ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 301

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Godište 60.
17. studenoga 2017.


Sadržaj

 

II.   Nezakonodavni akti

Stranica

 

 

UREDBE

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/2100 оd 4. rujna 2017. o utvrđivanju znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća ( 1 )

1

 

 

Ispravci

 

*

Ispravak Roterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemijske tvari i pesticide u međunarodnoj trgovini ( SL L 63, 6.3.2003. ) (Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 11/Sv. 17 od 18. prosinca 2012.)

6

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP.

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


II. Nezakonodavni akti

UREDBE

17.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 301/1


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/2100

оd 4. rujna 2017.

o utvrđivanju znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrine disrupcije u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (1), a posebno njezin članak 5. stavak 3. prvi podstavak,

budući da:

(1)

Znanstvene kriterije za određivanje svojstava endokrine disrupcije u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir svrhu te Uredbe, tj. poboljšanje slobodnog kretanja biocidnih proizvoda u Uniji uz istodobno osiguranje visokog stupnja zaštite zdravlja ljudi, zdravlja životinja te okoliša.

(2)

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predložila je 2002. u okviru Međunarodnog programa za sigurnost kemikalija definiciju endokrinih disruptora (2), a 2009. definiciju štetnih učinaka (3). Te su definicije u međuvremenu općenito prihvaćene među znanstvenicima. Europska agencija za sigurnost hrane odobrila je te definicije u znanstvenom mišljenju o endokrinim disruptorima donesenom 28. veljače 2013. (4). To mišljenje dijeli i Znanstveni odbor za zaštitu potrošača (5). Stoga je primjereno temeljiti kriterije za utvrđivanje svojstava endokrine disrupcije na tim definicijama WHO-a.

(3)

Za provedbu tih kriterija trebalo bi primijeniti vrijednost dokaza, posebno uzimajući u obzir pristup iz Uredbe (EU) br. 528/2012 i Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (6) o vrijednosti dokaza. Trebalobi uzeti u obzir i prethodno iskustvo s primjenom vodiča OECD-a (7) o standardiziranim smjernicama za ispitivanje za ocjenu kemikalija u pogledu endokrine disrupcije. Osim toga, provedba kriterija trebala bi se temeljiti na svim relevantnim znanstvenim dokazima, uključujući studije dostavljene u skladu s trenutačnim zahtjevima za podacima iz Uredbe (EU) br. 528/2012. Te se studije uglavnom temelje na međunarodno dogovorenim planovima ispitivanja.

(4)

Utvrđivanje svojstava endokrine disrupcije u odnosu na ljudsko zdravlje trebalo bi se temeljiti na dokazima koji se odnose na ljude i/ili životinje, čime se omogućava utvrđivanje tvari za koje je poznato ili se pretpostavlja da su endokrino disruptivne.

(5)

Jedno od obilježja endokrino disruptivnih tvari jest njihov endokrini način djelovanja. Postoji nekoliko endokrinih načina djelovanja. Organizmi koji pripadaju različitim taksonomskim koljenima razlikuju se po svojim osnovnim obilježjima, uključujući endokrini način djelovanja. Stoga određeni endokrini način djelovanja relevantan za određeno koljeno ne mora biti biološki vjerojatan za organizme iz različitog koljena. Tvari čiji je predviđeni biocidni način djelovanja, u smislu glave 1. točke 6.5. Priloga II. Uredbi (EU) br. 528/2012, suzbijanje ciljnih organizama koji nisu kralježnjaci putem njihova endokrinog sustava imaju stoga način djelovanja za koji se ne očekuje da je relevantan za kralježnjake. Stoga te tvari svojim predviđenim načinom djelovanja općenito ne predstavljaju rizik za ljude i druge kralježnjake u okolišu te su stoga posebno djelotvorne i korisne u integriranoj zaštiti bilja. Pri određivanju kriterija za utvrđivanje svojstava endokrine disrupcije koja mogu imati štetne učinke na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini primjereno je uzeti u obzir navedena znanstvena razmatranja, s obzirom na ciljeve Uredbe (EU) br. 528/2012 i načelo proporcionalnosti. Kada se predviđeni način djelovanja odnosi na suzbijanje ciljnih organizama koji nisu kralježnjaci putem njihova endokrinog sustava, učinci uzrokovani tim predviđenim načinom djelovanja na organizme koji pripadaju istom taksonomskom koljenu kao ciljni organizam ne bi se trebali uzimati u obzir za potrebe utvrđivanja svojstava endokrine disrupcije u pogledu organizama koji ne pripadaju ciljnoj skupini. Međutim, aktivne tvari s takvim predviđenim načinom djelovanja mogu se odobriti samo ako, na temelju procjene rizika i uzimajući u obzir posebne zahtjeve u pogledu podataka utvrđene Uredbom (EU) br. 528/2012, njihova upotreba nema neprihvatljive učinke na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini, uključujući organizme koji pripadaju istom koljenu kao ciljni organizam.

(6)

Uzimajući u obzir ciljeve Uredbe (EU) br. 528/2012 Komisija bi trebala ocijeniti iskustvo stečeno primjenom znanstvenih kriterija za utvrđivanje svojstava endokrine disrupcije uvedenih ovom Uredbom.

(7)

Kriteriji za određivanje svojstava endokrine disrupcije odražavaju trenutačna znanstvena i tehnička saznanja i omogućuju točnije utvrđivanje tvari koje imaju svojstva endokrine disrupcije. Ne dovodeći u pitanje članak 90. stavak 2. Uredbe (EU) br. 528/2012 nove kriterije trebalo bi što prije početi primjenjivati, no potrebno je uzeti u obzir vrijeme koje je državama članicama i Europskoj agenciji za kemikalije potrebno kako bi se pripremile za primjenu tih kriterija. Stoga bi se ti kriteriji trebali primjenjivati od 7. lipnja 2018., osim ako je Odbor iz članka 82. Uredbe (EU) br. 528/2012 glasao o nacrtu uredbe do 7. lipnja 2018. Komisija će razmotriti posljedice za svaki postupak koji je u tijeku u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 i prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere, poštujući prava podnositeljâ zahtjeva. To može obuhvaćati zahtjev za dodatne informacije od podnositelja zahtjeva i/ili za dodatni doprinos regulatornog tijela i/ili revidirano mišljenje Agencije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Znanstveni kriteriji za određivanje svojstava endokrine disrupcije u skladu s Uredbom (EU) br. 528/2012 utvrđuju se u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Kriteriji utvrđeni u Prilogu ovoj Uredbi primjenjuju se od 7. lipnja 2018., osim za postupke za koje je Odbor iz članka 82. Uredbe (EU) br. 528/2012 glasao o nacrtu uredbe do 7. lipnja 2018.

Članak 3.

Do 7. lipnja 2025. Komisija stručnoj skupini („sastanak nadležnih tijela za biocidne proizvode”), koja se sastoji od predstavnika nadležnih tijela država članica za biocidne proizvode, dostavlja procjenu iskustva stečenog primjenom znanstvenih kriterija za utvrđivanje svojstava endokrine disrupcije uvedenih ovom Uredbom.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 7. lipnja 2018.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. rujna 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 167, 27.6.2012., str. 1.

(2)  WHO/IPCS (Svjetska zdravstvena organizacija/Međunarodni program za sigurnost kemikalija), 2002. Global Assessment of the State-of-the-science of Endocrine Disruptors (Globalna procjena znanstvenih spoznaja o endokrinim disruptorima). WHO/PCS/EDC/02.2, WHO/PCS/EDC/02.2, javno dostupno na: http://www.who.int/ipcs/publications/new_issues/endocrine_disruptors/en/.

(3)  WHO/IPCS (Svjetska zdravstvena organizacija/Međunarodni program za sigurnost kemikalija), 2009. Principles and Methods for the Risk Assessment of Chemicals in Food (Načela i metode za procjenu rizika od kemikalija u hrani). Environmental Health Criteria 240 (Kriteriji za okoliš i zdravlje 240), javno dostupno na: http://www.who.int/foodsafety/publications/chemical-food/en/.

(4)  Scientific Opinion on the hazard assessment of endocrine disruptors: Scientific criteria for identification of endocrine disruptors and appropriateness of existing test methods for assessing effects mediated by these substances on human health and the environment (Znanstveno mišljenje o ocjeni opasnosti endokrinih disruptora: znanstveni kriteriji za utvrđivanje endokrinih disruptora i prikladnost postojećih metoda ispitivanja za procjenu učinaka koji te tvari imaju na ljudsko zdravlje i okoliš), EFSA Journal 2013.; 11(3):3132, doi: 10.2903/j.efsa.2013.3132.

(5)  Znanstveni odbor za sigurnost potrošača, Memorandum on Endocrine disruptors (Memorandum o endokrinim disruptorima), 16.12.2014. (SCCS/1544/14).

(6)  Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(7)  OECD Series on Testing and Assessment No. 150 (Publikacije OECD-a o testiranju i ocjenjivanju, br. 150).


PRILOG

Smatra se da tvar ima svojstva endokrine disrupcije u odnosu na ljude ili organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini ako ispunjava kriterije iz odjeljka A ili odjeljka B.

Odjeljak A – Svojstva endokrine disrupcije u odnosu na ljude

1.

Smatra se da tvar posjeduje svojstva endokrine disrupcije koja mogu imati štetne učinke na ljude ako na temelju točke 2. podtočaka (a) do (d) ta tvar zadovoljava sve kriterije u nastavku, osim ako je dokazano da utvrđeni štetni učinci nisu relevantni za ljude:

(a)

tvar pokazuje štetan učinak na netaknuti organizam ili njegovo potomstvo u obliku promjene u morfologiji, fiziologiji, rastu, razvoju, razmnožavanju ili životnom vijeku organizma, sustava ili (sub)populacije koja uzrokuje ograničenje funkcionalne sposobnosti i sposobnosti nošenja s dodatnim stresom ili povećanje osjetljivosti na druge utjecaje;

(b)

tvar ima endokrin način djelovanja, odnosno mijenja funkciju/funkcije endokrinog sustava;

(c)

štetan učinak posljedica je endokrinog načina djelovanja.

