19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/1

(1)

Člankom 43. stavkom 3. Ugovora previđeno je da Vijeće, na prijedlog Komisije, donosi mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti.

(2)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se donošenje mjera očuvanja kojima se uzimaju u obzir raspoloživi znanstveni, tehnički i gospodarski savjeti, uključujući, kada je to relevantno, izvješća koja je sastavio Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF).

(3)

Zadaća je Vijeća donositi mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti po ribarstvu ili skupini ribarstava u Crnome moru uključujući, prema potrebi, određene uvjete koji su funkcionalno povezani s time. U skladu s člankom 16. stavcima 1. i 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti treba raspodijeliti među državama članicama tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili svako ribarstvo te u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike utvrđenima u članku 2. stavku 2. te uredbe.

(4)

Na svojem 41. godišnjem zasjedanju, održanom 2017., Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) donijela je Preporuku GFCM/40/2017/4 o višegodišnjem planu upravljanja ribolovom oblića u geografskom potpodručju 29 (Crno more). U preporuci utvrđen je ukupni dopušteni ulov (TAC) oblića za dvije godine (2018.–2019.) s privremenom raspodjelom kvota. Tu bi mjeru trebalo provesti u pravo Unije.

(5)

Ribolovne mogućnosti trebalo bi utvrditi na temelju raspoloživog znanstvenog savjeta, uzimajući u obzir biološke i društveno-gospodarske aspekte uz istodobno osiguravanje pravednog postupanja među različitim sektorima ribarstva, kao i s obzirom na mišljenja iznesena tijekom savjetovanja s dionicima.

(6)

U skladu s dostupnim znanstvenim savjetom STECF-a potrebno je zadržati trenutačnu razinu ribolovne smrtnosti kako bi se osigurala održivost stokova papaline u Crnome moru.

(7)

Za ribolov papaline obveza iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuje se od 1. siječnja 2015. Za ribolov oblića obveza iskrcavanja iz tog članka primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

(8)

Korištenje ribolovnim mogućnostima utvrđenima u ovoj Uredbi podliježe Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (2), a posebno njezinim člancima 33. i 34., koji se odnose na evidentiranje ulova i dostavu podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga je potrebno odrediti šifre koje države članice trebaju upotrebljavati pri slanju podataka Komisiji koji se odnose na iskrcavanje stokova koji podliježu ovoj Uredbi.

(9)

U skladu s člankom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 847/96 (3) potrebno je utvrditi stokove obuhvaćene raznim mjerama iz navedene uredbe.

(10)

U odnosu na stokove oblića trebalo bi poduzeti daljnje korektivne mjere. Zadržavanjem trenutačno primjenjivog dvomjesečnog razdoblja zabrane ribolova, s trajanjem od 15. travnja do 15. lipnja, osigurala bi se daljnja zaštita tih stokova tijekom sezone mriještenja oblića. Upravljanje ribolovnim naporom i ograničavanje broja ribolovnih dana na 180 dana godišnje imali bi pozitivan utjecaj na očuvanje stokova oblića.

(11)

Ribolovnim mogućnostima trebalo bi se koristiti potpuno u skladu s primjenjivim pravom Unije.

(12)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i ribarima iz Unije osigurala sredstva za život, važno je dotično ribarstvo u Crnome moru otvoriti 1. siječnja 2018. Zbog hitnosti ova Uredba trebala bi stupiti na snagu odmah nakon objave,

(a)

oblić (Psetta maxima);

(b)

papalina (Sprattus sprattus).

(a)

„GFCM” znači Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja;

(b)

„Crno more” znači geografsko potpodručje 29 kako je definirano u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4);

(c)

„ribarsko plovilo” znači svako plovilo opremljeno za komercijalno iskorištavanje morskih bioloških resursa;

(d)

„ribarsko plovilo Unije” znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji;

(e)

„stok” znači morski biološki resurs koji se pojavljuje na određenom području upravljanja;

(f)

„autonomna kvota Unije” znači ograničenje ulova samostalno raspodijeljeno ribarskim plovilima Unije s obzirom na to da ne postoji dogovoreni TAC.

(g)

„analitička kvota” znači autonomna kvota Unije za koju je dostupna analitička procjena.

(a)

razmjene provedene na temelju članka 16. stavka 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

smanjenja i preraspodjele provedeni na temelju članka 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(c)

smanjenja provedena na temelju članaka 105. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/6

(1)

Privremeni sustav djelomičnih uplata doprinosa za pokrivanje administrativnih rashoda Odbora, utvrđen Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1310/2014 (2), temeljio se na pojednostavnjenoj metodologiji i obuhvaćao je samo ograničeni podskup subjekata, odnosno subjekte koje Europska središnja banka (ESB) smatra značajnim subjektima („značajni subjekti”). Taj privremeni sustav uveden je kako bi se osigurala dostatna financijska sredstva za osnivanje Odbora i smanjilo njegovo administrativno opterećenje zbog njegove tada ograničene strukture i operativnog kapaciteta. Privremeni sustav trebao se primjenjivati dok Komisija ne donese konačni sustav za utvrđivanje i prikupljanje doprinosa za administrativne rashode.

(2)

Budući da su struktura i operativni kapacitet Odbora sada stabilniji, primjereno je uspostaviti konačni sustav godišnjih doprinosa za administrativne rashode Odbora. Konačnim sustavom trebalo bi zamijeniti privremeni sustav utvrđen Delegiranom uredbom (EU) br. 1310/2014.

(3)

Takvim konačnim sustavom trebalo bi predvidjeti utvrđivanje i prikupljanje doprinosa za administrativne rashode ne samo za značajne subjekte već i za sve subjekte na koje se primjenjuje jedinstveni sanacijski mehanizam. Doprinosi bi se trebali izračunavati na najvišoj razini konsolidacije tih subjekata u državama članicama sudionicama jer je Odbor pri donošenju planova za sanaciju grupe, procjeni provedivosti sanacije grupe i donošenju odluka o sanaciji grupe ovlašten odlučivati o svim društvima kćerima grupe koja su obuhvaćena konsolidacijom. Izvršavanje tih zadaća podrazumijeva rashode za Odbor povezane s prikupljanjem i analizom informacija i podataka o svakom društvu kćeri koje je obuhvaćeno konsolidacijom. Budući da se ti rashodi odnose na usluge koje Odbor pruža subjektima na koje se primjenjuje jedinstveni sanacijski mehanizam, ti bi subjekti trebali podmirivati te rashode te bi se stoga doprinosi za administrativne rashode trebali izračunavati na temelju njihovih konsolidiranih izvještaja na najvišoj razini konsolidacije u državama članicama sudionicama i trebalo bi izračunavati samo jedan doprinos po grupi.

(4)

U skladu s člankom 65. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 806/2014 Odbor utvrđuje i prikuplja doprinose i osigurava njihovo potpuno i pravodobno plaćanje. Kako bi Odbor mogao ispuniti te obveze, trebalo bi osigurati učinkovit sustav prikupljanja administrativnih doprinosa od institucija i subjekata iz članka 2. Uredbe (EU) br. 806/2014. Te institucije i subjekti već podliježu brojnim obvezama izvješćivanja utvrđenim propisima Unije. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU) br. 1163/2014 Europske središnje banke (3), ESB prikuplja podatke o ukupnoj imovini i ukupnoj izloženosti riziku za potrebe izračuna naknada za nadzor. Podaci prikupljeni u skladu s Uredbom (EU) br. 1163/2014 mogu se učinkovito upotrijebiti za izračun administrativnih doprinosa Odboru. U skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 806/2014 Odbor i ESB trebaju blisko surađivati pri izvršavanju svojih odgovornosti utvrđenih tom Uredbom i, posebno, razmjenjivati sve informacije potrebne za izvršavanje svojih zadaća. Učinkovitije je zatražiti od ESB-a da Odboru dostavlja podatke koje je zaprimio i provjerio u postupku izvršavanja svojih zadaća i ovlasti koje su mu dodijeljene Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (4) nego dvostruko opteretiti predmetne institucije i subjekte izvještajnim zahtjevima. Zahvaljujući razmjeni podataka s ESB-om Odbor ne bi morao ponavljati postupak provjere podataka, a uz to se ta razmjena temelji na obvezi bliske suradnje Odbora i ESB-a pri izvršavanju svojih odgovornosti utvrđenih Uredbom (EU) br. 806/2014. Ponavljanje dostave podataka i postupka provjere neizbježno bi produljilo vrijeme izračuna i prikupljanja doprinosa i umanjilo bi učinkovitost sustava. Stoga bi ESB, u skladu s obvezom suradnje, trebao Odboru dostavljati podatke koje dobije od predmetnih institucija i subjekata radi izračuna doprinosa Odboru. Odbor bi se što više trebao koristiti podacima koje je prikupio ESB. Odbor bi trebao imati pristup navedenim podacima koliko je to potrebno za izvršavanje svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom.

(5)

Raspodjela doprinosa trebala bi biti usklađena s različitim radnim opterećenjem i rashodima koji se odnose na subjekte za koje je Odbor izravno nadležan i subjekte koji su u nadležnosti nacionalnih sanacijskih tijela. Stoga bi ovom Uredbom trebalo utvrditi način raspodjele doprinosa između te dvije skupine subjekata. Konačnim sustavom uspostavljenim ovom Uredbom trebalo bi zahtijevati da subjekti u tim dvjema skupinama doprinose razmjerno resursima koje Odbor posvećuje svakom od tih subjekata, što se približno izračunava na temelju mjerljivih podataka.

(6)

Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi posebna pravila kako bi se Odboru i predmetnim subjektima zajamčilo pouzdano usklađenje pojedinačnih godišnjih doprinosa u slučaju pogreške u izračunu ili promjene podataka za izračun. Ako Odbor pogrešno izračuna godišnji doprinos, trebalo bi zahtijevati da Odbor tu pogrešku ispravi. Jednako bi trebalo zahtijevati da Odbor ispravi pogreške koje nastanu jer je Odbor nepravilno primijenio metodologiju za izračun pojedinačnih godišnjih doprinosa. U takvim bi slučajevima trebalo izmijeniti sve doprinose. S druge strane, slučajeve kada ulazni podaci upotrijebljeni za izračun pojedinačnih godišnjih doprinosa nisu bili točni ili su promijenjeni nakon izračuna ne bi trebalo smatrati pogreškama u izračunu i stoga bi s njima trebalo postupati drugačije. U takvim bi slučajevima trebalo izmijeniti samo doprinose subjekata čiji podaci nisu bili točni ili su se promijenili.

(7)

U skladu s člankom 3. Uredbe Vijeća br. 1 (5), obavijest o doprinosu i sve ostale obavijesti Odbora trebale bi biti na jeziku države članice u kojoj institucija primateljica ima poslovni nastan.

(8)

Plaćanja godišnjih doprinosa trebala bi biti ovršiva, a u slučaju djelomičnog plaćanja, neplaćanja ili neusklađenosti s uvjetima za plaćanje navedenim u obavijesti o doprinosu trebalo bi obračunati zatezne kamate, kako bi se osiguralo potpuno i pravodobno plaćanje doprinosa.

(9)

Doprinose značajnih subjekata obuhvaćenih privremenim sustavom trebalo bi ponovno utvrditi kako bi se uzeli u obzir iznosi koje su ti subjekti uplatili na temelju tog privremenog sustava. Sve razlike između djelomičnih uplata izvršenih na temelju privremenog sustava i doprinosa izračunanih u skladu s konačnim sustavom trebalo bi poravnati u izračunu doprinosa administrativnim rashodima Odbora za godinu koja slijedi nakon kraja privremenog razdoblja.

(10)

Budući da se ovom Uredbom uvodi konačni sustav doprinosa za administrativne rashode Odbora, Uredba o privremenom sustavu više nije potrebna i trebalo bi je staviti izvan snage,

1.

konačnom sustavu za izračun doprinosa za administrativne rashode Jedinstvenog sanacijskog odbora („Odbor”) koje plaćaju subjekti iz članka 2. Uredbe (EU) br. 806/2014;

2.

načinu plaćanja doprinosa;

3.

prijavi, računovodstvu, izvještavanju te ostala pravila kojima se osigurava potpuno i pravodobno plaćanje doprinosa;

4.

metodologiji za ponovni izračun i usklađenje doprinosa za privremeno razdoblje.

1.

„administrativni rashodi Odbora” znači rashodi dijela I. proračuna Odbora, kako je navedeno u članku 59. stavku 2. Uredbe (EU) br. 806/2014;

2.

„godišnji doprinos” znači doprinos koji Odbor prikuplja za određenu financijsku godinu u skladu s ovom Uredbom radi pokrića administrativnih rashoda Odbora;

3.

„obveznik doprinosa” znači obveznik naknade koji je utvrđen u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 1163/2014 u svrhu naplate naknade za nadzor i koji je obuhvaćen područjem primjene članka 2. Uredbe (EU) br. 806/2014;

4.

„privremeno razdoblje” znači razdoblje koje počinje 19. kolovoza 2014. i završava 31. prosinca 2017.

(a)

95 % sljedećim subjektima i grupama:

(b)

5 % subjektima i grupama iz članka 7. stavka 3. Uredbe (EU) br. 806/2014.

(a)

„godišnja naknada za nadzor” znači pojedinačni godišnji doprinos;

(b)

„značajni nadzirani subjekt” ili „značajna nadzirana grupa” znači subjekt ili grupa iz članka 4. stavka 1. točke (a);

(c)

„manje značajni nadzirani subjekt” ili „manje značajna nadzirana grupa” znači subjekt ili grupa iz članka 4. stavka 1. točke (b);

(d)

„nadzirani subjekt” ili „nadzirana grupa” znači bilo koji subjekt ili grupa;

(e)

„obveznik naknade” znači obveznik doprinosa.

(a)

identitet i podatke za kontakt svakog obveznika doprinosa utvrđenog u skladu s člankom 4. Uredbe (EU) br. 1163/2014 za potrebe plaćanja naknada za nadzor;

(b)

čimbenike naknade utvrđene u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1163/2014;

(c)

naznaku je li obveznik doprinosa značajan u skladu s člankom 6. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1024/2013 ili je obveznik subjekt ili grupa u odnosu na koje je ESB odlučio izravno izvršavati sve relevantne ovlasti, u skladu s člankom 6. stavkom 5. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1024/2013;

(d)

sve podatke koje je ESB utvrdio iako mu obveznik doprinosa nije dostavio izvještaj, u skladu s člankom 10. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 1163/2014;

(e)

datum izračuna naknade za svakog obveznika doprinosa kojim se određuje trajanje obveze plaćanja naknade za nadzor obveznika doprinosa i promjena statusa u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1163/2014 u određenom razdoblju plaćanja naknade.

(a)

elektronički ili drugim sličnim komunikacijskim sredstvima;

(b)

telefaksom;

(c)

hitnom kurirskom dostavom;

(d)

preporučenom poštom s povratnicom;

(e)

dostavom ili osobnom dostavom.

