30.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 315/1

(1)

Cilj je zajedničke ribarstvene politike (ZRP), kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), osigurati iskorištavanje morskih bioloških resursa kojim se omogućuje dugoročna okolišna, gospodarska i socijalna održivost.

(2)

Odlukom Vijeća 98/392/EZ (4) Unija je odobrila Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora, koja, među ostalim, sadržava načela i pravila u pogledu očuvanja i gospodarenja živim morskim resursima. U okviru svojih širih međunarodnih obveza Unija sudjeluje u naporima koji se poduzimaju u međunarodnim vodama s ciljem očuvanja ribljih stokova.

(3)

Na temelju Odluke Vijeća 86/238/EEZ (5) Unija je ugovorna stranka Međunarodne konvencije o očuvanju atlantskih tuna („Konvencija ICCAT-a”) od 14. studenoga 1997.

(4)

Konvencija ICCAT-a predviđa okvir za regionalnu suradnju u pogledu očuvanja i upravljanja tunama i vrstama sličnim tuni u Atlantskom oceanu i susjednim morima osnivanjem Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT).

(5)

ICCAT je ovlašten za donošenje obveznih odluka (preporuka) radi očuvanja i upravljanja ribarstvom u svojoj nadležnosti, a koje su obvezujuće za ugovorne stranke. Te su preporuke prvenstveno namijenjene ugovornim strankama Konvencije ICCAT-a, ali sadržavaju i obveze za privatne subjekte (npr. zapovjednike plovila). Preporuke ICCAT-a stupaju na snagu šest mjeseci nakon njihova donošenja, a, u pogledu Unije, moraju biti provedene u pravu Unije što je prije moguće.

(6)

Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o održivom upravljanju vanjskim ribarskim flotama (6) predviđa se da se ta uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje odredbe u provedbenim odredbama prava Unije koje su donijele regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom kojih je Unija ugovorna strana.

(7)

Preporuke ICCAT-a za očuvanje i izvršenje zadnji su put provedene uredbama Vijeća (EZ) br. 1936/2001 (7) i (EZ) br. 520/2007 (8).

(8)

Preporuka ICCAT-a o višegodišnjem planu oporavka plavoperajne tune u istočnom Atlantiku i Sredozemnom moru provedena je Uredbom (EU) 2016/1627 Europskog parlamenta i Vijeća (9). Ovom Uredbom nije obuhvaćen takav višegodišnji plan oporavka.

(9)

Pri provedbi tih preporuka Unija i države članice trebale bi raditi na promicanju aktivnosti obalnog ribolova i upotrebe selektivnih ribolovnih alata i tehnika koji imaju smanjen utjecaj na okoliš, uključujući alate i tehnike koji se upotrebljavaju u tradicionalnom i artizanalnom ribolovu, čime se doprinosi pravednom životnom standardu u okviru lokalnih gospodarstava.

(10)

Zakonodavstvom Unije trebalo bi samo provoditi preporuke ICCAT-a kako bi se uspostavila ravnopravnost ribara Unije i ribara trećih zemalja te kako bi se osiguralo da svi mogu prihvatiti pravila.

(11)

Delegiranim i provedbenim aktima koji su predviđeni ovom Uredbom ne bi se smjela dovoditi u pitanje provedba budućih preporuka ICCAT-a u pravu Unije putem redovnog zakonodavnog postupka.

(12)

Kako bi se buduće izmjene ICCAT-ovih preporuka brzo provele u pravu Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenama prilogâ ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (10). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(13)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu odredaba ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (11).

(14)

Kako bi se osigurala usklađenost sa ZRP-om, doneseno je zakonodavstvo Unije za uspostavu sustava za kontrolu, inspekciju i izvršenje, koji obuhvaća borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (NNN) ribolova. Konkretno, Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (12) uspostavlja se sustav Unije za kontrolu, inspekciju i izvršenje s globalnim i integriranim pristupom kako bi se osiguralo poštovanje svih pravila ZRP-a. Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 404/2011 (13) utvrđuju se detaljna pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 (14) uspostavlja se sustav Zajednice za sprečavanje, suzbijanje i zaustavljanje ribolova NNN. Tim je uredbama već provedeno više odredaba iz preporuka ICCAT-a. Stoga nije potrebno uključiti te odredbe u ovu Uredbu.

(15)

Preporukama ICCAT-a, koje se čitaju zajedno s primjenjivim pravilima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 1224/2009, dopušta se velikim plovilima za pelagijski ribolov parangalom da obavljaju prekrcaj na moru u vodama izvan Unije koje pripadaju području ICCAT-a. Međutim, Unija bi trebala sveobuhvatno i sustavno rješavati to pitanje u okviru regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom s ciljem proširenja zabrane Unije na prekrcaj na moru u vodama Unije na sve vode.

(16)

Člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uvedena je obveza iskrcavanja koja se primjenjuje od 1. siječnja 2015. na ribolov male plave ribe i krupne plave ribe, ribolov u industrijske svrhe i ulov lososa u Baltičkom moru. Međutim, u skladu s člankom 15. stavkom 2. te Uredbe, obvezom iskrcavanja ne dovode se u pitanje međunarodne obveze Unije, poput obveza koje proizlaze iz preporuka ICCAT-a. Komisija je na temelju navedene odredbe ovlaštena za donošenje delegiranih akata u svrhu uvođenja takvih međunarodnih obveza u pravo Unije, posebno uključujući odstupanja od obveze iskrcavanja ulova. U skladu s time, odbacivanje ulova u nekim vrstama ribolova male plave ribe i krupne plave ribe i ribolovu u industrijske svrhe dopušta se u određenim situacijama utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/98 (15).

(17)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1984/2003 (16) uspostavljaju se programi statističkih dokumenata za igluna i velikooku tunu u skladu s relevantnim odredbama ICCAT-a. Budući da je ICCAT donio nove odredbe o statističkim programima u vezi s prekrcajem na moru, primjereno je izmijeniti Uredbu (EZ) br. 1984/2003 kako bi se te odredbe provele u pravu Unije.

(18)

Zadnjih godina mnoge su preporuke ICCAT-a izmijenjene ili stavljene izvan snage. Stoga je radi jasnoće, pojednostavnjenja i pravne sigurnosti primjereno izmijeniti uredbe (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 520/2007,

(a)

ribarska plovila Unije i plovila Unije za rekreacijski ribolov koja djeluju na području primjene Konvencije ICCAT-a, a u slučaju prekrcaja i izvan područja primjene Konvencije ICCAT-a ako obavljaju prekrcaj vrsta ulovljenih na tom području;

(b)

plovila trećih zemalja koja prolaze inspekciju u lukama država članica i koja prevoze vrste obuhvaćene ICCAT-om ili proizvode ribarstva podrijetlom od takvih vrsta, a koje prethodno nisu bili iskrcane ili prekrcane u lukama;

(c)

ribarska plovila trećih zemalja i plovila trećih zemalja za rekreacijski ribolov koja djeluju u vodama Unije.

1.

„vrste obuhvaćene ICCAT-om” znači vrste navedene u Prilogu I.;

2.

„tropska tuna” znači velikooka tuna, žutoperajna tuna i tunj prugavac;

3.

„ribarsko plovilo” znači sva plovila opremljena za gospodarsko iskorištavanje morskih bioloških resursa ili klopka za plavoperajne tune;

4.

„ulovno plovilo” znači ribarsko plovilo koje se upotrebljava u svrhu ulova morskih bioloških resursa;

5.

„ribarsko plovilo Unije” znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i koje je registrirano u Uniji;

6.

„odobrenje za ribolov” znači odobrenje koje se izdaje ribarskom plovilu Unije na temelju kojeg ono smije obavljati posebne ribolovne aktivnosti tijekom točno određenog razdoblja, na određenom području ili za određenu vrstu ribolova pod posebnim uvjetima;

7.

„posebno odobrenje za ribolov” znači odobrenje koje se izdaje ribarskom plovilu Unije na temelju kojeg ono smije obavljati posebne ribolovne aktivnosti uz pomoć posebnog alata tijekom točno određenog razdoblja, na određenom području ili za određenu vrstu ribolova pod posebnim uvjetima;

8.

„prekrcaj” znači pretovar svih ili nekih proizvoda ribarstva s jednog plovila na drugo;

9.

„rekreacijski ribolov” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se morski biološki resursi iskorištavaju u svrhe rekreacije, turizma ili sporta;

10.

„podaci iz zadatka I.” znači podaci koje ICCAT definira kao zadatak I. u „Operativnom priručniku za statistiku i uzorkovanje atlantskih tuna i riba sličnih tuni”;

11.

„podaci iz zadatka II.” znači podaci koje ICCAT definira kao zadatak II. u „Operativnom priručniku za statistiku i uzorkovanje atlantskih tuna i riba sličnih tuni”;

12.

„ugovorne stranke Konvencije” znači ugovorne stranke Konvencije ICCAT-a i neugovorne stranke, subjekti ili ribarski subjekti koji surađuju;

13.

„područje primjene Konvencije ICCAT-a” znači sve vode Atlantskog oceana i susjednih mora;

14.

„sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu” znači međunarodni sporazum kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 37. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

15.

„duljina plovila” znači pravocrtno mjerena udaljenost između krajnje točke pramca i krajnje točke krme;

16.

„veliko plovilo za pelagijski ribolov parangalom” znači plovilo za pelagijski ribolov parangalom čija duljina preko svega iznosi više od 24 metra;

17.

„veliko ribarsko plovilo” znači ribarsko plovilo čija duljina preko svega iznosi više od 20 metara;

18.

„veliko ulovno plovilo” znači ulovno plovilo čija duljina preko svega iznosi više od 20 metara;

19.

