7.12.2017

Službeni list Europske unije

L 322/3

SPORAZUM

između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova

EUROPSKA UNIJA (dalje u tekstu „Unija”),

s jedne strane, i

ŠVICARSKA KONFEDERACIJA (dalje u tekstu „Švicarska”),

s druge strane,

(dalje u tekstu „stranke”),

SVJESNE globalnog izazova koji predstavljaju klimatske promjene i međunarodnih napora koje je potrebno uložiti da bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i time suzbile klimatske promjene,

IMAJUĆI U VIDU međunarodne obveze, posebno Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i njezin Kyotski protokol, u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova,

SMATRAJUĆI DA Švicarska i Unija imaju zajednički cilj da do 2020. i kasnije znatno smanje emisije stakleničkih plinova,

SVJESNE činjenice da revizije za buduća razdoblja trgovanja u okviru sustavâ trgovanja emisijama Unije i Švicarske mogu zahtijevati reviziju ovog Sporazuma kako bi se barem sačuvala cjelovitost obveza stranaka u pogledu ublažavanja,

PREPOZNAJUĆI DA su sustavi trgovanja emisijama učinkovit alat za smanjenje emisija stakleničkih plinova na troškovno učinkovit način,

SMATRAJUĆI DA će povezivanje sustava trgovanja emisijama radi omogućavanja trgovanja emisijskim jedinicama među sustavima doprinijeti stvaranju snažnog međunarodnog tržišta ugljika te dodatnom jačanju napora što ih stranke koje su povezale svoje sustave poduzimaju radi smanjenja emisija,

SMATRAJUĆI DA bi se povezivanjem sustava trgovanja emisijama trebalo izbjeći istjecanje ugljika i narušavanje tržišnog natjecanja između povezanih sustava te osigurati ispravno funkcioniranje povezanih tržišta ugljika,

UZIMAJUĆI U OBZIR sustav trgovanja emisijama Unije, koji je uspostavljen Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ, kako je izmijenjena (dalje u tekstu „Direktiva 2003/87/EZ”), i sustav trgovanja emisijama Švicarske, koji je uspostavljen Zakonom o CO2 i s njim povezanim pravilnikom,

PODSJEĆAJUĆI da Norveška, Island i Lihtenštajn sudjeluju u sustavu trgovanja emisijama Unije,

SMATRAJUĆI DA bi, ovisno o vremenu ratifikacije ovog Sporazuma, povezivanje trebalo biti operativno od 1. siječnja 2019. ili od 1. siječnja 2020., ne dovodeći u pitanje mogućnost da Švicarska ili Unija ranije primjenjuju ključne kriterije te ne dovodeći u pitanje mogućnost privremene primjene ovog Sporazuma,

SVJESNE činjenice da povezivanje sustava trgovanja emisijama zahtijeva pristup osjetljivim informacijama i njihovu razmjenu među strankama te stoga i odgovarajuće sigurnosne mjere,

NAPOMINJUĆI DA ovaj Sporazum ne utječe na odredbe kojima stranke utvrđuju svoje ciljeve za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu obuhvaćeni njihovim sustavima trgovanja emisijama,

PRIZNAJUĆI DA se ovim Sporazumom ne dovodi u pitanje nijedan bilateralni sporazum između Švicarske i Francuske u pogledu dvonacionalnog statusa zračne luke EuroAirport Basel-Mulhouse-Freiburg uspostavljenog konvencijom „Convention franco-suisse du 4 juillet 1949 relative à la construction et à l'exploitation de l'aéroport de Bâle-Mulhouse”, sve dok se bilateralnim sporazumom poštuju ključni kriteriji i tehničke odredbe utvrđeni ovim Sporazumom,

PRIZNAJUĆI DA su odredbe ovog Sporazuma sastavljene imajući na umu bliske veze i poseban odnos koji postoje između Švicarske i Unije,

POZDRAVLJAJUĆI sporazum postignut u Parizu 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka UNFCCC-a te priznajući da će se pitanja obračuna koja proizlaze iz tog sporazuma pravodobno razmotriti,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Cilj

Ovim se Sporazumom sustav trgovanja emisijama Unije („ETS EU-a”) povezuje sa sustavom trgovanja emisijama Švicarske („ETS Švicarske”).

Članak 2.

Ključni kriteriji

Sustavi trgovanja emisijama stranaka („ETS”) moraju ispunjavati barem ključne kriterije navedene u Prilogu I.

POGLAVLJE II.

TEHNIČKE ODREDBE

Članak 3.

Registri

1. Registri stranaka moraju ispunjavati kriterije navedene u dijelu C Priloga I.

2. Kako bi povezanost između ETS-a EU-a i ETS-a Švicarske postala operativna, uspostavlja se izravna veza između Dnevnika transakcija Europske unije (EUTL) u registru Unije i Švicarskog dopunskog dnevnika transakcija (SSTL) u švicarskom registru, koja će omogućiti prijenos emisijskih jedinica izdanih u okviru bilo kojeg ETS-a iz jednog registra u drugi.

3. Za vezu između registara među ostalim važi sljedeće:

(a)	za Švicarsku njome upravlja administrator švicarskog registra, a za Uniju središnji administrator Unije;

(b)	funkcionira u skladu s primjenjivim zakonodavstvom u svakoj jurisdikciji;

(c)	podupiru je automatizirani procesi integrirani u švicarski registar i u registar Unije kako bi omogućili transakcije;

(d)	provodi se tako da se u najvećoj mogućoj mjeri osigura ujednačena funkcionalnost za korisnike švicarskog registra i registra Unije.

4. Administrator švicarskog registra, središnji administrator Unije ili oba administratora zajedno mogu privremeno zatvoriti vezu između registara radi održavanja sustava ili zbog povrede sigurnosti ili sigurnosnog rizika, u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Švicarske i Europske unije. Stranke, što je prije moguće, obavješćuju o privremenom zatvaranju veze između registara radi održavanja sustava ili zbog povrede sigurnosti ili sigurnosnog rizika te vode računa o tome da to zatvaranje bude što je kraće moguće.

5. Stranke djeluju brzo i blisko surađuju koristeći se mjerama koje su im dostupne u njihovim jurisdikcijama kako bi spriječile prijevare i sačuvale cjelovitost tržišta povezanih ETS-ova. U kontekstu povezanih ETS-ova, administrator švicarskog registra, središnji administrator Unije i nacionalni administratori iz država članica Unije zajedno rade na smanjivanju na najmanju moguću mjeru rizika od prijevare, zlouporabe ili kriminalnih aktivnosti povezanih s registrima, na odgovaranju na takve incidente te na zaštiti cjelovitosti veze između registara. Mjere koje dogovore administratori radi uklanjanja rizika od prijevare, zlouporabe ili kriminalne aktivnosti donose se odlukom Zajedničkog odbora.

6. Administrator švicarskog registra i središnji administrator Unije određuju zajedničke operativne postupke povezane s tehničkim i drugim pitanjima potrebnima za funkcioniranje povezivanja, uzimajući pri tom u obzir prioritete domaćeg zakonodavstva. Zajednički operativni postupci koje izrade administratori počinju proizvoditi učinke kad se donesu odlukom Zajedničkog odbora.

7. Administrator švicarskog registra i središnji administrator Unije izrađuju tehničke standarde za povezivanje na temelju načela navedenih u Prilogu II., u kojima se opisuju detaljni zahtjevi za uspostavu pouzdane i sigurne veze između SSTL-a i EUTL-a. Tehnički standardi za povezivanje koje izrade administratori počinju proizvoditi učinke kad se donesu odlukom Zajedničkog odbora.

8. Pitanja koja je potrebno riješiti, a proizlaze iz provedbe i funkcioniranja veze između registara rješavaju se pravodobnim savjetovanjima administratora švicarskog registra i središnjeg administratora Unije te u skladu s utvrđenim zajedničkim operativnim postupcima.

Članak 4.

Emisijske jedinice i obračun

1. Emisijske jedinice koje se mogu upotrijebiti za ispunjenje obveze u okviru ETS-a jedne stranke priznaju se za ispunjenje obveze u okviru ETS-a druge stranke.

„Emisijska jedinica” znači pravo na emisiju jedne tone ekvivalenta ugljikova dioksida tijekom određenog razdoblja, koje je izdano u okviru ETS-a EU-a ili ETS-a Švicarske i vrijedi za potrebe ispunjavanja zahtjeva u okviru ETS-a EU-a ili ETS-a Švicarske.

2. Postojeća ograničenja upotrebe posebnih emisijskih jedinica u jednom ETS-u mogu se primijeniti u drugom ETS-u.

3. Administratori registra i vlasnici računa mogu prepoznati ETS u kojemu je izdana emisijska jedinica barem na temelju oznake zemlje sadržane u serijskom broju emisijske jedinice.

4. Svaka stranka obavješćuje drugu stranku najmanje jednom godišnje o ukupnoj količini emisijskih jedinica koje imaju u svojem ETS-u, a izdane su u drugom ETS-u te o broju emisijskih jedinica koje su izdane u drugom ETS-u, a predane su radi ispunjavanja obveze usklađivanja ili su dobrovoljno poništene.

5. Stranke obračunavaju neto tokove emisijskih jedinica u skladu s načelima i pravilima za obračun odobrenima u okviru UNFCCC-a nakon njihova stupanja na snagu. Taj se mehanizam utvrđuje u prilogu ovom Sporazumu koji se donosi odlukom Zajedničkog odbora.