(a)

nijednim sklopljenim ugovorom o eksternalizaciji ne delegira se odgovornost Odbora;

(b)

nijednim sklopljenim ugovorom o eksternalizaciji ne isključuju se odgovornosti Odbora iz članka 45. i članka 46. stavka 1. Uredbe (EU) br. 806/2014 ni njegova neovisnost iz članka 47. te Uredbe;

(c)

zbog eksternalizacije Odbor ne gubi sustave i kontrole potrebne za upravljanje rizicima s kojima se suočava;

(d)

pružatelj usluga primjenjuje mehanizme za kontinuitet poslovanja koji su jednakovrijedni onima koje ima Odbor;

(e)

Odbor raspolaže stručnim znanjima i resursima potrebnim za ocjenu kvalitete pruženih usluga i primjerenosti organizacijske strukture pružatelja usluge; Odbor učinkovito nadzire eksternalizirane poslovne procese i kontinuirano upravlja rizicima eksternalizacije;

(f)

Odbor ima izravan pristup relevantnim informacijama na temelju kojih provodi nužnu kontrolu eksternaliziranih poslova.

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/15

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Italije za upis naziva „Lenticchia di Altamura” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Lenticchia di Altamura” potrebno je upisati u registar,

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/16

(1)

U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Grčke za upis naziva „Μελεκούνι” (Melekouni) u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije  (2).

(2)

Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Μελεκούνι” (Melekouni) potrebno je upisati u registar,

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/17

(1)

Odlukom 2014/115/EU (2) Vijeće je odobrilo Protokol o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi (dalje u tekstu „Sporazum”) (3) sklopljenog u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Sporazum je plurilateralan instrument čija je svrha uzajamno otvaranje tržišta javne nabave među njegovim strankama. Primjenjuje se na sve ugovore o javnoj nabavi kojima vrijednost doseže ili prelazi iznose (dalje u tekstu „pragovi”) utvrđene u Sporazumu i izražene u obliku posebnih prava vučenja.

(2)

Jedan je od ciljeva Direktive 2014/25/EU omogućiti naručiteljima koji primjenjuju tu Direktivu da istodobno ispunjavaju obveze utvrđene u Sporazumu. Kako bi se to postiglo, trebalo bi uskladiti pragove utvrđene navedenom Direktivom za ugovore o javnoj nabavi koji su obuhvaćeni i Sporazumom kako bi se osiguralo da odgovaraju pragovima iz Sporazuma, izraženima u eurima i zaokruženima na najbližu nižu vrijednost u tisućama eura.

(3)

Radi dosljednosti, primjereno je uskladiti i pragove utvrđene u Direktivi 2014/25/EU koji nisu obuhvaćeni Sporazumom.

(4)

Direktivu 2014/25/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

u točki (a) iznos „418 000 EUR” zamjenjuje se sa „443 000 EUR”;

(2)

u točki (b) iznos „5 225 000 EUR” zamjenjuje se s „5 548 000 EUR”.

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/19

(1)

Odlukom 2014/115/EU (2) Vijeće je odobrilo Protokol o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi (dalje u tekstu „Sporazum”) (3) sklopljenog u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Sporazum je plurilateralan instrument čija je svrha uzajamno otvaranje tržišta javne nabave među njegovim strankama. Primjenjuje se na sve ugovore o javnoj nabavi kojima vrijednost doseže ili prelazi iznose (dalje u tekstu „pragovi”) utvrđene u Sporazumu i izražene u obliku posebnih prava vučenja.

(2)

Jedan je od ciljeva Direktive 2014/24/EU omogućiti javnim naručiteljima koji primjenjuju tu Direktivu da istodobno ispunjavaju obveze utvrđene u Sporazumu. Kako bi se to postiglo, trebalo bi uskladiti pragove utvrđene navedenom Direktivom za ugovore o javnoj nabavi koji su obuhvaćeni i Sporazumom kako bi se osiguralo da odgovaraju pragovima iz Sporazuma, izraženima u eurima i zaokruženima na najbližu nižu vrijednost u tisućama eura.

(3)

Radi dosljednosti, primjereno je uskladiti i pragove utvrđene u Direktivi 2014/24/EU koji nisu obuhvaćeni Sporazumom.

(4)

Direktivu 2014/24/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

članak 4. mijenja se kako slijedi:

(2)

prvi stavak članka 13. mijenja se kako slijedi:

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/21

(1)

Odlukom 2014/115/EU (2) Vijeće je odobrilo Protokol o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi (dalje u tekstu „Sporazum”) (3) sklopljenog u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Sporazum je plurilateralan instrument čija je svrha uzajamno otvaranje tržišta javne nabave među njegovim strankama. Primjenjuje se na sve ugovore o javnoj nabavi kojima vrijednost doseže ili prelazi iznose (dalje u tekstu „pragovi”) utvrđene u Sporazumu i izražene u obliku posebnih prava vučenja.

(2)

Jedan je od ciljeva Direktive 2014/23/EU omogućiti naručiteljima i javnim naručiteljima koji primjenjuju tu Direktivu da istodobno ispunjavaju obveze utvrđene u Sporazumu. Kako bi se to postiglo, trebalo bi uskladiti pragove utvrđene navedenom Direktivom za ugovore o javnoj nabavi koji su obuhvaćeni i Sporazumom kako bi se osiguralo da odgovaraju pragovima iz Sporazuma, izraženima u eurima i zaokruženima na najbližu nižu vrijednost u tisućama eura.

(3)

Radi dosljednosti, primjereno je uskladiti i pragove utvrđene u Direktivi 2014/23/EU koji nisu obuhvaćeni Sporazumom.

(4)

Direktivu 2014/23/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/22

(1)

Odlukom 2014/115/EU (2) Vijeće je odobrilo Protokol o izmjeni Sporazuma o javnoj nabavi (dalje u tekstu „Sporazum”) (3) sklopljenog u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Sporazum je plurilateralan instrument čija je svrha uzajamno otvaranje tržišta javne nabave među njegovim strankama. Primjenjuje se na sve ugovore o javnoj nabavi kojima vrijednost doseže ili prelazi iznose (dalje u tekstu „pragovi”) utvrđene u Sporazumu i izražene u obliku posebnih prava vučenja.

(2)

Jedan je od ciljeva Direktive 2009/81/EZ omogućiti naručiteljima i javnim naručiteljima koji primjenjuju tu Direktivu da istodobno ispunjavaju obveze utvrđene u Sporazumu. Kako bi se to postiglo, trebalo bi uskladiti pragove utvrđene navedenom Direktivom za ugovore o javnoj nabavi koji su obuhvaćeni i Sporazumom kako bi se osiguralo da odgovaraju pragovima iz Sporazuma, izraženima u eurima i zaokruženima na najbližu nižu vrijednost u tisućama eura.

(3)

Radi dosljednosti, pragovi utvrđeni Direktivom 2009/81/EZ trebali bi se uskladiti s revidiranim pragovima utvrđenima u Direktivi 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4). Direktivu 2009/81/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Savjetodavnog odbora za ugovore o javnoj nabavi,

1.

u točki (a) iznos „418 000 EUR” zamjenjuje se sa „443 000 EUR”;

2.

u točki (b) iznos „5 225 000 EUR” zamjenjuje se s „5 548 000 EUR”.

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/24

(1)

Komisija je Provedbenom uredbom (EU) 2017/325 (2) uvela konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera na temelju članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2016/1036.

(2)

No, Provedbenom uredbom (EU) 2017/325 nije društvima koja nisu izvozila pređu visoke čvrstoće od poliestera tijekom razdoblja početnog ispitnog postupka omogućeno da zatraže reviziju kojom će se utvrditi može li se i na njih primjenjivati stopa pristojbe uvedena za društva koja surađuju, ali nisu uključena u uzorak.

(3)

Takva se revizija može provoditi ako je novi izvoznik ili proizvođač iz predmetne zemlje izvoznice Komisiji dostavio dovoljno dokaza: 1. da nije izvozio proizvod tijekom razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere, 2. da nije povezan s izvoznicima ili proizvođačima na koje se primjenjuju uvedene mjere i 3. da je doista izvozio predmetne proizvode ili preuzeo neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine tih proizvoda u Uniju nakon razdoblja ispitnog postupka.

(4)

Stoga je primjereno Provedbenu uredbu (EU) 2017/325 izmijeniti u skladu s time kako bi se novim izvoznicima omogućilo da zatraže takvu reviziju.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036.

(6)

S obzirom na navedeno članak 1. Provedbene uredbe (EU) 2017/325 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/26

(1)

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 743/2013 (2) donesena je jer su u revizijama službe Komisije za reviziju u Turskoj utvrđeni nedostaci u provedbi službenih kontrola proizvodnje školjkaša namijenjenih izvozu u Uniju i jer su države članice prijavile neusklađene pošiljke školjkaša podrijetlom iz Turske koje nisu ispunjavale mikrobiološke standarde Unije.

(2)

Posljednjom revizijom koju je služba Komisije za reviziju provela u rujnu 2015. utvrđeno je da još uvijek postoje značajni nedostaci u sustavu kontrole za školjkaše namijenjene izvozu u Uniju. Turska nadležna tijela dostavila su informacije u pogledu korektivnih mjera koje su poduzete u vezi s tim nedostacima. Međutim neki od tih nedostataka, osobito u pogledu rada laboratorija, još uvijek postoje.

(3)

Zbog prirode proizvoda o kojima je riječ primjenu Provedbene uredbe (EU) br. 743/2013 trebalo bi stoga produljiti dok se ne dobiju dovoljna jamstva, dok se testovima koje provode države članice ne dokaže usklađenost pošiljaka i dok se dodatnom revizijom ne potvrdi mogućnost ukidanja mjera.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/28

(1)

Europsko vijeće donijelo je 12. prosinca 2003. Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje („Strategija”), čije poglavlje III. sadržava popis mjera za suzbijanje takvog širenja koje treba poduzeti kako unutar Unije tako i u trećim zemljama.

(2)

Unija aktivno provodi Strategiju i izvršava mjere navedene u njezinu poglavlju III., posebno oslobađanjem financijskih sredstava za potporu specifičnim projektima čiji je cilj jačanje sustava koji se temelji na multilateralnim dogovorima o neširenju i multilateralnih mjera izgradnje povjerenja. Haški kodeks postupanja protiv širenja balističkih projektila („Kodeks”) sastavni je dio tog sustava koji se temelji na multilateralnim dogovorima o neširenju.

(3)

Vijeće je 17. studenoga 2003. donijelo Zajedničko stajalište 2003/805/ZVSP (1). Tim zajedničkim stajalištem Uniju se poziva da, između ostalog, uvjeri što je više moguće zemalja da potpišu Kodeks, a posebno one koje raspolažu balističkim projektilima, kao i na daljnji razvoj i provedbu Kodeksa, posebno njegovih mjera za izgradnju povjerenja, i na promicanje što uže povezanosti između Kodeksa i sustava Ujedinjenih naroda (UN) koji se temelji na multilateralnim dogovorima o neširenju.

(4)

Vijeće je 8. prosinca 2008. usvojilo svoje zaključke i dokument naslovljen „Nove vrste aktivnosti Europske unije za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje i sustavâ njihove isporuke”. U tom je dokumentu navedeno, između ostalog, da širenje oružja za masovno uništenje i sustavâ njihove isporuke još uvijek predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih izazova te da je politika neširenja ključni element zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

(5)

Vijeće je 18. prosinca 2008. donijelo Odluku 2008/974/ZVSP (2) za potporu Kodeksu u okviru provedbe Strategije.

(6)

Vijeće je 23. srpnja 2012. donijelo Odluku 2012/423/ZVSP (3). Tom odlukom omogućeno je uspješno promicanje univerzalnosti Kodeksa i usklađenosti s njegovim načelima.

(7)

Vijeće je 15. prosinca 2014. donijelo Odluku 2014/913/ZVSP (4). Tom odlukom doprinijelo se eksponiranosti Kodeksa i time olakšalo pristupanje novih članova Kodeksu. Prioritet je Unije nastaviti dijalog između država potpisnica i država koje nisu potpisnice, s ciljem daljnjeg promicanja univerzalnosti Kodeksa i njegove bolje provedbe i poboljšanja. Ovom Odlukom trebalo bi doprinijeti tom procesu.

(8)

Nastavak širenja balističkih projektila osposobljenih za isporuku oružja za masovno uništenje općenito uzrokuje sve veću zabrinutost međunarodne zajednice, a posebno tekući programi balističkih projektila na Bliskom istoku, u sjeveroistočnoj Aziji i jugoistočnoj Aziji.

(9)

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) naglasilo je u Rezoluciji (RVSUN) 1540 (2004) i podsjetilo u RVSUN-ima 1977 (2011) i 2325 (2016) da širenje nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja te sredstava njihove isporuke predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti te je obvezalo države, među ostalim, da se suzdrže od podupiranja na bilo koji način nedržavnih aktera u razvoju, stjecanju, proizvodnji, posjedovanju, prijevozu, prijenosu ili uporabi nuklearnog, kemijskog ili biološkog oružja i sredstava njihove isporuke. Prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti uzrokovana nuklearnim, kemijskim i biološkim oružjem te sredstvima njihove isporuke potvrđena je u RVSUN-u 1887 (2009) o neširenju nuklearnog oružja i nuklearnom razoružanju,

(a)

promicanje potpisivanja Kodeksa od strane sve većeg broja država i u konačnici njegove univerzalnosti;

(b)

podupiranje potpune provedbe Kodeksa;

(c)

promicanje dijaloga između država potpisnica i država koje nisu potpisnice s ciljem pomaganja izgradnje povjerenja i transparentnosti, poticanja suzdržanosti i stvaranja veće stabilnosti i sigurnosti za sve;

(d)

jačanje vidljivosti Kodeksa i podizanje razine svijesti javnosti o rizicima i prijetnjama koje predstavlja širenje balističkih projektila;

(e)

istraživanje, posebno putem akademskih studija, mogućnosti poboljšanja Kodeksa i promicanja suradnje između Kodeksa i drugih relevantnih multilateralnih instrumenata, kao što su Režim kontrole raketne tehnologije, RVSUN 1540 (2004) i Registar Ujedinjenih naroda za objekte lansirane u svemir.

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/34

(1)

Vijeće je 22. srpnja 2014. donijelo Odluku 2014/486/ZVSP (1) o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine).

(2)

Vijeće je 20. studenoga 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/2161 (2) o izmjeni Odluke 2014/486/ZVSP kojom je produljen mandat do 31. svibnja 2019. te je predviđen financijski referentni iznos za misiju EUAM Ukraine za isto razdoblje.

(3)

Slijedom preporuke zapovjednika civilne operacije Politički i sigurnosni odbor 13. prosinca 2017. postigao je dogovor o otvaranju regionalnog ureda u Odesi.

(4)

Stoga bi trebalo predvidjeti revidirani financijski referentni iznos za razdoblje do 31. svibnja 2019., a Odluku 2014/486/ZVSP trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Misija EUAM Ukraine provodit će se u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora,

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/35

(1)

Dopisom od 18. svibnja 2011. Bugarska je Komisiji prijavila određene mjere u korist društva BDZ Holding EAD SA (2) („BDZ Holding”) i njegovih društava kćeri BDZ Passenger EOOD („BDZ Passenger”) i BDZ Cargo EOOD („BDZ Cargo”).

(2)

Dopisom od 20. svibnja 2011. Bugarska je Komisiji dostavila dodatne informacije. Dopisima od 15. srpnja 2011. i 28. rujna 2011. Komisija je zatražila dodatne informacije. Bugarska je Komisiji dostavila dodatne informacije dopisima od 5. rujna 2011. i 7. listopada 2011.