„ICCAT-ov registar velikih ribarskih plovila” znači popis velikih ribarskih plovila s odobrenjem za ciljani ribolov vrsta obuhvaćenih ICCAT-om na području primjene Konvencije ICCAT-a, a koji vodi Tajništvo ICCAT-a;

20.

„pomoćno plovilo” znači plovilo koje nije plovni objekt koji se nalazi na plovilu, koje nije opremljeno operativnim ribolovnim alatom, a kojim se olakšavaju ili pripremaju ribolovne aktivnosti ili se pomaže u ribolovnim aktivnostima, među ostalim opskrbom ulovnog plovila;

21.

„transportno plovilo” znači pomoćno plovilo koje sudjeluje u prekrcaju i preuzimanju vrsta obuhvaćenih ICCAT-om s velikog plovila za pelagijski ribolov parangalom;

22.

„ICCAT-ov registar transportnih plovila” znači popis plovila s odobrenjem za preuzimanje prekrcaja na moru s velikih plovila za pelagijski ribolov parangalom na području primjene Konvencije ICCAT-a, a koji vodi Tajništvo ICCAT-a;

23.

„ICCAT-ov registar plovila s odobrenjem za ribolov tropskih tuna” znači popis velikih ribarskih plovila s odobrenjem za ribolov, zadržavanje na plovilu, prekrcaj, prijevoz, preradu ili iskrcaj tropskih tuna na području primjene Konvencije ICCAT-a, a koji vodi Tajništvo ICCAT-a;

24.

„uređaji za privlačenje ribe (uređaji FAD)” znači sva oprema koja pluta na morskoj površini, a postavlja se radi privlačenja ribe;

25.

„ribolov NNN” znači ribolovne aktivnosti definirane u članku 2. točki 1. Uredbe (EZ) br. 1005/2008;

26.

„ICCAT-ov popis NNN” znači popis plovila za koje ICCAT smatra da se bave ribolovom NNN;

27.

„parangal” znači ribolovni alat koji se sastoji od osnovne uzice i brojnih udica pričvršćenih na bočne uzice (predveze) čija duljina i razmak ovise o ciljanoj vrsti;

28.

„okružujuća mreža plivarica” znači svaka okružujuća mreža čije se dno stišće pomoću užeta za zatvaranje mreže koje prolazi kroz niz obruča postavljenih na olovnju i koje omogućava da se mreža stisne i zatvori;

29.

„udica” znači zakrivljen i zaoštren komad čelične žice.

(a)

kao prosječan broj i kapacitet u BT ulovnih plovila Unije koja su lovila velikooku tunu kao ciljanu vrstu na području primjene Konvencije ICCAT-a u razdoblju od 1991. do 1992.; i

(b)

na osnovi ograničenja broja ulovnih plovila Unije kojima se 2005. ciljano lovila velikooka tuna, o čemu je ICCAT obaviješten 30. lipnja 2005.

(a)

poboljšati znanje o značajkama uređaja FAD, značajkama plutača, ribolovu upotrebom uređaja FAD, uključujući ribolovni napor, i o povezanim učincima na ciljne vrste i vrste koje nisu ciljne;

(b)

učinkovito upravljati postavljanjem i vađenjem uređaja FAD i radiofarova te njihovim mogućim gubitkom;

(c)

smanjiti i ograničiti učinke na ekosustav uređaja FAD i ribolova upotrebom uređaja FAD, među ostalim djelujući prema potrebi na različite sastavnice ribolovne smrtnosti (npr. broj postavljenih uređaja FAD, uključujući broj skupova uređaja FAD po tunolovcima plivaričarima, ribolovni kapacitet, broj pomoćnih plovila).

(a)

nadvodni dio uređaja FAD ne prekriva se nikakvim materijalom ili se prekriva samo materijalom koji predstavlja najmanji mogući rizik od zapetljavanja za vrste koje nisu ciljne; i

(b)

podvodne sastavnice sastoje se isključivo od materijala koji ne uzrokuje zapetljavanje vrsta koje nisu ciljne.

(a)

položaj svakog uređaja FAD;

(b)

datum postavljanja uređaja FAD;

(c)

vrsta uređaja FAD (usidreni uređaj FAD, plutajući uređaj FAD od umjetnih materijala);

(d)

identifikacijska oznaka uređaja FAD (tj. oznaka uređaja FAD ili ID radiofara, vrsta plutače, npr. jednostavna plutača ili plutača s dubinomjerom) ili sve informacije kojima se omogućava identifikacija vlasnika;

(e)

konstrukcijske značajke uređaja FAD (dimenzije i materijal plutajućeg dijela i podvodne viseće strukture te zapetljavajući element podvodne viseće strukture).

(a)

vrsta posjeta (vuča, vađenje, intervencija na elektroničkoj opremi);

(b)

položaj svakog uređaja FAD;

(c)

datum posjeta;

(d)

vrsta uređaja FAD (usidreni uređaj FAD, plutajući uređaj FAD od prirodnih materijala, plutajući uređaj FAD od umjetnih materijala);

(e)

identifikacijska oznaka uređaja FAD (tj. oznaka uređaja FAD, ID radiofara) ili sve informacije kojima se omogućava identifikacija vlasnika;

(f)

ako je nakon posjeta uslijedila ribolovna operacija, rezultati operacije u smislu ulova i usputnog ulova te je li ulov zadržan ili odbačen mrtav ili živ, odnosno ako nakon posjeta nije uslijedila ribolovna operacija, razlog takvog posjeta (npr. nije bilo dovoljno ribe ili je riba bila premalena).

(a)

zadnji zabilježeni položaj;

(b)

datum zadnjeg zabilježenog položaja;

(c)

identifikacijska oznaka uređaja FAD (tj. oznaka uređaja FAD ili ID radiofara) ili sve informacije kojima se omogućava identifikacija vlasnika.

(a)

svaka tri mjeseca, broj trenutačno postavljenih uređaja FAD prema vrsti uređaja s naznakom o prisutnosti ili odsutnosti radiofara/plutače ili dubinomjera povezanih s uređajem FAD;

(b)

svaka tri mjeseca, broj i vrstu doista postavljenih radiofarova/plutača (npr. radio, s dubinomjerom);

(c)

svaka tri mjeseca, prosječan broj aktivnih radiofarova/plutača koje je pratilo svako plovilo;

(d)

svaka tri mjeseca, prosječan broj izgubljenih aktivnih uređaja FAD;

(e)

za svako pomoćno plovilo broj dana provedenih na moru, po 1° mrežnog područja, mjesecu i državi članici zastave.

(a)

da se papirnati i elektronički očevidnici o ribolovu te očevidnici uređaja FAD prema potrebi odmah prikupljaju i stavljaju na raspolaganje znanstvenicima Unije;

(b)

da se u podatke iz zadatka II. koji se dostavljaju Komisiji u skladu s člankom 50. prema potrebi uključe informacije prikupljene iz očevidnika o ribolovu ili očevidnika uređaja FAD.

(a)

od 1. siječnja do 28. veljače svake godine; i to

(b)

u sljedećim područjima:

(a)

postavljanje plutajućih predmeta, s plutačama ili bez njih;

(b)

obavljanje ribolova u blizini, ispod ili s pomoću predmeta od umjetnih materijala, uključujući plovila;

(c)

obavljanje ribolova u blizini, ispod ili s pomoću predmeta od prirodnih materijala;

(d)

vuču plutajućih predmeta iz područja zabrane u prostor izvan tog područja.

(a)

poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se na svim plovilima koja plove pod njezinom zastavom, uključujući pomoćna plovila, nalazi promatrač prilikom obavljanja ribolovnih aktivnosti tijekom vremenske i prostorne zabrane ribolova iz stavka 1. ovog članka. Promatrački program mora biti u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi, ne dovodeći u pitanje članak 73. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(b)

do 30. lipnja svake godine Komisiji podnosi informacije koje su prikupili promatrači iz točke (a), a Komisija do 31. srpnja izvješćuje ICCAT;

(c)

poduzima odgovarajuće mjere protiv ribarskih plovila koja plove pod njezinom zastavom, a koja ne poštuju vremensku i prostornu zabranu ribolova iz stavka 1.;

(d)

u okviru svojeg godišnjeg izvješća iz članka 71. podnosi Komisiji izvješće o poštovanju vremenske i prostorne zabrane ribolova.

(a)

popis ulovnih plovila koja plove pod njihovom zastavom i imaju odobrenje za ciljani ribolov sredozemnog igluna;

(b)

popis plovila kojima su izdale odobrenje za ciljani ribolov sredozemnog igluna u okviru rekreacijskog ribolova.

(a)

informacije o ulovnom plovilu:

(b)

informacije povezane s ribolovnim aktivnostima na temelju uzorkovanja ili cijele flote:

(c)

podatke o ulovima za najkraće moguće vrijeme i najmanji mogući prostor:

(a)

biološki uzorci prikupljaju se isključivo od životinja koje su bile mrtve prilikom izvlačenja;

(b)

biološki uzorci uzimaju se u okviru istraživačkog projekta o kojemu je ICCAT-ov Stalni odbor za istraživanje i statistiku obaviješten, a koji je izrađen vodeći računa o preporučenim istraživačkim prioritetima tog odbora. Istraživački projekt trebao bi uključivati iscrpan dokument s opisom cilja projekta, metodologija koje će se upotrebljavati, brojem i vrstom uzoraka koji će se prikupiti te vremenom i područjem uzorkovanja;

(c)

biološki uzorci drže se na plovilu do luke iskrcaja ili prekrcaja; i

(d)

svi uzorci prikupljeni u skladu s ovim člankom do dolaska u konačnu luku iskrcaja moraju biti popraćeni odobrenjem države članice zastave ili, u slučaju zakupljenih plovila, ugovorne stranke Konvencije koja zakupljuje plovilo i države članice zastave. Takvi uzorci i drugi dijelovi primjeraka morskih pasa od kojih su uzeti uzorci ne smiju se stavljati na tržište niti prodavati.