6. Stupanjem na snagu drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola stranke prenose ili stječu dovoljan broj jedinica dodijeljene kvote koje vrijede za drugo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola u dogovorenom vremenskom razmaku te u slučaju prestanka u skladu s člankom 16. kako bi obračunale neto tokove emisijskih jedinica između stranaka u mjeri u kojoj su takve emisijske jedinice predali operatori koji sudjeluju u ETS-u radi ispunjavanja obveze te u mjeri u kojoj takve emisijske jedinice predstavljaju emisije uključene u Prilog A Kyotskom protokolu. Mehanizam za takve transakcije utvrđuje se u prilogu ovom Sporazumu koji se donosi odlukom Zajedničkog odbora nakon stupanja na snagu izmjene Kyotskog protokola. Taj prilog sadržava i sporazum o upravljanju udjelom u prihodu koji se primjenjuje na prvi međunarodni prijenos jedinica dodijeljene kvote.

Članak 5.

Trgovanje na dražbama

1. Stranke prodaju emisijske jedinice samo na dražbama.

2. Operatori koji sudjeluju u bilo kojem od dvaju ETS-ova mogu podnijeti zahtjev za sudjelovanje u nadmetanju za emisijske jedinice na dražbama. Operatorima koji sudjeluju u bilo kojem od dvaju ETS-ova omogućuje se pristup takvim dražbama na nediskriminirajući način. Kako bi se osigurala cjelovitost dražbi, pravo na podnošenje zahtjeva za sudjelovanje na dražbama može se proširiti samo na one kategorije sudionika koje su regulirane propisima stranke ili kojima je posebno dopušteno sudjelovati na dražbama.

3. Dražbe se provode na otvoren, transparentan i nediskriminirajući način te u skladu s kriterijima navedenima u dijelu D Priloga I.

POGLAVLJE III.

ZRAKOPLOVSTVO

Članak 6.

Uključivanje zrakoplovnih aktivnosti

Stranke u svoj ETS uključuju zrakoplovne aktivnosti u skladu s ključnim kriterijima navedenima u dijelu B Priloga I. Uključivanje zrakoplovnih aktivnosti u ETS Švicarske temelji se na istim načelima kao i u ETS-u EU-a, posebno u pogledu obuhvata, gornjih granica emisija i pravila o dodjeli emisijskih jedinica.

Članak 7.

Preispitivanje ovog Sporazuma u slučaju promjena koje se odnose na zrakoplovne aktivnosti

1. U slučaju promjena koje se odnose na zrakoplovne aktivnosti u ETS-u EU-a Zajednički odbor preispituje odgovarajući dio B Priloga I. u skladu s člankom 13. stavkom 2.

2. Zajednički odbor sastaje se u svakom slučaju do kraja 2018. kako bi preispitao relevantne odredbe ovog Sporazuma koje se odnose na opseg obuhvaćanja zrakoplovnih aktivnosti u skladu s člankom 13. stavkom 2.

POGLAVLJE IV.

OSJETLJIVE INFORMACIJE I SIGURNOST

Članak 8.

Osjetljive informacije

1. „Osjetljive informacije” znači informacije i materijali u usmenom, vizualnom, elektroničkom ili magnetskom obliku ili u obliku dokumenta, uključujući opremu i tehnologiju, koje su stranke pružile ili međusobno razmijenile u vezi s ovim Sporazumom te i. čije bi neovlašteno otkrivanje moglo u različitoj mjeri nanijeti štetu ili povrijediti interese Švicarske, Unije ili jedne ili više država članica Unije, ii. koje je potrebno zaštititi od neovlaštenog otkrivanja radi sigurnosnih interesa jedne od stranaka; i iii. koje nose oznaku stupnja osjetljivosti koji im je dodijelila jedna od stranaka.

2. Ne dovodeći u pitanje odgovarajuće zakone i druge propise stranaka, svaka stranka štiti osjetljive informacije, posebno od neovlaštenog otkrivanja i gubitka cjelovitosti, u skladu sa sigurnosnim zahtjevima, stupnjevima osjetljivosti i uputama o postupanju koji su navedeni u prilozima II., III. odnosno IV. „Postupanje” obuhvaća stvaranje, obradu, pohranjivanje, prenošenje ili uništavanje osjetljivih informacija ili bilo kojih drugih informacija sadržanih u njima.

Članak 9.

Stupnjevi osjetljivosti

1. Svaka je stranka sama odgovorna za to da pri objavi osjetljive informacije označi kao takve te za snižavanje ili uklanjanje stupnja osjetljivosti informacija koje objavljuje. Ako stranke zajedno objavljuju osjetljive informacije, dogovaraju se o označivanju i stupnju osjetljivosti te o snižavanju ili uklanjanju stupnja osjetljivosti.

2. Osjetljive informacije označuju se kao ETS KRITIČNO, ETS OSJETLJIVO ili ETS OGRANIČENO ovisno o stupnju njihove osjetljivosti kako je navedeno u Prilogu III.

3. Autor osjetljivih informacija stranke koja ih objavljuje takvim informacijama određuje niži stupanj osjetljivosti čim prestane potreba za višim stupnjem njihove zaštite te uklanja status osjetljivosti čim te informacije više nije potrebno štititi od neovlaštenog otkrivanja ili gubitka cjelovitosti.

4. Stranka koja objavljuje informacije obavješćuje stranku primateljicu o svim novim osjetljivim informacijama i njihovom stupnju osjetljivosti, kao i o svakom snižavanju stupnja osjetljivosti ili uklanjanju statusa osjetljivosti.

5. Stranke utvrđuju i održavaju zajednički popis osjetljivih informacija.

POGLAVLJE V.

RAZVOJ ZAKONODAVSTVA

Članak 10.

Razvoj zakonodavstva

1. Ovim se Sporazumom ne dovodi u pitanje pravo svake stranke da izmijeni ili donese zakonodavstvo koje je relevantno za ovaj Sporazum, uključujući pravo na donošenje strožih zaštitnih mjera.

2. Ako stranka izrađuje zakonodavstvo u području koje je relevantno za ovaj Sporazum, ona o tome pravodobno obavješćuje drugu stranku pisanim putem. Zajednički odbor u tu svrhu uspostavlja postupak redovne razmjene informacija i savjetovanja.

3. Nakon obavijesti u skladu sa stavkom 2. bilo koja stranka može zatražiti da se provede razmjena mišljenja o tome unutar Zajedničkog odbora u skladu s člankom 13. stavkom 4., posebno kako bi se ocijenilo bi li se tim zakonodavstvom izravno utjecalo na kriterije navedene u Prilogu I.

4. Kada jedna stranka donese prijedlog zakonodavnog akta relevantnog za ovaj Sporazum, primjerak tog prijedloga dostavlja se predstavniku (predstavnicima) druge stranke u Zajedničkom odboru.

5. Kada jedna stranka donese zakonodavni akt relevantan za ovaj Sporazum, primjerak tog akta dostavlja se predstavniku (predstavnicima) druge stranke u Zajedničkom odboru.

6. Ako Zajednički odbor zaključi da se zakonodavnim aktom izravno utječe na kriterije navedene u Prilogu I., on odlučuje o odgovarajućoj izmjeni relevantnog dijela Priloga I. Ta se odluka donosi u roku od šest mjeseci od datuma upućivanja Zajedničkom odboru.

7. Ako se odluka o izmjeni Priloga I. ne može donijeti u roku iz stavka 6., Zajednički odbor u roku od osam mjeseci od datuma upućivanja ispituje sve dodatne mogućnosti kako bi se održalo dobro funkcioniranje ovog Sporazuma te donosi sve odluke potrebne u tu svrhu.

Članak 11.

Koordinacija

1. Stranke koordiniraju svoje napore u područjima relevantnima za ovaj Sporazum, a posebno u pogledu kriterija navedenih u prilozima, kako bi osigurale pravilnu provedbu ovog Sporazuma i cjelovitost svojih ETS-ova te kako bi izbjegle istjecanje ugljika i neopravdano narušavanje tržišnog natjecanja između povezanih ETS-ova.

2. Takva se koordinacija posebno odvija putem formalne i neformalne razmjene ili pružanja informacija te, na zahtjev stranke, putem savjetovanja unutar Zajedničkog odbora.

POGLAVLJE VI.

ZAJEDNIČKI ODBOR

Članak 12.

Sastav i rad Zajedničkog odbora

1. Osniva se Zajednički odbor sastavljen od predstavnika stranaka.

2. Bilo koja stranka može zatražiti sazivanje sastanka. Zajednički odbor sastaje se u roku od 30 dana od takvog zahtjeva.

3. Odluke koje donese Zajednički odbor u slučajevima predviđenima ovim Sporazumom njihovim stupanjem na snagu postaju obvezujuće za stranke, koje poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu i primjenu.

4. Zajednički odbor donosi svoj poslovnik. O odlukama koje donosi Zajednički odbor zajednički se dogovaraju obje stranke.

5. Zajednički odbor može odlučiti osnovati pododbore ili radne skupine koji bi mu mogli pomagati u radu.

Članak 13.

Funkcije Zajedničkog odbora

1. Zajednički odbor upravlja ovim Sporazumom i osigurava njegovu pravilnu provedbu.

2. Zajednički odbor može odlučiti donijeti novi prilog ili izmijeniti postojeći prilog ovom Sporazumu.

3. Zajednički odbor raspravlja o izmjenama članaka ovog Sporazuma koje predloži jedna od stranaka. Ako je Zajednički odbor suglasan s prijedlogom, podnosi ga strankama kako bi ga one donijele u skladu sa svojim unutarnjim postupcima.

