Strategija bioraznolikosti za 2020.

Europska unija (EU) donosi strategiju radi zaštite i poboljšanja stanja bioraznolikosti u Europi za naredno desetljeće. Strategijom se utvrđuje šest ciljeva koji obuhvaćaju glavne čimbenike za gubitak bioraznolikosti te koji će smanjiti najveće pritiske na prirodu.

SAŽETAK

Cilj je strategije zaustaviti gubitak bioraznolikosti i propadanje ekosustava u Europskoj uniji (EU) do 2020. utvrđivanjem šest prioritetnih ciljeva. Strategija je sastavni dio strategije Europa 2020. i osobito vodeće inicijative pod nazivom „Resursno učinkovita Europa”.

1. cilj: očuvanje i obnova prirode

EU mora osigurati bolju provedbu direktiva o pticama i staništima. Te dvije direktive čine okosnicu politike o bioraznolikosti EU-a. Dosad su postigle određene dobre rezultate kao što je stvaranje mreže Natura 2000, najveće svjetske mreže zaštićenih područja koja obuhvaćaju više od 750 000 km2. Međutim, napredak još uvijek nije dovoljan u smislu ostvarivanja povoljnog statusa očuvanosti svih staništa i vrsta od važnosti za Europu. Kako bi se ostvario prvi cilj iz strategije, zemlje EU-a moraju osigurati bolju primjenu postojećeg zakonodavstva. Osobito moraju upravljati lokacijama i obnoviti lokacije iz mreže Natura 2000 ulaganjem u potrebne resurse. Time bi se pridonijelo zaustavljanju gubitka bioraznolikosti i obnovi bioraznolikosti do 2020.

2. cilj: održavanje i poboljšanje ekosustava i njihovih usluga

U EU-u su narušeni brojni ekosustavi i njihove usluge, uglavnom zbog cijepanja zemljišta. Drugi cilj usmjeren je na održavanje i poboljšanje usluga ekosustava i obnovi narušenih ekosustava (najmanje za 15 % do 2020.) integriranjem zelene infrastrukture u planiranje upotrebe zemljišta.

Dana 6. svibnja 2013. Europska komisija objavila je Komunikaciju o zelenoj infrastrukturi u kojoj se osobito opisuju ključni elementi buduće strategije EU-a u tom području, uključujući:

—

promicanje zelene infrastrukture u važnim područjima politika (kohezijska politika, klimatske promjene i okoliš, zdravlje i pitanja povezana s potrošačima, ZPP – zajednička poljoprivredna politika itd.);

—

poboljšanje informacija, znanja i inovacija radi poticanja uključivanja zelene infrastrukture;

—

poboljšanje pristupa financiranju za projekte zelene infrastrukture;

—

proučavanje izvodivosti projekata zelene infrastrukture diljem EU-a.

Do 2015. Komisija će također predložiti inicijativu čiji je cilj sprečavanje svakog neto gubitka ekosustava i njihovih usluga.

3. cilj: osiguravanje održivosti poljoprivrede i šumarstva

Instrumenti omogućeni u sklopu ZPP-a trebali bi pridonijeti povećanju poljoprivrednih područja diljem travnjaka, obradivih zemljišta i trajnih nasada koji su obuhvaćeni mjerama o bioraznolikosti do 2020.

Planovi upravljanja šumama ili istovjetni instrumenti bit će uspostavljeni za sve šume u javnom vlasništvu i za šumarska gospodarstva iznad određene veličine do 2020. Planovi moraju osigurati održivo upravljanje šumama kako bi se primilo financiranje u sklopu politike ruralnog razvoja EU-a.

Mjere usvojene radi osiguravanja održivog upravljanja također moraju pridonijeti ostvarivanju 1. i 2. cilja strategije.

4. cilj: osiguravanje održive upotrebe ribarstvenih resursa

Mjere usvojene u sklopu zajedničke ribarstvene politike moraju omogućiti postizanje najvišeg održivog prinosa (NOP) do 2015. U tu svrhu ključno je postići populaciju prema distribuciji na temelju dobi i spola koja je indikativna za zdravi stok. Upravljanjem ribarstvom bez znatnih štetnih učinaka na druge stokove, vrste i ekosustave bit će moguće postići dobro stanje okoliša do 2020, a u skladu s Okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji.

5. cilj: borba protiv invazivnih stranih vrsta

Uz iznimku zakonodavstva o upotrebi stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi, trenutačno ne postoji sveobuhvatna politika EU-a o borbi protiv invazivnih stranih vrsta. Međutim, te vrste predstavljaju veliku opasnost za bioraznolikost Europe. Stoga ih je potrebno prepoznati, izolirati ili iskorijeniti te kontrolirati njihovo uvođenje kako bi se spriječila pojava novih vrsta. U tom cilju Komisija će ispuniti praznine u politici borbe protiv invazivnih stranih vrsta namjenskim zakonodavnim instrumentom.

6. cilj: rješavanje globalne krize bioraznolikosti

EU mora povećati svoj doprinos izbjegavanju globalnog gubitka bioraznolikosti ispunjavanjem obveza izrečenih na 10. Konferenciji stranaka (COP10) Konvencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti koja je održana u Nagoyi 2010. Tijekom konferencije EU se obvezao na sljedeće:

—

ostvarivanje ciljeva zadanih u Globalnom strateškom planu za bioraznolikost za razdoblje 2011. –2020.;

—

primjenu Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja, uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti i

—

mobilizaciju dodatnih resursa radi financiranja izazova zaštite bioraznolikosti na globalnoj razini.

Kontekst

Strategija predstavlja odgovor na dvije velike obveze vođa EU-a iz ožujka 2010., točnije zaustavljanje gubitka bioraznolikosti u EU-u do 2020. i zaštitu, procjenjivanje i obnovu bioraznolikosti i usluga ekosustava u EU-u do 2050.

DOKUMENT

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Naše životno osiguranje, naš prirodni kapital: strategija EU-a o bioraznolikosti do 2020. (COM(2011) 244 završna verzija od 3. svibnja 2011.)

VEZANI DOKUMENTI

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Zelena infrastruktura (ZI) –Poboljšanje prirodnog kapitala Europe (COM(2013) 249 final od 6. svibnja 2013.)

Posljednje ažuriranje 21.09.2015