2.

Utvrđivanje tvari kao tvari koja posjeduje svojstva endokrine disrupcije koja mogu imati štetni učinak na ljude u skladu s točkom 1. temelji se na svim sljedećim točkama:

(a)

svi raspoloživi relevantni znanstveni podaci (ispitivanja in vivo ili na odgovarajući način potvrđeni alternativni sustavi ispitivanja s pomoću kojih je moguće predvidjeti štetne učinke za ljude ili za životinje te ispitivanja in vivo, in vitro ili, ako je primjenjivo, in silico kojima se dobivaju informacije o endokrinim načinima djelovanja):

i.

znanstveni podaci dobiveni u skladu s međunarodno dogovorenim planovima ispitivanja, posebno onima navedenima u prilozima II. i III. Uredbi (EU) br. 528/2012;

ii.

drugi znanstveni podaci odabrani primjenom metodologije sustavnog preispitivanja;

(b)

ocjena raspoloživih relevantnih znanstvenih podataka na temelju pristupa utvrđivanja vrijednosti dokaza kako bi se utvrdilo jesu li kriteriji točke 1. ispunjeni; primjenom pristupa utvrđivanja valjanosti i utemeljenosti znanstvenih dokaza pri ocjeni znanstvenih dokaza posebno se uzimaju u obzir svi sljedeći čimbenici:

i.

pozitivni i negativni rezultati;

ii.

relevantnost planova ispitivanja za ocjenu štetnih učinaka i endokrinog načina djelovanja;

iii.

kvaliteta i dosljednost podataka, pri čemu se uzimaju u obzir struktura i usklađenost rezultata dobivenih u okviru jednog ispitivanja i različitih slično planiranih ispitivanja te rezultata dobivenih ispitivanjem različitih vrsta;

iv.

ispitivanja puta izlaganja, toksikokinetička ispitivanja i ispitivanja metabolizma;

v.

pojam granične doze te međunarodne smjernice za najveće preporučene doze i za ocjenjivanje zbunjujućih učinaka prekomjerne toksičnosti;

(c)

primjenom pristupa utvrđivanja valjanosti i utemeljenosti dokaza povezanost između štetnih učinaka i endokrinog načina djelovanja utvrđuje se na temelju biološke vjerojatnosti, koja se određuje s obzirom na trenutačna znanstvena saznanja i uzimajući u obzir međunarodno dogovorene smjernice;

(d)

štetni učinci koji su nespecifična sekundarna posljedica drugih toksičnih učinaka ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju tvari kao endokrinog disruptora.

Odjeljak B – Svojstva endokrine disrupcije u odnosu na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini

1.

Smatra se da tvar posjeduje svojstva endokrine disrupcije koja mogu imati štetne učinke na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini ako na temelju točke 2. podtočaka (a) do (d) ta tvar zadovoljava sve kriterije u nastavku, osim ako je dokazano da utvrđeni štetni učinci nisu relevantni za organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini na razini (sub)populacije:

(a)

tvar pokazuje štetan učinak na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini u obliku promjene u morfologiji, fiziologiji, rastu, razvoju, razmnožavanju ili životnom vijeku organizma, sustava ili (sub)populacije koja uzrokuje ograničenje funkcionalne sposobnosti i sposobnosti nošenja s dodatnim stresom ili povećanje osjetljivosti na druge utjecaje;

(b)

tvar ima endokrin način djelovanja, odnosno mijenja funkciju/funkcije endokrinog sustava;

(c)

štetan učinak posljedica je endokrinog načina djelovanja.

2.

Utvrđivanje tvari kao tvari koja posjeduje svojstva endokrine disrupcije koja mogu imati štetne učinke na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini u skladu s točkom 1. temelji se na svim sljedećim točkama:

(a)

svi raspoloživi relevantni znanstveni podaci (ispitivanja in vivo ili na odgovarajući način potvrđeni alternativni sustavi ispitivanja s pomoću kojih je moguće predvidjeti štetne učinke za ljude ili za životinje te ispitivanja in vivo, in vitro ili, ako je primjenjivo, in silico kojima se dobivaju informacije o endokrinim načinima djelovanja):

i.

znanstveni podaci dobiveni u skladu s međunarodno dogovorenim planovima ispitivanja, posebno onima navedenima u prilozima II. i III. Uredbi (EU) br. 528/2012;

ii.

drugi znanstveni podaci odabrani primjenom metodologije sustavnog preispitivanja;

(b)

ocjena raspoloživih relevantnih znanstvenih podataka na temelju pristupa utvrđivanja valjanosti i utemeljenosti dokaza kako bi se utvrdilo jesu li kriteriji točke 1. ispunjeni; primjenom pristupa utvrđivanja valjanosti i utemeljenosti dokaza pri ocjeni znanstvenih dokaza uzimaju se u obzir svi sljedeći čimbenici:

i.

pozitivni i negativni rezultati, vodeći računa prema potrebi o različitim taksonomskim skupinama (npr. sisavci, ptice, ribe, vodozemci);

ii.

relevantnost plana ispitivanja za ocjenu štetnih učinaka i njegova relevantnost na razini (sub)populacije te za ocjenu endokrinog načina djelovanja;

iii.

štetni učinci na razmnožavanje, rast/razvoj i drugi relevantni štetni učinci za koje je vjerojatno da će utjecati na (sub)populacije. Prikladni, pouzdani i reprezentativni podaci s terena ili podaci o praćenju i/ili rezultati dobiveni na temelju modela populacije uzimaju se u obzir ako su dostupni;

iv.

kvaliteta i dosljednost podataka, pri čemu se uzimaju u obzir struktura i usklađenost rezultata u okviru jednog ispitivanja i različitih slično planiranih ispitivanja te rezultati dobiveni ispitivanjem različitih taksonomskih skupina;

v.

pojam granične doze te međunarodne smjernice za najveće preporučene doze i za ocjenjivanje zbunjujućih učinaka prekomjerne toksičnosti;

(c)

primjenom pristupa utvrđivanja valjanosti i utemeljenosti dokaza povezanost između štetnih učinaka i endokrinog načina djelovanja utvrđuje se na temelju biološke vjerojatnosti, koja se određuje s obzirom na trenutačna znanstvena saznanja i uzimajući u obzir međunarodno dogovorene smjernice;

(d)

štetni učinci koji su nespecifična sekundarna posljedica drugih toksičnih učinaka ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju tvari kao endokrinog disruptora u odnosu na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini.

3.

Ako predviđeni biocidni način djelovanja aktivne tvari koja se ocjenjuje obuhvaća suzbijanje ciljnih organizama koji nisu kralježnjaci putem njihovih endokrinih sustava, učinci na organizme koji pripadaju istom taksonomskom koljenu kao ciljni organizam ne uzimaju se u obzir pri utvrđivanju tvari kao tvari sa svojstvima endokrine disrupcije u odnosu na organizme koji ne pripadaju ciljnoj skupini.


Ispravci

17.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 301/6


Ispravak Roterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemijske tvari i pesticide u međunarodnoj trgovini

( Službeni list Europske unije L 63 od 6. ožujka 2003. )

(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 11/Sv. 17 od 18. prosinca 2012.)

Roterdamska konvencija o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemijske tvari i pesticide u međunarodnoj trgovini glasi kako slijedi:

PRILOG A

PRIJEVOD

ROTERDAMSKA KONVENCIJA O POSTUPKU PRETHODNOG PRISTANKA ZA ODREĐENE OPASNE KEMIKALIJE I PESTICIDE U MEĐUNARODNOJ TRGOVINI

Stranke ove Konvencije,

Svjesne štetnog utjecaja određenih opasnih kemikalija i pesticida u međunarodnoj trgovini na ljudsko zdravlje i okoliš,

Podsjećajući na bitne odredbe Deklaracije o okolišu i razvoju iz Rija i poglavlja 19. Agende 21 o ‘Ekološki zdravom gospodarenju toksičnim kemikalijama, uključujući sprečavanje nezakonitog međunarodnog prometa toksičnim i opasnim proizvodima’,

Imajući u vidu rad koji su poduzeli Program UN-a za okoliš (UNEP) i Organizacija UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO) u vođenju postupka dobrovoljnog prethodnog pristanka, utvrđenog u UNEP-ovim Izmijenjenim londonskim smjernicama za razmjenu podataka o kemikalijama u međunarodnoj trgovini (u daljnjem tekstu: ‘Izmijenjene londonske smjernice’) i FAO-vom Međunarodnom kodeksu ponašanja u distribuciji i uporabi pesticida (u daljnjem tekstu: ‘Međunarodni kodeks ponašanja’),

Uzimajući u obzir okolnosti i posebne zahtjeve država u razvoju i država s gospodarstvom u tranziciji, osobito potrebu jačanja nacionalnih sposobnosti i kapaciteta za upravljanje kemikalijama, uključujući prijenos tehnologije, pružanje financijske i tehničke pomoći i promidžbu suradnje između stranaka,

Primjećujući posebne potrebe nekih država za podacima o tranzitnim kretanjima,

Priznajući da dobru praksu upravljanja za kemikalije treba promicati u svim državama, uzimajući u obzir, među ostalim dobrovoljne standarde navedene u Međunarodnom kodeksu ponašanja i UNEP-ovom Etičkom kodeksu za međunarodnu trgovinu kemikalijama,

