ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 69

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 61.
13. ožujka 2018.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

*

Odluka Vijeća (EU) 2018/385 od 16. listopada 2017. o potpisivanju, u ime Unije i država članica, i privremenoj primjeni Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

1

 

 

Protokol uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

3

 

*

Odluka Vijeća (Euratom) 2018/386 od 16. listopada 2017. o odobrenju sklapanja od strane Europske komisije u ime Europske zajednice za atomsku energiju, Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

8

 

 

UREDBE

 

*

Uredba Vijeća (EU) 2018/387 od 12. ožujka 2018. o izmjeni Uredbe (EU) br. 224/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Srednjoafričkoj Republici

9

 

*

Provedbena uredba Vijeća (EU) 2018/388 od 12. ožujka 2018. o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

11

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/389 оd 27. studenoga 2017. o dopuni Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za pouzdanu autentifikaciju klijenta i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije ( 1 )

23

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/390 оd 12. ožujka 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1419/2013 o priznavanju organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija, proširenju pravila organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija i objavljivanju inicijalnih cijena kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture

44

 

 

ODLUKE

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/391 od 12. ožujka 2018. o izmjeni Odluke 2013/798/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Srednjoafričke Republike

46

 

*

Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/392 od 12. ožujka 2018. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

48

 

*

Odluka Komisije (EU) 2018/393 оd 12. ožujka 2018. o odobravanju, u ime Europske unije, izmjene Protokola između Europske unije i Kraljevine Maroka o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka

60

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1259 od 19. lipnja 2017. o zamjeni priloga I., II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti ( SL L 182, 13.7.2017. )

63

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/1


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2018/385

od 16. listopada 2017.

o potpisivanju, u ime Unije i država članica, i privremenoj primjeni Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91., članak 100. stavak 2. i članke 207. i 209. u vezi s člankom 218. stavkom 5.,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju Hrvatske, a posebno njegov članak 6. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Akta o pristupanju Hrvatske, o pristupanju Hrvatske Sporazumu o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane (1) („Sporazum”), dogovara se putem protokola uz Sporazum. U skladu s člankom 6. stavkom 2. Akta o pristupanju, u slučaju takvog pristupanja primjenjuje se pojednostavnjeni postupak sklapanjem protokola između Vijeća, koje odlučuje jednoglasno u ime država članica, i dotičnih trećih zemalja.

(2)

Vijeće je 14. rujna 2012. ovlastilo Komisiju za otvaranje pregovora s Kirgiskom Republikom za prilagodbu Sporazuma. Pregovori o Protokolu uz Sporazum („Protokol”) uspješno su zaključeni razmjenom verbalnih nota.

(3)

U pogledu pitanja u nadležnosti Europske zajednice za atomsku energiju, potpisivanje Protokola podliježe zasebnom postupku.

(4)

Protokol bi trebalo potpisati u ime Unije i država članica te bi ga radi osiguravanja njegove učinkovite primjene trebalo privremeno primjenjivati do dovršetka postupaka potrebnih za njegovo stupanje na snagu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se potpisivanje u ime Unije i država članica Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, podložno sklapanju navedenog Protokola.

Tekst Protokola priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednika Vijeća ovlašćuje se da odredi jednu ili više osoba ovlaštenih za potpisivanje Protokola u ime Unije i država članica.

Članak 3.

Protokol se, u skladu s njegovim člankom 4. stavkom 3., privremeno primjenjuje od 1. srpnja 2013. do dovršetka postupaka potrebnih za njegovo stupanje na snagu.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 16. listopada 2017.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI


(1)  SL L 196, 28.7.1999., str. 48.


13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/3


PROTOKOL

uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA HRVATSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE

ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, dalje u tekstu „države članice”,

EUROPSKA UNIJA, dalje u tekstu „Unija”, i

EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU,

s jedne strane,

I

KIRGISKA REPUBLIKA

s druge strane,

dalje u tekstu pod zajedničkim nazivom „stranke”,

BUDUĆI DA je Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica te Kirgiske Republike, dalje u tekstu „Sporazum”, potpisan u Bruxellesu 9. veljače 1995.;

BUDUĆI da je Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji potpisan u Bruxellesu 9. prosinca 2011.;

BUDUĆI da se u skladu s člankom 6. stavkom 2. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju pristupanje Republike Hrvatske Sporazumu dogovara sklapanjem protokola uz Sporazum;

UZIMAJUĆI U OBZIR pristupanje Republike Hrvatske Uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju 1. srpnja 2013.,

SPORAZUMJELI SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Republika Hrvatska pristupa Sporazumu o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica te Kirgiske Republike. Republika Hrvatska prihvaća i prima na znanje, na isti način kao i ostale države članice, tekstove Sporazuma te zajedničkih izjava, izjava i razmjena pisama priloženih Završnom aktu koji je potpisan istog datuma.

Članak 2.

U primjerenom roku nakon potpisivanja ovog Protokola Unija dostavlja tekst Sporazuma na hrvatskom jeziku državama članicama i Kirgijskoj Republici. Podložno stupanju na snagu ovog Protokola tekst iz prve rečenice ovog članka postaje vjerodostojan pod istim uvjetima kao i tekstovi Sporazuma na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom, kirgiskom i ruskom jeziku.

Članak 3.

Ovaj Protokol čini sastavni dio Sporazuma.

Članak 4.

1.   Stranke odobravaju ovaj Protokol u skladu s vlastitim postupcima te se međusobno obavješćuju o završetku postupaka potrebnih za tu svrhu.

2.   Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca tijekom kojeg je dana posljednja obavijest predviđena stavkom 1.

3.   Do datuma stupanja na snagu Protokol se primjenjuje privremeno s učinkom od 1. srpnja 2013.

Članak 5.

Ovaj Protokol sastavljen je u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom, talijanskom, kirgiskom i ruskom jeziku, pri čemu je svaki tekst jednako vjerodostojan.

U POTVRDU TOGA niže potpisani opunomoćenici, propisno ovlašteni u tu svrhu, potpisali su ovaj Protokol.

Съставено в Брюксел на шести февруари две хиляди и осемнадесета година.

Hecho en Bruselas, el seis de febrero de dos mil dieciocho.

V Bruselu dne šestého února dva tisíce osmnáct.

Udfærdiget i Bruxelles den sjette februar to tusind og atten.

Geschehen zu Brüssel am sechsten Februar zweitausendachtzehn.

Kahe tuhande kaheksateistkümnenda aasta veebruarikuu kuuendal päeval Brüsselis.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις έξι Φεβρουαρίου δύο χιλιάδες δεκαοκτώ.

Done at Brussels on the sixth day of February in the year two thousand and eighteen.

Fait à Bruxelles, le six février deux mille dix-huit.

Sastavljeno u Bruxellesu šestog veljače godine dvije tisuće osamnaeste.

Fatto a Bruxelles, addì sei febbraio duemiladiciotto.

Briselē, divi tūkstoši astoņpadsmitā gada sestajā februārī.

Priimta du tūkstančiai aštuonioliktų metų vasario šeštą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizennyolcadik év február havának hatodik napján.

Magħmul fi Brussell, fis-sitt jum ta' Frar fis-sena elfejn u tmintax.

Gedaan te Brussel, zes februari tweeduizend achttien.

Sporządzono w Brukseli dnia szóstego lutego roku dwa tysiące osiemnastego.

Feito em Bruxelas, em seis de fevereiro de dois mil e dezoito.

Întocmit la Bruxelles la șase februarie două mii optsprezece.

V Bruseli šiesteho februára dvetisícosemnásť.

V Bruslju, dne šestega februarja leta dva tisoč osemnajst.

Tehty Brysselissä kuudentena päivänä helmikuuta vuonna kaksituhattakahdeksantoista.

Som skedde i Bryssel den sjätte februari år tjugohundraarton.

Image

Составлено в Брюсселе шестого февраля две тысячи восемнадцатого года.

За Европейския съюз

Рог la Unión Europea

Za Evropskou unii

For Den Europæiske Union

Für die Europäische Union

Euroopa Liidu nimel

Για την Ευρωπαϊκή Ένωση

For the European Union

Pour l'Union européenne

Za Europsku uniju

Per l'Unione europea

Eiropas Savienības vārdā –

Europos Sąjungos vardu

Az Európai Unió részéről

Għall-Unjoni Ewropea

Voor de Europese Unie

W imieniu Unii Europejskiej

Pela União Europeia

Pentru Uniunea Europeană

Za Európsku úniu

Za Evropsko unijo

Euroopan unionin puolesta

För Europeiska unionen

Image

За Европейский Союз

Image

За държавите-членки

Por los Estados miembros

Za členské státy

For medlemsstaterne

Für die Mitgliedstaaten

Liikmesriikide nimel

Για τα κράτη μέλη

For the Member States

Pour les États membres

Za države članice

Per gli Stati membri

Dalībvalstu vārdā –

Valstybių narių vardu

A tagállamok részéről

Għall-Istati Membri

Voor de lidstaten

W imieniu Państw Członkowskich

Pelos Estados-Membros

Pentru statele membre

Za členské štáty

Za države članice

Jäsenvaltioiden puolesta

För medlemsstaterna

Image

За государства-члены

Image

За Европейската общност за атомна енергия

Por la Comunidad Europea de la Energía Atómica

Za Evropské společenství pro atomovou energii

For Det Europæiske Atomenergifællesskab

Für die Europäische Atomgemeinschaft

Euroopa Aatomienergiaühenduse nimel

Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα Ατομικής Ενέργειας

For the European Atomic Energy Community

Pour la Communauté européenne de l'énergie atomique

Za Europsku zajednicu za atomsku energiju

Per la Comunità europea dell'energia atomica

Eiropas Atomenerģijas Kopienas vārdā –

Europos atominės energijos bendrijos vardu

Az Európai Atomenergia-közösség részéről

F'isem il-Komunità Ewropea tal-Enerġija Atomika

Voor de Europese Gemeenschap voor Atoomenergie

W imieniu Europejskiej Wspólnoty Energii Atomowej

Pela Comunidade Europeia da Energia Atómica

Pentru Comunitatea Europeană a Energiei Atomice

Za Európske spoločenstvo pre atómovú energiu

Za Evropsko skupnost za atomsko energijo

Euroopan atomienergiajärjestön puolesta

För Europeiska atomenergigemenskapen

Image

За Европейское сообщество по атомной энергии

Image

За киргизката република

Por la república kirguisa

Za kyrgyzskou republiku

For den Kirgisiske Republik

Für die Kirgisische Republik

Kirgiisi vabariigi nimel

Για τη Δημοκρατία του Κιργιζιστάν

For the Kyrgyz Republic

Pour la République Kirghize

Za kirgisku republiku

Per la repubblica del kirghizistan

Kirgizstānas Republikas vārdā –

Kirgizijos respublikos vardu

A Kirgiz köztársaság részéről

Għall-Repubblika Kirgiża

Voor de Kirgizische Republiek

W imieniu Republiki Kirgiskiej

Pela república do quirguistão

Pentru Republica Kârgâzstan

Za Kirgizskú Republiku

Za Kirgiško republiko

Kirgisian tasavallan puolesta

För Republiken Kirgizistan

Image

Зa Кыргызcкую Республику

Image


13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/8


ODLUKA VIJEĆA (Euratom) 2018/386

od 16. listopada 2017.

o odobrenju sklapanja od strane Europske komisije u ime Europske zajednice za atomsku energiju, Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 101. drugi stavak,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 6. stavkom 2. Akta o pristupanju Hrvatske, pristupanje Republike Hrvatske Sporazumu o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane (1) („Sporazum”), dogovara se putem protokola uz Sporazum.

(2)

Vijeće je 14. rujna 2012. ovlastilo Komisiju da otvori pregovore s dotičnim trećim zemljama. Pregovori s Kirgiskom Republikom uspješno su zaključeni razmjenom verbalnih nota.

(3)

U pogledu pitanja u nadležnosti Europske zajednice za atomsku energiju, potpisivanje i sklapanje Protokola podliježe zasebnom postupku.

(4)

U pogledu pitanja u nadležnosti Unije i država članica, potpisivanje i sklapanje Protokola podliježe zasebnom postupku,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odobrava se sklapanje od strane Komisije u ime Europske zajednice za atomsku energiju Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (2).

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Luxembourgu 16. listopada 2017.

Za Vijeće

Predsjednica

F. MOGHERINI


(1)  SL L 196, 28.7.1999., str. 48.

(2)  Tekst Protokola objavljen je na str 3 ovoga Službenog lista, skupa s odlukom o potpisivanju u ime Unije i država članica.


UREDBE

13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/9


UREDBA VIJEĆA (EU) 2018/387

od 12. ožujka 2018.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 224/2014 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Srednjoafričkoj Republici

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/798/ZVSP od 23. prosinca 2013. o mjerama ograničavanja protiv Srednjoafričke Republike (1),

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) br. 224/2014 (2) provode se određene mjere predviđene Odlukom 2013/798/ZVSP.

(2)

Odlukom 2013/798/ZVSP predviđa se embargo na oružje protiv Srednjoafričke Republike te zamrzavanje sredstava i gospodarskih resursa određenih osoba koje sudjeluju u radnjama ili pružaju potporu radnjama kojima se podrivaju mir, stabilnost ili sigurnost Srednjoafričke Republike.

(3)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda 30. siječnja 2018. donijelo je Rezoluciju 2399 (2018) („RVSUN 2399”) kojom su izmijenjena izuzeća od embarga na oružje te kriterija za uvrštavanje na popis za zamrzavanje imovine. Vijeće je donijelo Odluku (ZVSP) 2018/391 (3) o izmjeni Odluke 2013/798/ZVSP kako bi se proveo RVSUN 2399.

(4)

Ta je mjera obuhvaćena područjem primjene Ugovora te je stoga za njezinu provedbu potrebno regulatorno djelovanje na razini Unije, posebno kako bi se osiguralo da je gospodarski subjekti u svim državama članica ujednačeno primjenjuju.

(5)

Uredbu (EU) br. 224/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 224/2014 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

koji su namijenjeni isključivo za potporu Višedimenzionalnoj integriranoj stabilizacijskoj misiji Ujedinjenih naroda u Srednjoafričkoj Republici (MINUSCA), misijama Unije i francuskim snagama raspoređenima u Srednjoafričkoj Republici ili upotrebi s njihove strane, kao i za potporu ostalim snagama država članica Ujedinjenih naroda koje pružaju obuku i pomoć ili upotrebi s njihove strane, u skladu s obavijesti predviđenom u točki (c);”.

2.

Članak 5. stavak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

sudjeluju u planiranju, usmjeravanju ili poduzimanju radnji u Srednjoafričkoj Republici kojima se krši međunarodno pravo o ljudskim pravima ili međunarodno humanitarno pravo, ovisno o slučaju, ili radnji koje predstavljaju zlouporabe ili povrede ljudskih prava, uključujući one kojima su obuhvaćeni napadi na civile, napadi na etničkoj ili religijskoj osnovi, napadi na civilne objekte poput upravnih središta, zgrada suda, škola i bolnica te otmice i prisilno iseljavanje;”;

(b)

točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h)

sudjeluju u planiranju, usmjeravanju, sponzoriranju ili izvođenju napada na misije Ujedinjenih naroda ili međunarodne sigurnosne snage, uključujući MINUSCA-u, misije Unije i francuske snage koje im pružaju potporu, kao i na humanitarno osoblje;”;

(c)

dodaje se nova točka:

„(j)

poduzimaju radnje poticanja na nasilje, osobito na etničkoj ili religijskoj osnovi, kojima se podrivaju mir, stabilnost ili sigurnost Srednjoafričke Republike te koje sudjeluju u radnjama ili pružaju potporu radnjama kojima se podrivaju mir, stabilnost ili sigurnost Srednjoafričke Republike.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. ožujka 2018.

Za Vijeće

Predsjednik

E. KARANIKOLOV


(1)  SL L 352, 24.12.2013, str. 51.

(2)  Uredba Vijeća (EU) br. 224/2014 оd 10. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Srednjoafričkoj Republici (SL L 70, 11.3.2014., str. 1.).

(3)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2018/391 od 12. ožujka 2018. o izmjeni Odluke 2013/798/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Srednjoafričke Republike (vidjeti stranicu 46 ovoga Službenog lista).


13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/11


PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2018/388

od 12. ožujka 2018.

o provedbi Uredbe (EU) br. 269/2014 o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 269/2014 od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine (1), a posebno njezin članak 14. stavke 1. i 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 269/2014.

(2)

Na temelju preispitivanja koje je provelo Vijeće trebalo bi izmijeniti informacije koje se odnose na određene osobe i subjekte iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 269/2014.

(3)

Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EU) br. 269/2014 mijenja se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. ožujka 2018.

Za Vijeće

Predsjednik

E. KARANIKOLOV


(1)  SL L 78, 17.3.2014., str. 6.


PRILOG

Unosi o osobama i subjektima koji se nalaze na popisu u nastavku, kako su navedeni u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 269/2014, zamjenjuju se sljedećim unosima:

Osobe:

 

Ime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

„3.

Rustam Ilmirovich TEMIRGALIEV (Рустам Ильмирович ТЕМИРГАЛИЕВ)

Rustam Ilmyrovych TEMIRHALIIEV (Рустам Iльмирович ТЕМIРГАЛIЄВ)

Datum rođenja: 15.8.1976.

Mjesto rođenja: Ulan-Ude, ASSR Buryat (Ruski SFSR)

Kao bivši zamjenik ministra Krima Temirgaliev je imao važnu ulogu u odlukama koje donosi „Vrhovno vijeće” u vezi s „referendumom” održanim 16. ožujka 2014. protiv teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Aktivno je lobirao za integraciju Krima u Rusku Federaciju.

Dao je ostavku na položaj „prvog potpredsjednika vlade” takozvane „Republike Krima”11. lipnja 2014. Trenutačno je glavni direktor upravljačkog društva rusko-kineskog investicijskog fonda za regionalni razvoj.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

17.3.2014.

6.

Pyotr Anatoliyovych ZIMA

(Пётр Анатольевич ЗИМА)

Petro Anatoliyovych ZYMA

(Петро Анатолiйович ЗИМА)

Datum rođenja: 18.1.1970. ili 29.3.1965.

Mjesto rođenja: Artemivsk (Артемовск) (u 2016. ponovno je nazvan Bakmut/Бахмут), Donjecka oblast, Ukrajina

„Predsjednik vlade” Aksyonov 3. ožujka 2014. Zimu je imenovao novim načelnikom Sigurnosne službe Krima (SBU), a Zima je prihvatio to imenovanje. Dao je važne podatke Ruskoj tajnoj službi (FSB), uključujući pristup bazi podataka. To je uključivalo podatke o euromajdanskim aktivistima i braniteljima ljudskih prava na Krimu. Imao je važnu ulogu u sprečavanju ukrajinskih vlasti da kontroliraju teritorij Krima. Bivši službenici krimskog SBU-a 11. ožujka 2014. proglasili su osnivanje neovisne Sigurnosne službe Krima.

17.3.2014.

9.

Viktor Alekseevich OZEROV

(Виктор Алексеевич ОЗЕРОВ)

Datum rođenja: 5.1.1958.

Mjesto rođenja: Abakan, Khakassia

Bivši predsjednik Odbora za sigurnost i obranu Vijeća federacije Ruske Federacije.

Ozerov je 1. ožujka 2014., u ime Odbora za sigurnost i obranu Vijeća federacije, u Vijeću federacije javno podržao razmještanje ruskih snaga u Ukrajini.

U srpnju 2017. podnio je ostavku kao predsjednik Odbora za sigurnost i obranu. I dalje je član Vijeća i član Odbora za unutarnju regulaciju i parlamentarna pitanja.

Dekretom N 372-SF Ozerov je 10. listopada 2017. uključen u privremeno povjerenstvo Vijeća federacije za zaštitu državnog suvereniteta i sprečavanje uplitanja u unutarnje poslove Ruske Federacije.

17.3.2014.

14.

Aleksandr Borisovich TOTOONOV

(Александр Борисович ТОТООНОВ)

Datum rođenja: 3.4.1957.

Mjesto rođenja: Ordzhonikidze, Sjeverna Osetija

Bivši član Odbora za međunarodne poslove Vijeća federacije Ruske Federacije. Njegove dužnosti kao člana Vijeća Ruske federacije završile su u rujnu 2017.

Trenutačno je član parlamenta Sjeverne Osetije.

Totoonov je 1. ožujka 2014. u Vijeću federacije javno podržao razmještanje ruskih snaga u Ukrajini.

17.3.2014.

28.

Valery Vladimirovich KULIKOV

(Валерий Владимирович КУЛИКОВ)

Datum rođenja: 1.9.1956.

Mjesto rođenja: Zaporozhye (Ukrajinski SSR)

Bivši zamjenik zapovjednika crnomorske flote, kontraadmiral.

Odgovoran za zapovijedanje ruskim snagama koje su okupirale ukrajinski suvereni teritorij.

Dekretom predsjednika Ruske Federacije 26. rujna 2017. otpušten je s tog položaja i iz vojne službe.

21.3.2014.

31.

Valery Kirillovich MEDVEDEV

(Валерий Кириллович МЕДВЕДЕВ)

Valeriy Kyrylovych MEDVEDIEV

(Валерiй Кирилович МЕДВЕДЄВ)

Datum rođenja: 21.8.1946.

Mjesto rođenja: Shmakovka, regija Primorsky

Bivši predsjednik sevastopoljskog izbornog povjerenstva (do 26. svibnja 2017.). Odgovoran je za provedbu krimskog referenduma. Odgovoran je za potpisivanje rezultata referenduma prema ruskom sustavu.

