28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/1

UREDBA VIJEĆA (EU) 2017/330

od 27. veljače 2017.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 329/2007 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2016/849 od 27. svibnja 2016. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje i o stavljanju izvan snage Odluke 2013/183/ZVSP (1),

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 329/2007 (2) provode se mjere predviđene Odlukom (ZVSP) 2016/849, kojom je, između ostalog, stavljena izvan snage i zamjenjena Odluka 2013/183/ZVSP (3). Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je 30. studenoga 2016. Rezoluciju 2321 (2016), kojom se uvode nove mjere ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje. Te mjere obuhvaćaju zabranu izvoza bakra, nikla, srebra, cinka, kipova, helikoptera i plovila, postroživanje zabrana u sektoru prijevoza i nova ograničenja u bankarskom sektoru.

(2)	Vijeće je 27. veljače 2017. donijelo Odluku (ZVSP) 2017/345 (4) o provedbi tih mjera.

(3)	Uredbu (EZ) br. 329/2007 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)	Kako bi se osigurala djelotvornost mjera predviđenih ovom Uredbom, ova bi Uredba trebala odmah stupiti na snagu,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 329/2007 mijenja se kako slijedi:

U članku 1. dodaje se sljedeća točka:

„15.

‚diplomatske misije, konzularni uredi i njihovi članovi’ definirani su prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima iz 1961. i Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima iz 1963. te uključuju i predstavnike Sjeverne Koreje koji su akreditirani za međunarodne organizacije smještene u državama članicama.”

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Prilogom I. obuhvaćeni su svi predmeti, materijali, oprema, roba i tehnologija, uključujući softver, koji su roba ili tehnologija s dvojnom namjenom kako je definirano u Uredbi Vijeća (EZ) br. 428/2009 (*1).

Prilogom I.a obuhvaćeni su drugi predmeti, materijali, oprema, roba i tehnologija koji bi mogli doprinijeti programima Sjeverne Koreje povezanima s nuklearnim naoružanjem, programima povezanima s drugim oružjem za masovno uništenje ili programima povezanima s balističkim raketama.

Prilogom I.b obuvaćene su određene ključne komponente za sektor balističkih raketa.

Prilogom I.e obuhvaćeno je zrakoplovno gorivo iz stavka 1. točke (b).

Prilogom I.g obuhvaćeni su predmeti, materijali, oprema, roba i tehnologija koji su povezani s oružjem za masovno uništenje, a koji su utvrđeni i označeni na temelju stavka 25. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2270 (2016) i stavcima 4. i 7. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2321 (2016).

(*1) Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom (SL L 134, 29.5.2009., str. 1.).”;"

(b)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Zabranjuje se:

(a)	uvoz, kupnja ili prijenos, izravni ili neizravni, zlata, rude titanija, rude vanadija i rijetkih zemnih materijala, kako su navedeni u Prilogu I.c, ili ugljena, željeza i željezne rude, kako su navedeni u Prilogu I.d, iz Sjeverne Koreje, neovisno o tome potječu li iz Sjeverne Koreje;

(b)	uvoz, kupnja ili prijenos, izravno ili neizravno, bakra, nikla, srebra i cinka, kako su navedeni u Prilogu I.h, iz Sjeverne Koreje, neovisno o tome potječu li iz Sjeverne Koreje;

(c)	uvoz, kupnja ili prijenos, izravno ili neizravno, naftnih derivata, kako su navedeni u Prilogu I.f, iz Sjeverne Koreje, neovisno o tome potječu li iz Sjeverne Koreje;

(d)	sudjelovanje, svjesno i namjerno, u aktivnostima čiji je cilj ili učinak zaobilaženje zabrana iz točaka (a), (b) i (c) ovog podstavka.

Prilog I.c obuhvaća zlato, rudu titanija, rudu vanadija i rijetke zemne minerale iz prvog podstavka točke (a).

Prilog I.d obuhvaća ugljen, željezo i željeznu rudu iz prvog podstavka točke (a).

Prilog I.f obuhvaća naftne derivate iz prvog podstavka točke (c).

Prilog I.h obuhvaća bakar, nikal, srebro i cink iz prvog podstavka točke (b).”;

(c)

stavak 5. mijenja se kako slijedi:

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b)

transakcije željezom i željeznom rudom za koje je utvrđeno da su isključivo radi osiguravanja osnovnih sredstava za život i da su nepovezane s ostvarivanjem prihoda za sjevernokorejske nuklearne programe ili programe balističkih raketa ili druge aktivnosti zabranjene rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016) ili ovom Uredbom;”;

ii.

dodaje se sljedeća točka:

„(c)

transakcije ugljenom za koje je utvrđeno da su isključivo radi osiguravanja osnovnih sredstava za život, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i.	transakcije su nepovezane s ostvarivanjem prihoda za sjevernokorejske nuklearne programe ili programe balističkih raketa ili druge aktivnosti zabranjene rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016);

ii.

transakcije ne uključuju pojedince ili subjekte povezane sa sjevernokorejskim nuklearnim programima ili programima balističkih raketa ili drugim aktivnostima zabranjenima rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016), uključujući osobe, subjekte i tijela navedene u Prilogu IV., ili pojedince ili subjekte koji djeluju u njihovo ime ili prema njihovim uputama, ili subjekte koji su u njihovu vlasništvu ili pod njihovom kontrolom, izravno ili neizravno, ili pojedince ili subjekte koji im pomažu u izbjegavanju sankcija; i

iii.	Odbor za sankcije nije obavijestio države članice da je dosegnuta ukupna godišnja granična vrijednost.”

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 4.c

1. Zabranjuje se uvoz, kupnja ili prijenos, izravno ili neizravno, kipova navedenih u Prilogu III.a, iz Sjeverne Koreje, neovisno o tome potječu li iz Sjeverne Koreje.

2. Odstupajući od zabrane iz stavka 1., mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je određeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti uvoz, kupnja ili prijenos ako je država članica u svakom pojedinačnom slučaju dobila prethodno odobrenje Odbora za sankcije.

Prilog III.a obuhvaća kipove iz stavka 1.

Članak 4.d

1. Zabranjuje se prodaja, isporuka, prijenos ili izvoz, izravno ili neizravno, helikoptera i plovila, kako su navedeni u Prilogu III.b, u Sjevernu Koreju.

2. Odstupajući od zabrane iz stavka 1., mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je određeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti takvu prodaju, isporuku, prijenos, ili izvoz ako je država članica u svakom pojedinačnom slučaju dobila prethodno odobrenje Odbora za sankcije.

3. Prilog III.b obuhvaća helikoptere i plovila iz stavka 1.

Članak 4.e

1. Zabranjuje se:

(a)

davanje u zakup nekretnina ili njihovo stavljanje na raspolaganje na neki drugi način, izravno ili neizravno, osobama, subjektima ili tijelima vlade Sjeverne Koreje za bilo koju drugu svrhu osim diplomatskih ili konzularnih aktivnosti, u skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961. i Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima iz 1963.;

(b)	uzimanje u zakup, izravno ili neizravno, nekretnine od osoba, subjekata ili tijela vlade Sjeverne Koreje; ili

(c)

sudjelovanje u bilo kakvoj aktivnosti povezanoj s korištenjem nekretnine koju osobe, subjekti ili tijela vlade Sjeverne Koreje imaju u vlasništvu, zakupu ili na neki drugi način ostvaruju pravo na njezino korištenje, osim za pružanje robe i usluga koji:

i.	od ključne su važnosti za funkcioniranje diplomatskih misija ili konzularnih ureda, u skladu s bečkim konvencijama iz 1961. i 1963.; i

ii.	ne mogu se koristiti za izravno ili neizravno ostvarivanje prihoda ili dobiti za vladu Sjeverne Koreje.

2. Za potrebe ovog članka ‚nekretnine’ znači zemljišta, zgrade i njihovi dijelovi koji se nalaze izvan državnog područja Sjeverne Koreje.”

U članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Teret, uključujući osobnu prtljagu i prijavljenu prtljagu, u Uniji ili u provozu kroz Uniju, uključujući zračne luke, morske luke i slobodne trgovinske zone, kako je navedeno u člancima 243. do 249. Uredbe (EU) br. 952/2013, podliježe inspekcijskom nadzoru radi osiguravanja da ne sadržava predmete zabranjene rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016) ili ovom Uredbom:

(a)	ako teret potječe iz Sjeverne Koreje;

(b)	ako se teret prevozi u Sjevernu Koreju;

(c)	ako su u ugovaranju tereta sudjelovali ili ugovaranje olakšali Sjeverna Koreja, njezini državljani ili pojedinci ili subjekti koji djeluju u njihovo ime ili prema njihovim uputama, ili subjekti u njihovu vlasništvu ili pod njihovim nadzorom;

(d)	ako su u ugovaranju tereta sudjelovali ili ugovaranje olakšali subjekti ili tijela navedeni u Prilogu IV.; ili

(e)	ako se teret prevozi plovilima pod zastavom Sjeverne Koreje ili zrakoplovom registriranim u Sjevernoj Koreji ili ako su to plovilo ili zrakoplov bez državne pripadnosti.”

U članku 5.a stavku 1.d točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	zatvoriti sve bankovne račune u kreditnoj ili financijskoj instituciji iz članka 5.c stavka 2.”

6.	U članku 5.a stavak 1.e briše se.

U članku 5.a stavak 1.f zamjenjuje se sljedećim:

„1.f Odstupajući od stavka 1.d točaka (a) i (c), mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je određeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti da određena predstavništva, društva kćeri ili bankovni računi ostanu aktivni ako je Odbor za sankcije prethodno u svakom pojedinačnom slučaju odredio da su takva predstavništva, društva kćeri ili bankovni računi potrebni za isporuku humanitarne pomoći ili aktivnosti diplomatskih misija u Sjevernoj Koreji na temelju Bečke konvencije o diplomatskim odnosima ili aktivnosti Ujedinjenih naroda ili njihovih specijaliziranih agencija ili za bilo koje druge svrhe u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016).”

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.aa

1. Kreditnim i financijskim institucijama obuhvaćenima područjem primjene članka 16. zabranjuje se otvaranje bankovnih računa sjevernokorejskim diplomatskim misijama ili konzularnim uredima i njihovima članovima iz Sjeverne Koreje.

2. Najkasnije do 11. travnja 2017. kreditne i financijske institucije obuhvaćene područjem primjene članka 16. moraju zatvoriti sve bankovne račune sjevernokorejskih diplomatskih misija ili konzularnih ureda i njihovih članova iz Sjeverne Koreje.

3. Odstupajući od stavka 1., mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je utvrđeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., na zahtjev sjevernokorejske diplomatske misije, konzularnog ureda ili jednog od njihovih članova može odobriti otvaranje jednog bankovnog računa za jednu misiju, ured i člana, pod uvjetom da se ta misija ili ured nalaze u toj državi članici ili je član misije ili ureda akreditiran za tu državu članicu.

4. Odstupajući od stavka 2., mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je utvrđeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., na zahtjev sjevernokorejske misije, ureda ili jednog od njihovih članova može odobriti da bankovni račun ostane otvoren, pod uvjetom da je dotična država članica utvrdila da se ta misija ili ured nalaze u toj državi članici ili je član misije ili ureda akreditiran za za tu državu članicu te nemaju nijedan drugi bankovni račun u toj državi članici. U slučaju da misija, ured ili sjevernokorejski član imaju više od jednog računa u toj državi članici, dotična misija, ured ili član mogu navesti koji će bankovni račun zadržati.

5. U skladu s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961. i Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima iz 1963. države članice obavješćuju ostale države članice i Komisiju o imenima i podacima o identitetu svih sjevernokorejskih članova diplomatske misije i konzularnog ureda akreditiranih za tu državu članicu najkasnije 13. ožujka 2017., kao i o naknadnim izmjenama u roku od jednog tjedna nakon svake promjene na tom popisu. Države članice obavješćuju ostale države članice i Komisiju o svakom odobrenju dodijeljenom na temelju stavaka 3. i 4. Mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je utvrđeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može obavijestiti kreditne i financijske institucije u toj državi članici o identitetu svih sjevernokorejskih članova diplomatske misije ili konzularnog ureda akreditiranih za tu ili bilo koju drugu državu članicu.”

U članku 6. umeće se sljedeći stavak:

„1.a Zamrzavaju se sva plovila navedena u Prilogu IV.a te sva sredstva i gospodarski izvori koji im pripadaju ako tako odluči Odbor za sankcije. Prilog IV.a obuhvaća plovila koja je Odbor za sankcije uvrstio na popis u skladu sa stavkom 12. Rezolucije Vijeća sigurnosti 2321 (2016).”

10.

Članak 9.b zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.b

1. Zabranjuje se pružati financiranje ili financijsku pomoć za trgovinu sa Sjevernom Korejom, uključujući odobravanje izvoznih kredita, jamstava ili osiguranja, pravnim ili fizičkim osobama, subjektima ili tijelima uključenima u takvu trgovinu.

2. Odstupajući od zabrane iz stavka 1., mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je određeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti financijsku podršku za trgovinu sa Sjevernom Korejom ako je država članica u svakom pojedinačnom slučaju dobila prethodno odobrenje Odbora za sankcije.

3. Predmetna država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju o svakom odobrenju izdanom na temelju stavka 2.”

11.

Članak 11.a mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(f)	koje je navedeno u Prilogu IV.a ako je tako odlučio Odbor za sankcije.”;

(b)

stavci 2. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Stavak 1. ne primjenjuje se:

(a)	u izvanrednoj situaciji;

(b)	ako se plovilo vraća u luku polaska;

(c)	u slučaju da plovilo uplovljava u luku radi inspekcije ako se radi o plovilu obuhvaćenom područjem primjene stavka 1. točaka (a) do (e).

3. Odstupajući od zabrane iz stavka 1., ako se radi o plovilu obuhvaćenom područjem primjene stavka 1. točaka (a) do (e), mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je utvrđeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti pristajanje plovila u luku ako:

(a)	Odbor za sankcije unaprijed je utvrdio da je to potrebno za humanitarne svrhe ili za druge svrhe koje su u skladu s ciljevima Rezolucije Vijeća sigurnost UN-a 2270 (2016); ili

(b)	država članica unaprijed je utvrdila da je to potrebno za humanitarne svrhe ili za druge svrhe koje su u skladu s ciljevima ove Uredbe.

4. Odstupajući od zabrane iz stavka 1. točke (f), mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je utvrđeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti pristajanje plovila u luku ako je to odredio Odbor za sankcije.

5. Zrakoplovima kojima upravljaju sjevernokorejski prijevoznici ili koji potječu iz Sjeverne Koreje zabranjeno je polijetanje s područja Unije, slijetanje na njega ili njegovo prelijetanje.

6. Stavak 5. ne primjenjuje se:

(a)	ako zrakoplov slijeće radi inspekcije;

(b)	u slučaju prisilnog slijetanja.

7. Odstupajući od stavka 5., mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je utvrđeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti polijetanje zrakoplova s područja Unije, slijetanje na njega ili njegovo prelijetanje ako je nadležno tijelo unaprijed utvrdilo da je to potrebno za humanitarne svrhe ili za druge svrhe koje su u skladu s ciljevima ove Uredbe.”

12.

Članak 11.b zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.b

1. Zabranjuje se:

(a)

najam ili čarter plovila ili zrakoplova ili pružanje usluga posade Sjevernoj Koreji, osobama ili subjektima navedenima u Prilogu IV., bilo kojim drugim sjevernokorejskim subjektima, bilo kojim drugim osobama ili subjektima koji su sudjelovali u kršenju odredbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016), ili bilo kojim osobama ili subjektima koji djeluju u ime ili prema uputama bilo koje takve osobe ili subjekta te subjektima u njihovu vlasništvu ili pod njihovim nadzorom;

(b)	nabavljanje usluge posade plovila ili zrakoplova iz Sjeverne Koreje;

(c)	vlasništvo, najam, upravljanje, osiguranje ili pružanje usluga klasifikacije plovila ili povezanih usluga svim plovilima pod zastavom Sjeverne Koreje;

(d)	registriranje ili zadržavanje u registru svakog plovila koje je u vlasništvu, kojim upravljaju ili čiju posadu sastavljaju Sjeverna Koreja ili njezini državljani ili koje je druga država izbrisala iz registra na temelju stavka 24. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2321 (2016);

(e)	pružanje usluge osiguranja ili reosiguranja plovilima u vlasništvu Sjeverne Koreje ili pod njezinom kontrolom ili upravljanjem.