Želeći osigurati da opasne kemikalije koje se izvoze s njihova državnog područja budu zapakirane i označene na način kojim će se na odgovarajući način zaštititi ljudsko zdravlje i okoliš, u skladu s načelima Izmijenjenih londonskih smjernica i Međunarodnog kodeksa ponašanja,

Priznajući da bi se trgovačka politika i politika zaštite okoliša trebale međusobno podupirati radi postizanja održivog razvoja,

Ističući da se nijedna odredba ove Konvencije neće tumačiti tako da na bilo koji način implicira promjenu prava i obveza stranke temeljem bilo kojeg postojećeg međunarodnog sporazuma koji se odnosi na kemikalije u međunarodnoj trgovini ili na zaštitu okoliša,

Razumijevajući da se gornjom uvodnom odredbom ne namjerava stvoriti hijerarhija između ove Konvencije i drugih međunarodnih sporazuma,

Odlučni u zaštiti ljudskog zdravlja, uključujući zdravlje potrošača i radnika te okoliš, od potencijalno štetnih utjecaja određenih opasnih kemikalija i pesticida u međunarodnoj trgovini,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

Cilj

Cilj ove Konvencije je promicati zajedničku odgovornost i suradnju među strankama u međunarodnoj trgovini određenim opasnim kemikalijama radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša od potencijalnih oštećenja i doprinijeti njihovoj ekološki zdravoj uporabi, olakšavanjem razmjene podataka o njihovim svojstvima, utvrđivanjem nacionalnog procesa odlučivanja o njihovu uvozu i izvozu i prenošenjem tih odluka strankama.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Konvencije:

(a)

‘Kemikalija’ znači zasebnu tvar, u mješavini ili preparatu, proizvedenu ili dobivenu iz prirode, ali ne obuhvaća nijedan živi organizam. Sastoji se od sljedećih kategorija: pesticidi (uključujući vrlo opasne formulacije pesticida) i industrijske kemikalije;

(b)

‘Zabranjena kemikalija’ znači kemikaliju čije je svako korištenje unutar jedne ili više kategorija zabranjeno konačnom regulatornom mjerom radi zaštite ljudskog zdravlja ili okoliša. Obuhvaća kemikaliju kojoj je odbijeno odobrenje za prvo korištenje ili koju je industrija povukla ili s nacionalnog tržišta ili s daljnjeg razmatranja u nacionalnom postupku odobravanja i ako postoje jasni dokazi da je ta mjera poduzeta radi zaštite ljudskog zdravlja ili okoliša;

(c)

‘Kemikalija čija je uporaba strogo ograničena’ znači kemikaliju čije je gotovo svako korištenje unutar jedne ili više kategorija zabranjeno konačnom regulatornom mjerom radi zaštite ljudskog zdravlja ili okoliša, ali za koju ostaju dopuštene određene posebne primjene. Obuhvaća kemikaliju kojoj je, za gotovo svaku namjenu, odbijeno odobrenje ili je industrija povukla ili s nacionalnog tržišta ili iz daljnjeg razmatranja u nacionalnom procesu odobravanja i ako postoje jasni dokazi da je takva mjera poduzeta radi zaštite ljudskog zdravlja ili okoliša;

(d)

‘Vrlo opasna formulacija pesticida’ znači kemikaliju formuliranu za pesticidnu primjenu koja ima ozbiljan utjecaj na zdravlje ili okoliš koji se može uočiti u kratkom vremenskom roku nakon jednokratne ili višekratne izloženosti, u uvjetima primjene;

(e)

‘Konačna regulatorna mjera’ znači mjeru koju poduzme stranka, za koju nije potrebna kasnija regulatorna mjera te stranke, svrha koje je zabrana ili strogo ograničavanje uporabe kemikalije;

(f)

‘Izvoz’ i ‘uvoz’ znače, svaki u svom kontekstu, kretanje kemikalije od jedne stranke do druge, ali isključuju poslove običnog tranzita;

(g)

‘Stranka’ znači državu ili organizaciju regionalnih ekonomskih integracija koja je pristala biti obvezana ovom Konvencijom i za koju je Konvencija na snazi;

(h)

‘Regionalna organizacija za gospodarsku integraciju’ znači organizaciju koju čine suverene države određene regije i na koju su njezine države članice prenijele nadležnost u svezi s pitanjima reguliranima ovom Konvencijom i koja je propisno ovlaštena, u skladu sa svojim unutrašnjim postupcima, potpisivati, ratificirati, prihvaćati, odobravati ovu Konvenciju ili pristupati ovoj Konvenciji;

(i)

‘Odbor za provjeru kemikalija’ znači pomoćno tijelo navedeno u stavku 6. članka 18.

Članak 3.

Područje primjene Konvencije

1.   Ova Konvencija primjenjuje se na:

(a)

Zabranjene kemikalije ili one čija je uporaba strogo ograničena, i

(b)

Vrlo opasne formulacije pesticida.

2.   Ova Konvencija ne primjenjuje se na:

(a)

Narkotike i psihotropne tvari,

(b)

Radioaktivne materijale,

(c)

Otpad,

(d)

Kemijsko oružje,

(e)

Farmaceutske proizvode, uključujući lijekove i veterinarske lijekove,

(f)

Kemikalije koje se koriste kao prehrambeni aditivi,

(g)

Hranu,

(h)

Kemikalije u količinama koje vjerojatno ne utječu na zdravlje ljudi ili okoliš, pod uvjetom da se uvoze:

(i)

U svrhu istraživanja ili analize, ili

(ii)

Od strane pojedinca za osobnu uporabu u količinama koje su razumne za tu uporabu.

Članak 4.

Određena nacionalna tijela

1.   Svaka stranka određuje jedno ili više nacionalnih tijela koja će biti ovlaštena djelovati u njezino ime u provedbi administrativnih funkcija koje se traže ovom Konvencijom.

2.   Svaka stranka će nastojati osigurati da to tijelo ili tijela imaju dovoljna sredstva za učinkovitu provedbu svojih zadataka.

3.   Svaka stranka, najkasnije na datum na koji za nju ova Konvencija stupi na snagu, Tajništvu objavljuje naziv i adresu tog tijela ili više njih. Odmah obavještava Tajništvo o svakoj promjeni naziva i adrese tog tijela ili više njih.

4.   Tajništvo odmah prosljeđuje strankama obavijesti koje primi u skladu sa stavkom 3.

Članak 5.

Postupci za zabranjene kemikalije ili one čija je uporaba strogo ograničena

1.   Svaka stranka koja je usvojila konačnu regulatornu mjeru obavještava Tajništvo pisanim putem o toj mjeri. Ta obavijest se daje što je moguće prije, a u svakom slučaju najkasnije devedeset dana nakon datuma na koji je konačna regulatorna mjera stupila na snagu, te sadržava podatke koji su potrebni temeljem Priloga I, ako postoje.

2.   Svaka stranka, na datum na koji za nju ova Konvencija stupi na snagu, obavijestit će Tajništvo pisanim putem o svojoj konačnoj regulatornoj mjeri koja je na snazi u tom trenutku, osim što nijedna stranka koja je predala obavijesti o konačnim mjerama nadležnih tijela temeljem Izmijenjenih londonskih smjernica ili Međunarodnog kodeksa ponašanja nije obvezna ponovno predavati te obavijesti.

3.   Tajništvo, što je moguće prije, a u svakom slučaju najkasnije šest mjeseci po primitku obavijesti temeljem stavaka 1. i 2., provjerava sadrži li obavijest podatke koji se traže Prilogom I. Ako obavijest sadrži potrebne podatke, Tajništvo odmah prosljeđuje svim strankama sažetak primljenih podataka. Ako obavijest ne sadrži tražene podatke, o tome obavještava stranku koja je dostavila obavijest.

4.   Tajništvo svakih šest mjeseci objavljuje strankama sinopsis podataka primljenih temeljem stavaka 1. i 2., uključujući i podatke o onim obavijestima koje ne sadrže sve podatke tražene Prilogom I.

5.   Kad je Tajništvo primilo najmanje jednu obavijest od svake od dvije regije prethodnog pristanka glede pojedine kemikalije za koju je provjerilo da ispunjava zahtjeve iz Priloga I, prosljeđuje ih Odboru za provjeru kemikalija. Sastav regija Prethodnog pristanka definirat će se u odluci koja će se usvojiti konsenzusom na prvoj sjednici Konferencije stranaka.

6.   Odbor za provjeru kemikalija razmatra podatke dostavljene u tim obavijestima i, u skladu s mjerilima navedenima u Prilogu II., preporučuje Konferenciji ugovornih stranaka treba li predmetnu kemikaliju podvrći postupku Prethodnog pristanka i, u skladu s tim, popisati u Prilogu III.

Članak 6.

Postupci za vrlo opasne formulacije pesticida

1.   Bilo koja stranka, koja je zemlja u razvoju ili zemlja s gospodarstvom u tranziciji i koja doživljava probleme uzrokovane vrlo opasnom formulacijom pesticida pod uvjetima primjene na svom području, može predložiti Tajništvu uvrštavanje vrlo opasne formulacije pesticida u popis u Prilogu III. U izradi prijedloga, ugovorna stranka može zatražiti tehničko stručno mišljenje iz bilo kojeg relevantnog izvora. Prijedlog će sadržavati podatke potrebne temeljem dijela 1. Priloga IV.

2.   Tajništvo će, što je moguće prije, a u svakom slučaju najkasnije šest mjeseci nakon primitka prijedloga iz stavka 1., provjeriti sadrži li prijedlog podatke tražene temeljem dijela 1. Priloga IV. Ako prijedlog sadrži tražene podatke, Tajništvo će odmah proslijediti svim strankama sažetak primljenih podataka. Ako prijedlog ne sadrži tražene podatke, ono će u skladu s tim obavijestiti stranku koja je iznijela prijedlog.