21.3.2014.

33.

Elena Borisovna MIZULINA (djevojačko DMITRIYEVA)

(Елена Борисовна МИЗУЛИНА (djevojačko ДМИТРИЕВА)

Datum rođenja: 9.12.1954.

Mjesto rođenja: Bui, regija Kostroma

Bivša zastupnica u državnoj Dumi. Pokretačica i supredlagateljica nedavnih zakonodavnih prijedloga u Rusiji kojima bi se omogućilo regijama u drugim zemljama da se pripoje Rusiji bez prethodnog odobrenja središnjih tijela.

Od rujna 2015. članica Vijeća federacije iz regije Omsk. Aktualna zamjenica predsjednika Odbora Vijeća Federacije o ustavnom zakonodavstvu i izgradnji države.

21.3.2014.

51.

Vladimir Nikolaevich PLIGIN

(Владимир Николаевич ПЛИГИН)

Datum rođenja: 19.5.1960.

Mjesto rođenja: Ignatovo, Vologodska oblast, SSSR.

Bivši zastupnik u državnoj Dumi i bivši predsjednik Odbora za ustavno pravo Dume. Nadležan za olakšavanje donošenja zakonodavstva o pripojenju Krima i Sevastopolja Ruskoj Federaciji.

Član Vrhovnog vijeća stranke Ujedinjena Rusija.

12.5.2014.

53.

Oleg Grigorievich KOZYURA (Олег Григорьевич КОЗЮРА)

Oleh Hryhorovych KOZYURA (Олег Григорович КОЗЮРА)

Datum rođenja: 30.12.1965. ili 19.12.1962.

Mjesto rođenja: Simferopol, Krim ili Zaporizhia

Bivši načelnik Ureda savezne službe Sevastopolja za migraciju. Odgovoran za sustavno i žurno izdavanje ruskih putovnica stanovnicima Sevastopolja.

Od listopada 2016. šef kabineta Zakonodavne skupštine Sevastopolja.

12.5.2014.

59.

Aleksandr Sergeevich MALYKHIN,

Alexander Sergeevich MALYHIN

(Александр Сергеевич МАЛЫХИН)

Oleksandr Serhiyovych (Sergiyovych) MALYKHIN

(Олександр Сергiйович МАЛИХIН)

Datum rođenja: 12.1.1981.

Bivši načelnik Središnjeg izbornog povjerenstva „Narodne Republike Luganska”. Aktivno je sudjelovao u organiziranju referenduma od 11. svibnja 2014. o samoodređenju „Narodne Republike Luganska”.

I dalje aktivno podupire separatističke politike.

12.5.2014.

66.

Marat Faatovich BASHIROV

(Марат Фаатович БАШИРОВ)

Datum rođenja: 20.1.1964.

Mjesto rođenja: Izhevsk, Ruska Federacija

Bivši takozvani „predsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, potvrđen 8. srpnja 2014.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

Nastavlja aktivnosti podupiranja separatističkih struktura LNR-a.

12.7.2014.

70.

Igor PLOTNITSKY,

Igor Venediktovich PLOTNITSKII

(Игорь Венедиктович ПЛОТНИЦКИЙ)

Ihor (Igor) Venedyktovych PLOTNYTSKYY

(Iгор Венедиктович ПЛОТНИЦЬКИЙ)

Datum rođenja: 24.6.1964. ili 25.6.1964. ili 26.6.1964.

Mjesto rođenja: Lugansk (moguće u Kelmentsiju, Černjivecka oblast)

Bivši takozvani „ministar obrane” i bivši takozvani „predsjednik”„Narodne Republike Luganska”.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

I dalje vrši „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska” kao posebni izaslanik takozvane „Narodne Republike Luganska” za provedbu sporazuma iz Minska.

12.7.2014.

77.

Boris Vyacheslavovich GRYZLOV

(Борис Вячеславович ГРЫЗЛОВ)

Datum rođenja: 15.12.1950.

Mjesto rođenja: Vladivostok

Bivši stalni član Vijeća sigurnosti Ruske Federacije. Kao član Vijeća sigurnosti koje pruža savjete i koordinira nacionalna sigurnosna pitanja, bio je umiješan u oblikovanje politike ruske vlade kojom se ugrožava teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

I dalje je predsjednik Vrhovnog vijeća stranke Ujedinjena Rusija.

25.7.2014.

84.

Fyodor Dmitrievich BEREZIN

(Фëдор Дмитриевич БЕРЕЗИН),

Fedir Dmytrovych BEREZIN

(Федiр Дмитрович БЕРЕЗIН)

Datum rođenja: 7.2.1960.

Mjesto rođenja: Donjeck

Bivši takozvani „zamjenik ministra obrane” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan je s Igorom Strelkovim/Girkinom koji je odgovoran za djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Tako je preuzimanjem i obavljanjem te dužnosti Berezin podržao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike. Aktualni predsjednik upravnog odbora Saveza pisaca DNR-a.

25.7.2014.

90.

Boris Alekseevich LITVINOV

(Борис Алексеевич ЛИТВИНОВ)

Borys Oleksiyovych LYTVYNOV

(Борис Олексiйович ЛИТВИНОВ)

Datum rođenja: 13.1.1954.

Mjesto rođenja: Dzerzhynsk (Donjecka oblast)

Bivši član takozvanog „Narodnog vijeća” i bivši predsjednik takozvanog „Vrhovnog vijeća” takozvane „Narodne Republike Donjecka” te je bio na izvorištu politika i organizacije nezakonitog „referenduma” koji je doveo do proglašenja takozvane „Narodne Republike Donjecka”, što je predstavljalo kršenje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i jedinstva Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike. Aktualni vođa Komunističke partije DNR-a.

30.7.2014.

97.

Vladimir Petrovich KONONOV (također poznat kao „Car”)

(Владимир Петровнч КОНОНОВ)

Volodymyr Petrovych KONONOV

(Володимир Петрович КОНОНОВ)

Datum rođenja: 14.10.1974.

Mjesto rođenja: Gorsky, Luganska oblast

Dana 14. kolovoza 2014. zamijenio je Igora Strelkova/Girkina na funkciji takozvanog „ministra obrane”„Narodne Republike Donjecka”. Navodno od travnja 2014. zapovijeda odredom separatističkih boraca u Donjecku i obećao je riješiti strateški zadatak odbijanja ukrajinske vojne agresije. Kononov je stoga podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12.9.2014.

103.

Aleksandr Akimovich KARAMAN

(Александр Акимович КАРАМАН),

Alexandru CARAMAN

Datum rođenja: 26.7.1956.

Mjesto rođenja: Cioburciu, okrug Slobozia, sada Republika Moldova

Bivši takozvani „zamjenik predsjednika vlade za socijalna pitanja”„Narodne Republike Donjecka”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je bio odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. Podupirao je stoga djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Štićenik ruskog zamjenika premijera Dmitryja Rogozina. Bivši načelnik „uprave Vijeća ministara”„Narodne Republike Donjecka”.

Do ožujka 2017. takozvani „opunomoćeni predstavnik predsjednika” takozvane „Pridnjestarske Republike Moldove” u Ruskoj Federaciji.

12.9.2014.

108.

Vladimir Abdualiyevich VASILYEV

(Владимир Абдуалиевич ВАСИЛЬЕВ)

Datum rođenja: 11.8.1949.

Mjesto rođenja: Klin

Bivši zamjenik predsjednika državne Dume. Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”.

Predsjedničkim dekretom imenovan je vršiteljem dužnosti čelnika Rebublike Dagestana u listopadu 2017.

12.9.2014.

111.

Vladimir Stepanovich NIKITIN

(Владимир Степанович НИКИТИН)

Datum rođenja: 5.4.1948.

Mjesto rođenja: Opochka

Bivši zastupnik u državnoj Dumi i bivši prvi zamjenik predsjednika Odbora za pitanja Zajednice nezavisnih država (ZND), euroazijske integracije i veze sa sunarodnjacima u državnoj Dumi. Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”.

Član predsjedništva Centralnog komiteta Komunističke partije Ruske Federacije.

12.9.2014.

112.

Oleg Vladimirovich LEBEDEV

(Олег Владимирович ЛЕБЕДЕВ)

Datum rođenja: 21.3.1964.

Mjesto rođenja: Rudny, regija Kostanai, Kazahstanski SSR

Bivši zastupnik u državnoj Dumi i bivši prvi zamjenik predsjednika Odbora za pitanja Zajednice nezavisnih država (ZND), euroazijske integracije i veze sa sunarodnjacima u državnoj Dumi. Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”.

I dalje aktivno podupire separatističke politike.

12.9.2014.

119.

Alexander Mikhailovich BABAKOV

(Aлександр Михайлович БАБАКОВ)

Datum rođenja: 8.2.1963.

Mjesto rođenja: Kišinjev

Bivši zastupnik u državnoj Dumi. Bivši zastupnik u državnoj Dumi, predsjednik povjerenstva državne Dume za zakonodavne odredbe o razvoju vojno-industrijskog kompleksa Ruske Federacije. Istaknuti je član „Ujedinjene Rusije” i poduzetnik s velikim ulaganjima u Ukrajini i na Krimu.

Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za Nacrt federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”.

Trenutačno je član Vijeća federacije Ruske Federacije. Zamjenik predsjednika Odbora za vanjske poslove.

12.9.2014.

123.

Yuriy Viktorovich SIVOKONENKO (također poznat kao Yuriy SIVOKONENKO, Yury SIVOKONENKO, Yury SYVOKONENKO)

(Юрий Викторович СИВОКОНЕНКО)

Datum rođenja: 7.8.1957.

Mjesto rođenja: Staljino (sada Donjeck)

Zastupnik u „Parlamentu” takozvane „Narodne Republike Donjecka” i predsjednik javne udruge Unija veterana organizacije Berkut u Donbasu te pripadnik javnog pokreta „Slobodni Donbas”. Kandidirao se na takozvanim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „čelnika” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Tim „izborima” prekršilo se ukrajinsko pravo te su stoga bili nezakoniti.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu te službenim sudjelovanjem kao kandidat na nezakonitim „izborima” aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

I dalje je član takozvanog „Narodnog vijeća”„Narodne Republike Donjecka”.

29.11.2014.

125.

Ravil Zakarievich KHALIKOV

(Равиль Закариевич ХАЛИКОВ)

Ravil Zakariyovych KHALIKOV

(Равiль Закарiйович ХАЛIКОВ)

Datum rođenja: 23.2.1969.

Mjesto rođenja: selo Belozernoe, Romodanovskiy rayon, SSSR

Bivši takozvani „prvi zamjenik predsjednika vlade” i bivši „glavni tužitelj” takozvane „Narodne Republike Donjecka”.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

Trenutačno „pomoćnik” voditelja moskovskog ogranka Istražnog odbora Ruske Federacije (GSU SK).

29.11.2014.

126.

Dmitry Aleksandrovich SEMYONOV

Dmitrii Aleksandrovich SEMENOV

(Дмитрий Александрович СЕМЕНОВ)

Datum rođenja: 3.2.1963.

Mjesto rođenja: Moskva

Bivši „potpredsjednik vlade za financije” takozvane „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

I dalje aktivno podupire separatističke strukture LNR-a.

29.11.2014.

140.

Sergey Yurevich IGNATOV (također poznat kao KUZOVLEV, TAMBOV)

(Сергей Юрьевич ИГНАТОВ također poznat kao КУЗОВЛЕВ također poznat kao ТAMБOB).

Datum rođenja: 7.1.1967.

Mjesto rođenja: Michurinsk, oblast Tambov

Мичуринск, Тамбовская область

Bivši takozvani glavni zapovjednik narodnih paravojnih snaga „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

Zapovjednik 8. armije ruskih oružanih snaga.

16.2.2015.

145.

Olga Igoreva BESEDINA

(Ольга Игорева БЕСЕДИНА)

Olha Ihorivna BESEDINA

(Ольга Iгорiвна БЕСЕДIНА)

Datum rođenja: 10.12.1976.

Mjesto rođenja: Lugansk

Bivša takozvana „ministrica gospodarskog razvoja i trgovine” tzv. „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

Trenutačno voditeljica odjela za vanjsku trgovinu Ureda voditelja „Uprave Luganska”.

16.2.2015.

146.

Zaur Raufovich ISMAILOV

(Заур Рауфович ИСМАИЛОВ)

Zaur Raufovych ISMAYILOV

(Заур Рауфович IСМАЇЛОВ)

Datum rođenja: 25.7.1978. (ili 23.3.1975.)

Mjesto rođenja: Krasny Luch, Voroshilovgrad, regija Lugansk

Bivši takozvani „glavni tužitelj” takozvane „Narodne Republike Luganska” (do listopada 2017.).

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16.2.2015.

147.

Anatoly Ivanovich ANTONOV (Анатолий Иванович АНТОНОВ)

Datum rođenja: 15.5.1955.

Mjesto rođenja: Omsk

Bivši zamjenik ministra obrane te je u toj ulozi sudjelovao u pružanju potpore razmještanju ruskih postrojbi u Ukrajini.

Prema postojećoj strukturi ruskog Ministarstva obrane u toj ulozi sudjelovao je u oblikovanju i provedbi politike ruske vlade. Tom politikom ugrožava se teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

Od 28. prosinca 2016. bivši zamjenik ministra vanjskih poslova.

Na položaju veleposlanika u diplomatskom zboru Ruske Federacije.

16.2.2015.

153.

Konstantin Mikhailovich BAKHAREV

(Константин Михайлович БАХАРЕВ)

Datum rođenja: 20.10.1972.

Mjesto rođenja: Simferopol, Ukrajinski SSR

Zastupnik u državnoj Dumi izabran iz nezakonito pripojene Autonomne Republike Krima.

Član Odbora Dume za nadzor i regulaciju.

Bakharev je u ožujku 2014. imenovan zamjenikom predsjednika Državnog vijeća takozvane „Republike Krima”, a u kolovozu 2014. prvim potpredsjednikom tog tijela. Priznao da je osobno sudjelovao u događajima koji su doveli do nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja 2014., a što je on javno podržavao, među ostalim u intervjuu koji je 22. ožujka 2016. objavljen na internetskoj stranici gazetakrimea.ru te 23. kolovoza 2016. na internetskoj stranici c-pravda.ru. „Tijela”„Republike Krima” dodijelila su mu odlikovanje za „odanu dužnost”.

9.11.2016.

154.

Dmitry Anatolievich BELIK

(Дмитрий Анатольевич БЕЛИК)

Datum rođenja: 17.10.1969.

Mjesto rođenja: Oblast Kular Ust-Yansky, Jakutski Autonomni SSR

Zastupnik u državnoj Dumi izabran iz nezakonito pripojenog Sevastopolja.

Član Odbora Dume za nadzor i regulaciju.

Kao član gradske uprave Sevastopolja u veljači i ožujku 2014. podržavao je djelovanja takozvanog „narodnog gradonačelnika” Alekseja Chaliya. Javno je priznao da je sudjelovao u događajima koji su doveli do nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja 2014., što je on javno podržavao, među ostalim na svojoj osobnoj internetskoj stranici i u intervjuu koji je 21. veljače 2016. objavljen na internetskoj stranici nation-news.ru.

Za svoje sudjelovanje u pripajanju odlikovan je ruskim državnim odlikovanjem drugog reda „za zasluge prema domovini”.

9.11.2016.

160.

Sergey Anatolevich TOPOR-GILKA

(Сергей Анатольевич ТОПОР-ГИЛКА)

Glavni direktor poduzeća OAO „VO TPE” do njegova stečaja, glavni direktor poduzeća OOO „VO TPE”.

Datum rođenja: 17.2.1970.

U svojstvu glavnog direktora poduzeća OAO „VO TPE” vodio je pregovore s poduzećem Siemens Gas Turbine Technologies OOO o kupnji i dostavi plinskih turbina za elektranu u Tamanu, u regiji Krasnodar u Ruskoj Federaciji. Kao glavni direktor poduzeća OAO „VO TPE” kasnije je bio odgovoran za prijenos plinskih turbina na Krim. Time se doprinosi uspostavi neovisnog napajanja električnom energijom za Krim i Sevastopolj, čime se pomaže u njihovu odvajanju od Ukrajine te se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

4.8.2017.

Subjekti

 

Ime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

3.

Takozvana „Narodna Republika Lugansk”

„Луганская народная республика”

„Luganskaya narodnaya respublika”

Službene internetske stranice:

https://glava-lnr.su/content/konstituciya

https://glava-lnr.info/

Takozvana „Narodna Republika Lugansk” osnovana je 27. travnja 2014.

Odgovorna za organiziranje nezakonitog referenduma 11. svibnja 2014. Deklaracija o neovisnosti 12. svibnja 2014.

Takozvane „narodne republike” Donjetsk i Lugansk osnovale su takozvanu „Federalnu Državu Novorusiju”22. svibnja 2014.

Time se krši ukrajinski ustavni zakon, a posljedično i međunarodno pravo te se tako podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

Ujedno je umiješana u novačenje za separatističku „Vojsku jugoistoka” i za druge nezakonite naoružane separatističke skupine te tako podriva stabilnost ili sigurnost Ukrajine.

25.7.2014.

4.

Takozvana „Narodna Republika Donjetsk”

„Донецкая народная республика”

„Donétskaya naródnaya respúblika”

Službene informacije, među ostalim Ustav Narodne Republike Donjetska i sastav Vrhovnog vijeća

https://dnr-online.ru/

Takozvana „Narodna Republika Donjetsk” proglašena je 7. travnja 2014.

Odgovorna za organiziranje nezakonitog referenduma 11. svibnja 2014. Deklaracija o neovisnosti 12. svibnja 2014.

Takozvane „narodne republike” Donjetsk i Lugansk potpisale su 24. svibnja 2014. sporazum o osnivanju takozvane „Federalne Države Novorusije”.

Time se krši ukrajinski ustavni zakon, a posljedično i međunarodno pravo te se tako podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

Ujedno je umiješana u novačenje za nezakonite naoružane separatističke skupine te tako ugrožava stabilnost ili sigurnost Ukrajine.

25.7.2014.

5.

Takozvana „Federalna Država Novorusija”

„Федеративное государство Новороссия”

„Federativnoye Gosudarstvo Novorossiya”

Službena priopćenja za tisak:

http://novorossia.su/official

http://novopressa.ru/

http://novorossia-tv.ru/

http://novorossia.today/

http://novorossiia.ru/

https://www.novorosinform.org/

Takozvane „narodne republike” Donjetsk i Lugansk potpisale su 24. svibnja 2014. sporazum o osnivanju nepriznate takozvane „Federalne Države Novorusije”.

Time se krši ukrajinski ustavni zakon, a posljedično i međunarodno pravo te se tako ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

25.7.2014.

20.

Dioničko društvo Tvornica pjenušca „Novy Svet”

Aкционерное общество „Завод шампанских вин ‚Новый Свет’”

Ranije poznato kao Državno unitarno poduzeće „Republike Krima” Tvornica pjenušca „Novy Svet”

Государственное унитарное предприятие Республики Крым „Завод шампанских вин ‚Новый Свет’”

Gosudarstvennoye unitarnoye predpriyatiye Respubliki Krym „Zavod shampanskykh vin ‚Novy Svet’” i kao Državno poduzeće Tvornica pjenušca „Novy Svet”

Государственное предприятие Завод шампанских вин „Новый свет” (Gosudarstvenoye predpriyatiye Zavod shampanskykh vin „Novy Svet”)

298032, Crimea, Sudak, Novy Svet, str. Shalapina 1.

298032, Крым, г. Судак, пгт. Новый Свет, ул. Шаляпина, д. 1

Vlasništvo nad subjektom preneseno je protivno ukrajinskom pravu. „Predsjedništvo parlamenta Krima” donijelo je 9. travnja 2014. odluku br. 1991-6/14 „O izmjenama rezolucije Državnog vijeća ‚Republike Krima’” od 26. ožujka 2014. br. 1836-6/14 „O nacionalizaciji vlasništva poduzeća, institucija i organizacija poljoprivredno-industrijskih kompleksa smještenih na području ‚Republike Krima’” u kojoj je proglasilo prisvajanje imovine koja pripada Državnom poduzeću „Zavod shampanskykh vin Novy Svet” u ime „Republike Krima”. Krimske „vlasti” na taj su način poduzeće efektivno konfiscirale. Ponovno je registrirano 4. siječnja 2015. kao Državno unitarno poduzeće „Republike Krima”„Tvornica pjenušca ‚Novy Svet’” (Государственное унитарное предприятие Республики Крым „Завод шампанских вин ‚Новый Свет’”). Osnivač: Ministarstvo poljoprivrede Republike Krima (Министерство сельского хозяйства Республики Крым).

Ponovno registrirano nakon reorganizacije 29.8.2017. kao Dioničko društvo Tvornica pjenušca „Novy Svet” (Aкционерное общество Завод шампанских вин „Новый Свет”). Osnivač: Ministarstvo za zemljišne i imovinske odnose „Republike Krima” (Министерство земельных и имущественных отношений Республики Крым).

25.7.2014.

21.