2. Odstupajući od zabrane iz stavka 1.a, mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je određeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti najam, čarter ili pružanje usluga posade ako je država članica u svakom pojedinačnom slučaju dobila prethodno odobrenje Odbora za sankcije.

3. Odstupajući od zabrana iz stavaka 1.b i 1.c, mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je određeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti imanje u vlasništvu ili u najmu bilo kojeg, upravljanje bilo kojim ili pružanje usluga klasifikacije plovila ili povezanih usluga bilo kojem plovilu pod zastavom Sjeverne Koreje ili registriranje ili zadržavanje u registru svakog plovila koje je u vlasništvu, pod kontrolom ili kojim upravljaju Sjeverna Koreja ili državljani Sjeverne Koreje ako je država članica u svakom pojedinačnom slučaju dobila prethodno odobrenje Odbora za sankcije.

4. Odstupajući od zabrane iz stavka 1. točke (e), mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je određeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti pružanje usluge osiguranja ili reosiguranja ako je Odbor za sankcije u svakom pojedinačnom slučaju prethodno odredio da to plovilo djeluje isključivo radi osiguravanja osnovnih sredstava za život kojima se pojedinci ili subjekti iz Sjeverne Koreje neće koristiti za ostvarivanje prihoda ili isključivo u humanitarne svrhe.

5. Predmetna država članica obavješćuje druge države članice i Komisiju o svakom odobrenju izdanom na temelju stavaka 2., 3. i 4.”

13.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 11.c

Odstupajući od zabrana na temelju rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2070 (2016) ili 2321 (2016), mjerodavno nadležno tijelo države članice, kako je određeno na internetskim stranicama navedenima u Prilogu II., može odobriti bilo koju aktivnost ako je Odbor za sankcije u svakom pojedinačnom slučaju odredio da je potrebna radi olakšavanja rada međunarodnih ili nevladinih organizacija koje provode aktivnosti pružanja pomoći i humanitarne aktivnosti u Sjevernoj Koreji za dobrobit civilnog stanovništva Sjeverne Koreje, u skladu sa stavkom 46. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2321 (2016).”

14.

U članku 13. stavku 1. točke (c), (d) i (g) zamjenjuju se sljedećim:

„(c)

izmijeniti priloge III., III.a i III.b radi poboljšanja ili prilagodbe u njih uključenih popisa robe u skladu sa svim definicijama ili smjernicama koje bi mogli službeno proglasiti bilo Odbor za sankcije ili Vijeće sigurnosti UN-a i dodavanja referentnih brojeva preuzetih iz kombinirane nomenklature iz Priloga I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87 ako je potrebno i primjereno;”;

„(d)	izmijeniti priloge IV. i IV.a na temelju odlučivanja bilo Odbora za sankcije ili Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda;”

„(g)	izmijeniti priloge I.g i I.h na temelju odlučivanja bilo Odbora za sankcije ili Vijeća sigurnosti UN-a te dodati referentne brojeve preuzete iz kombinirane nomenklature kako je utvrđena u Prilogu I. Uredbi (EEZ) br. 2658/87.”

Članak 2.

Prilozi I., II., III. i IV. ovoj Uredbi dodaju se Uredbi (EZ) br. 329/2007 kao prilozi I.h, III.a, III.b odnosno IV.a.

Članak 3.

U Prilogu I.g, sljedeći tekst:

„Predmeti, materijali, oprema, roba i tehnologija koji su povezani s oružjem za masovno uništenje, a koji su utvrđeni i označeni kao osjetljiva roba, u skladu sa stavkom 25. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2270 (2016).”

zamjenjuje se ovim:

„Predmeti, materijali, oprema, roba i tehnologija koji su povezani s oružjem za masovno uništenje, a koji su utvrđeni i označeni u skladu sa stavkom 25. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2270 (2016) te stavcima 4. i 7. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2321 (2016).”

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

K. MIZZI

(1) SL L 141, 28.5.2016., str. 79.

(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 329/2007 od 27. ožujka 2007. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje (SL L 88, 29.3.2007., str. 1.).

(3) Odluka Vijeća 2013/183/ZVSP od 22. travnja 2013. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje i o stavljanju izvan snage Odluke 2010/800/ZVSP (SL L 111, 23.4.2013., str. 52.).

(4) Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/345 od 27. veljače 2017. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje (vidjeti stranicu 59. ovoga Službenog lista).

PRILOG I.

„PRILOG I.h

Bakar, nikal, srebro i cink iz članka 2. stavka 4. točke (b).”

PRILOG II.

„PRILOG III.a

Kipovi iz članka 4.c stavka 1.”

PRILOG III.

„PRILOG III.b

Helikopteri i plovila iz članka 4.d stavka 1.”

PRILOG IV.

„PRILOG IV.a

Plovila koja je na popis uvrstio Odbor za sankcije na temelju stavka 12. UNSCR-a 2321 (2016).”

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/9

UREDBA VIJEĆA (EU) 2017/331

od 27. veljače 2017.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 765/2006 o mjerama ograničavanja u odnosu na Bjelarus

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2012/642/ZVSP od 15. listopada 2012. o mjerama ograničavanja protiv Bjelarusa (1),

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije,

budući da:

(1)	Uredbom Vijeća (EZ) br. 765/2006 (2) predviđa se zabrana izvoza bilo kojoj osobi, subjektu ili tijelu opreme koja bi se mogla koristiti za unutarnju represiju te pružanja povezane tehničke pomoći, usluga posredovanja, financiranja ili financijske pomoći.

(2)	Uredbom (EZ) br. 765/2006 provode se mjere predviđene u Odluci 2012/642/ZVSP.

(3)	Odlukom Vijeća (ZVSP) 2017/350 (3) o izmjeni Odluke 2012/642/ZVSP oprema za biatlon izuzima se od zabrane izvoza.

(4)	Ničim u ovoj Uredbi ne utječe se na zahtjeve u vezi s dozvolama u okviru Uredbe (EU) br. 258/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(5)	Uredbu (EZ) br. 765/2006 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)	Kako bi se osigurala učinkovitost mjera predviđenih u ovoj Uredbi, ova bi Uredba trebala odmah stupiti na snagu,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uredba (EZ) br. 765/2006 mijenja se kako slijedi:

U članku 1.a dodaje se sljedeći stavak:

„4. Stavak 1. ne primjenjuje se na puške te njihovo streljivo i ciljnike koji su navedeni u Prilogu IV. te su također u skladu sa specifikacijama za opremu za biatlon, kako su utvrđene u pravilima o događanjima i natjecanjima Međunarodne biatlonske unije (IBU), i namijenjeni su isključivo za upotrebu u biatlonskim događanjima i treninzima.”.

U članku 1.b dodaje se sljedeći stavak:

„4. Stavak 1. ne primjenjuje se na puške te njihovo streljivo i ciljnike koji su navedeni u Prilogu IV. te su također u skladu sa specifikacijama za opremu za biatlon, kako su utvrđene u pravilima o događanjima i natjecanjima IBU-a, i namijenjeni su isključivo za upotrebu u biatlonskim događanjima i treninzima.”.

2. Tekst u Prilogu ovoj Uredbi dodaje se Uredbi (EZ) br. 765/2006 kao Prilog IV.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

K. MIZZI

(1) SL L 285, 17.10.2012., str. 1.

(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 765/2006 od 18. svibnja 2006. o mjerama ograničavanja u odnosu na Bjelarus (SL L 134, 20.5.2006., str. 1.).

(3) Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/350 od 27. veljače 2017. o izmjeni Odluke 2012/642/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Bjelarusa (SL L 50, 28.2.2017., str. 81.).

(4) Uredba (EU) br. 258/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o provedbi članka 10. Protokola Ujedinjenih naroda protiv nezakonite proizvodnje i trgovanja vatrenim oružjem, njegovim dijelovima i komponentama te streljivom, kojim se dopunjuje Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta (Protokol UN- a o vatrenom oružju), utvrđivanju odobrenja za izvoz vatrenog oružja, mjera za uvoz i provoz vatrenog oružja, njegovih dijelova i komponenata i streljiva (SL L 94, 30.3.2012., str. 1.).

PRILOG

„PRILOG IV.

Puške, streljivo i ciljnici iz članaka 1.a i 1.b koji su također u skladu sa specifikacijama za opremu za biatlon kako su utvrđene u pravilima o događanjima i natjecanjima Međunarodne biatlonske unije

Puške za biatlon:

ex 9303 30

Ostale puške, za sport, lov ili streljaštvo

Streljivo za puške za biatlon:

ex 9306 21	Meci (patrone) za puške sačmarice
ex 9306 29	Dijelovi metaka (patrona) za puške sačmarice
ex 9306 30 90	Meci (patrone) i njihovi dijelovi, za oružje koje nisu sačmarice, vojno oružje, revolveri i pištolji iz tarifnog broja 9302, poluautomatske puške iz tarifnog broja 9301

Ciljnici za puške za biatlon:

ex 9305 20

Dijelovi i pribor za puške sačmarice ili kuglare iz tarifnog broja 9303”

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/11

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/332

оd 14. veljače 2017.

o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Pistacchio Verde di Bronte (ZOI))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Italije za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku izvornosti „Pistacchio Verde di Bronte”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 21/2010 (2).

(2)	Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3).

(3)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Pistacchio Verde di Bronte” (ZOI).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. veljače 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Phil HOGAN

Član Komisije

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) Uredba Komisije (EU) br. 21/2010 od 12. siječnja 2010. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Pistacchio Verde di Bronte (ZOI)) (SL L 8, 13.1.2010., str. 3.).

(3) SL C 403, 1.11.2016., str. 14.

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/12

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/333

оd 14. veljače 2017.

o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Schwäbische Spätzle/Schwäbische Knöpfle (ZOZP))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 53. stavkom 1. prvim podstavkom Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je ispitala zahtjev Njemačke za odobrenje izmjene specifikacije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle”, registriranu u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 186/2012 (2).

(2)	Budući da predmetna izmjena nije manja u smislu članka 53. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012, Komisija je u skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) te Uredbe objavila zahtjev za izmjenu u Službenom listu Europske unije (3).

(3)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, izmjenu specifikacije potrebno je odobriti,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Odobrava se izmjena specifikacije objavljena u Službenom listu Europske unije povezana s nazivom „Schwäbische Spätzle”/„Schwäbische Knöpfle” (ZOZP).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. veljače 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Phil HOGAN

Član Komisije

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 186/2012 od 7. ožujka 2012. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Schwäbische Spätzle/Schwäbische Knöpfle (ZOZP)) (SL L 69, 8.3.2012., str. 3.).

(3) SL C 403, 1.11.2016., str. 20.

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/13

UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/334

оd 27. veljače 2017.

o ispravku bugarske, estonske, nizozemske i njemačke jezične inačice Uredbe (EU) br. 1321/2014 o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. veljače 2008. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Direktive 2004/36/EZ (1), a posebno njezin članak 5. stavak 5.,

budući da:

(1)

Pojavljuje se pogreška u nizozemskoj jezičnoj inačici Uredbe Komisije (EU) br. 1321/2014 (2) kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1088 (3), točnije u točki 145.A.55(c)(3) Priloga II. (dio 145.), a odnosi se na broj godina koje obuhvaća dokumentacija o održavanju koja se treba poslati. Zbog toga je potreban ispravak nizozemske jezične inačice. To ne utječe na ostale jezične inačice.

(2)

Pojavljuje se pogreška u bugarskoj, estonskoj i njemačkoj jezičnoj inačici Uredbe (EU) br. 1321/2014 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1088, točnije u točki 145.A.70(a)(6) Priloga II. (dio 145.), a odnosi se na izostavljanje pojma „pomoćno osoblje”. Stoga je potreban ispravak inačice na bugarskom, estonskom i njemačkom jeziku. To ne utječe na ostale jezične inačice.

(3)	Uredbu (EU) br. 1321/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem odbora osnovanog u skladu s člankom 65. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 216/2008,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

(Odnosi se samo na inačice na bugarskom, estonskom, nizozemskom i njemačkom jeziku.)

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 79, 19.3.2008., str. 1.

(2) Uredba Komisije (EU) br. 1321/2014 оd 26. studenoga 2014. o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove (SL L 362, 17.12.2014., str. 1.).

(3) Uredba Komisije (EU) 2015/1088 оd 3. srpnja 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1321/2014 u odnosu na olakšavanje postupaka održavanja za zrakoplove općeg zrakoplovstva (SL L 176, 7.7.2015., str. 4.).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/15

UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/335

оd 27. veljače 2017.

o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uporabe steviol glikozida (E 960) kao sladila u određenim slatkišima umanjene energetske vrijednosti

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3.,

budući da:

(1)	U Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđen je popis prehrambenih aditiva Unije odobrenih za uporabu u hrani te uvjeti njihove uporabe.

(2)	Taj se popis može ažurirati u skladu sa zajedničkim postupkom iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) na poticaj Komisije ili nakon podnošenja zahtjeva.

(3)	Zahtjev za odobrenje uporabe steviol glikozida (E 960) kao sladila u određenim slatkišima umanjene energetske vrijednosti podnesen je 27. svibnja 2015. Zahtjev je potom stavljen na raspolaganje državama članicama u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1331/2008.

(4)

Steviol glikozidi nekalorični su sastojci slatkog okusa koji se mogu upotrebljavati kao zamjena kaloričnim šećerima u određenim slatkišima jer smanjuju njihov kalorični udio i potrošačima omogućuju umanjene energetske vrijednosti proizvoda, u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1333/2008. Kombinacijom steviol glikozida i šećera dobiva se slatkoća proizvoda i bolji okus u odnosu na proizvode u kojima se za zaslađivanje upotrebljava samo steviol glikozid jer šećer prekriva okus steviol glikozida koji ostaje u ustima.

(5)	U skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Komisija je dužna zatražiti mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane („Agencija”) kako bi ažurirala popis prehrambenih aditiva Unije iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.

(6)	Agencija je 2010. donijela znanstveno mišljenje (3) o sigurnosti steviol glikozida za predložene uporabe kao prehrambenog aditiva (E 960) te utvrdila prihvatljivi dnevni unos (PDU) od 4 mg/kg tjelesne mase na dan, izražen kao ekvivalenti steviola.

(7)

Agencija je 2015. preispitala procjenu izloženosti steviol glikozida i zaključila da je procjena izloženosti ispod PDU-a za sve dobne skupine, osim u jednoj državi članici (4), gdje je izloženost za malu djecu procijenjena na gornje područje visoke razine (95. percentil). Izračuni izloženosti koje je 2015. proveo Rijksinstituut voor Volksgezondheid en Milieu pokazali su da predloženo proširenje uporabe, uz pretpostavljeni tržišni udio od 25 % za proizvode koji sadržavaju steviol glikozide te pod pretpostavkom stopostotne vjernosti određenoj marki, nije utjecalo na 95. percentil izloženosti za malu djecu u dobi od dvije do šest godina u Nizozemskoj.

(8)

U svojem mišljenju od 2015. Agencija je navela da nije bilo moguće u okviru sustava klasifikacije FoodEx odraziti sva ograničenja/iznimke koje se primjenjuju na uporabu steviol glikozida (E 960) u hrani iz potkategorije hrane 05.2. Stoga je za cijelu kategoriju hrane određena najviša količina od 2 000 mg/kg, što je dovelo do precjenjivanja izloženosti. Osim toga, hrana iz kategorije 05.2 „Ostali konditorski proizvodi, uključujući one za osvježavanje daha” nije određena kao jedna od glavnih kategorija hrane koja pridonosi izloženosti steviol glikozidima (E 960).

(9)	Budući da su procjene izloženosti ispod PDU-a za sve dobne skupine, predložene uporabe i uporabne količine steviol glikozida (E 960) kao sladila ne predstavljaju sigurnosni rizik.

(10)

Stoga je primjereno odobriti uporabu steviol glikozida (E 960) kao sladila u određenim slatkišima umanjene energetske vrijednosti iz potkategorije hrane 05.2 „Ostali konditorski proizvodi, uključujući one za osvježavanje daha” : tvrdi slatkiši (bomboni i lizalice), mekani slatkiši (bomboni koji se žvaču, žvakaće gume voćnog okusa i pjenasti proizvodi od šećera/sljezovi kolačići), sladić, nugat, marcipan (pri maksimalnoj količini od 350 mg/kg); jako aromatizirane pastile za osvježavanje usne šupljine (pri maksimalnoj količini od 670 mg/kg) i osvježivači daha u obliku tabletica (pri maksimalnoj količini od 2 000 mg/kg).