(a)

parangali se postavljaju tijekom noći, pri čemu se noć definira kao razdoblje između nautičkog sumraka/zore kako je navedeno u nautičkom almanahu za sumrak/zoru za zemljopisni položaj na kojem se obavlja ribolov; i

(b)

vrtilica najmanje težine od 60 g postavljena najviše tri metra od udice upotrebljava se za postizanje optimalnih stopa potapanja.

(a)

noćni režim s minimalnim osvjetljenjem na palubi;

(b)

uporaba konopa za zastrašivanje ptica (tori konopi);

(c)

stavljanje utega na parangal.

(a)

stope ulova, značajke alata, vrijeme i mjesto, ciljne vrste i način postupanja sa životinjama (tj. jesu li odbačene mrtve ili puštene žive);

(b)

podaci o interakcijama po vrstama morskih kornjača; i

(c)

način na koji se životinja uhvatila na udicu ili zapetljala (među ostalim i za uređaje FAD), vrsta mamca, veličina i vrsta udice te veličina životinje.

(a)

zakupljena plovila imaju odobrenje za ribolov koje je izdala ugovorna stranka Konvencije koja zakupljuje plovila te se ona ne nalaze na ICCAT-ovu popisu NNN;

(b)

zakupljena plovila imaju odobrenje za istodobno obavljanje ribolova na temelju samo jednog ugovora o zakupu;

(c)

ulovi zakupljenih plovila iskrcavaju se isključivo u lukama ugovornih stranaka Konvencije koje zakupljuju plovila osim ako je drukčije predviđeno u ugovoru o zakupu; i

(d)

društvo koje zakupljuje plovilo osnovano je u skladu sa zakonom u ugovornoj stranci Konvencije koja zakupljuje plovilo.

(a)

informacije o značajkama svojih flota za prethodnu godinu;

(b)

procjene podataka za prethodnu godinu o godišnjem nominalnom ulovu (uključujući podatke o usputnom i odbačenom ulovu) u vezi s vrstama obuhvaćenim ICCAT-om.

(a)

podatke o ulovu i ribolovnom naporu za prethodnu godinu, detaljno razvrstane prema razdobljima i područjima; ti podaci uključuju procjene odbačenog i puštenog ulova te naznaku stanja ribe (mrtva ili živa);

(b)

sve podatke koje imaju za prethodnu godinu o ulovu ostvarenom rekreacijskim ribolovom.

(a)

prekrcaje obavljene unutar područja primjene Konvencije ICCAT-a u vezi s vrstama obuhvaćenima ICCAT-om i drugim vrstama ulovljenima u vezi s tim vrstama; i

(b)

prekrcaje obavljene izvan područja primjene Konvencije ICCAT-a u vezi s vrstama obuhvaćenima ICCAT-om i drugim vrstama ulovljenima u vezi s tim vrstama, a koje su ulovljene unutar područja primjene Konvencije ICCAT-a.

—

ime plovila, broj iz registra,

—

broj iz ICCAT-ova registra (ako postoji),

—

broj IMO (ako postoji),

—

prethodno ime (ako postoji),

—

prijašnja zastava (ako postoji),

—

prijašnje pojedinosti o brisanju iz drugih registara (ako postoje),

—

međunarodni radijski pozivni znak,

—

vrsta plovila, duljina, registrirana bruto tonaža i nosivost,

—

ime i adresa vlasnika i operatera, odnosno vlasnikâ i operaterâ,

—

razdoblje odobrenja za prekrcaj.

—

ime plovila, broj iz registra,

—

broj iz ICCAT-ova registra,

—

razdoblje za koje je dano odobrenje za prekrcaj na moru,

—

zastava ili zastave, ime ili imena te broj ili brojevi iz registra koji se odnose na transportno plovilo ili transportna plovila za koje je velikim plovilima za pelagijski ribolov parangalom dano odobrenje za uporabu.

(a)

ime velikog plovila za pelagijski ribolov parangalom i njegov broj iz ICCAT-ova registra velikih plovila za pelagijski ribolov parangalom s odobrenjem za prekrcaj na moru;

(b)

ime transportnog plovila i njegov broj iz ICCAT-ova registra transportnih plovila;

(c)

proizvod koji se prekrcava po vrsti, ako je poznato, i po stoku ako je moguće;

(d)

količine vrsta obuhvaćenih ICCAT-om koje će se prekrcati, ako je moguće po stoku;

(e)

količine drugih vrsta ulovljenih u vezi s vrstama obuhvaćenim ICCAT-om koje će se prekrcati, po vrsti ako je poznato;

(f)

datum i lokaciju prekrcaja;

(g)

zemljopisnu lokaciju ulova po vrsti te, ako je potrebno, po stoku, u skladu s ICCAT-ovim statističkim područjima.

(a)

količinama ulova vrsta obuhvaćenih ICCAT-om koje su bile prekrcane tijekom prethodne godine, po vrsti i, ako je moguće, po stoku;

(b)

količinama drugih vrsta ulovljenih u vezi s vrstama obuhvaćenim ICCAT-om prekrcanim prethodne godine, po vrsti ako je poznato;

(c)

popisu velikih plovila za pelagijski ribolov parangalom koja su obavljala prekrcaj tijekom prethodne godine;

(d)

sveobuhvatnom izvješću s procjenom sadržaja i zaključaka izvješćâ ICCAT-ovog regionalnog promatrača dodijeljenih transportnim plovilima koja su preuzela prekrcaj sa svojih velikih plovila za pelagijski ribolov parangalom.

(a)

znanstveno promatranje za najmanje 5 % ribolovnog napora u pelagijskom ribolovu parangalom, ribolovu okružujućim mrežama plivaricama i ribolovu plovila za ribolov mamcima;

(b)

odstupajući od točke (a), znanstveno promatranje za najmanje 10 % ribolovnog napora u pelagijskom ribolovu parangalom, ribolovu okružujućim mrežama plivaricama i ribolovu plovilima za ribolov mamcima za zakupljena plovila;

(c)

reprezentativno vremensko i prostorno promatranje operacija flote kako bi se osiguralo prikupljanje prikladnih i primjerenih podataka, uzimajući u obzir značajke flota i ribolova;

(d)

prikupljanje podataka o svim aspektima ribolovne operacije, uključujući ulov, kako je određeno u članku 63. stavku 1.

(a)

prema broju ribolovnih operacija ili izlazaka za ribolov okružujućim mrežama plivaricama;

(b)

prema broju dana ribolova, broju ribolovnih operacija ili izlazaka za pelagijski ribolov parangalom; ili

(c)

prema broju dana ribolova za plovila za ribolov mamcima.

(a)

imaju dovoljno znanja i iskustva za raspoznavanje vrsta i prikupljanje informacija o različitim konfiguracijama ribolovnih alata;

(b)

imaju zadovoljavajuće znanje o ICCAT-ovim mjerama za očuvanje i upravljanje;

(c)

sposobni su promatrati i precizno bilježiti podatke koje treba prikupiti u okviru programa;

(d)

sposobni su prikupljati biološke uzorke;

(e)

nisu članovi posade promatranog ribarskog plovila; i

(f)

nisu zaposlenici poduzeća koje upravlja ribarskim plovilom uključenog u obavljanje promatranog ribolova.

(a)

bilježe informacije o ribolovnoj aktivnosti te o njima podnose izvješća koja u najmanju ruku sadržavaju:

(b)

promatraju i bilježe upotrebu mjera za ublažavanje povezanih s usputnim ulovom i druge relevantne informacije;

(c)

podnose sve prijedloge koje smatraju primjerenima za poboljšanje učinkovitosti mjera za očuvanje i znanstvenog promatranja.

(a)

određuju svoje luke kojima ribarska plovila trećih zemalja mogu zatražiti pristup na temelju članka 5. Uredbe (EZ) br. 1005/2008;

(b)

određuju kontaktnu točku za svrhe primanja prethodne obavijesti na temelju članka 6. Uredbe (EZ) br. 1005/2008;

(c)

određuju kontaktnu točku za svrhu dostavljanja izvješćâ o inspekciji u luci na temelju članka 66. ove Uredbe.

(a)

priloga od II. do VIII.;

(b)

rokova utvrđenih u članku 7. stavku 1., članku 8., članku 9. stavku 1., članku 10. stavku 2., članku 14. stavcima 1. i 3., članku 18., članku 20. stavcima 2., 3. i 4., članku 22. stavku 2., članku 23. stavcima 1. i 2., članku 26. stavcima 1. i 3., članku 40. stavku 1., članku 42. stavku 1., članku 44. stavku 3., članku 47. stavku 2., članku 48. stavcima 1. i 2., članku 50. stavcima 1. i 2., članku 56. stavku 3., članku 57. stavcima 1., 2. i 3., članku 59. stavcima 1. i 2., članku 64., članku 65. stavku 2., članku 66. stavcima 1. i 2., članku 67. stavcima 1. i 2., članku 69. stavku 2., članku 70. stavcima 2., 3. i 5. i članku 71. stavku 1.;

(c)

područja utvrđenog u članku 14. stavku 1. točki (b);

(d)

najmanjih veličina utvrđenih u članku 19. stavcima 1. i 2., članku 24. stavku 2. i članku 29. stavcima 2. i 3.;

(e)

odstupanja utvrđenih u članku 19. stavcima 2. i 3., članku 21. i članku 24. stavku 3.;

(f)

tehničkih specifikacija udica i parangala utvrđenih u članku 25. i članku 38. stavku 5. točki (b);

(g)

prisutnosti znanstvenih promatrača utvrđene u članku 29. stavku 1. i članku 61. stavku 1. točkama (a) i (b);

(h)

vrste informacija i podataka utvrđenih u članku 11. stavcima 1., 2. i 3., članku 12., članku 20. stavku 2., članku 26. stavku 1., članku 42. stavku 1., članku 50. stavcima 1. i 2., članku 54. stavku 4., članku 55. stavku 4., članku 56. stavku 3. i članku 59. stavku 1.;

(i)

najvećeg broja plutača s instrumentima iz članka 9. stavka 4.