(3)

Dopisom od 9. studenoga 2011. Komisija je obavijestila Bugarsku da je s obzirom na te mjere odlučila pokrenuti postupak utvrđen člankom 108. stavkom 2. Ugovora („Odluka o pokretanju postupka”). Bugarska je dopisom od 12. siječnja 2012. iznijela primjedbe u vezi s Odlukom o pokretanju postupka.

(4)

Odluka o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije  (3). Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave svoje primjedbe.

(5)

Komisija je zaprimila primjedbe jedne zainteresirane strane. Proslijedila ih je Bugarskoj u dopisu od 16. svibnja 2012. te je omogućila Bugarskoj da na njih odgovori. Primjedbe Bugarske zaprimljene su u dopisu od 13. lipnja 2012. Dopisom od 10. prosinca 2012. Komisija je obavijestila tu zainteresiranu stranu da je Bugarskoj proslijeđena verzija njezinih opažanja koja nisu povjerljive prirode.

(6)

Komisija je od Bugarske zatražila dodatne informacije dopisima od 12. travnja 2012., 24. srpnja 2012., 10. prosinca 2012., 7. svibnja 2013., 5. studenoga 2013., 6. svibnja 2014., 6. lipnja 2014., 29. srpnja 2014., 29. travnja 2015., 14. prosinca 2015., 26. travnja 2016., 15. rujna 2016., 20. listopada 2016. i 3. travnja 2017.

(7)

Bugarska je Komisiji dostavila dodatne informacije dopisima od 7. lipnja 2012., 28. rujna 2012., 31. siječnja 2013., 1. veljače 2013., 30. svibnja 2013., 2. listopada 2013., 15. listopada 2013., 2. prosinca 2013., 3. siječnja 2014., 6. veljače 2014., 22. travnja 2014., 14. svibnja 2014., 23. lipnja 2014., 4. kolovoza 2014., 20. kolovoza 2014., 1. rujna 2014., 13. rujna 2014., 23. rujna 2014., 1. lipnja 2015., 9. prosinca 2015., 20. siječnja 2016., 31. svibnja 2016., 12. listopada 2016., 7. studenoga 2016.

(8)

Dopisima od 22. travnja 2014. i 12. listopada 2016. Bugarska je povukla svoju prijavu potpore za restrukturiranje društvu BDZ Holding koja je bila dio mjera iz uvodne izjave 1. Dopisom od 5. travnja 2017. Bugarska je izmijenila svoju prijavu tako da je smanjila iznos duga koji je namjeravala brisati s pomoću mjere brisanja dugova koja je bila dio mjera iz uvodne izjave 1.

(9)

Dopisom od 7. studenoga 2016. Bugarska se složila da će ova Odluka iznimno biti donesena i prijavljena samo na engleskom jeziku.

(10)

Korisnik su mjera društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri, BDZ Passenger i BDZ Cargo, koja su u 100-postotnom državnom vlasništvu te koja u Bugarskoj pružaju usluge željezničkog prijevoza putnika i tereta uz naknadu.

(11)

Dioničko društvo BDZ Holding (4) osnovano je 2001., kada su Bugarske nacionalne državne željeznice podijeljene na društvo za željezničku infrastrukturu, Nacionalno društvo za željezničku infrastrukturu („NRIC”), i društvo za pružanje usluga prijevoza („BDZ Holding”).

(12)

Društvo BDZ Holding reorganizirano je 2007. u obliku holding društva te je osnovalo tri društva kćeri koja pružaju usluge prijevoza tereta i putnika te usluge vuče. Putnički i teretni vagoni te lokomotive bili su u vlasništvu matičnog društva BDZ Holding koje ih je iznajmljivalo svojim društvima kćerima. Potonji su bili odgovorni za održavanje željezničkih vozila. Društvo BDZ Holding bilo je odgovorno i za otplaćivanje dugova nastalih prije reorganizacije. Budući da se ta struktura pokazala neučinkovitom, usluge vuče pripojene su 2010. društvu BDZ Holding.

(13)

Vlasništvo nad putničkim i teretnim vagonima te lokomotivama preneseno je 2011. s društva BDZ Holding na društva kćeri BDZ Passenger i BDZ Cargo. Društvo BDZ Holding ostalo je vlasnikom sve imovine koja nije namijenjena poslovanju.

(14)

Društvo BDZ Holding ima registrirano sjedište u Sofiji u Bugarskoj i pruža svoje usluge prijevoza tereta i putnika na cijelom državnom području Bugarske koje je u cijelosti prihvatljivo za regionalnu potporu u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) Ugovora.

(15)

Društvo BDZ Cargo, koje je društvo s ograničenom odgovornošću, posluje na međunarodnom i nacionalnom tržištu željezničkog prijevoza tereta. Bugarska je 2007. liberalizirala tržište željezničkog prijevoza tereta. Otada je na tržište ušlo nekoliko privatnih subjekata. Tržišni udio društva BDZ Cargo iznosio je 2016. godine 43 % (u neto tonskim kilometrima), a glavni su mu konkurenti bili društva Bugarsko željezničko društvo (25 %), DB Schenker Rail Bulgaria (18 %), Bulmarket (6 %) i Rail Cargo (4 %).

(16)

Društvo BDZ Passenger, koje je društvo s ograničenom odgovornošću, jedini je pružatelj nacionalnih usluga prijevoza putnika u Bugarskoj. Društvo BDZ Passenger obavlja obvezu pružanja javne usluge („PSO”) u okviru koje se nalazi približno 90 % tržišta željezničkog prijevoza putnika. Ugovor o obavljanju PSO-a koji ima društvo BDZ Passenger potpisan je 2009. na razdoblje od 15 godina (2010. – 2025.).

(17)

Komisija je u Odluci o pokretanju postupka utvrdila četiri mjere koje potencijalno čine državnu potporu društvu BDZ Holding i njegovim društvima kćerima, BDZ Passenger i BDZ Cargo:

(18)

Bugarska je namjeravala dodijeliti potporu za restrukturiranje u obliku šest dokapitalizacija društva BDZ Holding u iznosu od 550 milijuna BGN (281 milijun EUR) u godinama 2011. – 2016. te je tu potporu za restrukturiranje 2011. prijavila Komisiji. Međutim, odgovarajuća javna tijela dosad nisu donijela konačnu odluku o dodjeljivanju potpore te ta sredstva nisu isplaćena društvu BDZ Holding.

(19)

Komisija je u Odluci o pokretanju postupka smatrala da bi potpora za restrukturiranje činila državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora te je izrazila sumnje u pogledu spojivosti te potpore s unutarnjim tržištem.

(20)

Prema informacijama koje je dostavila Bugarska, prije pristupanja Bugarske Uniji 1. siječnja 2007., društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri imali su na dan 31. prosinca 2006. nepodmirene obveze i rezervacije u iznosu od 806 729 558 BGN (412 milijuna EUR).

(21)

Obveze i rezervacije društva BDZ Holding odnosile su se na i. zajmove financijskih institucija kao što su banka Kreditanstalt für Wiederaufbau („KfW”), Europska banka za obnovu i razvoj („EBOR”) i Međunarodna banka za obnovu i razvoj („IBRD”) uglavnom namijenjene obnovi željezničkih vozila, ali i na ii. obveze povezane s trgovinom, uključujući obveze prema bugarskom upravitelju željezničke infrastrukture (NRIC), rezervacije i obveze prema osoblju i osiguravateljima te ostale obveze, uključujući obveze nastale na temelju ugovora o kupoprodaji željezničkih vozila koji je sklopljen 2005. između društva BDZ Holding, društva Siemens i banke KfW. Iznosi tih obveza i rezervacija raščlanjuju se kako slijedi u tablici 1.

Tablica 1.

Pregled obveza i rezervacija društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri na dan 31. prosinca 2006.

(22)

Bugarska je namjeravala preuzeti, djelomično ili u cijelosti, obveze društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri nastale prije 1. siječnja 2007.

(23)

Komisija je u Odluci o pokretanju postupka smatrala da bi brisanje obveza činilo državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora i izrazila je sumnje u pogledu spojivosti te potpore s unutarnjim tržištem. Bugarska se nije pozvala na primjenu Smjernica za željeznice (6) niti je navela razloge na temelju kojih je ta mjera bila u skladu s odgovarajućim zahtjevima iz Smjernica. Komisija stoga nije mogla zauzeti stajalište o spojivosti te potpore s unutarnjim tržištem.

(24)

Prema informacijama koje je dostavila Bugarska, društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri nisu NRIC-u plaćali sve dospjele pristojbe za infrastrukturu. Kao posljedica toga, u Odluci o pokretanju postupka zabilježene su nepodmirene trgovinske obveze prema NRIC-u u iznosu od 45 milijuna BGN.

(25)

Budući da Bugarska nije pojasnila nastanak i razvoj tih trgovinskih obveza, Komisija je u Odluci o pokretanju postupka smatrala da bi neprovođenje prisilne naplate tih dugova moglo uključivati državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. U tom je pogledu Komisija navela da bi, prema sudskoj praksi, neprovođenje prisilne naplate obveza od strane javnih poduzeća (7) moglo uključivati državnu potporu ako se hipotetski subjekt u tržišnom gospodarstvu koji se nalazi u istom položaju ne bi ponašao na način na koji se ponaša javno poduzeće te bi prisilno naplatio te obveze (8). Međutim, Komisija nije imala točne činjenične naznake o tome da NRIC nije poduzeo korake koje bi pažljivi vjerovnik poduzeo u istoj situaciji. Komisija je stoga pozvala Bugarsku da dostavi informacije o tome je li i kako je NRIC pokušao prisilno naplatiti nepodmirene obveze.

(26)

U mjeri u kojoj je utvrđeno da mjera uključuje državnu potporu Komisija je izrazila sumnje u pogledu njezine spojivosti s unutarnjim tržištem u kontekstu tada prijavljene potpore za restrukturiranje i priloženog plana restrukturiranja. U tom je pogledu Komisija pozvala Bugarsku da dopuni plan restrukturiranja dostavljanjem informacija o tome kako će se podmiriti dugovi prema NRIC-u.

(27)

Prema informacijama koje je dostavila Bugarska, Bugarska je u prošlosti društvu BDZ Holding vratila porez na dodanu vrijednost („PDV”) u iznosu od 72 milijuna BGN (36,7 milijuna EUR).

(28)

Budući da Bugarska u fazi Odluke o pokretanju postupka nije pojasnila razloge za povrat PDV-a i je li on bio u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ (9), Komisija je smatrala da bi povrat PDV-a mogao uključivati državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora. U tom je pogledu Komisija napomenula da, prema sudskoj praksi, pojmom potpore nisu obuhvaćene samo pozitivne koristi, nego i mjere kojima se u raznim oblicima smanjuju troškovi koji su obično uključeni u proračun poduzetnika. Komisija je stoga pozvala Bugarsku da dostavi dodatne informacije o razlozima povrata PDV-a društvu BDZ Holding.

(29)

Konkurent društva BDZ Cargo, koji pruža usluge željezničkog prijevoza tereta i koji nije želio da se njegov identitet otkrije, dostavio je opažanja o dvjema mjerama utvrđenima u Odluci o pokretanju postupka.

(30)

S obzirom na planiranu potporu za restrukturiranje (mjera 1.), konkurent je kao kompenzacijsku mjeru predložio da bi trebalo prodati lokomotive društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri, BDZ Passenger i BDZ Cargo, koje nisu u upotrebi. Konkurent je naveo da društvo BDZ Holding konkurentima ne odobrava pristup svojem voznom parku koji nije u upotrebi, a ti konkurenti nemaju drugi dostupni izvor iz kojeg bi nabavili ili unajmili lokomotive.

(31)

S obzirom na neplaćanje dospjelih dugova koje društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri imaju prema NRIC-u (mjera 3.), konkurent je naveo da, iako su svi prijevoznici tereta obvezni plaćati iste pristojbe, neprovođenjem prisilne naplate akumuliranih obveza prema NRIC-u nastaje konkurentska prednost za društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri. Osim toga, konkurent je zatražio da se u pogledu BDZ-a uvedu kompenzacijske mjere u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama i Smjernicama za željeznice te da se društvo BDZ Cargo privatizira pod tržišnim uvjetima.

(32)

U svojem odgovoru na Odluku o pokretanju postupka i kasnije dostavljenim informacijama Bugarska je dostavila primjedbe i dodatna pojašnjenja o činjenicama koje se navode u Odluci o pokretanju postupka.

(33)

Dopisom od 22. travnja 2014. Bugarska je povukla prijavu potpore za restrukturiranje. Međutim, potpora za restrukturiranje navedena je u kasnijim podnescima te je konačno povučena dopisom od 7. studenoga 2016.

(34)

Bugarska je navela da, umjesto dodjeljivanja potpore za restrukturiranje društvu BDZ Holding, namjerava refinancirati obveze društva BDZ Holding brisanjem dijela dugova nastalih i dospjelih prije pristupanja Bugarske Uniji.

(35)

Bugarska je objasnila da je 31. prosinca 2006., jedan dan prije dana njezina pristupanja Uniji, ukupni iznos obveza i rezervacija društva BDZ Holding iznosio 806,7 milijuna BGN (412 milijuna EUR) kao što je prikazano u tablici 1. Uzimajući u obzir obveze koje je društvo BDZ Holding otplatilo te njegove financijske potrebe, Bugarska je predvidjela brisanje obveza društva BDZ Holding u iznosu od 601,9 milijuna BGN (307,1 milijun EUR). Međutim, Bugarska je dopisom od 5. travnja 2017. izmijenila svoju prijavu i zatražila od Komisije da odobri brisanje dugova u iznosu od 223,45 milijuna BGN (114,25 milijuna EUR). Nakon izmjene prijave, dugovi koje se namjerava brisati, uključujući zatezne kamate, odnose se na i. još uvijek nepodmireni dug iz pretpristupnog razdoblja prema banci KfW IPEX-Bank i ii. dugove nastale prema imateljima obveznica povezanih s izdanjem obveznica s oznakom ISIN BG2100032072 od 19. studenoga 2007. te prema Ministarstvu financija radi refinanciranja dugova iz pretpristupnog razdoblja prema banci KfW IPEX-Bank, EBOR-u, IBRD-u, NRIC-u i društvu NEC AD. Bugarska je Komisiji dostavila iznose dospjelih obveza koje još uvijek nisu podmirene i objašnjenja kako slijedi (vidjeti tablicu 2.).

Tablica 2.

Obveze društva BDZ Holding na dan 31. prosinca 2006. koje su predviđene za brisanje

(36)

U pogledu obveza prema IBRD-u i EBOR-u Bugarska je objasnila da su ti zajmovi, koji su ugovoreni 1995., bili osigurani 100-postotnim državnim jamstvom. Budući da društvo BDZ Holding nije izvršavalo obveze u pogledu dospjelih plaćanja, aktivirano je državno jamstvo i Ministarstvo financija moralo je otplatiti te dugove. Kao posljedica toga, u skladu sa Zakonom o državnom dugu (10), računajući od dana plaćanja na temelju državnog jamstva, Vlada je preuzela vjerovnička prava dodijeljena ugovorima o zajmu s obzirom na društvo BDZ Holding u iznosu izvršenih plaćanja. Društvo BDZ Holding obvezno je u potpunosti vratiti iznose koje je država platila IBRD-u i EBOR-u, uključujući zatezne kamate. S obzirom na ostale dugove koji su refinancirani s pomoću obveznica izdanih s oznakom ISIN BG2100032072 od 19. studenoga 2007., Bugarska je dostavila dokaze o otplatama duga izvršenima u korist banke KfW IPEX-Bank, NRIC-a i društva NEC AD.