4. Na zahtjev podnesen u skladu s člankom 10. stavkom 3. Zajednički odbor provodi razmjenu mišljenja o predloženom zakonodavstvu, posebno o tome bi li to zakonodavstvo moglo dovesti do toga da ETS predmetne stranke više ne ispunjava kriterije navedene u prilozima.

5. U slučaju suspenzije ovog Sporazuma ili prije obavijesti o njegovu otkazivanju u skladu s člancima 15. i 16. Zajednički odbor provodi razmjenu mišljenja te nastoji postići dogovor kako bi se prekinula suspenzija ili spriječio prestanak.

6. Zajednički odbor nastoji riješiti sporove koje mu upute stranke u skladu s člankom 14.

7. Zajednički odbor provodi redovita preispitivanja ovog Sporazuma s obzirom na sve velike promjene bilo kojeg ETS-a, među ostalim u vezi s nadzorom tržišta ili početkom novog razdoblja trgovanja, posebno kako bi osigurao da se povezivanjem ne ugrožavaju domaći ciljevi bilo koje stranke u pogledu smanjenja emisija ili cjelovitost i pravilno funkcioniranje njihovih tržišta ugljika.

8. Funkcije Zajedničkog odbora ograničavaju se na one koje su navedene u ovom Sporazumu.

POGLAVLJE VII.

RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 14.

Rješavanje sporova

1. Međusobne sporove koji se odnose na tumačenje ili primjenu ovog Sporazuma stranke upućuju na rješavanje Zajedničkom odboru.

2. Ako Zajednički odbor ne uspije riješiti spor u roku od šest mjeseci od datuma upućivanja, spor se na zahtjev bilo koje stranke upućuje Stalnom arbitražnom sudu u skladu s pravilima Stalnog arbitražnog suda iz 2012.

3. U slučaju suspenzije ili prestanka ovog Sporazuma mehanizam rješavanja sporova nastavlja se primjenjivati na sporove iz stavka 1. koji su nastali tijekom primjene ovog Sporazuma.

POGLAVLJE VIII.

SUSPENZIJA I PRESTANAK

Članak 15.

Suspenzija članka 4. stavka 1.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 16., stranka može suspendirati primjenu članka 4. stavka 1. ovog Sporazuma u sljedećim okolnostima:

(a)	ako smatra da druga stranka ne ispunjava, u cijelosti ili djelomično, obveze utvrđene u članku 2., članku 3. stavku 1., članku 4. stavku 1., članku 5. stavku 3., članku 6., članku 8. stavku 2., članku 10. stavku 2., članku 10. stavcima 4. i 5. te članku 18. stavku 2.;

(b)	ako je druga stranka pisanim putem obavijesti o svojoj namjeri povezivanja svojeg ETS-a s ETS-om treće stranke u skladu s člankom 18.;

(c)	ako je druga stranka pisanim putem obavijesti o svojoj namjeri otkazivanja ovog Sporazuma u skladu s člankom 16.

2. Stranka pisanim putem obavješćuje drugu stranku o svojoj odluci o suspenziji članka 4. stavka 1. ovog Sporazuma te navodi obrazloženje za suspenziju. Odluka o suspenziji članka 4. stavka 1. ovog Sporazuma objavljuje se odmah nakon obavješćivanja druge stranke.

3. Suspenzija članka 4. stavka 1. ovog Sporazuma je privremena. Ako je članak 4. stavak 1. suspendiran u skladu sa stavkom 1. točkom (a) ovog članka, suspenzija prestaje kada se riješi spor u skladu s člankom 14. Ako je članak 4. stavak 1. suspendiran u skladu sa stavkom 1. točkom (b) ili stavkom 1. točkom (c) ovog članka, suspenzija traje privremeno tri mjeseca. Stranka može odlučiti skratiti ili produljiti trajanje suspenije.

4. Tijekom suspenzije emisijske se jedinice ne smiju predavati u svrhu ispunjenja obveze u ETS-u iz kojeg ne potječu. Sve su ostale transakcije i dalje moguće.

5. Ako se od trenutka slanja zakonodavnog prijedloga do roka navedenog u članku 10. stavku 6. ne zatraži razmjena mišljenja u Zajedničkom odboru u skladu s člankom 10. stavkom 3. ili ako je takva razmjena mišljenja provedena i Zajednički odbor je zaključio da novo zakonodavstvo ne utječe izravno na kriterije, stranka ne smije suspendirati primjenu članka 4. stavka 1. na temelju toga da druga stranka više ne ispunjava svoju obvezu ispunjavanja kriterija navedenih u Prilogu I.

Članak 16.

Prestanak

1. Stranka može u svakom trenutku otkazati ovaj Sporazum obavješćujući pisanim putem drugu stranku o svojoj odluci te nakon savjetovanja unutar Zajedničkog odbora. Otkaz počinje proizvoditi učinke šest mjeseci od obavješćivanja druge stranke. Odluka se objavljuje nakon obavješćivanja druge stranke.

2. U slučaju neproduljenja ili ukidanja ETS-a jedne stranke ovaj Sporazum automatski prestaje važiti zadnjeg operativnog dana predmetnog ETS-a.

3. U slučaju prestanka stranke se dogovaraju o daljnjoj upotrebi i pohranjivanju informacija koje su već međusobno razmijenile, osim podataka koji se čuvaju u odgovarajućem registru. Ako se ne postigne dogovor, svaka stranka ima pravo zatražiti brisanje dostavljenih informacija.

POGLAVLJE IX.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Provedba

1. Stranke poduzimaju sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale ispunjavanje obveza u okviru ovog Sporazuma, uključujući odluke Zajedničkog odbora.

2. Stranke se suzdržavaju od svih mjera koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva ovog Sporazuma.

Članak 18.

Povezivanje s trećim stranama

1. Stranke mogu pregovarati s trećom stranom radi povezivanja svojih ETS-a.

2. Ako stranka pregovara o povezivanju s trećom stranom, o tome obavješćuje drugu stranku te je redovito obavješćuje o stanju pregovora.

3. Prije povezivanja jedne stranke s trećom stranom, druga stranka odlučuje prihvaća li drugi sporazum o povezivanju ili otkazuje ovaj Sporazum. Ako prihvati drugi sporazum o povezivanju, prestaje suspenzija članka 4. stavka 1.

4. Nakon povezivanja s trećom stranom odredbe ovog Sporazuma mogu se revidirati.

Članak 19.

Prilozi

Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.

Članak 20.

Jezici

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Članak 21.

Ratifikacija i stupanje na snagu

1. Ne dovodeći u pitanje članak 16., ovaj se Sporazum sklapa na neodređeno vrijeme.

2. Ovaj Sporazum podliježe ratifikaciji ili odobrenju stranaka u skladu s njihovim unutarnjim postupcima.

3. Stranke razmjenjuju svoje isprave o ratifikaciji ili odobrenju tek kada smatraju da su ispunjeni svi uvjeti za povezivanje kako su navedeni u ovom Sporazumu.

4. Ovaj Sporazum stupa na snagu 1. siječnja godine koja slijedi nakon što stranke razmijene isprave o ratifikaciji ili odobrenju.

5. Stupanje na snagu članka 4. stavka 6. podliježe stupanju na snagu za obje stranke Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola, koja je donesena na osmom sastanku stranaka (Odluka 1/CMP.8; drugo obvezujuće razdoblje).

Članak 22.

Privremena primjena

Prije stupanja na snagu ovog Sporazuma članci od 11. do 13. privremeno se primjenjuju od datuma potpisivanja ovog Sporazuma.

Съставено в Берн на двадесет и трети ноември две хиляди и седемнадесета година.

Hecho en Berna el veintitrés de noviembre del año dos mil diecisiete.

V Bernu dne dvacátého třetího listopadu dva tisíce sedmnáct.

Udfærdiget i Bern, den treogtyvende november to tusind og sytten.

Geschehen zu Bern am dreiundzwanzigsten November zweitausendsiebzehn.

Kahe tuhande seitsmeteistkümnenda aasta novembrikuu kahekümne kolmandal päeval Bernis.

Έγινε στη Βέρνη, στις είκοσι τρεις Νοεμβρίου δύο χιλιάδες δεκαεπτά.

Done at Bern on the twenty third day of November in the year two thousand and seventeen.

Fait à Berne, le vingt-trois novembre deux mille dix-sept.

Sastavljeno u Bernu dvadeset trećeg studenoga dvije tisuće sedamnaeste.

Fatto a Berna addì ventitré novembre duemiladiciassette.

Bernē, divi tūkstoši septiņpadsmitā gada divdesmit trešajā novembrī.

Sudarytas Berne du tūkstančiai septynioliktų metų lapkričio dvidešimt trečią dieną.

Kelt Bernben, a kétezer-tizenhetedik év november havának huszonharmadik napján.

Magħmul f'Bern fit-tlieta u għoxrin jum ta' Novembru tas-sena elfejn u sbatax.

Gedaan te Bern, drieëntwintig november tweeduizend zeventien.

Sporządzono w Bernie w dniu dwudziestego trzeciego listopada dwa tysiące siedemnastego roku.

