Milenijski razvojni ciljevi (MDG)
SAŽETAK DOKUMENTA:
SAŽETAK
ČEMU SLUŽI OVA KOMUNIKACIJA?
Kako bi pomogla u ubrzanom napretku prema postizanju milenijskih razvojnih ciljeva (MDG) do 2015. godine, Europska komisija iznijela je 2010. godine srednjoročni akcijski plan u 12 točaka.
KLJUČNE TOČKE
Postizanje obveza službene razvojne pomoći
Kako bi se ispoštovala obveza povećanja službene razvojne pomoći (ODA) EU-a na 0,7 % bruto nacionalnog dohotka (BND) do 2015. godine, Komisija je predložila:
— |
utvrđivanje godišnjih akcijskih planova radi optimizacije provedbe razvojne pomoći;
|
— |
jačanje mehanizma odgovornosti EU-a na temelju procjene razvojne pomoći;
|
— |
da zemlje EU-a donesu nacionalno zakonodavstvo za postavljanje ciljeva razvojne pomoći.
|
Također je pozvala ostale međunarodne donatore da povećaju svoj doprinos u skladu s ODA-om EU-a.
Poboljšanje učinkovitosti pomoći
S ciljem osnaživanja učinkovitosti razvojne pomoći i koordinacije različitih uključenih dionika, Komisija je posebice predložila:
— |
progresivnu upotrebu zajedničkog okvira programiranja i jedan ciklus programiranja za EU i zemlje EU-a do 2013.;
|
— |
uvođenje Operativnog okvira za učinkovitost pomoći, podjelu rada, transparentnost financiranja, zajedničku odgovornost EU-a i zemalja u razvoju;
|
— |
poticanje ostalih donatora da slijede načela učinkovitosti.
|
Akcijski plan za ubrzavanje napretka prema ostvarivanju MDG-ova
Da bi ubrzala napredak prema ostvarivanju MDG-ova, Komisija je predložila da EU i zemlje EU-a:
— |
kao prioritet ciljaju zemlje i populacije koje su najviše udaljene od ostvarivanja MDG-ova;
|
— |
ciljaju MDG-ove koji su najviše udaljeni od ostvarivanja i poboljšaju učinak europskih sektorskih politika (npr. zdravlje, obrazovanje, sigurnost hrane i ravnopravnost spolova);
|
— |
potiču vlasništvo partnerskih zemalja nad MDG-ovima (npr. integriranjem MDG-ova u vlastite razvojne strategije i unaprjeđenjem kvalitete statistike);
|
— |
donesu program rada kako bi osigurale dosljednost među politikama EU-a koje će vjerojatno utjecati na partnerske zemlje (npr. u ključnim područjima trgovine i financija, klimatskih promjena, sigurnosti hrane, migracija i sigurnosti);
|
— |
promiču mobilizaciju domaćih resursa, posebice kroz bolje nacionalno i međunarodno upravljanje porezom i jačanje poreznih sustava partnerskih zemalja;
|
— |
promiču regionalnu integraciju i trgovinu, koji potiču rast i poslove;
|
— |
utvrde i promiču inovativne izvore financiranja, uključujući putem javno-privatnih partnerstva, kako bi se osigurali stabilni prihodi za održiv razvoj;
|
— |
podrže strategije prilagođavanja klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena u partnerskim zemljama (npr. promicanjem suradnje, istraživanja i pristupa zelenim tehnologijama);
|
— |
stvaraju uvjete dugoročne sigurnosti (većina zemalja koja kasni s ostvarivanjem MDG-ova krhka je zbog oružanih sukoba);
|
— |
daju novi impuls reformi međunarodne upravljačke strukture (tj. unaprijede učinkovitost i legitimnost procesa boljim uključivanjem najsiromašnijih zemalja čiji su interesi često marginalizirani).
|
Postignuća
Mjere EU-a i zemalja EU-a iznjedrile su neke pozitivne rezultate. Međutim, u nekim slučajevima njihovi rezultati nisu postigli ciljeve.
Iznimno siromaštvo i glad
Globalno je iznimno siromaštvo prepolovljeno do 2010. godine, pet godina prije rasporeda, te je otada u opadanju. Neovisno o tome, 836 milijuna ljudi i dalje živi u iznimnom siromaštvu. Udio ljudi koji pate od gladi prepolovljen je u 72 od 129 zemalja. Od gladi još uvijek pati 795 milijuna ljudi, dvije milijarde ljudi od loše prehrane, a četvrtina djece od usporenog rasta.
Univerzalno osnovnoškolsko obrazovanje
U usporedbi s 2000. godinom, broj djece bez škole gotovo se prepolovio. Stope pismenosti za mlade ljude u dobi od 15 godina do 24 godine povećale su se s 83 % iz 1990. godine na projiciranih 91 % u 2015. godini. Tome je doprinijela potpora EU-a te je rezultirala poboljšanjima na svim drugim razinama obrazovanja.
Ravnopravnost spolova i osnaživanje žena
Određeni je napredak vidljiv u postizanju ravnopravnosti spolova te osnaživanju djevojaka i žena. Međutim, kršenja ženskih prava postojana su, a u nekim slučajevima i bez presedana. Razlika među spolovima još je veća kad se neravnopravnost spolova kombinira s ostalim oblicima isključenja poput invaliditeta, dobi, kaste, etničke pripadnosti, seksualne pripadnosti, zemljopisne udaljenosti ili vjere.
Smrtnost djece
Procjene govore da se dnevno i dalje bilježi 16 000 smrtnih slučajeva. Stope smrtnosti za djecu mlađu od šest godina prepolovile su se od 1990. godine, s 90 smrtnih slučajeva na projicirana 43 smrtna slučaja na 1000 živorođene djece 2015. godine. Najsiromašnija kućanstva bilježe veće smanjenje u odnosu na najbogatija kućanstva u svim regijama. Neovisno o tome, napredak nije dostatan za postizanje cilja smanjenja za dvije trećine smrti 2015 godine.
Zdravlje majki
Omjer smrtnosti u 2015. godini gotovo se prepolovio u odnosu na onaj iz 1990. godine. Neovisno o tome, postignuća i dalje ne dostižu cilj MDG-a o smanjenju omjera za tri četvrtine do 2015. godine.
HIV/SIDA, malarija i tuberkuloza (TB)
Broj smrti uzrokovanih HIV-om/SIDOM, tuberkulozom i malarijom smanjio se za 40 % od 2000. godine.
Ekološka održivost
Ciljevi o pristupu poboljšanoj opskrbi vodom i o smanjenom broju ljudi koji žive u sirotinjskim četvrtima ostvareni su prije roka. Međutim, gubitak ekoloških izvora i biološke raznolikosti nije zaustavljen.
Razvoj globalnog partnerstva za razvoj
Napredak ostvaren od 1990. je dobar. Razine razvojne pomoći povećale su se za 66 % u 2014. godini u usporedbi s 2000. godinom. U istom se razdoblju povećao pristup zemalja u razvoju tržištima.
POZADINA
— |
— |
DOKUMENT
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Akcijski plan EU-a za potporu milenijskim razvojnim ciljevima u 12 točaka (COM(2010) 159 konačna verzija od 21.4.2010.)
Posljednje ažuriranje 13.01.2016