(11)	Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(12)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 354, 31.12.2008., str. 16.

(2) Uredba (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (SL L 354, 31.12.2008., str. 1.).

(3) EFSA Journal 2010.; 8(4):1537.

(4) EFSA Journal 2015.; 13(6):4146.

PRILOG

Potkategorija hrane 05.2 „Ostale slastice, uključujući one za osvježenje daha” dio E Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se kako slijedi:

(a)

unos za E 960 steviol glikozide koji se odnosi na „samo slastice bez dodanog šećera” zamjenjuje se sljedećim:

„E 960

Steviol glikozidi

350

(60)

samo slastice bez dodanog šećera

samo tvrdi slatkiši umanjene energetske vrijednosti (bomboni i lizalice)

samo mekani slatkiši umanjene energetske vrijednosti (bomboni koji se žvaču, žvakaće gume voćnog okusa i pjenasti proizvodi od šećera/sljezovi kolačići)

samo sladić umanjene energetske vrijednosti

samo nugat umanjene energetske vrijednosti

samo marcipan umanjene energetske vrijednosti”

(b)

unos za E 960 steviol glikozidi koji se odnosi na „jako aromatizirane pastile za osvježavanje usne šupljine bez dodanog šećera” zamjenjuje se sljedećim:

„E 960

Steviol glikozidi

670

(60)

samo jako aromatizirane pastile za osvježavanje usne šupljine umanjene energetske vrijednosti ili bez dodanog šećera”

(c)

unos za E 960 steviol glikozidi koji se odnosi na „osvježivače daha u obliku tabletica bez dodanog šećera” zamjenjuje se sljedećim:

„E 960

Steviol glikozidi

2 000

(60)

samo osvježivači daha u obliku tabletica bez dodanog šećera smanjene energetske vrijednosti ili bez dodanog šećera”

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/18

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/336

оd 27. veljače 2017.

o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih teških ploča od nelegiranog ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1036 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

budući da:

1. POSTUPAK

1.1. Privremene mjere

(1)

Dana 7. listopada 2016. Europska komisija („Komisija”) uvela je privremenu antidampinšku pristojbu na uvoz u Europsku uniju („Unija”) plosnatih proizvoda od nelegiranog ili legiranog čelika (osim nehrđajućeg čelika, silicijskog elektročelika, alatnog čelika i brzoreznog čelika), toplo valjanih, neplatiranih niti prevučenih, koji nisu u kolutima, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće odnosno debljine 4,75 mm ili veće, ali ne veće od 10 mm, i širine 2 050 mm ili veće („teške ploče”) podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1777 (2) („Privremena uredba”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak 13. veljače 2016. objavom Obavijesti o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije („Obavijest o pokretanju postupka”) nakon pritužbe koju je 4. siječnja 2016. podnijela Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer”) u ime proizvođača koji čine više od 25 % ukupne proizvodnje teških ploča u Uniji.

(3)

Kako je navedeno u uvodnim izjavama 28. i 29. Privremene uredbe, ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”), a ispitivanjem kretanja koja su važna za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

1.2. Evidentiranje

(4)	Komisija je uvoz teških ploča podrijetlom iz NRK-a uvjetovala evidentiranjem s početkom od 11. kolovoza 2016. Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/1357 (3) („Uredba o evidentiranju”). Evidentiranje uvoza prekinuto je uvođenjem privremenih mjera 8. listopada 2016.

(5)	Nakon početka evidentiranja uvoza zainteresirane strane imale su rok od 20 dana za podnošenje primjedaba. Nisu primljene nikakve primjedbe.

1.3. Daljnji postupak

(6)

Nakon objave bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je uvedena privremena antidampinška pristojba („privremena objava”), Eurofer, udruženje proizvođača čelika iz NRK-a („CISA”), proizvođač izvoznik iz NRK-a, uvoznik teških ploča u Uniji iz uvodne izjave 34. Privremene uredbe („jedan uvoznik”) i ad hoc udruženje korisnika u industriji na kraju proizvodnog lanca (stupovi vjetroturbina) dostavili su pisane podneske u kojima su iznijeli svoje stavove o privremenim nalazima.

(7)	Stranama koje su to zatražile omogućeno je da budu saslušane. Saslušanja su održana s jednim proizvođačem izvoznikom iz NRK-a, CISA-om i jednim uvoznikom.

(8)	Komisija je razmotrila podnesene usmene i pisane primjedbe zainteresiranih strana te je, prema potrebi, na njih odgovorila u nastavku.

(9)

Komisija je nastavila tražiti i provjeravati sve podatke koje je smatrala potrebnima za svoje konačne nalaze. Kako bi se provjerili odgovori na upitnike nepovezanih uvoznika, obavljeni su posjeti radi provjere u poslovnim prostorima sljedećih stranaka:

—	Network Steel S.L., Madrid, Španjolska,

—	Primex Steel Trading GmbH, Düsseldorf, Njemačka,

—	Salzgitter Mannesmann International GmbH, Düsseldorf, Njemačka.

(10)	Komisija je sve stranke obavijestila o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih je namjeravala uvesti konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz teških ploča podrijetlom iz NRK-a u Uniju i konačno naplatiti iznose osigurane privremenom pristojbom („konačna objava”).

(11)

Svim je strankama dano razdoblje unutar kojeg su mogle iznijeti primjedbe na konačnu objavu. Eurofer, CISA i jedan uvoznik iznijeli su svoje primjedbe u pisanim podnescima nakon konačne objave i na saslušanju. Primjedbe koje su dostavile zainteresirane strane razmotrene su i, prema potrebi, uzete u obzir.

1.4. Odabir uzorka

(12)	CISA je podnijela primjedbu da je uzorak proizvođača iz Unije koji čine 28,5 % ukupne prodaje industrije Unije premalen i ne pokriva dovoljno prodaje.

(13)	Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 12. Privremene uredbe, uzorak proizvođača iz Unije odabran je na temelju najvećeg obujma prodaje u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka koji je bilo moguće razumno ispitati u raspoloživom vremenu.

(14)

Već iz tog razloga tvrdnja se mora odbaciti. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 197. u nastavku, više od 90 % (po obujmu) i oko 70 % (po kontrolnom broju proizvoda („PCN”) koji se upotrebljava za razlikovanje vrsta proizvoda u svrhu ispitnog postupka) vrsta proizvoda koje proizvođači izvoznici u uzorku izvoze iz NRK-a te vrsta proizvoda koje proizvođači iz Unije u uzorku prodaju na tržištu Unije gotovo je u potpunosti usklađeno.

(15)

Nakon konačne objave CISA je ponovno naglasila to pitanje u svojim primjedbama i na saslušanju, navodeći da je vrlo teško vjerovati da postoji gotovo potpuno usklađivanje PCN-ova ako većinu PCN-ova ne prodaju sva tri proizvođača iz Unije u uzorku. Komisija napominje da je usklađivanje PCN-ova naknadno opet provjereno te je utvrđeno da su postotci navedeni u uvodnoj izjavi 14. ispravni.

(16)

U tom kontekstu Komisija primjećuje da „usklađivanje” znači da za vrstu proizvoda koju izvoze proizvođači izvoznici iz NRK-a u uzorku pod određenim PCN-om postoji barem jedna transakcija za vrstu proizvoda pod istim PCN-om za proizvođače iz Unije u uzorku. Usklađivanje od 90 % po obujmu znači da je 90 % uvoznih transakcija proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka obuhvaćeno PCN-om za koji postoji barem jedna transakcija za proizvođače iz Unije u uzorku. Usklađivanje od 70 % po PCN-u znači da za 70 % vrsta proizvoda koji su uvezeni pod određenim PCN-om postoji barem jedna usklađena transakcija proizvođača iz Unije u uzorku.

(17)	Stoga Komisija zaključuje da je uzorak proizvođača iz Unije reprezentativan, čak i ako sama činjenica da se temelji na najvećem obujmu koji bi se mogao razumno ispitati nije dovoljna.

(18)	Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u vezi s metodom odabira uzorka, potvrđuju se privremeni nalazi iz uvodnih izjava 11. do 24. Privremene uredbe.

1.5. Pojedinačno ispitivanje

(19)	U uvodnoj izjavi 25. Privremene uredbe navodi se da je sedam proizvođača izvoznika iz NRK-a navelo da žele zatražiti pojedinačno ispitivanje u skladu s člankom 17. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(20)

Iako nijedan od tih proizvođača izvoznika nije odgovorio na upitnik te se stoga smatra da nijedan zahtjev nije zaprimljen, jedan od tih sedam proizvođača izvoznika vratio je obrazac zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva („MET”) te je nakon objave Privremene uredbe zatražio da Komisija ocijeni njegov zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

(21)

S obzirom na to da proizvođač izvoznik nije vratio upitnik, zahtjev društva za pojedinačno ispitivanje je odbijen jer proizvođač izvoznik nije dokazao da ispunjava uvjete za odobrenje pojedinačnog ispitivanja. U tom smislu obaviješten je da samo podnošenje obrasca zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva nije dovoljno da bi se podržao njihov zahtjev. Komisija nije ocijenila njihov zahtjev za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (d) Osnovne uredbe jer nisu uvršteni u uzorak niti je prihvaćen zahtjev za pojedinačno ispitivanje.

(22)	Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedaba u vezi s pojedinačnim ispitivanjem, potvrđuju se privremeni nalazi iz uvodne izjave 25. Privremene uredbe.

2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD

2.1. Tvrdnje u pogledu opsega proizvoda

(23)	U uvodnim izjavama 30. i 31. Privremene uredbe utvrđena je privremena definicija predmetnog proizvoda.

(24)	U uvodnim izjavama 34. i 41. Privremene uredbe utvrđene su tvrdnje jednog uvoznika i Komisijina ocjena tih tvrdnji u pogledu opsega proizvoda.

(25)

Nakon uvođenja privremenih mjera jedan uvoznik i CISA podnijeli su daljnje primjedbe navodeći isto tako da bi određene vrste proizvoda, to jest:

—	strukturni čelik razreda čelika S500 i višeg,

—	čelik za stvrdnjavanje, kaljenje i temperiranje,

—	čelik za cijevi,

—	čelik otporan na abraziju,

—	ostale vrste čelika (4),

—	sve teške ploče debljine veće od 150 mm,

koje oni navode kao „posebne teške ploče”, trebalo isključiti iz opsega proizvoda.

(26)	Komisija napominje da se i „posebne teške ploče” i druge teške ploče mogu izraditi po mjeri te prema tome to nije relevantan kriterij za njihovo razlikovanje.

(27)	Iznesen je niz tvrdnji kojima se podupire taj zahtjev za isključenje te su pojedinačno analizirane u nastavku.

(28)

Komisija na početku podsjeća da prema sudskoj praksi opseg koncepta„proizvoda koji se razmatra” nije utvrđen ni u Osnovnoj uredbi ni u Sporazumu o antidampingu WTO-a. Sud stoga smatra da Komisija ima široko diskrecijsko pravo prilikom definiranja proizvoda koji se razmatra. Konkretnije, ne postoji uvjet za homogenost ili sličnost proizvoda u pitanju. Umjesto toga sudovi Unije smatrali su da je relevantno imaju li svi proizvodi u pitanju jednaka osnovna fizička i tehnička svojstva. Opći sud smatrao je i da krajnja namjena i zamjenjivost mogu predstavljati relevantne kriterije.

(29)	Komisija će prvo izvršiti analizu tih kriterija u ovom slučaju, a zatim objasniti kako je odlučila iskoristiti svoje široko diskrecijsko pravo na toj osnovi.

2.1.1. Razlika u fizikalnim, kemijskim i tehničkim svojstvima

(30)	Jedan uvoznik tvrdio je da se „posebne teške ploče” mogu lako razlikovati od „teških ploča široke potrošnje” po kemijskim svojstvima kao što je udio ugljika, fizikalnim svojstvima kao što je granica razvlačenja ili tvrdoća po Brinellu, tehničkim svojstvima kao što su oznake razreda ili debljina.

(31)

CISA je tvrdila da je debljina ploče najvažniji kriterij (po obujmu izvoza) za razlikovanje „posebnih teških ploča”, koji obuhvaća više od polovine proizvoda koje treba isključiti. CISA je tu tvrdnju za isključenje iz opsega proizvoda temeljila na strukturi kontrolnog broja proizvoda korištenog za grupiranje različitih vrsta proizvoda za potrebe ispitnog postupka.

(32)

Struktura kontrolnog broja proizvoda koristi se kako bi se osiguralo da se uspoređuju proizvodi s usporedivim troškovima i cijenama, a ne govori ništa o upotrebi ili međusobnoj zamjenjivosti proizvoda. U slučaju debljine isto tako ništa ne govori o fizikalnim, kemijskim ili tehničkim svojstvima proizvoda. Osobito, nijedna od zainteresiranih strana nije mogla dokazati da teška ploča debljine 155 mm ne bi imala istu krajnju namjenu i ne bi se mogla zamijeniti s teškom pločom debljine 145 mm, gdje su svi drugi parametri jednaki.

(33)	Nadalje, iako zaista mogu postojati te posebne razlike u posebnim svojstvima iz prethodno navedene uvodne izjave 30., to ne dokazuje da „posebne teške ploče” nemaju jednake osnovne karakteristike kao i „teške ploče široke potrošnje”.

(34)	Eurofer je zatražio da definicija proizvoda ostane nepromijenjena te je podržao tvrdnje Komisije utvrđene u uvodnim izjavama 36. i 41. Privremene uredbe.

(35)	Uz to, podnesena je primjedba da dampinški uvoz iz NRK-a uključuje širok spektar razreda i dimenzija čelika te obuhvaća teške ploče od legiranog i nelegiranog čelika. Naposljetku napominju da opsegom predmetnog proizvoda nije obuhvaćen „poseban uvjet za homogenost ili sličnost proizvoda”.

(36)	Komisija napominje da je u antidampinškim ispitnim postupcima uobičajeno da opseg proizvoda obuhvaća stotine ili čak tisuće vrsta proizvoda koje nisu identične ili homogene, ali i dalje imaju jednake osnovne karakteristike, kao u slučaju ovog ispitnog postupka.

(37)

Nakon konačne objave CISA, Eurofer i jedan uvoznik vratili su se na to pitanje u svojim primjedbama i na saslušanju:

(a)	CISA nije iznijela nikakve nove bitne tvrdnje.

(b)

Jedan uvoznik tvrdio je da „posebne teške ploče” i „teške ploče široke potrošnje” nemaju jednake osnovne fizičke, kemijske i tehničke karakteristike te da činjenica da se teške ploče mogu izraditi po mjeri ne može poništiti razliku u debljini između „posebnih teških ploča” i „teških ploča široke potrošnje”.

U tom kontekstu taj je uvoznik uputio na tri prethodna antidampinška predmeta u kojima su za definiranje proizvoda iz ispitnog postupka upotrijebljene dimenzije, primjerice najveći poprečni presjek (čelična užad i kabeli podrijetlom iz NRK-a i Ukrajine (5)), određeni raspon debljine u kombinaciji s određenom širinom (aluminijska folija podrijetlom iz Armenije, Brazila i NRK-a (6)) ili upućivanje na fizikalna i kemijska svojstva (čelik otporan na koroziju podrijetlom iz NRK-a (7)).

Na toj je osnovi taj uvoznik zaključio da bi Komisija mogla upućivati na debljinu od 150 mm za razlikovanje između „posebnih teških ploča” i „teških ploča široke potrošnje”.

(c)

Nasuprot tome, Eurofer je tvrdio da sve teške ploče imaju slična fizikalna, kemijska i tehnička svojstva, sve su izrađene od plosnatog valjanog čelika, plosnate su (odnosno, nisu u kolutima) i imaju sličan raspon dimenzija koje odgovaraju definiciji predmetnog proizvoda.