DIONIČKO DRUŠTVO ALMAZ-ANTEY AIR AND SPACE DEFENCE CORPORATION

Акционерное общество „Концерн воздушно-космической обороны ‚Алмаз – Антей’”

(također poznato kao CONCERN ALMAZ-ANTEY; ALMAZ-ANTEY CORP; također poznato kao ALMAZ-ANTEY DEFENSE CORPORATION; također poznato kao ALMAZ-ANTEY JSC; Концерн ВКО „Алмаз – Антей”;)

41 ul.Vereiskaya, Moscow 121471, Russia

Internetska stranice: almaz-antey.ru;

Adresa e-pošte: antey@almaz-antey.ru

Almaz-Antey rusko je trgovačko društvo u državnom vlasništvu. Proizvodi protuzračno naoružanje, uključujući projektile zemlja-zrak koje isporučuje ruskoj vojsci. Ruske vlasti dostavljaju teško naoružanje separatistima u istočnoj Ukrajini, doprinoseći destabilizaciji Ukrajine. Tim se oružjem koriste separatisti, među ostalim, za rušenje zrakoplova. Kao društvo u državnom vlasništvu Almaz-Antey stoga doprinosi destabilizaciji Ukrajine.

30.7.2014.

22.

DOBROLET poznat i kao DOBROLYOT

ДОБРОЛЕТ/ДОБРОЛЁТ

Kod zrakoplovne kompanije: QD

International Highway, House 31, building 1, 141411 Moscow

141411, г. Москва, Международное ш., дом 31, строение 1

Internetske stranice: www.dobrolet.com

Dobrolet je bio poduzeće kći ruske zrakoplovne kompanije u državnom vlasništvu. Od nezakonitog pripojenja Krima isključivo je Dobrolet upravljao letovima između Moskve i Simferopolja. Stoga je olakšavao integraciju nezakonito pripojene Autonomne Republike Krima u Rusku Federaciju i podrivao suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

30.7.2014.

28.

Gospodarska unija Luganska (Luganskiy Ekonomicheskiy Soyuz)

Луганский экономический союз

 

„Društvena organizacija” koja je predstavila kandidate na nezakonitim tzv. „izborima” tzv. „Narodne Republike Luganska”2. studenoga 2014. Nominirala je kandidata, Olega AKIMOVA, za „čelnika” tzv. „Narodne Republike Luganska”. Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Službenim sudjelovanjem u nezakonitim „izborima”, aktivno je podupirala aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

29.

Kozačka nacionalna garda

Казачья Национальная Гвардия

http://казакнацгвард.рф/

Oružana separatistička skupina koja je aktivno podupirala djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

Njome zapovijeda Nikolay KOZITSYN, koji je uvršten na popis, te je stoga povezana s njime.

Navodno je dio takozvanih „2. oružanih snaga”„Narodne Republike Luganska”.

16.2.2015.

41.

„Državno unitarno poduzeće Republike Krima ‚Crimean Sea Ports’”

(„Государственное унитарное предприятие Республики Крым ‚Крымские морские порты’”), uključujući podružnice:

Feodosia Commercial Port,

Kerch Ferry,

Kerch Commercial Port.

28 Kirova Street

Kerč 298312

Krim

(298312, Крым, гор. Керчь, ул. Кирова, дом 28)

„Parlament Krima” donio je 17. ožujka 2014. rezoluciju br. 1757-6/14 „O nacionalizaciji nekih trgovačkih društava koja pripadaju ukrajinskim ministarstvima infrastrukture ili poljoprivrede”, a 26. ožujka 2014. rezoluciju br. 1865-6/14 „O poduzeću u državnom vlasništvu ‚Crimean Sea Ports’” („О Государственном предприятии ‚Крымские морские порты’”) u kojima je proglasio prisvajanje imovine koja pripada nekoliko državnih poduzeća koja su se spojila u Državno unitarno poduzeće Republike Krima „Crimean Sea Ports” u ime „Republike Krima”. Krimske „vlasti” na taj su način ta poduzeća efektivno konfiscirale, a poduzeće „Crimean Sea Ports” ostvarilo je korist od nezakonitog prijenosa njihova vlasništva.

16.9.2017.”


13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/23


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/389

оd 27. studenoga 2017.

o dopuni Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za pouzdanu autentifikaciju klijenta i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (1), a posebno njezin članak 98. stavak 4. drugi podstavak,

budući da:

(1)

Platne usluge koje se nude elektroničkim putem trebale bi se izvoditi na siguran način uz usvajanje tehnologija kojima se može jamčiti sigurna autentifikacija korisnika i u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti rizik od prijevare. Postupak autentifikacije općenito bi trebao uključivati mehanizme za praćenje transakcija kako bi se otkrili pokušaji upotrebe personaliziranih sigurnosnih podataka korisnika platnih usluga koji su izgubljeni, ukradeni ili zloupotrijebljeni te bi trebao osiguravati da je korisnik platnih usluga zakoniti korisnik i da stoga daje suglasnost za prijenos novčanih sredstava i pristup svojim informacijama o računu kroz uobičajenu upotrebu personaliziranih sigurnosnih podataka. Nadalje, nužno je utvrditi zahtjeve pouzdane autentifikacije klijenta koje bi trebalo primijeniti svaki put kad platitelj pristupi svojem računu za plaćanje putem interneta, inicira elektroničku platnu transakciju ili izvrši bilo koju radnju s udaljenosti u vezi s kojom može postojati rizik od prijevare povezane s plaćanjem ili drugih oblika zlouporabe na način da se zahtijeva generiranje kôda za autentifikaciju koji bi trebao biti otporan na rizik od krivotvorenja cijelog kôda ili otkrivanja bilo kojeg elementa na temelju kojeg je kôd generiran.

(2)

Budući da se metode prijevare stalno mijenjaju, zahtjevi u pogledu pouzdane autentifikacije klijenta trebali bi omogućiti razvoj inovacija u području tehničkih rješenja kao odgovora na pojavu novih prijetnji sigurnosti elektroničkih plaćanja. Kako bi se zahtjevi koji će se utvrditi provodili učinkovito i kontinuirano, primjereno je i zahtijevati da sigurnosne mjere za primjenu pouzdane autentifikacije klijenta i izuzeća od nje, mjere zaštite povjerljivosti i cjelovitosti personaliziranih sigurnosnih podataka i mjere kojima se uspostavljaju zajednički i sigurni otvoreni standardi komunikacije dokumentiraju, periodično testiraju, ocjenjuju i revidiraju neovisni revizori s iskustvom u području IT sigurnosti i platnog prometa. Kako bi nadležna tijela mogla pratiti kvalitetu revizija tih mjera, te bi im revizije trebale biti dostupne na zahtjev.

(3)

Budući da elektroničke platne transakcije s udaljenosti podliježu većem riziku od prijevare, za te je transakcije nužno uvesti dodatne zahtjeve za pouzdanu autentifikaciju klijenta kojima se osigurava da elementi dinamično povezuju transakciju s iznosom i primateljem plaćanja koje je odredio platitelj pri iniciranju transakcije.

(4)

Dinamično povezivanje moguće je na temelju generiranja kôdova za autentifikaciju koje podliježe strogim sigurnosnim zahtjevima. Kako bi se zadržala tehnološka neutralnost, ne bi trebalo zahtijevati posebnu tehnologiju za primjenu kôdova za autentifikaciju. Stoga bi se kôdovi za autentifikaciju trebali temeljiti na rješenjima kao što je generiranje i potvrđivanje jednokratnih lozinki, digitalnih potpisa ili drugih kriptografski utemeljenih potvrda valjanosti korištenjem ključeva ili kriptografskog materijala pohranjenih u elementima za autentifikaciju, pod uvjetom da su ispunjeni sigurnosni zahtjevi.

(5)

Nužno je utvrditi posebne zahtjeve za slučaj u kojemu konačni iznos nije poznat u trenutku kada platitelj inicira elektroničku platnu transakciju s udaljenosti kako bi se osiguralo da pouzdana autentifikacija klijenta odgovara maksimalnom iznosu za koji je platitelj dao suglasnost kako je navedeno u Direktivi (EU) 2015/2366.

(6)

Kako bi se osigurala primjena pouzdane autentifikacije klijenta, nužno je i zahtijevati odgovarajuće sigurnosne značajke primjenjive na elemente pouzdane autentifikacije klijenta koji pripadaju kategoriji znanja (nešto što samo korisnik zna), kao što su duljina ili složenost, na elemente koji pripadaju kategoriji posjedovanja (nešto što samo korisnik posjeduje), kao što su specifikacije algoritma, duljina ključa i informacijska entropija, te na uređaje i softver koji čitaju elemente koji pripadaju kategoriji svojstvenosti (nešto što korisnik jest), kao što su specifikacije algoritma, biometrijski senzor i elementi za zaštitu predloška, osobito kako bi se smanjio rizik da neovlaštene osobe otkriju, doznaju ili upotrebljavaju te elemente. Potrebno je i utvrditi zahtjeve kojima se osigurava neovisnost tih elemenata kako kršenje jednog od njih ne bi umanjilo pouzdanost drugih, osobito kada se koji od elemenata upotrebljava s pomoću višenamjenskog uređaja, točnije uređaja kao što su tablet ili mobilni telefon koji se mogu upotrebljavati i za davanje upute za izvršenje plaćanja i u postupku autentifikacije.

(7)

Zahtjevi za pouzdanu autentifikaciju klijenta primjenjuju se na plaćanja koja inicira platitelj neovisno o tome radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi.

(8)

Plaćanja izvršena uporabom anonimnih platnih instrumenata zbog svoje prirode ne podliježu obvezi pouzdane autentifikacije klijenta. Kada se anonimnost tih instrumenata ukine na ugovornoj ili zakonodavnoj osnovi, plaćanja podliježu sigurnosnim zahtjevima iz Direktive (EU) 2015/2366 i ovog regulatornog tehničkog standarda.

(9)

U skladu s Direktivom (EU) 2015/2366 izuzeća od načela pouzdane autentifikacije klijenta utvrđena su na temelju razine rizika, iznosa, ponavljanja i kanala plaćanja koji se upotrebljava za izvršenje platne transakcije.

(10)

Radnje koje podrazumijevaju pristup stanju i nedavnim transakcijama po računu za plaćanje bez objave osjetljivih podataka o plaćanju, ponavljajuća plaćanja istim primateljima plaćanja koja je platitelj prethodno spremio ili potvrdio upotrebom pouzdane autentifikacije klijenta i plaćanja istoj fizičkoj ili pravnoj osobi ili doznake od iste fizičke ili pravne osobe kada su oba računa kod istog pružatelja platnih usluga niske su razine rizika te pružatelji platnih usluga nisu obvezni primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta. Time se ne uzima u obzir da bi u skladu s člancima 65., 66. i 67. Direktive (EU) 2015/2366 pružatelji usluga iniciranja plaćanja, pružatelji platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente i pružatelji usluga pružanja informacija o računu trebali od pružatelja platnih usluga koji vodi račun tražiti i dobiti samo potrebne i ključne informacije za pružanje određene platne usluge uz suglasnost korisnika platnih usluga. Suglasnost se može dati pojedinačno za svaki zahtjev za informacije ili za svako plaćanje koje će se inicirati ili, u slučaju pružatelja usluga pružanja informacija o računu, kao ovlaštenje za određene račune za plaćanje i s njima povezane platne transakcije kako je utvrđeno u ugovoru s korisnikom platnih usluga.

(11)

Izuzeća za beskontaktna plaćanja male vrijednosti na prodajnom mjestu, kojima se u obzir uzima i najveći broj uzastopnih transakcija ili određena fiksna najveća vrijednost uzastopnih transakcija bez primjene pouzdane autentifikacije klijenta, omogućuju razvoj niskorizičnih platnih usluga prilagođenih korisnicima te bi ih stoga trebalo predvidjeti. Trebalo bi i utvrditi iznimku u slučaju elektroničkih platnih transakcija iniciranih na samoposlužnim terminalima na kojima nije uvijek jednostavno primijeniti pouzdanu autentifikaciju klijenta iz operativnih razloga (npr. kako bi se izbjegla čekanja i moguće nezgode na naplatnim rampama ili zbog drugih sigurnosnih rizika).

(12)

Slično izuzeću za beskontaktna plaćanja niske vrijednosti na prodajnom mjestu, trebalo bi postići odgovarajuću ravnotežu između interesa za većom sigurnosti plaćanja s udaljenosti i potrebe za korisniku prilagođenim i pristupačnim plaćanjima u području e-trgovine. U skladu s tim načelima trebalo bi razborito postaviti pragove ispod kojih nije potrebno primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta kako bi se obuhvatila samo kupnja na internetu niske vrijednosti. Trebalo bi razboritije postaviti pragove za kupnju na internetu jer je u tom slučaju sigurnosni rizik nešto viši zbog činjenice da osoba nije fizički prisutna u trenutku kupnje.

(13)

Zahtjevi za pouzdanu autentifikaciju klijenta primjenjuju se na plaćanja koja inicira platitelj neovisno o tome radi li se o fizičkoj ili pravnoj osobi. Mnoga korporativna plaćanja iniciraju se posebnim postupcima i protokolima koji jamče visoke razine sigurnosti plaćanja, što se u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366 želi postići uporabom pouzdane autentifikacije klijenta. Kada nadležna tijela utvrde da ti postupci i protokoli plaćanja koji su stavljeni na raspolaganje isključivo platiteljima koji nisu potrošači ispunjavaju ciljeve Direktive (EU) 2015/2366 u pogledu sigurnosti, pružatelji platnih usluga mogu u pogledu navedenih postupaka i protokola biti izuzeti od primjene zahtjeva za pouzdanu autentifikaciju klijenta.

(14)

Ako se analizom rizika transakcije u stvarnom vremenu platna transakcija svrsta u kategoriju niskog rizika, primjereno je također uvesti izuzeće za pružatelja platnih usluga koji ne namjerava primijeniti pouzdanu autentifikaciju klijenta uvođenjem učinkovitih zahtjeva koji se temelje na riziku i kojima se jamči sigurnost sredstava i osobnih podataka korisnika platnih usluga. U okviru tih zahtjeva utemeljenih na riziku trebali bi se kombinirati rezultati analize rizika, koji potvrđuju da nije utvrđen neuobičajen obrazac potrošnje ili ponašanja platitelja, uzimajući u obzir druge čimbenike rizika, uključujući informacije o lokaciji platitelja i primatelja plaćanja, s novčanim pragovima koji se temelje na stopama prijevare izračunanima za plaćanja s udaljenosti. Ako se na temelju analize rizika transakcije u stvarnom vremenu plaćanje ne može odrediti kao niskorizično, pružatelj platnih usluga trebao bi primijeniti pouzdanu autentifikaciju klijenta. Najveću vrijednost tog izuzeća utemeljenog na riziku trebalo bi utvrditi tako da se osigura vrlo niska odgovarajuća stopa prijevare, među ostalim i usporedbom sa stopama prijevare svih platnih transakcija pružatelja platnih usluga u određenom razdoblju i na kontinuiranoj osnovi, uključujući one koje su autentificirane primjenom pouzdane autentifikacije klijenta.

(15)

Kako bi se osigurala učinkovita provedba, pružatelji platnih usluga koji žele iskoristiti mogućnost izuzećâ od pouzdane autentifikacije klijenta trebali bi redovito pratiti i za svaku vrstu platne transakcije nadležnim tijelima i Europskom nadzornom tijelu za bankarstvo (EBA) na zahtjev staviti na raspolaganje vrijednost prijevarnih ili neovlaštenih platnih transakcija i uočene stope prijevare za sve svoje platne transakcije, neovisno o tome jesu li autentificirane primjenom pouzdane autentifikacije klijenta ili izvršene u skladu s relevantnim izuzećem.

(16)

Prikupljanje tih novih podataka o prethodnim stopama prijevare pri elektroničkim platnim transakcijama pridonijet će EBA-inom učinkovitom revidiranju pragova za izuzeće od pouzdane autentifikacije klijenta na temelju analize rizika transakcije u stvarnom vremenu. U skladu s člankom 98. stavkom 5. Direktive (EU) 2015/2366 i člankom 10. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2) EBA bi trebala preispitati i prema potrebi dostaviti Komisiji nacrt ažuriranih regulatornih tehničkih standarda s novim pragovima i odgovarajućim stopama prijevare u cilju povećanja sigurnosti elektroničkih plaćanja s udaljenosti.

(17)

Pružateljima platnih usluga koji primjenjuju bilo koje izuzeće koje treba predvidjeti trebalo bi omogućiti da u bilo kojem trenutku mogu primijeniti pouzdanu autentifikaciju klijenta za radnje i platne transakcije iz tih odredaba.

(18)

Mjere za zaštitu povjerljivosti i cjelovitosti personaliziranih sigurnosnih podataka, kao i uređaji i softver za autentifikaciju, trebali bi ograničiti rizike povezane s prijevarom u obliku neovlaštene ili prijevarne uporabe platnog instrumenta i neovlaštenog pristupa računima za plaćanje. U tu svrhu treba uvesti zahtjeve za sigurno stvaranje i isporuku personaliziranih sigurnosnih podataka i njihovo povezivanje s korisnikom platnih usluga te osigurati uvjete za obnovu i deaktivaciju tih sigurnosnih podataka.

(19)

Kako bi se osigurala učinkovita i sigurna komunikacija između relevantnih aktera u kontekstu usluga pružanja informacija o računu, usluga iniciranja plaćanja i potvrde raspoloživosti sredstava, treba utvrditi zahtjeve za zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije koje moraju ispuniti svi relevantni pružatelji platnih usluga. Direktivom (EU) 2015/2366 predviđa se način na koji pružatelji usluga pružanja informacija o računu pristupaju informacijama o računu za plaćanje i način na koji ih upotrebljavaju. Stoga se ovom Uredbom ne mijenjaju pravila za pristup računima koji nisu računi za plaćanje.

(20)

Svaki pružatelj platnih usluga koji vodi račune za plaćanje dostupne putem interneta trebao bi nuditi barem jedno sučelje za pristup koje omogućava sigurnu komunikaciju s pružateljima usluga pružanja informacija o računu, pružateljima usluga iniciranja plaćanja i pružateljima platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente. Sučelje bi pružateljima usluga pružanja informacija o računu, pružateljima usluga iniciranja plaćanja i pružateljima platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente trebalo omogućiti da se identificiraju pružatelju platnih usluga koji vodi račun. Osim toga, sučelje bi i pružateljima usluga pružanja informacija o računu i pružateljima usluga iniciranja plaćanja trebalo omogućiti da se mogu pouzdati u postupke autentifikacije koje pružatelj platnih usluga koji vodi račun pruža korisniku platnih usluga. Kako bi se osigurala tehnološka neutralnost i neutralnost poslovnog modela, pružatelji platnih usluga koji vode račune trebali bi moći odlučiti žele li ponuditi sučelje namijenjeno komunikaciji s pružateljima usluga pružanja informacija o računu, pružateljima usluga iniciranja plaćanja i pružateljima platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente ili žele li za tu komunikaciju omogućiti upotrebu sučelja za identifikaciju i komunikaciju s korisnicima platnih usluga koje pruža pružatelj platnih usluga koji vodi račun.

(21)

Tehničke specifikacije sučelja trebale bi biti primjereno dokumentirane i javno dostupne kako bi se pružateljima usluga pružanja informacija o računu, pružateljima usluga iniciranja plaćanja i pružateljima platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente omogućio razvoj vlastitih tehničkih rješenja. Osim toga, pružatelj platnih usluga koji vodi račun trebao bi ponuditi alat koji će pružateljima platnih usluga omogućiti testiranje tehnoloških rješenja tijekom barem šest mjeseci prije datuma primjene ovih regulatornih standarda ili prije datuma stavljanja sučelja na tržište ako je to nakon datuma primjene ovih standarda. Kako bi se osigurala interoperabilnost različitih tehnoloških komunikacijskih rješenja, sučelje bi trebalo primjenjivati standarde komunikacije koje su razvila međunarodna ili europska tijela za normizaciju.

(22)

Kvaliteta usluga koje pružaju pružatelji usluga pružanja informacija o računu i pružatelji usluga iniciranja plaćanja ovisit će o pravilnom funkcioniranju sučelja koja uspostavljaju ili prilagođavaju pružatelji platnih usluga koji vode račune. Stoga je važno da se u slučaju neusklađenosti takvih sučelja s odredbama ovih standarda poduzmu mjere kojima se osigurava kontinuitet poslovanja u korist korisnika tih usluga. Odgovornost je nacionalnih nadležnih tijela osigurati da se pružatelje usluga pružanja informacija o računu i pružatelje usluga iniciranja plaćanja ne blokira ili ometa u pružanju njihovih usluga.

(23)

Ako se pristup računima za plaćanje nudi putem namjenskog sučelja, kako bi se korisnicima platnih usluga osiguralo pravo da upotrebljavaju usluge pružatelja usluga iniciranja plaćanja i usluge koje omogućuju pristup informacijama o računu u skladu s Direktivom (EU) 2015/2366, namjenska sučelja trebaju imati istu razinu dostupnosti i učinkovitosti kao i sučelje dostupno korisniku platnih usluga. Pružatelji platnih usluga koji vode račune trebali bi definirati i transparentne ključne pokazatelje uspješnosti i ciljnu razinu usluga u pogledu dostupnosti i učinkovitosti namjenskih sučelja koji su barem jednako strogi kao oni za sučelje koje se koristi za njihove korisnike platnih usluga. Ta bi namjenska sučelja trebali testirati pružatelji platnih usluga koji će ih upotrebljavati, a nadležna tijela trebala bi ispitivati njihovu otpornost na stres i pratiti ih.

