(1)

Vijeće je Odlukom 98/591/EZ (2) odobrilo sklapanje Sporazuma o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji između Europske zajednice i Vlade Sjedinjenih Američkih Država (dalje u tekstu „Sporazum”). Sporazum je potpisan u Washingtonu 5. prosinca 1997. te je stupio na snagu 14. listopada 1998.

(2)

Člankom 12. točkom (b) Sporazuma Sporazum predviđeno je da se Sporazum sklapa na početno razdoblje od pet godina te se nakon toga može produljiti uz eventualne izmjene na dodatna razdoblja od pet godina uz pismenu suglasnost stranaka.

(3)

Vijeće je odlukama 2004/756/EZ (3), 2009/306/EZ (4) i 2014/240/EU (5) sukcesivno odobrilo produljenje Sporazuma za dodatna razdoblja od pet godina. Sporazum prestaje važiti 14. listopada 2018.

(4)

Procjenom koju su izvršile službe Komisije utvrđeno je da je Sporazum važan okvir za olakšavanje suradnje između Unije i Sjedinjenih Američkih Država u zajedničkim prioritetnim područjima znanosti i tehnologije kojim se ostvaruju obostrane koristi. Stoga je produljenje Sporazuma na dodatno razdoblje od pet godina u interesu Unije.

(5)

Obje stranke potvrdile su namjeru da Sporazum produlje bez ikakvih izmjena na dodatno razdoblje od pet godina.

(6)

Produljenje Sporazuma stoga bi trebalo odobriti u ime Europske unije,

(1)

Europska komisija („Komisija”) donijela je 4. svibnja 2018. Uredbu Komisije (EU) 2018/683 (2) („privremena uredba”) o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz u Europsku uniju („Unija”) određenih pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121 („predmetni proizvod”), podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”).

(2)

Komisija je 11. kolovoza 2017. pokrenula ispitni postupak objavljivanjem Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) nakon što je 30. lipnja 2017. Koalicija protiv nepoštenog uvoza guma („podnositelj pritužbe”) podnijela pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje novih i protektiranih guma za autobuse ili kamione u Uniji.

(3)

Komisija je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/163 (3) uvela obvezu evidentiranja uvoza predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a. Evidentiranje uvoza prekinuto je 8. svibnja 2018. stupanjem na snagu privremenih mjera.

(4)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 10. privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. srpnja 2016. do 30. lipnja 2017. („razdoblje ispitnog postupka”), a ispitivanjem kretanja koja su važna za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(5)

Nakon uvođenja privremenih antidampinških pristojbi, podnositelj pritužbe, Kineska gospodarska komora uvoznika i izvoznika metala, minerala i kemikalija („CCCMC”), Kinesko udruženje industrije gume („CRIA”), pet kineskih proizvođača izvoznika, pet nepovezanih uvoznika, udruženje uvoznika iz Unije l'Association Française des Importateurs de Pneumatiques („AFIP”) i jedan dobavljač iz Unije („Kraiburg”) dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli primjedbe o privremenim nalazima.

(6)

Jedna zainteresirana strana, društvo Hämmerling The Tyre Company GmbH („Hämmerling”), dostavilo je dodatne primjedbe o privremenim nalazima 2. srpnja 2018., znatno nakon roka za dostavljanje primjedbi o privremenoj objavi. Komisija je te primjedbe razmotrila zajedno s ostalim primjedbama dobivenima u pogledu dokumenta o konačnoj objavi.

(7)

Saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su ga zatražile. Održana su saslušanja s CCCMC-om i CRIA-om; svim proizvođačima izvoznicima u uzorku: Grupom Aeolus (4), društvom Pirelli Tyre Co., Ltd („Pirelli”) i povezanim uvoznikom Prometeon Tyre Group S.r.l. („Prometeon”), Grupom Giti (5), Grupom Hankook (6) i Grupom Xingyuan (7); dvama nepovezanim uvoznicima i proizvođačima iz Unije, udruženjima te dobavljačima gaznog sloja i materijala za popravke iz Unije koji podržavaju mjere.

(8)

Komisija je razmotrila primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane, analizirala ih i, prema potrebi, izmijenila privremene nalaze.

(9)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve informacije koje je smatrala potrebnima za donošenje svojih konačnih nalaza. Radi provjere odgovora na upitnike koji nisu bili provjereni u privremenoj fazi postupka obavljeni su posjeti radi provjere u prostorima sljedećih strana:

(10)

Nakon konačne objave obavljen je posjet radi provjere u prostorima društva Roline N.V., proizvođača iz Unije u Nizozemskoj.

(11)

Komisija je obavijestila sve zainteresirane strane o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz određenih vrsta guma za autobuse i kamione („konačna objava”) i konačno naplatiti iznose osigurane privremenom pristojbom.

(12)

Svim je zainteresiranim stranama odobreno razdoblje unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na konačnu objavu. Podnositelj pritužbe, kineski proizvođači izvoznici (Grupa Aeolus, Grupa Giti, Grupa Hankook, društvo Pirelli i njegov povezani izvoznik Prometeon), sektorska udruženja (CRIA, CCCMC, Associazione Italiana Ricostruttori Pneumatici, Assoiaçao Nacional de Industriais de Recauchtagem de Pneus, Bipaver, Bundesverband Reifenhandel und Vulkaniseur-Handwerk, Czech Retread Tire Manufacturers Association, Retread Manufacturing Association), uvoznici (Hämmerling i Kirkby Tyres Ltd), jedan proizvođač protektiranih guma (Rula-BRW) i dobavljači sirovina proizvođačima protektiranih guma (Vipal, Kraiburg, RemaTipTop) dostavili su pisane podneske.

(13)

Nakon konačne objave održano je saslušanje CRIA-e i CCCMC-a, Grupe Aeolus, Grupe Giti, društva Prometeon, podnositelja pritužbe i udruženja Bipaver.

(14)

Službenik za saslušanje organizirao je 16. kolovoza 2018. saslušanja na zahtjev Grupe Hankook te 29. kolovoza 2018. na zahtjev društva Hämmerling.

(15)

Komisija je 10. rujna 2018. svim zainteresiranim stranama dostavila dodatnu konačnu objavu koja je ograničena na konkretno pitanje utvrđivanja ciljne dobiti na 3. razini.

(16)

Svim je zainteresiranim stranama odobreno razdoblje od tri dana unutar kojeg su mogle podnijeti primjedbe na dokument o dodatnoj konačnoj objavi. Podnositelj pritužbe, kineski proizvođači izvoznici (Grupa Aeolus, Grupa Giti, društvo Pirelli i njegov povezani izvoznik Prometeon, društvo Xingyuan), sektorska udruženja (CRIA, CCCMC, Associazione Italiana Ricostruttori Pneumatici, Bipaver, Bundesverband Reifenhandel und Vulkaniseur-Handwerk, Czech Retread Tire Manufacturers Association, ITMA Europe, Retread Manufacturing Association), uvoznici (Hämmerling, Heuver i Kirkby Tyres Ltd), jedan proizvođač protektiranih guma (Rula-BRW), udruženje korisnika (Udruženje litavskih nacionalnih cestovnih prijevoznika LINAVA) te dobavljač sirovina proizvođačima protektiranih guma (Kraiburg) dostavili su pisane podneske.

(17)

Nakon dodatne konačne objave održano je 14. rujna 2018. saslušanje društva Prometeon.

(18)

Primjedbe koje su dostavile zainteresirane stranke razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir.

(19)

Društvo Pirelli istaknulo je nakon objave privremene uredbe da društvo Pirelli Tyre Co., Ltd nije društvo kći Grupe Aeolus kako je netočno navedeno u uvodnoj izjavi 119. privremene uredbe. Objasnilo je da je društvo Pirelli Tyre Co., Ltd. autonomno društvo u odnosu na društvo Aeolus Tyre Co., Ltd i Grupu Aeolus.

(20)

Priznajući svoju pogrešku, Komisija je 10. srpnja 2018. objavila ispravak (8).

(21)

Komisija je u pogledu upućivanja na Grupu Aeolus napomenula da se u ispitnom postupku bavi društvima ili grupama povezanih društava. Odnosi između proizvođača izvoznika analiziraju se u skladu s člankom 127. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (9). Stoga se u kontekstu ovog ispitnog postupka društva Pirelli Tyre Co., Ltd i Aeolus Tyre Co. smatraju povezanima jer su oba društva tijekom razdoblja ispitnog postupka imala zajedničkog dioničara, tj. društvo China National Tire & Rubber Co., Ltd („CNRC”). Skraćeni naziv „Grupa Aeolus” upotrebljavao se radi lakšeg upućivanja na povezana društva u cijeloj privremenoj uredbi. Skraćeni naziv „Grupa Aeolus” odabran je zbog toga što je društvo Aeolus Tyre Co., Ltd najveći proizvodni subjekt među tim povezanim društvima. Unatoč upotrebi skraćenog naziva za upućivanje na Grupu Aeolus u privremenoj uredbi, dampinška marža izračunana je posebno za svakog povezanog proizvođača izvoznika nakon čega je utvrđena jedinstvena ponderirana prosječna dampinška marža za sva povezana društva.

(22)

Nakon konačne objave društvo Pirelli tvrdilo je da se ne bi trebalo smatrati povezanim društvom društva CNRC i Grupe Aeolus. Pirelli se nije složio s primjenom članka 127. Uredbe (EU) 2015/2447 za potrebe izračuna ponderirane prosječne dampinške marže za povezana društva. Pirelli je za utvrđivanje odnosa između društava predložio primjenu članka 4. Uredbe (EU) 2016/1036 („osnovna uredba”).

(23)

Komisija je podsjetila da se članak 4. osnovne uredbe odnosi na definiciju industrije Unije i na odnos proizvođača iz Unije s proizvođačima izvoznicima. U tom se kontekstu proizvođač iz Unije ne smatra dijelom industrije Unije ako je pod kontrolom proizvođača izvoznika (10). Međutim, članak 2. stavak 1. osnovne uredbe izravno upućuje na članak 127. Uredbe (EU) 2015/2447 kako bi se utvrdilo jesu li dvije strane povezane u svrhu utvrđivanja dampinške marže. Utvrđivanjem povezanosti strana osigurava se učinkovita provedba antidampinških mjera. Time se osobito izbjegava rizik preusmjeravanja izvoza preko povezanog društva s nižom antidampinškom pristojbom. Osim toga, u Obavijesti o pokretanju postupka (11) na početku postupka jasno se upućuje na članak 127. Uredbe (EU) 2015/2447.

(24)

U skladu s člankom 127. točkom (d) Uredbe (EU) 2015/2447 dvije se osobe smatraju povezanima ako treća osoba izravno ili neizravno posjeduje, kontrolira ili drži 5 % ili više udjela ili dionica s pravom glasa obiju osoba. Društvo CNRC najveći je dioničar društva Pirelli. Tijekom RIP-a društvo CNRC posjedovalo je 65 % dionica društva Pirelli. U rujnu 2018. i dalje posjeduje 46 % dionica. Stoga se u kontekstu ovog ispitnog postupka društvo Pirelli i Grupa Aeolus smatraju povezanima preko zajedničkog matičnog društva (CNRC). Stoga je tvrdnja društva Pirelli da se ne bi trebalo smatrati povezanim društvom društva CNRC ili Grupe Aeolus odbačena.

(25)

Nakon konačne objave Pirelli je dalje tvrdio da ga treba smatrati samo društvom koje surađuje, a ne proizvođačem izvoznikom, jer je društvo prekinulo proizvodnju predmetnog proizvoda u studenome 2017.

(26)

Komisija je utvrdila da je Pirelli tijekom razdoblja ispitnog postupka bio izvozni proizvođač. Činjenica da je društvo Pirelli naknadno prestalo s proizvodnjom ne utječe na tu činjenicu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(27)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da je privremena objava Komisije nedostatna, čime se utječe na njihova prava na obranu te je zatražilo od Komisije da pruži dodatna pojašnjenja i objavu te su nakon konačne objave ponovile iste tvrdnje.

(28)

Komisija je smatrala da se u otvorenom spisu i privremenoj uredbi već nalazi dovoljno informacija kojima se svim zainteresiranim stranama omogućuje da u potpunosti ostvare svoja prava na obranu. Međutim, bilješka za dokumentaciju (12) s pojašnjenjima privremene uredbe uključena je u otvoreni spis prije konačne objave i neka dodatna pojašnjenja u pogledu podataka na kojima se temelje pojedinačni izračuni dampinga dostavljena su dvama proizvođačima izvoznicima.

(29)

Komisija je napomenula da su CRIA i CCCMC izjavili da Komisija njima i kineskim izvoznicima nije dostavila podrobne informacije o izračunima sniženja cijena i prodajnih cijena, čime im je uskratila mogućnost da provjere potencijalne pogreške koje je napravila Komisija ili da iznesu primjedbe o određenim aspektima tih izračunâ.

(30)

CRIA, CCCMC i kineski izvoznici dobili su sve informacije u skladu s njihovim postupovnim pravima. Kineskim izvoznicima u uzorku dostavljen je popis kontrolnih brojeva proizvoda („PCN-i”) koji su prodavani, jediničnih prodajnih cijena i raspona (13) ukupnog obujma uključene prodaje. Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 45. do 49., Komisija ne smije bez posebnog odobrenja pružatelja tih informacija otkrivati informacije ako su one povjerljive na temelju valjanog razloga.

(31)

Grupa Aeolus tvrdila je da bi se utvrđivanje štete za potrebe članka VI. GATT-a iz 1994. trebalo temeljiti na pozitivnim dokazima i uključivati objektivno ispitivanje (a) obujma dampinškog uvoza i učinka dampinškog uvoza na cijene na domaćem tržištu za istovjetne proizvode te (b) posljedičnog učinka tih uvoza na domaće proizvođače takvih proizvoda. Smatrala je da Komisija svoju odluku ne bi trebala temeljiti na nejasnim elementima ili na povjerljivim podacima koje su dostavile strane, već na svim informacijama i dostupnim objektivnim činjenicama. Zahtjev u pogledu „objektivnog ispitivanja” znači da se domaću industriju i učinke dampinškog uvoza mora ispitati na nepristran način, bez pogodovanja interesima bilo koje zainteresirane strane, ili grupe zainteresiranih strana, tijekom ispitnog postupka (14). Prema navodima Grupe Aeolus, većina podataka u postupku ostala je povjerljiva čime je onemogućeno ostvarivanje prava zainteresiranih strana na obranu. Međutim, Grupa Aeolus smatrala je da je ispitni postupak nedvosmisleno pokrenut kako bi se zaštitili interesi određenog segmenta industrije Unije (konkretno, industrije protektiranja), a da pritom nije uzeto u obzir da većina velikih europskih proizvođača guma isto tako uvozi predmetni proizvod iz NRK-a te ga preprodaje na tržištu Unije.

(32)

Komisija je u odgovoru na te primjedbe napomenula da se člankom 19. osnovne uredbe posebno predviđa da zainteresirane strane mogu dostavljati podatke na povjerljivoj osnovi ako je zahtjev za povjerljivost osnovan. Osim toga, u otvoreni spis uključen je smislen sažetak povjerljivih informacija kako bi ga zainteresirane strane mogle pregledati. Činjenica da je identitet određenih proizvođača iz Unije koji surađuju bio povjerljiv ne sprečava Komisiju u provođenju objektivnog ispitivanja činjenica niti onemogućuje zainteresirane strane u ostvarivanju svojih prava na obranu. Nadalje, prava zainteresiranih strana na obranu bila su zaštićena intervencijom službenika za saslušanje kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 37.

(33)

CRIA i CCCMC tvrdili su da se kineske male i srednje proizvođače (MSP-ove) diskriminiralo u usporedbi s proizvođačima MSP-ovima iz Unije jer su MSP-ovi iz Unije imali pravo ispuniti upitnik u kojem se tražilo manje pojedinosti (i koji je stoga manje pouzdan). Te su strane tvrdile da su kineski proizvođači MSP-ovi možda bili odvraćeni od sudjelovanja u ispitnom postupku zbog znatnog opterećenja povezanog s ispunjavanjem svih odgovora na upitnik.

(34)

Nadalje, CRIA i CCCMC tvrdili su da je, s obzirom na to da je Komisija svoje utvrđivanje štete (navodno pogrešno) utemeljila uglavnom na podacima iz malog obujma prodaje MSP-ova, nedovoljna zastupljenost kineskih proizvođača MSP-ova dodatno pogoršana činjenicom da su proizvođači MSP-ovi iz Unije mogli dati manje potpune, a time i manje pouzdane, odgovore. Slična je tvrdnja ponovljena nakon konačne objave. Osim toga, CRIA i CCCMC zatražili su da Komisija objavi konkretne podatke o odabiru uzorka proizvođača iz Unije, osobito kako bi se provjerila reprezentativnost uzorka industrije Unije i za nove i za protektirane gume. Ta je tvrdnja ponovljena nakon konačne objave.

(35)

Izjava da se utvrđivanje štete uglavnom temeljilo na podacima proizvođača MSP-ova iz Unije nije točna jer je Komisija utvrdila reprezentativni uzorak kako bi točno analizirala stanje štete s obzirom na proizvođače iz Unije. Komisija je prodaju u Uniji ponderirala kako bi osigurala ispravnu reprezentativnost prodaje MSP-ova na tržištu Unije. Štoviše, stalna je praksa Komisije da se proizvođačima MSP-ovima iz Unije šalje pojednostavnjen upitnik, no ta činjenica nema nikakvog učinka na točnost pruženih podataka ili temeljitost ispitnog postupka. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(36)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15. privremene uredbe, dva proizvođača izvoznika tvrdila su da zbog povjerljivosti nisu mogli provjeriti čini li podnositelj pritužbe više od 25 % ukupne proizvodnje u Uniji. Tvrdile su i da nisu mogle provjeriti je li uzorak za industriju Unije dovoljno reprezentativan.

(37)

S obzirom na te tvrdnje, službe Komisije zatražile su intervenciju službenika za saslušanje kako bi se zajamčila prava zainteresiranih strana na obranu. Bilješkom od 12. srpnja 2018. službenik za saslušanje dodao je bilješku u otvoreni spis u kojoj se navode sljedeća dva nalaza:

(38)

Stoga je Komisija smatrala da su se poštovala prava zainteresiranih strana na obranu.

(39)

Konačno, određeni proizvođači izvoznici tvrdili su da su njihova prava na obranu bila narušena zbog nedovoljnog poznavanja potencijalnih poveznica između anonimnih podnositelja pritužbi i kineskih proizvođača izvoznika. Međutim, nije obrazloženo kako bi im poznavanje tih potencijalnih poveznica pomoglo u njihovoj obrani. Čak i kad bi, hipotetski, postojala poveznica između jednog ili više anonimnih proizvođača iz Unije i jednog ili više anonimnih kineskih proizvođača izvoznika, to ne bi bitno utjecalo na analizu dampinga i štete.

(40)

Grupa Giti navela je da je Komisija pri odabiru uzorka proizvođača iz Unije trebala uzeti u obzir udio svake razine u ukupnoj prodaji u Uniji. Takav bi pristup bio objektivniji u usporedbi s trenutačnim pristupom u kojem se, prema stajalištu Grupe Giti, preuveličava ponder podataka za treću razinu, koja je pretrpjela najveću štetu.

(41)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 24. privremene uredbe, Komisija je razine zaista uzela u obzir pri odabiru uzorka proizvođača iz Unije. Osim toga, u privremenoj uredbi u uvodnim izjavama 157. i 158. i u dodatnim pojašnjenjima u bilješci za dokumentaciju navedenoj u uvodnoj izjavi 28. ove Uredbe nalazilo se temeljito objašnjenje metodologije koja je korištena kako bi se sve razine primjereno odražavale u mikroekonomskim pokazateljima (vidjeti o tome odjeljak 4.5.1.2. u nastavku).

(42)

CRIA i CCCMC zatražili su da se njihovim pravnim zastupnicima odobri potpun pristup izračunima dampinške marže, učinaka na cijenu i marže štete koje je napravila Komisija, uključujući pristup svim povjerljivim informacijama drugih zainteresiranih strana na kojima se ti izračuni temelje (što podliježe odgovarajućim obvezama o neobjavljivanju tih podataka). CRIA i CCCMC istaknuli su da bi zahtjeve iz članka 19. osnovne uredbe trebalo uravnotežiti s pravima na obranu, koji se jamče člankom 41. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.

(43)

CRIA i CCCMC tvrdili su da su odvjetnici kojima bi bio odobren pristup upisani u neku od europskih odvjetničkih komora i podliježu njezinim strogim pravilima te bi otkrivanje povjerljivih informacija klijentima dovelo do oštrih disciplinskih mjera, uključujući njihovo isključivanje iz odvjetničke komore i moguće pokretanje kaznenog postupka. Stoga su CRIA i CCCMC tvrdili da odobravanjem pristupa povjerljivom spisu Komisija ne bi povrijedila svoju obvezu zaštite povjerljivih informacija, a istodobno bi omogućila učinkovito ostvarivanje pravâ na obranu. Nadalje, te strane smatrale su da se intervencija službenika za saslušanje u okviru koje je on pristupio povjerljivim informacijama i izvijestio zainteresirane strane o svojim zaključcima ne može smatrati zamjenom za pregledavanje tih izračuna.

(44)

Na saslušanju sa službenikom za saslušanje održanom 16. kolovoza 2018. Grupa Hankook tvrdila je da je Komisija povrijedila njezina prava na obranu time što joj je uskratila pristup podacima za koje je Grupa Hankook smatrala da su neopravdano povjerljivi. Grupa Hankook podnijela je opći zahtjev za promjenu politike u pogledu postupanja s povjerljivim podacima i pozvala službe Komisije da izmijene trenutačnu praksu o objavljivanju izračuna te da u budućnosti pravnim zastupnicima zainteresiranih strana omoguće potpun pristup izračunima. Prema mišljenju Grupe Hankook, zaštita povjerljivih podataka trebala bi se primjenjivati samo u onoj mjeri u kojoj je takva zaštita potrebna kako bi se spriječila moguća šteta predmetnim društvima. Takva šteta ne bi mogla nastati ako bi pravni zastupnici djelovali u okviru ugovora o tajnosti sklopljenog sa službama Komisije. U vezi s tekućim ispitnim postupkom Grupa Hankook zahtijevala je i da se njezinim pravnim zastupnicima omogući pristup svim izračunima dampinške marže i marže štete, uključujući sve podatke o uobičajenoj vrijednosti.

(45)

U članku 19. osnovne uredbe propisuje se da Komisija ne smije bez posebnog odobrenja pružatelja informacija otkriti informacije koje su po prirodi povjerljive ili koje strane pružaju na povjerljivoj osnovi, a koje su povjerljive na temelju osnovanog zahtjeva. U njoj se ne predviđa odobravanje tog pristupa bilo kojoj drugoj strani, uključujući odvjetnike upisane u neku od europskih odvjetničkih komora. Treba napomenuti i da su 9. siječnja 2018. CRIA i CCCMC dostavili punomoći koje su potpisali proizvođači izvoznici u uzorku koji surađuju. Komisija je utvrdila da neke od punomoći koje su CRIA-i i CCCMC-u dali kineski proizvođači izvoznici u uzorku nisu obuhvaćale pristup povjerljivim informacijama, već su obuhvaćale samo sudjelovanje na saslušanjima, podnošenje primjedbi i predavanje podnesaka.

(46)

Nadalje, sudskom praksom Suda propisuje se da zaštita pravâ na obranu mora, prema potrebi, biti usklađena s načelom povjerljivosti, koje je posebno utvrđeno u članku 19. osnovne uredbe. U ovom konkretnom slučaju zahtjev o povjerljivosti osnovan je jer je nekoliko zainteresiranih strana zatražilo da njihovi nazivi ostanu povjerljivi zbog straha od moguće odmazde kupaca ili konkurenata. Komisija je procijenila te tvrdnje i ocijenila da su one opravdane. Stoga je zaključila da bi objava tih povjerljivih informacija imala znatan negativan učinak na te strane.

(47)

Na temelju tog usklađivanja dopušteno je zaprimanje sažetaka informacija koji nisu povjerljivi (na primjer u obliku rasponâ i/ili indeksiranih dijelova podataka) ako takve informacije ne bi dovele do otkrivanja poslovnih tajni. Međutim, smatralo se da se potpuna objava povjerljivih informacija ne može uskladiti s dužnošću zaštite tih informacija. Isto tako, s obzirom na to da zakonodavac Unije nije u osnovnoj uredbi predvidio takvu iznimku, Komisija je smatrala da činjenica da odvjetnici koji su upisani u neku od europskih odvjetničkih komora podliježu strogim pravilima te komore i potencijalno podliježu sankcijama u slučaju povrede tih pravila, ne dopušta Komisiji da odobri pristup povjerljivim informacijama jer bi se time prekršilo zakonodavstvo koje je na snazi. Komisija je stoga zaključila da se pristup povjerljivim informacijama ne može odobriti odvjetnicima upisanima u neku od europskih odvjetničkih komora. U svakom slučaju, dodatni element za zaštitu pravâ zainteresiranih strana na obranu mogućnost je obraćanja službeniku za saslušanje u trgovinskim postupcima na temelju članka 15. Odluke predsjednika Europske komisije od 29. veljače 2012. o funkciji i opisu poslova službenika za saslušanje u određenim trgovinskim postupcima (16). Budući da zainteresirane strane nisu zatražile mišljenje službenika za saslušanje o tom pitanju, taj se zahtjev mora odbiti.

(48)

Nadalje, Komisija je smatrala da se u otvorenom spisu koji je dostupan zainteresiranim stranama, uključujući CRIA-u, CCCMC i Grupu Hankook, nalaze sve relevantne informacije o predmetu koje su korištene u ispitnom postupku. Ako su informacije ocijenjene kao povjerljive, u otvorenom spisu nalazili su se njihovi smisleni sažeci. Sve zainteresirane strane, uključujući CRIA-u i CCCMC, imale su pristup otvorenom spisu i mogle su izvršiti uvid u njega.