(37)

Bugarska ne osporava da bi brisanje dugova uključivalo državnu potporu u korist društva BDZ Holding. Međutim, Bugarska smatra da bi brisanje dugova bilo spojivo s unutarnjim tržištem, u skladu s točkama 56. – 60. Smjernica za željeznice, kako slijedi.

(38)

Kao prvo, sve su obveze bile jasno određene i individualizirane te su nastale prije pristupanja Bugarske Uniji. Bile su iskazane u konsolidiranom financijskom izvještaju društva BDZ Holding prije dana pristupanja i/ili su proizašle iz ugovora neopozivo sklopljenih prije tog datuma.

(39)

Kao drugo, sve obveze za koje je predviđeno brisanje bile su izravno povezane s djelatnošću željezničkog prijevoza putnika i tereta te su uglavnom nastale kao zajmovi za nabavu dizelskih i električnih motornih vlakova i za popravak i modernizaciju teretnih vagona u vlasništvu društva te za pokrivanje nepodmirenih obveza povezanih s pružanjem željezničkih usluga, kao što su obveze prema NRIC-u.

(40)

Kao treće, društvo BDZ Holding bilo je 2016. prezaduženo i ispunjavalo je sve uvjete propisane bugarskim zakonodavstvom za pokretanje stečajnog postupka protiv njega. Prekomjerna zaduženost sprječavala je društvo da posluje na stabilnim financijskim temeljima. Društvo na temelju vlastitog poslovanja nije moglo zadovoljavati svoje potrebe za kapitalom zbog akumuliranih nepodmirenih obveza. Međunarodni vjerovnici društva odbili su prihvatiti reprogramiranje dugova bez državnog jamstva zbog čega je, prema navodima Bugarske, bila vjerojatna pojava dodatnih zabrinutosti u pogledu državne potpore. U poslovnom planu društva BDZ Holding vidjeti se da je brisanje dugova nastalih prije pristupanja nužno radi poboljšanja financijskih pokazatelja društva.

(41)

Kao četvrto, jedini je cilj brisanja dugova osloboditi društvo BDZ Holding od dugova nastalih prije pristupanja Bugarske Uniji i normalizirati financijsko stanje društva. Brisanjem tih dugova ne prelazi se ono što je opravdano potrebno kako bi se obnovila financijska održivost društva.

(42)

Kao peto, brisanjem obveza ne bi se društvu BDZ Holding dala konkurentska prednost kojom bi se sprječavao razvoj učinkovitog natjecanja na tržištu. Brisanjem dugova ne bi se povećao kapacitet društva BDZ Holding, ne bi se promijenio njegov položaj na tržištu niti bi mu se omogućio ulazak na nova tržišta u drugim državama članicama. Osim toga, nove subjekte nije se odvratilo od ulaska na tržište s obzirom na to da na bugarskom tržištu željezničkog prijevoza, osim društva BDZ Cargo, trenutačno posluje osmero subjekata (11).

(43)

Nadalje, Bugarska je objasnila da je teško financijsko stanje društva ograničavalo njegove mogućnosti ulaganja. Zbog nedostatka sredstava izvršavaju su se samo osnovni (rutinski ili hitni) popravci, a veliki su popravci odgođeni. Približno 94 % putničkih vagona starije je od 15 godina, a 90 % teretnih vagona starije je od 29 godina. Približno 90 % dizelskih motornih vlakova i 45 % električnih motornih vlakova starije je od 30 godina. Produktivnost željezničkih vozila i lokomotiva u vlasništvu društva znatno je niža od prosjeka Unije. Posljedica ograničenih popravaka stalno je pogoršavanje željezničkih usluga i otkazivanje vlakova.

(44)

Bugarska je istaknula i da su međunarodni vjerovnici zaprijetili društvu BDZ Holding prisilnom naplatom potraživanja, primjerice, prodajom njegove imovine ili blokadom njegovih bankovnih računa, nakon što je Visoki sud (High Court of Justice) u Londonu naložio plaćanje njihovih potraživanja.

(45)

Odgovarajući na poziv iz Odluke o pokretanju postupka na dostavljanje informacija o tome je li i kako je NRIC provodio prisilnu naplatu prijašnjih dugova te je li i kako je namjeravao naplatiti ili prisilno naplatiti nepodmirene dugove, Bugarska je tvrdila da su društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri redovito otplaćivali i još uvijek redovito otplaćuju svoje dugove prema NRIC-u. Kako bi potkrijepila svoje navode, Bugarska je dostavila informacije o kretanju dospjelih iznosa koje su društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri dugovali NRIC-u za pristojbe za infrastrukturu, opskrbu električnom energijom i ostale prateće usluge, a ti iznosi izračunani su na temelju NRIC-ova pravilnika o pristojbama koji se primjenjivao na sve željezničke prijevoznike.

(46)

Bugarska je napomenula da je nakon Odluke o pokretanju postupka, između studenoga 2011. i kolovoza 2016., društvo BDZ Holding isplatilo NRIC-u ukupni iznos od 503,2 milijuna BGN (257 milijuna EUR). To plaćanje izvršeno je bankovnim prijenosima, prijebojem dugova NRIC-a prema društvu BDZ Holding i zamjenama duga za imovinu.

(47)

Bugarska tvrdi da je NRIC poduzeo sve potrebne korake kako bi od društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri naplatio svoja dospjela potraživanja, no nije pokretao sudske postupke. Bugarska napominje da su NRIC i društvo BDZ Holding redovito održavali sastanke na kojima se raspravljalo o plaćanju nepodmirenih obveza. Isto tako, NRIC je društvu BDZ Holding redovito slao dopise, uključujući opomene ovjerene kod javnog bilježnika (12), u kojima je zahtijevao plaćanje nepodmirenih obveza i kamata za nepodmirene obveze (13).

(48)

NRIC je zaračunao zatezne kamate na nepodmirene obveze u skladu s Dekretom br. 100 o izračunu zakonskih kamata na zakašnjela plaćanja u domaćoj i stranoj valuti (14) („Dekret br. 100”) Vijeća ministara od 29. rujna 2012. Bugarska je navela da se, prema Dekretu br. 100, godišnja zakonska kamatna stopa na zakašnjela plaćanja obveza u BGN sastoji od bazne kamatne stope Bugarske narodne banke koja je na snazi od 1. siječnja ili 1. srpnja predmetne godine uvećana za premiju rizika od 10 %. Prema stanju iz rujna 2016. dospjele kamate iznose 23,3 milijuna BGN (12 milijuna EUR).

(49)

Bugarska navodi da je NRIC postupao poput vjerovnika u tržišnom gospodarstvu jer je bilo gospodarski razboritije naplatiti obveze koje priznaju obje strane, nego pokretati stečajni postupak i riskirati da dužnik prestane poslovati. Bugarska je navela da bi NRIC morao snositi troškove sudskog postupka koji se naplaćuju u obliku pristojbi u iznosu od 4 % od iznosa potraživanja. Osim toga, da je pokrenut sudski postupak NRIC ne bi mogao u potpunosti naplatiti svoje potraživanje jer bi društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri morali otplatiti sve svoje obveze pri čemu pojedini vjerovnici ne bi imali prednost pred drugima. Prema navodima Bugarske, budući da su društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri najvažniji klijenti NRIC-a, što je vidljivo iz činjenice da se 77 % prihoda NRIC-a 2015. može pripisati društvu BDZ Holding i njegovim društvima kćerima, stečaj društva BDZ Holding imao bi negativan učinak na profitabilnost NRIC-a i njegovu sposobnost da primjereno održava nacionalnu željezničku mrežu.

(50)

NRIC je imao novčani dug prema društvu BDZ Holding za pružene usluge koje su se, među ostalim, odnosile na besplatne ili snižene pokaze i karte za zaposlenike NRIC-a i njihove obitelji, najam vanjskih i unutarnjih objekata i poslovnih prostora koji su bili u vlasništvu društva BDZ Holding, nabavu električne energije za vuču vlakova, prijevoz robe željeznicom, pretovar i servisiranje radnih vlakova. Bugarska je navela da su u razdoblju od 2008. do 2011. na temelju pruženih usluga nastali dugovi NRIC-a društvu BDZ Holding i njegovim društvima kćerima u ukupnom iznosu od 45 532 415 BGN (23,8 milijuna EUR) kao što je sažeto prikazano u tablici 3. Prema stanju iz kolovoza 2016., nepodmirena potraživanja NRIC-a prema društvu BDZ Holding iznosila su 1 094 367 BGN (0,6 milijuna EUR).

Tablica 3.

Dugovi NRIC-a društvu BDZ Holding u razdoblju 2008.–2011.

(51)

Odgovarajući na poziv iz Odluke o pokretanju postupka na dostavljanje informacija o tome je li i kako je NRIC namjeravao naplatiti ili prisilno naplatiti nepodmirene dugove, Bugarska je navela da su NRIC i BDZ Holding 1. prosinca 2012. i 31. svibnja 2013. sklopili sporazume kojima su NRIC i BDZ Holding priznali određena uzajamna potraživanja i odlučili djelomično otplatiti nepodmirene obveze s pomoću transakcije zamjene duga za imovinu. Cilj zamjene duga za imovinu bilo je podmiriti priznate obveze društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri prema NRIC-u davanjem imovine koja bi bila od koristi NRIC-u i koja je imala dobru razinu likvidnosti. Taj je postupak bio dozvoljen na temelju nacionalnog zakonodavstva, osobito na temelju članka 65. stavka 2. Zakona o ugovorima i obvezama, a njegova pravna osnova bile su odluke Vijeća ministara.

(52)

Bugarska je u svojem podnesku od 7. studenoga 2016. naglasila da je u razdoblju 2013. – 2016. ukupni iznos zamijenjene imovine, uključujući PDV, bio 25,9 milijuna BGN (13,3 milijuna EUR). Prva faza zamjene, u iznosu od 23 milijuna BGN (11,8 milijuna EUR), provedena je u prosincu 2013. na temelju odluke Vijeća ministara br. 481/12.08.2013. Osim toga, u prosincu 2015. i kolovozu 2016., na temelju odluka Vijeća ministara br. 965/10.12.2015. i br. 626/29.07.2016., zamijenjene su nekretnine u vrijednosti od 1,1 milijun BGN (0,58 milijuna EUR) s obzirom na prvu odluku, odnosno 1,8 milijuna BGN (0,9 milijuna EUR) s obzirom na drugu odluku. Točno određeni dio imovine na koju su se odnosile zamjene određen je unaprijed ovisno o potrebama strana s obzirom na njihovu daljnju upotrebu te imovine. Bugarska je navela da je na toj osnovi NRIC stekao 16 nekretnina, među kojima su bili objekti u trajektnoj luci u Varni i uredska zgrada u Staroj Zagori.

(53)

Bugarska je navela i da je NRIC samostalno odlučio za koji dio imovine postoji poslovni interes na njegovoj strani. Kako bi potkrijepila tu tvrdnju, Bugarska je navela da je u kolovozu 2016. NRIC odbio predloženu zamjenu duga za vlasnički udio u pogledu određenog dijela imovine pa je BDZ stoga zamijenio imovinu u vrijednosti od 1,8 milijuna BGN (0,9 milijuna EUR) umjesto 10 milijuna BGN (5,1 milijun EUR). Postupak je bio transparentan. Provedena je procjena vrijednosti zamijenjene imovine koju su proveli neovisni procjenitelji koji posjeduju certifikate koje je izdala bugarska Komora neovisnih procjenitelja. Određivanje vrijednosti imovine temeljilo se na tržišnim načelima i metodama u skladu s međunarodnim i europskim standardima za procjenjivanje vrijednosti koji su utvrđeni bugarskim zakonodavstvom. Prema navodima Bugarske, tu imovinu može se prodati na tržištu nekretnina po indikativnoj cijeni koju su utvrdili neovisni procjenitelji. Visine konačnih cijena o kojima su se BDZ Holding i NRIC dogovorili bile su slične onima iz procjena vrijednosti.

(54)

Bugarska stoga smatra da je NRIC postupao poput vjerovnika u tržišnom gospodarstvu te da su zamjene duga za imovinu dogovorene i provedene pod uobičajenim tržišnim uvjetima.

(55)

Bugarska tvrdi da je društvo BDZ Holding, zbog toga što je neispravno tumačilo i primijenilo nacionalno zakonodavstvo na snazi, pogrešno platilo PDV u iznosu od 72 milijuna BGN (36,8 milijuna EUR) na iznos naknada za obvezu pružanja javne usluge (PSO) u razdoblju od 1. prosinca 2004. do 29. veljače 2008. Pogreška je otkrivena u izvješću o reviziji koju je 2009. provela Nacionalna agencija za javne prihode. Bugarska objašnjava da je društvo BDZ Holding poduzelo potrebne pravne postupke na temelju Zakona o poreznom postupku i osiguranju („DOPK”) radi povrata nepropisno plaćenog PDV-a. Iznos nepropisno plaćenog poreza utvrđen je aktima koje je donijela nacionalna uprava za prihode i poreze.

(56)

Bugarska dalje navodi da je društvu povjereno obavljanje PSO-a preko ugovora o PSO-u od 29. lipnja 2004. koji je potpisan u rujnu 2004. između bugarskog Ministarstva prometa i komunikacija i društva BDZ Holding. Naknada za obavljanje PSO-a na temelju ugovora o PSO-u dodijeljena je kako bi se pokrili troškovi nastali pružanjem prijevoznih usluga. Osim toga, prema uvjetima ugovora, pružanje usluge i naknade podlijegali su obvezi pridržavanja uvjeta povezanih s brojem vlakova, sjedećih mjesta i voznim redom. Nadalje, naknadu se moglo smanjiti ako ne bi bili ispunjeni utvrđeni zahtjevi u pogledu kilometara, sjedećih mjesta i voznog reda.

(57)

Bugarska objašnjava da, u skladu s člankom 29. Zakona o porezu na dodanu vrijednosti („Zakon o PDV-u”) koji je bio na snazi do 31. prosinca 2006., oporezivi iznos pruženih usluga uključuje i sva financijska sredstva koja je pružatelj usluga primio i potrošio i koja su izravno povezana s pružanjem tih usluga, uključujući subvencije. Nadalje, Bugarska je objasnila da se, u skladu s člankom 20. stavkom 6. Zakona o PDV-u, sva financijska sredstva (primjerice, subvencije) koja su izravno povezana s nabavom robe ili pružanjem usluga trebaju smatrati bespovratnim sredstvima iz državnog proračuna ili dobivenima od drugog subjekta, a ta sredstva čine dodatno plaćanje za robu ili usluge. Na temelju izvještaja Nacionalne agencije za javne prihode (15) Bugarska je smatrala da se subvencije primljene radi pokrivanja gubitaka, troškovi ili stjecanje imovine nalaze izvan područja primjene Zakona o PDV-u, a to je bio slučaj s ugovorom o PSO-u. U tom je kontekstu Bugarska pojasnila da je na temelju nacionalnih odredbi bilo dopušteno vratiti iznos PDV-a na temelju procjene PDV-a koju su izdala tijela za javne prihode nakon ex post provjere i revizije. Nadalje, Bugarska je tvrdila da prije njezina pristupanja Uniji nije bila obvezna u potpunosti uskladiti svoj Zakon o PDV-u.