(a)

u članku 3. dodaju se sljedeće točke:

„(g)   velika ribarska plovila: ribarska plovila čija duljina preko svega iznosi 20 metara ili više;

(h)   velika plovila za pelagijski ribolov parangalom: plovila za pelagijski ribolov parangalom čija duljina preko svega iznosi 24 metara ili više.”;

(b)

u članku 4. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

(c)

u članku 5. stavku 2. dodaje se sljedeća točka:

(d)

u poglavlju 2. dodaje se sljedeći odjeljak:

„Odjeljak 4.

Obveze država članica u pogledu prekrcanih proizvoda na području primjene Konvencije ICCAT-a

Članak 7.a

Statistički dokumenti i izvješćivanje

1.   Prilikom ovjeravanja statističkih dokumenata država članica zastave velikih plovila za pelagijski ribolov parangalom osigurava da su prekrcaji u skladu s količinom ulova koju je svako takvo plovilo prijavilo.

2.   Država članica zastave velikih plovila za pelagijski ribolov parangalom ovjerava statističke dokumente za prekrcanu ribu nakon potvrde da je prekrcaj obavljen u skladu s člancima od 51. do 58. Uredbe (EU) 2017/2107 Europskog parlamenta i Vijeća (*1). Ta potvrda temelji se na informacijama dobivenima u okviru ICCAT-ovog regionalnog promatračkog programa za prekrcaje na moru.

3.   Države članice zahtijevaju da vrste obuhvaćene programima statističkih dokumenata koje su ulovljene velikim plovilima za pelagijski ribolov parangalom na području primjene Konvencije ICCAT-a prilikom uvoza na njihovo područje ili državno područje budu popraćene statističkim dokumentima ovjerenima za plovila na ICCAT-ovu popisu velikih plovila za pelagijski ribolov parangalom s odobrenjem za prekrcaj na moru i preslikom ICCAT-ove prekrcajne deklaracije.

(*1)  Uredba (EU) 2017/2107 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o utvrđivanju mjera za upravljanje, očuvanje i kontrolu primjenjivih na području primjene Konvencije Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna (ICCAT) i o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1936/2001, (EZ) br. 1984/2003 i (EZ) br. 520/2007 (SL L 315, 30.11.2017., str. 1).”"

30.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 315/40

(1)

Kako bi se održala visoka razina sigurnosti, a time i povjerenja putnika, osigurana zajedničkim sigurnosnim normama koje su utvrđene Direktivom 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) te očuvali jednaki uvjeti, nužno je poboljšati primjenu te direktive. Direktivu 2009/45/EZ trebalo bi primjenjivati samo na putničke brodove i plovila za koje su osmišljene u njoj sadržane sigurnosne norme. Niz posebnih vrsta brodova, a posebno tendere, jedrenjake i brodove kojima se, primjerice do odobalnih objekata, prevozi obučeno osoblje koje nije uključeno u poslovanje broda, trebalo bi stoga isključiti iz područja primjene te direktive.

(2)

Tenderi koji se prevoze na brodu upotrebljavaju se za izravan prijevoz putnika s putničkih brodova do obale i natrag najkraćim sigurnim morskim plovnim putem. Nisu prikladni i ne bi ih trebalo upotrebljavati za druge vrste usluga, kao što su izleti radi razgledavanja obale. Za te bi izlete trebalo upotrebljavati brodove koji ispunjavaju zahtjeve obalne države o putničkim brodovima, kao što je, među ostalim, navedeno u smjernicama IMO-a (MSC.1/Circ. 1417 o smjernicama za tendere putničkih brodova). Kako bi se povećala sigurnost, države članice i Komisija trebale bi promicati raspravu na razini IMO-a s ciljem preispitivanja smjernica. Komisija bi trebala ocijeniti je li potrebno smjernice učiniti obveznima.

(3)

Iz područja primjene Direktive 2009/45/EZ isključeni su putnički brodovi koji nemaju mehanički pogon. Jedrenjake ne bi trebalo odobravati u skladu s tom direktivom ako je njihov mehanički pogon namijenjen samo za pomoćnu upotrebu i upotrebu u slučaju nužde. Komisija bi stoga do 2020. trebala ocijeniti potrebu za zajedničkim europskim zahtjevima za tu kategoriju putničkih brodova.

(4)

Odobalne objekte opskrbljuju plovila koja prevoze industrijsko osoblje. To industrijsko osoblje mora uspješno završiti tečaj obveznog osposobljavanja u pogledu sigurnosti i ispunjavati određene obvezne kriterije zdravstvene sposobnosti. Stoga bi se na njih trebala primjenjivati različita i posebna sigurnosna pravila izvan područja primjene ove Direktive. Države članice i Komisija trebale bi aktivno podupirati trenutačni rad IMO-a u području sigurnosnih normi za plovila koja opskrbljuju odobalne objekte u skladu s Rezolucijom IMO-a MSC.418(97).

(5)

Na temelju Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) pokazalo se da ne odobravaju sve države članice brodove od aluminija u skladu s Direktivom 2009/45/EZ. Time se stvara nejednaka situacija kojom se narušava cilj postizanja zajedničke, visoke razine sigurnosti za putnike koji plove unutar Unije. Kako bi se izbjegla nejednaka primjena koja proizlazi iz različitih tumačenja definicije aluminija kao jednakovrijedna materijala i primjenjivosti odgovarajućih normi za zaštitu od požara, što dovodi do različitih tumačenja područja primjene te direktive, trebalo bi pojasniti definiciju „jednakovrijedna materijala” u Direktivi 2009/45/EZ. Državama članicama trebalo bi dopustiti da se odluče za strože mjere za sprečavanje požara u skladu s odredbama ove Direktive o dodatnim sigurnosnim zahtjevima.

(6)

Znatnim brojem putničkih brodova izgrađenih od aluminijske legure osiguravaju se redovite i česte pomorske veze među različitim lukama unutar države članice. S obzirom na to da bi iz usklađivanja sa zahtjevima ove Direktive proizašle ozbiljne posljedice po takve prijevozne djelatnosti i povezane društveno-gospodarske uvjete te financijske i tehničke posljedice za postojeće i nove brodove, te bi države članice trebale imati mogućnost da tijekom ograničena razdoblja na takve putničke brodove primjenjuju nacionalno pravo osiguravajući pritom održavanje odgovarajuće razine sigurnosti.

(7)

S ciljem povećanja pravne jasnoće i dosljednosti, a time i razine sigurnosti, brojne definicije i upućivanja trebalo bi ažurirati i dodatno uskladiti s povezanim međunarodnim pravilima ili pravilima Unije. Pritom bi posebnu pažnju trebalo posvetiti zadržavanju postojećeg područja primjene Direktive 2009/45/EZ. Osobito bi definiciju tradicionalnog broda trebalo bolje uskladiti s Direktivom 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), uz zadržavanje trenutačnih kriterija u pogledu godine izgradnje i vrste materijala. Definiciju jahte za razonodu i plovila za razonodu trebalo bi bolje uskladiti s Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974. (Konvencija SOLAS 1974.).

(8)

S obzirom na načelo proporcionalnosti pokazalo se da je trenutačne preskriptivne zahtjeve koji proizlaze iz Konvencije SOLAS 1974. teško prilagoditi malim putničkim plovilima duljine manje od 24 metra. Nadalje, mali brodovi uglavnom su izgrađeni od materijala koji nisu čelik. Stoga je vrlo ograničen broj takvih brodova odobren u skladu s Direktivom 2009/45/EZ. U nedostatku posebnih sigurnosnih problema i odgovarajućih normi predviđenih Direktivom 2009/45/EZ, brodove duljine manje od 24 metra trebalo bi stoga isključiti iz područja primjene te direktive te bi se na njih trebale primjenjivati posebne sigurnosne norme koje odrede države članice, koje mogu bolje procijeniti lokalna ograničenja plovidbe tih brodova u pogledu udaljenosti od obale ili luke i vremenskih uvjeta. Države članice bi pri utvrđivanju tih normi trebale uzeti u obzir smjernice koje treba objaviti Komisija. U tim smjernicama trebali bi se prema potrebi uzeti u obzir drugi međunarodni sporazumi i konvencije IMO-a te bi trebalo izbjegavati uvođenje dodatnih zahtjeva koji izlaze iz okvira postojećih međunarodnih pravila. Komisija se poziva da u najkraćem mogućem roku donese takve smjernice.

(9)

Kako bi se dodatno pojednostavnile definicije morskih područja predviđene Direktivom 2009/45/EZ i što više smanjilo opterećenje za države članice, trebalo bi ukloniti suvišne ili neprimjerene kriterije. U svrhu definiranja morskih područja definiciju morskih područja u kojima mogu ploviti brodovi klase C i D trebalo bi pojednostavniti uklanjanjem kriterija „na koje se mogu iskrcati brodolomci” i „udaljenost od mjesta zakloništa”, uz održavanje iste razine sigurnosti. Primjerenost određene obale kao mjesta zakloništa dinamičan je parametar koji države članice mogu procijeniti samo za svaki slučaj posebno. Ako je potrebno, sva ograničenja za određeni brod u pogledu plovidbe koja se odnose na njegovu udaljenost od mjesta zakloništa trebalo bi navesti u Svjedodžbi o sigurnosti putničkog broda.