(49)

S obzirom na ta razmatranja, Komisija je smatrala da su informacije navedene u dokumentima o objavi i u otvorenom spisu dovoljne za ispunjavanje pravâ svih zainteresiranih strana na obranu. Stoga je ta tvrdnja odbačena. Bez obzira na to, Komisija je nakon saslušanja službenika za saslušanje objavila određene dodatne podatke o izračunu dampinga i štete kako se navodi u uvodnim izjavama 77. i 178.

(50)

Društvo Hämmerling zatražilo je saslušanje kod službenika za saslušanje o pravnim pitanjima povezanima s tekućim ispitnim postupkom i određenim horizontalnim pitanjima o zaštiti povjerljivih podataka i podataka koji nisu povjerljivi uključenih u bazu podataka TRON TDI i trenutačnoj praksi odobravanja pristupa spisima koji nisu povjerljivi zainteresiranim stranama izvan područja Unije s pomoću te baze podataka.

(51)

Komisija je primijetila da nova Opća uredba o zaštiti podataka (17) nije primjenjiva u tom slučaju. Osim toga, društvo Hämmerling potvrdilo je da pitanje zaštite osobnih podataka nije izravno povezano s mogućim konkretnim preprekama ostvarivanju njegova prava na obranu u skladu sa zakonodavstvom o trgovinskoj zaštiti. Komisija je stoga zaključila da nova Opća uredba o zaštiti podataka nije utjecala na konkretan položaj društva Hämmerling u postupku i njegova prava na obranu.

(52)

Nekoliko zainteresiranih strana ponovilo je svoju tvrdnju da nove i protektirane gume ne mogu biti jedan predmetni proizvod ili biti dio samo jednog segmenta. Nadalje, nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi tržište Unije trebalo podijeliti na najmanje četiri razine: tri razine za nove gume i četvrtu, novu kategoriju za protektirane gume koju bi trebalo uspostaviti. U suprotnome bi trebalo uvesti novu razinu za jeftine uvezene gume. CRIA i CCCMC tvrdili su i da bi trebalo provesti dodatnu podjelu tržišta na razine za originalnu opremu i zamjenske gume.

(53)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama od 72. do 74. privremene uredbe, nove gume (one koje se mogu i one koje se ne mogu protektirati) i protektirane gume nemaju različita tehnička, osnovna fizička i kemijska svojstva. Nakon privremene objave zainteresirane strane nisu pružile nikakve dodatne dokaze kojima bi se dokazalo suprotno. Stoga je Komisija odbacila tvrdnju CRIA-e i CCCMC-a da nove i protektirane gume ne mogu biti isti predmetni proizvod. S obzirom na zahtjev za uspostavljanje četvrte razine za protektirane gume, Komisija je naglasila da nove i protektirane gume imaju ista osnovna svojstva i uvelike su međusobno zamjenjive. Nadalje, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 55. do 57. privremene uredbe, protektirane gume uglavnom su obuhvaćene 3. razinom. Stoga ne postoji nikakva potreba da se za njih stvori četvrta razina. Komisija je stoga odbacila i taj zahtjev.

(54)

Grupa Aeolus tvrdila je da bi Komisija trebala isključiti nove gume iz opsega ispitnog postupka. Uputila je na izvješće Žalbenog tijela WTO-a u dokumentu Europske zajednice – Mjere koje utječu na azbest i proizvode koji sadržavaju azbest (18) prema kojem se pri utvrđivanju jesu li dva proizvoda slična u osnovi radi o utvrđivanju jesu li proizvodi međusobno u konkurenciji. Grupa Aeolus tvrdila je da bi Komisija taj pristup trebala uzeti u obzir pri utvrđivanju mogu li se dva proizvoda smatrati sličnima ili ne mogu.

(55)

Komisija je smatrala da između novih i protektiranih guma postoji konkurentski odnos. Kako će se prikazati u nastavku u odjeljku 4.6. u analizi međusobne povezanosti razina, uvezene (nove) gume iz 3. razine u konkurenciji su s gumama koje se protektiraju u Uniji i trenutačno preuzimaju tržišni udio u protektiranim gumama iz 3. razine. To, s druge strane, ima obrnuti kaskadni učinak i na gume iz 2. razine i 1. razine te je time utjecalo na konkurentski položaj proizvođača guma iz Unije iz 1. i 2. razine. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(56)

Grupa Hankook tvrdila je da bi njihova marka Hankook trebala biti razvrstana u 2. razinu jer su sva tri kriterija koja je Komisija koristila dovela do istog rezultata: i. prepoznatljivost marke; ii. mogućnost protektiranja i iii. prodaja guma izravno proizvođačima kamiona i autobusa, tj. prodaja originalne opreme („OE”).

(57)

S obzirom na prvi kriterij (prepoznatljivost marke), Grupa Hankook tvrdila je da Hankook markom iz 2. razine smatra ne samo ETRMA (Europsko udruženje proizvođača guma i proizvoda od kaučuka) u svojim izvješćima iz 2017. i 2018., nego i portal Global Tire Intelligence u svojem izvješću iz lipnja 2016. te Komisija za međunarodnu trgovinu SAD-a u ožujku 2016. (19) Komisija je prihvatila da se marka Hankook u tim četirima izvješćima smatra markom iz 2. razine. Istodobno, Grupa Hankook oglašava se na svojem web-mjestu kao „vrhunska” marka. Osim toga, kako je već navedeno u uvodnoj izjavi 63. privremene uredbe, u internom dokumentu društva koji je predan Komisiji tijekom posjeta radi provjere navodi se da je ta marka prebačena u 1. razinu. Stoga je Komisija utvrdila da se percepcija na tržištu i vlastita percepcija Grupe Hankook ne podudaraju u potpunosti.

(58)

Grupa Hankook predočila je i povjerljive interne ankete o gumama za osobne automobile koje su 2017. provedene za tim za globalnu strategiju oglašavanja Grupe Hankook u Ujedinjenoj Kraljevini, Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji. Prema navodima društva, u tim dokumentima pokazuje se da za druge marke iz 1. razine postoji veća svijest o marki među kupcima u tim zemljama. Komisija je utvrdila da se iz tih podataka mogu izvući dva glavna zaključka. Prvo, Grupa Hankook sama je priznala da je razvrstavanje marki u razine dinamičan koncept za sve marke. Primjerice, u Ujedinjenoj Kraljevini jedan od njezinih konkurenata smatran je markom iz 2. razine dok je u Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji taj isti konkurent rangiran među „glavne igrače” ili kao „1. razina”. Drugo, prema percepciji kupaca o osobnim automobilima čini se da se Grupa Hankook nalazi „između” te dvije razine: „potpomognuta svijest” (20) o marki Hankook općenito je bila niža nego za marke iz 1. razine, dok je „nepotpomognuta svijest” (21) bila – uz iznimku Ujedinjene Kraljevine – na istoj razini ili čak malo viša od one za ostale konkurentske marke koje je Komisija razvrstala u 1. razinu.

(59)

Komisija je zatim razmotrila drugi kriterij. Podsjetila je da su gume iz 1. razine izrađene tako da se mogu više puta obnavljati, čime se dodatno povećava znatno veća kilometraža originalnog proizvoda (najviše tri protektiranja za uobičajenu upotrebu), kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 55. privremene uredbe. S obzirom na to, Grupa Hankook navela je da ona daje ugovorno jamstvo da se gume Hankook mogu protektirati najviše jednom te da je tržišni udio njezine marke protektiranih guma Alphatread zanemariv i smanjuje se. Osim toga, određivanje cijena njezinih plašteva niže je od onog za plašteve predvodnikâ na tržištu.

(60)

S jedne strane, Komisija je položaj marke Alphatread na tržištu primila na znanje, no smatrala je da bi ta činjenica mogla više biti povezana s pitanjem odluke društva o tome hoće li ono samo voditi vertikalno integriranu djelatnost protektiranja ili ne. Komisija je prihvatila i to da pravno jamstvo za gume Hankook pokriva samo jedan postupak protektiranja. S druge strane, mogućnost protektiranja ne ovisi samo o protektiranju guma Alphatread ili o pravnom jamstvu koje daje Grupa Hankook, koje je po svojoj prirodi konzervativno. Umjesto toga, za razvrstavanje je važnije pitanje koliko se često gume na tržištu zapravo protektiraju te se time nalaze u konkurenciji s ostalim gumama iz 1. razine.

(61)

Komisija se stoga među subjektima u Uniji koji se bave protektiranjem guma raspitala o tome mogu li se gume Hankook protektirati samo jednom, dvaput ili više od dva puta. Udruženje proizvođača protektiranih guma BIPAVER obavijestilo je Komisiju da je svih sedam proizvođača protektiranih guma od kojih se tražilo mišljenje (tri iz Njemačke, jedan iz Portugala, jedan iz Španjolske, jedan iz Italije i jedan iz Ujedinjene Kraljevine) odgovorilo da se gume Hankook mogu protektirati dvaput. Osim toga, proizvođači protektiranih guma u Portugalu, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini od kojih se tražilo mišljenje i koji su odgovorili BIPAVER-u mogu, kod guma određenih dimenzija, protektirati gume Hankook i više od dva puta. Još jedan proizvođač protektiranih guma iz Italije pojedinačno je odgovorio da se gume Hankook s niskim omjerom poprečnog presjeka protektiraju samo jednom, no one s većim omjerima poprečnog presjeka protektiraju se dvaput. Francuski proizvođač protektiranih guma pojedinačno je odgovorio da se gume Hankook protektiraju dvaput ili više od dva puta. Još jedan španjolski proizvođač protektiranih guma izvijestio je da su plaštevi guma Hankook iste kvalitete kao i oni vrhunskih guma, kao što su Michelin, Continental, Goodyear i Bridgestone. U tom je kontekstu Komisija utvrdila da se gume Hankook u Uniji uglavnom protektiraju dvaput, pri čemu kvaliteta njihovih plašteva omogućuje čak i dodatna protektiranja kod guma određenih dimenzija.

(62)

S obzirom na treći kriterij, Grupa Hankook tvrdila je da je njezina prodaja kao proizvođača originalne opreme u Uniji 2017. činila svega 1,6 % prodaje svih proizvođača originalne opreme. Tako mali tržišni udio nije dovoljan kako bi ih se uvrstilo u 1. razinu. Komisija se nije složila s tom procjenom. Napomenula je da se prodaja originalne opreme društva Hankook kreće uzlazno. Iako Grupa Hankook 2014. nije imala ni jedan ugovor za prodaju originalne opreme, njezino poslovanje kao proizvođač originalne opreme dosad je raslo svake godine do 2017. Osim toga, iako se 1,6 % čini malim u apsolutnim iznosima, to uključuje i znatniji udio od [7–12] % kod jednog od vodećih europskih proizvođača kamiona. Komisija je smatrala da je značajna sama činjenica da taj važan proizvođač kamiona ima povjerenja u vrhunsku kvalitetu marke Hankook. Na saslušanju održanom 20. lipnja 2018. Grupa Hankook dodatno je tvrdila da su te gume namijenjene prodaji originalne opreme isporučene iz Južne Koreje, a ne iz NRK-a. Stoga se kineske izvezene gume ne bi mogle razvrstati u prodaju originalne opreme. Komisija tu tvrdnju nije provjerila. Međutim, čak i ako je činjenično točna, njome se ne objašnjava zašto Grupa Hankook ne bi mogla primijeniti svoje stručno znanje i u kineskim proizvodnim postrojenjima te u bližoj budućnosti isporučivati gume za originalnu opremu proizvedene u NRK-u. Komisija je stoga utvrdila da Grupa Hankook može uspostaviti prodaju originalne opreme s poznatim europskim proizvođačima kamiona s potencijalom za povećanje tog poslovanja u bližoj budućnosti.

(63)

S obzirom na sva tri kriterija uzeta u obzir zajedno, Komisija je potvrdila svoje nalaze iz privremene faze o tome da je marka Hankook prebačena iz 2. razine u 1. razinu. Iako se ona prema prevladavajućoj prepoznatljivosti na tržištu još uvijek nalazi u 2. razini, dva elementa iz samoprocjene Grupe Hankook koja su utvrđena tijekom ispitnog postupka i analiza anketa o marki upućuju na to da gume Hankook prije pripadaju 1. razini. Stoga se percepcija o Grupi Hankook nalazi „između” tih razina. Međutim, iz odgovora proizvođača protektiranih guma vidjeti se da se gume Hankook danas u Uniji protektiraju najmanje dvaput i da je njihova kvaliteta omogućila Grupi Hankook da razvije prodaju originalne opreme i s poznatim europskim proizvođačima kamiona. Komisija je stoga Grupu Hankook za potrebe ovog ispitnog postupka razvrstala kao proizvođača iz 1. razine.

(64)

Grupa Hankook tvrdila je i da bi se njezinu marku Aurora trebalo razvrstati u 3. razinu. Međutim, s obzirom na to da razlika između marki Aurora i Hankook nije tako velika i s obzirom na to da je Komisija potvrdila svoje razvrstavanje za Hankook kao marku iz 1. razine, zadržala je i svoje razvrstavanje marke Aurora u 2. razinu.

(65)

Grupa Giti tvrdila je da bi njezinu marku Primewell trebalo razvrstati u 3. razinu. Komisija je prihvatila taj zahtjev jer je marka Primewell ispunila kriterije za 3. razinu: to je marka niže kvalitete s vrlo ograničenom mogućnošću protektiranja i u njezinu slučaju ne postoji prodaja kao originalne opreme.

(66)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da ne bi trebalo odbaciti predmete u području tržišnog natjecanja na koje se upućuje u uvodnim izjavama od 68. do 83. privremene uredbe i ispitne postupke koje su provele treće zemlje te su nakon konačne objave ponovile iste tvrdnje. Umjesto da je te odluke odbacila na temelju postupovnih razloga, Komisija je trebala analizirati njihove nalaze o meritumu stvari. Te strane ponovile su da bi ispitne postupke koje su proveli SAD, Indija, Euroazijska gospodarska komisija i Egipat trebalo uzeti u obzir te da je postupak tržišnog natjecanja koji je pokrenut u svibnju 1996. relevantan za trenutačni postupak (22). Osim toga, CRIA i CCCMC tvrdili su da Komisija ne može jednostavno odbaciti nalaze Komisije iz predmeta o koncentraciji (23) o tome da jeftine nove zamjenske gume nisu zamjena za protektirane gume. Te su strane smatrale da su ti nalazi iznimno relevantni za Komisijinu podjelu tržišta i, općenitije, za analizu štete.

(67)

S obzirom na te tvrdnje, Komisija je ponovila da se ispitni postupci povezani s tržišnim natjecanjem i antidampinški ispitni postupci znatno razlikuju s obzirom na to kako se definira relevantni predmetni proizvod. Nadalje, na temelju Sporazuma WTO-a o antidampingu članovi imaju široku slobodu pri definiranju predmetnog proizvoda i istovjetnog proizvoda. Stoga u ovom ispitnom postupku nisu izravno primjenjivi predmeti u području tržišnog natjecanja ni drugi antidampinški predmeti u trećim zemljama. U skladu s time, te su tvrdnje odbačene.

(68)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da se nove i protektirane gume razlikuju u pogledu bitnih fizičkih, kemijskih i tehničkih svojstava, primjena i prodajnih kanala te su sličnu tvrdnju ponovili nakon konačne objave. Te strane tvrdile su da se sirovine za proizvodnju novih guma znatno razlikuju od onih potrebnih za proizvodnju protektiranih guma. Stoga bi gume koje se mogu (više puta) obnavljati trebalo isključiti iz definicije predmetnog proizvoda.

(69)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 72. privremene uredbe, nove i protektirane gume imaju ista tehnička svojstva, komponente i strukturu kao i nove gume. Od nove gume dobiva se plašt koji se koristi u industriji protektiranja guma. Gazni sloj sličan je onom na novoj gumi. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(70)

Nadalje, CRIA i CCCMC tvrdili su da protektirane i nove gume nemaju iste primjene jer su sigurnosne performanse protektiranih guma znatno lošije od performansi novih guma te su sličnu tvrdnju ponovili nakon konačne objave. Kao dokaz naveli su citat iz prava SAD-a (24). Osim toga, tvrdili su da i institucije Unije smatraju protektirane gume različitima od novih guma u drugim područjima. Naime, Uredba (EZ) br. 1222/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (25) izričito se ne primjenjuje na protektirane gume. One stoga ne bi podlijegale istom zakonodavstvu, suprotno tvrdnji iz uvodne izjave 75. privremene uredbe.

(71)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. U uvodnoj izjavi 73. privremene uredbe Komisija se osvrnula na percepciju guma u pogledu sigurnosnih performansi i zaključila da potpuno iste razlike u percepciji tehničkih svojstava, kvalitete i sigurnosti nastaju između dviju novih guma iz različitih razina. Osim toga, u Odluci Vijeća od 13. ožujka 2006. o izmjenama odluka 2001/507/EZ i 2001/509/EZ s ciljem proglašenja pravilnika Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu br. 109. i 108. o obnovljenim gumama (26) obveznima utvrđuje se da se odredbe iz pravilnika Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu br. 108. i 109. moraju primjenjivati kao obvezni uvjet za stavljanje protektiranih guma na tržište Unije kako bi se osiguralo da protektirane gume ispunjavaju slične zahtjeve u pogledu sigurnosti i kontrole nad kvalitetom kao i nove gume (27).

(72)

Nakon konačne objave CRIA i CCCMC tvrdili su da je postupak proizvodnje novih guma u biti različit od postupka proizvodnje protektiranih guma. Iako je Komisija suglasna s tim stranama da su proizvodni postupci različiti, upotreba novih i protektiranih guma je jednaka – one se postavljaju na kotače autobusa ili kamiona kako bi se ostvario mekani kontakt s cestom. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(73)

Svi kineski proizvođači izvoznici u uzorku, CRIA i CCCMC zatražili su da Komisija objavi više informacija o vrstama guma koje su korištene za potrebe usporedbe. Tvrdili su da postoji velika vjerojatnost da se određene razlike nisu odrazile u PCN-u/vrstama proizvoda i da bi trebalo napraviti prilagodbe. Kineski izvoznici te CRIA i CCCMC tvrdili su da nisu mogli utvrditi te razlike jer nisu imali informacije o proizvodima koje prodaju proizvođači iz Unije u uzorku. Te su strane ponovile slične tvrdnje nakon konačne objave.

(74)

Komisija je smatrala da se u otvorenom spisu već nalazi dovoljno informacija o definiciji PCN-a/vrsta proizvoda. Definicija vrste proizvoda poprilično je složena i uključuje sedam svojstava (uključujući širinu presjeka gume, omjer poprečnog presjeka, vrstu konstrukcije, promjer naplatka/kotača, položaj gume, zimske gume (da ili ne), gume bez zračnice (da ili ne)). Komisija je u skladu s time zaključila da su svojstva PCN-a bila dovoljno detaljna kako bi se uzela u obzir sva svojstva proizvoda koji postoje na tržištu Unije. Naime, ni jedna druga zainteresirana strana nije tvrdila da PCN-i neće odražavati sve razlike između različitih vrsta proizvoda te da se ista vrsta proizvoda proizvedenog u Uniji razlikuje od iste vrste proizvoda proizvedenog u NRK-u. Isto tako, ni jedna druga zainteresirana strana nije pružila nikakve informacije o tome koja bi druga svojstva bila potrebna kako bi se osigurala još potpunija ili bolja usporedba između uvezenih i domaćih vrsta predmetnog proizvoda. Stoga je Komisija ostala pri svojem nalazu da su svojstva PCN-a bila dovoljno podrobna da bi se njima obuhvatile sve relevantne razlike između različitih vrsta proizvoda, omogućujući primjerenu usporedbu proizvoda (i cijene). Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(75)

CRIA i CCCMC tvrdili su da je bilo nejasno postoji li razlika između pojmova vrsta proizvoda i PCN-a te je zatražila da Komisija pojasni to pitanje. Za potrebe ovog postupka Komisija je potvrdila da su ta dva pojma međusobno zamjenjiva.

(76)

CRIA i CCCMC, Grupa Aeolus i društvo Pirelli, Grupa Hankook i Grupa Giti protivili su se činjenici da ne samo što je identitet analogne zemlje bio povjerljiv, već su povjerljivi bili i podrobni izračuni uobičajene vrijednosti. Tvrdili su da zbog toga nisu mogli ostvariti svoja prava na zakonito postupanje i iznijeti smislene primjedbe na izračun uobičajene vrijednosti. Grupa Giti i Grupa Hankook Group ponovile su tu tvrdnju nakon konačne objave.

(77)

Komisija je podsjetila da je proizvođač iz analogne zemlje zatražio povjerljivo postupanje u pogledu njegova identiteta te je naveo obrazloženje za to. Komisija je ispitala osnovanost zahtjeva za anonimnost i utvrdila postojanje dokaza o znatnoj mogućnosti odmazde te je prihvatila da se naziv tog društva ne otkrije. Osim toga, proizvođač iz analogne zemlje pružio je dokaze o tome da bi, na temelju podataka o njegovoj prodaji i troškovima, osobito njegovoj prodaji po razinama, njegovi konkurenti mogli utvrditi njegov identitet i time prijetiti odmazdom u slučaju nastavka suradnje. Stoga se Komisija složila s tim proizvođačem da podrobni izračuni uobičajene vrijednosti moraju biti povjerljivi ili se moraju prikazivati u rasponima. Nakon saslušanja službenika za saslušanje iz uvodne izjave 14. Komisija je objavila dodatne informacije o troškovima proizvođača u analognoj zemlji („COM”) te prodajnim, općim i administrativnim troškovima.

(78)

Nakon privremene objave Grupa Giti, CRIA i CCCMC tvrdili su da Komisijin pristup po kojem je nastavila primjenjivati članak 2. stavak 7. osnovne uredbe (prije izmjene donesene 19. prosinca 2017. (28)) čini povredu obveza koje je Unija preuzela u okviru Protokola o pristupanju Kine WTO-u te je stoga protuzakonit. U tom se kontekstu Grupa Giti nije složila s tvrdnjom Komisije da je teret dokaza na Grupi Giti te je na kraju napomenula da nije postojalo ništa što bi pravno spriječilo Komisiju u utvrđivanju uobičajene vrijednosti na temelju vlastitih podataka Grupe Giti o troškovima i (domaćoj) prodaji.

(79)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 88. privremene uredbe, Komisija se u svojem ispitnom postupku pridržavala prava koje je bilo mjerodavno u vrijeme provođenja ispitnog postupka, uključujući članak 2. stavak 7. točke (b) i (c) osnovne uredbe. S obzirom na to, tvrdnja da teret dokaza nije na Grupi Giti nije u skladu s primjenjivim člankom 2. stavkom 7. točkom (c) osnovne uredbe u kojem se propisuje da „zahtjev iz točke (b) mora biti podnesen u pisanom obliku i sadržavati dostatne dokaze da proizvođač posluje u uvjetima tržišnoga gospodarstva…” Osim toga, u pogledu utvrđivanja uobičajene vrijednosti, u članku 2. stavku 7. točki (a) osnovne uredbe predviđa se da se uobičajena vrijednost može utvrditi „na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u nekoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva, odnosno cijene iz takve treće zemlje u druge zemlje, uključujući Uniju…”.

(80)

Nakon privremene objave, Grupa Giti tvrdila je i da je Komisija, odbijajući njezin zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva, povrijedila njezina prava na obranu na dva načina:

(81)

Komisija se nije složila s tim tvrdnjama zbog sljedećih razloga:

(82)

Zaključno, nakon privremene objave, u primjedbama o primjeni tretmana tržišnoga gospodarstva činjenični nalazi nisu dovedeni u pitanje niti su one bile takve da bi promijenile nalaze Komisije o primjeni tretmana tržišnoga gospodarstva. U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (c) osnovne uredbe, Komisija je utvrdila je li Grupa Giti ispunila kriterije za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva (u roku od sedam mjeseci od, ali ni u kom slučaju ne kasnije od osam mjeseci) nakon pokretanja ispitnog postupka, nakon što je industrija Unije dobila mogućnost da iznese svoje primjedbe. Stoga je Komisija smatrala da su, s obzirom na njezine nalaze o primjeni tretmana tržišnoga gospodarstva, prava Grupe Giti na obranu bila u potpunosti poštovana.

(83)

U privremenoj uredbi Komisija je odabrala Brazil kao analognu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 7. osnovne uredbe.

(84)

Nakon privremene objave Grupa Giti tvrdila je da Brazil ne čini primjerenu analognu zemlju: 1) jer su uvjeti pristupa sirovinama u Brazilu manje povoljni, s obzirom na to da je Kina veći proizvođač prirodnog kaučuka i bliže je glavnim izvorima proizvodnje u jugoistočnoj Aziji; 2) jer su u Brazilu na snazi antidampinške pristojbe protiv nekoliko zemalja; 3) jer Brazil ima visoke redovne uvozne carine od 16 % na određene gume za autobuse i kamione.

(85)

Komisija je podsjetila na to da je Brazil konkurentno tržište na kojemu je u proizvodnji guma za autobuse i kamione aktivno pet velikih proizvođača. On je veliko tržište u smislu potrošnje i ima znatan uvoz i izvoz, unatoč antidampinškim pristojbama i redovnim carinama koje postoje. Komisija je podsjetila i na to da nema ni jednu drugu moguću alternativu. Jedini tajlandski proizvođač koji je bio voljan surađivati bio je aktivan samo u proizvodnji guma sa zračnicom, zbog čega je bio neprikladan s obzirom na to da više od 95 % izvoza u Uniju čine gume bez zračnice. Konačno, Južna Afrika bila je mnogo manja u smislu proizvodnje i potrošnje te je imala čak i više redovne antidampinške pristojbe, zbog čega je bila manje prikladna od Brazila. Stoga je Komisija potvrdila da je Brazil bio najprimjerenija analogna zemlja među predloženim alternativama.

(86)

Komisija je podrobno razmotrila i trošak prirodnog kaučuka u trošku proizvodnje proizvođača iz analogne zemlje. Trošak prirodnog kaučuka po kilogramu guma za autobuse i kamione koje proizvodi proizvođač iz analogne zemlje bio je [4,1–4,5] RMB, što je bilo u skladu s troškom kineskih proizvođača izvoznika koji su oni naveli u svojem odgovoru na upitnik. Općenito, trošak proizvodnje po kilogramu proizvoda proizvođača iz analogne zemlje viši je od troška proizvodnje po kilogramu kineskih proizvođača izvoznika. Međutim, glavna razlika u razini troška proizvodnje u Brazilu proizlazi iz viših troškova rada, izravnog troška amortizacije te ostalih izravnih i neizravnih troškova proizvodnje. Stoga je odbijen zahtjev da se napravi prilagodba za razliku u cijeni sirovine u analognoj zemlji i u NRK-u.