(58)

Prema navodima Bugarske, nakon 1. siječnja 2007., kada je na snagu stupio novi Zakon o PDV-u, odredbe bugarskog Zakona o PDV-u u potpunosti su usklađene s Direktivom 2006/112/EZ. Bugarska je nadalje navela da, u skladu s člankom 26. stavkom 3. novog Zakona o PDV-u, oporezivi iznos pruženih usluga uključuje i sva financijska sredstva (primjerice, subvencije) koja je pružatelj usluga primio i potrošio te koja su izravno povezana s pružanjem tih usluga. Nadalje, Bugarska je objasnila da se, u skladu s novim Zakonom o PDV-u, sva financijska sredstva (primjerice, subvencije) koja su izravno povezana s nabavom robe ili pružanjem usluga smatraju bespovratnim sredstvima iz državnog proračuna ili dobivenima od drugog subjekta, a ta sredstva čine dodatno plaćanje za robu ili usluge. Međutim, prema navodima Bugarske, subvencije dobivene radi pokrivanja gubitaka ili troškova, uključujući stjecanje ili likvidaciju imovine, nalaze se izvan područja primjene novog Zakona o PDV-u.

(59)

Prema navodima Bugarske, pogrešku koja se sastojala od neispravne naplate PDV-a na prihode od pružanja usluga u okviru PSO-a u razdoblju od 1. prosinca 2004. do 29. veljače 2008. otkrila su odgovarajuća porezna tijela tijekom inspekcije. U tom je pogledu Bugarska objasnila da su ti nalazi odgovarajućih poreznih tijela imali za posljedicu donošenje odluke kojom je naređen povrat PDV-a i izradu izvješća o poreznoj reviziji br. 29010038 od 7. veljače 2011., u skladu s bugarskim Zakonikom o poreznom postupku i osiguranju (16). Bugarska je nadalje objasnila da su postupci za povrat PDV-a utvrđeni člancima 128. i 129. bugarskog Zakonika o poreznom postupku i osiguranju.

(60)

Stoga, prema navodima Bugarske, povrat nezakonito naplaćenog PDV-a nije činio državnu potporu.

(61)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 32. i 34., Bugarska je povukla svoju prijavu o potpori za restrukturiranje društvu BDZ Holding (mjera 1.). Bugarska je navela da je, umjesto toga, namjeravala brisati dugove nastale na teret društva BDZ Holding prije pristupanja Bugarske Uniji 1. siječnja 2007. (mjera 2.).

(62)

U skladu s člankom 10. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589, predmetna država članica može pravodobno povući prijavu prije nego što Komisija donese odluku o potpori. U skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/1589, u slučajevima u kojima je Komisija već pokrenula formalni ispitni postupak, a prijava je povučena, Komisija mora okončati postupak.

(63)

Komisija napominje da potpora za restrukturiranje još uvijek nije dodijeljena. Budući da je Bugarska povukla svoju prijavu i neće dodijeliti potporu za restrukturiranje u iznosu od 550 milijuna BGN društvu BDZ Holding, formalni ispitni postupak na temelju članka 108. stavka 2. Ugovora trebalo bi okončati s obzirom na prijavljenu mjeru potpore za restrukturiranje.

(64)

U skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora „[…]svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(65)

Kriteriji iz članka 107. stavka 1. Ugovora kumulativni su. Stoga, kako bi se utvrdilo čini li mjera državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, trebaju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(66)

U skladu s ustaljenom sudskom praksom, Komisija prvo mora utvrditi tko će biti korisnik (korisnici) mjere 2. U članku 107. stavku 1. Ugovora upućuje se na pojam poduzetnika pri utvrđivanju korisnika potpore. Kao što su potvrdili sudovi Unije, poduzetnik u svrhu te odredbe ne mora biti jedna pravna osoba, već tim pojmom može biti obuhvaćena i skupina društava (17). Ključni je kriterij za utvrđivanje postoji li poduzetnik u smislu te odredbe pitanje je li uključena kakva „gospodarska jedinica”. Gospodarska jedinica može se sastojati od više pravnih osoba. Ta se gospodarska jedinica tada smatra relevantnim poduzetnikom. U tom smislu sudovi Unije smatraju relevantnim postojanje kontrolnog udjela i ostalih funkcionalnih, gospodarskih i organskih veza (18).

(67)

U ovom slučaju, Bugarska je navela da je društvo BZD Holding ona pravna osoba čiji će se dugovi nastali prije 2007. brisati. Zapravo, kako se navodi u uvodnim izjavama 34., 35. i 36., Bugarska smatra da je društvo BDZ Holding jedini korisnik mjere 2. Međutim, nekoliko elemenata upućuje na to da relevantni poduzetnik nije ograničen samo na pravnu osobu koja je društvo BDZ Holding.

(68)

Kao prvo, u smislu vlasničkih odnosa, treba napomenuti da je društvo BDZ Holding vlasnik 100-postotnog udjela u društvima BDZ Passenger i BDZ Cargo. Društvo BDZ Holding stoga kontrolira sve poslovne aktivnosti društava BDZ Passenger i BDZ Cargo, oblikuje zajedničku politiku upravljanja i postavlja ciljeve za oba društva kćeri.

(69)

Kao drugo, glavna svrha početnih zajmova bila je nabava i popravak imovine kojom se koriste BDZ Cargo i BDZ Passenger, primjerice, lokomotiva te teretnih i putničkih vagona. Brisanje dugova stoga se odnosi na usluge željezničkog prijevoza koje pružaju oba društva kćeri. Dok je nakon reorganizacije iz 2007. vlasnik željezničkih vozila bilo društvo BDZ Holding koje ih je iznajmljivalo društvima BDZ Cargo i BDZ Passenger, nakon reorganizacije iz 2011. vlasništvo nad željezničkim vozilima preneseno je na društva kćeri BDZ Cargo i BDZ Passenger (vidjeti uvodne izjave 12. i 13.). Stoga od mjere 2., koja je dodijeljena za brisanje dugova kojima su se financirala željeznička vozila, stvarnu korist imaju BDZ Cargo i BDZ Passenger.

(70)

S obzirom na ta razmatranja, osim društva BDZ Holding, kao korisnike mjere brisanja dugova mora se smatrati i njegova društva kćeri BDZ Passenger i BDZ Cargo. Iz djelatnosti društava BDZ Passenger i BDZ Cargo opisanih u odjeljku 2.1. proizlazi da oba društva čine jednu gospodarsku jedinicu pod kontrolom društva BDZ Holding i da oba društva u Bugarskoj pružaju usluge uz naknadu. Komisija stoga smatra da pružanjem usluga željezničkog prijevoza putnika i tereta te upravljanjem i koordinacijom tih djelatnosti, društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri BDZ Passenger i BDZ Cargo obavljaju gospodarsku djelatnost te stoga čine poduzetnike u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(71)

Kako bi mogla činiti državnu potporu, predmetna mjera mora se financirati iz državnih sredstava i odluka o dodjeljivanju mjere mora se moći pripisati državi (19).

(72)

Brisanje dugova financirat će se izravno iz bugarskog državnog proračuna i ta sredstva dodijelit će središnja tijela te države članice.

(73)

Brisanje dugova stoga uključuje upotrebu državnih sredstava o kojima država odlučuje te koja joj se mogu pripisati.

(74)

Prednost, u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, svaka je gospodarska korist koju poduzetnik ne bi ostvario u uobičajenima tržišnim uvjetima, odnosno bez intervencije države (20). Važan je jedino učinak mjere na poduzetnika, a ne uzrok i cilj intervencije države (21).

(75)

U ovom slučaju Bugarska će brisati dugove u iznosu od 223,45 milijuna BGN (114,25 milijuna EUR) koji su izravno povezani sa željezničkim poslovanjem društva BDZ Holding. Nijedan razborit subjekt u tržišnom gospodarstvu ne bi brisao obveze u tom iznosu bez ikakve naknade. Osim toga, mjerom će se društvo BDZ Holding osloboditi obveze plaćanja duga čime će se osloboditi sredstva koja društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri mogu upotrijebiti za razvoj svojeg poslovanja i poboljšanje svojih financijskih pokazatelja.

(76)

Stoga se zaključuje da će se odlukom Bugarske o brisanju obveza društva BDZ Holding dati gospodarska prednost društvima BDZ Holding, BDZ Passenger i BDZ Cargo koju ona ne bi ostvarila u uobičajenim tržišnim uvjetima.

(77)

Na mjeru državne potpore primjenjuje se članak 107. stavka 1. Ugovora ako se njome „određene poduzetnike ili proizvodnju određene robe” stavlja u povoljniji položaj. Stoga su pojmom državnih potpora obuhvaćene samo one mjere kojima se poduzetnici na selektivan način stavljaju u povoljniji položaj. Od brisanja dugova korist će imati samo društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri pa je ono stoga selektivno u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(78)

Zaključuje se da će se namjeravanim brisanjem dugova pružiti selektivna gospodarska prednost društvu BDZ Holding i njegovim društvima kćerima BDZ Passenger i BDZ Cargo.

(79)

Pretpostavlja se da narušavanje tržišnog natjecanja u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora nastupa čim država dodijeli financijsku prednost nekom poduzetniku u liberaliziranom sektoru u kojemu postoji ili bi moglo postojati tržišno natjecanje (22).

(80)

U tom je pogledu Bugarska 2002. otvorila tržište željezničkog prijevoza tereta drugim domaćim prijevoznicima s poslovnim nastanom u Bugarskoj. Tržište željezničkog prijevoza tereta Unije prvi je put otvoreno za tržišno natjecanje 15. ožujka 2003. na transeuropskoj željezničkoj mreži za prijevoz tereta primjenom prvog željezničkog paketa (23). Drugim željezničkim paketom 1. siječnja 2006. liberaliziran je sav međunarodni prijevoz tereta, a 1. siječnja 2007. liberaliziran je nacionalni željeznički prijevoz tereta (24). Međutim, nekoliko država članica jednostrano je liberaliziralo svoja nacionalna tržišta prije tog datuma.

(81)

Tržišni udio društva BDZ Cargo na bugarskom tržištu željezničkog prijevoza tereta iznosio je 2016. godine 43 %. BDZ Cargo izravno se natječe s ostalim željezničkim prijevoznicima tereta na tom tržištu, kao što je navedeno u uvodnoj izjavi 15.

(82)

S obzirom na prijevoz putnika, od 1. siječnja 2010. trećim željezničkim paketom otvoreno je tržište za međunarodni prijevoz putnika (25). Iako se to odnosi samo na međunarodne usluge, uključuje aktivnosti korisnika na tim linijama. U svakom slučaju, kao što je Sud utvrdio u presudi u predmetu Altmark Trans, činjenica da je prijevozno poduzeće aktivno samo u jednoj državi članici ne isključuje mogućnost da se potporom narušava trgovina unutar Unije (26). U tom pogledu treba napomenuti da je 1995. nekoliko država članica jednostrano otvorilo svoje tržište željezničkog prijevoza putnika i da se bilo kojom prednošću koja je dodijeljena željezničkom prijevozniku u jednoj državi članici može smanjiti mogućnost za konkurenta iz druge države članice da trguje na tom zemljopisnom tržištu.

(83)

Komisija stoga zaključuje da će ova mjera narušiti ili prijetiti da će narušiti tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(84)

Ako potpora koju dodijeli država članica ojača položaj pojedinog poduzeća u odnosu na druga konkurentna poduzeća u trgovini unutar Unije, smatra se da je ta potpora imala učinak na ta druga poduzeća (27). Dovoljno je da korisnik potpore bude konkurentan drugim poduzećima na tržištima otvorenima za konkurenciju (28).

(85)

U ovom slučaju korisnik pruža usluge natječući se na unutarnjem tržištu s drugim poduzetnicima koji pružaju prijevozne usluge, a neke su od tih usluga prekogranične. Stoga se selektivnom gospodarskom prednošću koja je društvu BDZ Holding i njegovim društvima kćerima dodijeljena planiranim brisanjem dugova jača njegov gospodarski položaj jer će se time tog željezničkog prijevoznika osloboditi dugova nastalih prije 2007. Kao posljedica toga, društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri pružat će usluge željezničkog prijevoza na unutarnjem tržištu, a neće snositi sve troškove ulaganja i poslovanja koji su pritom nastali.

(86)

Komisija stoga zaključuje da bi planirano brisanje dugova moglo utjecati na trgovinu između država članica.

(87)

S obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da brisanje dugova koje Bugarska namjerava provesti čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(88)

U skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora, države članice moraju prijaviti sve planove za dodjelu ili izmjenu potpora i ne smiju primjenjivati predložene mjere dok se postupak prijave ne okonča konačnom odlukom.

(89)

Budući da brisanje dugova u korist društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri još uvijek nije provedeno, Komisija smatra da je Bugarska poštovala obveze koje proizlaze iz članka 108. stavka 3. Ugovora (29).

(90)

Budući da brisanje dugova čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, Komisija mora ocijeniti može li se ta potpora smatrati spojivom s unutarnjim tržištem.

(91)

U članku 107. stavku 3. Ugovora predviđena su određena izuzeća od općeg pravila utvrđenog člankom 107. stavkom 1. Ugovora u skladu s kojim državna potpora nije spojiva s unutarnjim tržištem. U članku 107. stavku 3. točki (c) Ugovora propisano je sljedeće: „potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu” može se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem.

(92)

U tom se pogledu u odjeljku 4. Smjernica za željeznice daje okvir za ocjenu treba li Komisija proglasiti potporu željezničkim prijevoznicima za brisanje dugova spojivom s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora.

(93)

Komisija se slaže s Bugarskom u pogledu primjenjivosti odjeljka 4. Smjernica za željeznice na ocjenjivanje spojivosti brisanja dugova. Naime, u skladu s točkom 54. Smjernica za željeznice, „Komisija s obzirom na članak 9. Direktive Vijeća 91/440/EEZ (30) smatra i da bi u određenim okolnostima trebalo biti moguće odobriti [državnu] potporu bez financijskog restrukturiranja ako se brisanje odnosi na stare dugove nastale prije stupanja na snagu Direktive 2001/12/EZ kojom se utvrđuju uvjeti za otvaranje tog sektora za tržišno natjecanje”. U skladu s točkom 56. Smjernica za željeznice, u slučaju država članica koje su pristupile Uniji nakon stupanja na snagu Direktive 2001/12/EZ, kao datum od kojeg se ta Direktiva primjenjuje na te države članice trebalo bi smatrati datum njihova pristupanja. Stoga je relevantan datum za potrebe utvrđivanja dugova iz pretpristupnog razdoblja koji se mogu brisati, u skladu sa Smjernicama za željeznice, 1. siječnja 2007. godine.