(24)

Kako bi pružatelji platnih usluga koji se oslanjaju na namjensko sučelje mogli nastaviti pružati svoje usluge u slučaju poteškoća s dostupnošću ili nepravilnog funkcioniranja, nužno je pružiti pomoćni mehanizam koji će u skladu sa strogim uvjetima tim pružateljima omogućiti korištenje sučelja koje pružatelj platnih usluga koji vodi račun održava za identifikaciju svojih korisnika platnih usluga i komunikaciju s njima. Određeni pružatelji platnih usluga koji vode račune bit će izuzeti iz obveze osiguravanja takvog pomoćnog mehanizma putem svojih sučelja za klijente u slučaju da njihova nadležna tijela utvrde da su namjenska sučelja u skladu s posebnim uvjetima kojima se osigurava neometano tržišno natjecanje. Ako izuzeta namjenska sučelja ne ispune potrebne uvjete, relevantna nadležna tijela ukidaju odobrena izuzeća.

(25)

Kako bi se nadležnim tijelima omogućio učinkovit nadzor i praćenje provedbe komunikacijskih sučelja i upravljanja njima, pružatelji platnih usluga koji vode račune trebali bi na svojim internetskim stranicama objaviti sažetak relevantne dokumentacije i na zahtjev dostaviti nadležnim tijelima dokumentaciju o rješenjima u izvanrednim situacijama. Pružatelji platnih usluga koji vode račune trebali bi i javno objaviti statističke podatke o dostupnosti i učinkovitosti tog sučelja.

(26)

Kako bi se zaštitila povjerljivost i cjelovitost podataka, potrebno je osigurati sigurnost komunikacijskih sesija između pružatelja platnih usluga koji vode račune, pružatelja usluga pružanja informacija o računu, pružatelja usluga iniciranja plaćanja i pružatelja platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente. Osobito je važno zahtijevati primjenu sigurnog kodiranja pri razmjeni podataka između pružatelja usluga pružanja informacija o računu, pružatelja usluga iniciranja plaćanja, pružatelja platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente i pružatelja platnih usluga koji vode račune.

(27)

Kako bi se povećalo povjerenje korisnika i osigurala pouzdana autentifikacija klijenta, trebalo bi uzeti u obzir upotrebu sredstava elektroničke identifikacije i usluga povjerenja kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (3), osobito u pogledu prijavljenih sustava elektroničke identifikacije.

(28)

Kako bi se osigurala usklađenost datuma primjene, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od istog datuma od kojeg države članice moraju osigurati primjenu sigurnosnih mjera navedenih u člancima 65., 66., 67. i 97. Direktive (EU) 2015/2366.

(29)

Ova se Uredba temelji na nacrtima regulatornih tehničkih standarda koje je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) dostavilo Komisiji.

(30)

EBA je provela otvorena i transparentna javna savjetovanja o nacrtima regulatornih tehničkih standarda na kojima se temelji ova Uredba, analizirala potencijalne povezane troškove i koristi te zatražila mišljenje Interesne skupine za bankarstvo osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom utvrđuju se zahtjevi koje trebaju ispunjavati pružatelji platnih usluga za potrebe provedbe sigurnosnih mjera koje im omogućuju sljedeće:

(a)

primjenu pouzdane autentifikacije klijenta u skladu s člankom 97. Direktive (EU) 2015/2366;

(b)

izuzeće od primjene sigurnosnih zahtjeva za pouzdanu autentifikaciju klijenta, koje podliježe određenim i ograničenim uvjetima koji se temelje na razini rizika, iznosu i ponavljanju platne transakcije te kanalu plaćanja koji se koristi za izvršenje transakcije;

(c)

zaštitu povjerljivosti i cjelovitosti personaliziranih sigurnosnih podataka korisnika platnih usluga;

(d)

uspostavu zajedničkih i sigurnih otvorenih standarda komunikacije među pružateljima platnih usluga koji vode račune, pružateljima usluga iniciranja plaćanja, pružateljima usluga pružanja informacija o računu, platiteljima, primateljima plaćanja i drugim pružateljima platnih usluga u vezi s pružanjem i uporabom platnih usluga u svrhu primjene glave IV. Direktive (EU) 2015/2366.

Članak 2.

Opći zahtjevi za autentifikaciju

1.   Pružatelji platnih usluga uspostavljaju mehanizme za praćenje transakcija koji im omogućuju otkrivanje neovlaštenih ili prijevarnih platnih transakcija za potrebe provedbe sigurnosnih mjera iz članka 1. točaka (a) i (b).

Ti se mehanizmi temelje na analizi platnih transakcija kojom se uzimaju u obzir elementi tipični za korisnika platnih usluga u okviru uobičajene upotrebe personaliziranih sigurnosnih podataka.

2.   Pružatelji platnih usluga osiguravaju da se mehanizmima za praćenje transakcija nužno uzimaju u obzir barem svi sljedeći čimbenici rizika:

(a)

popis ugroženih ili ukradenih elemenata za autentifikaciju;

(b)

iznos svake platne transakcije;

(c)

poznati scenariji prijevare pri pružanju platnih usluga;

(d)

znakovi infekcije zlonamjernim programima u bilo kojoj sesiji postupka autentifikacije;

(e)

ako pružatelj platnih usluga osigurava uređaj ili softver za pristup, zapisnik upotrebe uređaja ili softvera za pristup koji su dostavljeni korisniku platnih usluga i neuobičajena upotreba uređaja ili softvera za pristup.

Članak 3.

Preispitivanje sigurnosnih mjera

1.   Provedbu sigurnosnih mjera iz članka 1. dokumentiraju, periodično testiraju, ocjenjuju i revidiraju revizori s iskustvom u području IT sigurnosti i platnog prometa koji djeluju neovisno unutar pružatelja platnih usluga ili neovisno o njemu, u skladu s pravnim okvirom koji je primjenjiv na pružatelja platnih usluga.

2.   Razdoblje između revizija iz stavka 1. određuje se u skladu s odgovarajućim okvirom za računovodstvo i zakonsku reviziju koji se primjenjuju na pružatelja platnih usluga.

Međutim, pružatelji platnih usluga koji se koriste izuzećem iz članka 18. podliježu reviziji metodologije, modela i prijavljene stope prijevara najmanje jednom godišnje. Revizor koji provodi predmetnu reviziju ima iskustvo u području IT sigurnosti i platnog prometa i djeluje neovisno unutar pružatelja platnih usluga ili neovisno o njemu. Tijekom prve godine primjene izuzeća na temelju članka 18. i najmanje tri godine nakon toga ili češće, na zahtjev nadležnog tijela, tu reviziju provodi neovisni i kvalificirani vanjski revizor.

3.   Ta revizija sadržava ocjenu i izvješće o usklađenosti sigurnosnih mjera pružatelja platnih usluga sa zahtjevima iz ove Uredbe.

Cjelovito izvješće stavlja se na raspolaganje nadležnim tijelima na njihov zahtjev.

POGLAVLJE II.

SIGURNOSNE MJERE ZA PRIMJENU POUZDANE AUTENTIFIKACIJE KLIJENTA

Članak 4.

Kôd za autentifikaciju

1.   Ako pružatelji platnih usluga primjenjuju pouzdanu autentifikaciju klijenta u skladu s člankom 97. stavkom 1. Direktive (EU) 2015/2366, autentifikacija se temelji na dva ili više elemenata koji pripadaju kategoriji znanja, posjedovanja i svojstvenosti i rezultira generiranjem kôda za autentifikaciju.

Pružatelj platnih usluga prihvaća kôd za autentifikaciju samo jednom kada platitelj koristi kôd za autentifikaciju kako bi svojem računu za plaćanje pristupio preko interneta, inicirao elektroničku platnu transakciju ili izvršio bilo koju radnju s udaljenosti koja može podrazumijevati rizik u smislu prijevara povezanih s plaćanjem ili drugih oblika zlouporabe.

2.   Za potrebe stavka 1. pružatelji platnih usluga uspostavljaju sigurnosne mjere kojima se osigurava ispunjavanje svih sljedećih zahtjeva:

(a)

otkrivanjem kôda za autentifikaciju nije moguće utvrditi informacije o bilo kojem elementu iz stavka 1.;

(b)

novi kôd za autentifikaciju ne može se generirati na temelju saznanja o bilo kojem prethodno generiranom kôdu za autentifikaciju;

(c)

kôd za autentifikaciju ne može se krivotvoriti.

3.   Pružatelji platnih usluga osiguravaju da autentifikacija na temelju generiranja kôda za autentifikaciju obuhvaća sve sljedeće mjere:

(a)

ako se kod za autentifikaciju za potrebe stavka 1. nije generirao autentifikacijom za potrebe pristupa s udaljenosti, elektroničkog plaćanja s udaljenosti i svih drugih radnji koje se izvršavaju s udaljenosti i koje mogu podrazumijevati rizik u pogledu prijevara povezanih s plaćanjem ili drugih oblika zlouporabe, nije moguće utvrditi koji je element iz tog stavka bio pogrešan;

(b)

broj uzastopnih neuspješnih pokušaja autentifikacije, nakon kojih se radnje iz članka 97. stavka 1. Direktive (EU) 2015/2366 privremeno ili trajno blokiraju, ne smije biti veći od pet tijekom određenog razdoblja;

(c)

komunikacijske sesije zaštićene su od bilježenja podataka o autentifikaciji koji se prenose tijekom autentifikacije i od manipulacije neovlaštenih osoba u skladu sa zahtjevima iz poglavlja V.;

(d)

najdulje razdoblje bez aktivnosti platitelja nakon što je autentificiran za internetski pristup svojem računu za plaćanje ne smije biti dulje od pet minuta.

4.   Ako je blokada iz stavka 3. točke (b) privremena, njezino trajanje i broj ponovnih pokušaja određuje se na temelju karakteristika usluga koje se pružaju platitelju i svih relevantnih povezanih rizika, uzimajući u obzir barem čimbenike iz članka 2. stavka 2.

Platitelja se obavješćuje prije nego što blokada postane trajna.

Ako blokada postane trajna, uspostavlja se sigurnosni postupak kojim se platitelju omogućuje ponovna upotreba blokiranih elektroničkih platnih instrumenata.

Članak 5.

Dinamično povezivanje

1.   Ako pružatelji platnih usluga primjenjuju pouzdanu autentifikaciju klijenta u skladu s člankom 97. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/2366, oni uz zahtjeve iz članka 4. ove Uredbe uvode i sigurnosne mjere koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a)

platitelj je obaviješten o iznosu platne transakcije i o primatelju plaćanja;

(b)

generirani kôd za autentifikaciju određen je za iznos platne transakcije i primatelja plaćanja koje je platitelj naznačio pri iniciranju transakcije;

(c)

kôd za autentifikaciju koji je pružatelj platnih usluga prihvatio odgovara izvorno navedenom iznosu platne transakcije i identitetu primatelja plaćanja koje je platitelj naznačio;

(d)

svaka promjena iznosa ili primatelja plaćanja dovodi do poništenja generiranog kôda za autentifikaciju.

2.   Za potrebe stavka 1. pružatelji platnih usluga uspostavljaju sigurnosne mjere kojima se osigurava povjerljivost, autentičnost i cjelovitost svih podataka u nastavku:

(a)

iznosa transakcije i primatelja plaćanja tijekom svih faza autentifikacije;

(b)

informacija koje se platitelju prikazuju tijekom svih faza autentifikacije, uključujući generiranje, prijenos i upotrebu kôda za autentifikaciju.

3.   Za potrebe stavka 1. točke (b) i ako pružatelji platnih usluga primjenjuju pouzdanu autentifikaciju klijenta u skladu s člankom 97. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/2366, primjenjuju se sljedeći zahtjevi za kôd za autentifikaciju:

(a)

u pogledu platne transakcije na temelju kartica za koju je platitelj dao suglasnost za točan iznos novčanih sredstava koja će se blokirati u skladu s člankom 75. stavkom 1. te Direktive, kôd za autentifikaciju specifičan je za iznos za čije je blokiranje platitelj dao suglasnost i koji je pri iniciranju transakcije naznačio;

(b)

u pogledu platnih transakcija za koje je platitelj dao suglasnost za izvršenje skupine elektroničkih platnih transakcija s udaljenosti upućenih jednom ili više primatelja plaćanja, kôd za autentifikaciju specifičan je za ukupni iznos skupine platnih transakcija i za naznačene primatelje plaćanja.

Članak 6.

Zahtjevi za elemente koji pripadaju kategoriji znanja

1.   Pružatelji platnih usluga uspostavljaju mjere za smanjenje rizika da neovlaštene osobe otkriju ili da im se otkriju elementi pouzdane autentifikacije klijenta koji pripadaju kategoriji znanja.

2.   Upotreba tih elemenata od strane platitelja podliježe primjeni mjera smanjenja rizika kako bi se spriječilo otkrivanje neovlaštenim osobama.

Članak 7.

Zahtjevi za elemente koji pripadaju kategoriji posjedovanja

1.   Pružatelji platnih usluga uspostavljaju mjere za smanjenje rizika upotrebe elemenata pouzdane autentifikacije klijenta koji pripadaju kategoriji posjedovanja od strane neovlaštenih osoba.

2.   Upotreba tih elemenata od strane platitelja podliježe primjeni mjera kojima je svrha spriječiti replikaciju tih elemenata.

Članak 8.

Zahtjevi za uređaje i softver koji su povezani s elementima koji pripadaju kategoriji svojstvenosti

1.   Pružatelji platnih usluga uspostavljaju mjere za smanjenje rizika da neovlaštene osobe otkriju elemente autentifikacije koji pripadaju kategoriji svojstvenosti i koje učitavaju uređaji i softver za pristup koji su dostavljeni platitelju. Pružatelji platnih usluga kao minimum osiguravaju da ti uređaji i softver za pristup imaju vrlo nisku vjerojatnost da se neovlaštena osoba autentificira kao platitelj.

2.   Pri upotrebi tih elemenata od strane platitelja primjenjuju se mjere kojima se jamči otpornost tih uređaja i softvera na neovlaštenu upotrebu tih elemenata u slučaju pristupa tim uređajima i softveru.

Članak 9.

Neovisnost elemenata

1.   Pružatelji platnih usluga osiguravaju da upotreba elemenata pouzdane autentifikacije klijenta iz članaka 6., 7. i 8. podliježe mjerama kojima se osigurava da proboj jednog od elemenata u pogledu tehnologije, algoritama i parametara ne umanjuje pouzdanost ostalih elemenata.

2.   Pružatelji platnih usluga u slučaju upotrebe bilo kojeg elementa pouzdane autentifikacije klijenta ili samog kôda za autentifikaciju putem višenamjenskog uređaja uspostavljaju sigurnosne mjere radi smanjenja rizika koji bi mogao nastati zloupotrebom višenamjenskog uređaja.

3.   Za potrebe stavka 2. mjere smanjenja rizika uključuju sve mjere navedene u nastavku:

(a)

upotreba odvojenih sigurnih okruženja za izvršavanje s pomoću softvera instaliranog na višenamjenskom uređaju;

(b)

mehanizmi kojima se osigurava da platitelj ili treća strana ne mogu preinačiti softver ili uređaj;

(c)

u slučaju njihove preinake, mehanizmi kojima se ublažavaju posljedice preinake.

POGLAVLJE III.

IZUZEĆA OD POUZDANE AUTENTIFIKACIJE KLIJENTA

Članak 10.

Informacije o računu za plaćanje

1.   Pružateljima platnih usluga dopušteno je ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta uz uvjet da poštuju zahtjeve iz članka 2. i stavka 2. ovog članka ako je korisnik platnih usluga ograničen na internetski pristup jednoj ili objema stavkama u nastavku bez objave osjetljivih podataka o plaćanju:

(a)

stanje na jednom ili više utvrđenih računa za plaćanje;

(b)

platne transakcije izvršene u posljednjih 90 dana preko jednog ili više utvrđenih računa za plaćanje.

2.   Za potrebe stavka 1. pružatelji platnih usluga nisu izuzeti od primjene pouzdane autentifikacije klijenta ako je ispunjen bilo koji od sljedeća dva uvjeta:

(a)

korisnik platnih usluga putem interneta prvi put pristupa informacijama iz stavka 1.;

(b)

prošlo je više od 90 dana od kada je korisnik platnih usluga posljednji put putem interneta pristupio informacijama iz stavka 1. točke (b) uz primjenu pouzdane autentifikacije klijenta.

Članak 11.

Beskontaktna plaćanja na prodajnom mjestu

Pružateljima platnih usluga dopušteno je ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta uz uvjet da poštuju zahtjeve iz članka 2. ako platitelj inicira beskontaktnu elektroničku platnu transakciju i ispunjeni su sljedeći uvjeti:

(a)

pojedinačni iznos beskontaktne elektroničke platne transakcije ne prelazi 50 EUR; i

(b)

ukupna vrijednost prethodnih beskontaktnih elektroničkih platnih transakcija koje su inicirane platnim instrumentom s beskontaktnom funkcijom u razdoblju od datuma posljednje primjene pouzdane autentifikacije klijenta ne prelazi 150 EUR; ili

(c)

broj uzastopnih beskontaktnih elektroničkih platnih transakcija iniciranih platnim instrumentom opremljenim beskontaktnom funkcijom u razdoblju od posljednje primjene pouzdane autentifikacije klijenta nije veći od pet.

Članak 12.

Samoposlužni terminali za plaćanje prijevoza i naknada za parkiranje

Pružateljima platnih usluga dopušteno je ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta uz uvjet da poštuju zahtjeve iz članka 2. ako platitelj inicira elektroničku platnu transakciju na samoposlužnom terminalu za potrebe plaćanje prijevoza i naknada za parkiranje.

Članak 13.

Provjereni korisnici

1.   Pružatelji platnih usluga primjenjuju pouzdanu autentifikaciju klijenta u slučajevima kada platitelj stvara ili mijenja popis provjerenih korisnika preko pružatelja platnih usluga koji vodi račun.

2.   Pružateljima platnih usluga dopušteno je ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta uz uvjet da poštuju opće zahtjeve za autentifikaciju ako platitelj inicira platnu transakciju, a primatelj plaćanja nalazi se na popisu provjerenih korisnika koji je prethodno izradio platitelj.

Članak 14.

Ponavljajuće transakcije

1.   Pružatelji platnih usluga primjenjuju pouzdanu autentifikaciju klijenta ako platitelj stvara, mijenja ili prvi put inicira niz ponavljajućih transakcija s istim iznosom i istim primateljem plaćanja.

2.   Pružateljima platnih usluga dopušteno je ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta, uz uvjet da poštuju opće zahtjeve za autentifikaciju, pri iniciranju svih naknadnih platnih transakcija uvrštenih u niz platnih transakcija iz stavka 1.

Članak 15.

Kreditni transferi između računa koje posjeduje ista fizička ili pravna osoba

Pružateljima platnih usluga dopušteno je ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta uz uvjet da poštuju zahtjeve iz članka 2. ako platitelj inicira kreditni transfer u okolnostima gdje su platitelj i primatelj plaćanja ista fizička ili pravna osoba i oba računa za plaćanje drži isti pružatelj platnih usluga koji vodi račun.

Članak 16.

Transakcije male vrijednosti

Pružateljima platnih usluga dopušteno je ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta ako platitelj inicira elektroničku platnu transakciju s udaljenosti i ispunjeni su sljedeći uvjeti:

(a)

iznos elektroničke platne transakcije s udaljenosti ne prelazi 30 EUR; i

(b)

ukupna vrijednost prethodnih elektroničkih platnih transakcija s udaljenosti koje je platitelj inicirao od posljednje primjene pouzdane autentifikacije klijenta ne prelazi 100 EUR; ili

(c)

broj prethodnih elektroničkih platnih transakcija s udaljenosti koje je platitelj inicirao od posljednje primjene pouzdane autentifikacije klijenta nije veći od 5 uzastopnih pojedinačnih elektroničkih platnih transakcija s udaljenosti.

Članak 17.

Sigurni korporativni postupci i protokoli plaćanja

Pružateljima platnih usluga dopušteno je ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta u pogledu pravnih osoba koje iniciraju elektroničke platne transakcije s pomoću namjenskih postupaka i protokola plaćanja koji su stavljeni na raspolaganja isključivo platiteljima koji nisu potrošači, a nadležna tijela utvrdila su da se tim postupcima ili protokolima jamče razine sigurnosti koje su barem jednakovrijedne onima iz Direktive (EU) 2015/2366.

Članak 18.

Analiza rizika transakcije

1.   Pružateljima platnih usluga dopušteno je ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta ako platitelj inicira elektroničku platnu transakciju s udaljenosti za koju je pružatelj platnih usluga utvrdio da predstavlja niski rizik u skladu s mehanizmima za praćenje transakcija iz članka 2. i stavka 2. točke (c) ovog članka.

2.   Smatra se da elektronička platna transakcija iz stavka 1. predstavlja niski rizik ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)

stopa prijevare za tu vrstu transakcije, prema izvješćima pružatelja platnih usluga i izračunana u skladu s člankom 19., jednaka je ili niža od referentnih stopa prijevare iz tablice u Prilogu za stavke „elektronička plaćanja na temelju kartica s daljine” odnosno „elektronički kreditni transferi s udaljenosti”;

(b)

iznos transakcije ne prelazi relevantnu vrijednost praga za izuzeće navedenu u tablici iz Priloga;

(c)

pružatelji platnih usluga nakon provedbe analize rizika u realnom vremenu nisu utvrdili nijedno od sljedećeg:

i.

neuobičajeni obrazac potrošnje ili ponašanja platitelja;

ii.

neuobičajene informacije o pristupu uređaju/softveru od strane platitelja;

iii.

infekciju zlonamjernim programima u bilo kojoj sesiji postupka autentifikacije;

iv.

poznati scenarij prijevare pri pružanju platnih usluga;

v.

neuobičajenu lokaciju platitelja;

vi.

visokorizičnu lokaciju primatelja plaćanja.