U tom kontekstu Eurofer je uputio na tri prethodna antidampinška predmeta u industriji čelika gdje je proizvod iz ispitnog postupka definiran kao jedan razred proizvoda neovisno o debljini ili razredu čelika (toplovaljani plosnati proizvodi podrijetlom iz Bugarske, Indije, Južne Afrike, Tajvana i Jugoslavije (8)), bez obzira na postojanje velike ponude svih vrsta proizvoda (žice od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije (9)) ili bez obzira na postojanje razlika u gubitku magnetiziranja ili razinama buke (plosnati valjani proizvodi od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima podrijetlom iz NRK-a, Japana, Južne Koreje, Rusije i SAD-a (10)).

Eurofer je dodatno uputio na slučajeve u drugim industrijama, kao što su solarne ploče podrijetlom iz NRK-a i obuća podrijetlom iz NRK-a i Vijetnama, gdje je i za proizvode različitih svojstava utvrđeno da su obuhvaćeni definicijom predmetnog proizvoda.

Konačno, Eurofer je istaknuo i da je prvostupanjski sud (11) naveo da Komisija ima „široko diskrecijsko pravo” u određivanju istovjetnog proizvoda.

(38)

Uzimajući u obzir navedene primjedbe, Komisija napominje da, kao što je to slučaj u većini ispitnih postupaka, definicijom predmetnog proizvoda obuhvaćen je širok raspon vrsta proizvoda s jednakim ili sličnim osnovnim fizikalnim, tehničkim i kemijskim karakteristikama. Činjenica da se ta obilježja mogu razlikovati od jedne vrste proizvoda do druge mogla bi uistinu dovesti do obuhvaćanja širokog raspona vrsta.

(39)

Komisija dalje napominje da, iako su različite vrste teških ploča različitih debljina, razreda čelika itd., CISA i jedan uvoznik nisu dokazali niti dostavili dokaze ni bitne tvrdnje da bi debljina od 150 mm bila odgovarajuća razlika između „posebnih teških ploča” i „teških ploča široke potrošnje” zbog fizikalnih, kemijskih i tehničkih karakteristika ili krajnje namjene i zamjenjivosti (vidjeti odjeljak 2.1.2. u nastavku).

(40)	Na temelju prethodno navedenog, Komisija zaključuje da „posebne teške ploče” i „teške ploče široke potrošnje” imaju jednake osnovne fizikalne, kemijske i tehničke karakteristike.

2.1.2. Drugačija krajnja namjena i međusobna zamjenjivost

(41)

CISA i jedan uvoznik isto su tako tvrdili da uvoz „posebnih teških ploča” ima potpuno drugačiju krajnju namjenu i da nisu zamjenjive „teškim pločama široke potrošnje”. CISA je podnijela primjedbu da je uvoz „posebnih teških ploča” ključan za Unijinu industriju obrade metala koja ovisi o takvom uvozu.

(42)	Istodobno je jedan uvoznik podnio primjedbu da se „posebne teške ploče” upotrebljavaju u nizu različitih industrijskih grana, uključujući rudarstvo i strojeve za zemljane radove („žuta roba”), dizalice i oprema za dizanje, konstrukcije mosta, stupovi vjetroturbina, energetski sektor itd.

(43)

Nisu se javili korisnici u Uniji ni industrije prethodno navedene u uvodnim izjavama 41. i 42. da bi podržali tvrdnju navedenu u uvodnoj izjavi 40. Naprotiv, osobito u pogledu stupova vjetroturbina, dokazi koje su dostavili taj uvoznik i druge zainteresirane strane pokazuju da proizvođači stupova vjetroturbina kupuju teške ploče koje nisu obuhvaćene definicijom „posebnih teških ploča” koju je predložio jedan uvoznik ili CISA, nego njihovom definicijom „teških ploča široke potrošnje”.

(44)

Komisija napominje da doista postoji velik broj različitih krajnjih namjena „posebnih teških ploča”. Međutim zainteresirane strane nisu pružile detaljne dokaze (primjerice fakture za korisnike u tim industrijama kojima se pokazuje da se te industrije zaista koriste tim proizvodima) koji bi Komisiji omogućili da izvrši procjenu o tome razlikuju li se te krajnje namjene za „posebne teške ploče” i „teške ploče široke potrošnje” ili većina ili svi krajnji korisnici zapravo mogu zamijeniti jednu vrstu drugom. Stoga nisu dostavljeni dokazi kojima se dokazuje da se„posebne teške ploče” ne mogu zamijeniti drugim teškim pločama.

(45)

Nakon konačne objave CISA, jedan uvoznik i Eurofer vratili su se na to pitanje u svojim primjedbama i na saslušanju. CISA nije iznijela nikakve nove tvrdnje. Jedan uvoznik tvrdio je da upotreba teških ploča ovisi o izračunatim strukturnim vrijednostima i mehaničkim utjecajima (povezanima s fizikalnim i kemijskim svojstvima) i o komercijalnim aspektima (povezanima s cijenama i troškovima proizvodnih postupaka).

(46)

Kao potporu svojim argumentima uputili su:

(a)	na publikaciju Njemačkog udruženja proizvođača čelika navodeći korelacije između težine, debljine, čvrstoće i razreda čelika;

(b)	na politiku određivanja cijena proizvođača iz Unije prema kojoj teške ploče deblje od 120 mm podliježu dodatnim naknadama za debljinu;

(c)	na usporedbu između dvije tehnologije proizvodnje teških ploča, od ingota (skuplja) i od kontinuirano lijevanih slabova (jeftinija);

(d)	na činjenicu da je u NRK-u najveća debljina slaba 400 mm, što znači da su za proizvodnju teških ploča debljih od 200 mm potrebni ingoti kao sirovina (što podrazumijeva i skuplji postupak);

(e)	na postojanje izvoza teških ploča posebnih razreda nekih proizvođača iz Unije u NRK.

(47)	Komisija napominje da ni CISA ni jedan uvoznik nisu podnijeli nikakve dokaze kako bi potvrdili da je objektivna razlika između „posebnih teških ploča” i „teških ploča široke potrošnje” u debljini ploče većoj ili manjoj od 150 mm.

(48)

Nadalje, nisu dostavljeni nikakvi dokazi da nema preklapanja ni konkurencije među susjednim segmentima teških ploča, primjerice onima debljine 155 mm i 145 mm. Naprotiv, iz nekoliko faktura koje je dostavio jedan uvoznik vidljivo je da su „teške ploče široke potrošnje” i „posebne teške ploče” prodane istom kupcu putem iste fakture.

(49)

Nakon konačne objave jedan uvoznik i dalje je tvrdio da bi Komisija mogla uvesti novu odvojenu oznaku TARIC radi razlikovanja između „teških ploča široke potrošnje” i „posebnih teških ploča”, upućujući na fizikalna i kemijska svojstva te na debljinu. Ta je stranka predložila i formalni zahtjev u pogledu izvješća o inspekciji neovisnog poduzeća za istraživanje kako bi se potvrdila navedena razlika nakon carinjenja.

(50)

Budući da parametar debljine od 150 mm kao točka razgraničenja između „posebnih teških ploča” i „teških ploča široke potrošnje” nije propisno opravdan, ne mora se razmotriti argument o definiciji carinskih oznaka i službenoj inspekciji, kako je predložio uvoznik. Komisija se međutim slaže da je u načelu moguće isključiti određene proizvode iz opsega proizvoda s tehničkog gledišta. No ključno je pitanje je li takvo isključenje opravdano na temelju pravnih, ekonomskih ili političkih razmatranja (o tome u sljedećem odjeljku).

(51)

Jedan uvoznik u svojim je primjedbama na konačnu objavu dostavio više anonimiziranih faktura, opisujući ih kao svoju prodaju „posebnih teških ploča” korisnicima u proizvodnji strojeva za rudarstvo i zemljane radove (žuta roba), dizalica i opreme za dizanje, konstrukcija mosta, stupova vjetroturbina, u energetskom sektoru itd. Taj je uvoznik ponudio i pristanak na aranžman Komisije za provjeru tih podataka.

(52)	Komisija smatra da takva provjera nije potrebna u ovom predmetu. S obzirom na vrlo kasnu ponudu, bilo bi je vrlo teško, ako ne i nemoguće, praktično provesti.

(53)

Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 47., iz nekoliko faktura koje je dostavio taj uvoznik vidljivo je da su „teške ploče široke potrošnje” i „posebne teške ploče” prodane istom kupcu putem iste fakture. To jasno pokazuje da isti kupci mogu upotrebljavati i da upotrebljavaju obje vrste teških ploča.

(54)

Jedan uvoznik također je u svojim primjedbama na konačnu objavu uputio na publikaciju organizacije Stahl-Informations-Zentrum u kojoj su prikazane različite namjene teških ploča. Komisija prima na znanje to izvješće i svjesna je različitih namjena teških ploča. Međutim, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 44., nisu dostavljeni nikakvi dokazi kojima se dokazuje da se „posebne teške ploče” ne mogu zamijeniti drugim teškim pločama.

(55)	Konačno, jedan uvoznik uputio je u svojim primjedbama na konačnu objavu na antidampinške mjere u pogledu teških ploča u Australiji i SAD-u, gdje su uvedena isključenja određenih vrsta proizvoda na temelju razreda i debljine.

(56)	Komisija napominje međutim da su ta isključenja uvedena prilikom pokretanja tih postupaka i da nije dano obrazloženje odluke o tom isključenju. U svakom slučaju, odlukama drugih članica WTO-a ne prejudicira se situacija u Uniji.

(57)

U svojim primjedbama na konačnu objavu Eurofer je naveo da se razredi koje su odredili jedan uvoznik i CISA kao „posebne teške ploče” temelje samo na njihovom proizvoljnom razvrstavanju. Kao ilustraciju toga Eurofer je uputio na dva primjera koja potvrđuju nalaz Komisije iz uvodne izjave 47.:

(a)	te su stranke razvrstale razred strukturnog čelika S500 kao „posebne teške ploče”, a razred čelika za brodogradnju AQ51 kao „teške ploče široke potrošnje” iako ta dva razreda čelika imaju sličnu granicu razvlačenja i vlačnu čvrstoću;

(b)	legirani čelik za tlačne posude te su strane razvrstale kao „teške ploče široke potrošnje”, a razne druge razrede legiranog čelika razvrstale su kao „posebne teške ploče”.

(58)	Na temelju toga, Komisija odbacuje tvrdnju da „posebne teške ploče” imaju drugačiju krajnju namjenu i da nisu zamjenjive s ostalim proizvodima koji podliježu ispitnom postupku.

2.1.3. Ocjena mogućnosti da se iz opsega proizvoda isključe određeni proizvodi

(59)

Komisija primjećuje da činjenica da se unutar opsega proizvoda teških ploča može na razne načine razlikovati među vrstama, razredima, obilježjima itd. teških ploča te da mogu postojati razlike u načinima i troškovima proizvodnje, ne znači da se one mogu smatrati jedinstvenim proizvodom dok god imaju iste osnovne fizikalne, tehničke i/ili kemijske karakteristike. U tom pogledu Komisija upućuje na sudsku praksu navedenu u uvodnoj izjavi 28.

(60)	Komisija je također svjesna da bi time mogla, ako to smatra primjerenim, isključiti određene proizvode iz opsega ispitnog postupka, kao što su to učinila ispitna tijela u drugim državama članicama WTO-a.

(61)	Međutim Komisija smatra da takvo isključenje nije opravdano na temelju procjene svih činjenica utvrđenih tijekom ispitnog postupka.

(62)

CISA je podnijela izračun koji pokazuje da bi isključenje „posebnih teških ploča” činilo 9,2 % ukupnog uvoza iz NRK-a. Na temelju toga tvrdili su da će isključenje „posebnih teških ploča” iz opsega proizvoda „imati vrlo ograničen utjecaj na ukupni ispitni postupak” te da „ne bi ugrozilo općeniti učinak antidampinških mjera na dampinški uvoz teških ploča” s obzirom na to da bi se na „teške ploče široke potrošnje” mjere i dalje primjenjivale.

(63)	Analiza izvozne prodaje proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku na temelju kontrolnog broja proizvoda pokazuje da „posebne teške ploče” zaista snižavaju prodajne cijene industrije Unije te time pridonosi šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(64)

Budući da se ne može utvrditi da „posebne teške ploče” imaju drugačiju krajnju namjenu od „teških ploča široke potrošnje” te se njome ne mogu zamijeniti, trenutačno ograničene količine te prodaje ne mogu se koristiti kao naznaka da njihovo isključenje ne bi ugrozilo učinkovitost mjera. Štoviše, da su se „posebne teške ploče” isključile iz opsega proizvoda, korisnici koji trenutačno kupuju „teške ploče široke potrošnje” mogli bi se prebaciti na „posebne teške ploče” te time izbjeći pristojbe i ugroziti učinkovitost mjera.

(65)	Nadalje, nasuprot situaciji u drugim državama članicama WTO-a, sve vrste teških ploča u znatnim količinama proizvode proizvođači iz Unije, a na sve te proizvode negativno utječe štetni damping.

(66)	Na temelju toga Komisija odbacuje tvrdnju da isključenje „posebnih teških ploča” ne bi ugrozilo učinkovitost antidampinških mjera.

2.1.4. Zaključak

(67)	Na temelju prethodno navedenog Komisija zaključuje da nijedna tvrdnja koju su iznijeli CISA i jedan uvoznik ne dokazuje da bi „posebne teške ploče” trebalo isključiti iz opsega proizvoda ispitnog postupka.

(68)	Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u pogledu opsega proizvoda, Komisija potvrđuje definiciju predmetnog proizvoda kako je utvrđena u uvodnim izjavama 30. i 31. Privremene uredbe.

3. DAMPING

3.1. Uobičajena vrijednost

3.1.1. Tretman tržišnoga gospodarstva („MET”)

(69)	Kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 43. Privremene uredbe, nijedan proizvođač izvoznik u uzorku nije zatražio primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva te nisu prihvaćeni zahtjevi za pojedinačno ispitivanje, uključujući zahtjeve za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva.

3.1.2. Analogna zemlja

(70)	U Privremenoj uredbi Komisija je odabrala Australiju kao analognu zemlju u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(71)

Nakon objave Privremene uredbe CISA je napomenula da su se u podnesku upućenom na početku ispitnog postupka očitovali o potencijalnoj uporabi Sjedinjenih Američkih Država, izražavajući veliku zabrinutost tim odabirom jer će rezultirati time da Komisija koristi podatke društava povezanih s industrijom Unije. CISA je napomenula da bi Komisija trebala koristiti podatke drugih zemalja, a SAD koristiti kao posljednju mogućnost u slučaju kada druge zemlje ne surađuju.

(72)	Nakon objave Privremene uredbe Eurofer, jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a i CISA dali su primjedbe na odabir Australije i zatražili da umjesto nje Komisija koristi Sjedinjene Američke Države.

(73)	Eurofer i proizvođač izvoznik iz NRK-a predložili su da Komisija koristi podatke Sjedinjenih Američkih Država jer tamo ima više konkurentskih domaćih proizvođača te bi time na raspolaganju bili podaci za više vrsta proizvoda nego što ih je bilo od samo jednog australskog proizvođača.

(74)	S obzirom na to da je samo jedan američki proizvođač surađivao u ispitnom postupku, podaci drugih proizvođača ne bi bili dostupni da je za analognu zemlju odabran SAD.

(75)

CISA je zatražila da Komisija izračuna dampinške marže koristeći se podacima jedinog američkog proizvođača koji je surađivao, i ako rezultat bude „potpuno drugačiji” od onog koji je utvrđen u privremenoj fazi uporabom Australije, da bi Komisija trebala utvrditi da Australija nije „valjana analogna zemlja” i umjesto nje koristiti SAD.

(76)	Taj je zahtjev odbačen. Kako je utvrđeno u uvodnim izjavama 44. do 52. Privremene uredbe, kao analogna zemlja odabrana je Australija, a njihove nove tvrdnje nisu dokazale da Australija nije primjerena.

(77)	Nakon konačne objave CISA je dostavila dodatne primjedbe u pogledu primjerenosti Australije kao analogne zemlje.

(78)

Prvo, napomenuli su da su dampinške marže izračunane za proizvođače izvoznike iz NRK-a bile više od marža štete te da je stoga australska uobičajena vrijednost bila viša od neštetne cijene industrije Unije, ako se uzima kao prosjek. Na temelju toga CISA je zaključila da se Australija „nikako ne može smatrati valjanom analognom zemljom”.