(94)

Bugarska tvrdi da je planirano brisanje dugova u skladu sa svim uvjetima spojivosti utvrđenima Smjernicama za željeznice. Stoga Komisija mora ocijeniti tu tvrdnju. Naime, u skladu s točkama 55. – 61. Smjernica za željeznice, potpora za brisanje dugova nastalih prije pristupanja Bugarske Uniji može se smatrati spojivom s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora ako je kumulativno ispunjeno sljedećih pet uvjeta:

(95)

U Smjernicama za željeznice zahtijeva se da dugovi koje treba brisati budu jasno utvrđeni, individualizirani i, u slučaju Bugarske, da su nastali prije njezina pristupanja EU-u. Iz Smjernica za željeznice proizlazi da se ne može prebijati ukupni ili neutvrđen dug. Prijeboj ne bi bio dozvoljen ako bi se planiralo brisati, primjerice, općenito određene stavke duga, npr. „dug prema svim dobavljačima”. Isto tako, ne bi bilo dozvoljeno prebijanje ni ako je planirano potpuno brisanje ukupnih stavki duga prema jednom vjerovniku bez razlike u pogledu sastavnica duga, npr. „ukupne obveze prema određenoj banci” koje proizlaze iz različitih sastavnica duga kao što su prekoračenja po transakcijskim računima, jamstva ili dugoročni zajmovi.

(96)

Bugarska predviđa brisanje duga društva BDZ Holding u iznosu od 223,45 milijuna BGN (114,25 milijuna EUR). Kao što je opisano u uvodnoj izjavi 35. i tablici 2., iznos od 223,45 milijuna BGN na koji se odnosi brisanje proizlazi iz financijskih obveza nastalih prije pristupanja Bugarske Uniji i koje su bile dospjele na datum pristupanja ili iz kasnijeg duga društva BDZ Holding kojim je zamijenjen ili refinanciran dug nastao prije pristupanja Bugarske Uniji, kao što je dokumentirano u konsolidiranom financijskom izvještaju društva BDZ Holding za 2006., i/ili informacijama o relevantnim plaćanjima zajmova. Svaki dug koji se planira brisati može se individualizirati kao dug koji je nastao prije pristupanja i koji proizlazi iz ugovora o zajmu (financijski vjerovnici KfW IPEX-Bank, EBOR, IBRD) ili iz redovitih ugovornih odnosa s konkretnim pružateljima usluga željezničke infrastrukture (NRIC) ili opskrbe električnom energijom (NEC AD).

(97)

Isto vrijedi i u pogledu individualiziranih dužničkih obveza društva BDZ Holding prema imateljima obveznica iz izdanja obveznica s oznakom ISIN BG2100032072 od 19. studenoga 2007. i prema Ministarstvu financija nakon što je ono postalo vjerovnikom društva BDZ Holding (vidjeti uvodne izjave 35. i 36. te tablicu 2.). Oba duga dobro su individualizirana, a i prihod od njih upotrijebljen je za refinanciranje jasno utvrđenog duga iz pretpristupnog razdoblja koji društvo BDZ Holding nije moglo podmiriti iz vlastitih sredstava. Iz toga proizlazi da ti iznosi trenutačno nepodmirenog duga čine, u gospodarskom smislu, samo prenesene stare zaostale dugove.

(98)

Konačno, s obzirom na to da dug u iznosu od 223,45 milijuna BGN koji se planira brisati proizlazi iz jasno utvrđenih i individualiziranih dugova nastalih prije pristupanja Bugarske EU-u, nije potrebno zauzeti stajalište o tome mogu li se zakonito, na temelju Smjernica za željeznice, brisati i ostali dugovi, uključujući rezervacije i trgovinske obveze, društva BDZ Holding za koje je Bugarska isto utvrdila da se radi o dugu iz razdoblja prije pristupanja (tablica 1. i uvodne izjave 35. i 20.) i koji čine razliku između iznosa od 806,7 milijuna BGN i 223,45 milijuna BGN. Dug koji odgovara toj razlici isključen je iz područja primjene ove Odluke.

(99)

Stoga se zaključuje da se predmetnom mjerom namjerava brisati jasno utvrđene i individualizirane dugove u iznosu od 223,45 milijuna BGN koji su nastali prije pristupanja Bugarske Uniji.

(100)

Bugarska je navela da su svi dugovi nastali na teret društva BDZ Holding bili izravno povezani s djelatnošću željezničkog prijevoza putnika i tereta (vidjeti uvodnu izjavu 39.).

(101)

Komisija primjećuje da su dugovi koje treba brisati zaista nastali radi financiranja obnove i popravka željezničkih vozila, primjerice, nabavom dizelskih i električnih motornih vlakova ili modernizacijom teretnih vagona u vlasništvu društva. Isto tako, dugovima kao što su nepodmirene obveze prema NRIC-u društvo BDZ Holding financiralo je i pružanje svojih željezničkih usluga. Te su aktivnosti glavne djelatnosti društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri te su izravno povezane s djelatnošću željezničkog prijevoza.

(102)

Komisija stoga smatra da su predmetni dugovi izravno povezani s djelatnošću željezničkog prijevoza.

(103)

Bugarska je tvrdila da se društvo BDZ Holding prema primjenjivom bugarskom zakonodavstvu smatralo nesolventnim i prezaduženim te je ispunjavalo sve uvjete utvrđene bugarskim zakonodavstvom za pokretanje stečajnog postupka protiv njega. To je valjani pokazatelj prekomjerne zaduženosti. Nadalje, Bugarska je navela da društvo nije moglo ispunjavati svoje financijske obveze zbog svoje zaduženosti.

(104)

Ukupni dugovi društva BDZ Holding 31. prosinca 2006. iznosili su 806,7 milijuna BGN i činili su 78 % ukupnog kapitala (vlasnički kapital i dug) društva BDZ Holding, s omjerom knjigovodstvenog duga i kapitala od četiri. Financijsko stanje društva BDZ Holding znatno se pogoršalo od 2007. godine. Od 2011. omjer knjigovodstvenog duga i kapitala društva BDZ Holding narastao je na više od 7,5 (tj. na 9) te je 2012. iznosio 14, 2013. 15, 2014. – 209, a u listopadu 2015. – 33 (31). Štoviše, u listopadu 2015. iznos nepodmirenih obveza društva BDZ Holding, to jest 499,1 milijun BGN (255 milijuna EUR), činio je 86 % knjigovodstvene vrijednosti imovine koja je iznosila 582,4 milijuna BGN (298 milijuna EUR).

(105)

Komisija nadalje primjećuje da društvo BDZ Holding, unatoč činjenici da je otplatilo 724 milijuna BGN (370 milijuna EUR) dospjelih dugova tijekom razdoblja od 1. siječnja 2007. do 28. rujna 2016., nije moglo u potpunosti ispunjavati svoje financijske obveze. Zbog svojih nepodmirenih obveza prema međunarodnim vjerovnicima, Visoki sud (High Court of Justice) u Londonu naložio je 20. srpnja 2015. društvu BDZ Holding da plati 66,7 milijuna EUR (130,4 milijuna BGN) sa zateznim kamatama od 8 % godišnje (32).

(106)

Osim toga, uzimajući u obzir njegovu prekomjernu razinu zaduženosti, društvo BDZ Holding bi bez brisanja dugova imalo ozbiljnih poteškoća u ispunjavanju svojih obveza te bi u konačnici moglo biti likvidirano.

(107)

Na temelju navedenog, Komisija smatra da je razina zaduženosti društva BDZ Holding prekomjerna što onemogućuje dobro financijsko upravljanje njime.

(108)

Dodatno, potpora mora biti nužna za popravljanje stanja prekomjerne zaduženosti ako vjerojatan razvoj natjecanja na tržištu ne bi omogućio društvu BDZ Holding i njegovim društvima kćerima da saniraju svoje financijsko stanje u razumnom roku.

(109)

Zbog svoje zaduženosti društvo BDZ Holding nije moglo ispunjavati sve svoje financijske obveze te zaostaje s ulaganjima u modernizaciju svojih željezničkih vozila. Zbog zaostajanja s ulaganjima u modernizaciju željezničkih vozila i njihovo održavanje, vozni park društva vrlo je star i djelomično zastario. U tom pogledu Komisija primjećuje da je 82 % vagona društva BDZ Passenger starije od 20 godina, a 74 % njegovih lokomotiva starije je od 25 godina. Približno 50 % lokomotiva društva BDZ Cargo bilo je 2015. na popravku ili izvan pogona. Slično tome, približno 51 % teretnih vagona društva BDZ Cargo bilo je 2015. izvan pogona te im je bio potreban popravak.

(110)

Bez potpore društvo BDZ Holding ne bi moglo otplatiti još uvijek nepodmirene dugove nastale prije pristupanja Bugarske Uniji niti bi moglo upotrebljavati vlastita sredstva za ulaganje u modernizaciju svojih željezničkih vozila.

(111)

Radi ilustracije, na temelju prijavljene zarade društva 2016. (336,2 milijuna BGN), pod uvjetom da ostale okolnosti ostanu jednake, bilo bi potrebno jednokratno povećanje prosječnih cijena i/ili tarifa od 66 % kako bi se u kratkom roku ostvarili operativni prihodi u iznosu od 223,45 milijuna BGN koji su potrebni za otplatu duga koji se planira brisati. Međutim, u međuvremenu, društva kćeri društva BDZ Holding posluju isključivo na zemljopisnom području koje je u cijelosti prihvatljivo za regionalnu potporu u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (a) Ugovora. Znatna povećanja tarife u takvim zemljopisnim područjima mogla bi imati jače negative socijalne učinke nego u bogatijim područjima Unije. U skladu s time, hipotetsko povećanje tarifa radi povećanja prihoda društva BDZ Holding i smanjenja njegovih dugova u mjeri koja je potrebna, čak i ako je zakonski moguće u pogledu usluga na koje se odnosi PSO te čak i ako bi bilo komercijalno održivo u okruženju tržišnog natjecanja u pogledu usluga prijevoza tereta, moglo bi imati nerazmjerne socijalne učinke na bugarske putnike u željezničkom prometu ili poduzeća koja se koriste uslugama prijevoza tereta koje pruža BDZ.

(112)

Stoga se ni jednom drugom vjerodostojnom hipotetskom mjerom politike osim planiranog brisanja duga društvu ne bi omogućilo da nastavi sa svojim poslovanjem. Iz toga slijedi da je predmetna mjera nužna za popravljanje stanja prekomjerne zaduženosti društva BDZ Holding jer vjerojatan razvoj natjecanja na tržištu ne bi omogućio društvu BDZ Holding i njegovim društvima kćerima da saniraju svoje financijsko stanje u doglednoj budućnosti.

(113)

Komisija napominje da, u pogledu financijskog stanja društva BDZ Holding, iznos dugova za koje je predviđeno brisanje čini najmanji iznos koji je nužan kako bi se osigurao opstanak društva te je preduvjet za njegovu financijsku održivost. Taj iznos u biti je potreban za plaćanje nepodmirenih obveza prema vjerovnicima – međunarodnim financijskim institucijama i NRIC-u. Društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri imaju još uvijek nepodmirene obveze nastale prije 1. siječnja 2007. koje će korisnika, ako ih se ne plati, izložiti opasnosti od likvidacije. Financijskim pokazateljima pokazuje se da se plaćanja trenutačno ne mogu izvršiti iz vlastitih sredstava te bi bilo nerealno očekivati da bi društvo moglo znatno povećati svoje tarife ili cijene kako bi ostvarilo povećane prihode u kratkom roku.

(114)

Nadalje, Komisija napominje da je društvo BDZ Holding tijekom razdoblja nakon pristupanja otplatilo obveze nastale prije 1. siječnja 2007. u iznosu od 166 milijuna BGN iz vlastitih sredstava uglavnom proizašlih iz prodaje imovine. Budući da su ti iznosi potencijalno bili prihvatljivi za brisanje, razumno je smatrati da je društvo BDZ Holding moglo upotrijebiti ta sredstva za razvoj i modernizaciju željezničkih vozila te pruženih usluga. Društvo je kasnilo s razvojem u željezničkom sektoru u pogledu tehničkih značajki i informacijskih sustava. Stoga, u mjeri u kojoj se društvo BDZ Holding oslanjalo i na vlastita sredstva za otplatu dijela duga iz pretpristupnog razdoblja, za brisanje duga ne može se smatrati da prelazi granice onoga što je potrebno čak i ako oslobađa društvo od obveza otplaćivanja duga i financijski mu omogućuje ulaganje u buduće modernizacije ili popravke.

(115)

Imajući u vidu ta razmatranja, Komisija utvrđuje da se ne može smatrati da se provedbom brisanja duga društvo BDZ Holding stavlja u povoljniji položaj od onog u kojem se nalazi prosječno poduzeće kojim se dobro upravlja i koje ima isti profil djelatnosti.

(116)

Predloženim brisanjem duga društvu BDZ Holding omogućit će se samo da normalizira financiranje poslovnih aktivnosti društva te se njime društvu BDZ Holding ili njegovim društvima kćerima neće omogućiti širenje poslovanja ili ulazak na nova tržišta. U tom smislu, potporom se neće sprječavati razvoj učinkovitog tržišnog natjecanja. Njome se neće utjecati na položaj konkurenata na tržištu i oni će moći nastaviti tržišno natjecanje s društvom BDZ Holding pod jednakim uvjetima.

(117)

Komisija smatra i da se brisanjem dugova neće nepotrebno narušavati tržišno natjecanje i trgovina među državama članicama jer će se njime samo omogućiti društvu BDZ Holding da stabilizira svoj financijski položaj koji je bio otežan zbog obveza nastalih prije liberalizacije tržišta. Nadalje, Komisija utvrđuje da se nove sudionike na tržištu ne odvraća od ulaska na bugarsko tržište prijevoznih usluga. Kako je opisano u uvodnim izjavama 15. i 42., osim društva BDZ Cargo, na bugarskom tržištu željezničkog prijevoza trenutačno je aktivno osam prijevoznika tereta. Nema dokaza da će se mjerom brisanja duga izmijeniti to stanje tržišnog natjecanja.

(118)

S obzirom na navedeno, Komisija zaključuje da državna potpora u obliku brisanja duga (mjera 2.) u iznosu od 223,45 milijuna BGN (114,25 milijuna EUR) koju Bugarska namjerava provesti ispunjava uvjete spojivosti s unutarnjim tržištem utvrđene poglavljem IV. Smjernica za željeznice.

(119)

Budući da Bugarska nije pojasnila nastanak i razvoj nepodmirenih obveza društva BDZ Holding prema NRIC-u prije Odluke o pokretanju postupka, smatralo se da neprovođenje prisilne naplate tih nepodmirenih obveza potencijalno uključuje državnu potporu u skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora.

(120)

Prema informacijama koje je dostavila Bugarska (vidjeti odjeljak 4.3.), dio nepodmirenih obveza društva BDZ Holding prema NRIC-u činile su obveze nastale na teret društva prije pristupanja Bugarske Uniji. Dio tog duga nastalog prije pristupanja (do 26,3 milijuna BGN) kasnije je refinanciran prihodom od izdanja obveznica od 19. studenoga 2007. koje još uvijek čini nepodmireni dug te stoga podliježe ocjeni u okviru naslova „Mjera 2.: brisanje dugova nastalih prije 2007. godine” iz odjeljka 6.1. Drugim riječima, plaćene su obveze prema NRIC-u.