Feito em Berna aos vinte e três dias do mês de novembro de dois mil e dezassete.

Întocmit la Berna la douăzeci și trei noiembrie două mii șaptesprezece.

V Berne dvadsiateho tretieho novembra dvetisíc sedemnásť.

V Bernu, triindvajsetega novembra dva tisoč sedemnajst.

Tehty Bernissä kahdentenakymmenentenäkolmantena päivänä marraskuuta vuonna kaksituhattaseitsemäntoista.

Utfärdat i Bern den tjugotredje november tjugohundrasjutton.

За Европейския съюз

Рог la Unión Europea

Za Evropskou unii

For Den Europæiske Union

Für die Europäische Union

Euroopa Liidu nimel

Για την Ευρωπαϊκή Ένωση

For the European Union

Pour l'Union européenne

Za Europsku uniju

Per l'Unione europea

Eiropas Savienības vārdā –

Europos Sąjungos vardu

Az Európai Unió részéről

Għall-Unjoni Ewropea

Voor de Europese Unie

W imieniu Unii Europejskiej

Pela União Europeia

Pentru Uniunea Europeană

Za Európsku úniu

Za Evropsko unijo

Euroopan unionin puolesta

För Europeiska unionen

За Конфедерация Швейцария

Por la Confederación Suiza

Za Švýcarskou konfederaci

For Det Schweiziske Forbund

Für die Schweizerische Eidgenossenschaft

Šveitsi Konföderatsiooni nimel

Για την Ελβετική Συνομοσπονδία

For the Swiss Confederation

Pour la Confédération suisse

Za Švicarsku Konfederaciju

Per la Confederazione Svizzera

Šveices Konfederācijas vārdā –

Šveicarijos Konfederacijos vardu

A Svájci Államszövetség részéről

Għall-Konfederazzjoni Svizzera

Voor de Zwitserse Bondsstaat

W imieniu Konfederacji Szwajcarskiej

Pela Confederação Suíça

Pentru Confederația Elvețiană

Za Švajčiarsku konfederáciu

Za Švicarsko konfederacijo

Sveitsin valaliiton puolesta

För Schweiziska edsförbundet

PRILOG I.

KLJUČNI KRITERIJI

A. Ključni kriteriji za stacionarna postrojenja

Ključni kriteriji

U ETS-u EU-a

U ETS-u Švicarske

Obveznost sudjelovanja u ETS-u

Sudjelovanje u ETS-u obvezno je za postrojenja koja obavljaju aktivnosti te ispuštaju stakleničke plinove navedene u nastavku.

ETS obuhvaća barem aktivnosti kako su navedene u:

Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ kako je na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Članku 40. stavku 1. Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 6. kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

ETS obuhvaća barem stakleničke plinove kako su navedeni u:

Prilogu II. Direktivi 2003/87/EZ kako je na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Članku 1. stavku 1. Pravilnika o CO2 kako je na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Utvrđuje se gornja granica emisija za ETS koja je barem onoliko stroga kao što je ona u:

Direktivi 2003/87/EZ kako je na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

—	članku 18. stavku 1. Zakona o CO2

—	članku 45. stavku 1. Pravilnika o CO2

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Razina ambicioznosti ETS-a barem je onoliko stroga kao što je ona u:

Člancima 9. i 9.a Direktive 2003/87/EZ kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

—	članku 3. i članku 18. stavku 1. Zakona o CO2

—	članku 45. stavku 1. Pravilnika o CO2 i njegovu Prilogu 8.

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Kvalitativna ograničenja za međunarodne jedinice barem su onoliko stroga kao što su ona navedena u:

—	člancima 11.a i 11.b Direktive 2003/87/EZ

—	Uredbi Komisije (EU) br. 550/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju određenih ograničenja koja se primjenjuju na korištenje međunarodnih emisijskih kredita iz projekata koji uključuju industrijske plinove, na temelju Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

—	članku 58. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 od 2. svibnja 2013. o uspostavi Registra Unije u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, odlukama br. 280/2004/EZ i br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o ukidanju uredbi Komisije (EU) br. 920/2010 i br. 1193/2011

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

—	člancima 5. i 6. Zakona o CO2

—	članku 4. i članku 4.a stavku 1. Pravilnika o CO2 te njegovu Prilogu 2.

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Količinska ograničenja za međunarodne jedinice barem su onoliko stroga kao što su ona navedena u:

—	članku 11.a Direktive 2003/87/EZ

—	Uredbi Komisije (EU) br. 389/2013 od 2. svibnja 2013. o uspostavi Registra Unije u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, odlukama br. 280/2004/EZ i br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o ukidanju uredbi Komisije (EU) br. 920/2010 i br. 1193/2011

—	Uredbi Komisije (EU) br. 1123/2013 оd 8. studenoga 2013. o utvrđivanju prava korištenja međunarodnih jedinica sukladno Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

—	članku 3. stavku 2. i članku 16. stavku 2. Zakona o CO2

—	članku 48. Pravilnika o CO2

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Besplatna dodjela izračunava se na temelju referentnih vrijednosti i faktora prilagodbe. Najviše pet posto količine emisijskih jedinica tijekom razdoblja od 2013. do 2020. izdvaja se za nove sudionike. Emisijske jedinice koje se ne dodjeljuju besplatno nude se na dražbi. U tu svrhu ETS ispunjava barem uvjete utvrđene u:

—	člancima 10., 10.a, 10.b i 10.c Direktive 2003/87/EZ

—	Odluci Komisije 2011/278/EU od 27. travnja 2011. o utvrđivanju prijelaznih propisa na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

—	Izračunima za određivanje međusektorskog faktora korekcije u ETS-u EU-a u razdoblju od 2013. do 2020.

—	popisu sektora izloženih riziku od istjecanja ugljika za 2014.

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

—	članku 18. stavku 2. i članku 19. stavcima 2. i 3. Zakona o CO2

—	članku 45. stavku 2. i člancima 46. i 47 Pravilnika o CO2 te njegovu Prilogu 9.

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

U ETS-u su predviđene sankcije u istim okolnostima i u istoj visini kako je navedeno u:

Članku 16. Direktive 2003/87/EZ kako je na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

—	članku 21. Zakona o CO2

—	članku 56. Pravilnika o CO2

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Praćenje i izvješćivanje u ETS-u barem su onoliko strogi kao što su oni u:

—	članku 14. Direktive 2003/87/EZ i njezinu Prilogu IV.

—	Uredbi Komisije (EU) br. 601/2012 od 21. lipnja 2012. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

—	članku 20. Zakona o CO2

—	članku 49., člancima od 50. do 53. i članku 55. Pravilnika o CO2

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Verifikacija i akreditacija u ETS-u barem su onoliko stroge kao što su one u:

—	članku 15. Direktive 2003/87/EZ i njezinu Prilogu V.

—	Uredbi Komisije (EU) br. 600/2012 od 21. lipnja 2012. o verifikaciji izvješća o emisijama stakleničkih plinova i izvješća o tonskim kilometrima te o akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

—	člancima od 51. do 54. Pravilnika o CO2 kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

B. Ključni kriteriji za zrakoplovstvo

Ključni kriteriji

Za EU

Za Švicarsku

Obveznost sudjelovanja u ETS-u

Sudjelovanje u ETS-u obvezno je za zrakoplovne aktivnosti u skladu s kriterijima navedenima u nastavku.

Obuhvaćanje zrakoplovnih aktivnosti i stakleničkih plinova te pripisivanje letova i njihovih emisija u skladu s načelom uzimanja u obzir odlaznog leta kako je navedeno u:

—	Direktivi 2003/87/EZ

—

člancima 17., 29., 35. i 56. Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 od 2. svibnja 2013. o uspostavi Registra Unije u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, odlukama br. 280/2004/EZ i br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o ukidanju uredbi Komisije (EU) br. 920/2010 i br. 1193/2011 i njezinom Prilogu VII.

—	letovi iz zračnih luka smještenih na državnom području Švicarske u zračne luke smještene u Europskom gospodarskom prostoru („EGP”) od 2017. isključeni su iz ETS-a EU-a na temelju članka 25.a Direktive 2003/87/EZ

U Zakonu o CO2 i Pravilniku o CO2 kako su na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma:

1. Područje primjene

Dolazni letovi u zračnu luku smještenu na državnom području Švicarske i odlazni letovi iz te zračne luke, osim odlaznih letova iz zračne luke smještene u EGP-u.

Sva privremena odstupanja u pogledu područja primjene ETS-a, kao što su odstupanja u smislu članka 28.a direktive 2003/87/EZ, mogu se primjenjivati u ETS-u Švicarske u skladu s odstupanjima koja su uvedena u ETS-u EU-a. Za zrakoplovne aktivnosti obuhvaćene su samo emisije CO2.