(79)

Taj se argument odbacuje. Razina uobičajene vrijednosti na temelju cijena ili troškova u predmetnoj zemlji tržišnoga gospodarstva jest informacija provjerena nakon odabira analogne zemlje. Uobičajena vrijednost jest domaća cijena istovjetnog proizvoda na domaćem tržištu zemlje tržišnoga gospodarstva, a ne razlog za odbacivanje Australije kao analogne zemlje.

(80)

Drugo, CISA je uputila na nedavni predmet protiv NRK-a (čelične šipke visoke otpornosti na zamor) (12) u kojem su tvrdili da je Komisija uklonila određene vrste proizvoda iz uobičajene vrijednosti u analognoj zemlji nakon što su „zainteresirane strane dovele u pitanje vrlo visoke domaće cijene i troškove proizvodnje”.

(81)

Primjer koji je CISA navela nije relevantan za ovaj ispitni postupak. U predmetu o čeličnim šipkama visoke otpornosti na zamor Komisija je utvrdila određene vrste proizvoda izrađene prema normama analogne zemlje, a ne u konkurenciji s vrstama proizvoda koji se izvoze iz NRK-a. Te određene vrste proizvoda nisu uzete u obzir pri usporedbi uobičajene vrijednosti i izvozne cijene proizvođača izvoznika iz NRK-a.

(82)	Budući da CISA nije tvrdila da proizvođač iz Australije proizvodi vrste proizvoda koji se ne natječu s vrstama proizvoda koji se izvoze iz NRK-a u Uniju, primjer nije relevantan.

(83)	Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedaba u pogledu analogne zemlje, potvrđuje se privremeni zaključak Komisije da koristi Australiju kao analognu zemlju kako je utvrđeno u uvodnoj izjavi 52. Privremene uredbe.

3.1.3. Uobičajena vrijednost

(84)

Eurofer je dostavio primjedbe na privremenu metodologiju Komisije utvrđenu u uvodnoj izjavi 68. Privremene uredbe u pogledu vrsta proizvoda koje analogni proizvođač ne prodaje. Tražili su da bi Komisija trebala „uključiti prilagodbu kako bi se razjasnili veći troškovi” proizvoda koji se ne prodaju na domaćem tržištu analogne zemlje.

(85)

Komisija odbacuje taj zahtjev jer jedini dostupni podaci o trošku ili cijeni teških ploča u Australiji jesu provjereni podaci proizvođača iz analogne zemlje. Ako proizvođač nije proizveo određenu vrstu proizvoda koji izvozi proizvođač izvoznik iz NRK-a, nema dostupnih podataka da bi se izvršila takva prilagodba.

(86)	Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedaba u pogledu uobičajene vrijednosti, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava od 53. do 68. Privremene uredbe.

3.2. Izvozna cijena

(87)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu izvozne cijene, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 69. i 70. Privremene uredbe.

3.3. Usporedba

(88)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu usporedbe, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 71. do 73. Privremene uredbe.

3.4. Dampinške marže

(89)	Budući da nije bilo daljnjih primjedaba u pogledu dampinških marži, potvrđuju se privremene dampinške marže utvrđene u tablici 2. Privremene uredbe.

4. ŠTETA

4.1. Definicija industrije Unije i proizvodnje Unije

(90)	Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu definicije industrije Unije i proizvodnje Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 82. do 85. Privremene uredbe.

4.2. Potrošnja u Uniji

(91)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu potrošnje u Uniji, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 86. do 89. Privremene uredbe.

4.3. Obujam i tržišni udjeli uvoza

(92)	Budući da nije bilo primjedaba u pogledu obujma i tržišnog udjela uvoza iz NRK-a, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 90. do 94. Privremene uredbe.

4.4. Cijene uvoza iz NRK-a i sniženje cijena

(93)	Eurofer je dostavio primjedbu da „bi Komisija trebala biti pažljiva da ne podcijeni razinu sniženja cijena nerealno visokim prilagodbama troškova nakon uvoza”.

(94)	Međutim Komisija napominje da su iznosi troškova nakon uvoza potvrđeni tijekom provjera na licu mjesta te se stoga ne mogu smatrati nerealno visokima.

(95)	Nadalje, Eurofer je tvrdio da „se cijene industrije Unije isto tako ne bi trebale smanjivati za provizije povezane osobe plaćene unutar korporativne grupacije”.

(96)

Komisija napominje da je odbitak za provizije opravdan kada društvo koje posreduje u transakciji ima funkciju posrednika, neovisno o tome je li društvo povezano ili ne. Osim toga, ni Eurofer ni bilo koji pojedinačni proizvođač iz Unije nije dostavio nikakav argument kojim bi se to osporilo. Stoga Komisija ostaje kod stajališta da je odbitak opravdan.

(97)

Eurofer je također dostavio primjedbu da „kineski proizvođači izvoznici često dodaju određene količine bora ili kroma normalnom strukturnom čeliku kako bi imali pravo na kineske porezne olakšice, ali čelik prodaju na tržištu Unije kao normalan nelegirani strukturni čelik (npr. razreda S235, S275 i S355)”. Tražili su da Komisija osigura da „su ti proizvodi pravilno usklađeni s prodajom industrije Unije razreda čelika S235, S275 i S355 u svojoj analizi sniženja cijena”.

(98)

U analizi sniženja cijena uspoređuju se uvozne cijene iz NRK-a s cijenama Unije na temelju kontrolnog broja proizvoda (PCN) što je uobičajeno u svim dijelovima ispitnog postupka. Razred čelika čini dio kontrolnog broja proizvoda te je provjeren tijekom posjeta radi provjere proizvođača izvoznika iz NRK-a i proizvođača iz Unije u uzorku. Stoga su isti razredi čelika usklađeni za analizu sniženja cijena.

(99)	Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedaba na cijenu uvoza iz NRK-a i sniženje cijena, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 95. do 99. Privremene uredbe.

4.5. Gospodarsko stanje industrije Unije

4.5.1. Opće napomene

(100)

U uvodnoj izjavi 104. Privremene uredbe Komisija napominje da je jedan proizvođač iz Unije u uzorku obustavio proizvodnju teških ploča u prosincu 2015.

(101)

Jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a tvrdio je da bi Komisija tog proizvođača iz Unije u uzorku trebala isključiti iz analize štete jer „i dalje postoji potencijal za poremećaj, tako da bi trebalo provesti revidiranu analizu bez podataka ugašenog društva ili bi trebalo pribaviti podatke nekog drugog proizvođača iz Unije”.

(102)

Ta obustava proizvodnje ne utječe ni na jedan pokazatelj štete jer se dogodila u zadnjim danima razdoblja ispitnog postupka te se stoga obje skupine podataka, a to su makroekonomski podaci povezani sa svim proizvođačima iz Unije i mikroekonomski pokazatelji povezani sa proizvođačima iz Unije u uzorku, smatraju reprezentativnima za gospodarsko stanje industrije Unije.

(103)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu općih napomena o gospodarskom stanju industrije Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 100. do 104. Privremene uredbe.

4.5.2. Makroekonomski pokazatelji

4.5.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(104)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu proizvodnje, proizvodnog kapaciteta i iskorištenosti kapaciteta, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 105. do 110. Privremene uredbe.

4.5.2.2. Obujam prodaje i tržišni udio

(105)

CISA je izrazila svoje neslaganje s metodologijom usporedbe pokazatelja štete za obujam prodaje od „‚početne točke’ (2012.) do ‚završne točke’ (2015., tj. RIP)” i proizašlim zaključkom da se obujam prodaje industrije Unije smanjio za 7 %. Prema mišljenju CISA-e noviji podaci su relevantniji za utvrđivanje štete. Nadalje, CISA tvrdi da je Komisija „veću važnost trebala pridati posljednjim kretanjima obujma prodaje industrije Unije koja ne pokazuju nikakvo smanjenje tijekom posljednje tri godine” tj. između 2013. i 2015.

(106)

Komisija odbacuje tu tvrdnju iz sljedećih razloga:

(107)

Prvo, Komisija podsjeća na prethodno navedenu uvodnu izjavu 3. kojom se propisuje da ispitivanje kretanja relevantnih za ocjenu štete obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2012. do kraja razdoblja ispitnog postupka.

(108)

Komisija je ispitala sve pokazatelje štete predstavljanjem njihovih kretanja tijekom cijelog razmatranog razdoblja te analize po godinama, ako je relevantno.

(109)

Drugo, u uvodnoj izjavi 112. Privremene uredbe navedeno je da se „nakon smanjenja od 7 % između 2012. i 2013. i dodatnog pada u 2014. za 2 postotna boda, obujam prodaje blago povećao za 2 postotna boda tijekom razdoblja ispitnog postupka”. Stoga je jasno da Komisija nije provela jednostavnu usporedbu od „početne točke” (2012.) do „završne točke” (2015. tj. RIP)” kako se tvrdi, već sveobuhvatnu usporedbu svih godina u razmatranom razdoblju.

(110)

Treće, stabilan obujam prodaje između 2013. i 2015. mora se promatrati u kontekstu snažnog rasta potrošnje od 11 postotnih bodova, kako je navedeno u tablici 3. Privremene uredbe. Stoga stabilan obujam prodaje nije spriječio znatan gubitak tržišnog udjela od 9,3 postotna boda u isto vrijeme, kako je navedeno u tablici 7. Privremene uredbe. Zato se smatra da je stabilan obujam prodaje između 2013. i 2015. znak štete s obzirom na to da obujam prodaje treba analizirati u kontekstu rasta potrošnje i smanjenja tržišnog udjela.

(111)

Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedaba u pogledu obujma prodaje i tržišnog udjela industrije Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 111. do 114. Privremene uredbe.

4.5.2.3. Zaposlenost i produktivnost

(112)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu zaposlenosti i produktivnosti industrije Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 115. do 117. Privremene uredbe.

4.5.2.4. Troškovi rada

(113)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu troškova rada industrije Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 118. i 119. Privremene uredbe.

4.5.2.5. Rast

(114)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu rasta, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 120. i 121. Privremene uredbe.

4.5.2.6. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga

(115)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu visine dampinške marže i oporavka od prethodnog dampinga, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 122. i 124. Privremene uredbe.

4.5.3. Mikroekonomski pokazatelji

4.5.3.1. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene

(116)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu cijena i čimbenika koji utječu na cijene proizvođača iz Unije u uzorku, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 125. do 127. Privremene uredbe.

4.5.3.2. Zalihe

(117)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba u pogledu zaliha proizvođača iz Unije u uzorku, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 128 do 130. Privremene uredbe.

4.5.3.3. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala

(118)

CISA je podnijela primjedbu da je tijekom razmatranog razdoblja, neovisno o obujmu uvoza iz NRK-a, jedinični trošak proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku uvijek bio veći od prodajne cijene.

(119)

U tablici 10. Privremene uredbe prikazana su kretanja i jediničnih prodajnih cijena i jediničnih troškova proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razmatranog razdoblja. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 126. Privremene uredbe, „prodajne cijene smanjivale su se brže od jediničnog troška proizvodnje, od kojeg su u prosjeku stalno bile niže”.

(120)

Nadalje, CISA je podnijela primjedbu da ne razumije kako su proizvođači iz Unije u uzorku bili profitabilni ako je jedinični trošak proizvodnje bio veći od prosječne jedinične prodajne cijene u 2012.

(121)

Prosječni trošak proizvodnje u tablici 10. Privremene uredbe zaista je veći od prosječne jedinične prodajne cijene u 2012. Inače bi to značilo gubitak za tu godinu. Međutim dobit utvrđena u tablici 12. Privremene uredbe za 2012. ostvarena je prihodom jednog od proizvođača iz Unije u uzorku koji je povezan s proizvodnjom teških ploča, ali se ne odražava u troškovnom računovodstvu društva, a time niti u tablici 10. Privremene uredbe.

(122)

Nakon konačne objave CISA je pitala zašto se prihod jednog od proizvođača iz Unije u uzorku koji je povezan s proizvodnjom teških ploča ne odražava u unutarnjem sustavu troškovnog računovodstva (sustav troškova proizvoda) društva.

(123)

Kako je taj proizvođač iz Unije u uzorku naveo, a Komisija provjerila, do toga je došlo jer se taj iznos dobiti u potpunosti sastoji od prilagodbe na kraju godine prema međunarodnim računovodstvenim standardima („MRS”) koji se odnose na redovne poslovne aktivnosti društva. Kao takav se ne nalazi u evidenciji troškova proizvoda proizvedenih tijekom godine, ali se nalazi u nekoliko stavki u računu dobiti i gubitka (kako je utvrđeno u MRS-u 1). Ako se ne bi uzela u obzir ta dobit, industrija Unije ostvarivala bi gubitke i u 2012. (gubitak manji od 1 %).

(124)

Nadalje, prosječni trošak proizvodnje u tablici 10. Privremene uredbe odnosi se na ukupni obujam proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku, a prosječne prodajne cijene samo na prodaju proizvođača iz Unije u uzorku prvom nepovezanom kupcu u Uniji. Ta dva prosjeka nisu izravno usporediva zbog sljedećih razloga:

(a)	Kao prvo, obujam proizvodnje znatno premašuje obujam prodaje prvom nepovezanom kupcu u Uniji, uglavnom zbog izvoza. U tom pogledu treba uzeti u obzir i vlastitu uporabu proizvođača iz Unije u uzorku; no, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 89. Privremene uredbe, vlastita je uporaba zanemariva.

(b)	Kao drugo, proizvod iz ispitnog postupka sastoji se od velikog broja vrsta proizvoda koje se prodaju po različitim cijenama te se ponuda proizvoda razlikuje na tržištu Unije od one na izvoznim tržištima.

(125)

Nakon konačne objave CISA je pitala odnose li se obujam prodaje i tržišni udio u tablici 7. Privremene uredbe na prodaju nepovezanim kupcima ili i povezanim i nepovezanim kupcima. Komisija podsjeća na uvodnu izjavu 102. Privremene uredbe kojom se predviđa da se makroekonomski pokazatelji kao što su obujam proizvodnje ili prodaje procjenjuju na razini cjelokupne industrije Unije. Kao takvi se podaci u tablici 7. odnose na prodaju prvom nepovezanom kupcu, kako je izvijestio Eurofer. Uključivanje prodaje povezanim stranama uključivalo bi rizik dvostrukog računanja.

(126)

CISA je u svojim primjedbama na konačnu objavu tvrdila i da razliku između obujma proizvodnje industrije Unije i obujma prodaje prvom nepovezanom kupcu u Uniji uzrokuje znatna prodaja povezanim kupcima. Na temelju toga CISA je dodatno zaključila da Komisija nije prikupila i predstavila informacije o obujmu prodaje povezanim kupcima te je time otkrila samo dio situacije na tržištu Unije.

(127)

Te se tvrdnje temelje na pogrešnoj pretpostavci. Komisija podsjeća da razlika između obujma proizvodnje i obujma prodaje nepovezanim kupcima u Uniji ne potječe samo iz prodaje povezanim kupcima, nego i iz prodaje kupcima izvan Unije. Također, za proizvođače iz Unije koji nisu u uzorku može postojati razlika uzrokovana prodajom prvim nepovezanim kupcima koju Eurofer možda nije prijavio, kako je Komisija provjerila, zbog izvješćivanja po metodi opisanoj u uvodnoj izjavi 125. kako bi se izbjegao rizik dvostrukog računanja. Tablica 7. Privremene uredbe odnosi se na obujam prodaje i tržišni udio samo na tržištu Unije.

(128)

CISA je dodatno navela dva slučaja kada je Komisija provela odvojenu analizu povezanih i nepovezanih kupaca, odnosno ispitni postupak u pogledu čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor podrijetlom iz NRK-a (13) te ispitni postupak u pogledu hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika podrijetlom iz NRK-a i Rusije (14).

(129)

Komisija podsjeća da se u tim predmetima analiza odnosila na vlastitu uporabu (u slučaju hladnovaljanih plosnatih proizvoda od čelika) ili prodaju povezanim korisnicima (u slučaju čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor), ne na prodaju povezanim kupcima kao što su povezana prodajna društva. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 89. Privremene uredbe, vlastita uporaba proizvođača iz Unije zanemariva je.

(130)

Komisija naposljetku podsjeća da su cijene i profitabilnost na tržištu Unije relevantni samo ako su to cijene prodaje među nepovezanim stranama.

(131)

Budući da nije bilo daljnjih primjedaba na profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost povećanja kapitala proizvođača iz Unije u uzorku, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 131. do 138. Privremene uredbe.