3.   Tajništvo će prikupiti dodatne podatke navedene u dijelu 2. Priloga IV. u svezi s prijedlogom iznesenim temeljem stavka 2.

4.   Kad se ispune zahtjevi gornjih stavaka 2. i 3. u svezi s pojedinom vrlo opasnom formulacijom pesticida, Tajništvo prosljeđuje prijedlog i s tim povezane podatke Odboru za provjeru kemikalija.

5.   Odbor za provjeru kemikalija razmatra podatke iznesene u prijedlogu i dodatne prikupljene podatke i, u skladu s mjerilima iznesenima u dijelu 3. Priloga IV, preporučuje Konferenciji stranaka treba li predmetnu vrlo opasnu formulaciju pesticida podvrgnuti postupku Prethodnog pristanka i, u skladu s tim, navesti u popisu u Prilogu III.

Članak 7.

Popisivanje kemikalija u Prilogu III.

1.   Za svaku kemikaliju koju je Odbor za provjeru kemikalija odlučio preporučiti za popisivanje u Prilog III., Odbor priprema nacrt orijentacijskog dokumenta za odlučivanje. Orijentacijski dokument za odlučivanje trebao bi se, najmanje, temeljiti na podacima navedenima u Prilogu I. ili, ovisno o slučaju, Prilogu IV., te obuhvaćati podatke o primjeni kemikalije u kategoriji različitoj od kategorije na koju se primjenjuje konačna regulatorna mjera.

2.   Preporuka navedena u stavku 1. zajedno s nacrtom orijentacijskog dokumenta za odlučivanje prosljeđuje se Konferenciji stranaka. Konferencija stranaka odlučuje treba li kemikaliju podvrgnuti postupku Prethodnog pristanka i, u skladu s tim, uvrstiti kemikaliju u popis u Prilogu III. i odobriti nacrt orijentacijskog dokumenta za odlučivanje.

3.   Ako je donesena odluka da se kemikalija uvrsti u popis u Prilogu III. i ako je Konferencija stranaka odobrila s tim povezani orijentacijski dokument za odlučivanje, Tajništvo će odmah objaviti taj podatak svim strankama.

Članak 8.

Kemikalije u dobrovoljnom postupku Prethodnog pristanka

Za svaku kemikaliju, osim kemikalije navedene u Prilogu III., koja je uključena u dobrovoljni postupak Prethodnog pristanka prije datuma prve sjednice Konferencije stranaka, Konferencija stranaka će odlučivati na toj sjednici o uvrštavanju kemikalije u popis u Prilogu III., pod uvjetom da se uvjerila da su za to ispunjeni svi zahtjevi.

Članak 9.

Brisanje kemikalija iz Priloga III.

1.   Ako stranka dostavi Tajništvu podatak koji nije bio na raspolaganju u trenutku odluke o uvrštavanju kemikalije u popis u Prilogu III., a taj podatak ukazuje da njezino uvrštavanje više nije opravdano u skladu s odgovarajućim mjerilima u Prilogu III. odnosno Prilogu IV., Tajništvo će proslijediti podatak Odboru za provjeru kemikalija.

2.   Odbor za provjeru kemikalije razmatra podatak koji dobije temeljem stavka 1. Za svaku kemikaliju za koju Odbor za provjeru kemikalija odluči, u skladu s odgovarajućim mjerilima u Prilogu II., odnosno Prilogu IV., da će je preporučiti za brisanje iz Priloga III., pripremit će izmijenjeni nacrt odluke sa smjernicama za odlučivanje.

3.   Preporuka navedena u stavku 2. prosljeđuje se Konferenciji stranaka zajedno s izmijenjenim nacrtom odluke sa smjernicama za odlučivanje. Konferencija stranaka odlučit će treba li kemikaliju brisati iz Priloga III. i treba li odobriti izmijenjeni nacrt odluke sa smjernicama za odlučivanje.

4.   Ako je donesena odluka o brisanju kemikalije iz Priloga III. i ako je Konferencija stranaka odobrila izmijenjenu odluku sa smjernicama za odlučivanje, Tajništvo će odmah objaviti taj podatak strankama.

Članak 10.

Obveze u vezi s uvozom kemikalija navedenih u Prilogu III.

1.   Svaka stranka primjenjuje odgovarajuće zakonske ili upravne mjere kako bi osigurala pravodobne odluke o uvozu kemikalija navedenih u Prilogu III.

2.   Svaka stranka prenosi Tajništvu, što je prije moguće, a najkasnije devet mjeseci nakon datuma slanja odluke sa smjernicama za odlučivanje navedenog u članka 7. stavku 3., odgovor o budućem uvozu predmetne kemikalije. Ako stranka promijeni taj odgovor, odmah će proslijediti izmijenjeni odgovor Tajništvu.

3.   Tajništvo po isteku roka iz stavka 2. odmah upućuje stranci koja nije dostavila takav odgovor pisani zahtjev da to učini. Ukoliko stranka nije u mogućnosti dostaviti odgovor, Tajništvo će joj, prema potrebi, pomoći dostaviti odgovor u roku utvrđenom u zadnjoj rečenici članka 11. stavka 2.

4.   Odgovor temeljem stavka 2. sastojat će se:

(a)

Od konačne odluke, temeljem zakonskih ili upravnih mjera,

(i)

Kojom se pristaje na uvoz,

(ii)

Kojom se ne pristaje na uvoz,

(iii)

Kojom se pristaje na uvoz ali samo pod određenim uvjetima, ili

(b)

Od privremenog odgovora, koji može uključivati:

(i)

Privremenu odluku kojom se pristaje na uvoz sa ili bez određenih uvjeta, ili se ne pristaje na uvoz tijekom privremenog razdoblja,

(ii)

Izjavu da se konačna odluka aktivno razmatra,

(iii)

Zahtjev Tajništvu, ili stranci koja je objavila konačnu regulatornu mjeru, za daljnjim podacima,

(iv)

Zahtjev Tajništvu za pomoć u procjeni kemikalije.

5.   Odgovor temeljem stavka 4. točaka (a) ili (b) odnosi se na kategoriju ili kategorije utvrđene za kemijsku tvar u Prilogu III.

6.   Konačna odluka treba biti popraćena opisom svih zakonskih ili upravnih mjera na kojima se temelji.

7.   Svaka stranka mora, najkasnije do dana na koji ova Konvencija za nju stupa na snagu, prenijeti Tajništvu odgovore vezane uz svaku kemikaliju navedenu u Prilogu III. Stranka koja je dostavila te odgovore temeljem Izmijenjenih londonskih smjernica ili Međunarodnog kodeksa ponašanja ne mora ih ponovno dostavljati.

8.   Svaka stranka stavlja svoje odgovore temeljem ovog članka na raspolaganje onima na koje se oni odnose unutar njezine nadležnosti, u skladu sa svojim zakonskim ili upravnim mjerama.

9.   Stranka koja, sukladno gornjim stavcima 2. i 4. i članku 11. stavku 2., donese odluku kojom ne pristaje na uvoz kemikalije ili pristaje na njezin uvoz samo pod određenim uvjetima mora, ako već to nije učinila, istodobno zabraniti ili podvrgnuti istim uvjetima:

(a)

Uvoz te kemikalije iz bilo kojeg izvora; i

(b)

Domaću proizvodnju te kemikalije za domaću uporabu.

10.   Svakih šest mjeseci Tajništvo obavještava sve stranke o odgovorima koje je primilo. Ti podaci obuhvaćaju opis zakonskih ili upravnih mjera na kojima se odluke temelje, ako postoje. Tajništvo pored toga obavještava stranke o svim slučajevima propusta dostavljanja odgovora.

Članak 11.

Obveze u svezi s izvozom kemikalija navedenih u Prilogu III.

1.   Svaka stranka izvoznica će:

(a)

Primijeniti odgovarajuće zakonske ili upravne mjere kako bi proslijedila odgovore koje je uputilo Tajništvo u skladu sa članka 10. stavkom 10. onima na koje se oni odnose unutar njezine nadležnosti,

(b)

Poduzeti odgovarajuće zakonske ili upravne mjere kako bi osigurala da se izvoznici unutar njezine nadležnosti pridržavaju odluka u svakom odgovoru najkasnije šest mjeseci nakon datuma na koji Tajništvo prvi put obavijesti stranke o tom odgovoru u skladu sa člankom 10. stavkom 10.,

(c)

Savjetovati i pomagati strankama uvoznicama, na zahtjev i prema potrebi:

(i)

U ishođenju dodatnih podataka koji im mogu pomoći poduzeti mjere u skladu sa članka 10. stavkom 4. i niže navedenim stavkom 2. točkom (c), i

(ii)

U jačanju njihovih sposobnosti i kapaciteta sigurnog gospodarenja kemikalijama tijekom njihova životnog ciklusa.

2.   Svaka stranka mora osigurati da se kemikalija navedena u Prilogu III. ne izvozi s njezinog državnog područja u bilo koju stranku uvoznicu koja je, u izuzetnim okolnostima, propustila poslati odgovor ili je poslala privremeni odgovor koji ne sadrži privremenu odluku, osim:

(a)

Ako se radi o kemikaliji koja je u trenutku uvoza registrirana kao kemikalija u stranci uvoznici; ili

(b)

Ako se radi o kemikaliji za koju postoje dokazi da je prethodno korištena u stranci uvoznici ili uvezena u nju, a u vezi s kojom nije donesena nijedna regulatorna mjera za zabranu njezina korištenja; ili

(c)

Ako je izvoznik tražio i dobio izričit pristanak za uvoz preko imenovanog nacionalnog tijela stranke uvoznice. Stranka uvoznica će odgovoriti na takav zahtjev u roku od 60 dana i odmah obavijestiti Tajništvo o svojoj odluci.