2. Ograničenja područja primjene

Opće područje primjene navedeno u točki 1. ne uključuje:

1.	letove koji se obavljaju isključivo radi prijevoza, po službenoj zadaći, vladajućeg monarha i članova njegove uže obitelji, šefa države, šefa i članova vlade, ako je to potkrijepljeno odgovarajućim pokazateljem statusa u planu leta;

2.	vojne, carinske i policijske letove;

3.	letove povezane s potragom i spašavanjem, letove u svrhu gašenja požara, humanitarne letove i letove za potrebe hitne medicinske službe;

4.	letove koji se obavljaju isključivo prema pravilima vizualnog letenja kako je utvrđeno u Prilogu 2. Konvenciji o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944.;

5.	letove koji završavaju u zračnoj luci iz koje je predmetni zrakoplov poletio i tijekom kojih nije bilo slijetanja;

vježbovne letove koji se provode isključivo radi stjecanja ili zadržavanja dozvole ili licencije ako je riječ o letačkoj posadi te ako je to potkrijepljeno odgovarajućom napomenom u planu leta, pod uvjetom da ti letovi ne služe za prijevoz putnika i/ili tereta ili za prazni ili tehnički let zrakoplova;

7.	letove koji se obavljaju isključivo u svrhu znanstvenog istraživanja;

8.	letove koji se obavljaju isključivo u svrhu provjere, testiranja ili certificiranja zrakoplova, opreme zrakoplova ili zemaljske opreme;

9.	letove koji se obavljaju zrakoplovima čija je najveća certificirana uzletna masa ispod 5 700 kg;

10.

letove koje obavljaju operatori u komercijalnom zračnom prijevozu čije ukupne godišnje emisije iz letova obuhvaćenih ETS-om Švicarske iznose manje od 10 000 tona godišnje ili koji ostvare manje od 243 leta po razdoblju tijekom tri uzastopna četveromjesečna razdoblja u području primjene ETS-a Švicarske, ako ti operatori nisu obuhvaćeni ETS-om EU-a;

11.	letove koje obavljaju operatori u nekomercijalnom zračnom prijevozu obuhvaćeni ETS-om Švicarske čije ukupne godišnje emisije iznose manje od 1 000 tona godišnje u skladu s odgovarajućim odstupanjem koje se primjenjuje u ETS-u EU-a, ako ti operatori nisu obuhvaćeni ETS-om EU-a.

Razmjena relevantnih podataka o primjeni ograničenja u pogledu obuhvaćanja zrakoplovnih aktivnosti

Dvije stranke surađuju u vezi s primjenom ograničenja u pogledu obuhvaćanja komercijalnih i nekomercijalnih operatora u ETS-u Švicarske i ETS-u EU-a u skladu s ovim Prilogom. Obje stranke posebno osiguravaju pravodobno slanje svih relevantnih podataka kako bi omogućile ispravnu identifikaciju letova i operatora zrakoplova koji su obuhvaćeni ETS-om Švicarske i ETS-om EU-a.

Gornje granice emisija (ukupna količina emisijskih jedinica koju treba dodijeliti operatorima zrakoplova)

Članak 3.c Direktive 2003/87/EZ

Gornje granice emisija odražavaju sličan stupanj strogosti kao i one u ETS-u EU-a, posebno u pogledu postotka smanjenja između godina i razdoblja trgovanja. Emisijske jedinice u okviru gornjih granica emisija raspodjeljuju se kao slijedi:

—	15 % nudi se na dražbi,

—	3 % izdvaja se u posebnu rezervu,

—	82 % dodjeljuje se besplatno.

Ta se raspodjela može preispitati u skladu s člancima 6. i 7. ovog Sporazuma.

Do 2020. količina emisijskih jedinica unutar gornjih granica emisija izračunava se metodom odozdo prema gore na temelju emisijskih jedinica koje treba dodijeliti besplatno u skladu s gore navedenom raspodjelom gornjih granica emisija. Svako privremeno odstupanje u pogledu područja primjene ETS-a zahtijeva odgovarajuća razmjerna prilagođavanja iznosa koje treba dodijeliti.

Od 2021. količina emisijskih jedinica unutar gornjih granica emisija izračunava se na temelju gornjih granica emisija iz 2020. uzimajući u obzir mogući postotak smanjenja u skladu s ETS-om EU-a.

Raspodjela emisijskih jedinica za zrakoplovstvo putem dražbe

Članak 3.d Direktive 2003/87/EZ.

Dražbu švicarskih emisijskih jedinica koje treba ponuditi na dražbi provodi švicarsko nadležno tijelo. Švicarska ima pravo na prihod ostvaren prodajom švicarskih emisijskih jedinica putem dražbe.

Posebna rezerva za neke operatore zrakoplova

Članak 3.f Direktive 2003/87/EZ.

Emisijske se jedinice izdvajaju u posebnu rezervu za nove sudionike i brzorastuće operatore, samo što do 2020. Švicarska neće imati posebnu rezervu s obzirom na to da je za pribavljanje podataka za švicarske zrakoplovne aktivnosti referentna godina 2018.

Referentna vrijednost koja se primjenjuje za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica operatorima zrakoplova

Članak 3.e Direktive 2003/87/EZ.

Referentna vrijednost ne smije biti veća od one u ETS-u EU-a.

Do 2020. godišnja referentna vrijednost iznosi 0,000642186914222035 emisijskih jedinica po tonskom kilometru.

Besplatna dodjela emisijskih jedinica operatorima zrakoplova

Članak 3.e Direktive 2003/87/EZ.

Izdavanje emisijskih jedinica prilagođava se u skladu s člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ razmjerno odgovarajućim obvezama izvješćivanja i predaje koje proizlaze iz stvarne obuhvaćenosti letova između EGP-a i Švicarske sustavom ETS-a EU-a.

Broj emisijskih jedinica koje se besplatno dodjeljuju operatorima zrakoplova izračunava se tako da se prijavljeni tonski kilometri prijeđeni u referentnoj godini pomnože s primjenjivom referentnom vrijednošću.

Kvalitativna ograničenja za međunarodne jedinice barem su onoliko stroga kao što su ona navedena u:

Člancima 11.a i 11.b Direktive 2003/87/EZ te Uredbi Komisije (EU) br. 389/2013 od 2. svibnja 2013. o uspostavi Registra Unije u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, odlukama br. 280/2004/EZ i br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o ukidanju uredbi Komisije (EU) br. 920/2010 i br. 1193/2011.

—	člancima 5. i 6. Zakona o CO2

—	članku 4. i članku 4.a stavku 1. Pravilnika o CO2 te njegovu Prilogu 2.

kako su na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Količinska ograničenja za upotrebu međunarodnih jedinica

Članak 11.a Direktive 2003/87/EZ.

Upotreba iznosi 1,5 % verificiranih emisija do 2020.

Pribavljanje podataka o tonskim kilometrima za referentnu godinu

Članak 3.e Direktive 2003/87/EZ.

Ne dovodeći u pitanje odredbu u nastavku, podaci o tonskim kilometrima pribavljaju se istodobno i primjenom istog pristupa kao i podaci o tonskim kilometrima za ETS EU-a.

Do 2020. te u skladu s Pravilnikom o pribavljanju podataka o tonskim kilometrima koje su obavili operatori zrakoplova kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma, referentna godina za pribavljanje podataka za švicarske zrakoplovne aktivnosti je 2018.

Praćenje i izvješćivanje

—	članak 14. Direktive 2003/87/EZ i njezin Prilog IV.

—	Uredba Komisije (EU) br. 601/2012 od 21. lipnja 2012. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Odredbe o praćenju i izvješćivanju odražavaju isti stupanj strogosti kao u ETS-u EU-a.

Verifikacija i akreditacija

—	članak 15. Direktive 2003/87/EZ i njezin Prilog V.

—	Uredba Komisije (EU) br. 600/2012 od 21. lipnja 2012. o verifikaciji izvješća o emisijama stakleničkih plinova i izvješća o tonskim kilometrima te o akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

kako su na snazi na dan potpisivanja ovog Sporazuma

Odredbe o verifikaciji i praćenju odražavaju isti stupanj strogosti kao u ETS-u EU-a.

Nadležnost

Primjenjuju se kriteriji utvrđeni u članku 18.a Direktive 2003/87/EZ. U tu svrhu te u skladu s člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ Švicarska se smatra nadležnom državom članicom u pogledu pripisivanja nadležnosti za operatore zrakoplova Švicarskoj i državama članicama EU-a (EGP-a).

U skladu s člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ nadležna tijela država članica EU-a (EGP-a) odgovorna su za sve zadaće povezane s nadležnošću nad operatorima zrakoplova koji su im dodijeljeni, uključujući zadaće koje se odnose na ETS Švicarske (npr. zaprimanje verificiranih izvješća o emisijama kojima su obuhvaćene zrakoplovne aktivnosti i EU-a i Švicarske, dodjela i izdavanje te prijenos emisijskih jedinica, usklađivanje i provedba itd.).

Europska komisija bilateralno se dogovara sa švicarskim nadležnim tijelima o predaji relevantne dokumentacije i informacija.

Europska komisija posebno osigurava da se u skladu s člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ švicarskim nadležnim tijelima prenese količina emisijskih jedinica EU-a koja je potrebna za besplatnu dodjelu operatorima zrakoplova za koje je nadležna Švicarska.

U slučaju bilateralnog sporazuma o upravljanju letovima koji se obavljaju u vezi sa zračnom lukom EuroAirport Basel-Mulhouse-Freiburg, a koji ne uključuje izmjenu Direktive 2003/87/EZ, Europska komisija prema potrebi olakšava provedbu ovog Sporazuma pod uvjetom da to ne dovodi do dvostrukog obračunavanja.

U skladu s Pravilnikom o CO2 kako je na snazi na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma, Švicarska je nadležna za operatore zrakoplova:

—	koji imaju važeću poslovnu dozvolu koju im je izdala Švicarska, ili

—	s najvećim procijenjenim pripisanim emisijama iz zrakoplovstva u Švicarskoj u okviru povezanih ETS-a.