3.   Pružatelji platnih usluga koji namjeravaju ne primjenjivati pouzdanu autentifikaciju klijenta za elektroničke platne transakcije s udaljenosti na temelju toga što predstavljaju niski rizik uzimaju u obzir najmanje sljedeće čimbenike rizika:

(a)

prethodne obrasce potrošnje pojedinačnog korisnika platnih usluga;

(b)

povijest platnih transakcija svakog od korisnika platnih usluga pružatelja platnih usluga;

(c)

lokaciju platitelja i primatelja plaćanja u vrijeme platne transakcije u slučajevima kad pružatelj platnih usluga osigurava uređaj ili softver za pristup;

(d)

identifikaciju neuobičajenih obrazaca plaćanja korisnika platnih usluga s obzirom na korisnikovu povijest platnih transakcija.

Pružatelj platnih usluga sve navedene čimbenike rizika u svojoj procjeni objedinjuje u ocjenu rizika za svaku pojedinačnu transakciju kako bi utvrdio treba li konkretno plaćanje odobriti bez pouzdane autentifikacije klijenta.

Članak 19.

Izračun stope prijevara

1.   Pružatelj platnih usluga za svaku vrstu transakcije iz tablice u Prilogu osigurava da su ukupne stope prijevare za platne transakcije koje su autentificirane primjenom pouzdane autentifikacije klijenta i za transakcije izvršene u skladu s izuzećem iz članaka od 13. do 18. jednake ili niže od referentne stope prijevare za istu vrstu platne transakcije navedene u tablici iz Priloga.

Ukupna stopa prijevare za svaku vrstu transakcije izračunava se kao ukupna vrijednost neovlaštenih ili prijevarnih transakcija s udaljenosti, bez obzira na to jesu li sredstva vraćena ili ne, podijeljena s ukupnom vrijednošću svih transakcija s udaljenosti za istu vrstu transakcije, bez obzira na to jesu li autentificirane primjenom pouzdane autentifikacije klijenta ili su izvršene u skladu s izuzećem iz članaka od 13. do 18. na pomičnoj tromjesečnoj osnovi (90 dana).

2.   Izračun stope prijevara i dobiveni rezultati procjenjuju se revizijskim pregledom iz članka 3. stavka 2., kojim se osigurava njihova potpunost i točnost.

3.   Metodologija i svi modeli kojima se pružatelj platnih usluga koristi za izračun stopa prijevare i same stope prijevare primjereno se dokumentiraju i na zahtjev u cijelosti stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima i EBA-i, uz prethodnu obavijest relevantnom nadležnom tijelu ili tijelima.

Članak 20.

Prestanak primjene izuzeća na temelju analize rizika transakcije

1.   Pružatelji platnih usluga koji se koriste izuzećem iz članka 18. nadležnim tijelima odmah prijavljuju slučajeve kada jedna od praćenih stopa prijevare, za bilo koju vrstu platne transakcije navedene u tablici iz Priloga, premaši primjenjivu referentnu stopu prijevare te im dostavljaju opis mjera koje namjeravaju poduzeti kako bi ponovno osigurali usklađenost svoje praćene stope prijevare s primjenjivim referentnim stopama prijevare.

2.   Pružatelji platnih usluga odmah prestaju primjenjivati izuzeće iz članka 18. na sve platne transakcije navedene u tablici iz Priloga u određenom rasponu praga za izuzeće ako njihova praćena stopa prijevare tijekom dva uzastopna tromjesečja premašuje referentnu stopu prijevare koja se primjenjuje za taj platni instrument ili za tu vrstu platne transakcije u tom rasponu praga za izuzeće.

3.   Nakon prestanka primjene izuzeća iz članka 18. u skladu sa stavkom 2. ovog članka pružatelji platnih usluga ne koriste se tim izuzećem sve dok njihova izračunana stopa prijevare ne bude jednaka ili niža od referentnih stopa prijevare za tu vrstu platne transakcije u tom rasponu praga za izuzeće tijekom jednog tromjesečja.

4.   Ako se pružatelji platnih usluga namjeravaju ponovo koristiti izuzećem iz članka 18., oni u razumnom roku obavješćuju nadležna tijela, a prije ponovne primjene izuzeća pružaju dokaze o ponovnoj usklađenosti svoje praćene stope prijevare s primjenjivom referentnom stopom prijevare za taj raspon praga za izuzeće u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

Članak 21.

Praćenje

1.   Kako bi se koristili izuzećima iz članaka od 10. do 18., pružatelji platnih usluga bilježe i prate sljedeće podatke za svaku vrstu platne transakcije, uz raščlambu na platne transakcije s udaljenosti i platne transakcije koje se ne izvršavaju s udaljenosti, najmanje svaka tri mjeseca:

(a)

ukupna vrijednost neovlaštenih ili prijevarnih platnih transakcija u skladu s člankom 64. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/2366, ukupna vrijednost svih platnih transakcija i dobivene stope prijevare, uključujući raščlambu platnih transakcija koje su inicirane uz pouzdanu autentifikaciju klijenta i u okviru svakog izuzeća;

(b)

prosječna vrijednost transakcije, uključujući raščlambu platnih transakcija koje su inicirane uz pouzdanu autentifikaciju klijenta i u okviru svakog izuzeća;

(c)

broj platnih transakcija u kojima su primijenjena izuzeća i njihov postotak u odnosu na ukupan broj platnih transakcija.

2.   Pružatelji platnih usluga rezultate praćenja u skladu sa stavkom 1. na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima i EBA-i, uz prethodnu obavijest relevantnom nadležnom tijelu ili tijelima.

POGLAVLJE IV.

POVJERLJIVOST I CJELOVITOST PERSONALIZIRANIH SIGURNOSNIH PODATAKA KORISNIKA PLATNIH USLUGA

Članak 22.

Opći zahtjevi

1.   Pružatelji platnih usluga osiguravaju povjerljivost i cjelovitost personaliziranih sigurnosnih podataka korisnika platnih usluga, među ostalim i kôdova za autentifikaciju, tijekom svih faza autentifikacije.

2.   Za potrebe stavka 1. pružatelji platnih usluga osiguravaju da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:

(a)

personalizirani sigurnosni podaci prikriveni su tijekom prikaza i nisu u potpunosti čitljivi kad ih korisnik platnih usluga unosi tijekom autentifikacije;

(b)

personalizirani sigurnosni podaci u formatu podataka i kriptografski materijali povezani sa šifriranjem personaliziranih sigurnosnih podataka ne spremaju se kao nešifrirani podaci;

(c)

tajni kriptografski materijal zaštićen je od neovlaštenog otkrivanja.

3.   Pružatelji platnih usluga u cijelosti dokumentiraju postupak povezan s upravljanjem kriptografskim materijalom kojim se personalizirani sigurnosni podaci šifriraju ili na drugi način čine nečitljivima.

4.   Pružatelji platnih usluga osiguravaju da se obrada i preusmjeravanje personaliziranih sigurnosnih podataka i kôdova za autentifikaciju koji su generirani u skladu s poglavljem II. odvija u sigurnim okruženjima u skladu s pouzdanim i općepriznatim industrijskim standardima.

Članak 23.

Nastanak i prijenos sigurnosnih podataka

Pružatelji platnih usluga osiguravaju da se personalizirani sigurnosni podaci stvaraju u sigurnom okruženju.

Oni smanjuju rizik od neovlaštene upotrebe personaliziranih sigurnosnih podataka te uređaja i softvera za autentifikaciju nakon njihova gubitka, krađe ili kopiranja prije isporuke platitelju.

Članak 24.

Povezivanje s pružateljem platnih usluga

1.   Pružatelji platnih usluga osiguravaju da je samo korisnik platnih usluga povezan, na siguran način, s personaliziranim sigurnosnim podacima te uređajima i softverom za autentifikaciju.

2.   Za potrebe stavka 1. pružatelji platnih usluga osiguravaju da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:

(a)

povezivanje identiteta korisnika platnih usluga s personaliziranim sigurnosnim podacima te uređajima i softverom za autentifikaciju obavlja se u sigurnim okruženjima za koje je odgovoran pružatelj platnih usluga, što obuhvaća barem poslovne prostore pružatelja platnih usluga, internetsko okruženje koje osigurava pružatelj platnih usluga ili slična sigurna web-mjesta kojima se koristi pružatelj platnih usluga i njegove usluge bankomata, uzimajući u obzir rizike povezane s uređajima i povezanim komponentama koji se upotrebljavaju tijekom postupka povezivanja za koje nije odgovoran pružatelj platnih usluga;

(b)

povezivanje s udaljenosti identiteta korisnika platnih usluga s personaliziranim sigurnosnim podacima te uređajima i softverom za autentifikaciju obavlja se uz primjenu pouzdane autentifikacije klijenta.

Članak 25.

Isporuka sigurnosnih podataka i uređajâ i softvera za autentifikaciju

1.   Pružatelji platnih usluga osiguravaju da se isporuka personaliziranih sigurnosnih podataka te uređajâ i softvera za autentifikaciju korisniku platnih usluga obavlja na siguran način osmišljen tako da se vodi računa o riziku povezanom s neovlaštenom upotrebom u slučaju njihova gubitka, krađe ili kopiranja.

2.   Pružatelji platnih usluga za potrebe stavka 1. nužno primjenjuju sve sljedeće mjere:

(a)

učinkovite i sigurne mehanizme isporuke kojima se osigurava isporuka personaliziranih sigurnosnih podataka te uređajâ i softvera za autentifikaciju zakonitom korisniku platnih usluga;

(b)

mehanizme koji pružatelju platnih usluga omogućuju provjeru autentičnosti softvera za autentifikaciju koji je korisniku platnih usluga isporučen putem interneta;

(c)

aranžmane kojima se u slučaju isporuke personaliziranih sigurnosnih podataka izvan prostorija pružatelja platnih usluga ili s udaljenosti osigurava sljedeće:

i.

neovlaštena osoba ne može dobiti više od jednog obilježja personaliziranih sigurnosnih podataka i uređajâ ili softvera za autentifikaciju kada se isporučuju istim kanalom;

ii.

isporučeni personalizirani sigurnosni podaci te uređaji i softver za autentifikaciju prije upotrebe zahtijevaju aktivaciju;

(d)

aranžmane kojima se u slučaju obvezne aktivacije personaliziranih sigurnosnih podataka i uređajâ ili softvera za autentifikaciju prije njihove prve upotrebe osigurava da se aktivacija odvija u sigurnom okruženju u skladu s postupcima povezivanja iz članka 24.

Članak 26.

Obnavljanje personaliziranih sigurnosnih podataka

Pružatelji platnih usluga osiguravaju da se obnavljanje ili ponovna aktivacija personaliziranih sigurnosnih podataka provodi u skladu s postupcima za stvaranje, povezivanje i isporuku sigurnosnih podataka i uređajâ za autentifikaciju u skladu s člancima 23., 24. i 25.

Članak 27.

Uništenje, deaktivacija i opoziv

Pružatelji platnih usluga osiguravaju uspostavu učinkovitih postupaka za primjenu svih sigurnosnih mjera navedenih u nastavku:

(a)

sigurno uništenje, deaktivacija ili opoziv personaliziranih sigurnosnih podataka te uređajâ i softvera za autentifikaciju;

(b)

ako pružatelj platnih usluga distribuira uređaje i softver za autentifikaciju za višekratnu uporabu, prije ponovnog stavljanja na raspolaganje drugom korisniku platnih usluga uspostavlja se, dokumentira i provodi sigurna ponovna upotreba uređaja ili softvera;

(c)

deaktivacija ili opoziv informacija povezanih s personaliziranim sigurnosnim podacima pohranjenima u sustavima i bazama podataka pružatelja platnih usluga i, ovisno o slučaju, javnim repozitorijima.

POGLAVLJE V.

ZAJEDNIČKI I SIGURNI OTVORENI STANDARDI KOMUNIKACIJE

Odjeljak 1.

Opći zahtjevi za komunikaciju

Članak 28.

Zahtjevi za identifikaciju

1.   Pružatelji platnih usluga osiguravaju sigurnu identifikaciju tijekom komunikacije između platiteljeva uređaja i uređajâ primatelja plaćanja za primanje elektroničkih plaćanja, uključujući među ostalim terminale za plaćanje.

2.   Pružatelji platnih usluga osiguravaju učinkovito smanjenje rizika od pogrešnog usmjeravanja komunikacije prema neovlaštenim osobama u mobilnim aplikacijama i drugim sučeljima koja korisniku platnih usluga nude elektroničke platne usluge.

Članak 29.

Sljedivost

1.   Pružatelji platnih usluga imaju uspostavljene postupke kojima se osigurava sljedivost svih platnih transakcija i drugih interakcija s korisnikom platnih usluga, drugim pružateljima platnih usluga i subjektima, uključujući trgovce, u kontekstu pružanja platne usluge i osigurava ex post informacije o svim događajima bitnima za elektroničku transakciju u svim fazama.

2.   Za potrebe stavka 1. pružatelji platnih usluga osiguravaju da se svaka komunikacijska sesija koja je uspostavljena prema korisniku platnih usluga, drugim pružateljima platnih usluga i subjektima, uključujući trgovce, oslanja na svaku od sljedećih stavki:

(a)

jedinstvenu identifikacijsku oznaku sesije;

(b)

sigurnosne mehanizme za podrobno evidentiranje transakcije, uključujući broj transakcije, vremenske žigove i sve relevantne podatke o transakciji;

(c)

vremenske žigove koji se temelje na jedinstvenom vremenskom referentnom sustavu i koji se sinkroniziraju sa službenim vremenskim signalom.

Odjeljak 2.

Posebni zahtjevi za zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije

Članak 30.

Opće obveze u pogledu sučelja za pristup

1.   Pružatelji platnih usluga koji vode račune koji platitelju nude račun za plaćanje s internetskim pristupom uspostavljaju najmanje jedno sučelje koje ispunjava sve sljedeće zahtjeve:

(a)

pružatelji usluga pružanja informacija o računu, pružatelji usluga iniciranja plaćanja i pružatelji platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente mogu se identificirati prema pružatelju platnih usluga koji vodi račun;

(b)

pružatelji usluga pružanja informacija o računu mogu sigurno komunicirati kad zahtijevaju i primaju informacije o jednom ili više utvrđenih računa za plaćanje i s njima povezanim platnim transakcijama;

(c)

pružatelji usluga iniciranja plaćanja mogu sigurno komunicirati kad iniciraju nalog za plaćanje s platiteljeva računa za plaćanje i primaju sve informacije o iniciranju platne transakcije i sve informacije o izvršenju platne transakcije koje su dostupne pružateljima platnih usluga koji vode račune.

2.   Za potrebe autentifikacije korisnika platnih usluga sučelje iz stavka 1. pružateljima usluga pružanja informacija o računu i pružateljima usluga iniciranja plaćanja omogućuje da se mogu oslanjati na sve postupke autentifikacije koje pružatelj platnih usluga koji vodi račun pruža korisniku platnih usluga.

Sučelje kao minimum ispunjava sve sljedeće zahtjeve:

(a)

pružatelj usluga iniciranja plaćanja ili pružatelj usluga pružanja informacija o računu mogu dati uputu pružatelju platnih usluga koji vodi račun da pokrene autentifikaciju na temelju suglasnosti korisnika platnih usluga;

(b)

komunikacijske sesije između pružatelja platnih usluga koji vodi račun, pružatelja usluga pružanja informacija o računu, pružatelja usluga iniciranja plaćanja i bilo kojeg predmetnog korisnika platnih usluga uspostavljaju se i održavaju tijekom cjelokupne autentifikacije;

(c)

osigurana je cjelovitost i povjerljivost personaliziranih sigurnosnih podataka i kodova za autentifikaciju koje pružatelj usluga iniciranja plaćanja ili pružatelj usluga pružanja informacija o računu prenose ili koji se preko njih prenose.

3.   Pružatelji platnih usluga koji vode račune osiguravaju usklađenost svojih sučelja sa standardima komunikacije koje izdaju međunarodne ili europske organizacije za normizaciju.

Pružatelji platnih usluga koji vode račune osiguravaju i dokumentiranje tehničkih specifikacija svih svojih sučelja uz navođenje skupa rutina, protokola i alata koji su pružateljima usluga iniciranja plaćanja, pružateljima usluga pružanja informacija o računu i pružateljima platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente potrebni kako bi mogli uspostaviti interoperabilnost između svojeg softvera i aplikacija i sustavâ pružatelja platnih usluga koji vode račune.

Kao minimalan zahtjev, pružatelji platnih usluga koji vode račune na zahtjev ovlaštenih pružatelja usluga iniciranja plaćanja, pružatelja usluga pružanja informacija o računu i pružatelja platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente ili pružatelja platnih usluga koji su svojim nadležnim tijelima podnijeli zahtjev za izdavanje relevantnog odobrenja bez naknade stavljaju na raspolaganje dokumentaciju i na svojem web-mjestu objavljuju javno dostupan sažetak dokumentacije najkasnije šest mjeseci prije datuma primjene iz članka 38. stavka 2. ili prije ciljnog datuma stavljanja na tržište sučelja za pristup ako je datum stavljanja na tržište kasniji od datuma iz članka 38. stavka 2.

4.   Uz uvjete iz stavka 3., pružatelji platnih usluga koji vode račune osiguravaju, osim u izvanrednim situacijama, dostupnost svih izmjena tehničkih specifikacija svojih sučelja ovlaštenim pružateljima usluga iniciranja plaćanja, pružateljima usluga pružanja informacija o računu i pružateljima platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente ili pružateljima platnih usluga koji su svojim nadležnim tijelima podnijeli zahtjev za izdavanje relevantnog odobrenja, što je ranije moguće unaprijed, a najkasnije tri mjeseca prije implementacije izmjene.

Pružatelji platnih usluga u slučaju izmjena dokumentiraju izvanredne situacije i tu dokumentaciju na zahtjev stavljaju na raspolaganje nadležnim tijelima.

5.   Pružatelji platnih usluga koji vode račune omogućuju platformu, uključujući potporu, za testiranje povezivanja i funkcioniranja koje ovlaštenim pružateljima usluga iniciranja plaćanja, pružateljima usluga pružanja informacija o računu i pružateljima platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente ili pružateljima platnih usluga koji su svojim nadležnim tijelima podnijeli zahtjev za izdavanje relevantnog odobrenja omogućuje testiranje njihova softvera i aplikacija koji se upotrebljavaju za pružanje platnih usluga korisnicima. Platforma za testiranje treba biti dostupna najkasnije šest mjeseci prije datuma primjene iz članka 38. stavka 2. ili prije ciljnog datuma stavljanja na tržište sučelja za pristup ako je datum stavljanja na tržište kasniji od datuma iz članka 38. stavka 2.

Na toj se platformi ne smiju dijeliti osjetljive informacije.

6.   Nadležna tijela osiguravaju da pružatelji platnih usluga koji vode račune u svakom trenutku ispunjavaju sve obveze navedene u ovim standardima u pogledu sučeljâ koja su uspostavili. Ako pružatelji platnih usluga koji vode račune ne ispunjavaju zahtjeve u pogledu sučeljâ utvrđene u ovim standardima, nadležna tijela osiguravaju da ne dođe do sprječavanja ili prekida pružanja usluga iniciranja plaćanja i usluga pružanja informacija o računu u mjeri u kojoj pružatelji tih usluga ispunjavaju zahtjeve definirane u članku 33. stavku 5.

Članak 31.

Mogućnosti u pogledu sučelja za pristup

Pružatelji platnih usluga koji vode račune uspostavljaju sučelje (ili sučelja) iz članka 30. na način da osiguraju namjensko sučelje ili da pružateljima platnih usluga iz članka 30. stavka 1. omoguće uporabu sučelja koja se koriste za autentifikaciju i komunikaciju s korisnicima platnih usluga koje pruža pružatelj platnih usluga koji vodi račun.

Članak 32.

Obveze u pogledu namjenskog sučelja

1.   Pod uvjetom primjene članaka 30. i 31., pružatelji platnih usluga koji vode račune koji su uspostavili namjensko sučelje osiguravaju da to namjensko sučelje u svakom trenutku nudi istu razinu dostupnosti i učinkovitosti, među ostalim i potporu, kao i sučelja koja su korisniku platnih usluga stavljena na raspolaganje za izravan internetski pristup svojem računu za plaćanje.

2.   Pružatelji platnih usluga koji vode račune koji su uspostavili namjensko sučelje definiraju transparentne ključne pokazatelje učinkovitosti i ciljnu razinu usluga koji će i u pogledu dostupnosti i u pogledu pruženih podataka u skladu s člankom 36. biti barem jednako strogi kao oni za sučelje kojim se koriste korisnici njihovih platnih usluga. Nadležna tijela prate ta sučelja, pokazatelje i ciljeve te ispituju njihovu otpornost na stres.

3.   Pružatelji platnih usluga koji vode račune koji su uspostavili namjensko sučelje osiguravaju da to sučelje ne stvara prepreke pružanju usluga iniciranja plaćanja i usluga pružanja informacija o računu. Te prepreke među ostalim mogu uključivati sprječavanje da pružatelji platnih usluga iz članka 30. stavka 1. upotrebljavaju podatke koje su pružatelji platnih usluga koji vode račune izdali svojim klijentima, nametanje preusmjeravanja na funkciju autentifikacije ili na druge funkcije pružatelja platnih usluga koji vode račune, zahtijevanje dodatnih odobrenja i registracija uz one koji su predviđeni člancima 11., 14. i 15. Direktive (EU) 2015/2366 ili zahtijevanje dodatnih provjera suglasnosti koje su korisnici platnih usluga dali pružateljima usluga iniciranja plaćanja i usluga pružanja informacija o računu.