Obveze stranaka izvoznica temeljem ovog stavka primjenjuju se s učinkom od isteka roka od šest mjeseci od datuma na koji Tajništvo prvi put obavijesti stranke, u skladu s člankom 10. stavkom 10., da stranka nije dostavila obavijest ili je dostavila privremeni odgovor koji ne sadrži privremenu odluku, te će važiti godinu dana.

Članak 12.

Obavijest o izvozu

1.   Ako se kemikalija koju je stranka zabranila ili strogo ograničila njezinu uporabu izvozi s njezina područja, ta stranka mora dostaviti obavijest o izvozu stranci uvoznici. Obavijest o izvozu sadržava podatke navedene u Prilogu V.

2.   Obavijest o izvozu dostavlja se za tu kemikaliju prije prvog izvoza nakon usvajanja odgovarajuće konačne regulatorne mjere. Nakon toga, obavijest o izvozu se dostavlja prije prvog izvoza u bilo kojoj kalendarskoj godini. Imenovano nacionalno tijelo stranke uvoznice može se odreći zahtjeva za obavještavanjem prije izvoza.

3.   Stranka izvoznica dostavlja ažuriranu stručnu obavijest nakon što usvoji konačnu regulatornu mjeru koja dovodi do veće promjene glede zabrane ili strogog ograničenja uporabe te kemikalije.

4.   Stranka uvoznica potvrđuje primitak prve obavijesti o izvozu primljene nakon usvajanja konačne regulatorne mjere. Ako stranka izvoznica ne primi potvrdu u roku od 30 dana od pošiljanja obavijesti o izvozu, dostavit će drugu obavijest. Stranka izvoznica će učiniti sve što je razumno u njezinoj moći kako bi osigurala da stranka uvoznica dobije drugu obavijest.

5.   Obveze stranke navedene u stavku 1. prestaju:

(a)

Kad se kemikalija uvrsti u popis u Prilogu III.,

(b)

Kad stranka uvoznica dostavi odgovor za kemikaliju Tajništvu u skladu sa stavkom 2. članka 10., i

(c)

Kad je Tajništvo prenijelo odgovor zemljama članicama u skladu sa stavkom 10. članka 10.

Članak 13.

Podaci koji prate izvezene kemikalije

1.   Konferencija stranaka će potaknuti Svjetsku carinsku organizaciju da dodijeli posebne carinske brojeve iz usklađenog sustava pojedinim kemijskim tvarima odnosno skupinama kemikalijama navedenima u Prilogu III, prema potrebi. Svaka stranka će zahtijevati da, kad god se određenoj kemikaliji dodijeli pojedini broj, prijevoznička dokumentacija za tu kemikaliju sadrži taj broj dok se izvozi.

2.   Ne dovodeći u pitanje bilo koje zahtjeve stranke uvoznice, svaka stranka će zahtijevati da kemikalije navedene u Prilogu III. kao i kemikalije koje su zabranjene ili čija je uporaba strogo ograničena na njezinom državnom području, kad se izvoze, podliježu zahtjevima označavanja koji osiguravaju odgovarajuću raspoloživost podataka o rizicima i/ili opasnostima za ljudsko zdravlje ili okoliš, uzimajući u obzir odgovarajuće međunarodne standarde.

3.   Ne dovodeći u pitanje bilo koje zahtjeve stranke uvoznice, svaka stranka može tražiti da kemikalije koje podliježu ekološkim ili zdravstvenim zahtjevima za označavanje na njezinom državnom području, kad se izvoze, podliježu zahtjevima označavanja koji osiguravaju odgovarajuću raspoloživost podataka o rizicima i/ili opasnostima za zdravlje ljudi ili okoliš, uzimajući u obzir odgovarajuće međunarodne standarde.

4.   Vezano uz kemikalije navedene u stavku 2. koje se koriste za poslovne svrhe, svaka stranka izvoznica će zahtijevati da se svakom uvozniku pošalje sigurnosno-tehnički list prema međunarodno prihvaćenom formatu, u kojem se navode najnoviji raspoloživi podaci.

5.   Podaci na naljepnici i na sigurnosno-tehničkom listu će se, ukoliko je moguće, dostavljati na jednom ili više službenih jezika stranke uvoznice.

Članak 14.

Razmjena podataka

1.   Svaka stranka će, prema potrebi i u skladu s ciljem ove Konvencije, omogućiti:

(a)

Razmjenu znanstvenih, tehničkih, gospodarskih i pravnih podataka o kemikalijama u okviru ove Konvencije, uključujući toksikološke, ekotoksikološke i sigurnosne podatke,

(b)

Pružanje javno raspoloživih podataka o domaćim mjerama nadležnih tijela koje se odnose na ciljeve ove Konvencije, i

(c)

Pružanje podataka drugim strankama, izravno ili preko Tajništva, o domaćim mjerama nadležnih tijela kojima se bitno ograničava jedna odnosno više primjena kemikalije.

2.   Stranke koje razmjenjuju podatke u skladu s ovom Konvencijom će štititi sve tajne podatke u skladu s međusobnim dogovorom.

3.   Sljedeći podaci ne smatraju se tajnima u smislu ove Konvencije:

(a)

Podaci navedeni u prilozima I. i IV., dostavljeni temeljem članka 5., odnosno 6.,

(b)

Podaci sadržani u sigurnosno-tehničkom listu navedenom u članku 13. stavku 4.,

(c)

Datum isteka roka valjanosti kemikalije,

(d)

Podaci o mjerama opreza, uključujući klasifikaciju opasnosti, prirodu rizika i odgovarajući savjet u pogledu sigurnosti, te

(e)

Sažetak rezultata toksikoloških i ekotoksikoloških ispitivanja.

4.   Datum proizvodnje kemikalije općenito se ne smatra tajnim u smislu ove Konvencije.

5.   Svaka stranka kojoj su potrebni podaci o tranzitnim kretanjima kemikalija popisanih u Prilogu III. preko njezinog državnog područja može prijaviti svoju potrebu Tajništvu, koje će o tome obavijestiti sve stranke.

Članak 15.

Provedba Konvencije

1.   Svaka stranka će poduzeti one mjere koje su potrebne za utvrđivanje i jačanje njezinih nacionalnih infrastruktura i institucija za učinkovitu provedbu ove Konvencije. Te mjere mogu uključivati, prema potrebi, usvajanje ili izmjene nacionalnih zakonskih ili upravnih mjera i mogu uključivati:

(a)

Uspostavljanje nacionalnih registara i baza podataka uključujući sigurnosne podatke za kemikalije;

(b)

Poticanje inicijativa industrije za promicanje kemijske sigurnosti, i

(c)

Promicanje dobrovoljnih sporazuma, uzimajući u obzir odredbe članka 16.

2.   Svaka stranka će osigurati, u onoj mjeri u kojoj je to izvedivo, da javnost ima odgovarajući pristup podacima o kemijskoj obradi i upravljanju nezgodama, te o alternativama koje su sigurnije za zdravlje ljudi ili okoliš od kemikalija popisanih u Prilogu III.

3.   Stranke su suglasne da će surađivati, izravno ili, ako je primjereno, preko nadležnih međunarodnih organizacija, u provedbi ove Konvencije na subregionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

4.   Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti tako da ograničava pravo stranaka da poduzmu mjeru kojom se strože štiti ljudsko zdravlje i okoliš od one koja se traži ovom Konvencijom, pod uvjetom da je ta mjera u skladu s odredbama ove Konvencije i u skladu s međunarodnim pravom.

Članak 16.

Tehnička pomoć

Stranke će, uzimajući u obzir osobito potrebe zemalja u razvoju i zemalja s gospodarstvom u tranziciji, surađivati u promicanju tehničke pomoći za razvoj infrastrukture i kapaciteta potrebnih za gospodarenje kemikalijama kojima se omogućuje provedba ove Konvencije. Stranke s naprednijim programima za reguliranje kemikalija trebaju pružiti tehničku pomoć, uključujući obuku, drugim strankama u razvijanju njihove infrastrukture i kapaciteta za gospodarenje kemikalijama kroz njihov životni vijek.

Članak 17.

Nepoštivanje

Konferencija stranaka će, čim to bude moguće, izraditi i odobriti postupke i institucijske mehanizme za utvrđivanje nepridržavanja odredaba ove Konvencije i za postupanje sa strankama za koje se utvrdi da ih se ne poštivaju.

Članak 18.

Konferencija stranaka

1.   Ovime se osniva Konferencija stranaka.

2.   Prvu sjednicu Konferencije stranaka sazvat će izvršni direktor UNEP-a i glavni direktor FAO-a, djelujući skupno, najkasnije godinu dana nakon stupanja ove Konvencije na snagu. Nakon toga će se redovite sjednice Konferencije stranaka održavati u redovitim razmacima koje utvrdi Konferencija.

3.   Izvanredne sjednice Konferencije stranaka održavat će se u drugo vrijeme kad to Konferencija smatra potrebnim, ili na pisani zahtjev bilo koje stranke pod uvjetom da ga podrži najmanje jedna trećina stranaka.

4.   Konferencija stranaka će konsenzusom dogovoriti i usvojiti na svojoj prvoj sjednici poslovnik i financijska pravila za sebe i sva podređena tijela, kao i financijske odredbe o funkcioniranju Tajništva.