(10)

Zbog posebnih geografskih i vremenskih karakteristika te velikog broja otoka kojima su potrebne redovite i česte prometne veze u Grčkoj, i s kopnom ili između njih, te zbog velikog broja mogućih pomorskih veza koji iz toga proizlazi, Grčkoj bi trebalo dopustiti odstupanje od zahtjeva za uspostavu morskih područja. Grčkoj bi umjesto toga trebalo dopustiti da putničke brodove klasificira u skladu s posebnim morskim plovnim putem na kojem plove, pritom zadržavajući iste kriterije za klase putničkih brodova i iste sigurnosne norme.

(11)

Kako bi se izbjegle neželjene negativne posljedice trenutačnih odredaba prema kojima se preinačeni teretni brodovi ne mogu smatrati novim putničkim brodovima, trebalo bi pojasniti da se zahtjevi u pogledu preinake primjenjuju ne samo na postojeće putničke brodove, nego na sve brodove.

(12)

Budući da u skladu s Direktivom 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) država luke može obaviti inspekcijski pregled putničkog broda ili brzog putničkog plovila pod zastavom države koja nije država luke kada obavlja nacionalnu plovidbu, posebne odredbe članka 5. stavka 3. Direktive 2009/45/EZ suvišne su te bi ih trebalo izbrisati.

(13)

S obzirom na razlike u pristupu između zahtjeva Konvencije SOLAS 1974. u vezi sa stabilitetom u oštećenom stanju i posebnih zahtjeva Unije u vezi sa stabilitetom u oštećenom stanju ro-ro putničkih brodova sadržanih u Direktivi 2003/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), potrebu za Direktivom 2003/25/EZ i njezinom dodanom vrijednošću trebalo bi ocijeniti na temelju toga osiguravaju li zahtjevi Konvencije SOLAS 1974. istu razinu sigurnosti.

(14)

Kako bi se povećala transparentnost i olakšalo obavješćivanje o izuzećima, jednakovrijednim zamjenama i dodatnim sigurnosnim mjerama država članica, Komisija bi trebala uspostaviti i održavati bazu podataka. Ta bi baza podataka trebala sadržavati prijavljene mjere u obliku nacrta i u donesenoj verziji. Donesene mjere trebale bi biti javno dostupne.

(15)

S obzirom na promjene uvedene Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ovlasti dodijeljene Komisiji za provedbu Direktive 2009/45/EZ trebalo bi na odgovarajući način ažurirati. Provedbene akte trebalo bi donijeti u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (7).

(16)

Kako bi se uzele u obzir promjene na međunarodnoj razini i iskustvo te kako bi se povećala transparentnost, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu neprimjenjivanja, za potrebe ove Direktive, izmjena međunarodnih instrumenata, ako je potrebno, i ažuriranja tehničkih zahtjeva. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(17)

Budući da su posebna upućivanja na trenutačni rad u okviru IMO-a u članku 14. zastarjela, taj bi članak trebalo izbrisati. Međutim, opći ciljevi međunarodnog djelovanja za poboljšanje sigurnosti putničkih brodova i uspostavu jednakih uvjeta i dalje su relevantni te bi se trebali ostvarivati u skladu s Ugovorima. Države članice i Komisija u tu bi svrhu trebale djelovati u okviru IMO-a s ciljem revizije i poboljšanja odredaba Konvencije SOLAS 1974.

(18)

Važno je da se sve sankcije koje utvrđuju države članice pravilno provode i budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(19)

S obzirom na puni ciklus praćenja putem posjeta koje obavlja Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA), Komisija bi trebala obaviti evaluaciju provedbe Direktive 2009/45/EZ do 21. prosinca 2026. te o tome podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Države članice trebale bi surađivati s Komisijom na prikupljanju svih informacija potrebnih za tu evaluaciju.

(20)

Kako se neobalnim državama članicama koje nemaju morskih luka i koje pod svojom zastavom nemaju brodove obuhvaćene područjem primjene ove Direktive ne bi nametnulo nerazmjerno administrativno opterećenje, takvim državama članicama trebalo bi dopustiti odstupanje od odredaba ove Direktive. To znači da one nisu obvezne prenijeti ovu Direktivu sve dok su ispunjeni ti uvjeti.

(21)

Ljudski čimbenik ključan je za sigurnost na brodu i procedure koje su s njom povezane. Kako bi se održala visoka razina sigurnosti, nužno je uzeti u obzir povezanost sigurnosti, života na brodu, uvjeta rada i osposobljavanja, uključujući osposobljavanje povezano s prekograničnim spašavanjem i hitnim djelovanjem u skladu s međunarodnim zahtjevima. Države članice i Komisija trebale bi stoga imati proaktivnu ulogu na međunarodnoj razini s ciljem praćenja i poboljšanja socijalne dimenzije za pomorce na brodovima.

(22)

Kako bi se olakšao proces provedbe, EMSA bi trebala podupirati Komisiju i države članice u skladu s odgovarajućim odredbama Uredbe (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(23)

Direktivu 2009/45/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na sljedeće putničke brodove i plovila, bez obzira na zastavu pod kojom plove, kada obavljaju nacionalnu plovidbu:

Svaka država članica, u svojstvu države luke, osigurava da putnički brodovi i brza putnička plovila koji plove pod zastavom države koja nije država članica u potpunosti udovoljavaju zahtjevima ove Direktive prije nego što mogu obavljati nacionalnu plovidbu u toj državi članici.

2.   Ova Direktiva ne primjenjuje se na:

3.   Države članice koje nemaju morske luke i koje pod svojom zastavom nemaju putničke brodove ili plovila koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive mogu odstupiti od odredaba ove Direktive, osim od obveze utvrđene u drugom podstavku.

Države članice koje namjeravaju primijeniti takvo odstupanje obavješćuju Komisiju najkasnije 21. prosinca 2019. ako su ti uvjeti ispunjeni te nakon toga obavješćuju Komisiju jednom godišnje o svakoj naknadnoj promjeni. Takve države članice ne mogu dopustiti putničkim brodovima ili plovilima koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive da plove pod njihovom zastavom dok ne prenesu i ne provedu ovu Direktivu.”;

3.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Kategorizacija morskih područja i klase putničkih brodova

1.   Morska područja dijele se na sljedeće kategorije:

2.   Svaka država članica:

3.   Odstupajući od obveze sastavljanja popisa morskih područja Grčka može sastaviti i prema potrebi ažurira popis morskih plovnih putova kojim su obuhvaćeni morski plovni putovi u Grčkoj, koristeći se pritom odgovarajućim kriterijima za kategorije navedene u stavku 1.

4.   Putnički brodovi dijele se na sljedeće klase prema morskom području u kojemu mogu ploviti:

5.   Na brza putnička plovila primjenjuju se kategorije definirane u poglavlju 1. (1.4.10) i (1.4.11.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 1994. ili u poglavlju 1. (1.4.12.) i (1.4.13.) Međunarodnog pravilnika o brzim plovilima iz 2000.”;

4.

članak 5. mijenja se kako slijedi:

5.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

6.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

7.

članak 8. mijenja se kako slijedi:

8.

članak 9. mijenja se kako slijedi:

9.

članak 10. mijenja se kako slijedi:

10.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 10.a

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 3. i članka 10. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 3. i članka 10. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od 20. prosinca 2017. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10. stavka 3. i članka 10. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave te odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u njoj. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stavka 3. ili članka 10. stavka 4. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

11.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

12.

članak 12. mijenja se kako slijedi:

13.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

14.

članak 14. briše se;

15.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 16.a

Preispitivanje

Komisija obavlja evaluaciju provedbe ove Direktive te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi rezultate evaluacije do 22.prosinca 2026.”;

16.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

30.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 315/52

(1)

Točne i pravodobne informacije o broju ili identitetu osoba na brodu ključne su za pripremu i učinkovitost operacija traganja i spašavanja. U slučaju nesreće na moru, potpuna i cjelovita suradnja među nadležnim nacionalnim tijelima uključene države ili uključenih država, brodara i njihovih zastupnika može znatno doprinijeti učinkovitosti operacija. Određeni aspekti te suradnje uređeni su Direktivom Vijeća 98/41/EZ (3).

(2)

Rezultatima provjere primjerenosti na temelju Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) i iskustvom stečenim tijekom provedbe Direktive 98/41/EZ pokazalo se da informacije o osobama na brodu nisu uvijek odmah dostupne nadležnim tijelima kada su im potrebne. Radi rješavanja te situacije sadašnje zahtjeve iz Direktive 98/41/EZ trebalo bi uskladiti sa zahtjevima o elektroničkoj prijavi podataka, što bi dovelo do veće učinkovitosti. Digitalizacijom će se isto tako omogućiti olakšani pristup informacijama o znatnom broju putnika u slučaju nužde ili pri rješavanju posljedica nesreće na moru.

(3)

Tijekom posljednjih 17 godina ostvaren je znatan tehnološki napredak u odnosu na sredstva komunikacije i pohrane podataka o kretanjima brodova. Duž europskih obala uspostavljen je niz obveznih sustava prijavljivanja s brodova, u skladu s odgovarajućim pravilima koje je donijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO). I pravom Unije i nacionalnim pravom osigurava se da brodovi ispunjavaju zahtjeve na snazi u vezi s prijavljivanjem na temelju tih sustava. Sada je potrebno ostvariti napredak u području tehnoloških inovacija, oslanjajući se na dosad postignute rezultate, među ostalim i na međunarodnoj razini, te osiguravajući stalno održavanje tehnološke neutralnosti.

(4)

Prikupljanje, prijenos i razmjena podataka povezanih s brodovima omogućeni su, pojednostavnjeni i usklađeni jedinstvenim nacionalnim prozorom iz Direktive 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) te sustavom Unije za razmjenu pomorskih informacija (SafeSeaNet) iz Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Informacije o osobama na brodu koje se zahtijevaju Direktivom 98/41/EZ trebalo bi stoga prijavitiu jedinstveni nacionalni prozor koji nadležnom tijelu omogućuje da u slučaju nužde ili rješavanja posljedica nesreće na moru odmah pristupi podacima. Broj osoba na brodu trebalo bi prijaviti u jedinstveni nacionalni prozor služeći se odgovarajućim tehničkim sredstvima o kojima bi trebale odlučiti države članice. Alternativno bi trebalo prijaviti taj broj imenovanom tijelu s pomoću automatskog identifikacijskog sustava.