4.   Za potrebe stavaka 1. i 2. pružatelji platnih usluga koji vode račune prate dostupnost i učinkovitost namjenskog sučelja. Pružatelji platnih usluga koji vode račune objavljuju na svojem web-mjestu tromjesečne statističke podatke o dostupnosti i uspješnosti namjenskog sučelja i sučelja kojim se koriste korisnici njegovih platnih usluga.

Članak 33.

Izvanredne mjere povezane s namjenskim sučeljem

1.   Pružatelji platnih usluga koji vode račune pri koncipiranju namjenskog sučelja uključuju strategiju i planove za izvanredne mjere u slučaju da sučelje ne funkcionira u skladu s člankom 32., da je sučelje neplanirano nedostupno ili u slučaju pada sustava. Može se smatrati da je sučelje neplanirano nedostupno ili da je došlo do pada sustava ako se na pet uzastopnih zahtjeva za pristup informacijama za pružanje usluga iniciranja plaćanja ili usluga pružanja informacija o računu ne odgovori u roku od 30 sekundi.

2.   Izvanredne mjere uključuju komunikacijske planove za informiranje pružatelja platnih usluga putem namjenskog sučelja o mjerama za ponovnu uspostavu sustava i opis neposredno dostupnih alternativnih mogućnosti koje su pružateljima platnih usluga u međuvremenu na raspolaganju.

3.   I pružatelji platnih usluga koji vode račune i pružatelji platnih usluga iz članka 30. stavka 1. svojim nadležnim nacionalnim tijelima bez odgađanja prijavljuju probleme povezane s namjenskim sučeljima kako je opisano u stavku 1.

4.   U okviru mehanizma za izvanredne situacije pružateljima platnih usluga iz članka 30. stavka 1. dopušteno je koristiti se sučeljima koja su korisnicima platnih usluga stavljena na raspolaganje za autentifikaciju i komunikaciju s njihovim pružateljem platnih usluga koji vodi račun sve dok se ne osigura razina dostupnosti i učinkovitosti namjenskog sučelja propisana člankom 32.

5.   U tu svrhu pružatelji platnih usluga koji vode račune osiguravaju da se pružatelji platnih usluga iz članka 30. stavka 1. mogu identificirati te da se mogu oslanjati na postupke autentifikacije koje pružatelj platnih usluga koji vodi račun pruža korisniku platnih usluga. Ako se pružatelji platnih usluga iz članka 30. stavka 1. koriste sučeljem iz stavka 4., dužni su sljedeće:

(a)

poduzeti potrebne mjere kako bi osigurali da ne pristupaju podacima, ne pohranjuju podatke i ne obrađuju podatke za druge svrhe osim pružanja usluge koju je zatražio korisnik platne usluge;

(b)

nastaviti ispunjavati obveze iz članka 66. stavka 3. i članka 67. stavka 2. Direktive (EU) 2015/2366;

(c)

evidentirati podatke kojima se pristupa putem sučelja kojim pružatelj platnih usluga koji vodi račun upravlja za potrebe korisnika svojih platnih usluga te na zahtjev i bez odgađanja svojim nadležnim nacionalnim tijelima dostaviti datoteke zapisnika;

(d)

nadležnim nacionalnim tijelima na zahtjev i bez neopravdanog odgađanja propisno obrazložiti uporabu sučelja koje je korisnicima platnih usluga stavljeno na raspolaganje za direktan internetski pristup svojem računu za plaćanje;

(e)

na odgovarajući način obavijestiti pružatelja platnih usluga koji vodi račun.

6.   Nadležna tijela, nakon savjetovanja s EBA-om radi osiguravanja dosljedne primjene sljedećih uvjeta, pružatelje platnih usluga koji vode račune koji su se odlučili za namjensko sučelje izuzimaju od obveze uspostave mehanizma za izvanredne situacije iz stavka 4. ako namjensko sučelje ispunjava sve sljedeće uvjete:

(a)

ispunjuje sve obveze koje se odnose na namjenska sučelja iz članka 32.;

(b)

koncipirano je i ispitano u skladu s člankom 30. stavkom 5. na zadovoljstvo pružatelja platnih usluga iz tog članka i stavka;

(c)

pružatelji platnih usluga njime su se tijekom najmanje tri mjeseca u velikoj mjeri koristili za pružanje usluga pružanja informacija o računu, usluga iniciranja plaćanja i potvrđivanje raspoloživosti sredstava za kartična plaćanja;

(d)

svi problemi povezani s namjenskim sučeljem riješeni su bez neopravdanog odgađanja.

7.   Nadležna tijela opozivaju izuzeće iz stavka 6. ako pružatelji platnih usluga koji vode račune ne ispunjavaju uvjete iz točaka (a) i (d) dulje od dva uzastopna kalendarska tjedna. Nadležna tijela o tom opozivu obavješćuju EBA-u i osiguravaju da pružatelj platnih usluga koji vodi račun u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od dva mjeseca, uspostavi mehanizam za izvanredne situacije iz stavka 4.

Članak 34.

Certifikati

1.   Za potrebe identifikacije iz članka 30. stavka 1. točke (a) pružatelji platnih usluga oslanjaju se na kvalificirane certifikate za elektroničke pečate iz članka 3. stavka 30. Uredbe (EU) br. 910/2014 ili za autentikaciju mrežnih stranica iz članka 3. stavka 39. te Uredbe.

2.   Za potrebe ove Uredbe registracijski broj kako je navedeno u službenoj evidenciji u skladu s točkom (c) Priloga III. ili točkom (c) Priloga IV. Uredbi (EU) br. 910/2014 znači broj odobrenja pružatelja platnih usluga koji izdaje kartične platne instrumente, pružatelja usluga pružanja informacija o računu i pružatelja usluga iniciranja plaćanja, uključujući pružatelje platnih usluga koji vode račune koji pružaju takve usluge, dostupan u javnom registru države članice domaćina u skladu s člankom 14. Direktive (EU) 2015/2366 ili koji proizlazi iz obavijesti o svakom odobrenju izdanom na temelju članka 8. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) u skladu s člankom 20. te Direktive.

3.   Za potrebe ove Uredbe kvalificirani certifikati za elektroničke pečate ili za autentifikaciju mrežnih stranica iz stavka 1. uključuju, na jeziku uobičajenom u području međunarodnih financija, dodatna posebna obilježja za svaku od sljedećih stavki:

(a)

ulogu pružatelja platnih usluga, koji može imati jednu ili više od sljedećih uloga:

i.

vođenje računa;

ii.

iniciranje plaćanja;

iii.

pružanje informacija o računu;

iv.

izdavanje kartičnih platnih instrumenata;

(b)

ime nadležnih tijela kod kojih je pružatelj platnih usluga registriran.

4.   Obilježja iz stavka 3. ne utječu na interoperabilnost i priznavanje kvalificiranih certifikata za elektroničke pečate ili autentifikaciju mrežnih stranica.

Članak 35.

Sigurnost komunikacijske sesije

1.   Pružatelji platnih usluga koji vode račune, pružatelji platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente, pružatelji usluga pružanja informacija o računu i usluga iniciranja plaćanja osiguravaju da se pri internetskoj razmjeni podataka među stranama koje su uključene u komunikaciju tijekom cijele komunikacijske sesije primjenjuje sigurno šifriranje upotrebom općepriznatih tehnika šifriranja kako bi se zaštitila povjerljivost i cjelovitost podataka.

2.   Pružatelji platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente, pružatelji usluga pružanja informacija o računu i pružatelji usluga iniciranja plaćanja u najvećoj mogućoj mjeri ograničavaju trajanje sesija pristupa koje nude pružatelji platnih usluga koji vode račune i aktivno prekidaju svaku takvu sesiju čim se tražena radnja dovrši.

3.   U slučaju paralelnih mrežnih sesija s pružateljem platnih usluga koji vodi račun, pružatelji usluga pružanja informacija o računu i pružatelji usluga iniciranja plaćanja osiguravaju da su te sesije sigurno povezane s relevantnim sesijama uspostavljenima s korisnikom odnosno korisnicima platnih usluga kako bi se spriječila mogućnost pogrešnog usmjeravanja poruka ili informacija koje su razmijenjene tijekom komunikacije.

4.   Pružatelji usluga pružanja informacija o računu, pružatelji usluga iniciranja plaćanja i pružatelji platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente s pružateljem platnih usluga koji vodi račun sadržavaju jedinstvena upućivanja na svaku od sljedećih stavki:

(a)

korisnika ili korisnike platnih usluga i odgovarajuću komunikacijsku sesiju kako bi se razlikovali različiti zahtjevi istog korisnika platnih usluga odnosno istih korisnika platnih usluga;

(b)

za usluge iniciranja plaćanja, jedinstveno identificiranu iniciranu platnu transakciju;

(c)

za potvrdu raspoloživosti sredstava, jedinstveno identificirani zahtjev koji se odnosi na iznos potreban za izvršenje kartične platne transakcije.

5.   Pružatelji platnih usluga koji vode račune, pružatelji usluga pružanja informacija o računu, pružatelji usluga iniciranja plaćanja i pružatelji platnih usluga koji izdaju kartične platne instrumente osiguravaju da u slučaju komuniciranja personaliziranih sigurnosnih podataka i autentifikacijskih kodova ti podaci i kodovi ne budu izravno ili neizravno čitljivi ijednom članu osoblja u ijednom trenutku.

U slučaju gubitka povjerljivosti personaliziranih sigurnosnih podataka koji su pod njihovom nadležnošću, ti pružatelji bez nepotrebnog odgađanja informiraju dotičnog korisnika platnih usluga i izdavatelja personaliziranih sigurnosnih podataka.

Članak 36.

Razmjene podataka

1.   Pružatelji platnih usluga koji vode račune ispunjavaju svaki od sljedećih zahtjeva:

(a)

pružateljima usluga pružanja informacija o računu pružaju iste informacije s utvrđenih računa za plaćanje i s njima povezanih platnih transakcija koje su stavljene na raspolaganje korisniku platnih usluga pri izravnom zahtjevu za pristup informacijama o računu, pod uvjetom da te informacije ne uključuju osjetljive podatke o plaćanju;

(b)

odmah nakon primitka naloga za plaćanje pružateljima usluga iniciranja plaćanja pružaju iste informacije o iniciranju i izvršenju platne transakcije pružene ili stavljene na raspolaganje korisniku platnih usluga kada transakciju izravno inicira korisnik platnih usluga;

(c)

na zahtjev pružatelja platnih usluga odmah u jednostavnom „da” ili „ne” formatu potvrđuju je li iznos potreban za izvršenje platne transakcije raspoloživ na platiteljevu računu za plaćanje.

2.   U slučaju neočekivanog događaja ili pogreške nastalih tijekom postupka identifikacije, autentifikacije ili razmjene podatkovnih elemenata, pružatelj platnih usluga koji vodi račun šalje obavijest pružatelju usluga iniciranja plaćanja ili pružatelju usluga pružanja informacija o računu i pružatelju platnih usluga koji izdaje kartične platne instrumente s objašnjenjem uzroka neočekivanog događaja ili pogreške.

Ako pružatelj platnih usluga koji vodi račun osigurava namjensko sučelje u skladu s člankom 32., sučelje omogućuje generiranje obavijesti o neočekivanim događajima ili pogreškama koju pružatelj platnih usluga koji otkrije taj događaj ili pogrešku treba dostaviti drugim pružateljima platnih usluga koji sudjeluju u komunikacijskoj sesiji.

3.   Pružatelji usluga pružanja informacija o računu raspolažu odgovarajućim i učinkovitim mehanizmima kojima se sprječava pristup informacijama osim informacijama s utvrđenih računa za plaćanje i s njima povezanih platnih transakcija, uz izričitu suglasnost korisnika.

4.   Pružatelji usluga iniciranja plaćanja pružateljima platnih usluga koji vode račune pružaju iste informacije koje korisnik platnih usluga zatraži pri izravnom iniciranju platne transakcije.

5.   Pružatelji usluga pružanja informacija o računu mogu za potrebe pružanja usluge pružanja informacija o računu u bilo kojoj od sljedećih situacija pristupiti informacijama s utvrđenih računa za plaćanje i s njima povezanih platnih transakcija koje drže pružatelji platnih usluga koji vode račune:

(a)

kad god korisnik platnih usluga aktivno zahtijeva te informacije;

(b)

ako korisnik platnih usluga ne zahtijeva aktivno te informacije, ne više od četiri puta tijekom 24 sata, osim ako veću učestalost ne dogovore pružatelj usluga pružanja informacija o računu i pružatelj platnih usluga koji vodi račun, uz izričitu suglasnost korisnika platnih usluga.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

Preispitivanje

Ne dovodeći u pitanje članak 98. stavak 5. Uredbe (EU) 2015/2366, EBA do 14. ožujka 2021. preispituje stope prijevare iz Priloga ovoj Uredbi i izuzeća odobrena na temelju članka 33. stavka 6. u vezi s namjenskim sučeljima i, prema potrebi, Komisiji podnosi nacrt njihova ažuriranja u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Članak 38.

Stupanje na snagu

1.   Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

2.   Ova Uredba primjenjuje se od 14. rujna 2019.

3.   Međutim, članak 30. stavci 3. i 5. primjenjuju se 14. ožujka 2019.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. studenoga 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 337, 23.12.2015., str. 35.

(2)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(3)  Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 53.).

(4)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).


PRILOG

 

Referentna stopa prijevara (%) za:

Vrijednost praga izuzeća (ETV)

Elektronička plaćanja na temelju kartica s daljine

Elektronički kreditni transferi s udaljenosti

500 EUR

0,01

0,005

250 EUR

0,06

0,01

100 EUR

0,13

0,015


13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/44


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/390

оd 12. ožujka 2018.

o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 1419/2013 o priznavanju organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija, proširenju pravila organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija i objavljivanju inicijalnih cijena kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, izmjeni uredbi Vijeća (EZ) br. 1184/2006 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (1), a posebno njezin članak 21.,

budući da:

(1)

U članku 20. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1379/2013 od država članica traži se da Komisiji priopće svaku odluku o priznavanju ili povlačenju priznanja organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija.

(2)

Oblik, rokovi i postupci za priopćavanje tih odluka utvrđeni su Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1419/2013 (2).

(3)

Komisija je 7. prosinca 2016. donijela novi organigram Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo, koji je na snazi od 1. siječnja 2017.

(4)

Kako bi se udovoljilo toj organizacijskoj promjeni i eventualnim budućim organizacijskim promjenama, potrebno je izmijeniti postupak priopćivanja odluka o dodjeljivanju ili povlačenju priznanja organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za ribarstvo i akvakulturu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 4. Provedbene uredbe (EU) br. 1419/2013 stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Priopćenja se dostavljaju pojedinačno u obliku XML datoteke. Privitak s XML datotekom šalje se na adresu e-pošte koju Komisija dostavi, s predmetom: priopćenje o PO-ovima/IBO-ovima.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. ožujka 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 354, 28.12.2013., str. 1.

(2)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1419/2013 оd 17. prosinca 2013. o priznavanju organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija, proširenju pravila organizacija proizvođača i međustrukovnih organizacija i objavljivanju inicijalnih cijena kako je predviđeno Uredbom (EU) br. 1379/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkom uređenju tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture (SL L 353, 28.12.2013., str. 43.).


ODLUKE

13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/46


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2018/391

od 12. ožujka 2018.

o izmjeni Odluke 2013/798/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Srednjoafričke Republike

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

budući da:

(1)

Vijeće je 23. prosinca 2013. donijelo Odluku 2013/798/ZVSP (1) o mjerama ograničavanja protiv Srednjoafričke Republike.

(2)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda 30. siječnja 2018. usvojilo je Rezoluciju 2399 (2018) kojom su predviđene određene izmjene izuzeća od embarga na oružje kao i kriterija za uvrštavanje na popis koji se odnose na osobe i subjekte koji podliježu mjerama ograničavanja.

(3)

Radi provedbe određenih mjera potrebno je daljnje djelovanje Unije.

(4)

Odluku 2013/798/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2013/798/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)

prodaju, isporuku, prijenos ili izvoz oružja i povezanog materijala te pružanje povezane tehničke pomoći ili financiranja i financijske pomoći, koji su namijenjeni isključivo za potporu Višedimenzionalnoj integriranoj stabilizacijskoj misiji Ujedinjenih naroda u SAR-u (MINUSCA), misijama Unije i francuskim snagama raspoređenima u SAR-u ili upotrebi s njihove strane, kao i za potporu ostalim snagama država članica UN-a koje pružaju obuku i pomoć ili upotrebi s njihove strane, u skladu s obavijesti predviđenom u točki (b);”.

2.

U članku 2.a stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

koje sudjeluju u planiranju, usmjeravanju ili poduzimanju radnji u SAR-u kojima se krši međunarodno pravo o ljudskim pravima ili međunarodno humanitarno pravo, ovisno o slučaju, ili radnji koje predstavljaju zlouporabe ili povrede ljudskih prava, uključujući one kojima su obuhvaćeni napadi na civile, napadi na etničkoj ili religijskoj osnovi, napadi na civilne objekte poput upravnih središta, zgradâ suda, škola i bolnica te otmice i prisilno iseljavanje;”.

3.

U članku 2.a stavku 1. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h)

koje sudjeluju u planiranju, usmjeravanju, sponzoriranju ili izvođenju napada na misije UN-a ili međunarodne sigurnosne snage, uključujući MINUSCA-u, misije Unije i francuske snage koje im pružaju potporu, kao i na humanitarno osoblje;”.

4.

U članku 2.a stavku 1. dodaje se sljedeća točka (j):

„(j)

koje poduzimaju radnje poticanja na nasilje, osobito na etničkoj ili religijskoj osnovi, kojima se podrivaju mir, stabilnost ili sigurnost u SAR-u, te koje sudjeluju u radnjama ili pružaju potporu radnjama kojima se podrivaju mir, stabilnost ili sigurnost SAR-a;”.

5.

U članku 2.b stavku 1. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

koji sudjeluju u planiranju, usmjeravanju ili poduzimanju radnji u SAR-u kojima se krši međunarodno pravo o ljudskim pravima ili međunarodno humanitarno pravo, ovisno o slučaju, ili radnji koje predstavljaju zlouporabe ili povrede ljudskih prava, uključujući one kojima su obuhvaćeni napadi na civile, napadi na etničkoj ili religijskoj osnovi, napadi na civilne objekte poput upravnih središta, zgradâ suda, škola i bolnica te otmice i prisilno iseljavanje;”.

6.

U članku 2.b stavku 1. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h)

koji sudjeluju u planiranju, usmjeravanju, sponzoriranju ili izvođenju napada na misije UN-a ili međunarodne sigurnosne snage, uključujući MINUSCA-u, misije Unije i francuske snage koje im pružaju potporu, kao i na humanitarno osoblje;”.

7.

U članku 2.b stavku 1. dodaje se sljedeća točka (j):

„(j)

koji poduzimaju radnje poticanja na nasilje, osobito na etničkoj ili religijskoj osnovi, kojima se podrivaju mir, stabilnost ili sigurnost u SAR-u, te koje sudjeluju u radnjama ili pružaju potporu radnjama kojima se podrivaju mir, stabilnost ili sigurnost SAR-a;”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. ožujka 2018.

Za Vijeće

Predsjednik

E. KARANIKOLOV


(1)  Odluka Vijeća 2013/798/ZVSP od 23. prosinca 2013. o mjerama ograničavanja protiv Srednjoafričke Republike (SL L 352, 24.12.2013, str. 51.).


13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/48


ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2018/392

od 12. ožujka 2018.

o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/145/ZVSP od 17. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (1), a posebno njezin članak 3. stavci 1. i 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 17. ožujka 2014. donijelo Odluku 2014/145/ZVSP.

(2)

Vijeće je 14. rujna 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/1561 (2) kojom su mjere predviđene u Odluci 2014/145/ZVSP produljene za dodatnih šest mjeseci.

(3)

S obzirom na nastavak podrivanja ili ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine Odluku 2014/145/ZVSP trebalo bi produljiti za dodatnih šest mjeseci.

(4)

Vijeće je preispitalo pojedinačna uvrštenja na popis navedena u Prilogu Odluci 2014/145/ZVSP i odlučilo izmijeniti podatke koji se odnose na određene osobe i subjekte.

(5)

Odluku 2014/145/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 6. Odluke 2014/145/ZVSP drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ova se Odluka primjenjuje do 15. rujna 2018.”.

Članak 2.

Prilog Odluci 2014/145/ZVSP mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. ožujka 2018.

Za Vijeće

Predsjednik

E. KARANIKOLOV


(1)  SL L 78, 17.3.2014., str. 16.

(2)  Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/1561 od 14. rujna 2017. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (SL L 237, 15.9.2017., str. 72.).


PRILOG

Unosi o osobama i subjektima koji se nalaze na popisu u nastavku, kako su navedeni u Prilogu Odluci 2014/145/ZVSP, zamjenjuju se sljedećim unosima:

Osobe:

 

Ime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

„3.

Rustam Ilmirovich TEMIRGALIEV (Рустам Ильмирович ТЕМИРГАЛИЕВ)

Rustam Ilmyrovych TEMIRHALIIEV (Рустам Iльмирович ТЕМIРГАЛIЄВ)

Datum rođenja: 15.8.1976.