(121)

Osim toga, kako bi se objasnilo stanje u odnosu na preostale nepodmirene obveze, Bugarska je dostavila dodatne informacije o aranžmanima prisilne naplate i koracima koje je poduzeo NRIC (vidjeti odjeljak 4.3.). Prema navodima Bugarske, NRIC je poduzeo sve potrebne korake kako bi od društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri u najvećoj mogućoj mjeri naplatio svoja dospjela potraživanja, ali nije pokretao sudske postupke.

(122)

Kako bi provjerila je li NRIC neopravdano davao prednost društvu BDZ Holding u pogledu odgode plaćanja i aranžmana za plaćanje dospjelih obveza, Komisija mora ocijeniti je li NRIC mogao imati koristi od takvih aranžmana pod uobičajenim tržišnim uvjetima (33). U tom smislu, Komisija mora ocijeniti bi li hipotetski vjerovnik u tržišnom gospodarstvu u situaciji sličnoj NRIC-ovoj, koji nastoji dobiti najveći mogući iznos svojih potraživanja, prihvatio odgodu plaćanja i ušao u ponovne pregovore o plaćanju nepodmirenih obveza pod sličnim uvjetima (34). Drugim riječima, Komisija mora ocijeniti je li NRIC postupao s istom dužnom pažnjom kao i vjerovnik u tržišnom gospodarstvu prije nego što je odabrao između individualne i sporazumne naplate svojih potraživanja te kolektivnog postupka naplate koji u konačnici dovodi do stečaja društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri.

(123)

Komisija napominje da bi pažljiv vjerovnik u tržišnom gospodarstvu radi utvrđivanja najpovoljnije alternative ocijenio prednosti i nedostatke svake alternative, uzimajući u obzir, među ostalim, naplative iznose, svoju prethodnu gospodarsku izloženost, trajanje postupka naplate i troškove (35).

(124)

Komisija prvo primjećuje da su dugovi prema NRIC-u nastali u kontekstu redovitih i dugoročnih poslovnih odnosa između poduzeća (u državnom vlasništvu): Društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri bili su ključni korisnici usluga NRIC-a te su stvarali više od 70 % njegovih operativnih prihoda. Nastanak duga u iznosu od 46,5 milijuna BGN koji je NRIC dugovao društvu BDZ Holding, a koji je akumuliran između 2008. i 2011. na temelju raznih usluga pružanih NRIC-u (tablica 3.), pruža dodatne dokaze o postojanju neprekidne suradnje i međuovisnosti između NRIC-a i društva BDZ Holding. Mogući izlazak s tržišta društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri koji bi bio posljedicom kolektivnog stečajnog postupka imao bi stoga ozbiljan neposredni negativan učinak na financijsko stanje NRIC-a. Zauzvrat, stečajem društva BDZ Holding smanjila bi se dobit NRIC-a i njegova sposobnost da primjereno održava nacionalnu željezničku mrežu čime bi riskirao daljnje smanjenje komercijalnih prihoda koje ostvaruje od drugih klijenata, osim od društava kćeri društva BDZ Holding.

(125)

Iz toga slijedi da bi vjerovnik na tržištu koji je poput NRIC-a uključen u sličan poslovni odnos sa svojim dužnikom (dužnicima) pristupio vrlo oprezno bilo kakvoj hipotetskoj mjeri prisilne naplate koja dovodi do nestanka njegova glavnog klijenta s tržišta, za razliku od vjerovnika koji ima jednokratna potraživanja i poslovno i financijski ne ovisi o tome da njegov dužnik nastaviti poslovati na tržištu nakon prisilne naplate njegovih potraživanja.

(126)

Drugo, potraživanja NRIC-a prema društvu BDZ Holding i njegovim društvima kćerima ne bi se mogla prisilno naplatiti kao povlaštena potraživanja u okviru hipotetskog kolektivnog stečajnog postupka, u kojem ne bi bilo moguće ostvariti nikakvu posebnu prednost u redoslijedu otplate NRIC-ovih potraživanja u odnosu na ostale vjerovnike (vidjeti uvodnu izjavu 49.). Osim toga, dug prema NRIC-u utvrđen u Odluci o pokretanju postupka (45 milijuna BGN) bio je manji od dugova prema drugim vjerovnicima (vidjeti tablicu 1.). Štoviše, knjigovodstvenu vrijednost imovine društva BDZ Holding trebalo bi smanjiti likvidacijskim popustom na prisilnoj prodaji u okviru kolektivnog stečajnog postupka. Ovisno o vrsti imovine, likvidacijski popust može iznositi do 75 % vrijednosti imovine. Stoga je vrlo vjerojatno da likvidacijska vrijednost imovine društva BDZ Holding ne bi bila dostatna za pokrivanje likvidacijskih troškova, plaća njegovih zaposlenika i svih njegovih nepodmirenih obveza. Uzimajući 2011. godinu kao primjer, likvidacijski troškovi, plaće zaposlenika i sve nepodmirene obveze iznosili su 778 milijuna BGN dok je knjigovodstvena vrijednost imovine društva BDZ Holding bila 933 milijuna BGN. Stoga bi, u slučaju pokretanja kolektivnog stečajnog postupka, NRIC realno mogao očekivati da će naplatiti samo manji dio svojih nepodmirenih potraživanja.

(127)

Nadalje, Komisija smatra, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, da troškovi, zajedno s duljinom trajanja sudskog postupka, mogu utjecati na odluku vjerovnika o tome treba li pokrenuti likvidaciju društva (36). U tom kontekstu Komisija se slaže da je NRIC, umjesto pokretanja likvidacije društva, imao poseban interes za nastavak svoje suradnje s društvom BDZ Holding i njegovim društvima kćerima ne samo s obzirom na buduće poslovne prihode koje mu stvara društvo BDZ Holding, već i radi naplate, u najvećoj mogućoj mjeri, nepodmirenih nepovlaštenih obveza akumuliranih do studenoga 2011. Komisija zaključuje da pokretanje dugotrajnog kolektivnog stečajnog postupka čiji je ishod prisilna likvidacija grupacije, a stopa naplate neizvjesna i niska, ne bi predstavljalo ispravnu i realnu opciju za NRIC, imajući u vidu naplatu njegovih potraživanja u najvećoj mogućoj mjeri.

(128)

Doista, Komisija primjećuje da su društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri redovito otplaćivali svoje dugove prema NRIC-u te da prema NRIC-u nisu postupali drugačije u odnosu na ostale privatne vjerovnike grupacije. U slučaju kašnjenja s plaćanjima društvo BDZ Holding nije bilo u prednosti zbog odgode otplate duga s obzirom na to da se na zakašnjela plaćanja NRIC-u obračunavala znatna marža od 1 000 baznih bodova koji su se dodavali na baznu kamatnu stopu Bugarske narodne banke (vidjeti uvodnu izjavu 48.). Radi ilustracije, Komisija smatra da je 1 000 baznih bodova zamjensko sredstvo za kamatnu maržu u skladu s tržištem za zajmove s instrumentima osiguranja niske kvalitete koji su odobreni društvima u financijskim poteškoćama, kao što je društvo BDZ Holding (37). Nepodmirene obveze otplaćivane su redovitim izravnim bankovnim prijenosima, prijebojem obveza NRIC-a prema društvu BDZ Holding i njegovim društvima kćerima te zamjenama duga za imovinu. Primjerice, između 2011. i 2016. društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri platili su iznos od 503 milijuna BGN (257 milijuna EUR) za usluge koje je pružao NRIC. U usporedbi s niskom vjerojatnošću naplate čak i manjeg dijela potraživanja NRIC-a u slučaju likvidacije društva BDZ Holding, iznos duga koji je otplaćen NRIC-u od 2011. potvrđuje a posteriori da je odluka NRIC-a da ne pokreće prisilnu naplatu potraživanja bila najracionalnija.

(129)

Osim toga, iako se te informacije ne odnose samo na dug iz razdoblja prije pristupanja koji se spominje u Odluci o pokretanju postupka, Komisija napominje da je, primjerice, s obzirom na plaćanja obveza zamjenama duga za imovinu koje su provedene nakon Odluke o pokretanju postupka, NRIC sklopio sporazume s društvom BDZ Holding i njegovim društvima kćerima pod tržišnim uvjetima, kako je opisano u uvodnim izjavama 51., 52. i 53., u kojima su priznati nepodmireni dugovi te se time olakšalo njihovo vraćanje.

(130)

Na temelju dodatnih informacija i popratnih dokaza koje je Bugarska dostavila i s obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da je NRIC postupao kao vjerovnik u tržišnom gospodarstvu te stoga odgodom otplate dugova i aranžmanima dogovorenima između NRIC-a i društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri potonji nisu dobili neopravdanu gospodarsku prednost koju ne bi ostvarili i pod uobičajenim tržišnim uvjetima.

(131)

Stoga Komisija zaključuje da način na koji su društvo BDZ Holding i njegova društva kćeri rješavali pitanja svojih nepodmirenih dugova prema upravitelju infrastrukture (NRIC) prije studenoga 2011. nije činilo državnu potporu u smisli članka 107. stavka 1. Ugovora.

(132)

Budući da su nužni uvjeti na temelju kojih se utvrđuje postojanje državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora kumulativni, njegove odredbe ne primjenjuju se ako jedan od tih uvjeta nije ispunjen. Stoga ne postoji potreba za ocjenom ispunjava li neplaćanje dospjelih dugova društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri prema upravitelju infrastrukture (NRIC) u prošlosti ostale uvjete iz članka 107. stavka 1. Ugovora.

(133)

Komisija je pokrenula istragu o mjeri 4. jer Bugarska nije pojasnila razloge za povrat PDV-a niti je obrazložila je li on bio u skladu s Direktivom 2006/112/EZ. Stoga je Komisija smatrala da bi povrat PDV-a mogao uključivati državnu potporu u skladu s člankom 107. stavkom 1. Ugovora. Komisija je stoga pozvala Bugarsku da dostavi dodatne informacije o razlozima povrata PDV-a društvu BDZ Holding.

(134)

Nakon Odluke o pokretanju postupka Bugarska je pojasnila da se mjera 4. odnosila na povrat nepropisno naplaćenog i plaćenog PDV-a u iznosu od 72 milijuna BGN (36,7 milijuna EUR) na naknade za PSO dobivene od Ministarstva prometa za razdoblje od 1. prosinca 2004. do 29. veljače 2008. (vidjeti uvodne izjave 55. – 59.). Bugarska je dodatno pojasnila da je administrativna pogreška otkrivena tijekom revizije koju su provela nadležna porezna tijela u skladu s primjenjivim odredbama nacionalnog zakonodavstva. Pogreška je ispravljena odlukama o povratu poreza br. 2900180 od 14. siječnja 2009., br. 290900153 od 8. srpnja 2009., br. 100337 od 12. kolovoza 2010. i br. 290100380 iz veljače 2011.

(135)

Komisija napominje da za pojam državne potpore nije relevantno samo dodjeljivanje pozitivne gospodarske prednosti. Prednost može činiti i smanjenje gospodarskog opterećenja kao što su porezne povlastice. Stoga se mora ispitati je li povratom PDV-a na naknade za PSO dobivenim od Ministarstva prometa dana gospodarska prednost društvu BDZ Holding smanjenjem naknada koje su obično uključene u proračun poduzetnika (38) ili je li PDV na naknade za PSO uistinu nepropisno naplaćen. Ne postoji nikakva prednost u slučaju povrata nezakonito naplaćenih poreza (39).

(136)

U skladu s člankom 73. Direktive 2006/112/EZ, pružanje usluga, uključujući usluge prijevoza putnika, podliježe plaćanju PDV-a, a oporezivi iznos uključuje sve što čini naknadu koju je dobio ili će dobiti dobavljač u zamjenu za pruženu uslugu od kupca ili neke treće strane, uključujući naknade ili subvencije izravno povezane s cijenom isporuke. Nadalje, u skladu s člankom 132. te Direktive, poduzeća kojima je povjereno obavljanje PSO-a nisu obuhvaćena izuzećima od PDV-a.

(137)

Stoga je potrebno ocijeniti je li naknada za PSO koju je dobilo društvo BDZ Holding bila izravno povezana s cijenom pruženih usluga. Naknada za PSO bila je usmjerena na nadoknađivanje gubitaka koji proizlaze iz pružanja usluge prijevoza putnika pod posebnim uvjetima, kao što su vlak-kilometri, sjedeća mjesta, učestalost i ostali kvalitativni kriteriji. Posebno, naknada za PSO bila bi smanjena u slučaju odstupanja, među ostalim, u pogledu kilometara, sjedećih mjesta i voznog reda te ostalih kvalitativnih kriterija koji su utvrđeni za usluge koje se pružaju. Stoga se naknadu za PSO ne može smatrati izravno povezanom s cijenom za pružanje usluga prijevoza, već naknadom za gubitke koji proizlaze iz obavljanja PSO-a.

(138)

Osim toga, u bugarskom zakonodavstvu o PDV-u nije predviđeno da se na naknadu za PSO povezanu s pokrivanjem gubitaka plaća PDV. Pogrešku su otkrila relevantna porezna tijela nakon inspekcije što je dovelo do nekoliko odluka poreznih tijela (vidjeti uvodnu izjavu 59.) koje su u skladu s bugarskim Zakonikom o poreznom postupku i osiguranju.

(139)

Kao posljedica toga utvrđeno je da je PDV nepropisno naplaćen društvu BDZ Holding na naknade za PSO za razdoblje od 1. prosinca 2004. do 29. veljače 2008. Stoga Komisija smatra da povratom nepropisno naplaćenog PDV-a društvo BDZ Holding ne ostvaruje gospodarsku prednost.

(140)

S obzirom na činjenicu da su nužni uvjeti na temelju kojih se utvrđuje postojanje državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora kumulativni, presudno je nepostojanje bilo kojeg od njih. Stoga nema potreba za ocjenom ispunjava li mjera 4. ostale uvjete iz članka 107. stavka 1. Ugovora.

(141)

Stoga Komisija zaključuje da mjera 4. ne čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

(142)

S obzirom na povlačenje prijave u pogledu potpore za restrukturiranje društvu BDZ Holding (vidjeti mjeru 1., odjeljak 5.), formalni ispitni postupak na temelju članka 108. stavka 2. Ugovora s obzirom na prijavljenu mjeru potpore za restrukturiranje trebalo bi okončati.

(143)

S obzirom na brisanje dugova društva BDZ Holding i njegovih društava kćeri u iznosu od 223,45 milijuna BGN (114,25 milijuna EUR) (mjera 2., odjeljak 6.1.), ta mjera čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora te ispunjava uvjete spojivosti iz Smjernica za željeznice. Stoga bi mjeru 2. trebalo proglasiti spojivom s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora.

(144)

S obzirom na neplaćanje nepodmirenih dugova prema NRIC-u u iznosu od 45 milijuna BGN (mjera 3., odjeljak 6.2.), NRIC je postupao kao vjerovnik u tržišnom gospodarstvu. Mjera 3. stoga ne čini državnu potporu.

(145)

S obzirom na povrat nezakonito plaćenog PDV-a (mjera 4., odjeljak 6.3.), s obzirom na to da je PDV nepropisno naplaćen, njegov povrat ne čini državnu potporu.