(5)

Države članice trebale bi radi olakšavanja pružanja i razmjene informacija prijavljenih u skladu s ovom Direktivom i smanjivanja administrativnog opterećenja upotrebljavati usklađene službene postupke prijave uspostavljene Direktivom 2010/65/EU. U slučaju nesreće koja utječe na više od jedne države članice, države članice trebale bi putem sustava SafeSeaNet staviti informacije na raspolaganje drugim državama članicama.

(6)

Kako bi se državama članicama omogućilo dovoljno dugo razdoblje za dodavanje novih funkcija jedinstvenim nacionalnim prozorima, primjereno je predvidjeti prijelazno razdoblje tijekom kojeg države članice imaju mogućnost održavati trenutačni sustav za upis osoba na putničkim brodovima.

(7)

Napredak ostvaren u razvoju jedinstvenih nacionalnih prozora trebao bi poslužiti kao osnova za budući prijelaz na okružje jedinstvenog europskog prozora.

(8)

Države članice trebale bi poticati brodare, a posebice manje brodare, da upotrebljavaju jedinstveni nacionalni prozor. Međutim, kako bi se osiguralo poštovanje načela proporcionalnosti, države članice trebale bi imati mogućnost da pod posebnim uvjetima izuzmu od obveze prijave broja osoba na brodu u nacionalni jedinstveni prozor manje brodare koji još ne upotrebljavaju jedinstveni nacionalni prozor i koji uglavnom obavljaju kratku domaću plovidbu kraću od 60 minuta.

(9)

Kako bi se uzeli u obzir posebni zemljopisni položaj otokâ Heligoland i Bornholm te priroda njihovih prometnih veza s kopnom, Njemačkoj, Danskoj i Švedskoj trebalo bi dati više vremena za sastavljanje popisa osoba na brodu te im omogućiti da tijekom prijelaznog razdoblja dostavljaju te informacije na temelju trenutačnog sustava.

(10)

Države članice trebale bi i dalje imati mogućnost snižavanja praga od 20 milja za bilježenje osoba na brodu na popis i prijavu tog popisa. To pravo obuhvaća plovidbe u kojima putnički brodovi koji prevoze velik broj putnika tijekom jedne dulje plovidbe uzastopno pristaju u lukama koje su međusobno udaljene manje od 20 milja. U takvim slučajevima, državama članicama trebalo bi omogućiti da snize prag od 20 milja kako bi se omogućilo bilježenje informacija koje se zahtijevaju ovom Direktivom s obzirom na putnike na brodu koji su se ukrcali u prvoj luci ili u nekoj od luka međupostaja.

(11)

Kako bi se rodbini pružile pravodobne i pouzdane informacije u slučaju nesreće, smanjila nepotrebna kašnjenja konzularne pomoći i drugih usluga te olakšali postupci identifikacije, u dostavljenim podacima trebale bi biti uključene informacije o državljanstvu osoba na brodu. Popis unosa traženih podataka za plovidbe dulje od 20 milja trebao bi biti pojednostavnjen, pojašnjen i u najvećoj mogućoj mjeri usklađen sa zahtjevima u vezi s prijavljivanjem za jedinstveni nacionalni prozor.

(12)

S obzirom na poboljšanja elektroničkih sredstava za bilježenje podataka i uzimajući u obzir činjenicu da se osobni podaci prikupljaju prije polaska broda, rok od 30 minuta koji je trenutačno predviđen Direktivom 98/41/EZ trebalo bi smanjiti na 15 minuta.

(13)

Važno je u skladu s međunarodnim zahtjevima svakoj osobi na brodu pružiti jasne upute kojih se treba pridržavati u slučaju nužde.

(14)

Kako bi se povećala pravna jasnoća i osnažila dosljednost s povezanim zakonodavstvom Unije, a posebno Direktivom 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), niz zastarjelih, dvosmislenih i zbunjujućih upućivanja trebalo bi ažurirati ili izbrisati. Definiciju „putničkog broda” trebalo bi uskladiti s drugim zakonodavstvom Unije na način kojim se ne premašuje područje primjene ove Direktive. Definiciju „zaklonjenog područja mora” trebalo bi zamijeniti konceptom usklađenim s Direktivom 2009/45/EZ u svrhe izuzećâ na temelju ove Direktive, osiguravajući blizinu sredstava traganja i spašavanja. Definiciju „popisivača putnika” trebalo bi izmijeniti tako da se njome izražavaju nove dužnosti kojima se više ne obuhvaća čuvanje informacija. Definicija „imenovanog tijela” trebala bi obuhvaćati nadležna tijela koja imaju izravan ili neizravan pristup informacijama koje se zahtijevaju ovom Direktivom. Odgovarajuće zahtjeve u pogledu sustavâ kompanija za upis putnika trebalo bi izbrisati.

(15)

Ova Direktiva ne bi se trebala primjenjivati na jahte za razonodu ili plovila za razonodu. Ona se posebice ne bi trebala primjenjivati na jahte za razonodu ili plovila za razonodu kad su zakupljeni bez posade, a nakon toga se ne upotrebljavaju u komercijalne svrhe za potrebe prijevoza putnika.

(16)

Države članice trebale bi i dalje biti odgovorne za osiguranje usklađenosti sa zahtjevima u pogledu upisa podataka na temelju Direktive 98/41/EZ, odnosno u pogledu točnosti i pravodobnog upisa podataka. Kako bi se osigurala dosljednost informacija trebalo bi biti moguće provoditi nasumične provjere.

(17)

Ako se zbog mjera predviđenih direktivama 98/41/EZ i 2010/65/EU obrađuju osobni podaci, ta bi se obrada trebala provoditi u skladu s pravom Unije o zaštiti osobnih podataka, osobito Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (7) i Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Osobito i ne dovodeći u pitanje druge pravne obveze u skladu s pravom o zaštiti podataka, osobni podaci prikupljeni u skladu s Direktivom 98/41/EZ ne bi se smjeli obrađivati ili upotrebljavati ni u koju drugu svrhu i ne bi se smjeli zadržavati dulje nego što je potrebno za potrebe Direktive 98/41/EZ. Osobni podaci trebali bi se stoga automatski i bez nepotrebne odgode brisati po sigurnom dovršetku plovidbe broda ili, ako je primjenjivo, nakon završetka istrage ili sudskog postupka tijekom rješavanja posljedica nesreće ili slučaja nužde.

(18)

Vodeći računa o najnovijim dostignućima i trošku provedbe, svaka kompanija trebala bi provesti primjerene tehničke i organizacijske mjere radi zaštite osobnih podataka, obrađenih na temelju ove Direktive, od slučajnog ili nezakonitog uništenja ili slučajnog gubitka, izmjene te neovlaštenog otkrivanja tih podataka ili pristupa tim podacima u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti podataka.

(19)

S obzirom na načelo proporcionalnosti te uzimajući u obzir da je u najboljem interesu putnika dati točne informacije, sadašnji način prikupljanja osobnih podataka na temelju vlastite izjave putnika dostatan je za potrebe Direktive 98/41/EZ. Istodobno bi se elektroničkim sredstvima upisa i provjere podataka trebao osigurati upis jedinstvenih informacija o svakoj osobi na brodu.

(20)

Kako bi se povećala transparentnost i olakšalo obavješćivanje država članica o izuzećima i zahtjevima za odstupanje, Komisija bi u tu svrhu trebala uspostaviti i održavati bazu podataka. Ona bi trebala sadržavati prijavljene mjere u obliku nacrta i u verziji u kojoj su donesene. Donesene mjere trebale bi biti javno dostupne.

(21)

Podaci o obavijestima o izuzećima i zahtjevima za odstupanje država članica trebali bi prema potrebi biti usklađeni i koordinirani kako bi se osigurala što je moguće djelotvornija upotreba takvih podataka.

(22)

S obzirom na promjene uvedene Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) ovlasti dodijeljene Komisiji za provedbu Direktive 98/41/EZ trebalo bi na odgovarajući način ažurirati. Provedbene akte trebalo bi donijeti u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (9).

(23)

Kako bi se uzele u obzir promjene na međunarodnoj razini te kako bi se povećala transparentnost, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu neprimjenjivanja, za potrebe ove Direktive, izmjena međunarodnih instrumenata ako je to potrebno. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(24)

S obzirom na puni ciklus praćenja putem posjeta koje obavlja Europska agencija za pomorsku sigurnost, Komisija bi trebala obaviti evaluaciju provedbe Direktive 98/41/EZ do 22. prosinca 2026. te o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi surađivati s Komisijom na prikupljanju svih informacija potrebnih za tu evaluaciju.

(25)

Kako bi se uvažile promjene unesene u Direktivu 98/41/EZ, informacije o osobama na brodu trebale bi biti uključene u popis službenih postupaka prijave iz dijela A Priloga Direktivi 2010/65/EU.

(26)

Kako se neobalnim državama članicama koje nemaju morskih luka i koje pod svojom zastavom nemaju putničke brodove obuhvaćene područjem primjene ove Direktive ne bi nametnulo nerazmjerno administrativno opterećenje, takvim državama članicama trebalo bi dopustiti odstupanje od odredaba ove Direktive. To znači da one nisu obvezne prenijeti ovu Direktivu sve dok ispunjavaju taj uvjet.

(27)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 te je on dao službene komentare 9. prosinca 2016.