Švicarska nadležna tijela odgovorna su za sve zadaće povezane s nadležnošću nad operatorima zrakoplova koji su dodijeljeni Švicarskoj, uključujući zadaće koje se odnose na ETS EU-a (npr. zaprimanje verificiranih izvješća o emisijama kojima su obuhvaćene zrakoplovne aktivnosti i EU-a i Švicarske, dodjela i izdavanje te prijenos emisijskih jedinica, usklađivanje i provedba itd.).

Švicarska nadležna tijela bilateralno se dogovaraju s Europskom komisijom o predaji relevantne dokumentacije i informacija.

Osobito, švicarska nadležna tijela prenose nadležnim tijelima EU-a količinu švicarskih emisijskih jedinica koja je potrebna za besplatnu dodjelu operatorima zrakoplova za koje su nadležne države članice EU-a (EGP-a).

Pravna provedba

Stranke provode odredbe svojeg ETS-a u odnosu na operatore zrakoplova koji ne ispunjavaju obveze u odgovarajućem ETS-u, neovisno o tome je li za operatora nadležno nadležno tijelo EU-a (EGP-a) ili švicarsko nadležno tijelo, ako su potrebne dodatne mjere kako bi tijelo koje je nadležno za operatora moglo izvršiti provedbu.

Određivanje nadležnosti za operatore zrakoplova

U skladu s člankom 25.a Direktive 2003/87/EZ, u popisu operatora zrakoplova koji Europska komisija objavljuje u skladu s člankom 18.a stavkom 3. Direktive 2003/87/EZ za svakog se operatora zrakoplova navodi nadležna država, uključujući Švicarsku.

Za operatore zrakoplova koji joj se dodijele prvi put nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Švicarska je nadležna nakon 30. travnja godine dodjele i prije 1. kolovoza godine dodjele.

Obje stranke surađuju u razmjeni relevantne dokumentacije i informacija.

Dodjela operatora zrakoplova ne utječe na obuhvaćenost tog operatora zrakoplova odgovarajućim ETS-om (tj. operator koji je obuhvaćen ETS-om EU-a i za koji je nadležno švicarsko nadležno tijelo ima istu razinu obveza u okviru ETS-a EU-a uz njegovu obuhvaćenost u okviru ETS-a Švicarske, i obrnuto).

Načini provedbe

Sve dodatne načine provedbe potrebne za organizaciju rada i suradnju unutar jedinstvene kontaktne točke za vlasnike računa iz sektora zrakoplovstva izrađuje i donosi Zajednički odbor nakon potpisivanja ovog Sporazuma, u skladu s člancima 12., 13. i 22. ovog Sporazuma. Ti se načini provedbe počinju primjenjivati istodobno kada i ovaj Sporazum.

Pomoć Eurocontrola

Za dio ovog Sporazuma koji se odnosi na zrakoplovstvo Europska komisija uključuje Švicarsku u mandat koji je dodijeljen Eurocontrolu u pogledu ETS-a EU-a.

C. Ključni kriteriji za registre

ETS svake stranke uključuje registar i dnevnik transakcija, koji moraju ispunjavati sljedeće ključne kriterije u pogledu sigurnosnih mehanizama i postupaka te u pogledu otvaranja računa i upravljanja računima.

Ključni kriteriji u pogledu sigurnosnih mehanizama i postupaka

Registri i dnevnici transakcija štite povjerljivost, cjelovitost, dostupnost i autentičnost podataka pohranjenih u sustavu. U tu svrhu stranke provode sljedeće sigurnosne mehanizme:

Ključni kriteriji

Za pristup računima zahtijeva se mehanizam verifikacije s pomoću dvaju faktora za sve korisnike koji pristupaju računu.

Za pokretanje i odobravanje transakcija zahtijeva se mehanizam potpisivanja transakcije. Potvrdna šifra šalje se korisnicima drugim putem.

Svaku od sljedećih operacija pokreće jedna osoba i odobrava druga osoba (načelo „četiri oka”):

—	sve operacije koje poduzima administrator, osim ako se primjenjuju opravdani izuzeci kako su utvrđeni u tehničkim standardima za povezivanje;

—	sve prijenose jedinica, osim ako je opravdana primjena alternativne mjere koja pruža istu razinu sigurnosti.

Primjenjuje se sustav slanja obavijesti kojima se korisnike upozorava na to da se provode operacije koje uključuju njihove račune i jedinice na računima.

Od pokretanja prijenosa do njegova izvršenja za sve se korisnike primjenjuje odgoda od 26 sati kako bi primili informacije i zaustavili prijenos za koji se sumnja da je nezakonit.

Švicarski administrator i središnji administrator Unije poduzimaju mjere kako bi obavijestili korisnike o njihovim odgovornostima u pogledu sigurnosti njihovih sustava (osobnih računala, mreža, …) te rukovanja podacima / pretraživanja interneta.

Ključni kriteriji u pogledu otvaranja računa i upravljanja računima

Ključni kriteriji

Otvaranje računa operatora / vlasničkog računa operatora

Zahtjev operatora ili nadležnog tijela za otvaranje računa operatora / vlasničkog računa operatora upućuje se nacionalnom administratoru (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš – FOEN). U zahtjevu se navodi dovoljno informacija za identifikaciju postrojenja obuhvaćenog ETS-om i odgovarajuća identifikacijska oznaka postrojenja.

Otvaranje računa operatora zrakoplova / vlasničkog računa operatora zrakoplova

Svaki operator zrakoplova koji je obuhvaćen ETS-om Švicarske i/ili ETS-om EU-a ima jedan račun operatora zrakoplova/vlasnički račun operatora zrakoplova. Za operatore zrakoplova za koje su nadležna švicarska tijela taj se račun drži u švicarskom registru. Zahtjev operatora zrakoplova ili ovlaštenog predstavnika operatora zrakoplova upućuje se nacionalnom administratoru (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš) u roku od 30 radnih dana od odobrenja plana praćenja operatora zrakoplova ili njegova slanja iz države članice EU-a (EGP-a) švicarskim tijelima. U zahtjevu se navodi jedinstvena oznaka (oznake) zrakoplova kojim upravlja podnositelj zahtjeva i koji je obuhvaćen ETS-om Švicarske i/ili ETS-om EU-a.

Otvaranje osobnog računa / osobnog vlasničkog računa

Zahtjev za otvaranje osobnog računa / osobnog vlasničkog računa upućuje se nacionalnom administratoru (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš). U njemu se navodi dovoljno informacija za identifikaciju vlasnika računa / podnositelja zahtjeva te uključuje barem:

—	za fizičku osobu: dokaz o identitetu i podatke za kontakt;

—

za pravnu osobu:

—	izvod iz trgovačkog registra ILI

—	instrumente o osnivanju pravnog subjekta te ispravu kojom se dokazuje registracija pravnog subjekta;

—	potvrdu iz kaznene evidencije za fizičku osobu ili, ako je riječ o pravnoj osobi, za njezine direktore.

Ovlašteni predstavnici / predstavnici računa

Svaki račun ima najmanje jednog ovlaštenog predstavnika / predstavnika računa kojeg je imenovao budući vlasnik računa. Ovlašteni predstavnici / predstavnici računa pokreću transakcije i druge procese u ime vlasnika računa. Pri imenovanju ovlaštenog predstavnika / predstavnika računa dostavljaju se sljedeće informacije o ovlaštenom predstavniku / predstavniku računa:

—	ime i podaci za kontakt,

—	isprava kojom se dokazuje identitet,

—	potvrda iz kaznene evidencije.

Provjera dokumenata

Svaka preslika dokumenta dostavljena kao dokaz za otvaranje osobnog računa / osobnog vlasničkog računa ili za imenovanje ovlaštenog predstavnika / predstavnika računa mora biti ovjerena kao vjerodostojna izvorniku. Ako je dokument izdan izvan države koja zahtijeva presliku, preslika također mora biti legalizirana. Datum ovjere i, prema potrebi, legalizacije ne smije biti stariji od tri mjeseca do dana podnošenja zahtjeva.

Odbijanje zahtjeva za otvaranje ili ažuriranje računa ili za imenovanje ovlaštenog predstavnika / predstavnika računa

Nacionalni administrator (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš) može odbiti zahtjev za otvaranje ili ažuriranje računa ili za imenovanje ovlaštenog predstavnika / predstavnika računa pod uvjetom da je to odbijanje razumno i opravdano. Odbijanje mora biti opravdano na temelju barem jednog od sljedećih razloga:

—	dostavljene informacije i dokumenti nisu potpuni, nisu ažurirani ili su na drugi način netočni ili neistiniti;

—	predloženi predstavnik je pod istragom ili je osuđen u prethodnih pet godina za prijevaru povezanu s emisijskim ili Kyotskim jedinicama, za pranje novca, financiranje terorizma ili za drugo teško kazneno djelo za koje se može poslužiti svojim računom;

—	zbog razloga utvrđenih nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije.

Redovito preispitivanje informacija o računu

Vlasnici računa odmah prijavljuju nacionalnom administratoru (za Švicarsku je to Savezni ured za okoliš) svaku promjenu podataka o računu ili korisničkih podataka te dostavljaju informacije koje zatraži nacionalni administrator koji je odgovoran za pravodobno odobrenje ažuriranih informacija.