5.   Konferencija stranaka će kontinuirano razmatrati i procjenjivati provedbu ove Konvencije. Ona će obavljati funkcije koje joj dodijeli Konvencija i u tom cilju će:

(a)

Osnivati, u skladu sa zahtjevima niže navedenog stavka 6., ona pomoćna tijela koja smatra potrebnima za provedbu Konvencije,

(b)

Surađivati, prema potrebi, s nadležnim međunarodnim organizacijama i međudržavnim i nedržavnim tijelima, i

(c)

Razmotriti i poduzeti svaku dodatnu mjeru koja bude potrebna za postizanje ciljeva Konvencije.

6.   Konferencija stranaka će na svojoj prvoj sjednici osnovati pomoćno tijelo, koje će se zvati Odbor za provjeru kemijskih tvari za provedbu funkcija koje su mu dodijeljene ovom Konvencijom. U tom pogledu:

(a)

Članove Odbora za provjeru kemijskih tvari imenuje Konferencija stranaka. Članstvo u Odboru sastoji se od ograničenog broja stručnjaka za gospodarenje kemikalijama koje imenuje vlada. Članovi Odbora imenuju se na temelju jednake zemljopisne raspodjele, uključujući i osiguravanje ravnoteže između razvijenih i nerazvijenih ugovornih stranaka,

(b)

Konferencija stranaka će odlučivati o pravilima postupka, organizaciji i radu Odbora,

(c)

Odbor će učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi svoje preporuke donosio konsenzusom. Ako se iscrpe sva nastojanja postizanja konsenzusa, a konsenzus se ne postigne, takva preporuka će se u krajnjoj liniji donijeti dvotrećinskom većinom glasova prisutnih članova.

7.   Ujedinjeni narodi, njihove specijalizirane ustanove i Međunarodna agencija za atomsku energiju, kao i bilo koja država koja nije stranka ove Konvencije, mogu biti zastupljeni na sjednicama Konferencije stranaka kao promatrači. Svako tijelo ili agencija, nacionalno ili međunarodno, državno ili nedržavno, koje je stručno za pitanja obuhvaćena ovom Konvencijom, i koje je obavijestilo Tajništvo o svojoj želji da bude zastupljeno na sjednici Konferencije stranaka kao promatrač, može biti primljeno osim ako tome prigovori najmanje jedna trećina prisutnih stranaka. Prijem i sudjelovanje promatrača podliježu poslovniku koji usvoji Konferencija stranaka.

Članak 19.

Tajništvo

1.   Ovime se osniva Tajništvo.

2.   Funkcije Tajništva su:

(a)

Dogovarati sjednice Konferencije stranaka i njezinih pomoćnih tijela i pružati im usluge prema potrebi,

(b)

Omogućiti pomoć strankama, osobito zemljama u razvoju i zemljama s gospodarstvom u tranziciji, na zahtjev, u provedbi ove Konvencije,

(c)

Osigurati potrebnu koordinaciju s tajništvima drugih odgovarajućih međunarodnih tijela,

(d)

Sklopiti, pod općim usmjeravanjem Konferencije stranaka, one upravne i ugovorne aranžmane koji su potrebni za učinkovito obavljanje njezinih funkcija, i

(e)

Obavljati druge funkcije Tajništva utvrđene u ovoj Konvenciji i druge funkcije koje utvrdi Konferencija stranaka.

3.   Funkcije Tajništva za ovu Konvenciju obavljaju zajednički izvršni direktor UNEP-a i glavni direktor FAO-a, u skladu s međusobno utvrđenim aranžmanima koje odobri Konferencija stranaka.

4.   Konferencija stranaka može odlučiti, tročetvrtinskom većinom glasova prisutnih zemalja članica, povjeriti funkcije Tajništva jednoj ili više drugih nadležnih međunarodnih organizacija, ukoliko utvrdi da Tajništvo ne funkcionira onako kako bi trebalo.

Članak 20.

Rješavanje sporova

1.   Stranke će svaki međusobni spor o tumačenju ili primjeni ove Konvencije rješavati pregovorima ili drugim mirnim sredstvima po svom izboru.

2.   Prilikom ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa Konvenciji, ili u bilo kojem trenutku nakon toga, stranka koja nije regionalna organizacija za gospodarsku integraciju, može u pisanoj ispravi koju predaje depozitaru, u vezi s bilo kojim sporom vezanim uz tumačenje ili primjenu ove Konvencije, priznati jedno ili oba sljedeća sredstva rješavanja sporova kao obvezna u odnosu na bilo koju ugovornu stranku koja prihvati istu obvezu:

(a)

Arbitraža u skladu s postupcima koje će usvojiti Konferencija stranaka u obliku Priloga čim to bude moguće, i

(b)

Predaja spora Međunarodnom sudu.

3.   Stranka koja je regionalna organizacija za gospodarsku integraciju može dati izjavu s jednakim učinkom u odnosu na arbitražu u skladu s postupkom iz stavka 2. točke (a).

4.   Izjava dana u skladu sa stavkom 2. ostaje na snazi do njezina isteka u skladu s njezinim uvjetima ili do proteka tri mjeseca od dana kad se pisana obavijest o njezinu opozivu položi kod depozitara.

5.   Istek izjave, obavijest o opozivu ili nova izjava ni na koji način neće utjecati na postupak koji je u tijeku pred arbitražnim sudom ili Međunarodnim sudom osim ako stranke u sporu međusobno dogovore drukčije.

6.   Ako zemlje u sporu nisu prihvatile isti ili bilo koji postupak u skladu sa stavkom 2., i ako ne mogu riješiti spor u roku od 12 mjeseci nakon obavijesti jedne stranke drugoj da između njih postoji spor, spor će se predati povjerenstvu za mirenje na zahtjev bilo koje od stranaka u sporu. Povjerenstvo za mirenje će donijeti izvješće s preporukama. Dodatni postupci vezani uz povjerenstvo za mirenje uključit će se u Prilog koji će usvojiti Konferencija stranaka najkasnije na drugoj sjednici Konferencije.

Članak 21.

Izmjene Konvencije

1.   Izmjene i dopune ove Konvencije može predložiti bilo koja stranka.

2.   Izmjene i dopune ove Konvencije usvojit će se na sjednici Konferencije stranaka. Tajništvo će objaviti tekst svake predložene izmjene strankama najkasnije šest mjeseci prije sjednice na kojoj se predlaže za usvajanje. Tajništvo će također objaviti predloženu izmjenu potpisnicima ove Konvencije i, za informaciju, depozitaru.

3.   Stranke će učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi postigle dogovor o svakoj predloženoj izmjeni i dopuni ove Konvencije konsenzusom. Ako su iscrpljena sva nastojanja da se postigne konsenzus i nije postignut nikakav dogovor, izmjena i dopuna će se u krajnjoj liniji usvojiti tročetvrtinskom većinom glasova stranaka koje su prisutne i glasuju na sjednici.

4.   Depozitar objavljuje izmjenu i dopunu svim strankama za ratifikaciju, prihvat ili odobrenje.

5.   Ratifikacija, prihvat ili odobrenje izmjene i dopune objavit će se depozitaru pisanim putem. Izmjena i dopuna usvojena u skladu sa stavkom 3. stupit će na snagu za stranke koje su je prihvatile devedesetog dana nakon datuma polaganja instrumenata ratifikacije, prihvata ili odobrenja od strane barem tri četvrtine stranaka. Nakon toga, izmjena i dopuna stupa na snagu za svaku drugu stranku devedesetog dana nakon datuma na koji stranka položi svoj instrument o ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju izmjene i dopune.

Članak 22.

Usvajanje i izmjene i dopune Priloga

1.   Prilozi ovoj Konvenciji čine njezin sastavni dio i, osim ako je izričito utvrđeno drukčije, navođenje ove Konvencije istodobno predstavlja i navođenje njezinih Priloga.

2.   Prilozi će se ograničiti na postupovna, znanstvena, tehnička ili upravna pitanja.

3.   Sljedeći postupak se primjenjuje na predlaganje, usvajanje i stupanje na snagu dodatnih Priloga ovoj Konvenciji:

(a)

Dodatni Prilozi će se predlagati i usvajati u skladu s postupkom navedenim u članku 21. stavcima 1., 2. i 3.,

(b)

Svaka stranka koja nije u mogućnosti prihvatiti dodatni Prilog, obavještava o tome depozitara i to pisanim putem u roku od godine dana od datuma obavijesti o usvajanju dodatnog Priloga od strane depozitara. Depozitar bez odgađanja obavještava sve stranke o svakoj takvoj primljenoj obavijesti. Stranka može u bilo kojem trenutku povući prethodnu obavijest o neprihvaćanju vezano uz dodatni Prilog, a Prilog će nakon toga stupiti na snagu za tu stranku sukladno dolje navedenoj točki (c), i

(c)

Po isteku godine dana od datuma kad depozitar objavi usvajanje dodatnog Priloga, Prilog će stupiti na snagu za sve stranke koje nisu predale obavijest u skladu s odredbama gore navedene točke (b).

4.   Osim u slučaju Priloga III., predlaganje, usvajanje i stupanje na snagu izmjena i dopuna i dodataka ove Konvencije podliježe istim postupcima kao i predlaganje, usvajanje i stupanje na snagu dodatnih Priloga Konvenciji.

5.   Sljedeći postupak važi za predlaganje, usvajanje i stupanje na snagu izmjena i dopuna Priloga III:

(a)

Izmjene i dopune Priloga III. predlažu se i usvajaju u skladu s postupkom navedenim u člancima 5. do 9. i članku 21. stavku 2.,

(b)

Konferencija stranaka donosi odluke o usvajanju konsenzusom,

(c)

Depozitar će odmah objaviti odluku o izmjenama i dopunama Priloga III strankama. Izmjena i dopuna stupa na snagu za sve stranke na datum koji se odredi u odluci.