(87)

Nakon privremene objave, Grupa Giti, Grupa Hankook, Grupa Aeolus i društvo Pirelli tvrdili su da se za većinu njihova obujma prodaje u Uniji moralo izračunati uobičajenu vrijednost te su tvrdili da to ozbiljno dovodi u sumnju usporedivost vrsta proizvoda koje se prodaju na domaćem tržištu analogne zemlje. Grupa Giti ponovila je tu tvrdnju nakon konačne objave.

(88)

Predmetni proizvod uključuje velik raspon vrsta proizvoda s mnogo različitih veličina i drugih svojstava. Činjenica da se određene veličine i vrste guma ne proizvode u Brazilu ne znači da brazilske vrste proizvoda nisu usporedive. Naime, vrste proizvoda koje proizvodi brazilski proizvođač pripadaju istoj grupi proizvoda i mogle su se u određenoj mjeri usporediti s vrstama koje u Uniju izvoze kineski proizvođači izvoznici u uzorku. Komisija je stoga odbacila tu tvrdnju.

(89)

Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedbi u pogledu primjerenosti analogne zemlje, potvrđuje se privremeni zaključak Komisije da koristi Brazil kao analognu zemlju kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 112. privremene uredbe.

(90)

Pojedinosti o izračunavanju uobičajene vrijednosti utvrđene su u uvodnim izjavama od 113. do 115. privremene uredbe.

(91)

Svi proizvođači izvoznici u uzorku tvrdili su da je metoda za izračun uobičajene vrijednosti koju je Komisija primijenila u privremenoj fazi dovela do izuzetno visokih dampinških marži i da su njome dobiveni rezultati za koje se čini da nisu u skladu sa stvarnošću, to jest uobičajena vrijednost nije se smanjila za 2. razinu i 3. razinu iako su u stvarnosti gume iz 2. i 3. razine uvijek jeftinije. Proizvođači izvoznici zatražili su od Komisije da prilagodi uobičajenu vrijednost u kojoj bi se odražavao sniženi trošak proizvodnje za 2. i 3. razinu. Grupa Giti zatražila je i prilagodbu u kojoj bi se odražavao sniženi trošak proizvodnje guma s većom širinom presjeka gume.

(92)

Komisija je prihvatila tvrdnju da u metodi koju je ona privremeno koristila za izračun uobičajene vrijednosti za neodgovarajuće PCN-e možda nije dovoljno uzeta u obzir podjela tržišta na razine. Komisija je analizirala vrste proizvoda koje je proizvođač iz analogne zemlje proizvodio u svim trima razinama te je primijetila da je trošak proizvodnje po komadu u 2. razini iznosio u prosjeku [83–87] % troška proizvodnje po komadu u 1. razini, a trošak proizvodnje po komadu u 3. razini iznosio je u prosjeku [77–82] % troška proizvodnje po komadu u 1. razini. Komisija je stoga odlučila poboljšati metodu za izračun uobičajene vrijednosti kako bi se u njoj uzele u obzir te razlike u trošku proizvodnje po komadu za svaku razinu kako slijedi. Prvo, izračunala je prosječan trošak proizvodnje po kilogramu za sve gume iz 1. razine koje je proizveo proizvođač iz analogne zemlje: [19–21] RMB po kilogramu. Drugo, trošak proizvodnje po kilogramu za 2. razinu koji je korišten u izračunu uobičajene vrijednosti smanjila je za prosječnu razliku troška proizvodnje po komadu između 1. razine i 2. razine, to jest [83–87] %, čime je dobiven trošak proizvodnje po kilogramu za 2. razinu: [16–18] RMB po kilogramu; trošak proizvodnje po kilogramu za 3. razinu smanjen je za prosječnu razliku troška proizvodnje po komadu između 1. razine i 3. razine, to jest [77–82] %, čime je dobiven iznos od [15–17] RMB po komadu. Vrste proizvoda, koje je proizvođač iz analogne zemlje proizvodio u svim trima razinama, činile su [70–80] % proizvodnje analogne zemlje u obujmu i stoga su smatrane reprezentativnima za korištenje kao osnove za prilagodbu.

(93)

Komisija je izračunala uobičajenu vrijednost svake neodgovarajuće vrste proizvoda koje su kineski proizvođači izvozili tako što je pomnožila njihovu težinu s odgovarajućim troškom proizvodnje po kilogramu za svaku razinu. Komisija je potom svakoj vrsti proizvoda dodala razuman iznos prodajnih, općih i administrativnih troškova i razuman iznos dobiti.

(94)

Komisija je na temelju navedenih prilagodbi izračunala uobičajenu vrijednost za neodgovarajuće vrste proizvoda („PCN-i”) uzimajući u obzir utvrđene razlike u troškovima proizvodnje između te tri razine.

(95)

Nakon tvrdnji da su prodajni, opći i administrativni troškovi proizvođača iz analogne zemlje pretjerano visoki Komisija je ponovno podrobno ispitala prodajne, opće i administrativne troškove tog proizvođača i primijetila da je trošak domaćeg prijevoza dvostruko brojan u privremenoj fazi. Komisija je stoga taj trošak uklonila iz izračuna uobičajene vrijednosti, čime su prodajni, opći i administrativni troškovi koji su korišteni u izračunu uobičajene vrijednosti smanjeni sa [35–45 %] troška proizvodnje proizvođača iz analogne zemlje na [20–30 %] njegova troška proizvodnje. Ta izmjena nema nikakvog učinka na razine privremenih pristojbi jer njome privremena dampinška marža nije smanjena ispod razine marže štete. Revidirani prodajni, opći i administrativni troškovi u skladu su s prosječnim prodajnim, općim i administrativnim troškovima industrije Unije za sve proizvođače u uzorku u svim trima razinama. Stoga je Komisija smatrala da je revidirana razina prodajnih, općih i administrativnih troškova razumna.

(96)

Nakon konačne objave Grupa Giti tvrdila je da Komisija nije provela prilagodbe zbog činjenice da proizvođači iz razine 1 obično imaju puno više troškove marketinga (pri utvrđivanju prodajnih, općih i administrativnih troškova) te da je profitabilnosti proizvođača iz razine 1 puno veća od profitabilnosti proizvođača razina 2 i 3 (pri utvrđivanju dobiti). Stoga je ta strana tvrdila da bi pri izračunu uobičajene vrijednosti Komisija trebala koristiti nižu profitnu maržu za gume razine 2 nego za gume razine 1 te još nižu profitnu maržu za gume razine 3.

(97)

Komisija je podsjetila da je revidirala svoju metodologiju nakon privremene faze kako bi uzela u obzir razlike u razinama pri izračunu uobičajene vrijednosti (vidjeti uvodnu izjavu 92.). Podaci proizvođača iz analogne zemlje nisu zahtijevali nikakvu dodatnu prilagodbu. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(98)

S obzirom na zahtjev za prilagodbu uobičajene vrijednosti za smanjeni trošak proizvodnje većih guma, Komisija je napomenula da Grupa Giti nije pružila nikakvu podrobnu analizu u kojoj se kvantificira razmjer u kojem je proizvodnja većih guma jeftinija i u kojoj se pokazuje postoji li jasan obrazac smanjenja troškova proizvodnje. Naposljetku, Grupa Giti nije predložila nikakvu metodologiju kojom bi se takva prilagodba mogla provesti. Grupa Giti je nakon konačne objave tvrdila da nije dobila dovoljno podataka da bi mogla predložiti moguću metodologiju za prilagodbe zbog veličine guma. Komisija je smatrala da je Grupa Giti mogla koristi svoje vlastite podatke kako bi pokazala da postoje znatne razlike između troškova proizvodnje većih i manjih guma i na temelju toga predložiti metodologiju za prilagodbu. Međutim, takav podnesak nije dostavljen. Stoga su te tvrdnje odbačene.

(99)

Grupa Giti istaknula je i da su tijekom razdoblja ispitnog postupka kamatne stope koje objavljuje Središnja banka Brazila bile u rasponu od 14,25 % do 11,25 %, dok je tijekom istog razdoblja kamatna stopa koju objavljuje Narodna banka Kine bila 4,35 %. Grupa Giti tvrdila je da, ako je velik dio prodajnih, općih i administrativnih troškova bio povezan s financijskim troškovima, tada bi te troškove trebalo prilagoditi na nižu vrijednost kako bi odražavali više kamatne stope na pozajmljivanje u Brazilu u usporedbi s NRK-om.

(100)

Komisija je podsjetila na to da je troškove analogne zemlje morala koristiti zbog postojanja znatnih narušavanja tržišnog natjecanja u NRK-u koja su povezana s visokom razinom državne intervencije. Budući da pristup kineskih društava bankovnom financiranju čini jedno od tih narušavanja tržišnog natjecanja, Komisija je smatrala primjerenim koristiti kamatnu stopu analogne zemlje. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(101)

Nakon konačne objave Grupa Giti ponovila je svoju tvrdnju da je Komisija trebala provesti prilagodbu zbog razlike u troškovima financiranja u NRK-u i Brazilu, tj. između kamatnih stopa koje primjenjuju Narodna banka Kine i Središnja banka Brazila. Grupa Giti također je zatražila da se provede prilagodba na nižu vrijednost troška proizvodnje proizvođača iz analogne zemlje kako bi se kompenzirali njegovi viši režijski troškovi, prodajni, opći i administrativni troškovi te ostali troškovi i viši porezi.

(102)

Komisija je podsjetila da se, u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkama (a) i (b) osnovne uredbe, uobičajena vrijednost u slučaju NRK-a utvrđuje na temelju cijene ili izračunom uobičajene vrijednosti u trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva. Kako se navodi u uvodnoj izjavi 100., postoje znatna narušavanja tržišnog natjecanja u NRK-u koja utječu na kineske troškove financiranja. Stoga se zatražena prilagodba ne može opravdati činjenicom da bi mogla postojati razlika u troškovima financiranja između NRK-a i analogne zemlje. U vezi s dodatnom tvrdnjom da bi trošak proizvodnje proizvođača iz analogne zemlje trebalo prilagoditi na nižu vrijednost kako bi se kompenzirali viši režijski troškovi i viši porezi u Brazilu, Komisija je podsjetila na to da je Grupi Giti odbila zahtjev za MET. Jedan je od razloga tog odbijanja da računovodstvena evidencija Grupe Giti nije na pravilan način odražavala njihove cjelokupne prodajne, opće i administrativne troškove. Komisija se stoga nije mogla pouzdati u podatke o troškovima koje je dostavila Grupa Giti te ih nije koristila niti provjeravala. Iz toga slijedi da Komisija nije mogla usporediti navodno više režijske troškove i više poreze u Brazilu. Budući da bi prihvaćanje zatražene prilagodbe imalo za posljedicu ponovno uvođenje nepouzdanih kineskih podataka, Komisija je odbila i taj zahtjev.

(103)

Pojedinosti o izračunu izvozne cijene utvrđene su u uvodnim izjavama od 116. do 119. privremene uredbe.

(104)

Grupa Hankook tvrdila je da bi prema njoj trebalo postupati kao prema jedinstvenom gospodarskom subjektu i da stoga, na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe, nikakve prilagodbe nisu potrebne ili na drugi način opravdane. Tvrdila je da je uklanjanje prodajnih, općih i administrativnih troškova i dobiti povezanih društava u Uniji na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe imalo učinak uklanjanja iz izvozne cijene svih troškova i rashoda koje je snosio odjel za izvoznu prodaju i udjela u dobiti. Nakon konačne objave Grupa Hankook ponovila je svoju tvrdnju da je ona jedinstveni gospodarski subjekt te da Komisija, prema njihovom mišljenju, ne bi trebala prilagoditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove niti dobit povezanih trgovaca u Uniji. Umjesto toga, Komisija bi trebala upotrijebiti stvarnu cijenu prvom nezavisnom kupcu u Uniji jer je ta cijena, prema mišljenju Grupe Hankook, pouzdana.

(105)

Kad je riječ o izračunu izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 9. osnovne uredbe, ustaljena je sudska praksa da postojanje jedinstvenog gospodarskog subjekta Komisiji ne zabranjuje izračunavanje izvozne cijene na temelju članka 2. stavka 9. (29) U skladu s člankom 2. stavkom 9. prvim i drugim podstavkom osnovne uredbe Komisija ima pravo izračunati izvoznu cijenu ako se čini da je izvozna cijena nepouzdana zbog povezanosti izvoznika i uvoznika. U tom slučaju, prilagodbe za sve troškove, uključujući pristojbe i poreze, nastale u razdoblju između uvoza i preprodaje, kao i za nastalu dobit, provode se na način koji omogućuje određivanje pouzdane izvozne cijene na granici Unije. U skladu s člankom 2. stavkom 9. trećim podstavkom osnovne uredbe stavke za koje je potrebno provesti prilagodbe uključuju troškove koje uobičajeno snosi uvoznik, ali ih plaća bilo koja strana, među ostalim i razumnu maržu za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te za dobit. U ovom je predmetu Komisija utvrdila da ta povezanost postoji jer proizvođači izvoznici i uvoznici pripadaju istoj grupi društava, tj. Grupi Hankook. Stoga Komisija ima pravo prilagoditi troškove prodaje, opće i administrativne troškove Grupe Hankook te dobit njezinih povezanih uvoznika. Komisija je osim toga smatrala da je potvrđena dobit nepovezanih uvoznika koji surađuju razumna osnova za izračun izvozne cijene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(106)

Grupa Hankook tvrdila je da je Komisija, nakon što je odbila žalbu Grupe na prilagodbu njezine izvozne cijene u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe, trebala prilagoditi uobičajenu vrijednost proizvođača iz analogne zemlje odbijanjem prodajnih troškova i razumne dobiti u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (d) osnovne uredbe. Stav je Grupe da se uključivanjem troškova prodaje i profitne marže proizvođača iz analogne zemlje stvara asimetrija koja utječe na usporedivost cijena, koje se moraju prilagoditi. Grupa Hankook je nakon dodatne objave kvantificirala prilagodbe koje je prema njezinu mišljenju trebalo provesti u prodajnim, općim i administrativnim troškovima proizvođača iz analogne zemlje kako bi se uklonila asimetrija koja utječe na usporedivost cijena.

(107)

Komisija je pojasnila da je svrha prilagodbi provedenih u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe utvrditi pouzdanu izvoznu cijenu na koju ne utječe povezanost između izvoznika i uvoznika u Uniji, kako je istaknuto u uvodnoj izjavi 105. Istodobno je Sud presudio da se za utvrđivanje uobičajene vrijednosti i utvrđivanje izvozne cijene primjenjuju različita pravila i stoga troškove prodaje, opće i administrativne troškove ne treba nužno tretirati na isti način u oba slučaja (30). Komisija je ponovno potvrdila svoje stajalište da je konačna prodajna cijena proizvođača iz analogne zemlje snižena na istu razinu trgovine franko tvornica tako što je prilagođena za propisno provjerene prilagodbe koje su navedene u njegovoj tablici pojedinačnih transakcija. U skladu s time, ta je tvrdnja odbačena.

(108)

U uvodnim izjavama 120. i 121. privremene uredbe objašnjava se način usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene.

(109)

U svojim su komentarima o privremenim i konačnim nalazima Grupa Giti, Grupa Hankook te CCCMC i CRIA osporili metodologiju prilagodbe za PDV zbog nekoliko razloga, kao što se navodi u uvodnim izjavama od 110. do 117.

(110)

Te su strane smatrale da je Komisija, nakon što je odbacila kineske cijene i troškove pri utvrđivanju uobičajene vrijednosti, naknadno ponovno uvela kineske stope PDV-a u izračun uobičajene vrijednosti. Osim toga, te su strane tvrdile da je tom metodologijom dampinška marža uvećana prema gore, osobito uzimajući u obzir činjenicu da se prilagodba provodi u pogledu uobičajene vrijednosti, a ne izvozne cijene.

(111)

Komisija je te tvrdnje odbacila. Svrha je prilagodbi provedenih u skladu s člankom 2. stavkom 10. osnovne uredbe osigurati utvrđivanje dampinške marže na temelju poštene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene. Taj se uvjet primjenjuje bez obzira na osnovu na kojoj se temelji uobičajena vrijednost, uključujući i slučajeve kad se uobičajena vrijednost utvrđuje u analognoj zemlji u situacijama kada društvima nije odobren zahtjev za MET. U pogledu prilagodbe za PDV provedene u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) Komisija se pobrinula da se uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređuju pri istoj razini oporezivanja, što je dodatno pojašnjeno u uvodnim izjavama 115. i 116. u skladu s ustaljenom sudskom praksom (31).

(112)

Prema mišljenju Grupe Giti sudska praksa koju je navela Komisija (presuda u predmetu Dashiqiao) (32) razlikuje se od situacije u kojoj se nalazi Grupa jer je društvu na koje se odnosi presuda odobren zahtjev za MET i nisu provedene nikakve prilagodbe u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (b) osnovne uredbe.

(113)

Komisija je priznala da su okolnosti u ispitnom postupku iz presude u predmetu Dashiqiao različite. U tom se slučaju na izvoznu prodaju tijekom razdoblja ispitnog postupka primjenjivala puna stopa PDV-a od 17 % te nije bila potrebna prilagodba uobičajene vrijednosti kako bi se osigurala primjerena usporedba s uobičajenom vrijednosti koja odražava istu stopu PDV-a. Za razliku od toga, u tekućem ispitnom postupku na izvozne cijene primjenjivala se snižena stopa PDV-a, stoga je bilo potrebno provesti prilagodbu kako bi se uobičajena vrijednost s PDV-om snizila na poreznu stopu po kojoj je oporezovana izvozna prodaja. Kao što se navodi u uvodnoj izjavi 111., nije važno je li kineskom proizvođaču izvozniku zahtjev za MET odobren ili nije odobren. Važno je jesu li izvozna cijena i uobičajena vrijednost uspoređene na istoj razini oporezivanja kako bi se osigurala primjerena usporedba cijena.

(114)

Grupa Giti tvrdila je i da teret dokazivanja o nužnosti prilagodbi snosi Komisija. Grupa Hankook istaknula je da u skladu s kineskim zakonodavstvom na izvoznu prodaju uopće nije naplaćen PDV i stoga prilagodba uopće nije bila opravdana. Nadalje, Grupa Hankook tvrdila je da bi se čak i u slučaju da je nužno provesti prilagodbu za obvezu PDV-a, ona trebala provesti na izvoznoj cijeni, a ne na uobičajenoj vrijednosti. Grupa Giti tvrdila je i da bi sve prilagodbe obveze PDV-a trebalo provesti kako bi se kompenzirale sve razlike u iznosu PDV-a koji je Grupa platila nakon prebijanja PDV-a ili drugih poreza plaćenih pri kupnji sirovina i drugih ulaznih faktora s obvezom PDV-a na izvoznu prodaju i domaću prodaju. Drugim riječima, Giti je tvrdio da bi bilo kakva prilagodba PDV-a trebala odražavati razliku u troškovima između izvezenih materijala i onih koji su prodani na domaćem tržištu.

(115)

Argumenti koje su podnijele Grupa Giti i Grupa Hankook posljedica su pogrešnog tumačenja razloga za prilagodbu u pogledu obveze PDV-a. Prvo, u pogledu utemeljenosti prilagodbe ni jedna strana ne osporava činjenicu da izvozna prodaja predmetnog proizvoda stvara obvezu PDV-a za proizvođača izvoznika. Strane su tvrdile da bi prilagodbu trebalo provesti na izvoznoj cijeni ili da bi se kompenzirala razlika u troškovima između domaće i izvozne prodaje (tj. troškovi koji nastaju zbog nemogućnosti povrata ukupnog PDV-a plaćenog pri kupnji sirovina i drugih ulaznih faktora zbog obveze PDV-a koja je nastala izvoznom prodajom predmetnog proizvoda). Premda se s tim argumentima nije složila zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 116. i 117., Komisija ističe da ti argumenti potvrđuju da izvozna prodaja dovodi do obveze PDV-a (suprotno tvrdnjama Grupe Hankook) koja je jednaka tzv. „nepovratnoj stopi” na izvoz, tj. paušalnoj stopi koja se primjenjuje na izvoznu cijenu FOB predmetnog proizvoda. Drugo, u pogledu prilagodbe Komisija je ponovila da je svrha prilagodbe osigurati usporedbu uobičajene vrijednosti i izvozne cijene na istoj razini stope PDV-a.

(116)

Komisija je utvrdila uobičajenu vrijednost na osnovi cijene koja sadržava PDV po stopi od 17 %, što je uobičajena stopa PDV-a za prodaju na domaćem tržištu u NRK-u. Nakon toga, Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost na nižu vrijednost kako bi odgovarala nižoj stopi PDV-a koja je utvrđena za izvoznu prodaju predmetnog proizvoda (tzv. nepovratna stopa PDV-a). Na taj je način ostvarena potrebna simetrija između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene za određenu razinu neizravnog poreza. Komisija je u odgovoru na primjedbe Grupe Hankook da bi se prilagodba trebala provesti na izvoznoj cijeni istaknula da se u članku 2. stavku 10. točki (b) osnovne uredbe jasno navodi da se razlika u stopi neizravnog oporezivanja treba rješavati prilagodbom uobičajene vrijednosti, a ne izvozne cijene.

(117)

U vezi s tvrdnjom da prilagodbu treba provesti kako bi se neutralizirale sve razlike u troškovima sirovina ili drugih ulaznih faktora između izvozne i domaće prodaje proizašle iz preostale obveze u pogledu PDV-a na tim troškovnim stavkama, Komisija je podsjetila da svrha prilagodbe provedene u tom kontekstu nije rješavanje navodnih razlika u troškovima sirovina ili drugih ulaznih faktora. Naime, prilagodbom se osigurava jednaka porezna opterećenost cijena koje se upotrebljavaju u usporedbi. Na kraju, Komisija je u vezi sa stajalištem Grupe Giti o teretu dokazivanja podsjetila da je činjenica da izvozna prodaja predmetnog proizvoda stvara obvezu PDV-a zapravo utvrđena u ispitnom postupku te da je nije osporila ni jedna grupa. One su umjesto toga ponudile drukčiji pristup rješavanju tog pitanja (prilagodba izvozne cijene ili prilagodba razlika u troškovima). Stoga su te tvrdnje odbačene.

(118)

Nakon konačne objave Grupa Hankook ponovila je tvrdnje da je ona jedinstveni gospodarski subjekt i da Komisija stoga ne bi trebala provesti prilagodbe za provizije u skladu s člankom 2. stavkom 10. točkom (i) osnovne uredbe.

(119)

Komisija je ponovila svoje stajalište da prema članku 2. stavku 10. točki (i) osnovne uredbe ima pravo provesti prilagodbe za provizije koje su plaćene za predmetnu prodajnu transakciju. U tom je slučaju Komisija utvrdila da su provizije predviđene ugovorom između strana te da ih je izvozni proizvođač de facto platio povezanim stranama. Ta su plaćanja prijavljena, proizvođač izvoznik ih je priznao i provjerena su tijekom ispitnog postupka. Utvrđeno je da ona utječu na usporedbu cijena. Komisija je zbog toga morala provesti prilagodbe za provizije bez obzira na to jesu li društva činila jedinstveni gospodarski subjekt ili nisu. Komisija je podsjetila i na to da je pojam „jedinstvenog gospodarskog subjekta” u kontekstu prilagodbi iz članka 2. stavka 10. osnovne uredbe izgrađen u sudskoj praksi Suda (33) o „nominalnim provizijama”, a uključuje i uvećane iznose koje je primio prodavatelj proizvoda kako se navodi u članku 2. stavku 10. točki (i) drugoj podtočki, a ne za situacije u kojima su provizije jasno definirane i de facto plaćene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(120)

Nakon konačne objave Grupa Hankook ponovila je svoju tvrdnju da licencijske naknade koje su plaćene središnjici u Koreji za upotrebu Hankookove tehnologije i brenda ne bi trebalo oduzeti od izvozne cijene. Komisija je tu tvrdnju ponovo ispitala, utvrdila da je opravdana i u skladu s tim ponovno izračunala dampinšku maržu.

(121)

Kako je navedeno u odjeljcima 3.1. do 3.3., Komisija je u obzir uzela niz primjedbi zainteresiranih strana koje je primila nakon privremene objave i ponovno izračunala dampinške marže svih proizvođača izvoznika. To je dovelo do smanjenja privremeno utvrđenih dampinških marži. Ta je promjena utjecala i na dampinšku maržu svih ostalih društava koja surađuju i onih koja ne surađuju jer se te marže temelje na maržama društava u uzorku.

(122)

Konačne dampinške marže izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

Tablica 1.

Konačne dampinške marže

(123)

Kako se navodi u uvodnim izjavama od 127. do 129. privremene uredbe, istovjetni proizvod proizvodi više od 380 proizvođača u Uniji, koji proizvode nove i protektirane gume. Svi zajedno definirani su kao industrija Unije.

(124)

Nakon konačne objave CRIA i CCCMC tvrdili su da proizvođači protektiranih guma koji posluju ili ne posluju u okviru ugovora o preradi ne mogu biti dijelom industrije Unije. Tvrdili su da protektiranje pripada u tržište usluga nakon prodaje koje se ne može štititi antidampinškim mjerama jer proizvođači protektiranih guma preuzimaju postojeće djelomično istrošene gume i prerađuju ih za ponovnu upotrebu. Osim toga, proizvođači protektiranih guma koji posluju u okviru ugovora o preradi ne mogu biti vlasnici plašteva guma. Klijent zadržava pravo vlasništva nad plaštem za vrijeme prerade plašta i nanošenja novog gaznog sloja na istrošenu gumu do njezina povratka vlasniku.