4.5.4. Zaključak o šteti

(132)

Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedaba, potvrđuju se zaključci o šteti iz uvodnih izjava od 139. do 147. Privremene uredbe.

5. UZROČNOST

5.1. Učinci dampinškog uvoza

(133)

Eurofer je podnio primjedbu da dampinški uvoz iz NRK-a predstavlja „najvažniji čimbenik koji utječe na industriju Unije tijekom razmatranog razdoblja”. Nadalje napominje da se „obujam uvoza iz NRK-a udvostručio između 2013. i 2014., te se opet udvostručio između 2014. i 2015.” i da je u 2015. obujam uvoza iz NRK-a „premašio obujam uvoza iz svih ostalih trećih zemalja zajedno”.

(134)

Eurofer je isto tako primijetio slična kretanja za tržišne udjele dampinškog uvoza iz NRK-a napominjući da su se „povećali s 4,1 % u 2013. na 14,4 % u 2015., dok se istodobno tržišni udio uvoza iz svih ostalih trećih zemalja smanjio s 13,2 % u 2013. na 12,2 % u 2015.”.

(135)

Naposljetku Eurofer je zaključio da je „povećanje tržišnog udjela dampinškog uvoza iz Kine gotovo u potpunosti išlo na štetu tržišnog udjela industrije Unije”. Dodaju da je cijena dampinškog uvoza iz Kine pala za gotovo 30 % tijekom razmatranog razdoblja i utvrđeno je da taj uvoz snižava cijene industrije Unije u prosjeku za 29 %.

(136)

Ovime se potvrđuju nalazi iz uvodne izjave 151. Privremene uredbe da je gotovo stalno povećanje uvoza iz NRK-a po veoma sniženim cijenama imalo jasan negativan utjecaj na rezultate industrije Unije nakon 2013.

(137)

Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedaba na učinke dampinškog uvoza, potvrđuju se zaključci o učincima dampinškog uvoza utvrđeni u uvodnim izjavama od 150. do 157. Privremene uredbe.

5.2. Učinci ostalih čimbenika

5.2.1. Žestoka konkurencija izazvana problemima s potražnjom na tržištu Unije

(138)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba na učinke žestoke konkurencije izazvane problemima s potražnjom na tržištu Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 158. do 163. Privremene uredbe.

5.2.2. Niska iskorištenost kapaciteta proizvođača iz Unije

(139)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba na učinke niske iskorištenosti kapaciteta proizvođača iz Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 164. do 166. Privremene uredbe.

5.2.3. Uvoz iz ostalih trećih zemalja

(140)

CISA je podnijela primjedbu da je „Komisija odvojeno analizirala uvoz iz Rusije i Ukrajine te stoga nije pronašla naznake da je uvoz iz tih dviju zemalja uzrokovao štetu industriji Unije”.

(141)

CISA je nadalje podnijela primjedbu da je Komisija trebala provesti „kumulativnu procjenu uvoza iz Ukrajine i Rusije” te „kumulativnu procjenu uvoza iz svih triju zemalja (Kina, Rusija i Ukrajina)” navodeći da „obujam uvoza iz Ukrajine ili Rusije tijekom razdoblja ispitnog postupka nije zanemariv ako se uspoređuje s tržištem Unije” i da su „prosječne cijene uvoza iz obje zemlje bile čak i niže od kineskih”.

(142)

Na temelju prethodno navedenoga CISA je dostavila zaključak da, „ako je utvrđeno da uvoz iz Kine snižava cijene industrije Unije, tada je onaj iz Ukrajine i Rusije snizio cijene industrije EU-a čak i u većoj mjeri. Da je Komisija koristila istu metodologiju koju je primijenila na Kinu, tj. usporedbu od ‚početne točke’ do ‚završne točke’, utvrdila bi da su se obujam prodaje i tržišni udio uvoza iz tih dviju zemalja povećali za 41 % odnosno 2,2 postotna boda”.

(143)

Komisija upućuje na članak 3. stavak 4. Osnovne uredbe kojim se propisuje da se kumulativno može procjenjivati samo uvoz koji podliježe antidampinškom ispitnom postupku. Uvoz iz Ukrajine i Rusije ne podliježe antidampinškom ispitnom postupku te se stoga ne može dodati uvozu iz NRK-a.

(144)

Isto tako prosječne cijene iz Ukrajine, Rusije i NRK-a nisu nužno izravno usporedive, s obzirom na to da na prosječnu cijenu utječe asortiman proizvoda. Relevantnija su kretanja cijena tijekom razmatranog razdoblja. Tablica 13. Privremene uredbe jasno pokazuje da su se prosječne cijene uvoza iz Ukrajine i Rusije smanjivale mnogo sporije nego cijene uvoza iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja.

(145)

Tržišni udio uvoza iz ostalih trećih zemalja ostao je relativno stabilan tijekom razmatranog razdoblja, dok se uvoz iz NRK-a i više nego utrostručio. U kontekstu povećanja potrošnje u Uniji za 5 % i smanjenja tržišnog udjela industrije Unije za 10 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja to znači da je uvoz iz NRK-a preuzeo tržišni udio samo od industrije Unije.

(146)

Naposljetku, obujam uvoza iz NRK-a povećao se za gotovo milijun tona tijekom razmatranog razdoblja, dok se obujam uvoza iz Ukrajine povećao za približno 160 000 tona, a iz Rusije za približno 75 000 tona.

(147)

Na temelju prethodno navedenog i s obzirom na mnogo manji obujam uvoza iz Ukrajine i Rusije u usporedbi s onim iz NRK-a, nema naznaka da bi uvoz iz tih dviju zemalja mogao prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete industriji Unije.

(148)

Budući da nije bilo nikakvih daljnjih primjedaba na učinke uvoza iz ostalih trećih zemalja, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 167. do 178. Privremene uredbe.

5.2.4. Rezultati izvozne prodaje industrije Unije

(149)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba na učinke rezultata izvozne prodaje industrije Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 179. do 183. Privremene uredbe.

5.2.5. Tržišno natjecanje između vertikalno integriranih proizvođača iz Unije i postrojenja za ponovno valjanje iz Unije

(150)

Budući da nije bilo nikakvih primjedaba na učinke tržišnog natjecanja između vertikalno integriranih proizvođača iz Unije i postrojenja za ponovno valjanje iz Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 184. do 189. Privremene uredbe.

5.2.6. Izostanak dobiti proizvođača iz Unije neovisno o obujmu dampinškog uvoza iz NRK-a

(151)

Nadalje, CISA je podnijela primjedbu da su između 2013. i razdoblja ispitnog postupka proizvođači iz Unije u uzorku ostali uvelike neprofitabilni te da su imali najveći gubitak u 2013., a to je upravo ona godina u kojoj je uvoz teških ploča iz NRK-a dosegnuo najnižu razinu.

(152)

Ta je tvrdnja razmotrena u uvodnoj izjavi 134. Privremene uredbe gdje je objašnjeno da „iako je na ozbiljan gubitak od 12,2 % u 2013. utjecala posebno niska potražnja te godine, znatan pritisak cijene i obujma kojemu je bila izložena industrija Unije izazvan rastućim uvozom iz NRK-a tijekom 2014. i razdoblja ispitnog postupka onemogućio je industriji Unije da ostvari korist od dinamičnog rasta potrošnje u Uniji za 11 postotnih bodova”. Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 93. Privremene uredbe, taj je rast gotovo u potpunosti apsorbiran dampinškim uvozom iz NRK-a.

(153)

Komisija stoga zaključuje da uzrok velikog gubitka u 2013. nije mala količina uvoza iz NRK-a, već posebno niska potražnja na tržištu Unije. Međutim gubitke koje je pretrpjela industrija Unije u 2014. i 2015. prouzrokovao je stalno rastući obujam dampinškog uvoza iz NRK-a.

(154)

Osim toga, Komisija napominje da je industrija Unije bila profitabilna u 2011. i 2012. U 2011. profitna marža industrije Unije iznosila je 7,9 %, u vrijeme u kojem uvoz iz NRK-a nije bio znatan, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 221. Privremene uredbe. U 2012. profitna marža već je bila znatno niža i iznosila samo 1,6 % zbog znatne prisutnosti dampinškog uvoza iz NRK-a. Napominje se da nijedna zainteresirana strana nije imala primjedbe na profitabilnost industrije Unije u 2011. i 2012.

5.2.7. Učinak „drugih važnih čimbenika”

(155)

CISA je podnijela primjedbu da postoje i „drugi važni čimbenici” osim dampinškog uvoza iz NRK-a „koji uzrokuju navodnu štetu industriji Unije” i da bi to „moglo prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između navodnog dampinškog uvoza” iz NRK-a i štete. CISA je od Komisije zatražila da preispita svoju analizu uzročnosti i uzme u obzir sve druge čimbenike.

(156)

U tom pogledu napominje se da je šest drugih čimbenika koji su prethodno navedeni razmotreno ili u Privremenoj uredbi ili u ovoj Uredbi. Stoga je jasno da je Komisija temeljito analizirala sve čimbenike koje su utvrdile zainteresirane strane. CISA čak nije utvrdila koje „druge važne čimbenike” bi trebalo ispitati osim šest čimbenika koji već jesu detaljno analizirani. CISA je samo navela da su oni „očigledni” bez pružanja bilo kakvih daljnjih informacija. Stoga Komisija odbacuje taj podnesak.

5.3. Zaključak o uzročnosti

(157)

Na temelju prethodno navedenog i s obzirom na to da nije bilo nikakvih drugih primjedaba, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 190. do 194. Privremene uredbe.

6. INTERES UNIJE

(158)

CISA je podnijela primjedbu da su tijekom razmatranog razdoblja proizvođači iz Unije imali preko 70 % tržišta Unije. Tvrde da oni dominiraju tržištem Unije, a jedini ozbiljan izvor tržišnog natjecanja jest uvoz iz NRK-a.

(159)

Komisija napominje da CISA nije prepoznala činjenicu da proizvođači iz Unije konkuriraju jedan drugom te uvozu iz NRK-a i ostalih trećih zemalja s tržišnim udjelom od 12,2 % kako je navedeno u tablici 13. Privremene uredbe. Nadalje, nema naznaka da među proizvođačima iz Unije nema tržišnog natjecanja.

(160)

Nakon privremenih mjera jedan uvoznik tvrdio je i da će uvođenje antidampinških mjera umjetno smanjiti tržišno natjecanje na tržištu Unije te će dovesti do oligopolnog tržišta u segmentu „posebnih teških ploča” jer tim segmentom već dominira samo jedan sudionik.

(161)

Komisija međutim napominje da ta strana nije dostavila nikakve dokaze koji bi potkrijepili tu tvrdnju. Naprotiv, informacije koje je dostavio Eurofer u svojim primjedbama na konačnu objavu navode brojne proizvođače iz Unije koji nude različite vrste „posebnih teških ploča”.

(162)

Komisija priznaje da bi uvođenje pristojbi moglo smanjiti broj konkurenata u određenim segmentima „posebnih teških ploča” na tržištu Unije. Međutim antidampinškim ispitnim postupkom ne definiraju se tržišta proizvoda ni geografska tržišta te se ne procjenjuje tržišna moć i njezin vjerojatan razvoj. Stoga u ovom ispitnom postupku nije bilo moguće ni nužno dobiti nalaze o tome postoji li opasnost od stvaranja ili jačanja dominantnog položaja na jednom od tržišta u smislu prava tržišnog natjecanja.

(163)

Komisija u svojoj analizi interesa Unije mora uzeti u obzir druge politike Unije, npr. politiku tržišnog natjecanja. Međutim ta razmatranja zahtijevaju daljnje ispitivanje samo ako postoje konkretni dokazi o dominantnom položaju i njegova moguća zlouporaba. Podnesci zainteresiranih strana nisu ispunili taj uvjet.

(164)

U svakom slučaju Komisija podsjeća da se antidampinške pristojbe uvode radi uklanjanja učinka štetnog dampinga utvrđenog za sve segmente teških ploča te da dominacija na tržištu ne znači zlouporabu. Ako zainteresirane strane u budućnosti primijete ponašanje kojim se krše pravila tržišnog natjecanja, one mogu iskoristiti svoje pravo na pritužbu tijelu nadležnom za tržišno natjecanje.

(165)

Nakon privremenih mjera jedan uvoznik tvrdio je da uvođenje antidampinških mjera ne bi trebalo dovesti do povećanja cijena na tržištu Unije.

(166)

Komisija podsjeća da je svrha antidampinških mjera uklanjanje narušavajućih učinaka štetnog dampinga na trgovinu. Učinci tih mjera na cijene ovise o odlukama o određivanju cijena različitih sudionika na tržištu te ih je kao takve nemoguće predvidjeti. Više cijene mogu se pojaviti kada tržišni mehanizmi smatraju da bi na nenarušenom tržištu trebale prevladati takve više cijene.

(167)

CISA je isto tako podnijela primjedbu da korisnici iz Unije trebaju konkurentne i stabilne izvore opskrbe te da bi uvođenje antidampinških mjera „vjerojatno rezultiralo velikim gubicima i/ili premještanjem radnih mjesta u industriji na kraju proizvodnog lanca iz Europske unije”.

(168)

Međutim, tijekom razdoblja ispitnog postupka 30 proizvođača iz Unije i uvoz iz niza zemalja, uključujući Rusiju i Ukrajinu, osiguravali su stalnu opskrbu teškim pločama korisnicima u Uniji. Isto tako korisnici u industrijama na kraju proizvodnog lanca nisu dostavili nikakve dokaze da nisu u mogućnosti nabaviti teške ploče zbog uvođenja antidampinških mjera. U pogledu rizika od velikih gubitaka i/ili premještanja radnih mjesta izvan Unije samo je jedna industrija na kraju proizvodnog lanca podnijela sličan zahtjev, to jest proizvođač stupova vjetroturbina. Ta je tvrdnja razmotrena u nastavku.

(169)

Ad hoc udruženje korisnika u industriji na kraju proizvodnog lanca (stupovi vjetroturbina) podnijelo je primjedbu da će uvođenje mjera za teške ploče rezultirati rizikom od premještanja proizvodnje stupova vjetroturbina u NRK i problemima sigurnosti opskrbe gotovih ili polugotovih stupova vjetroturbina u budućnosti. Taj je argument istaknuo i jedan uvoznik u svojim primjedbama na konačnu objavu u pogledu stupova vjetroturbina i drugih dijelova vjetroenergetskih sustava.

(170)

Komisija odbacuje te podneske jer te zainteresirane strane svoj zahtjev nisu potkrijepile nikakvim dokazima ili analizom, na primjer tako da se ti proizvođači stupova vjetroturbina jave u rokovima utvrđenima u Obavijesti o pokretanju postupka i da ispune odgovore na upitnik navodeći vrste teških ploča korištenih u toj industriji za izradu stupova vjetroturbina i pružajući analizu o tome mogu li se te vrste teških ploča zamijeniti vrstama teških ploča korištenima u drugim industrijama.

(171)

Komisija napominje da informacije o spisu pokazuju da proizvođači stupova vjetroturbina ne bi imali koristi od isključenja „posebnih teških ploča” iz opsega proizvoda kako je prethodno opisano u uvodnoj izjavi 42. Stoga bi njihovu zabrinutost moglo riješiti samo isključenje teških ploča za stupove vjetroturbina radi interesa Unije. Međutim u ovoj fazi proizvođači stupova vjetroturbina nisu dostavili nikakvu konkretnu i detaljnu analizu kojom bi se moglo opravdati takvo isključenje, uključujući objašnjenje uvođenja pristojbi na njihov trošak proizvodnje i mogućnost da te troškove prebace na svoje kupce.

(172)

Komisija dalje primjećuje da proizvođači stupova vjetroturbina mogu zatražiti privremenu reviziju o interesu Unije u pogledu mjera za teške ploče, ako je valjano potkrijepljena. Nadalje, ispitnim postupkom nisu otkrivene nikakve naznake da bi industrija Unije ugrozila poslovanje korisnika. Takvo ponašanje ne treba očekivati u uobičajenom uvjetima djelovanja tržišnih mehanizama.