(28)

Direktive 98/41/EZ i 2010/65/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

1.   Ova Direktiva primjenjuje se na putničke brodove uz izuzetak:

2.   Države članice koje nemaju morske luke i koje pod svojom zastavom nemaju putničke brodove obuhvaćene područjem primjene ove Direktive mogu odstupiti od odredaba ove Direktive, osim od obveze utvrđene u drugom podstavku.

One države članice koje namjeravaju primijeniti takvo odstupanje obavješćuju Komisiju najkasnije 21. prosinca 2019. ako su ti uvjeti ispunjeni te nakon toga obavješćuju Komisiju jednom godišnje o svakoj naknadnoj promjeni. Takve države članice ne mogu dopustiti putničkim brodovima koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive da plove pod njihovom zastavom dok ne prenesu i ne provedu ovu Direktivu.”;

3.

u članku 4. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Prije nego što putnički brod isplovi, broj osoba na brodu dostavlja se zapovjedniku broda i odgovarajućim tehničkim sredstvima prijavljuje u jedinstveni prozor uspostavljen u skladu s člankom 5. Direktive 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*1) ili se, ako država članica tako odluči, dostavlja imenovanom tijelu s pomoću automatskog identifikacijskog sustava.

U prijelaznom razdoblju od šest godina od 20. prosinca 2017. države članice mogu nastaviti dopuštati da se te informacije dostavljaju popisivaču putnika kompanije ili sustavu kompanije na kopnu koji obavlja istu funkciju, umjesto da zahtijevaju prijavu tih informacija u jedinstveni prozor ili imenovanom tijelu s pomoću automatskog identifikacijskog sustava.

(*1)  Direktiva 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica i o stavljanju izvan snage Direktive 2002/6/EZ (SL L 283, 29.10.2010., str. 1.).”;"

4.

članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

1.   Ako putnički brod koji isplovljava iz luke smještene u državi članici na plovidbu dulju od 20 milja od točke isplovljavanja do sljedeće luke pristajanja bilježe se sljedeće informacije:

2.   Informacije navedene u stavku 1. prikupljaju se prije polaska putničkog broda i prijavljuju u jedinstveni prozor uspostavljen u skladu s člankom 5. Direktive 2010/65/EU po isplovljavanju putničkog broda, ali najkasnije 15 minuta nakon njegova isplovljavanja.

3.   U prijelaznom razdoblju od šest godina od 20. prosinca 2017. države članice mogu nastaviti dopuštati da se te informacije dostavljaju popisivaču putnika kompanije ili sustavu kompanije na kopnu koji obavlja istu funkciju, umjesto da zahtijevaju prijavu tih informacija u jedinstveni prozor.

4.   Ne dovodeći u pitanje druge pravne obveze koje su u skladu sa zakonodavstvom Unije i nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti podataka, osobni podaci prikupljeni za potrebe ove Direktive ne obrađuju se i ne upotrebljavaju ni u koju drugu svrhu. S takvim osobnim podacima uvijek se postupa u skladu s pravom Unije o zaštiti podataka i privatnosti te se oni brišu automatski i bez nepotrebne odgode kad više nisu potrebni.”;

5.

u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Svaka država članica, za svaki putnički brod koji plovi pod zastavom treće zemlje, isplovljava iz luke smještene izvan Unije te je na putu za luku smještenu u toj državi članici, zahtijeva od kompanije da osigura da se informacije navedene u članku 4. stavku 1. i članku 5. stavku 1. dostave u skladu s člankom 4. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 2.”;

6.

članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1.   Svaka kompanija koja preuzme odgovornost za upravljanje putničkim brodom, kad se to zahtijeva u skladu s člancima 4. i 5. ove Direktive, imenuje popisivača putnika odgovornog za prijavu informacija iz tih odredaba u jedinstveni prozor uspostavljen u skladu s člankom 5. Direktive 2010/65/EU ili imenovanom tijelu s pomoću automatskog identifikacijskog sustava.

2.   Kompanija ne čuva osobne podatke prikupljene u skladu s člankom 5. ove Direktive dulje nego što je potrebno za potrebe ove Direktive, a svakako samo do trenutka sigurnog dovršetka dotične plovidbe broda i do trenutka kad se ti podaci prijave u jedinstveni prozor uspostavljen u skladu s člankom 5. Direktive 2010/65/EU. Ne dovodeći u pitanje druge posebne pravne obveze na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, među ostalim i u statističke svrhe, te se informacije automatski i bez nepotrebne odgode brišu kad više nisu potrebne u tu svrhu.

3.   Svaka kompanija osigurava da se informacije o putnicima koji su iskazali potrebu za posebnom skrbi ili pomoći u situacijama nužde propisno zabilježe i dostave zapovjedniku broda prije nego što putnički brod isplovi.”;

7.

članak 9. mijenja se kako slijedi:

8.

članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1.   Države članice osiguravaju da su kompanije uvele postupak za upis podataka kojim se jamči da se informacije koje se zahtijevaju ovom Direktivom prijavljuju točno i pravodobno.

2.   Svaka država članica imenuje tijelo koje će imati pristup informacijama koje se zahtijevaju na temelju ove Direktive. Države članice osiguravaju da u slučaju nužde ili pri rješavanju posljedica nesreće to imenovano tijelo ima izravan pristup informacijama koje se zahtijevaju na temelju ove Direktive.

3.   Države članice osobne podatke prikupljene u skladu s člankom 5. ne drže dulje nego što je potrebno za potrebe ove Direktive, a svakako samo do:

4.   Ne dovodeći u pitanje druge posebne pravne obveze na temelju prava Unije ili nacionalnog prava, među ostalim obveze u statističke svrhe, te se informacije automatski i bez nepotrebne odgode brišu kad više nisu potrebne u svrhe ove Direktive.”;

9.

članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

1.   Za potrebe ove Direktive traženi podaci prikupljaju se i bilježe na način kojim se ne dovodi do neopravdanog kašnjenja za putnike koji se ukrcavaju na plovilo ili iskrcavaju iz njega.

2.   Izbjegava se višestruko prikupljanje podataka na istim ili sličnim plovnim putovima.”;

10.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 11.a

1.   Obrada osobnih podataka na temelju ove Direktive provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (*2).

2.   Obrada osobnih podataka koju institucije i tijela Unije provode na temelju ove Direktive, kao primjerice u okviru sustava jedinstvenog prozora i sustava SafeSeaNet, provodi se u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (*3).

(*2)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.)."

(*3)  Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).”"

11.

članak 12. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 12.

1.   U iznimnim okolnostima u kojima je to propisno opravdano odgovarajućom analizom Komisije i kako bi se izbjegla ozbiljna i neprihvatljiva prijetnja pomorskoj sigurnosti ili neusklađenost s pomorskim zakonodavstvom Unije, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 12.a kojima se ova Direktive mijenja kako se za potrebe ove Direktive ne bi primjenjivala izmjena međunarodnih instrumenata iz članka 2.

2.   Ti delegirani akti donose se najkasnije tri mjeseca prije isteka razdoblja utvrđenog na međunarodnoj razini za prešutno prihvaćanje dotične izmjene ili predviđenog datuma stupanja na snagu navedene izmjene. U razdoblju koje prethodi stupanju na snagu takvog delegiranog akta države članice suzdržavaju se od svih inicijativa kojima je cilj uključiti tu izmjenu u nacionalno zakonodavstvo ili primijeniti tu izmjenu dotičnog međunarodnog instrumenta.”;

12.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 12.a

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 12. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od sedam godina počevši od 20. prosinca 2017. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od sedam godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 12. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 12. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

13.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

14.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 14.a

Komisija obavlja evaluaciju provedbe ove Direktive te Europskom parlamentu i Vijeću podnosi rezultate evaluacije do 22. prosinca 2026.

Komisija do 22. prosinca 2022. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi privremeno izvješće o provedbi ove Direktive.”.

30.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 315/61

(1)

Pravo Unije o sustavu obveznih pregleda radi sigurnog obavljanja plovidbe na redovnoj liniji ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila datiraju iz 1999. Sada je potrebno ažurirati to pravo kako bi se uzelo u obzir napredak ostvaren u provedbi sustava nadzora države luke uspostavljenog Direktivom 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) te iskustvo stečeno tijekom provedbe Pariškog memoranduma o suglasnosti o nadzoru države luke, potpisanog u Parizu 26. siječnja 1982.

(2)

Provjera primjerenosti na temelju Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) pokazuje da je pravni okvir Unije o sigurnosti putničkih brodova doveo do zajedničke razine sigurnosti putničkih brodova unutar Unije. Pokazuje i da, kao posljedica načina na koji se pravo Unije o sigurnosti putnika s vremenom razvijalo kao odgovor na različite zahtjeve i situacije, postoji određena razina preklapanja i udvostručavanja koju se može i koju bi trebalo racionalizirati i pojednostaviti kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za brodovlasnike te racionalizirali napori koji se zahtijevaju od pomorskih uprava država članica.

(3)

Većina država članica već kombinira, tamo gdje je moguće, obvezne preglede radi sigurnog obavljanja plovidbe na redovnoj liniji ro-ro putničkih brodova s drugim vrstama pregleda i inspekcijskih pregleda, odnosno pregledima države zastave i inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke. Kako bi se dodatno smanjio napor koji se ulaže u inspekcijske preglede i u najvećoj mogućoj mjeri produljilo vrijeme tijekom kojeg se brod ili plovilo može komercijalno iskorištavati te istodobno osiguralo da su sigurnosne norme i dalje visoke, plovila koja podliježu inspekcijskim pregledima u okviru nadzora države luke trebalo bi stoga prenijeti kako bi bila obuhvaćena područjem primjene Direktive 2009/16/EZ. Područje primjene ove Direktive trebalo bi ograničiti na brodove koji osiguravaju redovne linije ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila između luka unutar države članice ili između luke u državi članici i luke u trećoj zemlji ako je zastava plovila zastava dotične države članice. U slučaju plovila koja osiguravaju redovne linije ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila između države članice i treće zemlje Direktiva 2009/16/EZ trebala bi se primjenjivati ako zastava nije zastava dotične države članice.