6.   Ako je dodatni Prilog ili izmjena i dopuna Priloga vezana uz izmjenu ove Konvencije, dodatni Prilog ili izmjena i dopuna neće stupiti na snagu do trenutka stupanja na snagu izmjene Konvencije.

Članak 23.

Glasovanje

1.   Svaka stranka potpisnica ove Konvencije ima jedan glas, osim u slučaju utvrđenom u stavku 2. dolje.

2.   Regionalna organizacija za gospodarsku integraciju, u svezi s pitanjima unutar svojih nadležnosti, provodi svoje pravo glasovanja s brojem glasova jednakim broju svojih država članica koje su potpisnice Konvencije. Ta organizacija ne smije provoditi svoje pravo glasovanja ako bilo koja od njezinih država članica provede svoje pravo glasovanja, i obratno.

3.   U smislu ove Konvencije, izraz ‘stranke koju su nazočne i koje glasuju’ znači stranke koje su prisutne i daju potvrdan ili negativan glas.

Članak 24.

Potpisivanje

Ova Konvencija bit će otvorena za potpisivanje u Roterdamu u svim državama i regionalnim organizacijama za gospodarsku integraciju dana 11. rujna 1998. i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku od 12. rujna 1998. do 10. rujna 1999.

Članak 25.

Ratifikacija, prihvat, odobrenje ili pristup

1.   Ova Konvencija podliježe ratifikaciji, prihvatu ili odobrenju od strane država i regionalnih organizacija za gospodarsku integraciju. Bit će otvorena za pristupanje državama i regionalnim organizacijama za gospodarske integracije od datuma koji slijedi datum na koji je Konvencija zatvorena za potpisivanje. Isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu polažu se kod depozitara.

2.   Svaka regionalna organizacija za gospodarsku integraciju koja postane stranka ove Konvencije, iako nijedna od njezinih članica nije stranka, vezana je svim obvezama temeljem Konvencije. U slučaju takvih organizacija čije su jedna ili više država članica stranke ove Konvencije, organizacija i njezine države članice će odlučivati o svojim odgovornostima za provedbu svojih obveza temeljem Konvencije. U takvim slučajevima, organizacija i države članice nemaju pravo provoditi prava temeljem Konvencije istodobno.

3.   U svom instrumentu o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, regionalna organizacija za gospodarsku integraciju objavljuje opseg svoje nadležnosti u svezi s pitanjima koja su regulirana ovom Konvencijom. Svaka takva organizacija također obavještava depozitara, koji će opet obavijestiti države stranke o svakoj bitnoj preinaci u okvirima njezine nadležnosti.

Članak 26.

Stupanje na snagu

1.   Ova Konvencija stupa na snagu devedesetog dana nakon datuma polaganja pedesetog instrumenta ratifikacije, prihvata, odobrenja ili pristupa.

2.   Za svaku državu ili regionalnu organizaciju za gospodarsku integraciju koja potvrdi, prihvati ili odobri ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja pedesetog instrumenta o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu, Konvencija će stupiti na snagu devedesetog dana nakon datuma polaganja od strane te države ili regionalne organizacije za gospodarsku integraciju njezine isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupu.

3.   U smislu stavaka 1. i 2., nijedna isprava koju položi regionalna organizacija za gospodarsku integraciju neće se računati kao dodatna uz one koje polože države članice te organizacije.

Članak 27.

Rezerve

Na ovu Konvenciju ne mogu se izjavljivati rezerve.

Članak 28.

Povlačenje

1.   U bilo kojem trenutku tri godine nakon stupanja na snagu ove Konvencije za pojedinu stranku, ta stranka može se povući iz Konvencije pisanom obaviješću depozitaru.

2.   Svako takvo povlačenje proizvodi učinak po isteku godine dana od datuma kad depozitar primi obavijest o povlačenju ili na kasniji datum koji se navede u obavijesti o povlačenju.

Članak 29.

Depozitar

Depozitar ove Konvencije je glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Članak 30.

Vjerodostojni tekstovi

Izvornik ove Konvencije, u kojem su arapski, kineski, engleski, francuski, ruski i španjolski tekstovi jednako vjerodostojni, položit će se kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

U POTVRDU NAVEDNOGA, dolje potpisani, propisano ovlašteni za to, potpisali su ovu Konvenciju.

Sastavljeno u Roterdamu, dana desetog rujna tisuću devet stotina devedeset i osme godine.

Prilog I. Prilogu A

PODACI POTREBNI ZA OBAVIJESTI DANE TEMELJEM ČLANKA 5.

Obavijesti će uključivati:

1.

Svojstva, oznake i primjene

(a)

Opći naziv,

(b)

Kemijski naziv prema međunarodno priznatoj nomenklaturi (na primjer, Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju – IUPAC) ako takva nomenklatura postoji,

(c)

Zaštićeni nazivi i nazivi preparata,

(d)

Šifre: CAS broj (Chemical Abstract Service – služba za podatke o kemikalijama), carinski broj prema usklađenom sustavu i drugi brojevi,

(e)

Podaci o klasifikaciji opasnosti, ako kemikalija podliježe zahtjevima klasifikacije,

(f)

Jedna ili više primjena kemikalije,

(g)

Psiho-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva.

2.

Konačna regulatorna mjera

(a)

Podaci specifični za konačnu regulatornu mjeru:

(i)

Sažetak konačne regulatorne mjere,

(ii)

Pozivanje na regulatorni dokument,

(iii)

Datum stupanja na snagu konačne regulatorne mjere,

(iv)

Naznaka je li konačna regulatorna mjera donesena na temelju procjene rizika ili opasnosti i, ako jest, podatak o toj procjeni, koji obuhvaća pozivanje na odgovarajuću dokumentaciju;

(v)

Razlozi za konačnu regulatornu mjeru koja je bitna za ljudsko zdravlje, uključujući i zdravlje potrošača i radnika, ili okoliš,

(vi)

Sažetak opasnosti i rizika koje kemijska tvar predstavlja za ljudsko zdravlje, uključujući i zdravlje potrošača i radnika, ili okoliš, te očekivani učinak konačne regulatorne mjere.

(b)

Jedna ili više kategorija u kojima je donesena konačna regulatorna mjera, i za svaku kategoriju:

(i)

Jedna ili više primjena zabranjenih konačnom regulatornom mjerom,

(ii)

Jedna ili više primjena koje ostaju dopuštene,

(iii)

Procjena, ako je moguće, proizvedenih, uvezenih, izvezenih i uporabljenih količina kemikalije.

(c)

Naznaka, u mogućim granicama, vjerojatne važnosti konačne regulatorne mjere za druge države i regije;

(d)

Ostali bitni podaci koji mogu obuhvatiti:

(i)

Procjenu socioekonomskih učinaka konačne regulatorne mjere,

(ii)

Podatke o alternativama i njihovim relativnim rizicima, ako su na raspolaganju, kao što su:

Integrirane strategije kontrole nametnika,

Industrijska praksa i procesi, uključujući čišću tehnologiju.

Prilog II. Prilogu A

MJERILA ZA POPISIVANJE U PRILOGU III. ZABRANJENIH KEMIJSKIH TVARI ILI ONIH ČIJA JE UPORABA STROGO OGRANIČENA

U razmatranju obavijesti koje Tajništvo proslijedi u skladu sa stavkom 5. člankom 5., Odbor za provjeru kemikalija će:

(a)

Potvrditi da je donesena konačna regulatorna mjera u cilju zaštite ljudskog zdravlja ili okoliša,

(b)

Utvrditi da je konačna regulatorna mjera donesena kao posljedica procjene rizika. Ta procjena će se temeljiti na razmatranju znanstvenih podataka u kontekstu uvjeta koji vrijede u predmetnoj ugovornoj stranci. U tom smislu, dostavljenom dokumentacijom će se pokazati:

(i)

Da su podaci izrađeni u skladu sa znanstveno priznatim metodama,

(ii)

Da su preispitivanja podataka provedena i dokumentirana u skladu s općenito priznatim znanstvenim načelima i postupcima,

(iii)

Da se konačna regulatorna mjera temelji na procjeni rizika koja obuhvaća važeće uvjete unutar stranke koja je poduzela mjeru,

(c)

Razmotriti da li konačna regulatorna mjera pruža dovoljno široku osnovu za uvrštavanje u popis kemikalije u Prilogu III., uzimajući u obzir:

(i)

Da li je konačna regulatorna mjera dovela ili bi se moglo očekivati da će dovesti do značajnog smanjenja uporabljene količine kemikalije ili broja njezinih primjena,

(ii)

Da li je konačna regulatorna mjera dovela do stvarnog smanjenja rizika ili bi se moglo očekivati da će dovesti do značajnog smanjenja rizika za ljudsko zdravlje ili okoliš stranke koja je predala obavijest,

(iii)

Da li se razlozi koji su doveli do konačne regulatorne mjere primjenjuju samo na ograničenom zemljopisnom području ili u drugim ograničenim okolnostima,

(iv)

Postoje li dokazi o trenutačnoj međunarodnoj trgovini tom kemikalijom,

(d)

Uzeti u obzir da namjerna zloporaba nije sama po sebi odgovarajući razlog za uvrštenje kemikalije u popis u Prilogu III.

