRB utvrđuje i raspravlja o rizicima u području financijske stabilnosti bez obzira na njihovo podrijetlo.

ESRB se uspostavlja kao dio novog Europskog sustava financijskog nadzora koji također uključuje:

Nadzorna struktura također uključuje Uredbu (EU) br. 1096/2010 koja Europskoj središnjoj banci (ESB) daje određene specifične zadatke za potporu ESRB-u.

KLJUČNE TOČKE

Mandat, ciljevi i zadaće

Sjedište ESRB-a jest u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj. On je odgovoran za praćenje i analizu rizika u financijskom sustavu u cjelini (također poznat kao makrobonitetni nadzor). Kako bi to postigao, ESRB konkretno:

utvrđuje sistemske rizike i razvrstava ih prema prioritetu;
izdaje upozorenja kad smatra da su sistemski rizici značajni i, prema potrebi, objavljuje navedena upozorenja;
izdaje preporuke radi popravnih mjera kao odgovor na utvrđene rizike;
izdaje povjerljiva upozorenja i procjene situacije Vijeću Europske unije kada smatra da postoji vjerojatnost da će doći do izvanredne situacije;
prati mjere provedene kao odgovor na upozorenja i preporuke;
koordinira s međunarodnim financijskim organizacijama kao što su Međunarodni monetarni fond i Odbor za financijsku stabilnost.

Organizacija i upravljanje

ESRB ima sljedeću strukturu:

opći odbor koji donosi odluke potrebne kako bi se osigurala provedba zadaća, a kojim predsjeda predsjednik ESB-a;
upravljački odbor koji pomaže u postupku odlučivanja;
tajništvo odgovorno za svakodnevno poslovanje i potporu;
savjetodavni znanstveni odbor i savjetodavni tehnički odbor za pružanje savjeta i pomoći.

ESRB, koji ima i dva potpredsjednika, predstavlja predsjednik. Europska središnja banka (ESB) ESRB-u pruža analitičku, statističku, logističku i administrativnu potporu osiguravanjem njegova tajništva.

Nadzorni odbor ESB-a i Jedinstveni sanacijski odbor šalju po jednog svojeg predstavnika u opći odbor (bez prava glasa). Da bi se izbjeglo uplitanje politike, nijedan član općeg odbora ne smije obnašati dužnost u vladi države članice.

Upozorenja i preporuke

U slučaju pojave značajnih sistemskih rizika za postizanje njegova cilja, ESRB dostavlja upozorenja i, kada je to potrebno, izdaje preporuke za popravne mjere, uključujući, kada je to potrebno, zakonodavne inicijative.

Ta upozorenja ili preporuke upućena su posebno:

EU-u kao cjelini;
jednoj državi članici ili više njih;
ESB-u za zadaće mikrobonitetnog nadzora bankarstva koje su mu dodijeljene;
jednom europskom nadzornom tijelu ili više njih;
jednom nacionalnom nadzornom tijelu ili više njih;
jednom nacionalnom tijelu imenovanom ili više nacionalnih tijela imenovanih za primjenu mjera s ciljem rješavanja sistemskih ili mikrobonitetnih rizika;
Europskoj komisiji u pogledu relevantnog zakonodavstva EU-a;
sanacijskim tijelima koja su imenovale države članice; ili
Jedinstvenom sanacijskom odboru.

Preporuke ESRB-a

Adresati preporuka ESRB-a moraju se uskladiti ili ponuditi obrazloženje za sva nepostupanja. Ako ESRB ocijeni da njegova preporuka nije provedena ili da adresati nisu dostavili primjereno obrazloženje za nepostupanje, on o tome, u skladu sa strogim pravilima o povjerljivosti, obavještava adresate, Europski parlament, Vijeće i, nadležna europska nadzorna tijela.

Nastavno postupanje nakon preporuka ESRB-a

S obzirom na razvoj financijske krize 2008. i s obzirom na pogoršanje krize državnog duga u europodručju 2010. – 2011., postalo je nužno dodatno integrirati bankarske sustave europodručja. To je rezultiralo inicijativom za stvaranje bankarske unije EU-a.

Uredba (EU) br. 1092/2010 revidirana je 2013. godine. Revizija je u konačnici rezultirala izmjenama uvedenima u Uredbi (EU) 2019/2176. Njima se prilagodilo ESRB-ovo upravljanje kako bi od 2014. godine obuhvaćalo upravljanje radom:

jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji ESB postavlja kao središnji nadzor za banke europodručja (više od 2000 banaka; zemlje izvan europodručja također se mogu pridružiti) i
jedinstvenog sanacijskog mehanizma (JSM) kojemu je cilj osigurati ispravnu sanaciju banaka koje propadaju, a koje su obuhvaćene jedinstvenim nadzornim mehanizmom bez korištenja novca poreznih obveznika.

Promjene uvedene Uredbom (EU) 2019/2176 odnose se i na pravila o smanjenju rizika u bankarskom sektoru EU-a. Ta se pravila neprestano razvijaju tijekom vremena i uključuju:

direktivu (Direktiva 2013/36/EU – vidjeti sažetak) i uredbu (Uredba (EU) br. 575/ 2013 – vidjeti sažetak) o kapitalnim zahtjevima;
direktivu o oporavku i sanaciji banaka (Direktiva 2014/59/EU – vidjeti sažetak);
uredbu o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (izmijenjenu Uredbom (EU) 2019/877 – vidjeti sažetak);
sustave osiguranja depozita (Direktiva 2014/49/EU – vidjeti sažetak), kojima se štite depoziti koje drže pojedinci i društva;
direktivu o neprihodonosnim kreditima (Direktiva (EU) 2021/2167 – vidjeti sažetak).

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 16. prosinca 2010.

POZADINA

Za više informacija vidjeti:

Bankarstvo i financiranje (Europska komisija)
Bankovna unija (Europska komisija)
Bankovna unija (Europska središnja banka)
Što je unija tržišta kapitala? (Europska komisija)
Europski sustav financijskog nadzora (Europska komisija)
Glavna zadaća i osnivanje (Europski odbor za sistemske rizike)

KLJUČNI POJMOVI

Sistemski rizik. Rizik poremećaja u financijskom sustavu, koji može uzrokovati ozbiljne negativne posljedice za realno gospodarstvo EU-a, jedne njegove države članice ili više njih te za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Sve vrste financijskih posrednika, tržišta i infrastrukture mogu potencijalno biti sistemski važni do određene mjere.

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 1.–11.)

Sukcesivne izmjene Uredbe (EU) br. 1092/2010 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Direktiva (EU) 2021/2167 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2021. o pružateljima usluge servisiranja kredita i kupcima kredita te izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU (SL L 438, 8.12.2021., str. 1.–37.)

Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih ustanova i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.–90.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (preinačena) (SL L 173, 12.6.2014., str. 149.-178.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.–337.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.–436.)

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba Vijeća (EU) br. 1096/2010 od 17. studenoga 2010. o dodjeli posebnih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s funkcioniranjem Europskog odbora za sistemske rizike (SL L 331, 15.12.2010., str. 162.–164.)

Posljednje ažuriranje 03.04.2023