(125)

Komisija je navela da se protektiranjem plaštevima koji potječu iz istrošenih guma osigurava drugi životni vijek (ili više jer se isti plašt može protektirati više puta). Istrošena guma više se ne može sigurno upotrebljavati na javnim cestama i ne može se vratiti u promet. Bez protektiranja istrošene gume završavaju na smetlištu, iako se dio istrošene gume može podvrgnuti pirolizi kako bi se dobilo gorivo. Kako se navodi u uvodnoj izjavi 49. privremene uredbe, protektiranje je postupak recikliranja u kojem se istrošene gume obnavljaju zamjenom gaznog sloja na starom plaštu. Stoga protektiranje nije samo usluga, nego i proizvodni postupak. Bez obzira na strukturu vlasništva, proizvođači protektiranih guma su proizvođači iz Unije čiji proizvodni proces započinje od plašta i koji proizvode gume.

(126)

Osim toga, životni ciklus istrošenih guma završava na jedan od dva sljedeća načina: one se mogu odložiti kao otpad ili se njihov plašt može obnoviti. Ako se smatraju otpadom, njihov vlasnik će možda trebati platiti naknadu za zbrinjavanje istrošenih guma. U drugom slučaju istrošena guma postaje izvor prihoda. Proizvođači protektiranih guma mogu od garaže kupiti istrošene gume ili na temelju ugovora o preradi obnoviti istrošene gume. Svi provjereni proizvođači protektiranih guma imaju dva izvora sirovina (plaštevi sa zaliha ili iz postupka prerade). Nabavna cijena istrošene gume iznosila je u prosjeku oko 10 % ukupnog troška proizvodnje protektirane gume. Komisija je smatrala da nema značajne razlike u troškovima proizvodnje ili dodanoj vrijednosti između dva načina proizvodnje protektiranih guma te ih je smatrala dvama različitim poslovnim modelima protektiranja. Stoga je Komisija zaključila da su proizvođači protektiranih guma dio industrije Unije.

(127)

Zbog toga su podaci koje su dostavili proizvođači protektiranih guma i koje je Komisija provjerila (uključujući stvarne troškove i prodajne cijene) upotrijebljeni za utvrđivanje pokazatelja štete i izračun marže štete.

(128)

Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 162. privremene uredbe, gospodarsko stanje industrije Unije analizirano je na objedinjenoj osnovi, a za određene mikroekonomske pokazatelje po razinama zbog podjele tržišta Unije. Određene zainteresirane strane nakon konačne objave ponovile su dvojbe da bi se pri analizi štete po segmentima u obzir trebali uzeti svi pokazatelji štete i pokazatelji uzročnosti. Pozvale su se na izvješće Žalbenog tijela u predmetu Sjedinjene Američke Države – Toplovaljani proizvodi od čelika iz Japana (34). Nadalje, te su strane tražile i da bi Komisija trebala razlikovati nove i protektirane gume, originalnu opremu te zamjenske gume s obzirom na to da je tržište originalne opreme bilo zaštićeno od kineske konkurencije, pri čemu su se ponovno pozvale na izvješće Žalbenog tijela u predmetu Sjedinjene Američke Države – Toplovaljani proizvodi od čelika iz Japana (35). CRIA i CCCMC ponovili su nakon konačne objave svoje dvojbe.

(129)

U navedenoj sudskoj praksi navodi se da bi nadležna istražna tijela koja provode ispitivanje jednog dijela domaće industrije „trebala načelno na sličan način ispitati sve ostale dijelove koji sačinjavaju tu industriju, kao i ispitati industriju u cjelini” (36). Međutim, u izvješću Žalbenog tijela nadležnim istražnim tijelima ne uvodi se obveza pružanja svih pokazatelja štete po segmentu.

(130)

Osim toga, činjenice u ovom predmetu bile su drugačije. U izvješću Žalbenog tijela u predmetu Sjedinjene Američke Države – Toplovaljani proizvodi od čelika iz Japana znatan dio domaće proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama – proizvodnja za vlastite potrebe – bio je strukturom domaćeg tržišta zaštićen od izravne konkurencije predmetnog uvoza. U toj je konkretnoj situaciji Žalbeno tijelo dovelo u pitanje „usporedno ispitivanje” svakog pojedinačnog dijela domaćeg tržišta – pri čemu je slobodno tržište „suprotstavljeno” tržištu proizvoda za vlastite potrebe. Prema stajalištu Žalbenog tijela, time je „povećana” sposobnost nadležnih istražnih tijela da primjereno utvrde stanje domaće industrije u cjelini. Međutim, u ovom predmetu ne postoji zaštita za 1. i 2. razinu tržišta Unije. Kineska uvozna prodaja koncentrirana je uglavnom na tržište zamjenskih dijelova; to je činjenično stanje koje nije određeno strukturom tržišta Unije. Osim toga, predmetni proizvod prodavao se i proizvođačima originalne opreme. Stoga je odbačena tvrdnja da je tržište originalne opreme Unije zaštićeno od kineske konkurencije pa bi ga stoga trebalo zasebno analizirati.

(131)

Nadalje, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 160. privremene uredbe, i u sudskoj praksi potvrđuje se da se ta analiza, kada se ispituje postoji li šteta za industriju Unije u cjelini, može usmjeriti na segment koji je najviše pogođen dampinškim uvozom. U ovom predmetu približno 65 % kineskog uvoza guma odnosi se na 3. razinu. Stoga se u ispravnoj analizi štete učinak dampinškog uvoza ne može zanemariti osobito u situaciji na tržištu u kojoj prodaja guma iz 3. razine stalno raste i u kojoj su sve razine koje sačinjavaju tržište Unije međusobno povezane.

(132)

Zbog tih je razloga Komisija odlučila provesti ispravno ispitivanje industrije u cjelini.

(133)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 9., Komisija je obavila posjete radi provjere u prostorima dvaju nepovezanih uvoznika. Utvrđeno je da je uvoz predmetnog proizvoda tijekom razmatranog razdoblja bio prijavljen i pod oznakama KN 4011 90 00 i 4011 99 00. Taj uvoz odnosi se na gume iz 3. razine. Međutim, nije bilo moguće utvrditi je li postojao sustavni problem s deklaracijom predmetnog proizvoda ili je taj problem bio ograničen na tog konkretnog uvoznika.

(134)

Osim toga, ukupan obujam koji su kineski proizvođači izvoznici koji surađuju prijavili u razdoblju ispitnog postupka premašivao je ukupan uvoz podrijetlom iz Narodne Republike Kine za koji su podaci dobiveni iz Eurostatove baze podataka Comext. Međutim, s obzirom na to da ti proizvođači izvoznici nisu dostavili nikakve podatke za prethodne godine, Komisija je odlučila primijeniti konzervativni pristup i ne revidirati obujme uvoza iz NRK-a.

(135)

Nakon privremene objave utvrđeno je da je prodaja dobavljača gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola bila izostavljena pri utvrđivanju potrošnje u Uniji. Stoga je Komisija revidirala potrošnju u Uniji za razmatrano razdoblje.

(136)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja u Uniji (37) kretala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja u Uniji (u komadima)

(137)

U skladu s time, potrošnja u Uniji povećala se tijekom razmatranog razdoblja. Potrošnja se tijekom razmatranog razdoblja ukupno povećala za 6,1 % s približno 20,5 milijuna guma na približno 21,7 milijuna guma u razdoblju ispitnog postupka.

(138)

Određeni broj zainteresiranih strana osporavao je privremene nalaze o međusobnoj povezanosti novih i protektiranih guma te međusobnoj povezanosti razina te su svoje dvojbe ponovili nakon konačne objave. Komisija je sve informacije o tom pitanju prikupila u bilješci za dokumentaciju o međusobnoj povezanosti (38).

(139)

S obzirom na uvodnu izjavu 140. privremene uredbe, CRIA i CCCMC tvrdili su da nije postojalo nikakvo pripisivanje vrijednosti gumama iz 1. i 2. razine koje proizlazi iz postojanja industrije protektiranja.

(140)

Informacije o važnosti djelatnosti protektiranja poprilično su proširene i javno dostupne. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 58. privremene uredbe, proizvođači novih guma proizvode i protektirane gume. Određeni kineski proizvođači izvoznici imaju vlastite marke za protektirane gume, kao što su Hankook Alphatread ili Giti Genesis. Kako je objašnjeno u bilješci za dokumentaciju o međusobnoj povezanosti, Komisija je utvrdila da se glavni proizvođači guma, uključujući kineske proizvođače izvoznike, bave djelatnošću protektiranja. Grupa Hankook se u svojoj djelatnosti protektiranja oslanja na proizvođače protektiranih guma u Uniji kao što su Vacu-Lug u Ujedinjenoj Kraljevini ili B.R.P. Pneumatici u Italiji za svoju djelatnost obnove guma. Giti Genesis, prethodno poznat pod nazivom GT Ree Tread, oslanja se na Vacu-Lug u Ujedinjenoj Kraljevini.

(141)

Osim toga, društvo Pirelli Italy izjavilo je 2009., s obzirom na ugovor potpisan s društvom Marangoni (pružatelj rješenja za protektiranje iz Unije), da se tim projektom, koji je dio strategije za jačanje i povećanje ponude usluga društva Pirelli Truck, nastoji dodati vrijednost osobito novim proizvodima iz serije 88 i serije 01 koje su 2009. stavljene na europsko tržište i koje, među ostalim kvalitetama, karakterizira njihova visoka pogodnost za protektiranje (39). I ostali proizvođači oglašavaju da se njihove gume mogu protektirati, npr. uvoznik marke Athos, koji navodi da se gume Athos mogu ponovno ožlijebiti i da su pogodne za hladno i toplo protektiranje te Aeolus (40) (obje su prijavljene kao 3. razina). To pokazuje da je mogućnost protektiranja važan čimbenik vrijednosti i u Europskoj uniji i u predmetnoj zemlji. Zaista, u ispitnom postupku Komisije pokazalo se da se proizvođači „više razine” snažno oslanjaju na postojanje i dostupnost industrije protektiranja ne samo kako bi stvorili percepciju o visokoj kvaliteti na tržištu, nego i u svojim strategijama za kupce i kontinuitet poslovanja. Kako je razvidno iz bilješke za dokumentaciju o međusobnoj povezanosti, proizvodna industrija u Uniji i predmetnoj zemlji mogućnost protektiranja ne smatra samo prednošću u oglašavanju, već pravim čimbenikom rasta vrijednosti za više razine. Prema tome, vrijednost i prodajna cijena viših razina neodvojivo su povezane sa zdravom industrijom protektiranja koja posluje „niže u poslovnom lancu”. Zbog tih je razloga Komisija u uvodnoj izjavi 140. privremene uredbe navela da „veliki dio vrijednosti pripisane gumama iz 1. i 2. razine de facto potječe od prisutnosti industrije protektiranja u 3. razini”.

(142)

Na toj je osnovi Komisija potvrdila svoje početne nalaze o međusobnoj povezanosti novih i protektiranih guma te međusobnoj povezanosti razina.

(143)

S obzirom na uvodnu izjavu 141. privremene uredbe, CRIA i CCCMC smatrali su da Komisija nije otkrila izvor za visoku međusobnu zamjenjivost protektiranih guma na temelju čega je pak cijena utvrđena kao odlučujući čimbenik u odluci kupca hoće li kupiti protektirane gume ili nove gume iz 3. razine.

(144)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju. U skladu s time, u svojoj bilješci za dokumentaciju o međusobnoj povezanosti navela je primjere guma iz različitih razina koje imaju zajedničke prodajne kanale.

(145)

Grupa Aeolus i društvo Pirelli tvrdili su da je Komisija u svojoj analizi trebala u obzir uzeti povećanje potrošnje u Uniji i trebala je dati zasebnu analizu za svaku od te tri razine. Strane su tvrdile da se, s obzirom na 1. razinu i 2. razinu, kineski uvoz smanjio za 2,7 % odnosno 2 %, dok se uvoz za 3. razinu povećao za 3,9 % od 2015. i 2016. Zaključno, tvrdile su da bilo koji navodni rast uvoza (u apsolutnom ili relativnom smislu) tijekom razdoblja ispitnog postupka nije bio znatan i da njime industriji Unije nije prouzročena šteta.

(146)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 128. i 132., gospodarsko stanje industrije Unije analizirano je na objedinjenoj osnovi, što obuhvaća i analizu uvoza. S obzirom na segmentaciju tržišta Unije, dodatna analiza po razinama provedena je samo na određenim ključnim mikroekonomskim pokazateljima. Povećao se obujam uvoza predmetnog proizvoda iz NRK-a. Na temelju statističkih podataka o uvozu iz Eurostatove baze podataka Comext (koji bi mogli biti podcijenjeni, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 133. i 134.), takvo povećanje obujma uvoza iz NRK-a bilo je znatno, i u apsolutnom i u relativnom smislu.

(147)

Grupa Aeolus i društvo Pirelli tvrdili su da se u analizi Komisije uopće ne upućuje na podjelu tržišta na razine i navode se samo brojčani podaci Eurostata, bez ikakvog upućivanja na podatke o uvozu koji su prikupljeni od proizvođača izvoznika u uzorku.

(148)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 128. i 132., gospodarsko stanje industrije Unije analizirano je na objedinjenoj osnovi, a za određene ključne mikroekonomske pokazatelje i po razinama zbog podjele tržišta Unije. Međutim, u izračunima sniženja cijena cijene proizvođača izvoznika u uzorku zaista su uspoređene s cijenama proizvođača iz Unije, pri čemu je uzeta u obzir konkretna razina u koju su uvršteni.

(149)

Grupa Aeolus i društvo Pirelli nadalje su tvrdili da su na uvozne cijene znatno utjecale promjene deviznog tečaja. Komisija nije vidjela zašto bi devizni tečaj bio važan jer su sve cijene koje su korištene za potrebe usporedbe pri izračunavanju marže štete izražene u eurima. Stoga promjene u tečaju USD i EUR nisu imale ulogu u utvrđivanju sniženja cijena ili razine mjera. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(150)

Neke zainteresirane strane (društvo Pirelli, Grupa Giti) tvrdile su da su se, prema podacima Eurostata, kineske uvozne cijene (koje se uglavnom odnose na gume iz 3. razine) smanjile tijekom posljednje tri godine samo zbog smanjenja cijena sirovina (za 15,6 EUR po komadu). Te strane navele su da su se cijene sirovina (prirodni kaučuk i nafta) znatno smanjile, što je imalo stalan učinak na uvozne cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(151)

Kretanje prosječne cijene uvoza u Uniju iz predmetne zemlje i kretanje cijena glavnih sirovina razvijalo se kako slijedi:

Tablica 3.

Kretanje uvoznih cijena i cijena glavnih sirovina

(152)

Tijekom razmatranog razdoblja kretanje cijena sirovina nije se odražavalo u kineskim uvoznim cijenama. Dok su kineske uvozne cijene ostale stabilne u razdoblju od 2014. do 2015., cijene glavnih sirovina znatno su se smanjile (20 % za prirodni kaučuk i za približno 45 % za butadien i pokazatelje za naftu Brent). Dok su se kineske uvozne cijene smanjile za 12 % u razdoblju od 2015. do 2016., cijene sirovina ostale su relativno stabilne. Naposljetku, u razdoblju 2016. i razdoblju ispitnog postupka tijekom kojih se većina cijena sirovina znatno povećala od drugog tromjesečja 2016. do prvog tromjesečja 2017. kineske su uvozne cijene ostale stabilne. Komisija je zaključila da kineske uvozne cijene nisu bile povezane s kretanjem cijena sirovina. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(153)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi izračune sniženja cijena trebalo utvrditi analogno metodologiji koja je korištena za izračun dampinške marže na temelju usporedbe ponderiranih prosječnih prodajnih cijena po vrsti proizvoda i razini proizvođača iz Unije u uzorku koje su naplaćene nepovezanim kupcima i ponderiranog prosjeka cijena svih usporedivih izvoznih transakcija. Nadalje, CRIA i CCCMC tvrdili su da bi Komisija trebala kineske cijene prilagoditi prema gore ili cijene u Uniji za protektirane gume prema dolje kako bi osigurala da se u uspoređenim cijenama odražava slična kilometraža i za usluge nakon prodaje i za jamstvene usluge koje pružaju proizvođači iz Unije koji prodaju protektirane gume, osobito za 3. razinu, s obzirom na to da kineski proizvođači nisu pružali takve usluge. Strane su ponovile slične tvrdnje nakon konačne objave.

(154)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 149. i 150. privremene uredbe, u metodologiji za usporedbu snižavanja cijena razmatrala se prosječna prodajna cijena po vrsti proizvoda (PCN-u) i po razini. Snižavanje cijena izračunano je na temelju usporedivih transakcija s obzirom na vrstu proizvoda ili za svaku vrstu proizvoda pojedinačno. Budući da se smatra da su gume unutar svake razine slične u smislu kilometraže, nije potrebno nikakvo cjelokupno prilagođavanje. Isto vrijedi i za jamstvene usluge, uz iznimku 3. razine, u kojoj, za razliku od kineskih proizvođača, proizvođači iz Unije možda zaista pružaju usluge nakon prodaje i jamstvene usluge. Stoga je Komisija cijene proizvođača iz Unije u uzorku prilagodila, prema potrebi, za usluge nakon prodaje i jamstvene usluge za 3. razinu. Marže sniženja cijena i sniženja prodajnih cijena utvrđene su bez ikakvog ponderiranja. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(155)

S obzirom na tvrdnju o analogiji između izračuna dampinga i štete, Komisija je napomenula da je za izračune dampinga zaista potrebno uzeti u obzir „sve usporedive izvozne transakcije” pri izračunu dampinških marži za istovjetan proizvod u cjelini (41). Za razliku od toga, „nadležno istražno tijelo nije obvezno […] utvrditi postojanje sniženja cijena za svaku vrstu proizvoda koje se istražuje ili s obzirom na cijeli raspon roba koje sačinjavaju domaći istovjetan proizvod. Međutim, nadležno istražno tijelo ima obvezu objektivno ispitati učinak dampinškog uvoza na domaće cijene” (42). U ovom je predmetu Komisija bila zadovoljna vrlo visokom razinom podudaranja vrsta proizvoda koje su na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije i proizvođači izvoznici (ukupna stopa podudaranja bila je u rasponu od 80 % do 90 %). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(156)

CRIA i CCCMC tvrdili su da bi Komisija trebala objaviti dodatne informacije o fizičkim svojstvima vrsta guma koje su korištene za potrebe usporedbe jer je vrlo vjerojatno da među njima postoje razlike, koje se ne odražavaju u PCN-ima, a na temelju kojih bi bila potrebna prilagodba, no kineski izvoznici te CRIA i CCCMC jednostavno ne mogu utvrditi te razlike jer nemaju nikakvih informacija o proizvodima koje su proizvođači iz Unije u uzorku prodavali. Te su strane tvrdile da se taj pristup podupire u izvješću Žalbenog tijela WTO-a u predmetu EZ – Elementi za pričvršćivanje (43). Strane su ponovile slične tvrdnje nakon konačne objave.

(157)

Komisija nije prihvatila taj argument. Istaknula je da je u navedenom izvješću Žalbenog tijela riječ o nepružanju potrebnih informacija o svojstvima određenog proizvoda koji je korišten za utvrđivanje uobičajene vrijednosti. To je dovelo do situacije u kojoj proizvođači nisu bili u stanju odlučiti o potrebi da zatraže prilagodbe razine trgovine radi osiguravanja poštene usporedbe na temelju članka 2. stavka 10. osnovne uredbe u kontekstu izračuna dampinga. Međutim, u izvješću Odbora u istom predmetu navedeno je da „iako je jasno da se općim zahtjevima o objektivnom ispitivanju i pozitivnim dokazima iz članka 3. stavka 2. osnovne uredbe ograničava sloboda u odlučivanju nadležnog istražnog tijela pri provođenju analize sniženja cijena, to ne znači da su primjenjivi zahtjevi iz članka 2. stavka 10. osnovne uredbe u pogledu odgovarajućih prilagodbi za razlike koje utječu na usporedivost cijena” (44). Stoga nije moguće pozvati se na tu sudsku praksu u ovom slučaju u kojem CRIA i CCCMC iznose spekulacije o neobjavljivanju informacija o „svim ostalim relevantnim svojstvima” i razlikama koje se ne odražavaju u PCN-ima za potrebe izračuna smanjenja cijene i štete. Nadalje, Komisija je izračunala smanjenje cijena u skladu sa svojom uobičajenom praksom kako bi osigurala poštenu usporedbu u kojoj se u PCN-ima dovoljno odražavaju fizičke i sve ostale razlike između vrsta proizvoda koje su prodavali proizvođači iz Unije i proizvođači izvoznici. Osim toga, ako su proizvođači izvoznici smatrali da njihovi proizvodi imaju posebna obilježja po kojima se uobičajeno razlikuju od proizvoda iz Unije, i koja prema njihovom mišljenju nisu obuhvaćena PCN-om, te su prigovore trebali pravodobno podnijeti. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(158)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da Komisija nije utvrdila sniženje cijena za cijelo razmatrano razdoblje. Detaljan izračun sniženja cijena izrađen je samo za razdoblje ispitnog postupka. Iako se prosječne kineske uvozne cijene u prethodnim razdobljima mogu uspoređivati s prodajnim cijenama industrije Unije, takva je usporedba u biti besmislena 1. zbog toga što za kineske uvozne cijene nisu dostupni zasebni podaci po razini i 2. zbog toga što se u tim prosječnim cijenama ne uzima u obzir mogućnost da se ponuda proizvoda mogla promijeniti tijekom tog razdoblja.

(159)

U izvješću Žalbenog tijela WTO-a u predmetu Kina – Bešavne cijevi od nehrđajućeg čelika visokih performansi (EU) (45) tražilo se da nadležno istražno tijelo procijeni je li dampinškim uvozom došlo do znatnog sniženja cijena u odnosu na udio domaće proizvodnje za koju nije utvrđeno nikakvo sniženje cijena. Strane su smatrale da Komisija nije provela takvu procjenu. Strane su ponovile slične tvrdnje nakon konačne objave.

(160)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 149. privremene uredbe, Komisija je, u skladu s primjenjivom sudskom praksom, uobičajene izračune provela na temelju provjerenih podataka za razdoblje ispitnog postupka, po PCN-u i razinama. Svi relevantni izračuni dostavljeni su zainteresiranim stranama čime su se poštovala njihova postupovna prava. Ukupna razina snižavanja cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka iznosila je približno 21 %, što Komisija smatra znatnim snižavanjem. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(161)

Međutim, CRIA i CCCMC smatrali su da je vjerojatno da je Komisija utvrdila sniženje cijena samo za mali podskup prodaje proizvođača iz Unije u uzorku. Prema njihovu stajalištu, Komisija mora procijeniti pritisak na cijene, ako postoji, koji je kineski uvoz mogao izvršiti na preostalu prodaju industrije Unije u pogledu koje nije utvrđeno sniženje cijena.

(162)

Ta je tvrdnja odbačena jer je obujam prodaje proizvođača iz Unije u uzorku koji je odgovarao uvozu kineskih proizvođača izvoznika znatan (između 80 % i 90 %). Osim toga, utvrđeno je da je ponderirana prosječna marža sniženja cijena u te tri razine znatna, tj. između 18 % i 24 %.

(163)

Aeolus Grupa i društvo Heuver zatražili su da se cijene CIF Grupe Aeolus revidiraju kako bi se u njima odražavali troškovi društva Heuver nastali nakon uvoza. Društvo Pirelli tvrdilo je da Komisija mora uzeti u obzir njegove dodatne troškove pri usporedbi guma Pirelli i ostalih guma koje proizvodi i prodaje industrija Unije te guma (neovisnih) trgovaca na malo.

(164)

Komisija je utvrdila da društvo Heuver nije povezano s Grupom Aeolus. Stoga nije bilo potrebe ni za kakvom prilagodbom. Kad je riječ o društvu Pirelli, ponderirana prosječna cijena CIF utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 9. osnovne uredbe kako je opisano u uvodnoj izjavi 118. privremene uredbe. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(165)

Nekoliko je strana tvrdilo da se Komisija pri analizi sniženja cijena i utvrđivanju razine štete ne može oslanjati na izračunanu izvoznu cijenu te da je upotrijebljena metodologija suprotna članku 3. stavku 2. točki (a) i članku 3. stavku 3. osnovne uredbe. Nadalje, Grupa Hankook tvrdila je da bi prema njoj trebalo postupati kao prema jedinstvenom gospodarskom subjektu u vezi s izračunom dampinške marže i marže štete.

(166)

Prvo, članak 3. stavak 2. osnovne uredbe odnosi se na učinak dampinškog uvoza koji može prouzročiti štetu proizvođačima iz Unije, a ne na preprodajnu cijenu društva (povezanog uvoznika) unutar Unije prema drugom kupcu.

(167)

Drugo, osnovnom uredbom ne predviđa se posebna metodologija u pogledu pojma sniženja cijena. Stoga institucije u procjeni tog čimbenika štete imaju široku diskrecijsku ovlast. Diskrecijska ovlast ograničena je zahtjevima da se zaključci temelje na pozitivnim dokazima i objektivnom ispitivanju, kao što je propisano člankom 3. stavkom 2. osnovne uredbe.

(168)

Kada je riječ o elementima koji se uzimaju u obzir pri izračunu sniženja cijena (posebno izvozne cijene), Komisija mora utvrditi prvu točku na kojoj dolazi (ili može doći) do natjecanja s proizvođačima Unije na tržištu Unije. Ta je točka zapravo kupovna cijena prvog nepovezanog uvoznika jer to društvo u načelu ima mogućnost odabira dobavljača između industrije Unije ili izvan Europe. Nasuprot toga, preprodajna cijena nepovezanih uvoznika ne odražava točku na kojoj započinje pravo natjecanje. Riječ je samo o točki na kojoj uspostavljena prodajna struktura izvoznika pokušava pronaći kupce, ali se ona nalazi iza točke na kojoj je odluka o uvozu već donesena. Doista, nakon što izvoznik uspostavi svoj sustav povezanih društava u Uniji, on je već odlučio da će izvor njihove robe biti izvan Europe. Stoga bi točka za usporedbu trebao biti trenutak kad roba prijeđe granicu Unije, a ne kasnije faze distribucijskog lanca, npr. pri prodaji krajnjem korisniku robe.