Prilog III. Prilogu A

KEMIKALIJE KOJE PODLIJEŽU POSTUPKU PRETHODNOG PRISTANKA

Kemikalija

Odgovarajući CAS broj(evi)

Kategorija

2,4,5-T i njegove soli i esteri

93-76-5*

Pesticid

Aldrin

309-00-2

Pesticid

Binapakril

485-31-4

Pesticid

Kaptafol

2425-06-1

Pesticid

Klordan

57-74-9

Pesticid

Klordimeform

6164-98-3

Pesticid

Klorobenzilat

510-15-6

Pesticid

DDT

50-29-3

Pesticid

Dieldrin

60-57-1

Pesticid

Dinitro-orto-krezol (DNOC) i njegove soli (kao što su amonijeva, kalijeva i natrijeva sol)

534-52-1

2980-64-5

5787-96-2

2312-76-7

Pesticid

Dinozeb i njegove soli

88-85-7*

Pesticid

1,2-dibromoetan (EDB)

106-93-4

Pesticid

Etilendiklorid

107-06-2

Pesticid

Etilenoksid

75-21-8

Pesticid

Fluoroacetamid

640-19-7

Pesticid

HCH (miješani izomeri)

608-73-1

Pesticid

Heptaklor

76-44-8

Pesticid

Heksaklorobenzen

118-74-1

Pesticid

Lindan

58-89-9

Pesticid

Živini spojevi, uključujući anorganske živine spojeve, alkilne živine spojeve, te alkiloksialkil i aril živine spojeve

 

Pesticid

Monokrotofos

6923-22-4

Pesticid

Paration

56-38-2

Pesticid

Pentaklorofenol i njegove soli i esteri

87-86-5*

Pesticid

Toksafen

8001-35-2

Pesticid

Praškasta formulacija koja sadrži kombinaciju od:

 

Vrlo opasna

formulacija pesticida

Benomil jednako ili više od 7 %

17804-35-2

Karbofuran jednako ili više od 10 %

1563-66-2

Tiram jednako ili više od 15 %

137-26-8

Monokrotofos (Topive tekuće formulacije tvari s više od 600 g aktivnog sastojka/l)

6923-22-4

Vrlo opasna formulacija pesticida

Metamidofos (Topive tekuće formulacije tvari s više od 600 g aktivnog sastojka/l)

10265-92-6

Vrlo opasna formulacija pesticida

Fosfamidon (Topive tekuće formulacije tvari s više od 1 000 g aktivnog sastojka/l)

13171-21-6 (mješavina, (E) i (Z) izomeri)

23783-98-4 ((Z)-izomer)

297-99-4 ((E)-izomer)

Vrlo opasna formulacija pesticida

Metil-paration (emulgativni koncentrati (EC) s 19,5 %, 40 %, 50 %, 60 % aktivnog sastojka i prašine koje sadrže 1,5 %, 2 % i 3 % aktivnog sastojka)

298-00-0

Vrlo opasna formulacija pesticida

Paration (uključene su sve formulacije ove tvari – aerosoli, suhi prašak (DP), emulgativni koncentrat (EC), granule (GR) i mokri prašak (WP) osim suspenzija u kapsulama (CS))

56-38-2

Vrlo opasna formulacija pesticida

Azbest:

 

 

Aktinolit

77536-66-4

Industrijska kemikalija

Antrofilit

77536-67-5

Industrijska kemikalija

Amozit

12172-73-5

Industrijska kemikalija

Krocidolit

12001-28-4

Industrijska kemikalija

Tremolit

77536-68-6

Industrijska kemikalija

Polibrominirani bifenili (PBB)

36355-01-8 (heksa-)

27858-07-7 (okta-)

13654-09-6(deka-)

Industrijska kemikalija

Poliklorni bifenili (PCB)

1336-36-3

Industrijska kemikalija

Poliklorni terfenili (PCT)

61788-33-8

Industrijska kemikalija

Tetraetil olovo

78-00-2

Industrijska kemikalija

Tetrametil olovo

75-74-1

Industrijska kemikalija

Tris (2,3-dibromopropil) fosfat

126-72-7

Industrijska kemikalija

Prilog IV. Prilogu A

PODACI I MJERILA ZA POPISIVANJE VRLO OPASNIH FORMULACIJA PESTICIDA U PRILOGU III.

Dio 1. Dokumentacija koja se traži od države koja daje prijedlog

Prijedlozi predani sukladno stavku 1. članka 6. će uključivati odgovarajuću dokumentaciju koja sadrži sljedeće podatke:

(a)

Naziv opasne formulacije pesticida,

(b)

Naziv jednog ili više aktivnih sastojaka u formulaciji,

(c)

Relativna količina svakog aktivnog sastojka u formulaciji,

(d)

Vrsta formulacije,

(e)

Zaštićeni nazivi i nazivi proizvođača, ako postoje,

(f)

Opći i potvrđeni obrasci primjene formulacije unutar države koja daje prijedlog,

(g)

Jasan opis incidenata vezanih uz problem, uključujući štetne učinke i način na koji se formulacija koristila,

(h)

Svaka regulativna, upravna ili druga mjera koju je država koja iznosi prijedlog poduzela ili namjerava poduzeti kao odgovor na te incidente.

Dio 2. Podaci koje prikuplja Tajništvo

Sukladno članku 6. stavku 3., Tajništvo će prikupiti odgovarajuće podatke vezane uz formulaciju, uključujući:

(a)

Fizičko-kemijska, toksikološka i eko-toksikološka svojstva formulacije,

(b)

Postojanje ograničenja rukovanja ili primjene u drugim državama,

(c)

Podatke o incidentima vezanima uz formulaciju u drugim državama,

(d)

Podatke koje dostave druge stranke, međunarodne organizacije, nevladine organizacije ili drugi odgovarajući izvori, bilo nacionalni ili međunarodni,

(e)

Procjene rizika i/ili opasnosti, ako postoje,

(f)

Pokazatelje, ako postoje, opsega primjene formulacije, kao što je broj registracija ili količina proizvodnje ili prodaje,

(g)

Druge formulacije pojedinog pesticida te eventualne incidente vezane uz te formulacije,

(h)

Alternativnu praksu kontrole nametnika,

(i)

Ostale podatke koje Odbor za provjeru kemikalija utvrdi bitnima.

Dio 3. Mjerila za popisivanje vrlo opasnih formulacija pesticida u Prilogu III.

U razmatranju prijedloga koje je proslijedilo Tajništvo u skladu sa člankom 6. stavkom 5., Odbor za provjeru kemikalija uzet će u obzir:

(a)

Pouzdanost dokaza koji pokazuju da je primjena formulacije, u skladu s uobičajenom ili potvrđenom praksom unutar države koja daje prijedlog, dovela do prijavljenih incidenata,

(b)

Važnost tih incidenata za druge države sa sličnom klimom, uvjetima i obrascima primjene formulacije,

(c)

Postojanje ograničenja rukovanja ili primjene uključujući tehnologiju ili tehnike koje se ne mogu razumno ili široko primjenjivati u državama koje nemaju potrebnu infrastrukturu,

(d)

Značaj prijavljenih učinaka u odnosu na količinu primijenjene formulacije,

(e)

Da namjerna zloporaba nije sama po sebi primjeren razlog za uvrštenje formulacije u popis u Prilogu III.

Prilog V. Prilogu A

PODACI POTREBNI ZA OBAVIJEST O IZVOZU

1.

Obavijesti o izvozu će sadržavati sljedeće podatke:

(a)

Naziv i adresu odgovarajućih imenovanih nacionalnih tijela stranke izvoznice i stranke uvoznice,

(b)

Očekivani datum izvoza u stranku uvoznicu,

(c)

Naziv zabranjene ili strogo ograničene kemikalije i sažetak podataka navedenih u Prilogu I. koji se trebaju dostaviti Tajništvu u skladu s člankom 5. Ako je više od jedne takve kemikalije uključeno u mješavinu ili preparat, ti podaci će se dostaviti za svaku kemikaliju,

(d)

Izjavu kojom se navodi, ako je poznata, predviđena kategorija kemikalije i njezina predviđena primjena unutar te kategorije u državi uvoznici,

(e)

Podaci o mjerama opreza za smanjenje izloženosti kemikaliji i emisija kemikalije,

(f)

U slučaju mješavine ili preparata, koncentracija zabranjene ili strogo ograničene jedne ili više kemikalije,

(g)

Naziv i adresa uvoznika,

(h)

Svi dodatni podaci koji su na raspolaganju odgovarajućem imenovanom nacionalnom tijelu stranke izvoznice koji bi mogli pomoći imenovanom nacionalnom tijelu stranke uvoznice.

2.

Pored podataka iz stavka 1., država izvoznica će osigurati dodatne podatke navedene u Prilogu I. koje zatraži stranka uvoznica.

PRILOG B

IZJAVA EUROPSKE ZAJEDNICE U SKLADU S ČLANKOM 25. STAVKOM 3. ROTERDAMSKE KONVENCIJE

‘Europska zajednica izjavljuje da je, u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegovim člankom 175. stavkom 1., nadležna sklapati međunarodne sporazume, i ispunjavati obveze koje iz njih proizlaze, kojima se ostvaruju sljedeći ciljevi:

očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša,

zaštita zdravlja ljudi,

razborita i racionalna upotreba prirodnih resursa,

mjere promicanja na međunarodnoj razini radi rješavanja regionalnih ili svjetskih problema u području okoliša.

Nadalje, Europska zajednica izjavljuje da je već usvojila pravne instrumente, uključujući Uredbu (EZ) br. 304/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, koja obvezuje njezine države članice i kojom se obuhvaćaju pitanja koja se uređuju ovom Konvencijom te će prema potrebi podnijeti Tajništvu Konvencije, odnosno ažurirati, popis tih pravnih instrumenata.

Europska zajednica odgovorna je za ispunjavanje onih obveza koje proizlaze iz Konvencije koje su obuhvaćene pravom Zajednice koje je na snazi.

Izvršavanje ovlasti Zajednice podliježe, po svojoj prirodi, stalnom razvoju.’.