(173)

Jedan uvoznik naveo je da je isključenje „posebnih teških ploča” iz opsega proizvoda u interesu Unije jer navodno „nekoliko ključnih industrija”, kao što su „sektor strojarstva i energetike” u Uniji, ovisi o uvozu „posebnih teških ploča” iz NRK-a. Međutim nijedan korisnik u tim industrijama nije se javio da potvrdi tu tvrdnju.

(174)

Taj je uvoznik osim toga tvrdio da „posebne teške ploče” debljine veće od 150 mm proizvode samo tri proizvođača iz Unije. Proizvodnju ploča s visokom granicom razvlačenja, kaljenih i hlađenih ploča i teških ploča otpornih na abraziju navodno kontroliraju samo četiri proizvođača iz Unije. Na temelju toga oni tvrde da se industrija Unije na kraju proizvodnog lanca „već danas suočava s nedostatnom opskrbom i dramatično većim prodajnim cijenama” i da se to može uravnotežiti samo uvozom „posebnih teških ploča” iz NRK-a.

(175)

CISA je navela i da bi se korisnici „posebnih teških ploča” u industriji obrade metala zbog vrlo ograničenog broja europskih proizvođača „posebnih teških ploča” jednako tako mogli suočiti s nedostatnom opskrbom. Međutim nijedan korisnik u toj industriji na kraju proizvodnog lanca nije postavio pitanje nedostatne opskrbe.

(176)

Komisija odbacuje podneske iz prethodnih uvodnih izjava 173. do 175. jer zainteresirane strane nisu potkrijepile svoje tvrdnje nikakvim dokazima ni analizom. Naprotiv, ispitnim postupkom utvrđen je znatan pad cijena teških ploča u Uniji tijekom razmatranog razdoblja. Isto tako ispitnim se postupkom pokazalo da industrija Unije ima znatan rezervni kapacitet zbog sve manje iskorištenosti kapaciteta. Također, prema CISA-i je obujam „posebnih teških ploča” koje izvozi NRK neznatan.

(177)

Nakon konačne objave jedan uvoznik vratio se na to pitanje u svojim primjedbama na konačnu objavu. Međutim nisu navedeni nikakvi novi bitni argumenti.

(178)

U nedostatku bilo kakvih činjeničnih dokaza o navodno nedostatnoj opskrbi zbog uvođenja antidampinških mjera, Komisija ne može zaključiti da će uvođenje takvih mjera dovesti do nedostatne opskrbe „posebnim teškim pločama”.

6.1. Zaključak o interesu Unije

(179)

Ukratko, ni iz jednog argumenta koji su iznijele zainteresirane strane nije vidljivo da postoje uvjerljivi razlozi protiv uvođenja mjera na uvoz predmetnog proizvoda iz NRK-a.

(180)

Svi su negativni učinci na nepovezane korisnike ublaženi s obzirom na raspoloživost drugih izvora opskrbe. Pozitivni učinci antidampinških mjera na tržište Unije, posebno na industriju Unije, premašuju moguće negativne učinke na druge interesne skupine.

(181)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedaba u pogledu interesa Unije, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 195. do 215. Privremene uredbe.

7. RETROAKTIVNO UVOĐENJE ANTIDAMPINŠKIH PRISTOJBI

(182)

Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 4., Komisija je nakon zahtjeva koji je podnio Eurofer uvela obvezno evidentiranje uvoza teških ploča podrijetlom iz NRK-a. Evidentiran je uvoz ostvaren između 11. kolovoza 2016. i uvođenja privremenih mjera, odnosno 7. listopada 2016.

(183)

U skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (d) Osnovne uredbe pristojbe se mogu uvesti retroaktivno ako je, „osim razine uvoza koja je nanijela štetu tijekom istrage, došlo do dodatnog značajnog povećanja uvoza, koje će, s obzirom na rokove, obujam i ostale okolnosti, vjerojatno u ozbiljnoj mjeri ugroziti pozitivan učinak konačne antidampinške pristojbe koja se mora primijeniti”.

7.1. Primjedbe na moguće retroaktivno uvođenje antidampinških pristojbi

(184)

CISA je navela da bi možebitne retroaktivne mjere imale negativan utjecaj na uvoznike zato što bi se suočili s „nepotrebnim dodatnim troškovima” jer plaćaju antidampinške pristojbe. CISA navodi da uvoznici „nemaju namjeru gomilati zalihe predmetnog proizvoda” iz NRK-a te da je evidentirani uvoz preostali dio starih ugovora koji su sklopljeni prije pokretanja postupka. CISA tvrdi da će „neočekivana pristojba dovesti do gubitaka” za uvoznike i korisnike u Uniji.

(185)

CISA na kraju tvrdi da „evidentiranje uvoza i prijetnja retroaktivnim uvođenjem mjera nije ništa drugo nego stvaranje još jedne prepreke sa svrhom trgovinske zaštite tako da uvoznici iz EU-a prestanu uvoziti iz Kine čak i prije nego se dokaže da takav uvoz šteti industriji EU-a”.

7.2. Statistički podaci o uvozu

(186)

Statistički podaci Eurostata o uvozu navedeni u tablici 1. u nastavku pokazuju da se uvoz teških ploča iz NRK-a znatno smanjio nakon razdoblja ispitnog postupka.

Tablica 1.

Razvoj prosječnog mjesečnog obujma uvoza

	Mjesečni prosjek u razdoblju ispitnog postupka	Mjesečni prosjek od ožujka do rujna 2016.	Mjesečni prosjek od ožujka do listopada 2016.
Obujam uvoza iz NRK-a (u tonama)	113 262	84 669	76 562
Kretanja u usporedbi s razdobljem ispitnog postupka (%)	nije primjenjivo	– 25,2	– 32,4
Izvor: Eurostat.

7.3. Zaključak o retroaktivnosti

(187)

Komisija zaključuje da, s obzirom na to da nije bilo daljnjeg znatnog rasta uvoza, pravni uvjet za retroaktivno naplaćivanje pristojbi u skladu s člankom 10. stavkom 4. točkom (d) Osnovne uredbe nije ispunjen. Stoga ne bi trebalo retroaktivno uvesti pristojbe na evidentirani uvoz.

8. KONAČNE ANTIDAMPINŠKE MJERE

8.1. Razina uklanjanja štete

(188)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 222. Privremene uredbe, Komisija je utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvođača izvoznika u uzorku iz NRK-a, primjereno prilagođene za troškove nastale nakon uvoza i carine, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku.

(189)

CISA je podnijela niz primjedbi na metodologiju izračuna neštetne cijene istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka u ovom slučaju na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku.

(190)

CISA je najprije tražila objašnjenje zašto je Komisija koristila metodologiju dodavanja prodajnih cijena industrije Unije gubicima nastalima tijekom razdoblja ispitnog postupka, a potom dodavanja ciljne profitne marže od 7,9 % umjesto dodavanja ciljne dobiti troškovima proizvodnje.

(191)

Odabir između dviju metodologija koje je koristila Komisija za utvrđivanje razine uklanjanja štete provodi se pojedinačno od slučaja do slučaja. U nedostatku usporedive prodaje industrije Unije neštetna cijena često se utvrđuje dodavanjem ciljne dobiti ukupnim troškovima. Međutim u postojećem slučaju usporediva prodaja bila je dostupna.

(192)

To je zato što se istovjetni proizvod koji prodaje industrija Unije sastojao od stotina vrsta proizvoda te su proizvođači iz Unije u uzorku imali opsežnu mrežu povezanih društava, uključujući servisne centre za čelik, koja imaju troškove i koja u poslovnim knjigama proizvođača iz Unije u uzorku nisu evidentirana na način kojim bi se lako mogla dodijeliti različitim kontrolnim brojevima proizvoda. Iz tih razloga nije bilo moguće prikupiti informacije o troškovima za svaki kontrolni broj proizvoda ne samo od proizvodnih društava, već i od svih povezanih prodajnih društava (osobito servisnih centara za čelik) u Uniji kako bi se dobio ukupni trošak po kontrolnom broju proizvoda.

(193)

Stoga je Komisija ukupni trošak po svakom kontrolnom broju proizvoda utvrdila dodavanjem ponderiranog prosječnog gubitka koji su ostvarili proizvođači iz Unije u uzorku ponderiranoj prosječnoj prodajnoj cijeni. Potom je ciljna profitna marža od 7,9 %, na koju nisu primljene primjedbe nakon privremenih mjera, dodana ukupnom trošku utvrđenom na taj način.

(194)

Naposljetku CISA je navela da je korištena metodologija „pogrešna” i da dvije metodologije „dovode do potpuno različitih rezultata”. Naveli su primjer upotrijebivši hipotetski trošak proizvodnje i hipotetsku prodajnu cijenu, čime se navodno pokazuje da je računanje ciljne cijene na temelju prodajne cijene pogrešno.

(195)

Komisija napominje da se, s obzirom na to da je većina informacija korištenih u primjeru hipotetska i ne odnosi se na stvarne podatke, rezultatom takvog primjera ne može dokazati da je metodologija upotrijebljena u ovom slučaju pogrešna. Stoga Komisija tu tvrdnju ne može smatrati dokazom. Da je bila dostupna ista razina detaljnih informacija, obje metodologije dovele bi do sličnih rezultata.

(196)

Naposljetku, CISA je podnijela primjedbu da, „ako većinu kontrolnih brojeva proizvoda koje izvoze kineski proizvođači izvoznici prodaje manje od tri proizvođača iz Unije u uzorku, potrebno je preispitati reprezentativnost prodajnih podataka primljenih od proizvođača iz Unije u uzorku te zaključiti da je izračunavanje sniženja marže na temelju toga prilično sporno. Ne treba ni spominjati činjenicu da se šteta teško može dokazati ako industrija Unije čak ni ne proizvodi/ne prodaje vrste koje izvoze kineski proizvođači izvoznici”.

(197)

Bez obzira na to što su u uzorak odabrana tri proizvođača iz Unije, Komisija napominje kako činjenica da „većinu kontrolnih brojeva proizvoda koje izvoze kineski proizvođači izvoznici prodaje manje od tri proizvođača iz Unije u uzorku” ne znači da ih industrija Unije ili čak proizvođači iz Unije u uzorku uopće ne prodaju. To samo znači da sva tri proizvođača iz Unije u uzorku ne prodaju sve kontrolne brojeve proizvoda koje izvoze proizvođači izvoznici u uzorku iz NRK-a.

(198)

Komisija napominje i da nisu svi proizvođači izvoznici u uzorku iz NRK-a u Uniju izvozili iste kontrolne brojeve proizvoda. Štoviše, veliku većinu kontrolnih brojeva proizvoda koje proizvođači izvoznici u uzorku izvoze u Uniju (što čini više od 90 % tog izvoza po obujmu) proizvodi jedan ili više proizvođača iz Unije u uzorku.

(199)

Nakon konačne objave CISA se vratila na to pitanje u svojim primjedbama i na saslušanju.

(200)

CISA je zaključila da industrija Unije možda nije prijavila točne podatke te da je iskoristila povoljni tretman kršenjem prava drugih strana na objektivan, nepristran i nediskriminirajući ispitni postupak. Navodni povoljni tretman industrije Unije mogao bi se vidjeti i u popustljivosti Komisije prema njoj kad nije dostavila određene važne podatke (CISA je uputila na razinu informacija i troškove proizvodnje).

(201)

Odbija se tvrdnja o navodnom povoljnom tretmanu. Predmetno pitanje odnosi se na tekst u uvodnim izjavama 191. do 193. U tim je uvodnim izjavama Komisija navela razlog za odabir između dviju metodologija kojima se koristila za utvrđivanje razine uklanjanja štete.

(202)

Budući da nije bilo nikakvih drugih primjedaba na razinu uklanjanja štete, potvrđuju se zaključci iz uvodnih izjava 217. do 223. Privremene uredbe.

8.2. Ponuda za preuzimanje obveze

(203)

Nakon konačne objave jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a dostavio je Komisiji ponudu za preuzimanje cjenovne obveze. Tom su ponudom utvrđene najniže uvozne cijene za vrste teških ploča koje Uniji prodaje proizvođač izvoznik iz NRK-a, a ponuđena je i metoda indeksiranja tih najnižih uvoznih cijena na temelju cijena glavnih sirovina.

(204)

Komisija je odbila ponudu za preuzimanje cjenovne obveze zbog velikog rizika od unakrsne naknade povezane s cijenom jer je razlika u najnižim uvoznim cijenama među različitim vrstama koje nije lako razlikovati bila prevelika, a metoda indeksiranja previše složena. Osim toga, struktura kanala izvozne prodaje proizvođača izvoznika i usporedne izvozne prodaje ostalih proizvoda nije omogućavala propisno praćenje te je stoga rizik unakrsne naknade povezane s cijenom putem drugih proizvoda koje prodaju povezana društva proizvođača izvoznika bio prevelik.

(205)

Proizvođač izvoznik obaviješten je o razlozima odbijanja njegove ponude za preuzimanje obveze i pružena mu je mogućnost da iznese primjedbe.

8.3. Konačne mjere

(206)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije te u skladu s člankom 9. stavkom 4. Osnovne uredbe, trebalo bi uvesti konačne antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda na razini uklanjanja štete, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(207)

Na temelju prethodno navedenog, stope po kojima će se uvesti konačne antidampinške pristojbe utvrđene su u tablici 2. u nastavku:

Tablica 2.

Dampinška marža, razina uklanjanja štete i stopa pristojbe

Društvo	Dampinška marža (%)	Razina uklanjanja štete (%)	Pristojba (%)
Nanjing Iron and Steel Co., Ltd.	120,1	73,1	73,1
Minmetals Yingkou Medium Plate Co., Ltd	126,0	65,1	65,1
Wuyang Iron and Steel Co., Ltd and Wuyang New Heavy & Wide Steel Plate Co., Ltd	127,6	73,7	73,7
Ostala društva koja surađuju	125,5	70,6	70,6
Sva ostala društva	127,6	73,7	73,7
Izvor: Ispitni postupak.

(208)

Stope antidampinške pristojbe za pojedinačna društva određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga one odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih društava. Navedene stope pristojbi (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a i koje proizvode ta društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni predmetni proizvod koji proizvodi bilo koje društvo koje nije posebno navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koji su posebno navedeni, ne može ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježe stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(209)

Svi zahtjevi kojima se traži primjena tih stopa antidampinških pristojbi za pojedinačna društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se Komisiji (15) sa svim odgovarajućim podacima, posebno o promjenama djelatnosti društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se u skladu s time izmijeniti tako što će se ažurirati popis društava koja imaju koristi od pojedinačnih stopa pristojbi.

(210)

Kako bi se osigurala ispravna provedba antidampinške pristojbe, stopa pristojbe za „sva ostala društva” ne bi se trebala primjenjivati samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju, nego i na one proizvođače koji tijekom razdoblja ispitnog postupka uopće nisu izvozili u Uniju.

8.4. Konačna naplata privremenih pristojbi

(211)

S obzirom na utvrđene dampinške marže i razinu štete koja je prouzročena industriji Unije, trebalo bi konačno naplatiti iznose osigurane privremenom antidampinškom pristojbom, koja je uvedena Privremenom uredbom.

(212)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/1036,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1. Uvodi se konačna antidampinška pristojba na uvoz plosnatih proizvoda od nelegiranog ili legiranog čelika (osim nehrđajućeg čelika, silicijskog elektročelika, alatnog čelika i brzoreznog čelika), toplo valjanih, neplatiranih niti prevučenih, koji nisu u kolutima, debljine veće od 10 mm i širine 600 mm ili veće odnosno debljine 4,75 mm ili veće, ali ne veće od 10 mm i širine 2 050 mm ili veće, koji su trenutačno obuhvaćeni oznakama KN ex 7208 51 20, ex 7208 51 91, ex 7208 51 98, ex 7208 52 91, ex 7208 90 20, ex 7208 90 80, 7225 40 40, ex 7225 40 60 i ex 7225 99 00 (oznake TARIC: 7208512010, 7208519110, 7208519810, 7208529110, 7208902010, 7208908020, 7225406010, 7225990035, 7225990040) i podrijetlom iz Narodne Republike Kine.

2. Stope konačne antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode u nastavku navedena društva, jesu sljedeće:

Društvo	Pristojba (%)	Dodatna oznaka TARIC
Nanjing Iron and Steel Co., Ltd.	73,1	C143
Minmetals Yingkou Medium Plate Co., Ltd	65,1	C144
Wuyang Iron and Steel Co., Ltd and Wuyang New Heavy & Wide Steel Plate Co., Ltd	73,7	C145
Ostala društva koja surađuju navedena u Prilogu	70,6
Sva ostala društva	73,7	C999

3. Osim ako je navedeno drukčije, primjenjuju se relevantne odredbe koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi.