(169)

Tim se pristupom osigurava i usklađenost u slučajevima kada proizvođač izvoznik robu izravno prodaje nepovezanom kupcu (uvozniku ili krajnjem korisniku) jer se na temelju tog scenarija preprodajne cijene po definiciji ne bi upotrebljavale. Drukčiji pristup doveo bi do diskriminacije među proizvođačima izvoznicima isključivo na temelju prodajnih kanala koje upotrebljavaju.

(170)

U tom se slučaju ne može uzeti u obzir nominalna uvozna cijena jer su proizvođač izvoznik i uvoznik povezani. Stoga se pouzdana uvozna cijena po tržišnim uvjetima mora izračunati na temelju preprodajne cijene povezanog uvoznika kao početne točke. Za provedbu tog izračuna primjenjuju se pravila o izračunu izvozne cijene iz članka 2. stavka 9. osnovne uredbe, a ta se pravila primjenjuju i za utvrđivanje izvozne cijene za potrebe utvrđivanja dampinga. Primjenom članka 2. stavka 9. osnovne uredbe može se odrediti cijena koja je u potpunosti usporediva s cijenom CIF (na granici Unije) koja se upotrebljava pri ispitivanju prodaje nepovezanim kupcima.

(171)

Stoga je radi poštene usporedbe od preprodajne cijene koju povezani uvoznik daje nepovezanim kupcima potrebno odbiti troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit kako bi se dobila pouzdana cijena CIF.

(172)

Određene strane zatražile su da Komisija objavi prirodu određenih troškova nastalih nakon uvoza i primijenjeni postotak, uz navođenje izvora. Osim toga, Grupa Xingyuan tvrdila je da bi se ti fiksni troškovi trebali raspodijeliti kao fiksni iznos po gumi umjesto kao postotak čime će se nepravedno kažnjavati izvoznici čije su cijene u donjem dijelu raspona.

(173)

Komisija je napomenula da je povećala vrijednost CIF za 3,2 % za troškove nastale nakon uvoza (od kojih troškovi prijevoza čine 60 %, troškovi rukovanja 32 %, a troškovi carine 8 %). Postoci su izračunani na temelju provjerenih troškova po komadu nastalih nakon uvoza i nakon toga su izraženi kao postoci cijene CIF provjerenih nepovezanih uvoznika.

(174)

Nakon konačne objave CCCMC i CRIA tvrdili su da bi radi poštene usporedbe u ispitnom postupku u svrhu utvrđivanja sniženja cijena i sniženja prodajnih cijena trebalo uzeti u obzir razlike između novih i protektiranih guma.

(175)

Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi (84) privremene uredbe nove gume i protektirane gume imaju ista fizička svojstva i iste osnovne namjene. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(176)

Nakon konačne objave Grupa Hankook pronašla je neusklađenost između profitne marže za 1. razinu i ciljne profitne marže koja je upotrijebljena za utvrđivanje marže sniženja prodajnih cijena.

(177)

Komisija je revidirala marže sniženja prodajnih cijena i pronašla administrativnu pogrešku pri utvrđivanju marže sniženja prodajnih cijena za 1. razinu i 2. razinu. Stoga je Komisija ispravila izračun marže sniženja prodajnih cijena.

(178)

Nakon saslušanja društva Hankook, navedenog u uvodnoj izjavi 14., Komisija je objavila dodatne informacije o stavkama općih i administrativnih te ostalih troškova koji su odbijeni od cijene prvom neovisnom kupcu kako bi se utvrdila cijena na razini franko tvornica. Komisija je potvrdila da su odbijeni sljedeći troškovi: troškovi prijevoza, osiguranja, rukovanja, utovara i popratni troškovi, troškovi pakiranja, kreditni troškovi, popusti i provizije. Komisija od cijena proizvođača iz Unije nije odbila neizravne troškove prodaje, troškove istraživanja i razvoja, financiranja i marketinga te dobit.

(179)

Nekoliko je strana zatražilo detaljnije informacije u vezi s metodologijom koja je upotrijebljena u privremenoj fazi za ponderiranje različitih kategorija trgovačkih društava (velikih društava ili MSP-ova) i po razinama kako je opisano u privremenoj uredbi u uvodnim izjavama 157. i 158.

(180)

Postupak ponderiranja temeljio se na prodaji jer je to relevantan parametar pri razmatranju prodajne cijene u Uniji za utvrđivanje troška proizvodnje ili profitabilnosti prodaje u Uniji nepovezanim kupcima.

(181)

Jedan od kriterija pri odabiru uzorka proizvođača iz Unije bila je reprezentativnost proizvođača iz Unije u smislu veličine, odnosno MSP-ova i većih društava (uvodna izjava 24. privremene uredbe). U uzorak je odabrano pet MSP-ova. Jedan MSP odlučio je prestati surađivati u ispitnom postupku. Četiri su odgovorila na upitnik za odabir uzorka. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 10., Komisija je provjerila upitnik za MSP-ove za koje nije proveden posjet radi provjere prije uvođenja privremenih mjera.

(182)

Osim toga, Komisija je uzela u obzir primjedbe zainteresiranih strana koje su smatrale da se u uzorku proizvođača iz Unije mora odražavati podjela tržišta na tri razine (uvodna izjava 20. privremene uredbe). Proizvođači koji surađuju dostavili su dodatne informacije kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 21. privremene uredbe. Od proizvođača iz Unije zatraženo je da dostave informacije o vrijednosti i obujmu prodaje koji se odnose na proizvodnju i prodaju u Uniji po razini te, u slučaju protektiranih guma, izvor plašteva (plaštevi iz prerade/sa zaliha). U okviru upitnika za odabir uzorka ili upitnika za proizvođače iz Unije nisu dobivene informacije o podrijetlu/marki plašteva koje koriste proizvođači protektiranih guma.

(183)

Komisija je u uzorak odabrala jedanaest proizvođača iz Unije. To je neuobičajeno velik broj proizvođača iz Unije koje je trebalo ispitati. Međutim, usprkos tom trudu bilo je potrebno ponderirati mikroekonomske pokazatelje štete kako bi se ispravno analizirala dobivena skupina proizvođača u pogledu rezultata MSP-ova i rezultata po razini.

(184)

Podjele prodaje po razinama za proizvođače iz Unije koji surađuju i proizvođače iz Unije u uzorku bile su slične: od 60 % do 70 % za 1. razinu, od 15 % do 25 % u 2. razini i od 10 % do 20 % u 3. razini. MSP-ovi su činili od 7 % do 10 % ukupne prodaje u Uniji, kako su prijavili proizvođači iz Unije koji surađuju. Osim toga, proizvođači iz Unije u uzorku proizvode nove i protektirane gume u 2. razini i 3. razini. Približno polovinu prodaje u uzorku u 3. razini čine protektirane gume.

(185)

Prvi je korak bio procijeniti podjelu prodaje između velikih društava i MSP-ova. Procjena o prodaji MSP-ova temeljila se na informacijama koje su dostavili ETRMA (za hladni postupak) i dobavljači gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola. Za potrebe ovog ispitnog postupka smatralo se da MSP-ovi prodaju gume proizvedene hladnim postupkom, a veliki proizvođači gume proizvedene toplim postupkom. To je konzervativan pristup u procjeni prodaje MSP-ova s obzirom na to da je Komisija provjerila jednog proizvođača koji je MSP i koji primjenjuje obje tehnike. Procjena prodaje velikih društava razlika je između ukupne prodaje proizvođača iz Unije u Uniji umanjena za procjenu prodaje MSP-ova. U privremenoj fazi Komisija je utvrdila da je prodaja MSP-ova činila približno 15 % ukupne prodaje industrije Unije u Uniji 2016. (kako je prethodno navedeno, to je bila konzervativna procjena uzimajući u obzir to da neki MSP-ovi koriste i tople postupke protektiranja). Kao rezultat, utvrđen je omjer od približno 85 % za velika društva i približno 15 % za MSP-ove.

(186)

Drugi je korak bio usporediti omjer 85 %/15 % s omjerom u uzorku (u kojem je ponder velikih društava bio veći od 95 %). Nadalje, podaci o prodaji MSP-ova u uzorku činili su približno 4 % procijenjene ukupne prodaje proizvođača iz Unije koji su MSP-ovi u Uniji. Kako bi se osiguralo da se u mikroekonomskim pokazateljima ispravno odražava relativna važnost tih dviju kategorija proizvođača iz Unije, Komisija je pri agregiranju ponderirala pokazatelje pojedinačnih društava na temelju prethodno navedenog omjera od 85 %/15 %. Primjenom metodologije došlo je do povećanja pondera prodaje 3. razine koji se upotrebljava za utvrđivanje mikroekonomskih pokazatelja.

(187)

U privremenoj su fazi oba ponderiranja, ponderiranje kategorija društava i ponderiranje razina, provedeni na jednak način za cijelo razmatrano razdoblje, na temelju podataka iz 2016. Komisija je, s obzirom na dostupne dokaze, taj pristup smatrala razumnim.

(188)

Nakon konačne objave CRIA i CCCMC tvrdili su da Komisija tijekom razmatranog razdoblja ne bi trebala upotrebljavati fiksni omjer (tj. omjer izračunan za 2016.), već omjer za svako razdoblje razmatranog razdoblja. Nadalje, tvrdili su da su neki veliki proizvođači gaznog sloja proizvodili protektirane gume korištenjem hladnog postupka te da su dva proizvođača protektiranih guma bili dio veće grupe zbog čega se smatraju velikim društvom. Stoga su te strane tvrdile da se upotrijebljena metodologija nije mogla smatrati konzervativnom te da je obujam prodaje MSP-ova bio precijenjen. Udruženje Bipaver tvrdilo je da hladni postupak ne koristi samo jedan proizvođač protektiranih guma u Uniji, već nekoliko njih (46).

(189)

Kao prvo, Komisija je preispitala te tvrdnje i dokaze koje su dostavile strane. Utvrdila je da neki veliki dobavljači gaznog sloja zaista imaju povezana društva kćeri koja proizvode protektirane gume hladnim postupkom. Nadalje, dva proizvođača koja su u početku smatrana MSP-ovima, kako su to navele strane, bili su dio većih grupa pa se stoga ne mogu smatrati MSP-ovima. Komisija je stoga prilagodila omjere korištene u ponderiranju. Veliki dostavljači i MSP-ovi dostavili su podatke o prodaji u razmatranom razdoblju. Ukupni prijavljeni obujam iznosio je između 227 000 i 254 000 protektiranih guma, što čini približno 5,5 % procijenjene prodaje protektiranih guma tijekom razmatranog razdoblja.

(190)

Kao drugo, kada je riječ o prodaji guma proizvedenih toplim postupkom koju ostvaruju MSP-ovi, Komisija je utvrdila da više od jednog MSP-a proizvodi protektirane gume toplim postupkom. Od nekoliko proizvođača zatražila je da za razmatrano razdoblje dostave podatke o obujmu proizvodnje toplim postupkom. Ukupni prijavljeni obujam iznosio je između 132 000 i 150 000 protektiranih guma, što čini približno 3,2 % procijenjene prodaje protektiranih guma tijekom razmatranog razdoblja.

(191)

Kao treće, Komisija je ponovno izračunala procjenu prodaje MSP-ova tijekom razmatranog razdoblja zbrajanjem prodaje guma proizvedenih toplim postupkom koju ostvaruju MSP-ovi i oduzimanjem prodaje guma proizvedenih hladnim postupkom koju ostvaruju velika društva.

(192)

Konačno, Komisija je izračunala udio prodaje MSP-ova u ukupnoj prodaji u Uniji za svako razdoblje razmatranog razdoblja:

Tablica 4.

Udio prodaje MSP-ova u ukupnoj prodaji u Uniji (u %)

(193)

Kako je prikazano u tablici 4., udio MSP-ova u ukupnoj prodaji u Uniji tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 2,3 postotna boda u 2014. i za 0,7 postotnih bodova u 2015. odnosno smanjio za 0,9 postotnih bodova u 2016. i 1,4 postotna boda u razdoblju ispitnog postupka. Komisija je zaključila da uspostava omjera na godišnjoj razini ima zanemariv učinak na ukupni rezultat analize. Na temelju prethodno navedenog, zaključci temeljeni na trendovima iz privremene uredbe i dalje vrijede.

(194)

U pogledu druge prilagodbe po razinama Komisija se u privremenoj fazi oslanjala na podatke koje je dostavio podnositelj pritužbe (Prilog 15.), u kojima je procijenjen ponder svake razine za potrošnju u Uniji za 2016. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 188., CRIA i CCCMC tvrdili su da bi Komisija trebala upotrijebiti omjer za svako razdoblje razmatranog razdoblja.

(195)

Tijekom ispitnog postupka nisu otkriveni nikakvi prikladniji podaci koji bi se bili mogli koristiti za izračun ponderiranja razina za cijelo razmatrano razdoblje niti su zainteresirane strane uspjele dostaviti takve podatke. Stoga je Komisija odlučila da u konačnoj fazi neće primijeniti drugu prilagodbu po razinama. Tim se pristupom povećao ponder 1. i 2. razine koji je upotrijebljen za utvrđivanje mikroekonomskih pokazatelja.

(196)

Kako je prikazano u tablici 5., pri revidiranom ponderiranju zaključci na temelju trendova iz privremene uredbe i dalje vrijede za sve mikroekonomske pokazatelje analizirane na objedinjenoj osnovi:

Tablica 5.

Profitabilnost prodaje nepovezanim kupcima u Uniji (% prodajnog prometa)

(197)

Kako je prikazano u tablici 6., pri revidiranom ponderiranju zaključci temeljeni na trendovima iz privremene uredbe i dalje vrijede za 3. razinu:

Tablica 6.

Profitabilnost prodaje nepovezanim kupcima u Uniji u 3. razini (% prodajnog prometa)

(198)

CRIA i CCCMC tvrdili su da je postupak ponderiranja bio nezakonit s obzirom na to da osnovnom uredbom nije predviđena izmjena uzorka proizvođača iz Unije koji bi trebao biti reprezentativan za cijelu industriju Unije. Nadalje, tvrdili su da metodologija Komisije nije bila u skladu sa zahtjevom da se utvrđivanje štete mora temeljiti na pozitivnim dokazima kako bi se provelo objektivno ispitivanje, budući da je u konačnici vrlo ograničen broj društava odredio cijeli ishod procjene štete, nauštrb mnogo većeg skupa podataka čija je važnost umanjena. Strane su ponovile slične tvrdnje nakon konačne objave. Nadalje, nakon konačne objave CRIA i CCCMC tvrdili su da se Komisija ne može osloniti na informacije koje su dostavila četiri MSP-a iz uzorka, a koje bi bile osnova za ponderiranje pokazateljâ štete.

(199)

Komisija je podsjetila na metodologiju koja je korištena u uvodnim izjavama od 179. do 195.

(200)

Nadalje, Komisija je ponovila da je kao rezultat ponderiranja odabrani uzorak postao statistički reprezentativniji s obzirom na industriju Unije u cjelini, u skladu s primjenjivom sudskom praksom WTO-a i EU-a (47). Osim toga, time je Komisiji omogućeno da bolje uzme u obzir rezultate proizvođača iz Unije izvan uzorka (MSP-ovi i veliki proizvođači), koji se inače ne bi dovoljno odrazili u pokazateljima štete da je Komisija svoje nalaze temeljila na uzorku i da nije provela ponderiranje u ovom predmetu. Uzimajući u obzir rascjepkanost industrije Unije, Komisija nije mogla jednostavno zanemariti važnost proizvođača MSP-ova na tržištu Unije. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 186., podaci o prodaji koje su dostavili MSP-ovi u uzorku činili su približno 4 % procijenjene ukupne prodaje proizvođača MSP-ova u Uniji. Kako bi se odrazila relativna važnost tih dviju kategorija društava, Komisija je svoje nalaze temeljila na provjerenim podacima društava u uzorku te primijenila ponderiranje. Informacije na koje se oslanjalo bile su dostupne u otvorenom spisu i, prema potrebi, propisno provjerene. U skladu s time, Komisija je smatrala da je provela objektivno ispitivanje postojanja štete na temelju pozitivnih dokaza. Stoga su te tvrdnje odbijene.

(201)

CRIA i CCCMC tvrdili su da sumnjaju u pouzdanost nekih informacija na koje se oslanjalo, a koje se odnose na makroekonomske pokazatelje.

(202)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 28., dokument s pojašnjenjima o privremenoj uredbi uključen je u otvoreni spis prije konačne objave.

(203)

Kad je riječ o utvrđivanju makroekonomskih pokazatelja, Komisija se oslanjala na razne izvore, uključujući podatke koje je dostavilo Europsko udruženje proizvođača guma i proizvoda od kaučuka („ETRMA”). ETRMA objavljuje analizu tržišta koja je javno dostupna na njezinu web-mjestu. U javnoj verziji pritužbe nalazio se dokument koji potječe od ETRMA-e (prilog 16. – Brošura ETRMA-e za 2016. (48)). Komisija je napomenula da su pojedini proizvođači izvoznici te određeni proizvođači iz Unije članovi ETRMA-e te su i oni dostavljali podneske koji su bili potkrijepljeni podacima ETRMA-e (primjerice, Grupa Hankook i društvo Pirelli).

(204)

Kako se navodi u uvodnoj izjavi 135., u proizvodnju u Uniji u privremenoj uredbi nije bila uključena prodaja dobavljača gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola. Nadalje, pri utvrđivanju proizvodnih kapaciteta otkrivena je administrativna pogreška.

(205)

Ukupna procijenjena proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta revidirani su u skladu s time te su se tijekom razmatranog razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 7.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(206)

Kako je prikazano u tablici 7., proizvodnja je ostala relativno stabilna, sa 21,1 milijun jedinica u razdoblju ispitnog postupka, dok se stopa iskorištenosti kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja povećala za 7,4 postotna boda (sa 72,2 % na 79,6 %) s obzirom na smanjenje proizvodnog kapaciteta.

(207)

Kako se navodi u uvodnoj izjavi 135., u ukupni obujam prodaje na tržištu Unije u privremenoj uredbi nije bila uključena prodaja dobavljača gaznog sloja koji nisu članovi ETRMA Europoola.

(208)

Obujam prodaje i tržišni udio industrije Unije revidirani su u skladu s time te su se tijekom razmatranog razdoblja razvijali kako slijedi:

Tablica 8.

Obujam prodaje i tržišni udio

(209)

Na rastućem se tržištu prodaja u Uniji neznatno smanjila tijekom razmatranog razdoblja. Posljedica je toga smanjenje tržišnog udjela za 5,3 postotna boda (sa 72,4 % na 67,1 %), dok se obujam uvoza iz NRK-a povećao za više od 1,1 milijun guma, odnosno povećao se za 4,2 postotna boda tržišnog udjela (sa 17,1 % na 21,3 %).

(210)

Grupa Aeolus i društvo Pirelli tvrdili su da je obujam prodaje na tržištu Unije ostao stabilan tijekom prethodne tri godine i da se tržišni udio industrije Unije smanjio za 5 postotnih bodova od 2014. do 2017., što je neznatno smanjenje.

(211)

Nadalje, tvrdili su i da je u obujmu prodaje u Uniji koji je naveden u pritužbama za razdoblje od 2013. do 2016. zabilježeno znatno smanjenje u 3. razini (– 30 %), smanjenje prodaje u 2. razini (– 7 %) te neznatno smanjenje prodaje u 1. razini (– 1 %). Stoga je bilo jasno da se šteta može pronaći jedino u segmentu 3. razine i da se pri analizi štete mora u obzir uzeti podjela tržišta na razine.

(212)

Komisija je napomenula da se brojčani podaci navedeni u prethodnoj uvodnoj izjavi odnose samo na prodaju podnositeljâ pritužbe, a ne na prodaju industrije Unije u cjelini. Osim toga, oni se odnose i na drugo razdoblje. Stoga se to kretanje obujma prodaje podnositelja pritužbe ne može prenijeti na industriju Unije. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 128. i 132., Komisija je smatrala da se postojanje materijalne štete mora utvrditi s obzirom na predmetni proizvod i industriju Unije u cjelini, a ne samo na njezin određen dio. Stoga Komisija, s obzirom na to da je primjenjivala objedinjeni pristup, te trendove nije ispitivala zasebno, to jest po razinama.

(213)

Potrošnja u Uniji povećala se za 6,1 % tijekom razmatranog razdoblja. Obujam prodaje industrije Unije smanjio se za 1,7 % unatoč povećanju potrošnje, zbog čega se smanjio tržišni udio industrije Unije. Tržišni udio uvoza iz predmetne zemlje povećao se tijekom razmatranog razdoblja (za više od 4 postotna boda).

(214)

Grupa Giti tvrdila je da je potrošnju u Uniji trebalo analizirati u vrijednosti, a ne u obujmu. Na toj se osnovi potrošnja u Uniji smanjila za 5 % u vrijednosti te se tek počela polako povećavati u razdoblju od 2016. do razdoblja ispitnog postupka.

(215)

Komisija je odbacila tu tvrdnju. Potrošnjom u Uniji dobiven je pregled broja guma dostupnih na tržištu Unije u određenom trenutku. Potrošnja u Uniji uobičajeno se izračunava u obujmu upravo zato da bi se izbjeglo da politika određivanja cijena sudionika na tržištu može utjecati na trendove tijekom razmatranog razdoblja.

(216)

Zaposlenost i produktivnost u razmatranom razdoblju razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zaposlenost i produktivnost

(217)

Grupa Aeolus i društvo Pirelli naveli su da se zaposlenost, za koju je Komisija utvrdila da se smanjila za 11 %, isključivo odnosi na industriju protektiranja. Umjesto toga, kretanje produktivnosti može se objasniti činjenicom da je industrija Unije nedavno prošla kroz razdoblje restrukturiranja i racionalizacije.

(218)

Izjava zainteresiranih strana o smanjenju zaposlenosti činjenično je netočna, s obzirom na to da se približno polovina tog smanjenja odnosi na velike proizvođače. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(219)

Društvo Heuver zatražilo je nazive 85 proizvođača protektiranih guma navedenih u uvodnoj izjavi 171. privremene uredbe.

(220)

Komisija je u privremenoj uredbi, na temelju popisa kupaca koji su dobavljači gaznog sloja dostavili u ovom ispitnom postupku, zaključila da postoji najmanje 85 proizvođača koji su prestali s proizvodnjom. Komisija je odobrila povjerljivo postupanje u pogledu identiteta kupaca i obujma prodaje po kupcu s obzirom na to da se radi o osjetljivoj poslovnoj informaciji. Nadalje, od zainteresiranih se strana ne traži da dostave sažetak za tu vrstu dokumenta. Međutim, kao iznimku, dobavljači gaznog sloja dostavili su sažetak svojih podnesaka koji se nalazi u otvorenom spisu.

(221)

Nakon konačne objave CRIA i CCCMC tvrdili su da je pretpostavka Komisije da su svu prodaju guma proizvedenih hladnim postupkom ostvarili MSP-ovi netočna jer mnoga velika društva upotrebljavaju metodologiju protektiranja hladnim postupkom. Strane su zaključile da je procjena zaposlenosti i produktivnosti stoga bila nepouzdana.

(222)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 189., Komisija je utvrdila da je proizvodnja velikih društava koja se koriste hladnim postupkom prilično ograničena te da stoga ne može kao takvu odbaciti svoju procjenu u pogledu zaposlenosti i produktivnosti. Osim toga, produktivnost se uglavnom odnosi na vrstu proizvodnje (tj. protektiranje ili proizvodnju novih guma). Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(223)

Osim toga, CRIA i CCCMC tvrdili su da je iz popisa kupaca koji je dostavio jedan dobavljač gaznog sloja vidljivo da je jedan kupac naveden kao neaktivan, iako su njegovi financijski izvještaji podneseni lokalnim tijelima pokazivali da je društvo još uvijek poslovalo u 2017. Komisija je u svojoj bilješci za dokumentaciju (49) objasnila da je popis izrađen agregiranjem informacija o prodaji koje je dostavilo osam dobavljača gaznog sloja. Za potrebe ispitnog postupka smatralo se da je proizvođač protektiranih guma prestao s proizvodnjom ako je prestao kupovati gazni sloj. Stoga nije moguće donijeti pozitivan zaključak o tome je li proizvođač protektiranih guma aktivan ili neaktivan isključivo na temelju popisa jednog jedinog dobavljača i/ili na temelju dostavljenih financijskih izvještaja. Nadalje, iako je točno da društvo koje je naveo CCCMC nije prestalo poslovati, Komisiji je to društvo potvrdilo da je zatvorilo svoju radionicu protektiranih guma. Stoga je Komisija nastavila koristiti utvrđeni popis.

(224)

Sve su dampinške marže revidirane kako je navedeno u uvodnoj izjavi 122. i sve su i dalje znatne. Utjecaj visine stvarnih dampinških marži na industriju Unije bio je znatan s obzirom na obujam i cijene uvoza iz predmetne zemlje.

(225)

Grupa Giti zatražila je da Komisija objavi i kretanje mikroekonomskih čimbenika bez ponderiranja koje je Komisija primijenila kako bi joj se omogućilo da analizira bi li takvi podaci kojima nije manipulirano dali drukčiji prikaz štete. Nakon konačne objave CRIA, CCCMC i Grupa Giti ponovili su svoju tvrdnju.

(226)

Komisija je tu tvrdnju odbila jer se objavljivanjem pokazatelja štete bez ponderiranja ne bi odražavalo stvarno stanje industrije Unije, s obzirom na to da se u uzorak ne može odabrati onoliko MSP-ova koliko bi bilo potrebno da on odražava njihov stvarni udio među proizvođačima iz Unije.

(227)

CRIA i CCCMC zatražili su da Komisija pojasni jesu li transferne cijene između povezanih društava uzete u obzir pri utvrđivanju pokazatelja štete.

(228)

U slučaju povezanih društava uključenih u prodaju, od proizvođača u uzorku zatraženo je da dostave podatke o prodaji prema prvim neovisnim kupcima. U pogledu kupnje sirovina preko povezanih društava, Komisija je ispitala politiku transfernih cijena te nije bilo nikakvih prilagodbi.