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/56

(1)

Društvo Seprox Biotech podnijelo je 12. lipnja 2014. španjolskom nadležnom tijelu zahtjev za stavljanje na tržište Unije sintetičkog hidroksitirozola („hidroksitirozol”) kao novog sastojka hrane u smislu članka 1. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 258/97. Ciljna populacija je opća populacija, isključujući djecu mlađu od tri godine, trudnice i dojilje.

(2)

Španjolsko nadležno tijelo 2. ožujka 2015. objavilo je izvješće o početnoj procjeni. U tom je izvješću zaključeno da hidroksitirozol ispunjava kriterije za novi sastojak hrane utvrđene člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 258/97.

(3)

Komisija je 10. travnja 2015. izvješće o početnoj procjeni proslijedila ostalim državama članicama.

(4)

U propisanom roku od 60 dana iz članka 6. stavka 4. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 258/97 druge države članice uložile su obrazložene prigovore.

(5)

Komisija se 19. studenoga 2015. obratila Europskoj agenciji za sigurnost hrane („EFSA”) sa zahtjevom za provođenje dodatne procjene hidroksitirozola kao novog sastojka hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97.

(6)

EFSA je 31. siječnja 2017. u svojem „Znanstvenom mišljenju o sigurnosti hidroksitirozola kao nove hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97” (2) zaključila da je hidroksitirozol siguran u okviru predloženih načina uporabe i razina uporabe.

(7)

To je mišljenje dovoljan temelj da bi se utvrdilo da hidroksitirozol u okviru predloženih načina uporabe i razina uporabe ispunjava kriterije utvrđene člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 258/97.

(8)

Uzimajući u obzir da se u zahtjevu za odobrenje isključuju određene skupine stanovništva i navode određeni uvjeti u pogledu tehničkih svojstava hrane koja sadržava hidroksitirozol nakon zagrijavanja, prehrambeni proizvodi koji sadržavaju hidroksitirozol trebali bi biti prikladno označeni.

(9)

Uredbom (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (3) utvrđeni su zahtjevi u pogledu dodavanja vitamina, minerala i određenih drugih tvari hrani. Uporabu hidroksitirozola trebalo bi odobriti ne dovodeći u pitanje tu uredbu.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(a)

„Ovaj prehrambeni proizvod ne bi smjela konzumirati djeca mlađa od tri godine, trudnice i dojilje.

(b)

Ovaj prehrambeni proizvod ne bi se smio upotrebljavati za kuhanje, pečenje ili prženje”.

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/60

(1)

U Prilogu IV. Direktivi 2000/29/EZ utvrđuju se posebni zahtjevi koji se moraju ispuniti za unošenje bilja i biljnih proizvoda u sve države članice i njihovo kretanje unutar tih država članica.

(2)

Provedbenom direktivom Komisije (EU) 2017/1279 (2) uvedene su točka 16.2. podtočka (e) i točka 16.4. podtočka (e) u odjeljku I. dijelu A Priloga IV. Direktivi 2000/29/EZ. Tim su točkama utvrđeni navedeni posebni zahtjevi za određene plodove (plodovi Citrus L., Fortunella Swingle, Poncirus Raf., Microcitrus Swingle, Naringi Adans., Swinglea Merr. i njihovi križanci) namijenjene industrijskoj preradi (dalje u tekstu: „navedeni plodovi”). U skladu s navedenim točkama Komisija je dužna donijeti uvjete za premještanje unutar Unije, skladištenje i preradu tih plodova.

(3)

Kako bi se nadležnim službenim tijelima i specijaliziranim subjektima omogućilo da ispune uvjete koji se primjenjuju na navedene plodove, primjereno je zahtijevati dostavu informacija o navedenim plodovima prije njihova premještanja unutar Unije.

(4)

Premještanje navedenih plodova unutar Unije trebalo bi se odvijati pod nadzorom nadležnih službenih tijela, radi osiguranja učinkovite kontrole usklađenosti s relevantnim uvjetima.

(5)

Trebalo bi utvrditi posebne uvjete za industrijsku preradu navedenih plodova kako bi se osigurala fitosanitarna zaštita područja Unije od štetnih organizama. Ti bi uvjeti trebali uključivati odredbe o objektima, otpadu i nusproizvodima te vođenju evidencije.

(6)

Kako bi se osigurala fitosanitarna zaštita Unije i, ako je potrebno, kontrola skladištenja, navedeni plodovi trebali bi se skladištiti u registriranom objektu koji je za tu svrhu odobrila država članica u kojoj je objekt smješten, i to na način kojim se sprječava svaki mogući rizik širenja navedenih organizama. Trebalo bi utvrditi posebne uvjete u pogledu skladištenja kako bi se osigurala djelotvorna sljedivost navedenih proizvoda, kontrola navedene aktivnosti te fitosanitarna zaštita područja Unije.

(7)

Budući da države članice moraju primjenjivati svoje nacionalne odredbe potrebne za usklađivanje s Direktivom (EU) 2017/1279 od 1. siječnja 2018., ova bi se Odluka trebala početi primjenjivati na isti datum.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(a)

„navedeni organizmi” znači Phyllosticta citricarpa (McAlpine) Van der Aa, Xanthomonas citri pv. Citri i Xanthomonas citri pv. aurantifolii;

(b)

„navedeni plodovi” znači plodovi Citrus L., Fortunella Swingle, Poncirus Raf., Microcitrus Swingle, Naringi Adans. i Swinglea Merr. i njihovi križanci, podrijetlom iz trećih zemalja.

(a)

količinu navedenih plodova;

(b)

identifikacijske brojeve kontejnera;

(c)

očekivani datum unosa i mjesto ulaska u Uniju;

(d)

imena, adrese i lokacije objekata iz članka 4.

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/63

(1)

Društvo Glycom A/S podnijelo je 22. rujna 2015. nadležnom tijelu Irske zahtjev za stavljanje na tržište Unije sintetske N-acetil-D-neuraminske kiseline (N-acetil-D-neuraminska kiselina (NANA)) kao novog sastojka hrane u smislu članka 1. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 258/97.

(2)

Nadležno tijelo Irske izdalo je 8. ožujka 2016. izvješće o početnoj procjeni. U tom je izvješću zaključeno da N-acetil-D-neuraminska kiselina ispunjava kriterije za novi sastojak hrane utvrđene u članku 3. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 258/97.

(3)

Komisija je 15. ožujka 2016. izvješće o početnoj procjeni proslijedila ostalim državama članicama.

(4)

U propisanom roku od 60 dana iz članka 6. stavka 4. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 258/97 ostale države članice uložile su obrazložene prigovore.

(5)

Komisija se 14. srpnja 2016. obratila Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) sa zahtjevom za provođenje dodatne procjene N-acetil-D-neuraminske kiseline kao novog sastojka hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97.

(6)

EFSA je 28. lipnja 2017. u svojem „Znanstvenom mišljenju o sigurnosti N-acetil-D-neuraminske kiseline kao nove hrane u skladu s Uredbom (EZ) br. 258/97” (2) zaključila da je N-acetil-D-neuraminska kiselina sigurna kad se dodaje hrani koja nije dodatak prehrani u okviru predloženih uporaba i razina uporabe za opću populaciju. Kad je riječ o dodacima prehrani, EFSA je utvrdila da je N-acetil-D-neuraminska kiselina sigurna u okviru predloženih uporaba i razina uporabe za osobe starije od 10 godina te da je sigurna i za djecu mlađu od 10 godina pod uvjetom da se pri kombiniranom izlaganju tom sastojku iz različitih izvora ne premaši vrijednost od 11 mg/kg tjelesne mase.

(7)

Stoga je to mišljenje izvor dovoljnih informacija na temelju kojih se može utvrditi da je N-acetil-D-neuraminska kiselina u predloženim uporabama i razinama uporabe za opću populaciju u skladu s kriterijima utvrđenima člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 258/97. Nadalje, to je mišljenje izvor dovoljnih informacija na temelju kojih se može utvrditi i da je N-acetil-D-neuraminska kiselina u predloženim uporabama i razinama uporabe, ako se upotrebljava kao sastojak u dodacima prehrani, u skladu s kriterijima utvrđenima člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 258/97 pod uvjetom da se odgovarajućim označivanjem osigura da se pri kombiniranom izlaganju tom sastojku iz različitih izvora ne premaši prag od 11 mg/kg tjelesne mase za djecu mlađu od 10 godina.

(8)

Zahtjevi za označivanje kojima se osigurava informiranost korisnika dodataka prehrani o nizu podataka već se primjenjuju na proizvode koji sadržavaju N-acetil-D-neuraminsku kiselinu na temelju Direktive 2002/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3), Uredbe (EU) br. 609/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbe (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Nadalje, posebne odredbe o označivanju potrebne su kako bi se osigurala sigurnost dodataka prehrani koji sadržavaju N-acetil-D-neuraminsku kiselinu koje prehranom unose dojenčad, mala djeca i djeca mlađa od 10 godina u kombinaciji s majčinim mlijekom ili drugom hranom kojoj je dodana N-acetil-D-neuraminska kiselina.

(9)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

19.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 337/68

(1)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 549/2004 države članice trebaju donijeti planove na nacionalnoj razini ili na razini funkcionalnog bloka zračnog prostora („FAB”), uključujući obvezujuće nacionalne ciljeve ili ciljeve na razini FAB-ova, čime se osigurava usklađenost s ciljevima performansi na razini Unije. Uredbom (EZ) br. 549/2004 propisano je i da Komisija ocjenjuje usklađenost tih ciljeva na temelju mjerila za ocjenu iz članka 11. stavka 6. točke (d) te Uredbe. Detaljna pravila u tom pogledu utvrđena su u Provedbenoj uredbi (EU) br. 390/2013.

(2)

Nakon ocjene planova performansi Komisija je donijela Provedbenu odluku (EU) 2015/348 (3), kojom se utvrđuje, među ostalim, da su ciljevi u ključnom području performansi u vezi s troškovnom učinkovitošću uključeni u planove performansi koje su dostavile Malta, Bugarska i Poljska u skladu s ciljevima performansi na razini Unije za drugo referentno razdoblje (2015.–2019.).

(3)

Komisija je naknadno donijela Provedbenu odluku Komisije (EU) 2017/1985 (4), kojom se tim državama članicama dopušta da na zahtjev revidiraju svoje ciljeve u ključnom području performansi u vezi s troškovnom učinkovitošću za 2017., 2018. i 2019. u skladu s člankom 17. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 390/2013.

(4)

Na temelju toga Malta, Bugarska i Poljska revidirale su predmetne ciljeve i u skladu s time izmijenile svoje planove performansi te ih dostavile Komisiji sa zahtjevom da se dopusti revizija 2016.

(5)

Komisija je ocijenila te izmijenjene planove, osobito revidirane ciljeve, u skladu s člankom 14. Provedbene uredbe (EU) br. 390/2013. Usklađenost ciljeva u ključnom području performansi u vezi s troškovnom učinkovitošću, izraženih u utvrđenim rutnim jediničnim troškovima, s ciljevima na razini Unije ocijenjena je u skladu s načelima utvrđenima u točki 5. Priloga IV. Provedbenoj uredbi (EU) br. 390/2013, a u vezi s njegovom točkom 1., pri čemu su osobito uzeti u obzir trend utvrđenih rutnih jediničnih troškova u odnosu na ciljano smanjenje od prosječno 3,3 % godišnje tijekom drugog referentnog razdoblja te u odnosu na ciljano smanjenje od prosječno 1,7 % godišnje tijekom kombiniranog razdoblja prvog i drugog referentnog razdoblja (2012.–2019.), kao i razina utvrđenih rutnih jediničnih troškova u usporedbi s državama članicama sa sličnim operativnim i ekonomskim okružjem.

(6)

Kad je riječ o Malti, iz ocjene je vidljivo da se revidirani ciljevi temelje na planiranom smanjenju utvrđenih rutnih jediničnih troškova u drugom referentnom razdoblju za prosječno 3 % godišnje. To je neznatno ispod ciljanog smanjenja prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova na razini Unije za to razdoblje. Međutim, tijekom kombiniranog razdoblja prvog i drugog referentnog razdoblja planirani utvrđeni rutni jedinični troškovi smanjuju se brže (– 4,6 %) nego cilj na razini Unije. Nadalje, revidirani cilj Malte za 2019. temelji se na planiranim utvrđenim rutnim jediničnim troškovima koji su znatno niži (40,4 %) od prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova država članica čije je operativno i ekonomsko okružje slično malteškom. Komisija stoga smatra da su revidirani ciljevi Malte za 2017., 2018. i 2019. u skladu s ciljevima na razini Unije u ključnom području performansi u vezi s troškovnom učinkovitošću za drugo referentno razdoblje.

(7)

Kad je riječ o Bugarskoj, iz ocjene je vidljivo da se revidirani ciljevi temelje na planiranom smanjenju utvrđenih rutnih jediničnih troškova u drugom referentnom razdoblju od prosječno 1,1 % godišnje. To je ispod ciljanog smanjenja prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova na razini Unije u tom razdoblju. Međutim, tijekom kombiniranog razdoblja prvog i drugog referentnog razdoblja planirani utvrđeni rutni jedinični troškovi smanjuju se brže (– 2,3 %) nego cilj na razini Unije. Nadalje, revidirani cilj Bugarske za 2019. temelji se na planiranim utvrđenim rutnim jediničnim troškovima koji su niži (3,0 %) od prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova država članica čije je operativno i ekonomsko okružje slično bugarskom. Komisija stoga smatra da su revidirani ciljevi Bugarske za 2017., 2018. i 2019. u skladu s ciljevima na razini Unije u ključnom području performansi u vezi s troškovnom učinkovitošću za drugo referentno razdoblje.

(8)

Kad je riječ o Poljskoj, iz ocjene je vidljivo da se revidirani ciljevi temelje na planiranom smanjenju utvrđenih rutnih jediničnih troškova u drugom referentnom razdoblju od prosječno 0,1 % godišnje. To je ispod ciljanog smanjenja prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova na razini Unije u tom razdoblju. Tijekom kombiniranog razdoblja prvog i drugog referentnog razdoblja planirani utvrđeni rutni jedinični troškovi povećavaju se (u prosjeku +1,4 % godišnje). Međutim, revidirani cilj Poljske za 2019. temelji se na planiranim utvrđenim rutnim jediničnim troškovima koji su znatno niži (14,9 %) od prosječnih utvrđenih rutnih jediničnih troškova država članica čije je operativno i ekonomsko okružje slično poljskom. S obzirom na tu povoljnu razinu utvrđenih rutnih jediničnih troškova i posebne okolnosti kojima se objašnjava nepovoljan trend utvrđenih rutnih jediničnih troškova, posebice poduzimanje mjera u pogledu sigurnosti, Komisija smatra da su, uzme li se sve u obzir, revidirani ciljevi Poljske za 2017., 2018. i 2019. u skladu s ciljevima na razini Unije u ključnom području performansi u vezi s troškovnom učinkovitošću za drugo referentno razdoblje.

(9)

Provedbenu odluku (EU) 2015/348 trebalo bi stoga izmijeniti kako bi se uzeli u obzir revidirani ciljevi za Bugarsku, Maltu i Poljsku,