Nacionalni administrator najmanje jedanput svake tri godine preispituje jesu li podaci koji se odnose na račun još uvijek potpuni, ažurirani, točni i istiniti te prema potrebi od vlasnika računa zahtijeva da ga obavijesti o svim promjenama.

Suspenzija pristupa računu

Ako se prekrši bilo koja odredba u okviru članka 3. ovog Sporazuma u pogledu registara ili ako je u tijeku istraga o mogućem kršenju tih odredaba, pristup računima može se suspendirati.

Povjerljivost i otkrivanje informacija

Informacije, uključujući stanja svih računa, sve provedene transakcije, jedinstvenu identifikacijsku oznaku emisijskih jedinica i jedinstvenu brojčanu vrijednost serijskog broja Kyotskih jedinica koje sudjeluju u transakciji ili na koje utječe transakcija, pohranjene u EUTL-u ili SSTL-u, registru Unije, švicarskom registru ili bilo kojem drugom registru Kyotskog protokola smatraju se povjerljivima.

Takve se povjerljive informacije mogu dostaviti relevantnim javnim subjektima na njihov zahtjev ako takvi zahtjevi imaju legitiman cilj te su opravdani, potrebni i razmjerni u svrhe istrage, otkrivanja, kaznenog progona, poreznog postupka, naplate, revizije i financijskog nadzora radi sprečavanja i suzbijanja prijevara, pranja novca, financiranja terorizma, drugih teških kaznenih djela, manipuliranja tržištem ili drugih povreda zakonodavstva Unije ili nacionalnog zakonodavstva države članice EGP-a ili Švicarske te radi osiguravanja dobrog funkcioniranja ETS-a EU-a i ETS-a Švicarske.

D. Ključni kriteriji za dražbovne platforme i postupke

Subjekti koji provode dražbe emisijskih jedinica u ETS-u stranaka moraju ispunjavati sljedeće ključne kriterije i u skladu s tim provoditi dražbe.

Ključni kriteriji

Subjekt koji provodi dražbu bira se u postupku kojim se osigurava transparentnost, proporcionalnost, jednako postupanje, nediskriminacija i natjecanje među različitim potencijalnim dražbovnim platformama na temelju zakonodavstva Unije ili nacionalnog zakonodavstva u području javne nabave.

Subjekt koji provodi dražbu ovlašten je za tu djelatnost te pri provedbi svojeg djelovanja osigurava potrebne zaštitne mjere; te zaštitne mjere obuhvaćaju, među ostalim, mjere za identifikaciju i upravljanje potencijalno štetnim posljedicama sukoba interesa, za identifikaciju i upravljanje rizicima kojima je izloženo tržište, za posjedovanje transparentnih i nediskrecijskih pravila i postupaka za pošteno i uredno dražbovanje te dovoljno financijskih sredstava koja omogućuju uredno funkcioniranje.

Pristup dražbama podliježe minimalnim zahtjevima u pogledu odgovarajuće duboke analize klijenta kako bi se osiguralo da sudionici ne otežavaju funkcioniranje dražbi.

Postupak dražbe je predvidljiv, posebno u pogledu rasporeda i odvijanja prodaje te procijenjenih količina koje treba staviti na raspolaganje. Glavni elementi metode provedbe dražbe, uključujući raspored, datume i procijenjene obujme prodaje, objavljuju se na internetskim stranicama subjekta koji provodi dražbu najmanje mjesec dana prije početka dražbe. Svaka značajna prilagodba najavljuje se unaprijed, i to što je prije moguće.

Dražbovna prodaja emisijskih jedinica provodi se s ciljem smanjenja na najmanju moguću mjeru bilo kojeg utjecaja na ETS svake stranke. Subjekt koji provodi dražbu osigurava da dražbovne cijene ne odstupaju znatno od relevantne cijene emisijskih jedinica na sekundarnom tržištu tijekom dražbovnog razdoblja jer bi u protivnom to bio pokazatelj postojanja nedostataka u dražbama.

Sve informacije koje nisu povjerljive a odnose se na dražbe, uključujući cjelokupno zakonodavstvo, smjernice i obrasce, objavljuju se na otvoren i transparentan način. Rezultati svake provedene dražbe objavljuju se čim je to razumno moguće te uključuju relevantne informacije koje nisu povjerljive. Izvješća o rezultatima dražbi objavljuju se najmanje jedanput godišnje.

Dražba emisijskih jedinica podliježe odgovarajućim pravilima i postupcima za ublažavanje rizika od protutržišnog ponašanja, zlouporabe tržišta, pranja novca i financiranja terorizma na dražbama. Koliko je god moguće, ta pravila i postupci ne smiju biti manje strogi nego što su pravila i postupci koji se primjenjuju na financijska tržišta u pravnim režimima stranaka. Subjekt koji provodi dražbe posebno je odgovoran za uspostavljanje mjera, postupaka i procesa kojima se osigurava cjelovitost dražbi. Prati i ponašanje sudionika na tržištu te obavješćuje nadležna tijela javne vlasti u slučaju protutržišnog ponašanja, zlouporabe tržišta, pranja novca ili financiranja terorizma.

Subjekt koji provodi dražbe te dražba emisijskih jedinica podliježu odgovarajućem nadzoru nadležnih tijela. Imenovana nadležna tijela imaju potrebne pravne kompetencije i tehnička sredstva za nadziranje:

—	organizacije i ponašanja operatora dražbovnih platformi,

—	organizacije i ponašanja profesionalnih posrednika koji djeluju u ime klijenata,

—	ponašanja i transakcija sudionika na tržištu kako bi se spriječilo trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem,

—	transakcija sudionika na tržištu kako bi se spriječilo pranje novca i financiranje terorizma.

Koliko je god moguće, nadzor ne smije biti manje strog nego što je nadzor financijskih tržišta u pravnim režimima stranaka.

Švicarska nastoji angažirati privatni subjekt za dražbe svojih emisijskih jedinica u skladu s pravilima javne nabave.

Dok se ne sklopi ugovor s takvim subjektom te ako je broj emisijskih jedinica koje treba ponuditi na dražbi u određenoj godini manji od utvrđenog praga, Švicarska može nastaviti primjenjivati trenutačni postupak dražbovanja, to jest dražbe koje provodi Savezni ured za okoliš, pod sljedećim uvjetima:

1.	prag je 1 000 000 emisijskih jedinica, uključujući emisijske jedinice koje treba ponuditi na dražbi za zrakoplovne aktivnosti;

primjenjuju se ključni kriteriji navedeni u točkama od 1. do 8., osim kriterija 1. i 2., a kriteriji 7. i 8. primjenjuju se samo na Savezni ured za okoliš u mjeri u kojoj je to moguće. Ključni kriteriji iz točke 3. primjenjuju se zajedno sa sljedećom odredbom: pravo na sudjelovanje u nadmetanju na dražbama švicarskih emisijskih jedinica u okviru dražbovnih postupaka koji su se primjenjivali u trenutku potpisivanja ovog Sporazuma jamči se svim subjektima u EGP-u koji ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u nadmetanju na dražbama u Uniji.

Švicarska može dati ovlaštenje subjektima koji provode dražbe, a smješteni su na području EGP-a.

PRILOG II.

TEHNIČKI STANDARDI ZA POVEZIVANJE

Tehničkim standardima za povezivanje utvrđuju se:

—	struktura komunikacijske veze,

—	sigurnost prijenosa podataka,

—	popis funkcija (transakcije, usklađenja …),

—	definicija internetskih usluga,

—	zahtjevi u pogledu bilježenja podataka,

—	operativna rješenja (korisnička podrška, tehnička podrška),

—	plan aktiviranja komunikacije i postupak testiranja,

—	postupak testiranja sigurnosti.

Tehničkim standardima za povezivanje utvrđuje se da administratori poduzimaju sve razumne mjere kako bi osigurali da su SSTL, EUTL i veza operativni 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu te da prekidi u radu SSTL-a, EUTL-a i veze traju što je kraće moguće.

Tehničkim standardima za povezivanje utvrđuje se da se komunikacija između SSTL-a i EUTL-a sastoji od sigurne razmjene poruka protokola za pristup jednostavnom objektu (SOAP) koji se temelji na sljedećim tehnologijama (1):

—	internetskim uslugama koje se temelje na SOAP-u,

—	virtualnoj privatnoj mreži (VPN) zasnovanoj na hardveru,

—	XML-u (Extensible Markup Language – proširiv programski jezik);

—	digitalnom potpisu, i

—	protokolima za sinkronizaciju vremena.

Tehničkim standardima za povezivanje utvrđuju se dodatni sigurnosni zahtjevi za švicarski registar, SSTL, registar Unije i EUTL koji se dokumentiraju u „planu upravljanja sigurnošću”. Tehničkim standardima za povezivanje posebno se utvrđuje sljedeće:

—	ako se posumnja da je sigurnost švicarskog registra, SSTL-a, registra Unije ili EUTL-a ugrožena, obje stranke odmah o tome obavješćuju jedna drugu te suspendiraju vezu između SSTL-a i EUTL-a,

—

u slučaju povrede sigurnosti stranke se obvezuju da će međusobno odmah dijeliti informacije. U mjeri u kojoj su raspoložive tehničke pojedinosti, administrator švicarskog registra i središnji administrator Unije u roku od 24 sata od povrede sigurnosti razmjenjuju izvješće u kojemu je opisan incident (datum, uzrok, učinak, mjere za njegovo rješavanje).