(229)

Grupa Aeolus i društvo Pirelli tvrdili su da bi Komisija trebala razmotriti analiziranje ne samo cjelokupne industrije, već i razlike između novih i protektiranih guma ili između različitih kategorija guma. Tvrdili su da, prema navodima iz pritužbe, kod guma iz 1. ili 2. razine nije došlo ni do kakvog povećanja zaliha. Naprotiv, zalihe za 1. i 2. razinu smanjile su se za 15 % odnosno 21 % u razdoblju od 2013. do 2016. Suprotno tome, u pritužbi je navedeno povećanje zaliha od 17 % za gume iz 3. razine. Za njih se navedeno povećanje zaliha odnosi samo na industriju protektiranja. Nadalje, fluktuacije u zalihama mogu se objasniti raznim čimbenicima. Primjerice, povećanje zaliha može biti posljedica povećanja prodaje pri čemu se stvaraju zalihe radi predviđenih narudžbi. Konkretno, društvo Prometeon Tyre Group S.r.l. zabilježilo je povećanje u zalihama zbog nekoliko čimbenika, a svi su bili povezani s europskom gospodarskom krizom. Proizvodnja guma strogo je povezana s prijevozom, a prijevoz ovisi uglavnom o trgovini općenito. Kriza u trgovini ima za posljedicu pad prijevoza, a to logično znači manju prodaju guma.

(230)

Komisija je kao prvo napomenula da se povećanje zaliha proizvođača iz Unije u uzorku dogodilo u razdoblju od 2016. do razdoblja ispitnog postupka. Stoga se na njega nije izravno odnosila financijska kriza iz 2011. Nadalje, brojčani podaci koje su navele zainteresirane strane odnosili su se samo na podnositelja pritužbe i u njima se nije odražavalo stanje proizvođačâ iz Unije u uzorku. Stoga se izvlačenje bilo kakvih zaključaka iz njih ne može smatrati reprezentativnim za industriju Unije za potrebe ispitnog postupka. Na temelju toga ta je tvrdnja odbačena.

(231)

Kad je riječ o ulaganjima, Grupa Aeolus i društvo Pirelli tvrdili su da su nalazi ispitnog postupka bili u suprotnosti s brojčanim podacima koje je dostavio podnositelj pritužbe. Grupa Giti tvrdila je da je profitabilnost industrije Unije u cjelini bila podcijenjena jer je Komisija manipulirala podacima proizvođača iz Unije u uzorku kako bi povećala važnost podataka iz 3. razine. Grupa Giti tvrdila je i da je 3. razina jedini segment industrije u kojem se profitne marže pogoršavaju (i niske su). Međutim, taj segment tržišta činio je svega 20 % ukupne prodaje/potrošnje u Uniji. Grupa Aeolus i društvo Pirelli smatrali su da je industrija Unije općenito vrlo profitabilna, pri čemu je profitabilnost 1. razine jasno pozitivna, a 2. razine pozitivna.

(232)

Kad je riječ o primjedbi na metodologiju za izračun profitabilnosti, Komisija je u uvodnim izjavama od 179. do 195. objasnila metodologiju koja je primijenjena za ponderiranje mikroekonomskih pokazatelja kako bi se u njima odražavala gospodarska stvarnost proizvođača iz Unije. Napomenula je i da se profitabilnost svih razina pogoršala od 2014. do kraja razdoblja ispitnog postupka te da se apsolutni brojčani podaci o profitabilnosti moraju tumačiti zajedno s njezinim nalazima o međusobnoj povezanosti razina.

(233)

Zainteresirane strane općenito su prihvatile načelo podjele tržišta na tri razine. Kako je opisano u uvodnim izjavama od 54. do 59. privremene uredbe, marke se na tržištu Unije nalaze u jednoj od tih triju razina. Proizvodi svih razina općenito se prodaju zajedničkim prodajnim kanalima.

(234)

Niz zainteresiranih strana osporavao je privremene nalaze o međusobnoj povezanosti razina te su nakon konačne objave ponovile iste tvrdnje. Komisija je informacije o tom pitanju prikupila u bilješci za dokumentaciju o međusobnoj povezanosti novih i protektiranih guma te međusobnoj povezanosti razina (50).

(235)

CRIA i CCCMC tvrdili su da je zamisao da će cijene iz 3. razine utjecati na određivanje cijena u 1. i 2. razini (uvodne izjave 203. i 207. privremene uredbe) neutemeljena i da Komisija nije dala nikakav razlog za taj navodni učinak. Čak i uz pretpostavku da su prethodno navedeni nalazi točni, ni jedan od njih ne može dovesti do zaključka da bi cijene iz 3. razine utjecale na cijene iz 1. i 2. razine. Tvrdili su i da na cijene guma utječe trošak sirovina te da je netočno da se tržišno natjecanje odvija među različitim segmentima. Tvrdili su da Komisija samo govori o „učinku cijena u nižim razinama na određivanje cijena u višoj razini” (uvodna izjava 203. privremene uredbe) čime ponavlja riječi podnositelja pritužbe bez ikakvog dokaza kojim bi to potkrijepila. Grupa Giti tvrdila je da Komisijina teorija obrnutog kaskadnog učinka nije utemeljena na (i zapravo je u suprotnosti s) činjenicama u spisu. U vezi s time, Grupa Giti podsjetila je i da se u samoj pritužbi navodilo: „Sudionici, određivanje cijena, tržišno natjecanje i strategije znatno se razlikuju od jednog do drugog segmenta te odlučujući čimbenik u jednom segmentu može biti nebitan za drugi. Iako izravno tržišno natjecanje možda postoji na granicama segmenata, tržišno natjecanje između segmenata uglavnom je rezultat strateškog izbora između kvalitete i cijene” (51).

(236)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 234., Komisija je sastavila bilješku za dokumentaciju na osnovu koje se zaključuje da postoji međusobna povezanost razina. Taj zaključak temelji se na nizu elemenata. Prvi je to da se tržišno natjecanje među razinama odvija u onom trenutku u kojem se odlučuje o kupnji. Kupac tada ima mogućnost odabira;

(237)

Ta odluka, preračunata u cijene, dovodi do dvojake analize: početno plaćanje i ukupni trošak po gumi. S obzirom na početno plaćanje, gume iz 1. razine uključuju veće ulaganje. Istodobno, promatrane na temelju troška po gumi po kilometru, njihov je trošak najniži. Te su varijable sasvim suprotne u slučaju guma iz 3. razine kod kojih je početno plaćanje najniže, ali je trošak po gumi po kilometru najviši (52).

(238)

Drugi element koji je imao ključnu ulogu bili su zajednički prodajni kanali, u okviru kojih se obično zajedno prikazuju gume za prodaju iz različitih razina, čime se olakšava dinamika međusobne povezanosti razina (53).

(239)

Komisija je napomenula i da tvrdnja o trošku sirovina nije potkrijepljena dokazima.

(240)

U dokumentu o konačnoj objavi Komisija je uputila na razvoj prodaje različitih razina u Uniji, pri čemu se u tom pogledu oslanjala na tablicu koju su dostavile zainteresirane strane (društva Prometeon i Pirelli). Tablica je nosila naslov „Procijenjeno kretanje prodaje u Uniji za proizvođače iz Unije koji su članovi ETRMA-e”. Nakon konačne objave CRIA i CCCMC tvrdili su da su se brojčani podaci razlikovali od tablice 4. dokumenta o konačnoj objavi. Komisija je ispitala tu tvrdnju i zatražila pojašnjenje od ETRMA-e. ETRMA je pojasnila da su podaci iz tablice 6. dokumenta o konačnoj objavi bili pogrešno naslovljeni. Podaci iz tablice 6. dokumenta o konačnoj objavi zapravo su se odnosili na kretanje tržišta rezervnih dijelova za nove gume u Uniji (tablica 10. u nastavku). Prema tim podacima, postoji jasna i brzorastuća zainteresiranost proizvođača iz Unije za jeftiniju 3. razinu tržišta.

Tablica 10.

Procijenjeno kretanje tržišta rezervnih dijelova za nove gume u Uniji

(241)

Na temelju prethodne tablice očekuje se da će se procijenjena prodaja guma iz 3. razine u 2018. povećati za više od 53 % u odnosu na razine iz 2014., dok je prodaja guma iz 1. i 2. razine i dalje slična te se očekuje da će se povećati za samo 6 % u usporedbi s razinama iz 2014. Taj razvoj mora se promatrati u kontekstu naglog povećanja tržišnog natjecanja u 3. razini u kojem sudjeluju proizvođači izvoznici iz predmetne zemlje tijekom razdoblja 2014.–2018. kao i financijski neodrživih razina dobiti u 3. razini za proizvođače predmetnog proizvoda iz Unije.

(242)

Komisija je primijetila da je taj pomak na tržištu zamjenskih dijelova u Uniji utjecao na proizvođače iz Unije koji bi ostvarili mnogo veće razine dobiti u 1. i 2. razini. To se može shvatiti jedino u svjetlu razloga utvrđenih u uvodnoj izjavi 141. i sljedećima, to jest kao potez kojim se želi zaštititi glavni pokretač vrijednosti za više razine pri čemu se razlikuje prodaja u Uniji u 1. i 2. razini od uvoza iz predmetne zemlje u 1. i 2. razini. Povećanje u niskoprofitnoj prodaji u 3. razini, a time i u tržišnom natjecanju u prodaji u 3. razini, pokazuje da su proizvođači predmetnog proizvoda iz Unije osjetili pritisak obrnutog kaskadnog učinka na prodaju u 1. i 2. razini tijekom razdoblja ispitnog postupka i prije tog razdoblja te da će se taj pritisak povećavati čak i nakon razdoblja ispitnog postupka.

(243)

CRIA i CCCMC napomenuli su da je Komisija navela da postoji manje mogućnosti za protektiranje visokokvalitetne istrošene gume (uvodna izjava 202. privremene uredbe). Međutim, nisu navedeni nikakvi brojčani podaci. Činjenica da možda dolazi do zatvaranja tvornica i radionica proizvođača protektiranih guma ne znači nužno da postoji manje mogućnosti za protektiranje visokokvalitetnih istrošenih guma, s obzirom na to da se, prema navodima same Komisije (uvodna izjava 200. privremene uredbe), potražnja za takvim visokokvalitetnim gumama smanjila nakon gospodarske krize. CRIA i CCCMC zatražili su od Komisije da objavi brojčane podatke o prodaji guma iz 1. razine i stvarnom kapacitetu za protektiranje kako bi se omogućilo da se procijeni razmjer u kojem se dostupnost postrojenja za protektiranje stvarno smanjila, uzimajući u obzir smanjenje prodaje guma iz 1. razine. Grupa Giti napomenula je da Komisija nije prikazala podatke o tržišnom udjelu po razinama, a te su informacije potrebne kako bi se provjerilo je li Komisijina teorija o obrnutom kaskadnom učinku utemeljena na činjenicama. Ta teorija stvorena je na pretpostavci da se jeftinim uvozom u 3. razini stvara pritisak na cijene i preuzima tržišni udio od proizvođača iz Unije iz 2. razine (i 1. razine). Međutim, ako bi se iz podataka o tržišnom udjelu po razinama pokazalo da su proizvođači iz Unije iz 1. razine i/ili 2. razine zapravo uspjeli održati (ili čak povećati) svoj tržišni udio, time bi se ta teorija ozbiljno dovela u pitanje. Grupi Giti nije jasno je li Komisija odlučila da neće objaviti informacije o tržišnom udjelu ili te informacije jednostavno nisu prikupljene. U svakom slučaju, Grupa Giti zatražila je od Komisije da objavi (i, ako je potrebno, prikupi) te informacije kako bi se provjerila ispravnost Komisijine teorije o obrnutom kaskadnom učinku.

(244)

Kad je riječ o makroekonomskim pokazateljima u pogledu kojih je Grupa Giti zatražila da se analiziraju po razinama, Komisija je u uvodnim izjavama 128. i 132. objasnila da je gospodarsko stanje industrije Unije primjereno analizirati u cjelini. U svim razinama postoje kapacitet, proizvodnja i uvoz. Treća razina, u kojoj se odvija većina kineskog uvoza, uvlačila je industriju u cjelini u tešku situaciju, kako je pokazano u privremenoj uredbi. Kineske dampinške cijene znatno su snižavale cijene industrije Unije u svim razinama tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja pogoršali su se ukupni rezultati industrije Unije. Neke tvornice u kojima su se proizvodile gume iz različitih razina morale su se zatvoriti, (55) a mnogi proizvođači protektiranih guma morali su zaustaviti proizvodnju. Komisija je utvrdila da je najmanje 85 MSP-ova zaustavilo proizvodnju, čime je smanjen kapacitet za protektiranje, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 202. privremene uredbe.

(245)

CRIA i CCCMC tvrdili su da su navodi Komisije o tome da „proizvođači novih guma iz Unije nemaju druge mogućnosti osim da i oni ojačaju svoju prisutnost u 3. razini” (uvodna izjava 202. privremene uredbe) teško shvatljivi s obzirom na to da je Komisija sama objasnila da će svi integrirani proizvođači protektiranih guma (stoga i proizvođači novih guma koji se bave i protektiranjem) biti dijelom 2. razine (uvodna izjava 58. privremene uredbe).

(246)

Komisija je napomenula da su u bilješci s podjelom novih i protektiranih guma po markama postojale marke proizvođača novih guma iz Unije koje su razvrstane u 3. razinu.

(247)

Komisija je navela da su „informacije kojima je Komisija raspolagala pokazale” da se trend u određivanju cijena promijenio i da sada navodno cijene iz 3. razine obrnuto utječu na cijene iz 1. razine (uvodna izjava 206. privremene uredbe). CRIA i CCCMC zatražili su da se te informacije stave na raspolaganje zainteresiranim stranama.

(248)

Komisija je smatrala da se međusobnom povezanošću razina obuhvaća i logika određivanja cijena među razinama. Doista, proizvođači novih guma iz Unije koji primjenjuju strategiju s više marki složili su se s time da promjena cijene u jednoj razini nužno pokreće prilagodbu cijene u cjelokupnom portfelju, a jedan proizvođač iz Unije u uzorku za to je pružio potkrijepljeno objašnjenje, što je Komisija uzela u obzir pri zaključivanju o pritisku na cijene među razinama (56).

(249)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da kretanje profitabilnosti u 1. razini, 2. razini i 3. razini nije bilo u korelaciji s međusobnom povezanošću razina. Istaknuli su da je profitabilnost proizvođača iz Unije u 1. razini tijekom razdoblja ispitnog postupka (17,5 %) viša od ciljne dobiti (to jest dobiti koja bi se mogla očekivati da nema dampinškog uvoza) koju je utvrdila Komisija (15,6 %) (kako je opisano u uvodnoj izjavi 196., profitabilnost je nakon konačne objave revidirana na 15,4 %). Slično tomu, profitabilnost proizvođača iz Unije u 2. razini tijekom razdoblja ispitnog postupka (15,3 %) bila je u biti ista kao ta ciljna dobit. Nadalje, ako je na profitabilnost proizvođača iz Unije u 1. razini i 2. razini (neizravno) utjecao jeftin uvoz u 3. razini, očekivalo bi se da će postojati slično kretanje profitabilnosti kao i kod proizvođača iz Unije u 3. razini. No to nije tako. Iako se profitabilnost u 3. razini 2015. smanjila sa 6,1 % na 0,6 % (kako je opisano u uvodnoj izjavi 197., profitabilnost je nakon konačne objave revidirana s 5,9 % na 0,5 %), profitabilnost proizvođača iz 1. razine u razdoblju od 2014. do 2015. zapravo se povećala sa 17,9 % na 21,8 %. Suprotno tome, dok se profitabilnost u 1. razini i 2. razini u razdoblju od 2015. do 2016. smanjila, profitabilnost proizvođača iz 3. razine tijekom istog se razdoblja učetverostručila sa 0,5 % na 2,7 %. Ukratko, te strane tvrdile su da ne postoji nikakva korelacija u razvoju profitabilnosti u 3. razini i profitabilnosti u 1. razini i 2. razini. Jedino razdoblje tijekom kojeg je postojala korelacija u razvoju profitabilnosti bilo je ono od 2016. do razdoblja ispitnog postupka. Međutim, neznatno smanjenje profitabilnosti tijekom razdoblja ispitnog postupka može se navodno objasniti naglim povećanjem troškova sirovina koji se još nije prenio u više prodajne cijene. S obzirom na razvoj prodajnih cijena, čak i ako je bilo točno to da podaci navedeni u privremenoj uredbi pokazuju smanjenje prodajnih cijena za 9 % (u 1. razini) i 12 % (u 2. razini) tijekom razmatranog razdoblja. Taj silazni trend ne može se pripisati kineskom uvozu u 3. razini zbog sljedećih razloga. Prvo, kako je Komisija priznala u drugim odjeljcima privremene uredbe – no čini se da je to zanemarila pri izradi svoje teorije o obrnutom kaskadnom učinku – trošak proizvodnje smanjio se tijekom razdoblja ispitnog postupka (zbog smanjenja cijena sirovina). Za 1. razinu trošak proizvodnje smanjio se za 9 %, što je potpuno isto smanjenje kao ono koje je primijećeno u pogledu prodajnih cijena. Slično tomu, za 2. razinu trošak proizvodnje smanjio se za 9 %. Drugim riječima, te zainteresirane strane tvrdile su da se smanjenje cijena koje je Komisija primijetila u potpunosti (za 1. razinu) i za 75 % (za 2. razinu) objašnjava smanjenjem troška proizvodnje. One tvrde da je to očito i iz činjenice da su se, nakon što se u razdoblju od 2016. do razdoblja ispitnog postupka povećao trošak proizvodnje, povećale i prodajne cijene. Drugo, došlo je do pomaka prema manjim gumama na tržištu Unije. Jedinična cijena manjih guma niža je od one za veće gume, a to objašnjava dio smanjenja prodajnih cijena tijekom razmatranog razdoblja. Te zainteresirane strane tvrdile su da Komisija taj razvoj nije uzela u obzir.

(250)

Komisija je smatrala da se nepostojanje korelacije u razvoju profitabilnosti u različitim razinama može objasniti načinom na koji su se donosile odluke o kupnji. Postoji vremensko kašnjenje s obzirom na prirodu proizvoda i raspon mogućnosti koje korisnik ima ovisno o situaciji. Zaista, raspon mogućnosti koje korisnik ima ovisit će o tome ima li on gume, i ako ih ima, mogu li se te gume koje ima dodatno protektirati ili ne, o relativnoj cijeni mogućnosti koje ima na raspolaganju itd. Primjerice, ako korisnik mora kupiti gumu, o tome će vjerojatno odlučiti na temelju cijelog raspona koji mu je dostupan. Međutim, ako korisnik već ima gume koje se mogu protektirati, trošak protektiranja guma koje ima vjerojatno će konkurirati trošku kupnje novih guma iz 3. razine bez prihoda od prodaje karkase.

(251)

Osim toga, informacije koje je Komisija prikupila o različitim veličinama koje su komercijalizirane na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja nisu podupirale argument o tome da su cijene i troškovi bili niži zbog relativno jače prisutnosti manjih guma na tržištu (57). Naime, ti podaci pokazivali su da je ponuda proizvoda na tržištu bila stabilna i da je i dalje koncentrirana na glavne dimenzije. Nadalje, takvo smanjenje prosječne veličine proizvoda nije se moglo utvrditi iz Eurostatovih podataka o kineskom uvozu, u kojima se, naprotiv, otkriva da se težina guma uvezenih iz Kine povećala za 3 % u razdoblju od 2014. do razdoblja ispitnog postupka. Suprotno tome, Komisija je primijetila opće strukturne prilagodbe koje je industrija Unije provela kako bi smanjila troškove, kao posljedicu „domino efekta” koji je djelovao u različitim razinama.

(252)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da je postojao znatan uvoz (koji je odgovarao tržišnom udjelu od 11,9 %, što je povećanje za više od 1 % u usporedbi s 2014.) iz drugih zemalja, a taj je uvoz izvršen po opadajućim cijenama (tijekom razmatranog razdoblja prosječna uvozna cijena smanjila se za 17 %). Određivanje cijena upućivalo je i na to da je taj uvoz bio usmjeren na 1. razinu i/ili 2. razinu tržišta. Uvozom iz Turske, Tajlanda, Japana, Južne Koreje i ostalih zemalja (isključujući Rusiju) stalno su se snižavale cijene proizvođača iz Unije iz 1. razine u rasponu od 10 % do 25 %. U privremenoj fazi i nakon konačne objave Grupa Giti tvrdila je da je smanjenje cijena u 1. razini i 2. razini možda bilo prouzročeno uvozom guma iz 1. i 2. razine iz drugih zemalja, a ne pritiskom na cijene od kineskih guma iz 3. razine. Ponovno, takvo stanje ozbiljno bi dovelo u pitanje teoriju Komisije. U svakom slučaju, ta je strana napomenula da bi, bez ispitivanja obujma uvoza (i uvoznih cijena) guma iz 1. razine i 2. razine iz drugih zemalja, bilo nemoguće utvrditi je li teorija Komisije činjenično točna.

(253)

S obzirom na tu tvrdnju, Komisija je utvrdila da je analiza koju je iznijela Grupa Giti bila manjkava jer se u njoj smatralo da je sav uvoz prodan izravno prvom neovisnom kupcu u Uniji. U toj teoriji zanemaruje se to da na prosječne cijene može utjecati činjenica da se dio tog uvoza prodaje zainteresiranim povezanim stranama. Nadalje, u statističkim podacima o uvozu nije bila navedena prosječna cijena po razinama pa Komisija nije mogla ispitati uvozne cijene na osnovi razine, kako je to zatražila Grupa Giti. Stoga se predložena analiza ne može provesti s informacijama koje je Komisija dosad uspjela prikupiti tijekom ispitnog postupka ili koje su dobivene od zainteresiranih strana pa je, u skladu s time, odbijena.

(254)

Stoga je Komisija odbila tvrdnje koje su iznijele zainteresirane strane i potvrdila svoje početne nalaze.

(255)

S obzirom na prethodno navedena razmatranja, Komisija je potvrdila svoje početne nalaze iz uvodnih izjava 208. i 209. privremene uredbe. Industrija Unije u cjelini bila je pod velikim pritiskom. Tijekom razmatranog razdoblja došlo je do smanjenja proizvodnog kapaciteta, ulaganja i zaposlenosti te do znatnog gubitka tržišnog udjela unatoč stalnom sniženju prodajnih cijena. Kineski uvoz znatno je snižavao cijene industrije Unije. Smanjila se i profitabilnost industrije Unije u cjelini, a to se čak ubrzalo potkraj razmatranog razdoblja. Osim toga, povećale su se zalihe svih vrsta guma, osobito tijekom razdoblja ispitnog postupka, što je negativno utjecalo na financijsko stanje industrije Unije. Mnogi MSP-ovi koji proizvode protektirane gume zaustavili su proizvodnju i nisu mogli iskoristiti gospodarski oporavak. Komisija je istaknula i važnost podnesaka koje je zaprimila od udruženja AIRP i Bundesverband Reifenhandel und Vulkaniseur-Handwerk (talijansko i njemačko udruženje proizvođača protektiranih guma) ili društva Banden Plan Europa B.V. (proizvođač protektiranih guma iz Unije) ili društva Vipal Europe (dobavljač gaznog sloja), napominjući da je uvođenjem privremenih mjera već stvoren pozitivan zamah u tom sektoru. Posebno, proizvođači protektiranih guma u nekoliko država članica Unije već su zabilježili povećanje narudžbi od svibnja 2018. i vjeruju da će se ti optimistični izgledi za budućnost nastaviti ako bi se privremene mjere potvrdile.

(256)

Nakon konačne objave Grupa Giti tvrdila je da bi bolji rezultati proizvođača protektiranih guma mogli biti povezani s rastućim troškovima sirovina, a ne s uvođenjem privremenih mjera. Komisija nije pronašla dokaze kojima se povezuje razvoj troškova sirovina s povećanjem komercijalnih narudžbi o kojima su izvijestili proizvođači protektiranih guma. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(257)

S obzirom na profitabilnost industrije Unije, Komisija je priznala kritične primjedbe koje je primila od Grupe Aeolus o tome da 3. razina tijekom razdoblja ispitnog postupka ostvaruje gubitke (– 0,7 %), dok je profitabilnost 1. i 2. razine dvoznamenkasta. Međutim, Komisija se nije složila sa zaključkom da bi se tim pokazateljem, koji pokazuje razliku u profitabilnosti ovisno o razinama, mogao pobiti nalaz o materijalnoj šteti za industriju Unije u cjelini.

(258)

Svi relevantni pokazatelji pokazuju da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u 3. razini. Osim negativne profitne marže, došlo je do znatnog smanjenja zaposlenosti, osobito u djelatnosti protektiranja. Razina sniženja cijena od 31 % znatna je u 3. razini u kojoj se najviše osjeća i učinak obujma kineske konkurencije. Kako je prikazano u tablici 9., postoji uočljiv i stalan (godinu za godinom) pomak prema 3. razini u prodaji novih guma koje proizvode proizvođači iz Unije. Prodaja u Uniji, prikazana u tablici 9., iznosila je 2016. 5 milijuna guma u 3. razini. Taj razvoj nastavio se 2017. U prognozi za 2018. vidjeti se još veće povećanje tog pomaka prodaje prema 3. razini čime se jasno pokazuje pritisak na cijene pod kojim se nalaze proizvođači iz Unije u 1. i 2. razini.

(259)

U tom pogledu, kako je navedeno u uvodnim izjavama 210. i 211. privremene uredbe i dodatno potkrijepljeno u odjeljku 4.6. ove Uredbe, Komisija je smatrala da postoji snažna međusobna povezanost razina s obrnutim kaskadnim učinkom. Suprotno primjedbama mnogih zainteresiranih strana, postoji samo jedno tržište za gume sa stajališta proizvođača iz Unije, koji ga dijele na tri razine uglavnom radi strategije stavljanja proizvoda na tržište i zbog razlika u kvaliteti. To znači da proizvođači iz Unije uzimaju u obzir razvoje u svim trima razinama. Stoga pritisak cijene i obujma u 3. razini ima izravan učinak i na druge dvije razine, kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 234. i sljedećima. Nadalje, kupci guma biraju među gumama iz svih triju razina: oni važu svoju spremnost da plate višu cijenu s očekivanim vijekom trajanja guma i povezanim troškovima. U skladu s time, ponašanje proizvođača i kupaca potvrđuje da postoji snažna međusobna povezanost razina. Iz toga proizlazi da primijećeni pomak prema 3. razini stvara stalan pritisak i na druge dvije razine. U tom pogledu, Komisija je dalje napomenula da se dampinški uvoz odnosi uglavnom na 3. razinu. S obzirom na međusobnu povezanost razina i sve veću važnost 3. razine, Komisija je smatrala da se negativni trendovi koji su već primijećeni u industriji Unije u cjelini u bližoj budućnosti mogu samo nastaviti.