Mjesto rođenja: Ulan-Ude, ASSR Buryat (Ruski SFSR)

Kao bivši zamjenik ministra Krima Temirgaliev je imao važnu ulogu u odlukama koje donosi „Vrhovno vijeće” u vezi s „referendumom” održanim 16. ožujka 2014. protiv teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Aktivno je lobirao za integraciju Krima u Rusku Federaciju.

Dao je ostavku na položaj „prvog potpredsjednika vlade” takozvane „Republike Krima”11. lipnja 2014. Trenutačno je glavni direktor upravljačkog društva rusko-kineskog investicijskog fonda za regionalni razvoj.

I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja ili politike.

17.3.2014.

6.

Pyotr Anatoliyovych ZIMA

(Пётр Анатольевич ЗИМА)

Petro Anatoliyovych ZYMA

(Петро Анатолiйович ЗИМА)

Datum rođenja: 18.1.1970. ili 29.3.1965.

Mjesto rođenja: Artemivsk (Артемовск) (u 2016. ponovno je nazvan Bakmut/Бахмут), Donjecka oblast, Ukrajina

„Predsjednik vlade” Aksyonov 3. ožujka 2014. Zimu je imenovao novim načelnikom Sigurnosne službe Krima (SBU), a Zima je prihvatio to imenovanje. Dao je važne podatke Ruskoj tajnoj službi (FSB), uključujući pristup bazi podataka. To je uključivalo podatke o euromajdanskim aktivistima i braniteljima ljudskih prava na Krimu. Imao je važnu ulogu u sprečavanju ukrajinskih vlasti da kontroliraju teritorij Krima. Bivši službenici krimskog SBU-a 11. ožujka 2014. proglasili su osnivanje neovisne Sigurnosne službe Krima.

17.3.2014.

9.

Viktor Alekseevich OZEROV

(Виктор Алексеевич ОЗЕРОВ)

Datum rođenja: 5.1.1958.

Mjesto rođenja: Abakan, Khakassia

Bivši predsjednik Odbora za sigurnost i obranu Vijeća federacije Ruske Federacije.

Ozerov je 1. ožujka 2014., u ime Odbora za sigurnost i obranu Vijeća federacije, u Vijeću federacije javno podržao razmještanje ruskih snaga u Ukrajini.

U srpnju 2017. podnio je ostavku kao predsjednik Odbora za sigurnost i obranu. I dalje je član Vijeća i član Odbora za unutarnju regulaciju i parlamentarna pitanja.

Dekretom N 372-SF Ozerov je 10. listopada 2017. uključen u privremeno povjerenstvo Vijeća federacije za zaštitu državnog suvereniteta i sprečavanje uplitanja u unutarnje poslove Ruske Federacije.

17.3.2014.

14.

Aleksandr Borisovich TOTOONOV

(Александр Борисович ТОТООНОВ)

Datum rođenja: 3.4.1957.

Mjesto rođenja: Ordzhonikidze, Sjeverna Osetija

Bivši član Odbora za međunarodne poslove Vijeća federacije Ruske Federacije. Njegove dužnosti kao člana Vijeća Ruske federacije završile su u rujnu 2017.

Trenutačno je član parlamenta Sjeverne Osetije.

Totoonov je 1. ožujka 2014. u Vijeću federacije javno podržao razmještanje ruskih snaga u Ukrajini.

17.3.2014.

28.

Valery Vladimirovich KULIKOV

(Валерий Владимирович КУЛИКОВ)

Datum rođenja: 1.9.1956.

Mjesto rođenja: Zaporozhye (Ukrajinski SSR)

Bivši zamjenik zapovjednika crnomorske flote, kontraadmiral.

Odgovoran za zapovijedanje ruskim snagama koje su okupirale ukrajinski suvereni teritorij.

Dekretom predsjednika Ruske Federacije 26. rujna 2017. otpušten je s tog položaja i iz vojne službe.

21.3.2014.

31.

Valery Kirillovich MEDVEDEV

(Валерий Кириллович МЕДВЕДЕВ)

Valeriy Kyrylovych MEDVEDIEV

(Валерiй Кирилович МЕДВЕДЄВ)

Datum rođenja: 21.8.1946.

Mjesto rođenja: Shmakovka, regija Primorsky

Bivši predsjednik sevastopoljskog izbornog povjerenstva (do 26. svibnja 2017.). Odgovoran je za provedbu krimskog referenduma. Odgovoran je za potpisivanje rezultata referenduma prema ruskom sustavu.

21.3.2014.

33.

Elena Borisovna MIZULINA (djevojačko DMITRIYEVA)

(Елена Борисовна МИЗУЛИНА (djevojačko ДМИТРИЕВА))

Datum rođenja: 9.12.1954.

Mjesto rođenja: Bui, regija Kostroma

Bivša zastupnica u državnoj Dumi. Pokretačica i supredlagateljica nedavnih zakonodavnih prijedloga u Rusiji kojima bi se omogućilo regijama u drugim zemljama da se pripoje Rusiji bez prethodnog odobrenja središnjih tijela.

Od rujna 2015. članica Vijeća federacije iz regije Omsk. Aktualna zamjenica predsjednika Odbora Vijeća Federacije o ustavnom zakonodavstvu i izgradnji države.

21.3.2014.

51.

Vladimir Nikolaevich PLIGIN

(Владимир Николаевич ПЛИГИН)

Datum rođenja: 19.5.1960.

Mjesto rođenja: Ignatovo, Vologodska oblast, SSSR.

Bivši zastupnik u državnoj Dumi i bivši predsjednik Odbora za ustavno pravo Dume. Nadležan za olakšavanje donošenja zakonodavstva o pripojenju Krima i Sevastopolja Ruskoj Federaciji.

Član Vrhovnog vijeća stranke Ujedinjena Rusija.

12.5.2014.

53.

Oleg Grigorievich KOZYURA (Олег Григорьевич КОЗЮРА)

Oleh Hryhorovych KOZYURA (Олег Григорович КОЗЮРА)

Datum rođenja: 30.12.1965. ili 19.12.1962.

Mjesto rođenja: Simferopol, Krim ili Zaporizhia

Bivši načelnik Ureda savezne službe Sevastopolja za migraciju. Odgovoran za sustavno i žurno izdavanje ruskih putovnica stanovnicima Sevastopolja.

Od listopada 2016. šef kabineta Zakonodavne skupštine Sevastopolja.

12.5.2014.

59.

Aleksandr Sergeevich MALYKHIN,

Alexander Sergeevich MALYHIN

(Александр Сергеевич МАЛЫХИН)

Oleksandr Serhiyovych (Sergiyovych) MALYKHIN

(Олександр Сергiйович МАЛИХIН)

Datum rođenja: 12.1.1981.

Bivši načelnik Središnjeg izbornog povjerenstva „Narodne Republike Luganska”. Aktivno je sudjelovao u organiziranju referenduma od 11. svibnja 2014. o samoodređenju „Narodne Republike Luganska”.

I dalje aktivno podupire separatističke politike.

12.5.2014.

66.

Marat Faatovich BASHIROV

(Марат Фаатович БАШИРОВ)

Datum rođenja: 20.1.1964.

Mjesto rođenja: Izhevsk, Ruska Federacija

Bivši takozvani „predsjednik Vijeća ministara Narodne Republike Luganska”, potvrđen 8. srpnja 2014.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

Nastavlja aktivnosti podupiranja separatističkih struktura LNR-a.

12.7.2014.

70.

Igor PLOTNITSKY,

Igor Venediktovich PLOTNITSKII

(Игорь Венедиктович ПЛОТНИЦКИЙ)

Ihor (Igor) Venedyktovych PLOTNYTSKYY

(Iгор Венедиктович ПЛОТНИЦЬКИЙ)

Datum rođenja: 24.6.1964. ili 25.6.1964. ili 26.6.1964.

Mjesto rođenja: Lugansk (moguće u Kelmentsiju, Černjivecka oblast)

Bivši takozvani „ministar obrane” i bivši takozvani „predsjednik”„Narodne Republike Luganska”.

Odgovoran za separatistička „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska”.

I dalje vrši „vladina” djelovanja takozvane „vlade Narodne Republike Luganska” kao posebni izaslanik takozvane „Narodne Republike Luganska” za provedbu sporazuma iz Minska.

12.7.2014.

77.

Boris Vyacheslavovich GRYZLOV

(Борис Вячеславович ГРЫЗЛОВ)

Datum rođenja: 15.12.1950.

Mjesto rođenja: Vladivostok

Bivši stalni član Vijeća sigurnosti Ruske Federacije. Kao član Vijeća sigurnosti koje pruža savjete i koordinira nacionalna sigurnosna pitanja, bio je umiješan u oblikovanje politike ruske vlade kojom se ugrožava teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

I dalje je predsjednik Vrhovnog vijeća stranke Ujedinjena Rusija.

25.7.2014.

84.

Fyodor Dmitrievich BEREZIN

(Фëдор Дмитриевич БЕРЕЗИН),

Fedir Dmytrovych BEREZIN

(Федiр Дмитрович БЕРЕЗIН)

Datum rođenja: 7.2.1960.

Mjesto rođenja: Donjeck

Bivši takozvani „zamjenik ministra obrane” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Povezan je s Igorom Strelkovim/Girkinom koji je odgovoran za djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Tako je preuzimanjem i obavljanjem te dužnosti Berezin podržao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike. Aktualni predsjednik upravnog odbora Saveza pisaca DNR-a.

25.7.2014.

90.

Boris Alekseevich LITVINOV

(Борис Алексеевич ЛИТВИНОВ)

Borys Oleksiyovych LYTVYNOV

(Борис Олексiйович ЛИТВИНОВ)

Datum rođenja: 13.1.1954.

Mjesto rođenja: Dzerzhynsk (Donjecka oblast)

Bivši član takozvanog „Narodnog vijeća” i bivši predsjednik takozvanog „Vrhovnog vijeća” takozvane „Narodne Republike Donjecka” te je bio na izvorištu politika i organizacije nezakonitog „referenduma” koji je doveo do proglašenja takozvane „Narodne Republike Donjecka”, što je predstavljalo kršenje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i jedinstva Ukrajine. I dalje aktivno podupire separatistička djelovanja i politike. Aktualni vođa Komunističke partije DNR-a.

30.7.2014.

97.

Vladimir Petrovich KONONOV (također poznat kao „Car”)

(Владимир Петровнч КОНОНОВ)

Volodymyr Petrovych KONONOV

(Володимир Петрович КОНОНОВ)

Datum rođenja: 14.10.1974.

Mjesto rođenja: Gorsky, Luganska oblast

Dana 14. kolovoza 2014. zamijenio je Igora Strelkova/Girkina na funkciji takozvanog „ministra obrane”„Narodne Republike Donjecka”. Navodno od travnja 2014. zapovijeda odredom separatističkih boraca u Donjecku i obećao je riješiti strateški zadatak odbijanja ukrajinske vojne agresije. Kononov je stoga podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

12.9.2014.

103.

Aleksandr Akimovich KARAMAN

(Александр Акимович КАРАМАН),

Alexandru CARAMAN

Datum rođenja: 26.7.1956.

Mjesto rođenja: Cioburciu, okrug Slobozia, sada Republika Moldova

Bivši takozvani „zamjenik predsjednika vlade za socijalna pitanja”„Narodne Republike Donjecka”. Povezan s Vladimirom Antyufeyevom, koji je bio odgovoran za separatističke „vladine” aktivnosti takozvane „vlade Narodne Republike Donjecka”. Podupirao je stoga djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Štićenik ruskog zamjenika premijera Dmitryja Rogozina. Bivši načelnik „uprave Vijeća ministara”„Narodne Republike Donjecka”.

Do ožujka 2017. takozvani „opunomoćeni predstavnik predsjednika” takozvane „Pridnjestarske Republike Moldove” u Ruskoj Federaciji.

12.9.2014.

108.

Vladimir Abdualiyevich VASILYEV

(Владимир Абдуалиевич ВАСИЛЬЕВ)

Datum rođenja: 11.8.1949.

Mjesto rođenja: Klin

Bivši zamjenik predsjednika državne Dume. Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”.

Predsjedničkim dekretom imenovan je vršiteljem dužnosti čelnika Rebublike Dagestana u listopadu 2017.

12.9.2014.

111.

Vladimir Stepanovich NIKITIN

(Владимир Степанович НИКИТИН)

Datum rođenja: 5.4.1948.

Mjesto rođenja: Opochka

Bivši zastupnik u državnoj Dumi i bivši prvi zamjenik predsjednika Odbora za pitanja Zajednice nezavisnih država (ZND), euroazijske integracije i veze sa sunarodnjacima u državnoj Dumi. Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”.

Član predsjedništva Centralnog komiteta Komunističke partije Ruske Federacije.

12.9.2014.

112.

Oleg Vladimirovich LEBEDEV

(Олег Владимирович ЛЕБЕДЕВ)

Datum rođenja: 21.3.1964.

Mjesto rođenja: Rudny, regija Kostanai, Kazahstanski SSR

Bivši zastupnik u državnoj Dumi i bivši prvi zamjenik predsjednika Odbora za pitanja Zajednice nezavisnih država (ZND), euroazijske integracije i veze sa sunarodnjacima u državnoj Dumi. Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za nacrt Federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”.

I dalje aktivno podupire separatističke politike.

12.9.2014.

119.

Alexander Mikhailovich BABAKOV

(Aлександр Михайлович БАБАКОВ)

Datum rođenja: 8.2.1963.

Mjesto rođenja: Kišinjev

Bivši zastupnik u državnoj Dumi. Bivši zastupnik u državnoj Dumi, predsjednik povjerenstva državne Dume za zakonodavne odredbe o razvoju vojno-industrijskog kompleksa Ruske Federacije. Istaknuti je član „Ujedinjene Rusije” i poduzetnik s velikim ulaganjima u Ukrajini i na Krimu.

Dana 20. ožujka 2014. glasovao je za Nacrt federalnog ustavnog zakona „o primanju Republike Krima u Rusku Federaciju i o stvaranju novih federalnih entiteta u okviru Ruske Federacije – Republike Krima i Federalnog grada Sevastopolja”.

Trenutačno je član Vijeća federacije Ruske Federacije. Zamjenik predsjednika Odbora za vanjske poslove.

12.9.2014.

123.

Yuriy Viktorovich SIVOKONENKO (također poznat kao Yuriy SIVOKONENKO, Yury SIVOKONENKO, Yury SYVOKONENKO)

(Юрий Викторович СИВОКОНЕНКО)

Datum rođenja: 7.8.1957.

Mjesto rođenja: Staljino (sada Donjeck)

Zastupnik u „Parlamentu” takozvane „Narodne Republike Donjecka” i predsjednik javne udruge Unija veterana organizacije Berkut u Donbasu te pripadnik javnog pokreta „Slobodni Donbas”. Kandidirao se na takozvanim „izborima” od 2. studenoga 2014. za položaj „čelnika” takozvane „Narodne Republike Donjecka”. Tim „izborima” prekršilo se ukrajinsko pravo te su stoga bili nezakoniti.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu te službenim sudjelovanjem kao kandidat na nezakonitim „izborima” aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

I dalje je član takozvanog „Narodnog vijeća”„Narodne Republike Donjecka”.

29.11.2014.

125.

Ravil Zakarievich KHALIKOV

(Равиль Закариевич ХАЛИКОВ)

Ravil Zakariyovych KHALIKOV

(Равiль Закарiйович ХАЛIКОВ)

Datum rođenja: 23.2.1969.

Mjesto rođenja: selo Belozernoe, Romodanovskiy rayon, SSSR

Bivši takozvani „prvi zamjenik predsjednika vlade” i bivši „glavni tužitelj” takozvane „Narodne Republike Donjecka”.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

Trenutačno „pomoćnik” voditelja moskovskog ogranka Istražnog odbora Ruske Federacije (GSU SK).

29.11.2014.

126.

Dmitry Aleksandrovich SEMYONOV

Dmitrii Aleksandrovich SEMENOV

(Дмитрий Александрович СЕМЕНОВ)

Datum rođenja: 3.2.1963.

Mjesto rođenja: Moskva

Bivši „potpredsjednik vlade za financije” takozvane „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

I dalje aktivno podupire separatističke strukture LNR-a.

29.11.2014.

140.

Sergey Yurevich IGNATOV (također poznat kao KUZOVLEV, TAMBOV)

(Сергей Юрьевич ИГНАТОВ također poznat kao КУЗОВЛЕВ također poznat kao ТAMБOB).

Datum rođenja: 7.1.1967.

Mjesto rođenja: Michurinsk, oblast Tambov

Мичуринск, Тамбовская область

Bivši takozvani glavni zapovjednik narodnih paravojnih snaga „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

Zapovjednik 8. armije ruskih oružanih snaga.

16.2.2015.

145.

Olga Igoreva BESEDINA

(Ольга Игорева БЕСЕДИНА)

Olha Ihorivna BESEDINA

(Ольга Iгорiвна БЕСЕДIНА)

Datum rođenja: 10.12.1976.

Mjesto rođenja: Lugansk

Bivša takozvana „ministrica gospodarskog razvoja i trgovine” tzv. „Narodne Republike Luganska”.

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirala djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

Trenutačno voditeljica odjela za vanjsku trgovinu Ureda voditelja „Uprave Luganska”.

16.2.2015.

146.

Zaur Raufovich ISMAILOV

(Заур Рауфович ИСМАИЛОВ)

Zaur Raufovych ISMAYILOV

(Заур Рауфович IСМАЇЛОВ)

Datum rođenja: 25.7.1978. (ili 23.3.1975.)

Mjesto rođenja: Krasny Luch, Voroshilovgrad, regija Lugansk

Bivši takozvani „glavni tužitelj” takozvane „Narodne Republike Luganska” (do listopada 2017.).

Preuzimanjem te funkcije i djelovanjem u tom svojstvu aktivno je podupirao djelovanja i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

16.2.2015.

147.

Anatoly Ivanovich ANTONOV (Анатолий Иванович АНТОНОВ)

Datum rođenja: 15.5.1955.

Mjesto rođenja: Omsk

Bivši zamjenik ministra obrane te je u toj ulozi sudjelovao u pružanju potpore razmještanju ruskih postrojbi u Ukrajini.

Prema postojećoj strukturi ruskog Ministarstva obrane u toj ulozi sudjelovao je u oblikovanju i provedbi politike ruske vlade. Tom politikom ugrožava se teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

Od 28. prosinca 2016. bivši zamjenik ministra vanjskih poslova.

Na položaju veleposlanika u diplomatskom zboru Ruske Federacije.

16.2.2015.

153.

Konstantin Mikhailovich BAKHAREV

(Константин Михайлович БАХАРЕВ)

Datum rođenja: 20.10.1972.

Mjesto rođenja: Simferopol, Ukrajinski SSR

Zastupnik u državnoj Dumi izabran iz nezakonito pripojene Autonomne Republike Krima.

Član Odbora Dume za nadzor i regulaciju.

Bakharev je u ožujku 2014. imenovan zamjenikom predsjednika Državnog vijeća takozvane „Republike Krima”, a u kolovozu 2014. prvim potpredsjednikom tog tijela. Priznao da je osobno sudjelovao u događajima koji su doveli do nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja 2014., a što je on javno podržavao, među ostalim u intervjuu koji je 22. ožujka 2016. objavljen na internetskoj stranici gazetakrimea.ru te 23. kolovoza 2016. na internetskoj stranici c-pravda.ru. „Tijela”„Republike Krima” dodijelila su mu odlikovanje za „odanu dužnost”.

9.11.2016.

154.

Dmitry Anatolievich BELIK

(Дмитрий Анатольевич БЕЛИК)

Datum rođenja: 17.10.1969.

Mjesto rođenja: Oblast Kular Ust-Yansky, Jakutski Autonomni SSR

Zastupnik u državnoj Dumi izabran iz nezakonito pripojenog Sevastopolja.

Član Odbora Dume za nadzor i regulaciju.

Kao član gradske uprave Sevastopolja u veljači i ožujku 2014. podržavao je djelovanja takozvanog „narodnog gradonačelnika” Alekseja Chaliya. Javno je priznao da je sudjelovao u događajima koji su doveli do nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja 2014., što je on javno podržavao, među ostalim na svojoj osobnoj internetskoj stranici i u intervjuu koji je 21. veljače 2016. objavljen na internetskoj stranici nation-news.ru.

Za svoje sudjelovanje u pripajanju odlikovan je ruskim državnim odlikovanjem drugog reda „za zasluge prema domovini”.

9.11.2016.

160.

Sergey Anatolevich TOPOR-GILKA

(Сергей Анатольевич ТОПОР-ГИЛКА)

Glavni direktor poduzeća OAO „VO TPE” do njegova stečaja, glavni direktor poduzeća OOO „VO TPE”.

Datum rođenja: 17.2.1970.

U svojstvu glavnog direktora poduzeća OAO „VO TPE” vodio je pregovore s poduzećem Siemens Gas Turbine Technologies OOO o kupnji i dostavi plinskih turbina za elektranu u Tamanu, u regiji Krasnodar u Ruskoj Federaciji. Kao glavni direktor poduzeća OAO „VO TPE” kasnije je bio odgovoran za prijenos plinskih turbina na Krim. Time se doprinosi uspostavi neovisnog napajanja električnom energijom za Krim i Sevastopolj, čime se pomaže u njihovu odvajanju od Ukrajine te se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

4.8.2017.

Subjekti:

 

Ime

Identifikacijski podaci

Obrazloženje

Datum uvrštenja

3.