(4)

Koncept „države domaćina” uveden je Direktivom Vijeća 1999/35/EZ (4) kako bi se olakšala suradnja s trećim zemljama prije proširenja Unije 2004. Taj koncept više nije relevantan i stoga bi ga trebalo ukinuti.

(5)

U Direktivi 1999/35/EZ navodi se da države domaćini svakih 12 mjeseci moraju provesti posebni pregled i pregled tijekom plovidbe na redovnoj liniji. Iako je cilj tog zahtjeva bio osigurati da se ta dva inspekcijska pregleda provode uz dovoljan razmak između njih, provjerom primjerenosti na temelju REFIT-a pokazalo se to nije uvijek slučaj. Kako bi se pojasnio sustav inspekcijskih pregleda i osiguralo postojanje usklađenog okvira inspekcijskih pregleda kojim se jamči visoka razina sigurnosti i pritom uzimaju u obzir zajedničke potrebe putničkih usluga, trebalo bi pojasniti da bi ta dva godišnja inspekcijska pregleda trebalo provoditi redovito, u razmacima od otprilike šest mjeseci. Ako plovilo obavlja plovidbu, razmak između tih uzastopnih inspekcijskih pregleda ne bi trebao biti kraći od četiri mjeseca niti dulji od osam mjeseci.

(6)

U Direktivi 1999/35/EZ upućuje se na „preglede”, a ne na „inspekcijske preglede”. Riječ „pregled” upotrebljava se u međunarodnim konvencijama kako bi se naznačila obveza država zastave da prate usklađenost brodova s međunarodnim normama te, prema potrebi, izdaju ili obnavljaju svjedodžbe. Međutim, poseban sustav inspekcijskih pregleda za ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila na redovnim linijama ne može se smatrati pregledom te relevantni obrasci inspekcijskog pregleda nisu i ne mogu se smatrati svjedodžbama o sposobnosti broda za plovidbu. Stoga bi pojam „pregled” trebalo zamijeniti pojmom „inspekcijski pregled” kad se odnosi na posebne preglede kako je trenutačno predviđeno u Direktivi 1999/35/EZ.

(7)

Uzimajući u obzir njihov specifičan profil rizika, ro-ro putničke brodove i brza putnička plovila trebalo bi kao prioritet podvrgavati redovitim inspekcijskim pregledima. Sve inspekcijske preglede ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2009/16/EZ trebalo bi uključiti u ukupan broj godišnjih inspekcijskih pregleda koje provodi svaka država članica.

(8)

Troškove inspekcijskih pregleda koji kao posljedicu imaju zabranu isplovljavanja plovila trebala bi snositi kompanija.

(9)

Kako bi se uzele u obzir promjene na međunarodnoj razini i stečeno iskustvo, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu neprimjenjivanja, za potrebe ove Direktive, izmjena međunarodnih instrumenata, ako je potrebno, i ažuriranja tehničkih specifikacija. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (5). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(10)

Direktivu 2009/16/EZ trebalo bi izmijeniti kako bi se osiguralo zadržavanje sadržaja i učestalosti inspekcijskih pregleda ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila. Posebne odredbe o inspekcijskim pregledima i provjerama ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila na redovnim linijama koji ispunjavaju uvjete za nadzor države luke trebalo bi stoga uvesti u Direktivu 2009/16/EZ.

(11)

Kod provođenja inspekcijskog pregleda u skladu s Direktivom 2009/16/EZ trebali bi se poduzeti svi mogući napori da se spriječi neopravdano zadržavanje ili kašnjenje broda.

(12)

Važno je uzeti u obzir uvjete rada i života posade na brodu, kao i osposobljavanje i kvalifikacije članova posade s obzirom na usku isprepletenost zdravstvenih, sigurnosnih i socijalnih aspekata.

(13)

S obzirom na puni ciklus praćenja putem posjeta koje obavlja Europska agencija za pomorsku sigurnost Komisija bi trebala obavljati evaluaciju provedbe ove Direktive najkasnije sedam godina nakon roka za prenošenje ove Direktive te o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Države članice trebale bi surađivati s Komisijom na prikupljanju svih informacija potrebnih za tu evaluaciju.

(14)

Kako se neobalnim državama članicama ne bi nametnulo nerazmjerno administrativno opterećenje, takvim državama članicama prema pravilu de minimis trebalo bi dopustiti odstupanje od odredaba ove Direktive, što znači da takve države članice nisu obvezne prenijeti ovu Direktivu sve dok ispunjavaju određene kriterije.

(15)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, odnosno osiguravanje sigurne plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila na redovnim linijama, ne mogu dostatno ostvariti države članice s obzirom na značaj pomorskog putničkog prijevoza za unutarnje tržište i prekograničnu prirodu plovidbe takvih brodova i plovilau Uniji i na međunarodnoj razini, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije uspostavom zajedničke razine sigurnosti i izbjegavanjem narušavanja tržišnog natjecanja, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(16)

Kako bi se povećala pravna jasnoća i dosljednost te s obzirom na broj dotičnih izmjena, Direktivu 1999/35/EZ trebalo bi staviti izvan snage, a Direktivu 2009/16/EZ trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

(a)

na redovnim linijama između luke države članice i luke treće zemlje ako je zastava plovila zastava dotične države članice; ili

(b)

na redovnim linijama u nacionalnoj plovidbi u morskim područjima u kojima mogu ploviti brodovi klase A u skladu s člankom 4. Direktive 2009/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6).

1.

„ro-ro putnički brod” znači brod opremljen tako da omogućava cestovnim ili željezničkim vozilima da se ukrcaju („roll on”) na plovilo ili iskrcaju („roll off”) s njega i koji prevozi više od 12 putnika;

2.

„brzo putničko plovilo” znači plovilo kako je definirano u Pravilu 1. poglavlja X. Konvencije SOLAS 74 i koje prevozi više od 12 putnika;

3.

„Konvencija SOLAS 74” znači Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru iz 1974., uključujući protokole uz nju i njezine izmjene, u ažuriranoj verziji;

4.

„Međunarodni pravilnik o brzim plovilima” znači „Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila” sadržan u rezoluciji IMO-ova Odbora za pomorsku sigurnost MSC.36(63) od 20. svibnja 1994. ili Međunarodni pravilnik o sigurnosti brzih plovila iz 2000. (HSC pravilnik iz 2000.) sadržan u rezoluciji IMO-a MSC.97(73) iz prosinca 2000., u ažuriranoj verziji;

5.

„HSSC” znači Smjernice IMO-a za preglede prema usklađenom sustavu pregleda i izdavanja svjedodžbi, u ažuriranoj verziji;

6.

„redovna linija” znači niz putovanja ro-ro putničkih brodova ili brzih putničkih plovila koji prometuju između dvije iste luke ili više istih luka, ili niz plovidaba iz iste luke i prema istoj luci bez međupostaja, bilo:

7.

„morsko područje” znači morsko područje ili morski plovni put utvrđen u skladu s člankom 4. Direktive 2009/45/EZ;

8.

„svjedodžbe” znači:

9.

„uprava države zastave” znači nadležna tijela države pod čijom zastavom imaju pravo ploviti ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo;

10.

„nacionalna plovidba” znači plovidba morskim područjima iz luke države članice do iste ili druge luke u toj državi članici;

11.

„kompanija” znači organizacija ili osoba koja je pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti koje nalaže Međunarodni pravilnik o sigurnom vođenju broda i sprečavanju onečišćenja (ISM pravilnik) u ažuriranoj verziji ili, u slučajevima kada se poglavlje IX. Konvencije SOLAS 74 ne primjenjuje, vlasnik ro-ro putničkog broda ili brzog putničkog plovila ili neka druga organizacija ili osoba, kao što je upravitelj ili zakupoprimac broda bez posade, koja je od vlasnika preuzela odgovornost za upravljanje ro-ro putničkim brodom ili brzim putničkim plovilom;

12.

„inspektor” znači zaposlenik u javnom sektoru ili druga osoba koju nadležno tijelo države članice ovlasti za obavljanje inspekcijskih pregleda predviđenih ovom Direktivom, koja je odgovorna tom nadležnom tijelu i koja ispunjava minimalne kriterije određene u Prilogu XI. Direktivi 2009/16/EZ;

13.

„nadležno tijelo države članice” znači tijelo koje je imenovala država članica u skladu s ovom Direktivom i koje je odgovorno za obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene ovom Direktivom.

(a)

provjere usklađenosti sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I.; i

(b)

inspekcijskog pregleda, u skladu s Prilogom II., kako bi provjerila ispunjava li ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo potrebne zahtjeve za sigurnu plovidbu na redovnoj liniji.

(a)

da vizualni inspekcijski pregled i provjera isprava ne ukazuju na to da ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo ne ispunjava potrebne zahtjeve za sigurnu plovidbu; i

(b)

da država članica provede inspekcijski pregled prije početka plovidbe predviđen u članku 3. stavku 1. u roku od jednog mjeseca.

(a)

inspekcijski pregled, u skladu s Prilogom II; i

(b)

inspekcijski pregled tijekom plovidbe na redovnoj liniji, najranije četiri mjeseca i najkasnije osam mjeseci nakon inspekcijskog pregleda iz točke (a), koji obuhvaća stavke navedene u Prilogu III. te, prema stručnoj procjeni inspektora, uključuje dostatan broj stavki navedenih u prilozima I. i II. kako bi se osiguralo da ro-ro putnički brod ili brzo putničko plovilo i dalje ispunjava sve potrebne zahtjeve za sigurnu plovidbu.