(260)

Nadalje, unatoč izričitom pozivu na iznošenje primjedbi u uvodnim izjavama 213. i 214. privremene uredbe, ni jedan kineski proizvođač izvoznik nije opovrgnuo tvrdnje industrije Unije o postojanju rizika od daljnjeg povećanja štete. Komisija je stoga prihvatila tvrdnju da neiskorišteni kapaciteti u NRK-u čine približno 40 % trenutačnog kineskog izvoza.

(261)

Nakon konačne objave CRIA i CCCMC tvrdili su da nemaju potrebu za iznošenjem primjedbi na izjave o razini neiskorištenih kapaciteta u NRK-u jer one nisu relevantne za ovaj predmet.

(262)

Komisija se s tim ne slaže. Postojanje rizika od daljnjeg povećanja štete dokazano je i 13. petogodišnjim planom za razvoj kemijske i petrokemijske industrije u Kini usmjerenim na tehnološke inovacije, strukturnu prilagodbu i zeleni razvoj. Taj se plan primjenjuje na industriju guma, a Komisija je u usporednom antisubvencijskom ispitnom postupku već utvrdila da postoji znatan broj subvencija. Njima se podupire zaključak da kineski proizvođači izvoznici imaju strukturnu prednost u penjanju po lancu vrijednosti sa stalnim pristupom jeftinom financiranju. Ako će se visokokvalitetne gume iz NRK-a sve više i više natjecati na tržištu s gumama iz Unije po dampinškim cijenama, time će se smanjiti marže industrije guma iz Unije, a time i njezina sposobnost za ulaganja i inovacije. Time će se pak vjerojatno prisiliti industriju Unije da se oslanja na gume niže kvalitete za koje je potrebno ograničeno ulaganje u istraživanje i razvoj, što će dodatno utjecati na mogućnost protektiranja guma i tako prouzročiti štetu za sve tri razine.

(263)

Zbog štetnog stanja u 3. razini i obrnutog kaskadnog učinka na 2. i 1. razinu koji se trenutačno osjeća, Komisija je stoga ostala pri svojem zaključku da je industrija u cjelini pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. osnovne uredbe.

(264)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da Komisija nije pokazala kako su razine obujma i cijena uvoza kineskih guma bitno utjecale na industriju Unije, pojedinačno ili zajedno. Iako se uvoz kineskih uvoznika u Uniju povećao za 1 124 101 komad tijekom razmatranog razdoblja, potrošnja u Uniji isto se tako povećala za 1 249 178 komada. Stoga povećanje kineskog uvoza po konkurentnim cijenama nije samo po sebi moglo nanijeti štetu prodaji industrije Unije na tržištu. Nadalje, činjenica da su neki proizvođači iz Unije morali izaći iz nekog segmenta tržišta i da se određivanje cijena na tržištu Unije promijenilo ne znači nužno da je kineski uvoz odgovoran za materijalnu štetu prouzročenu industriji Unije. Činjenica da su cijene kineskih izvoznika bile niže od onih industrije Unije i da proizvođači iz Unije nisu mogli preuzeti povećanje potrošnje te su morali sniziti svoje cijene kako bi bili konkurentniji nije dovoljna da bi se dokazalo da je kineski izvoz odgovoran za štetu koju je pretrpjela industrija Unije.

(265)

Komisija je ponovila da su kineske dampinške cijene znatno snižavale cijene industrije Unije u svim razinama tijekom razdoblja ispitnog postupka. U prosjeku su bile znatno niže tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Nadalje, činjenica da su uvozne cijene ostale stabilne u razdoblju od 2014. do 2015., da su se smanjile 2016. i ostale na istoj niskoj razini tijekom razdoblja ispitnog postupka (vidjeti uvodnu izjavu 147. privremene uredbe) ne može se objasniti kretanjem cijena sirovina. Potonje su se smanjile na početku razmatranog razdoblja, ali su se tijekom razdoblja ispitnog postupka povećale. Unatoč tomu, kineski proizvođači izvoznici nisu revidirali svoje cijene prema gore. To je pokazalo da žele steći dodatan tržišni udio nauštrb industrije Unije.

(266)

Jedan proizvođač izvoznik tvrdio je da ne postoji uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i štete prouzročene industriji Unije jer je kineski uvoz uglavnom prisutan u 3. razini tržišta dok većina proizvođača iz Unije prodaje proizvode iz 1. i 2. razine. Ta je tvrdnja činjenično netočna. Proizvodi koji su obuhvaćeni 1. i 2. razinom čine približno 35 % ukupnog kineskog uvoza. Nadalje, kako je prethodno objašnjeno u odjeljku 4.7. u pogledu međusobne povezanosti novih i protektiranih guma te međusobne povezanosti različitih razina, između različitih razina postoji simbiotski odnos. Pritisak jeftinog, dampinškog uvoza kineskih guma na cijene i obujam u 3. razini utječe i na cijene u ostalim razinama. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(267)

Isti proizvođač izvoznik tvrdio je da bi analizu štete, a stoga i analizu uzročnosti, trebalo provesti uzimajući u obzir da su cijene guma iz 3. razine određene niže jer te gume imaju znatno kraći vijek trajanja nego gume iz 1. razine i 2. razine. Ocjenu tržišnog udjela trebalo bi napraviti usporedbom tržišnog udjela po vrijednosti, a ne po količini. Ako se to uzme u obzir, smanjenje tržišnog udjela industrije Unije i povećanje tržišnog udjela kineskih proizvođača izvoznika znatno su manje izraženi.

(268)

Komisija je priznala da je životni vijek guma važan aspekt analize, kojim se pokazuje međusobna povezanost razina. Međutim, nije prihvatila da bi se tim aspektom opovrgnuo nalaz o uzročnosti. Čak i ako je, doduše, tržišni udio kineskih guma u Uniji niži po vrijednosti zbog „kraćeg vijeka trajanja” nego „po jedinici”, time se ne mijenja činjenica da je industrija Unije došla pod pritisak i pretrpjela materijalnu štetu upravo zbog toga što među kupcima postaje sve više privlačno kupovati kineske gume s „niskom cijenom i niskom kilometražom”.

(269)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da je smanjenje cijene kineskog uvoza prouzročeno promjenom u ponudi proizvoda koja je potaknuta sve većom potražnjom za manjim gumama. Nije bilo nikakvih dokaza kojima bi se ta tvrdnja potkrijepila. U svakom slučaju, čak i ako je veličina utjecala na kretanje prosječnih cijena, kineski uvoz snižavao je cijene industrije Unije i u pogledu guma istih veličina s obzirom na to da se usporedba uvijek radi po vrsti proizvoda. Stoga je Komisija odbacila tu tvrdnju.

(270)

Nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da bi Komisija trebala dostaviti dodatnu analizu učinka ruskog uvoza, za koji je cijena bila određena na razini kineskog uvoza.

(271)

Komisija je utvrdila da postoji ključna razlika u obujmu uvoza. Dok se kineski uvoz povećao s 3,5 milijuna guma 2014. na 4,6 milijuna guma u razdoblju ispitnog postupka (to jest za 1 100 000 komada), ruski uvoz u istom razdoblju povećao se s 0,2 milijuna guma na 0,3 milijuna guma (to jest za samo 100 000 komada). S obzirom na ograničene količine koje dolaze iz Rusije (one čine svega 6 % ukupnog obujma uvoza iz NRK-a i imaju tržišni udio od svega 1,29 % tržišta Unije) po sličnoj cijeni, taj uvoz ne može oslabiti uzročno-posljedičnu vezu između kineskog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(272)

Druge zainteresirane strane tvrdile su da se uvoz iz drugih zemalja, kao što su Japan, Južna Koreja i Turska, odvija u znatnim količinama i po cijenama nižim od onih industrije Unije. Zbog njegove cijene i veličine, njime je navodno prekinuta uzročno-posljedična veza između kineskog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(273)

Komisija je primijetila da su uvozne cijene iz Japana, Južne Koreje i Turske znatno iznad kineskih uvoznih cijena. Osim toga, uglavnom se radi o transfernim cijenama prema povezanim uvoznicima. Stoga te uvozne cijene ne mogu poslužiti kao osnova za usporedbu s cijenama industrije Unije. Konačno, japanske, južnokorejske i turske gume prodavale su se po cijeni koja odgovara njihovoj odgovarajućoj razini na tržištu Unije. Stoga tim uvozom ne bi trebala biti prouzročena šteta industriji Unije. Kad je riječ o količinama, njihov tržišni udio ostao je stabilan (obujam se smanjio za Južnu Koreju za 50 000 komada, ostao stabilan za Japan i povećao se za Tursku za 170 000 komada) i činio je oko polovine obujma uvoza podrijetlom iz NRK-a. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(274)

Određene zainteresirane strane tvrdile su da je industrija Unije pretrpjela gubitke jer izvoze uz gubitak tijekom cijelog razmatranog razdoblja, što je utjecalo na njihov povrat ulaganja i sposobnost ulaganja. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 226. privremene uredbe, na prosječne uvozne cijene utječu transferne vrijednosti prema povezanim društvima. Osim toga, troškovi proizvodnje prikazani u uvodnoj izjavi 176. privremene uredbe izračunani su za prodaju proizvođača iz Unije u uzorku koja je naplaćena nepovezanim kupcima. To ne omogućuje izvlačenje smislenih zaključaka na temelju usporedbe tih dvaju skupova podataka. Štoviše, u mikroekonomskim pokazateljima pokazalo se da je utvrđeno da je izvoz proizvođača iz Unije u uzorku bio profitabilan. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(275)

Komisija je ponovila da su obujmovi ostali stabilni tijekom razmatranog razdoblja. Nadalje, te su cijene transferne cijene između povezanih strana pa stoga nije moguće izvući nikakav zaključak iz činjenice da te cijene pokazuju silazni trend tijekom razmatranog razdoblja. Stoga su te tvrdnje odbačene. Stoga Komisija potvrđuje da ne postoje nikakvi dokazi da bi izvozna djelatnost industrije Unije mogla umanjiti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza i utvrđene štete.

(276)

Grupa Giti tvrdila je da su nove gume postajale jeftinije kako su se smanjivali troškovi, no proizvođači protektiranih guma nisu mogli iskoristiti to smanjivanje jer je udio sirovina u njihovim troškovima proizvodnje znatno niži u usporedbi s novim gumama. To objašnjava gubitak koji je pretrpjela industrija protektiranja u 3. razini, koji je uglavnom posljedica kretanja cijena sirovina s obzirom na to da su se one stalno smanjivale od 2012. te su se počele oporavljati tek 2017.

(277)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 152., kineske uvozne cijene nisu slijedile to kretanje cijena sirovina dok se to kretanje odražavalo u trošku proizvodnje industrije Unije (58). Gubici su bili posljedica činjenice da je kineski uvoz tijekom razmatranog razdoblja znatno snižavao cijene industrije Unije. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(278)

Grupa Aeolus i društvo Pirelli tvrdili su da Komisija nije u obzir uzela to da su dva glavna proizvođača znatno uložili u svoju djelatnost protektiranja. Time bi se navodno moglo objasniti zašto su drugi proizvođači iz Unije morali izaći iz 3. razine tržišta. Prema navodima tih strana, gospodarska kriza navela je dva glavna proizvođača (Goodyear i Continental) da ulože u svoju djelatnost protektiranja te su oni otvorili vlastite tvornice za protektiranje. Prema dostupnim podacima, proizvodni kapacitet svake tvornice ekvivalentan je godišnjoj proizvodnji deset malih proizvođača protektiranih guma. Grupa Aeolus vjeruje da su ta ulaganja dovela do samoprouzročene štete. Smatra se da je tim ulaganjima stvoren prekomjeran kapacitet i umjetno su povećani jedinični troškovi što je za posljedicu imalo smanjenje dobiti. Učinak tih ulaganja na cjelokupnu industriju Unije navodno je dovoljan da bi umanjio bilo kakvu potencijalnu uzročno-posljedičnu vezu između kineskog dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije, neovisno o tome uzima li se u obzir pojedinačno ili zajedno s drugim poznatim čimbenicima.

(279)

Prema informacijama koje su dostavili ETRMA i neki veliki proizvođači kako su opisani u uvodnim izjavama od 189. do 191., proizvodnja velikih proizvođača (koji koriste pretežno topli postupak protektiranja) zapravo se smanjila tijekom razmatranog razdoblja (proizvodnja se sa 2,4 milijuna 2014. spustila na 2,2 milijuna u razdoblju ispitnog postupka). Ti brojčani podaci stoga ne podupiru tvrdnju da je ulaganjem dvaju glavnih proizvođača stvoren prekomjerni kapacitet. Stoga je ta tvrdnja o samoprouzročenoj šteti odbačena.

(280)

Neke zainteresirane strane navele su da je rastuća potražnja za manjim gumama vjerojatno utjecala na ponudu proizvoda u različitim godinama na način da se potkraj razdoblja ispitnog postupka prodavalo razmjerno više manjih guma. Zbog ograničenja u pogledu težine i veličine vozila koja su na snazi u užim gradskim središtima i rasta djelatnosti e-trgovine (koja zahtijeva da se pošiljke smanje na manje količine za koje su, pak, potrebni laki kamioni i laka gospodarska vozila) dogodio se pomak prema povećanoj potražnji za manjim gumama. To opažanje nije se primjenjivalo samo na prodaju proizvođača iz Unije. U zadovoljavanju povećane potražnje za manjim gumama sudjelovao je i kineski uvoz, što stoga (djelomično) objašnjava smanjenje prodajnih cijena kineskog uvoza.

(281)

Kad je riječ o tvrdnji o promjeni ponude proizvoda, informacije koje je Komisija prikupila o različitim veličinama koje su komercijalizirane na tržištu Unije tijekom razmatranog razdoblja nisu podupirale argument o tome da su cijene i troškovi bili niži zbog relativno jače prisutnosti manjih guma na tržištu (59). Umjesto toga, podaci za razdoblje ispitnog postupka pokazuju da je ponuda proizvoda na tržištu bila stabilna i da je i dalje koncentrirana na glavne dimenzije. Nadalje, takvo smanjenje prosječne veličine proizvoda ne može se utvrditi iz Eurostatovih podataka o kineskom uvozu, u kojima se, naprotiv, otkriva da se težina guma uvezenih iz Kine povećala za 3 % u razdoblju od 2014. do razdoblja ispitnog postupka (60). Suprotno tome, Komisija je primijetila opće strukturne prilagodbe koje je industrija Unije provela kako bi smanjila troškove s obzirom na „domino efekt” koji je djelovao u različitim razinama. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(282)

Ni ruski uvoz (zbog svojeg malog obujma) ni uvoz iz Japana, Južne Koreje i Turske (zbog njihovih transfernih cijena koje su bile čak i više od kineskih cijena) nije bio glavni uzrok štete nanesene industriji Unije. Isto tako, izvozni rezultati Unije i njezino kretanje troškova nisu bili osnovni uzrok štetnog stanja Unije. Potonje se ne može objasniti ni drugim činjenicama kao što su ulaganje dvaju glavnih proizvođača u djelatnost protektiranja i promjene u ponudi proizvoda.

(283)

Stoga je Komisija potvrdila svoje nalaze iz uvodnih izjava 229. i 232. privremene uredbe o tome da je materijalna šteta industriji Unije prouzročena dampinškim uvozom iz NRK-a te da zbog ostalih čimbenika, uzetih u obzir pojedinačno ili zajedno, nije umanjena uzročno-posljedična veza između dampinškog uvoza i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(284)

Komisija je potvrdila svoje privremene nalaze iz uvodnih izjava 234. i 235. privremene uredbe o tome da će uvođenje mjera biti u interesu proizvođača iz Unije.

(285)

Grupa Aeolus i društvo Pirelli, Grupa Giti te društvo Kirkby smatrali su da će na industriju protektiranja u Uniji negativno utjecati smanjena ponuda i povećana cijena plašteva. Prema njihovu stajalištu, antidampinške mjere za gume iz 1. i 2. razine negativno bi utjecale na neovisne proizvođače protektiranih guma iz Unije, koji plašteve iz tih razina upotrebljavaju u svojim proizvodnim linijama. Grupa Giti ponovila je slične tvrdnje nakon konačne objave.

(286)

Komisija se nije složila s tom procjenom. Unatoč činjenici što su veliki proizvođači iz Unije integrirali djelatnosti protektiranja, velik broj njihovih plašteva i dalje protektiraju neovisni proizvođači protektiranih guma iz Unije. Osim toga, neovisni proizvođači protektiranih guma iz Unije naveli su Komisiji da trenutačno postoji prekomjerna ponuda plašteva. Prema njihovoj procjeni, mnogim je kupcima jeftinije kupiti kineske gume iz niske razine nego protektirati postojeće. To znači da se moralo baciti mnogo plašteva koji su se mogli protektirati. Kao najvažnije, dok neovisni proizvođači protektiranih guma i udruženja podupiru te mjere, ni jedan proizvođač protektiranih guma iz Unije nije istupio protiv tih mjera. To upućuje na to da su te mjere u interesu industrije protektiranja iz Unije.

(287)

Nakon privremene objave CRIA i CCCMC tvrdili su da je jedan proizvođač protektiranih guma iz Unije naveo da mjere nisu bile u njegovu interesu. Međutim, budući da nije bila potkrijepljena dokazima, ta je tvrdnja odbačena.

(288)

Grupa Aeolus i društvo Pirelli, Grupa Giti te društvo Heuver tvrdili su da će, ako se mjere donesu, doći do smanjenja kineskog uvoza što će dovesti do općeg pada ponude. To bi pak dovelo do spekulativnog povećanja cijena, na štetu krajnjih korisnika. Mjere kojima bi se štitila industrija Unije značile bi i da bi krajnji kupci imali manji izbor proizvoda.

(289)

Komisija je smatrala da u Uniji postoji dostatan ukupni kapacitet za opskrbu unutarnjeg tržišta kako je naznačeno u tablici 4. Nadalje, postoji mnogo proizvođača koji su smješteni u trećim zemljama (Turska, Južna Koreja, Japan, Rusija, Tajland i mnoge druge zemlje) koji već prodaju na tržištu Unije. Njihov kombinirani obujam prodaje bio je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja, s tržišnim udjelom od približno 10 %. Komisija je podsjetila da su kineske cijene znatno niže od cijena svih ostalih velikih zemalja uvoznica. Prema podacima Eurostata, prosječna uvozna cijena iz Narodne Republike Kine bila je 128,8 EUR po komadu (kako je naznačeno u tablici 3. privremene uredbe), dok su uvozne cijene svih ostalih zemalja bile 189 EUR po komadu u razdoblju ispitnog postupka (kako je naznačeno u tablici 18. privremene uredbe). Stoga se može razumno očekivati da će, nakon što se ponovno uspostave ravnopravni uvjeti na tržištu Unije, uvoz iz svih zemalja osigurati potrebnu opskrbu.

(290)

Komisija je podsjetila i na to da je tržište Unije konkurentno tržište na kojem se snažno natječu mnogi proizvođači koji su aktivni u svim razinama. Stoga će se uvozom na poštenoj razini cijena nastaviti izvršavati dodatni konkurentski pritisak na cijene industrije Unije.

(291)

Nekoliko uvoznika tvrdilo je da će možda u potpunosti izaći s tržišta ako se te mjere uvedu. Komisija je podsjetila da je svrha uvođenja antidampinških mjera ponovno uspostaviti ravnopravne uvjete tako da se proizvođači iz Unije i proizvođači iz trećih zemalja natječu pod ravnopravnim uvjetima. U skladu s time, pristojbe su postavljene na onu razinu koja će omogućiti kineskom uvozu da se nastavi natjecati s proizvođačima iz Unije, ali po poštenim cijenama. Osim toga, uzimajući u obzir to da će se tim mjerama smanjiti velika razlika između dampinških kineskih cijena i uvoznih cijena iz svih ostalih zemalja, uvoznicima će se povećati poslovne mogućnosti da prodaju gume za autobuse i kamione iz drugih zemalja.

(292)

Nakon konačne objave udruženje Retread Manufacturing Association tvrdilo je da je opskrba osigurana. Prema tvrdnjama udruženja, ne postoji nedostatak proizvoda s obzirom na to da trgovinski podaci pokazuju da proizvođači preusmjeravaju nabavu iz Narodne Republike Kine u druge zemlje, kao što je Južna Koreja. Strana je tvrdila da se od najave privremenih pristojbi lokalna potražnja povećala između 5 i 10 %.

(293)

Komisija je zaključila da mjere neće biti u interesu uvoznika koji se uglavnom oslanjaju na uvoz vrlo jeftinih kineskih guma. Međutim, nije vjerojatno da će ponovna uspostava poštenog tržišnog natjecanja ozbiljno utjecati na uvoznike sa širim portfeljem.

(294)

Budući da nije bilo nikakvih primjedbi na ovu temu, Komisija je potvrdila svoj nalaz iz uvodne izjave 242. privremene uredbe o tome da su mjere u interesu dobavljača gaznog sloja.

(295)

Budući da u roku za podnošenje primjedbi na dokument o konačnoj objavi (61) nije bilo nikakvih primjedbi u kojima bi se to osporavalo, Komisija je potvrdila svoje nalaze iz uvodnih izjava od 243. do 249. privremene uredbe o tome da su mjere u interesu politike Unije za smanjenje otpada i održivo upravljanje sirovinama. Osim toga, uzimajući u obzir da se djelatnošću protektiranja uglavnom bave MSP-ovi, uvođenje mjera bilo bi u skladu i s važnim ciljem Komisije u pogledu podupiranja MSP-ova.

(296)

Stoga je Komisija potvrdila svoj zaključak iz uvodnih izjava od 234. do 249. privremene uredbe. Ne postoje nikakvi uvjerljivi razlozi na temelju članka 21. osnovne uredbe zbog kojih ne bi bilo u interesu Unije da se mjere uvedu.

(297)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 4., za uvoz predmetnog proizvoda uvedena je obveza evidentiranja od 3. veljače 2018. do dana stupanja na snagu privremenih mjera 8. svibnja 2018. radi moguće retroaktivne naplate pristojbi na evidentirani uvoz.

(298)

Tijekom konačne faze ispitnog postupka procijenjeni su podaci prikupljeni u kontekstu evidentiranja. Komisija je analizirala jesu li ispunjeni kriteriji za retroaktivnu naplatu konačnih pristojbi na temelju članka 10. stavka 4. osnovne uredbe.

(299)

Tijekom evidentiranja uvoza na temelju dostupnih podataka, na razini oznake KN, pokazalo se da je došlo do znatnog povećanja uvoza. Međutim, na temelju novijih podataka pokazuje se da nije bilo nikakvog daljnjeg znatnog povećanja uvoza u usporedbi s razinom uvoza tijekom razdoblja ispitnog postupka. Stoga taj uvjet na temelju članka 10. stavka 4. točke (d) osnovne uredbe nije ispunjen.

(300)

Stoga je Komisija zaključila da retroaktivna naplata konačnih pristojbi u ovom predmetu nije opravdana.

(301)

Nakon privremene objave nekoliko zainteresiranih strana tvrdilo je da postoji širok dogovor o podjeli tržišta Unije na tri razine te da se u privremenoj uredbi nalaze opsežne analize i podaci po razinama. Međutim, pristup koji je korišten u privremenoj fazi, a koji uključuje jednu ciljnu dobit za sve razine, imao je učinak prekomjerne zaštite proizvođača iz Unije od dampinškog uvoza guma iz 3. razine, u kojoj se nije moglo dostići propisanu ciljnu dobit za industriju u cjelini. Stoga bi Komisija trebala upotrijebiti profitabilnost svake razine kako bi izračunala neštetnu cijenu i maržu štete radi ispravne primjene pravila niže pristojbe.

(302)

Komisija je prihvatila tu tvrdnju. Smatrala je da je u ovom slučaju primjerenije utvrditi ciljne dobiti po razini jer je mjera u obliku fiksne pristojbe po gumi, koja se temelji na marži štete izvedenoj iz kontrolnog broja proizvoda po razini. Stoga je revidirala ciljnu dobit na 17,9 % za 1. razinu, 17,9 % za 2. razinu i 6,1 % za 3. razinu.

(303)

Nakon konačne objave Grupa Giti tvrdila je da je godina 2014., koja je korištena kao osnova za utvrđivanje ciljne dobiti, bila netipična zbog toga što je profitabilnost za 1. i 2. razinu bila jednaka, ali se razlikovala u sljedeće dvije godine.

(304)

Komisija je podsjetila na to da je bila dužna utvrditi ciljnu dobit određivanjem godine koja je najsličnija uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja nenarušenog dampinškim uvozom. S obzirom na taj kriterij, 2014. godina je s najnižim obujmima i najnižim tržišnim udjelom dampinškog uvoza u usporedbi s 2015. ili 2016., zbog čega bi navedene godine trebalo izuzeti. Isto tako, Komisija se nije mogla poslužiti podacima za godine koje su prethodile 2014. jer provjerenih podataka za njih nije bilo. Stoga je ta tvrdnja odbačena.

(305)

Neke zainteresirane strane (podnositelj pritužbe, društvo Tyre Specialists of Finland, talijansko udruženje proizvođača protektiranih guma, udruženje Bipaver, društvo VIPAL, portugalsko udruženje industrija protektiranih guma te Bundesverband Reifenhandel und Vulkaniseur-Handwerk) smatrale su da je ciljna dobit od 6,1 % za 3. razinu koja je korištena u konačnoj objavi bila preniska da bi se uklonila šteta koju su pretrpjeli proizvođači protektiranih guma te da je stopa dobiti od približno 10 % koja je dosegnuta prije naglog povećanja uvoza bila opravdana.