Takozvana „Narodna Republika Lugansk”

„Луганская народная республика”

„Luganskaya narodnaya respublika”

Službene internetske stranice:

https://glava-lnr.su/content/konstituciya

https://glava-lnr.info/

Takozvana „Narodna Republika Lugansk” osnovana je 27. travnja 2014.

Odgovorna za organiziranje nezakonitog referenduma 11. svibnja 2014. Deklaracija o neovisnosti 12. svibnja 2014.

Takozvane „narodne republike” Donjetsk i Lugansk osnovale su takozvanu „Federalnu Državu Novorusiju”22. svibnja 2014.

Time se krši ukrajinski ustavni zakon, a posljedično i međunarodno pravo te se tako podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

Ujedno je umiješana u novačenje za separatističku „Vojsku jugoistoka” i za druge nezakonite naoružane separatističke skupine te tako podriva stabilnost ili sigurnost Ukrajine.

25.7.2014.

4.

Takozvana „Narodna Republika Donjetsk”

„Донецкая народная республика”

„Donétskaya naródnaya respúblika”

Službene informacije, među ostalim Ustav Narodne Republike Donjetska i sastav Vrhovnog vijeća

https://dnr-online.ru/

Takozvana „Narodna Republika Donjetsk” proglašena je 7. travnja 2014.

Odgovorna za organiziranje nezakonitog referenduma 11. svibnja 2014. Deklaracija o neovisnosti 12. svibnja 2014.

Takozvane „narodne republike” Donjetsk i Lugansk potpisale su 24. svibnja 2014. sporazum o osnivanju takozvane „Federalne Države Novorusije”.

Time se krši ukrajinski ustavni zakon, a posljedično i međunarodno pravo te se tako podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

Ujedno je umiješana u novačenje za nezakonite naoružane separatističke skupine te tako ugrožava stabilnost ili sigurnost Ukrajine.

25.7.2014.

5.

Takozvana „Federalna Država Novorusija”

„Федеративное государство Новороссия”

„Federativnoye Gosudarstvo Novorossiya”

Službena priopćenja za tisak:

http://novorossia.su/official

http://novopressa.ru/

http://novorossia-tv.ru/

http://novorossia.today/

http://novorossiia.ru/

https://www.novorosinform.org/

Takozvane „narodne republike” Donjetsk i Lugansk potpisale su 24. svibnja 2014. sporazum o osnivanju nepriznate takozvane „Federalne Države Novorusije”.

Time se krši ukrajinski ustavni zakon, a posljedično i međunarodno pravo te se tako ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine.

25.7.2014.

20.

Dioničko društvo Tvornica pjenušca „Novy Svet”

Aкционерное общество „Завод шампанских вин ‚Новый Свет’”

Ranije poznato kao Državno unitarno poduzeće „Republike Krima” Tvornica pjenušca „Novy Svet”

Государственное унитарное предприятие Республики Крым „Завод шампанских вин ‚Новый Свет’”

Gosudarstvennoye unitarnoye predpriyatiye Respubliki Krym „Zavod shampanskykh vin ‚Novy Svet’” i kao Državno poduzeće Tvornica pjenušca „Novy Svet”

Государственное предприятие Завод шампанских вин „Новый свет” (Gosudarstvenoye predpriyatiye Zavod shampanskykh vin „Novy Svet”)

298032, Crimea, Sudak, Novy Svet, str. Shalapina 1.

298032, Крым, г. Судак, пгт. Новый Свет, ул. Шаляпина, д. 1

Vlasništvo nad subjektom preneseno je protivno ukrajinskom pravu. „Predsjedništvo parlamenta Krima” donijelo je 9. travnja 2014. odluku br. 1991-6/14 „O izmjenama rezolucije Državnog vijeća ‚Republike Krima’” od 26. ožujka 2014. br. 1836-6/14 „O nacionalizaciji vlasništva poduzeća, institucija i organizacija poljoprivredno-industrijskih kompleksa smještenih na području ‚Republike Krima’” u kojoj je proglasilo prisvajanje imovine koja pripada Državnom poduzeću „Zavod shampanskykh vin Novy Svet” u ime „Republike Krima”. Krimske „vlasti” na taj su način poduzeće efektivno konfiscirale. Ponovno je registrirano 4. siječnja 2015. kao Državno unitarno poduzeće „Republike Krima”„Tvornica pjenušca ‚Novy Svet’” (Государственное унитарное предприятие Республики Крым „Завод шампанских вин ‚Новый Свет’”). Osnivač: Ministarstvo poljoprivrede Republike Krima (Министерство сельского хозяйства Республики Крым).

Ponovno registrirano nakon reorganizacije 29.8.2017. kao Dioničko društvo Tvornica pjenušca „Novy Svet” (Aкционерное общество Завод шампанских вин „Новый Свет”). Osnivač: Ministarstvo za zemljišne i imovinske odnose „Republike Krima” (Министерство земельных и имущественных отношений Республики Крым).

25.7.2014.

21.

DIONIČKO DRUŠTVO ALMAZ-ANTEY AIR AND SPACE DEFENCE CORPORATION

Акционерное общество „Концерн воздушно-космической обороны ‚Алмаз – Антей’”

(također poznato kao CONCERN ALMAZ-ANTEY; ALMAZ-ANTEY CORP; također poznato kao ALMAZ-ANTEY DEFENSE CORPORATION; također poznato kao ALMAZ-ANTEY JSC; Концерн ВКО „Алмаз – Антей”;)

41 ul.Vereiskaya, Moscow 121471, Russia

Internetska stranice: almaz-antey.ru;

Adresa e-pošte: antey@almaz-antey.ru

Almaz-Antey rusko je trgovačko društvo u državnom vlasništvu. Proizvodi protuzračno naoružanje, uključujući projektile zemlja-zrak koje isporučuje ruskoj vojsci. Ruske vlasti dostavljaju teško naoružanje separatistima u istočnoj Ukrajini, doprinoseći destabilizaciji Ukrajine. Tim se oružjem koriste separatisti, među ostalim, za rušenje zrakoplova. Kao društvo u državnom vlasništvu Almaz-Antey stoga doprinosi destabilizaciji Ukrajine.

30.7.2014.

22.

DOBROLET poznat i kao DOBROLYOT

ДОБРОЛЕТ/ДОБРОЛЁТ

Kod zrakoplovne kompanije: QD

International Highway, House 31, building 1, 141411 Moscow

141411, г. Москва, Международное ш., дом 31, строение 1

Internetske stranice: www.dobrolet.com

Dobrolet je bio poduzeće kći ruske zrakoplovne kompanije u državnom vlasništvu. Od nezakonitog pripojenja Krima isključivo je Dobrolet upravljao letovima između Moskve i Simferopolja. Stoga je olakšavao integraciju nezakonito pripojene Autonomne Republike Krima u Rusku Federaciju i podrivao suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine.

30.7.2014.

28.

Gospodarska unija Luganska (Luganskiy Ekonomicheskiy Soyuz)

Луганский экономический союз

 

„Društvena organizacija” koja je predstavila kandidate na nezakonitim tzv. „izborima” tzv. „Narodne Republike Luganska”2. studenoga 2014. Nominirala je kandidata, Olega AKIMOVA, za „čelnika” tzv. „Narodne Republike Luganska”. Tim „izborima” krši se ukrajinsko pravo te su stoga nezakoniti.

Službenim sudjelovanjem u nezakonitim „izborima”, aktivno je podupirala aktivnosti i politike kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

29.11.2014.

29.

Kozačka nacionalna garda

Казачья Национальная Гвардия

http://казакнацгвард.рф/

Oružana separatistička skupina koja je aktivno podupirala djelovanja kojima se podrivaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine i kojima se dodatno destabilizira Ukrajina.

Njome zapovijeda Nikolay KOZITSYN, koji je uvršten na popis, te je stoga povezana s njime.

Navodno je dio takozvanih „2. oružanih snaga”„Narodne Republike Luganska”.

16.2.2015.

41.

„Državno unitarno poduzeće Republike Krima ‚Crimean Sea Ports’”

(„Государственное унитарное предприятие Республики Крым ‚Крымские морские порты’”), uključujući podružnice:

Feodosia Commercial Port,

Kerch Ferry,

Kerch Commercial Port.

28 Kirova Street

Kerč 298312

Krim

(298312, Крым, гор. Керчь, ул. Кирова, дом 28)

„Parlament Krima” donio je 17. ožujka 2014. rezoluciju br. 1757-6/14 „O nacionalizaciji nekih trgovačkih društava koja pripadaju ukrajinskim ministarstvima infrastrukture ili poljoprivrede”, a 26. ožujka 2014. rezoluciju br. 1865-6/14 „O poduzeću u državnom vlasništvu ‚Crimean Sea Ports’” („О Государственном предприятии ‚Крымские морские порты’”) u kojima je proglasio prisvajanje imovine koja pripada nekoliko državnih poduzeća koja su se spojila u Državno unitarno poduzeće Republike Krima „Crimean Sea Ports” u ime „Republike Krima”. Krimske „vlasti” na taj su način ta poduzeća efektivno konfiscirale, a poduzeće „Crimean Sea Ports” ostvarilo je korist od nezakonitog prijenosa njihova vlasništva.

16.9.2017.”


13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/60


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2018/393

оd 12. ožujka 2018.

o odobravanju, u ime Europske unije, izmjene Protokola između Europske unije i Kraljevine Maroka o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/785/EU оd 16. prosinca 2013. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola između Europske unije i Kraljevine Maroka o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka (1), a posebno njezin članak 3.,

budući da:

(1)

Na temelju članka 10. Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Kraljevine Maroka (2), dalje u tekstu: „Sporazum”, odobrenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 764/2006 (3), osnovan je Zajednički odbor nadležan za praćenje primjene navedenog Sporazuma, a posebno za nadgledanje njegove provedbe, tumačenja i neometanog funkcioniranja te, prema potrebi, ponovno procjenjivanje ribolovnih mogućnosti.

(2)

Na temelju članka 5. Protokola između Europske unije i Kraljevine Maroka o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu između Europske unije i Kraljevine Maroka (4), dalje u tekstu: „Protokol”, odobrenog Odlukom 2013/785/EU, Zajednički odbor ovlašten je sporazumno preispitati ribolovne mogućnosti u mjeri u kojoj je cilj takvog preispitivanja osiguravanje održivosti marokanskih ribolovnih resursa.

(3)

Na sastanku Zajedničkog odbora održanom u Bruxellesu od 25. do 27. listopada 2017. marokanska strana najavila je da, radi osiguravanja održivog iskorištavanja predmetnih stokova, namjerava smanjiti kvotu dodijeljenu pelagijskim koćaricama za gospodarski ribolov za 2018. (vidjeti tehničke specifikacije za ribolov br. 6). S obzirom na očekivani učinak takve mjere na predmetnu flotu, europska strana predložila je da se izmijene i određeni uvjeti provedbe Protokola povezani s gospodarskim pelagijskim ribolovom radi što boljeg iskorištavanja ribolovnih mogućnosti za tu kategoriju.

(4)

Komisija je odmah nakon tog sastanka Zajedničkog odbora Vijeću dostavila dokument s pojedinostima o predviđenom stajalištu Unije o predloženim izmjenama.

(5)

Vijeće je odobrilo predviđeno stajalište Unije u skladu s točkom 3. Priloga Odluci 2013/785/EU.

(6)

Ishodi sastanka Zajedničkog odbora održanog u Bruxellesu od 25. do 27. listopada 2017. u pogledu izmjene kvote, mjesečnog ograničenja ulova i sastava ulova po skupini vrsta iz kategorije 6 potvrđeni su u razmjeni pisama između Europske komisije i marokanskog Ministarstva poljoprivrede, morskog ribarstva, ruralnog razvoja, voda i šuma.

(7)

Te bi promjene trebalo odobriti u ime Europske unije,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Izmjene tehničkih specifikacija za ribolov br. 6 iz Protokola između Europske unije i Kraljevine Maroka o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih u Sporazumu o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Kraljevine Maroka, koje je Zajednički odbor osnovan na temelju članka 10. predmetnog Sporazuma donio razmjenom pisama iz Priloga ovoj Odluci, odobravaju se u ime Unije.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 12. ožujka 2018.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 349, 21.12.2013., str. 1.

(2)  SL L 141, 29.5.2006., str. 4.

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 764/2006 od 22. svibnja 2006. o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Kraljevine Maroka (SL L 141, 29.5.2006., str. 1.).

(4)  SL L 328, 7.12.2013., str. 2.


PRILOG

A.   Isječak iz dopisa (Ares) 5493915 Glavne uprave za pomorstvo i ribarstvo Europske komisije od 10. studenoga 2017.

Poštovana glavna tajnice,

nastavno na moj dopis od 3. studenoga o daljnjem postupanju prema zaključcima nedavnog sastanka Zajedničkog odbora (Ares 5362568 od 3. studenoga 2017.), sa zadovoljstvom potvrđujem da je, u skladu s člankom 5. Protokola, Vijeće Europske unije dalo svoju suglasnost za 15 %-tno smanjenje kvote dodijeljene plovilima iz kategorije 6 za 2018. radi osiguravanja održivog iskorištavanja predmetnih stokova.

[…]

Nadalje, kao što je najavljeno u prethodno navedenom dopisu, molim Vas da povratnom poštom potvrdite navedene izmjene tehničkih uvjeta za kategoriju 6, namijenjene što boljem iskorištavanju ribolovnih mogućnosti za tu kategoriju:

izmjena sastava ulova povećanjem stope ulova za skupinu vrsta srdela/velika srdela na 40 % dodijeljene kvote, uz istodobno jednakovrijedno smanjenje stope ulova za skupinu vrsta šnjur/skuša/inćun, pri čemu udio usputnog ulova ostaje nepromijenjen,

povećanje mjesečnog ograničenja ulova na 12 000 tona za razdoblje od 1. travnja do 14. srpnja 2018., pri čemu europska strana ustraje u tome da se to mjesečno ograničenje primjenjuje tijekom razdoblja od 1. siječnja do 14. srpnja 2018.

S poštovanjem

B.   Isječak iz dopisa br. 8885 Ministarstva poljoprivrede, morskog ribarstva, ruralnog razvoja, voda i šuma Kraljevine Maroka od 27. studenoga 2017.

Poštovani načelniče odjela,

prije svega želio bih Vam zahvaliti na naporima koje je Vaš odjel uložio u dobivanje suglasnosti Vijeća Europske unije za 15 %-tno smanjenje kvote dodijeljene plovilima kategorije 6 za 2018.

[…]

U odnosu na druge točke iz Vašeg dopisa, želio bih se pozvati na sljedeće točke iz svojeg dopisa od 10. studenoga 2017.:

1.

Potvrđujemo mogućnost preispitivanja sastava ulova iz kategorije 6 prema sljedećim stopama: 40 % srdele/velike srdele, 58 % šnjura/skuše/inćuna i 2 % usputnog ulova.

2.

Marokanska strana nema prigovora na utvrđivanje mjesečnog ograničenja u iznosu od 12 000 tona, no tek počevši od ožujka 2018. Tijekom siječnja i veljače 2018., tj. do kraja razdoblja mriještenja srdele, ograničenje se zadržava na 10 000 tona.

S poštovanjem


Ispravci

13.3.2018   

HR

Službeni list Europske unije

L 69/63


Ispravak Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1259 od 19. lipnja 2017. o zamjeni priloga I., II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti

( Službeni list Europske unije L 182 od 13. srpnja 2017. )

Na stranici 4. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 2. Tužitelj, u trećem odlomku, u zadnjoj rečenici:

umjesto:

„Ako djelujete u ime pravne osobe ili subjekta koji ima pravnu sposobnost, bilo bi korisno navesti odgovarajući registracijski broj.”;

treba stajati:

„Ako djelujete u ime pravne osobe ili subjekta koji ima stranačku sposobnost, bilo bi korisno navesti odgovarajući registracijski broj.”.

Na stranici 4. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 2. Tužitelj, u četvrtom odlomku:

umjesto:

„Polje ‚Ostali podaci’ može sadržavati dodatne podatke koji omogućavaju vašu identifikaciju, na primjer, datum vašeg rođenja, zanimanje ili položaj u poduzeću.”;

treba stajati:

„Polje ‚Ostali podaci’ može sadržavati dodatne podatke koji omogućavaju vašu identifikaciju, na primjer, datum vašeg rođenja, zanimanje ili položaj u trgovačkom društvu.”.

Na stranici 4. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 2. Tužitelj, u pododjeljku 2.1.:

umjesto:

„2.1.

Prezime, ime/naziv poduzeća ili organizacije:”;

treba stajati:

„2.1.

Prezime, ime/naziv trgovačkog društva/pravne osobe ili organizacije:”.

Na stranici 4. u Prilogu Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/1259, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 3. Tuženik, u trećem odlomku, u zadnjoj rečenici:

umjesto:

„Ako je tuženik pravna osoba ili subjekt koji ima pravnu sposobnost, bilo bi korisno navesti odgovarajući registracijski broj za tuženika, ako ga znate.”;

treba stajati:

„Ako je tuženik pravna osoba ili subjekt koji ima stranačku sposobnost, bilo bi korisno navesti odgovarajući registracijski broj za tuženika, ako ga znate.”.

Na stranici 4. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 3. Tuženik, u četvrtom odlomku, u prvoj rečenici:

umjesto:

„Polje ‚Ostali podaci’ može sadržavati dodatne podatke koji omogućavaju identifikaciju osobe, na primjer, datum rođenja, zanimanje ili položaj u poduzeću.”;

treba stajati:

„Polje ‚Ostali podaci’ može sadržavati dodatne podatke koji omogućavaju identifikaciju osobe, na primjer, datum rođenja, zanimanje ili položaj u trgovačkom društvu.”.

Na stranici 4. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 3. Tuženik, u pododjeljku 3.1.:

umjesto:

„3.1.

Prezime, ime/naziv poduzeća ili organizacije:”;

treba stajati:

„3.1.

Prezime, ime/naziv trgovačkog društva/pravne osobe ili organizacije:”.

Na stranici 5. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 4. Nadležnost, u trećem odlomku:

umjesto:

„Informacije o pravilima za nadležnost možete pronaći na internetskoj stranici Europskog pravosudnog atlasa na https://e-justice.europa.eu/content_brussels_i_regulation_recast-350-hr.do?init=true”;

treba stajati:

„Informacije o pravilima o nadležnosti možete pronaći na internetskoj stranici Europskog pravosudnog atlasa na https://e-justice.europa.eu/content_brussels_i_regulation_recast-350-hr.do?init=true”.

Na stranici 6. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 6. Bankovni podaci (navođenje nije obvezno), u trećem odlomku, u zadnjoj rečenici:

umjesto:

„Ako želite da vam se plati bankovnim transferom, navedite potrebne bankovne podatke.”;

treba stajati:

„Ako želite da vam se plati bankovnim prijenosom, navedite potrebne bankovne podatke.”.

Na stranici 6. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 6. Bankovni podaci, u pododjeljku 6.1.1.:

umjesto:

„6.1.1.

Bankovnim transferom”;

treba stajati:

„6.1.1.

Bankovnim prijenosom”.

Na stranici 7. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 7. Tužbeni zahtjev, u trećem odlomku, u prvoj rečenici:

umjesto:

„Ako zahtijevate naknadu troškova postupka (npr. troškova prijevoda, odvjetničkih pristojbi, troškova povezanih s dostavom pismena itd.), navedite to u polju 7.3.”;

treba stajati:

„Ako zahtijevate naknadu troškova postupka (npr. troškova prijevoda, naknade odvjetniku, troškova povezanih s dostavom pismena itd.), navedite to u polju 7.3.”.

Na stranici 10. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu A, u odjeljku 11. Potvrda, u prvom odlomku, u drugoj rečenici:

umjesto:

„Ako namjeravate zatražiti priznavanje i izvršenje u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi sud, možete zahtijevati u ovom obrascu da sud, nakon što je donio odluku u vašu korist, izda potvrdu o toj odluci.”;

treba stajati:

„Ako namjeravate zatražiti priznanje i izvršenje u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi sud, možete zahtijevati u ovom obrascu da sud, nakon što je donio odluku u vašu korist, izda potvrdu o toj odluci.”.

Na stranici 13. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu B, u odjeljku 2. Tužitelj, u pododjeljku 2.1.:

umjesto:

„2.1.

Prezime, ime/naziv poduzeća ili organizacije:”;

treba stajati:

„2.1.

Prezime, ime/naziv trgovačkog društva/pravne osobe ili organizacije:”.

Na stranici 13. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu B, u odjeljku 3. Tuženik, u pododjeljku 3.1.:

umjesto:

„3.1.

Prezime, ime/naziv poduzeća ili organizacije:”;

treba stajati:

„3.1.

Prezime, ime/naziv trgovačkog društva/pravne osobe ili organizacije:”.

Na stranici 18. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu D, u odjeljku 2. Tužitelj, u pododjeljku 2.1.:

umjesto:

„2.1.

Prezime, ime/naziv poduzeća ili organizacije:”;

treba stajati:

„2.1.

Prezime, ime/naziv trgovačkog društva/pravne osobe ili organizacije:”.

Na stranici 18. u Prilogu, u zamijenjenom Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 861/2007, u obrascu D, u odjeljku 3. Tuženik, u pododjeljku 3.1.:

umjesto:

„3.1.

Prezime, ime/naziv poduzeća ili organizacije:”;

treba stajati:

„3.1.

Prezime, ime/naziv trgovačkog društva/pravne osobe ili organizacije:”.