Postupak testiranja sigurnosti utvrđen tehničkim standardima za povezivanje provodi se prije uspostavljanja komunikacijske veze između SSTL-a i EUTL-a te kad god je potrebna nova verzija ili izdanje SSTL-a ili EUTL-a.

Tehnički standardi za povezivanje predviđaju uz proizvodno okruženje još dva ispitna okruženja: razvojno ispitno okruženje i prihvatno okruženje.

Putem administratora švicarskog registra i središnjeg administratora Unije stranke pružaju dokaze da je neovisna sigurnosna procjena njihovih sustava provedena u zadnjih dvanaest mjeseci u skladu sa sigurnosnim zahtjevima utvrđenima u tehničkim standardima za povezivanje. Testiranja sigurnosti, posebno penetracijsko testiranje, provode se na svim novim većim izdanjima softvera u skladu sa sigurnosnim zahtjevima utvrđenima u tehničkim standardima za povezivanje. Penetracijsko testiranje ne provodi razvojni inženjer softvera ili njegov podizvođač.

(1) Te se tehnologije trenutačno upotrebljavaju za uspostavljanje veze između registra Unije i Međunarodnog dnevnika transakcija te između švicarskog registra i Međunarodnog dnevnika transakcija.

PRILOG III.

STUPNJEVI OSJETLJIVOSTI I UPUTE O POSTUPANJU

Stranke upotrebljavaju sljedeće stupnjeve osjetljivosti kako bi označile osjetljive informacije s kojima se postupa i koje se razmjenjuje u okviru ovog Sporazuma:

—	ETS ograničeno

—	ETS osjetljivo

—	ETS kritično

Informacije označene kao „ETS kritično” osjetljivije su od informacija označenih kao „ETS osjetljivo”, koje su pak osjetljivije od informacija označenih kao „ETS ograničeno”.

Stranke su suglasne da će izraditi upute o postupanju na temelju Unijine postojeće politike klasifikacije informacija u sustavu ETS te na temelju švicarskog Pravilnika o zaštiti informacija (IPO) i Saveznog zakona o zaštiti podataka (FADP). Upute o postupanju dostavljaju se Zajedničkom odboru na odobrenje. Nakon odobrenja sa svim se informacijama mora postupati ovisno o njihovu stupnju osjetljivosti u skladu s uputama o postupanju.

Ako stranke odrede različiti stupanj osjetljivosti, primjenjuje se viši stupanj.

Zakonodavstvo svake stranke uključuje istovrijedne ključne sigurnosne zahtjeve za sljedeće korake u postupanju, uzimajući u obzir stupnjeve osjetljivosti u okviru ETS-a:

—

stvaranje dokumenta

—

resursi

—	stupanj osjetljivosti

—

pohrana

—	elektronički dokument na mreži

—	elektronički dokument u lokalnom okruženju

—	fizički dokument

—

elektronički prijenos

—	telefon i mobitel

—

telefaks

—

e-pošta

—	prijenos podataka

—

fizički prijenos

—	usmenim putem

—	osobna predaja

—	poštanski sustav

—

upotreba

—	obrada s pomoću IT aplikacija

—

ispis

—

kopiranje

—	uklanjanje s trajne lokacije

—

upravljanje informacijama

—	redovita evaluacija klasifikacije i primatelja

—	arhiviranje

—	brisanje i uništavanje.

PRILOG IV.

DEFINIRANJE STUPNJEVA OSJETLJIVOSTI U OKVIRU ETS-A

A.1. – Ocjena povjerljivosti i cjelovitosti

„Povjerljivost” znači ograničena otvorenost informacija ili čitavog informacijskog sustava ili njegova dijela (kao što su algoritmi, programi i dokumentacija) kojima mogu pristupiti samo ovlaštene osobe, tijela i postupci.

„Cjelovitost” znači jamstvo da se informacijski sustav i obrađene informacije mogu promijeniti samo namjernim i legitimnim djelovanjem te da će sustav dati očekivani rezultat točno i u cijelosti.

Za svaku informaciju u okviru ETS-a koja se smatra osjetljivom potrebno je razmotriti aspekt povjerljivosti s obzirom na učinak koji bi mogao nastati na poslovnoj razini ako se ta informacija otkrije te je potrebno razmotriti aspekt cjelovitosti s obzirom na učinak koji bi mogao nastati na poslovnoj razini ako se ta informacija neželjeno promijeni, djelomično ili u cijelosti uništi.

Razina povjerljivosti informacija i razina cjelovitosti informacijskog sustava ocjenjuju se nakon procjene koja se temelji na kriterijima sadržanima u odjeljku A.2. Te ocjene omogućuju evaluaciju ukupnog stupnja osjetljivosti informacija putem tablice predviđene u odjeljku A.3.

A.2. – Ocjena povjerljivosti i cjelovitosti

A.2.1. – „Niska ocjena”

Niska ocjena daje se svakoj informaciji koja se odnosi na ETS, a čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama i/ili čiji bi gubitak cjelovitosti uzrokovali umjerenu štetu strankama ili drugim institucijama koja bi mogla:

—	umjereno utjecati na političke ili diplomatske odnose,

—	uzrokovati na lokalnoj razini negativan publicitet za imidž ili ugled stranaka ili drugih institucija,

—	prouzročiti neugodnost za pojedince,

—	utjecati na moral/produktivnost osoblja,

—	prouzročiti ograničen financijski gubitak ili u umjerenoj mjeri olakšati nepropisno stjecanje dobitka ili prednosti pojedincima ili poduzećima,

—	umjereno utjecati na učinkovit razvoj ili provođenje u djelo politika stranaka,

—	umjereno utjecati na pravilno upravljanje strankama i njihovim djelovanjem.

A.2.2. – „Srednja ocjena”

Srednja ocjena daje se svakoj informaciji koja se odnosi na ETS, a čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama i/ili čiji bi gubitak cjelovitosti uzrokovali štetu strankama ili drugim institucijama koja bi mogla:

—	prouzročiti neugodnost za političke ili diplomatske odnose,

—	uzrokovati štetu za imidž ili ugled stranaka ili drugih institucija,

—	prouzročiti duševnu bol za pojedince,

—	dovesti do posljedičnog pada morala/produktivnosti osoblja,

—	dovesti stranke ili druge institucije u neugodan položaj u komercijalnim ili političkim pregovorima s drugima,

—	prouzročiti financijski gubitak ili olakšati nepropisno stjecanje dobitka ili prednosti pojedincima ili poduzećima,

—	utjecati na istragu kaznenog djela,

—	kršiti zakonske ili ugovorne obveze u pogledu povjerljivosti informacija,

—	utjecati na razvoj ili provođenje u djelo politika stranaka,

—	utjecati na pravilno upravljanje strankama i njihovim djelovanjem.

A.2.3. – „Visoka ocjena”

Visoka ocjena daje se svakoj informaciji koja se odnosi na ETS, a čije bi otkrivanje neovlaštenim osobama i/ili čiji bi gubitak cjelovitosti uzrokovali katastrofalnu i/ili neprihvatljivu štetu strankama ili drugim institucijama koja bi mogla:

—	nepovoljno utjecati na diplomatske odnose,

—	prouzročiti znatnu duševnu bol za pojedince,

—	dodatno otežati održavanje operativne učinkovitosti ili sigurnosti stranaka ili drugih sudionika,

—	prouzročiti financijski gubitak ili olakšati nepropisno stjecanje dobitka ili prednosti pojedincima ili poduzećima,

—	kršiti obveze održavanja povjerljivosti informacija koje im pružaju treće strane,

—	kršiti zakonska ograničenja u vezi s otkrivanjem informacija,

—	dovesti u pitanje istragu ili olakšati počinjenje kaznenog djela,

—	predstavljati nedostatak za stranke u komercijalnim ili političkim pregovorima s drugima,

—	ometati učinkovit razvoj ili provođenje u djelo politika stranaka,

—	oslabiti pravilno upravljanje strankama i njihovim djelovanjem.

A.3. – Određivanje stupnja osjetljivosti informacija u okviru ETS-a

Na temelju ocjena za povjerljivost i za cjelovitost u skladu s odjeljkom A.2. ukupan stupanj osjetljivosti informacija utvrđuje se s pomoću sljedeće tablice:

Ocjena povjerljivosti Ocjena cjelovitosti	Niska	Srednja	Visoka
Niska	ETS ograničeno	ETS osjetljivo (ili ETS ograničeno (*1))	ETS kritično
Srednja	ETS osjetljivo (ili ETS ograničeno (*1))	ETS osjetljivo (ili ETS kritično (*1))	ETS kritično
Visoka	ETS kritično	ETS kritično	ETS kritično

(*1) Moguću varijaciju potrebno je procijeniti od slučaja do slučaja.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Odluka Vijeća (EU) 2017/2240 od 10. studenoga 2017. o potpisivanju, u ime Unije, i privremenoj primjeni Sporazuma između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova	1
		Sporazum između Europske unije i Švicarske Konfederacije o povezivanju njihovih sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova	3
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2241 оd 6. prosinca 2017. o produženju prijelaznih razdoblja povezanih s kapitalnim zahtjevima za izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama iz uredaba (EU) br. 575/2013 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )	27
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća (EU) 2017/2242 od 30. studenoga 2017. o odobravanju otvaranja pregovora o izmjeni Međunarodnog sporazuma o šećeru iz 1992.	29

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 322

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 7. prosinca 2017.


	(1) Tekst značajan za EGP.