(306)

Komisija je podsjetila na to da se tržište guma 3. razine može prepoznati po tome što se na njemu mogu naći i protektirane i nove gume, koje se međusobno natječu u pogledu tržišnog udjela. Kako je privremeno utvrđeno u uvodnoj izjavi 209. privremene uredbe, neodržive razine gubitaka u industriji protektiranih guma rizične su za opstanak cijele djelatnosti protektiranja u Uniji. Kako je privremeno utvrđeno u uvodnoj izjavi 230. privremene uredbe, ti gubici utječu i na profitabilnost koju mogu ostvariti društva koja djeluju u 1. i 2. razini. Te nalaze treba promatrati u svjetlu jasnog interesa Unije za postojanje snažne industrije protektiranih guma, kako je utvrđeno u uvodnim izjavama od 243. do 249. privremene uredbe i uvodnoj izjavi 232. dokumenta o konačnoj objavi.

(307)

Komisija je u skladu s tim odlučila ocijeniti tvrdnju da profitabilnost od 6,1 % u 2014. za 3. razinu, kako je navedeno u dokumentu o konačnoj objavi, ne bi primjereno osigurala opstanak djelatnosti protektiranja u Uniji.

(308)

U tu je svrhu odlučila razmotriti razine profitabilnosti koje su ostvarila društva aktivna u toj razini u 2014., na temelju podataka iz provjerenih odgovora na upitnik. Za velika društva u uzorku koja posluju u djelatnosti protektiranja u 3. razini, profitabilnost u 2014. iznosila je –6,04 %. Za MSP-ove u uzorku ta je brojka iznosila 2,71 %. Ti podaci pokazuju da je kineski uvoz u 2014. već utjecao na industriju protektiranja, koja čini znatan dio industrije Unije u cjelini.

(309)

Komisija je u skladu s tim nastojala utvrditi koju bi ciljnu dobit trebali postići proizvođači iz Unije u 3. razini u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, uzimajući u obzir proizvođače protektiranih guma. Za tu procjenu poslužila se i podacima dostupnima u dokumentaciji predmeta. Ciljna dobit za proizvođače predmetnog proizvoda u 3. razini u pritužbi je utvrđena na 9,2 %, čime bi se prema tvrdnjama podnositelja pritužbe osiguralo odgovarajuće funkcioniranje za sve proizvođače iz 3. razine (uključujući proizvođače protektiranih guma za predmetni proizvod). Ta je brojka bila u skladu i s primjedbama koje su u svojem odgovoru na dokument o konačnoj objavi iznijeli proizvođači protektiranih guma za predmetni proizvod, tvrdeći da bi Komisija u obzir trebala uzeti razine profitabilnosti za proizvođače iz 3. razine od približno 9 %. Njihov se argument načelno oslanjao na brojčane podatke iz 2014., koji su tada već pokazivali da je industrija protektiranih guma u Uniji pretrpjela štetu. Slično tome, Komisija je razmotrila podatke koje su dostavili proizvođači protektiranih guma iz uzorka u Uniji za 2006. – 2007., koje je prema njihovim tvrdnjama bilo posljednje razdoblje u kojem su vladali uobičajeni uvjeti tržišnog natjecanja. U tim godinama profitabilnost proizvođača protektiranih guma u Uniji iznosila je 9,4 %.

(310)

Komisija je te podatke usporedila s ukupnim podacima o profitabilnosti u 3. razini za proizvođače protektiranih guma iz uzorka u Uniji u 2014. Ne uzimajući u obzir ponderiranje rezultata MSP-ova u cijeloj industriji Unije, profitabilnost u 3. razini u toj godini iznosila je 9,2 %. Neponderirani podaci bili su prikladniji od prethodno ponderiranog iznosa od 6,1 %. Godine 2014. uvoz iz Kine već je izrazito snažno utjecao na MSP-ove u 3. razini, stoga ponderirane vrijednosti za tu godinu ne odražavaju u potpunosti uobičajene uvjete tržišnog natjecanja u industriji protektiranih guma.

(311)

Stoga je Komisija smatrala da je primjerenije izračunati ciljnu dobit za 2014. tako da se umanji štetan učinak kineskog uvoza koji je već zabilježen u toj godini i na industriju protektiranja u Uniji. U svjetlu navedenih informacija Komisija je odlučila utvrditi ciljnu dobit za proizvođače predmetnog proizvoda iz 3. razine na 9,2 %. To predstavlja minimalnu neštetnu cijenu koju proizvođači iz Unije iz 3. razine moraju ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, uzimajući u obzir potrebe industrije protektiranja.

(312)

Kako je spomenuto u uvodnoj izjavi 16., Komisija je objavila te dodatne nalaze i pozvala zainteresirane strane na iznošenje primjedbi.

(313)

Društvo Heuver tvrdilo je da Komisija ne bi trebala praviti razliku između protektiranih i novih guma jer ih se zbog njihove zamjenjivosti sustavno smatralo istim proizvodom. Nadalje, kompletna analiza štete i uzročnosti provedena je bez ikakvog razlikovanja u tom smislu.

(314)

Strana je tvrdila da Komisija nije osigurala valjanu osnovu za odstupanje od razmatranog razdoblja ovog ispitnog postupka te da je uvoz iz Kine u 2014. već utjecao na industriju Unije u cjelini. Nadalje, strana je tvrdila da je činjenica da društvo nije doseglo tu razinu ciljne dobiti u vrijeme kada uvoz iz NRK-a nije izazivao štetu industriji Unije (razdoblje 2008.–2014.) jasan znak da postoje drugi uzroci štete.

(315)

Društvo Hämmerling tvrdilo je i da je rok od tri dana za podnošenje primjedbi o bitnim izmjenama u dokumentaciji i konačnim zaključcima Komisije prekratak te da čini povredu njegovih prava na obranu.

(316)

Društvo Xingyuan Group tvrdilo je da je ciljna dobit od 9,2 % neprimjerena jer je neprovjerena. Godine 2006. i 2007. bile su odviše daleko od trenutačne situacije i nije bilo dokaza da je industrija Unije 2014. trpjela štetu. Osim toga, strana je tvrdila da se ciljnom dobiti nije namjeravao osigurati opstanak industrije, već ukloniti učinak štetnog dampinga. Tvrdila je da je upotreba neponderirane profitabilnosti bila neprimjerena.

(317)

Grupa Aeolus tvrdila je da Komisija nije provela analizu uzročno-posljedične veze između uvoza iz Kine i rezultata industrije protektiranja u Uniji. Nadalje, ta je strana tvrdila da profitna marža mora biti ograničena na profitnu maržu s kojom industrija Unije može razumno računati u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Tvrdila je da Komisija ne smije praviti razliku između novih guma i protektiranih guma prilikom ocjenjivanja primjerene ciljne dobiti za 3. razinu. Naposljetku, strana je tvrdila da Komisija nije obrazložila zašto je ciljnu dobit za 3. razinu utvrdila na 9,2 %.

(318)

CCCMC i CRIA tvrdili su da utvrđivanje ciljne dobiti za 3. razinu na 9,2 % nije odražavalo uobičajene uvjete tržišnog natjecanja te da godine 2006. i 2007. nisu bile pravo mjerilo za utvrđivanje štete. Budući da je Komisija previše pozornosti posvetila proizvođačima protektiranih guma iz 3. razine, dovela je u pitanje i svoju analizu štete za industriju Unije u cjelini.

(319)

Društvo Prometeon tvrdilo je da se revidiranim izračunom marže štete podupire zaključak da je navodna šteta zanemariva. Ukupni gubitak koji se može pripisati 3. razini iznosio bi oko 54 milijuna EUR, što čini 91 % ukupne štete koju je pretrpjela industrija Unije, dok nema utjecaja na 1. i 2. razinu. Također je ponovilo svoju tvrdnju da bi trebalo upotrijebiti drugi oblik mjere.

(320)

Komisija je odbacila te tvrdnje zbog sljedećih razloga.

(321)

Prvo, ciljna dobit za 3. razinu na razini od 9,2 % temelji se na stvarnoj profitabilnosti proizvođača iz Unije u uzorku iz 3. razine u 2014. prije ponderiranja društava po razinama. Nije neprimjereno u tu svrhu ukloniti ponderiranje podataka kako bi se ublažio učinak na rezultate MSP-ova na koje je već utjecala znatna razina uvoza iz Kine.

(322)

Drugo, upućivanje Komisije na razdoblje 2006. – 2007. ne mijenja tu procjenu. Umjesto toga, ono potvrđuje nalaze na temelju neponderiranih podataka za 2014. kao razumno mjerilo. Ni jedna od zainteresiranih strana nije tvrdila da su uvjeti tržišnog natjecanja u razdoblju 2006. – 2007. bili narušeni. Proizvođači protektiranih guma iz uzorka financijskim su izvještajima potkrijepili tvrdnju da se njihova uobičajena profitabilnost u razdoblju 2006. – 2007. prosječno kretala od 9 do 10 %.

(323)

Treće, ciljna dobit za 3. razinu utvrđena na temelju neponderiranih podataka za 2014. bila je u skladu i s razinom ciljne dobiti navedenom u pritužbi. Stoga je industrija Unije već u početnoj fazi – dakle, znatno prije nego što je Komisija pokrenula postupak ponderiranja – navedenih 9,2 % smatrala primjerenom ciljnom dobiti.

(324)

Komisija je stoga odbacila te tvrdnje i potvrdila svoju odluku da ciljnu dobit za gume iz 3. razine utvrdi na 9,2 %.

(325)

Konačno, u skladu s člankom 20. stavkom 5. osnovne uredbe, stranama bi trebalo odobriti razdoblje od 10 dana za iznošenje primjedbi o konačnoj objavi. U ovom slučaju Komisija je za tu svrhu odobrila puna dva tjedna. U slučaju kada je potrebna dodatna konačna objava, taj rok može biti kraći. Za razliku od tvrdnje koju je iznijelo društvo Hämmerling, dodatna konačna objava nije bila kompleksna ni temeljita. Odnosila se tek na jedan specifičan aspekt, a to je ciljna vrijednost, koja je objašnjena u dokumentu od dvije stranice. U tom kontekstu rok od tri dana za iznošenje primjedbi bio je dostatan da sve strane ostvare pravo na obranu.

(326)

Potrebno je uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a u skladu s pravilom niže pristojbe propisanim u članku 7. stavku 2. osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi trebalo bi odrediti na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(327)

Stoga bi konačne stope antidampinške pristojbe, izražene na razini cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, trebale iznositi:

Tablica 11.

Stope konačne antidampinške pristojbe

(328)

Pojedinačne stope antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Navedene pojedinačne stope antidampinške pristojbe (za razliku od pristojbe na razini zemlje koja se primjenjuje na „sva ostala društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Na njega ne bi trebalo primjenjivati ni jednu drugu pojedinačnu stopu antidampinške pristojbe.

(329)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako kasnije promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora poslati Komisiji. Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(330)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike među stopama pristojbi sveo na najmanju moguću mjeru, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 1. stavku 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(331)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(332)

Uzimajući u obzir nedavnu sudsku praksu Suda (62), primjereno je predvidjeti stopu zatezne kamate koja će se platiti u slučaju povrata konačnih pristojbi jer se u relevantnim odredbama na snazi u pogledu carinskih pristojbi ne predviđa ta kamatna stopa i jer bi primjena nacionalnih pravila dovela do neopravdanih narušavanja među gospodarskim subjektima, ovisno o tome koja je država članica odabrana za carinjenje.

(333)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 263. privremene uredbe, postoji opasnost da gospodarski subjekti uvozom kotača s kineskim gumama izbjegnu te mjere. Stoga je Komisija smatrala prikladnim smanjiti taj rizik na najmanju mjeru praćenjem uvoza kotača za vozila, prikolice i poluprikolice s pneumatskim gumama, novim ili protektiranim, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121.

(334)

Društvo Hämmerling tvrdilo je da osnovna uredba Komisiji ne pruža pravnu osnovu za razvrstavanje robe u carinske svrhe te da je stoga članak 1. stavak 5. privremene uredbe protuzakonit. Kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 263. privremene uredbe, prema Objašnjenjima harmoniziranog sustava za tarifne brojeve 8708 i 8716 gumom opremljeni kotači vozila, prikolica i poluprikolica svrstavaju se u tarifne brojeve 8708 i 8716. U toj je uvodnoj izjavi objašnjena namjera Komisije o praćenju uvoza pneumatskih guma, novih ili protektiranih, od kaučuka, vrste koja se rabi za autobuse ili kamione, s indeksom opterećenja većim od 121, ugrađenih na kotač i ispravno razvrstanih u skladu s carinskim zakonodavstvom iz poglavlja 87. Kombinirane nomenklature (63). Kako bi se pojasnilo da Komisija nije namjeravala razvrstavati robu u carinske svrhe na temelju osnovne uredbe, već pratiti uvoz, u skladu s time formuliran je odgovarajući izraz u povezanom članku te uredbe, odnosno članku 1. stavku 4.

(335)

Grupa Aeolus tvrdila je da bi antidampinška mjera trebala imati oblik pristojbe ad valorem. Prema njezinu stajalištu, fiksnom pristojbom povrijedili bi se članak 7. stavak 2. i članak 9. stavak 4. osnovne uredbe u kojima se zahtijeva da uvedena privremena i konačna antidampinška pristojba ne smije prelaziti onu maržu koja je dostatna kako bi se uklonila šteta za industriju Unije. Prema tome, najprikladnije rješenje bilo bi da Komisija uvede različite pristojbe ad valorem na temelju podjele tržišta na razine, to jest 1. razinu, 2. razinu i 3. razinu. Grupa Aeolus tvrdila je da bi to bilo u skladu s razmatranjima Komisije o važnosti izbjegavanja nerazmjernih mjera za visokokvalitetne gume i potrebi da se ukloni šteta za industriju Unije za gume s različitim fizičkim svojstvima, čime bi se stvorilo mnogo zdravije tržište.

(336)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 302., Komisija je revidirala maržu štete i utvrdila ciljnu dobit po razinama. Stoga je smatrala da se tako nastalom fiksnom pristojbom ispravno uklanja šteta za industriju Unije, a istodobno se ona primjenjuje razmjerno na različite razine.

(337)

CRIA i CCCMC tvrdili su da su fiksne pristojbe neprikladne, posebno za 3. razinu te su predložili da Komisija razmotri uvođenje pristojbi ad valorem ili, alternativno, fiksnih pristojbi za visokokvalitetne proizvode i pristojbi ad valorem za proizvode niske kvalitete. Nadalje, neke su strane tvrdile da bi Komisija trebala uzeti u obzir veličinu guma, s obzirom na to da se razlika u veličini odražava u cijeni gume. CRIA i CCCMC tvrdili su i da je pristojba ad valorem primjerenija.

(338)

Grupa Giti i društvo Prometeon tvrdili su da bi pristojba trebala imati oblik promjenjive pristojbe, pri čemu gume iznad određene minimalne uvozne cijene ili minimalne uvozne cijene po razini ne podliježu pristojbama. Nadalje, Grupa Giti tvrdila je da bi proizvođači koji ne surađuju trebali i dalje podlijegati preostaloj carinskoj stopi ad valorem kako bi se 1. i 2. razina isključile iz područja primjene konačnih mjera.

(339)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 302., Komisija je revidirala maržu štete i utvrdila ciljnu dobit po razinama. Stoga je smatrala da se tako nastalom fiksnom pristojbom ispravno uklanja šteta za industriju Unije, a istodobno se ona primjenjuje razmjerno na različite razine.

(340)

U pogledu tvrdnji da bi jedna minimalna uvozna cijena za sve razine ili minimalna uvozna cijena po razini bila primjerenija za uklanjanje štete prouzročene dampinškim uvozom, Komisija je navela sljedeće:

(341)

U pogledu tvrdnji da je odabrani oblik mjera morao biti ad valorem, Komisija je ostala pri svojem nalazu da bi pristojba ad valorem bila poticaj za nastavak uvoza ponude proizvoda u donjem dijelu raspona, kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 270. i 271. privremene uredbe. U pogledu veličina Komisija je utvrdila da male gume čine približno 15 % obujma izvoza kineskih izvoznika iz uzorka te da uvoznici obično uvoze sve veličine. Stoga je Komisija zaključila da ta razmatranja ne umanjuju prednosti uvođenja fiksne pristojbe.

(342)

Stoga je Komisija zadržala fiksne pristojbe kao oblik konačnih mjera.

(343)

Grupa Xingyuan tvrdila je da je uvozna cijena koja je korištena kao osnova za izračun fiksne pristojbe pogrešno sadržavala troškove nastale nakon uvoza. Komisija je tu tvrdnju prihvatila i s tim u skladu ažurirala izračun.

(344)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, trebalo bi konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena privremenom uredbom. Oslobađaju se iznosi osigurani iznad konačne stope pristojbe utvrđeni u skladu s člankom 1. stavkom 2. ove Uredbe.

(345)

Komisija je obaviještena da je društvo Chonche Auto Double Happiness Tyre Corp., Ltd. (dodatna oznaka TARIC C333) promijenilo svoj naziv u Aeolus Tyre (Taiyuan) Co., Ltd. s danom 13. kolovoza 2018. Stoga se sve mjere koje su se privremeno primjenjivale na društvo Chonche Auto Double Happiness Tyre Corp., Ltd. primjenjuju na društvo Aeolus Tyre (Taiyuan) Co., Ltd.

(346)

Odbor osnovan u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036 nije dostavio mišljenje,

(1)

kako bi se osiguralo da valutni parovi iz Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/2197 (2) i dalje odražavaju stvarnu korelaciju između relevantnih valuta, potrebno je ažurirati popis visokokoreliranih valuta.

(2)

Na tom se popisu 31. ožujka 2017. koristi kao završni datum za izračun podataka za trogodišnje i petogodišnje razdoblje koji su potrebni za procjenu valutnih parova u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013.

(3)

Ova se Uredba temelji na nacrtu provedbenih tehničkih standarda koji je Komisiji dostavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA).

(4)

S obzirom na to da potrebne izmjene Provedbene uredbe (EU) 2015/2197 ne uključuju znatne promjene u sadržajnom smislu, EBA u skladu s člankom 15. stavkom 1. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3) nije provela otvoreno javno savjetovanje jer bi to bilo nerazmjerno s obzirom na područje primjene i učinak predmetnog nacrta provedbenih tehničkih standarda.

(5)

Provedbenu uredbu (EU) 2015/2197 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

Komisija je u skladu s člankom 22. Direktive 2009/119/EZ provela preispitivanje funkcioniranja i provedbe Direktive („evaluacija u sredini provedbenog razdoblja”) kojim je istaknuta potreba za nizom tehničkih izmjena Direktive radi njezine lakše provedbe (2).

(2)

Tromjesečna odgoda nove godišnje obveze držanja zaliha u skladu s Direktivom 2009/119/EZ trebala bi državama članicama dati dovoljno vremena za dovršetak internih administrativnih postupaka i olakšati im ispunjavanje rokova, uz moguće niže troškove.

(3)

Uredba (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (3) referentni je dokument za definiranje „zaliha nafte” i utvrđivanje različitih naftnih derivata koji su relevantni za izračunavanje obveze držanja zaliha, razina zaliha za hitne slučajeve i posebnih zaliha te za potrebe izvješćivanja. Uredba (EZ) br. 1099/2008 izmijenjena je nekoliko puta. Stoga su određena upućivanja na odredbe Uredbe (EZ) br. 1099/2008 navedena u Direktivi 2009/119/EZ zastarjela i potrebno ih je prilagoditi radi upućivanja na odgovarajuće odredbe te uredbe.

(4)

Primjena dviju različitih formula za izračun količina primarnog benzina koje nisu relevantne za izračunavanje obveze držanja, ovisno o tome je li prošlogodišnja proizvodnja primarnog benzina bila manja ili veća od 7 %, u praksi je dovela do odstupanja u obvezama držanja za određene države članice, što može uzrokovati znatno financijsko opterećenje i nedovoljnu usklađenost, a da to ne opravdavaju ciljevi Direktive. Uklanjanje praga od 7 % i davanje istih mogućnosti svim državama članicama trebalo bi ukloniti nejednakosti i neopravdana odstupanja.

(5)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (4), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje.

(6)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog na temelju članka 23. Direktive 2009/119/EZ,

(1)

Okvirni sporazum o sveobuhvatnom partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane (1) („Sporazum”), stupio je na snagu 1. listopada 2016.

(2)

Člankom 52. stavkom 1. Sporazuma osnovan je Zajednički odbor čije zadaće uključuju osiguravanje ispravnog funkcioniranja i provedbe Sporazuma.

(3)

Člankom 52. stavkom 5. Sporazuma predviđa se da Zajednički odbor donosi svoj poslovnik, a člankom 52. stavkom 3. predviđeno je da on može osnivati pododbore i specijalizirane radne skupine.

(4)

Kako bi se osigurala djelotvorna provedba Sporazuma, poslovnik Zajedničkog odbora trebalo bi donijeti što je prije moguće.

(5)

Stajalište Unije u Zajedničkom odboru u pogledu donošenja poslovnika Zajedničkog odbora i o osnivanju pododborâ i specijaliziranih radnih skupina te donošenju njihovih nadležnosti trebalo bi se stoga temeljiti na priloženim nacrtima odluka Zajedničkog odbora,

(1)

Uredbom (EZ) br. 854/2004 utvrđuje se da se proizvodi životinjskog podrijetla smiju uvoziti samo iz treće zemlje ili dijela treće zemlje koji se nalazi na popisu sastavljenom u skladu s tom uredbom.

(2)

Uredbom (EZ) br. 854/2004 isto tako se propisuje da se tijekom sastavljanja i ažuriranja tih popisa trebaju uzeti u obzir kontrole Unije u trećim zemljama i jamstva koja su dostavila nadležna tijela trećih zemalja u vezi s usklađenosti ili istovjetnosti s propisima Unije o hrani i hrani za životinje kao i zdravlju životinja kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća (2), a posebno u njezinom članku 48., stavku 3.

(3)

U Odluci Komisije 2006/766/EZ (3) navode se one treće zemlje koje ispunjavaju kriterije iz Uredbe (EZ) br. 854/2004 i koje prema tome mogu jamčiti da ti proizvodi ispunjavaju sanitarne uvjete propisane zakonodavstvom Unije u cilju zaštite zdravlja potrošača te se u skladu s tim mogu izvoziti u Uniju. Stoga je u Prilogu I. toj odluci utvrđen popis trećih zemalja iz kojih je dopušten uvoz školjkaša, bodljikaša, plaštenjaka i morskih puževa za prehranu ljudi, dok je u Prilogu II. toj odluci utvrđen popis trećih zemalja i područja iz kojih je dopušten uvoz proizvoda ribarstva za prehranu ljudi, osim onih navedenih u Prilogu I. Na popisima iz priloga I. i II. Odluci 2006/766/EZ navode se i ograničenja koja se odnose na takav uvoz iz određenih trećih zemalja.

(4)

Peru je uvršten na popis iz Priloga I. Odluci 2006/766/EZ uz naznaku da se iz te treće zemlje u Uniju mogu uvoziti „samo smrznuti ili prerađeni školjkaši, bodljikaši, plaštenjaci i morski puževi”. Međutim, nakon izbijanja hepatitisa A povezanog s konzumacijom školjkaša uvezenih iz Perua koji su bili zaraženi tim virusom, Komisija je donijela Odluku 2008/866/EZ (4) o obustavi uvoza tih proizvoda iz Perua.

(5)

Od peruanskog nadležnog tijela zatražilo se da dostavi zadovoljavajuća jamstva kako bi se osiguralo da su nedostaci utvrđeni u pogledu sustava praćenja za otkrivanje virusa kod živih školjkaša otklonjeni. Razdoblje primjene Odluke 2008/866/EZ nekoliko je puta produljeno i istječe 30. studenoga 2018.

(6)

Zadnja revizija Unije u Peruu za ocjenu uspostavljenog sustava kontrole proizvodnje školjkaša namijenjenih za izvoz u Uniju provedena je od 25. rujna do 5. listopada 2017. Na temelju zaključaka te revizije i jamstava koja su pružila peruanska tijela, kapice iz akvakulture kojima je uklonjena utroba jedini su školjkaši za koje se može smatrati da peruanska tijela mogu pružiti dostatna jamstva za ispunjavanje uvoznih zahtjeva EU-a. Stoga se odobrenje za uvoz školjkaša iz te zemlje mora ograničiti na kapice iz akvakulture kojima je uklonjena utroba. U skladu s tim, unos za Peru na popisu u Prilogu I. Odluci 2006/766/EZ trebao bi uključivati to ograničenje.

(7)

Mjanmar je uvršten na popis u Prilogu II. Odluci 2006/766/EZ uz naznaku da se iz te treće zemlje u Uniju mogu uvoziti „samo smrznuti divlje ulovljeni proizvodi ribarstva”.

(8)

Nadležno tijelo Mjanmara zatražilo je od Komisije da povuče ograničenje na postojećem popisu i odobri uvoz proizvoda iz akvakulture i proizvoda ribarstva u Uniju. U studenome 2016. i u ožujku 2018. provedene su kontrole Unije kako bi se ocijenilo može li se službenim sustavom kontrola koji su uspostavila tijela Mjanmara osigurati usklađenost uvjeta proizvodnje proizvoda iz akvakulture i proizvoda ribarstva u Mjanmaru namijenjenih izvozu u Uniju sa zahtjevima utvrđenima zakonodavstvom Unije, a posebno sa zdravstvenim potvrdama iz obrasca zdravstvenog certifikata utvrđenog u Dodatku IV. Prilogu VI. Uredbi Komisije (EZ) br. 2074/2005 (5).

(9)

Uzimajući u obzir povoljan ishod tih kontrola, uključenost Mjanmara u Prilog Odluci Komisije 2011/163/EU (6) i jamstva koja su pružila nadležna tijela Mjanmara, uvoz proizvoda ribarstva namijenjenih prehrani ljudi, uključujući proizvode iz akvakulture, trebalo bi dopustiti bez ikakvih ograničenja.

(10)

Stoga je Odluku 2006/766/EZ potrebno na odgovarajući način izmijeniti.

(11)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,