Članak 2.

Konačno se naplaćuju iznosi osigurani privremenom antidampinškom pristojbom na temelju Provedbene uredbe (EU) 2016/1777.

Članak 3.

Kada neki novi proizvođač izvoznik u Narodnoj Republici Kini dostavi dovoljne dokaze Komisiji:

—	da nije u Uniju izvozio proizvod opisan u članku 1. stavku 1. za vrijeme razdoblja ispitnog postupka (1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015.),

—	da nije povezan ni s jednim izvoznikom ili proizvođačem u Narodnoj Republici Kini koji podliježu mjerama uvedenim ovom Uredbom,

—	da je stvarno u Uniju izvozio predmetni proizvod nakon razdoblja ispitnog postupka na kojem se temelje mjere ili da je sklopio neopozivu ugovornu obvezu izvoza znatne količine u Uniju,

mijenja se članak 1. stavak 2., nakon što se svim zainteresiranim stranama dala mogućnost očitovanja, dodavanjem novog proizvođača izvoznika društvima koja surađuju, a nisu uključena u uzorak te time podliježu ponderiranoj prosječnoj stopi pristojbe.

Članak 4.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 176, 30.6.2016., str. 21.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1777 оd 6. listopada 2016. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih teških ploča od nelegiranog ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 272, 7.10.2016., str. 5.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1357 оd 9. kolovoza 2016. o obveznom evidentiranju uvoza određenih teških ploča od nelegiranog ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 215, 10.8.2016., str. 23.).

(4) Čelik koji nije strukturni čelik, čelik za brodogradnju, čelik za tlačne posude, čelik za stvrdnjivanje, kaljenje i temperiranje, čelik za cijevi i čelik otporan na abraziju.

(5) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 102/2012 od 27. siječnja 2012. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz čelične užadi i kabela podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ukrajine kako je proširena na uvoz čelične užadi i kabela poslanih iz Maroka, Moldove i Republike Koreje, bez obzira na to imaju li deklarirano podrijetlo iz tih zemalja ili ne, nakon revizije nakon isteka mjere prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 te o prekidu postupka revizije nakon isteka mjere u vezi s uvozom čelične užadi i kabela podrijetlom iz Južne Afrike prema članku 11. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 36, 9.2.2012., str. 1.).

(6) Uredba Vijeća (EZ) br. 925/2009 od 24. rujna 2009. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određene aluminijske folije podrijetlom iz Armenije, Brazila i Narodne Republike Kine (SL L 262, 6.10.2009., str. 1.).

(7) Obavijest o pokretanju postupka (2016/C 459/11) (SL C 459, 9.12.2016., str. 17.).

(8) Odluka Komisije br. 283/2000/EZUČ (SL L 31, 5.2.2000., str. 15.), uvodne izjave 9.–12.

(9) Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 1106/2013 od 5. studenoga 2013. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih žica od nehrđajućeg čelika podrijetlom iz Indije (SL L 298, 8.11.2013., str. 1.), uvodna izjava 16.

(10) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1953 od 29. listopada 2015. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz određenih plosnato valjanih proizvoda od silicijskog elektročelika s orijentiranim kristalima, podrijetlom iz Narodne Republike Kine, Japana, Republike Koreje, Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SL L 284, 30.10.2015., str. 109.).

(11) Presuda Prvostupanjskog suda od 15. listopada 1998., Industrie des poudres sphériques protiv Vijeća, T-2/95, ECLI:EU:T:1998:242.

(12) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1246 od 28. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 204, 29.7.2016., str. 70.).

(13) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/113 od 28. siječnja 2016. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz čeličnih šipki visoke otpornosti na zamor za armirani beton podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 23, 29.1.2016., str. 16.).

(14) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/181 od 10. veljače 2016. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz određenih hladnovaljanih plosnatih čeličnih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Ruske Federacije (SL L 37, 12.2.2016., str. 1.).

(15) European Commission, Directorate-General for Trade, Directorate H, 1049 Bruxelles, Belgija.

PRILOG

Kineski proizvođači izvoznici koji surađuju, ali nisu uključeni u uzorak:

Naziv	Grad	Dodatna oznaka TARIC
Angang Steel Company Limited	Anshan, Liaoning	C150
Inner Mongolia Baotou Steel Union Co., Ltd.	Baotou, Inner Mongolia	C151
Zhangjiagang Shajing Heavy Plate Co., Ltd.	Zhangjiagang, Jiangsu	C146
Jiangsu Tiangong Tools Company Limited	Danyang, Jiangsu	C155
Jiangyin Xingcheng Special Steel Works Co., Ltd.	Jiangyin, Jiangsu	C147
Laiwu Steel Yinshan Section Co., Ltd.	Laiwu, Shandong	C154
Nanyang Hanye Special Steel Co., Ltd.	Xixia, Henan	C152
Qinhuangdao Shouqin Metal Materials Co., Ltd.	Qinhuangdao, Hebei	C153
Shandong Iron & Steel Co., Ltd., Jinan Company	Jinan, Shandong	C149
Wuhan Iron and Steel Co., Ltd.	Wuhan, Hubei	C156
Xinyu Iron & Steel Co., Ltd.	Xinyu, Jiangxi	C148

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/42

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/337

оd 27. veljače 2017.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1375/2007 o uvozu ostataka iz proizvodnje kukuruznog škroba iz Sjedinjenih Američkih Država

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1), a posebno njezin članak 178.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1375/2007 (2) utvrđuju se odredbe za osiguranje sukladnosti ostataka iz proizvodnje kukuruznog škroba uvezenih iz Sjedinjenih Američkih Država s dogovorenim tarifnim određivanjem. Prilog I. ovoj Uredbi sadržava obrazac potvrde o sukladnosti koju izdaje mlinarska industrija mokrim postupkom Sjedinjenih Američkih Država.

(2)	Promijenilo se društvo koje potvrđuje primitak potvrda proizvođača i izdaje potvrdu o sukladnosti. Stoga je u skladu s time potrebno izmijeniti naziv društva na potvrdi o sukladnosti.

(3)	Potrebno je utvrditi odgovarajuću odredbu za omogućavanje upotrebe potvrda izdanih prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

(4)	Uredbu (EZ) br. 1375/2007 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zajedničku organizaciju poljoprivrednih tržišta,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Obrazac potvrde o sukladnosti („Certificate of Conformity”) iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1375/2007 zamjenjuje se obrascem iz Priloga ovoj Uredbi.

Članak 2.

I dalje vrijede potvrde izdane u skladu s Uredbom (EZ) br. 1375/2007 prije datuma stupanja na snagu ove Uredbe.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 1375/2007 od 23. studenoga 2007. o uvozu ostataka iz proizvodnje kukuruznog škroba iz Sjedinjenih Američkih Država (SL L 307, 24.11.2007., str. 5.).

PRILOG

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/45

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/338

оd 27. veljače 2017.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)	Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)	Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor

Glavna uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.

PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	EG	232,7
	MA	95,7
	TR	98,6
	ZZ	142,3
0707 00 05	MA	64,9
	TR	199,6
	ZZ	132,3
0709 91 00	EG	113,1
0709 91 00	ZZ	113,1
0709 93 10	MA	55,2
	TR	163,9
	ZZ	109,6
0805 10 22 , 0805 10 24 , 0805 10 28	EG	46,9
	IL	78,9
	MA	47,0
	TN	49,5
	TR	75,0
	ZZ	59,5
0805 21 10 , 0805 21 90 , 0805 29 00	EG	100,8
	IL	125,6
	MA	103,8
	TR	88,3
	ZZ	104,6
0805 22 00	IL	117,0
	MA	97,2
	ZZ	107,1
0805 50 10	EG	82,4
	TR	74,4
	ZZ	78,4
0808 30 90	CL	125,5
	CN	85,6
	ZA	109,7
	ZZ	106,9

(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/47

ODLUKA (EU) 2017/339 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke za 2016.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (1), a posebno njegovu točku 14. drugi podstavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Člankom 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (2) utvrđena je pričuva za nepredviđene izdatke od maksimalno 0,03 % bruto nacionalnog dohotka Unije.

(2)	U skladu s člankom 6. te Uredbe Komisija je izračunala apsolutni iznos te pričuve za nepredviđene izdatke za 2016. (3)

(3)

Nakon ispitivanja svih ostalih financijskih mogućnosti reagiranja na nepredviđene okolnosti u okviru gornje granice preuzetih obveza u naslovu 3. (Sigurnost i građanstvo) višegodišnjeg financijskog okvira za 2016. i nakon što je mobiliziran instrument fleksibilnosti za cijeli iznos od 1 530 milijuna EUR dostupnih u 2016., izgleda da je potrebna mobilizacija pričuve za nepredviđene izdatke kako bi se povećanjem odobrenih sredstava za preuzete obveze u općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. iznad gornje granice preuzetih obveza u naslovu 3. riješile potrebe koje proizlaze iz migracijske, izbjegličke i sigurnosne krize.

(4)	Uzimajući u obzir tu vrlo specifičnu situaciju, ispunjen je uvjet krajnje nužde iz članka 13. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za opći proračun Unije za financijsku godinu 2016. mobilizira se pričuva za nepredviđene izdatke kako bi se osigurao iznos od 240,1 milijun EUR odobrenih sredstava za preuzete obveze iznad gornje granice preuzetih obveza u naslovu 3. višegodišnjeg financijskog okvira.

Članak 2.

Odobrena sredstva za preuzete obveze iz članka 1. u iznosu od 240,1 milijuna EUR prebijaju se pričuvom u okviru gornje granice preuzetih obveza u naslovu 5. (Administracija) višegodišnjeg financijskog okvira za financijsku godinu 2016.

Članak 3.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Strasbourgu14. prosinca 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK

(1) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(2) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

(3) Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 22. svibnja 2015. o tehničkoj prilagodbi financijskog okvira za 2016. u skladu s kretanjima BND-a (COM(2015)0320).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/49

ODLUKA (EU) 2017/340 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Njemačkoj

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

uzimajući u obzir Prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Fondom solidarnosti Europske unije („Fond”) Uniji se želi omogućiti da brzo, učinkovito i fleksibilno reagira na hitne situacije kako bi pokazala solidarnost sa stanovništvom regija pogođenih prirodnim katastrofama.

(2)	Sredstva Fonda ne smiju prelaziti najveći godišnji iznos od 500 000 000 EUR (cijene iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 10. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (3).

(3)	Nakon brojnih slučajeva izrazito jakih i kratkotrajnih poplava koje su u svibnju i lipnju 2016. pogodile Donju Bavarsku (Niederbayern), Njemačka je 19. kolovoza 2016. podnijela zahtjev za mobilizaciju Fonda.

(4)	Zahtjev Njemačke udovoljava uvjetima za osiguravanje financijskog doprinosa iz Fonda kako su utvrđeni člankom 4. Uredbe (EZ) br. 2012/2002.

(5)	Stoga bi trebalo mobilizirati sredstva iz Fonda kako bi se osigurao financijski doprinos za Njemačku.

(6)	Radi što brže mobilizacije Fonda ova bi se Odluka trebala primjenjivati od dana njezina donošenja,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

U okviru općeg proračuna Unije za financijsku godinu 2016. mobilizira se Fond solidarnosti Europske unije kako bi se Njemačkoj osigurao iznos od 31 475 125 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 14. prosinca 2016.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. prosinca 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK

(1) SL L 311, 14.11.2002., str. 3.

(2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(3) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/51

ODLUKA (EU) 2017/341 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva koji je podnijela Španjolska – EGF/2016/004 ES/Comunidad Valenciana automobilska industrija

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006 (1), a posebno njezin članak 15. stavak 4.,

uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (2), a posebno njegovu točku 13.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Cilj Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) jest pružanje potpore radnicima koji su proglašeni viškom i samozaposlenim osobama koje su prestale sa svojom djelatnošću zbog velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine uzrokovanih globalizacijom, zbog nastavka svjetske financijske i gospodarske krize ili zbog nove svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im se pomoglo da se ponovno uključe na tržište rada.

(2)	EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 150 milijuna EUR (u cijenama iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 12. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (3).

(3)

Španjolska je 21. lipnja 2016. podnijela zahtjev za mobilizaciju EGF-a s obzirom na otpuštanja u 29 poduzeća u automobilskom sektoru u Španjolskoj. Zahtjev je dopunjen dodatnim informacijama dostavljenima u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1309/2013. Taj je zahtjev u skladu s uvjetima za određivanje financijskog doprinosa iz EGF-a utvrđenima u članku 13. Uredbe (EU) br. 1309/2013.

(4)	U skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1309/2013 potvrđuje se prihvatljivost zahtjeva Španjolske jer otpuštanja imaju znatan učinak na zaposlenost i lokalno, regionalno i nacionalno gospodarstvo.

(5)	Kako bi se osigurao financijski doprinos u iznosu od 856 800 EUR za zahtjev koji je podnijela Španjolska, trebalo bi mobilizirati EGF.

(6)	Kako bi se sredstva iz EGF-a mogla što prije upotrijebiti, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od dana njezina donošenja,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

U okviru općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2016. mobilizira se Europski fond za prilagodbu globalizaciji kako bi se osigurao iznos od 856 800 EUR u obliku odobrenih sredstava za preuzete obveze i plaćanja.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 14. prosinca 2016.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. prosinca 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855.

(2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(3) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/53

ODLUKA (EU) 2017/342 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za financiranje hitnih proračunskih mjera za rješavanje migracijske, izbjegličke i sigurnosne krize koja je u tijeku

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Instrument fleksibilnosti namijenjen je financiranju jasno određenog rashoda koji nije moguće financirati u okviru gornjih granica raspoloživih za jedan ili više drugih naslova.

(2)	Gornja granica godišnjeg iznosa dostupnog za instrument fleksibilnosti iznosi 471 milijun EUR (po cijenama iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 11. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (2).

(3)	Zbog hitne potrebe potrebno je mobilizirati veliki dodatan iznos kako bi se financirale mjere u svrhu ublažavanja migracijske, izbjegličke i sigurnosne krize koja je u tijeku.

(4)

Nakon što su razmotrene sve mogućnosti preraspodjele odobrenih sredstava u okviru gornje granice rashoda za naslov 3. (Sigurnost i građanstvo), čini se nužnim mobilizirati instrument fleksibilnosti kako bi se dopunilo financiranje dostupno u općem proračunu Unije za financijsku godinu 2017. iznad gornje granice naslova 3. za iznos od 530,0 milijuna EUR kako bi se financirale mjere u području migracija, izbjeglica i sigurnosti.

(5)

Na temelju očekivanog profila plaćanja odobrena sredstva za plaćanja u okviru mobilizacije instrumenta fleksibilnosti trebala bi biti raspodijeljena na više financijskih godina te su procijenjena na 238,3 milijuna EUR u 2017., 91,0 milijun EUR u 2018., 141,9 milijuna EUR u 2019. i 58,8 milijuna EUR u 2020.

(6)	Kako bi se vrijeme potrebno za mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti svelo na najmanju moguću mjeru, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od početka financijske godine 2017.,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. U općem proračunu Unije za financijsku godinu 2017. instrument fleksibilnosti mobilizira se za osiguravanje iznosa od 530,0 milijuna EUR za odobrena sredstva za preuzete obveze iz naslova 3. (Sigurnost i građanstvo).

Taj se iznos mora upotrijebiti za financiranje mjera za upravljanje migracijskom, izbjegličkom i sigurnosnom krizom koja je u tijeku.

2. Na temelju očekivanog plana isplate odobrena sredstva za plaćanja u okviru mobilizacije instrumenta fleksibilnosti iznose kako slijedi:

(a)	238,3 milijuna EUR u 2017.;

(b)	91,0 milijun EUR u 2018.;

(c)	141,9 milijuna EUR u 2019.;

(d)	58,8 milijuna EUR u 2020.

Pojedinačni iznosi za svaku financijsku godinu odobravaju se u skladu s godišnjim proračunskim postupkom.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. prosinca 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK

(1) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(2) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/55

ODLUKA (EU) 2017/343 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se omogućila isplata predujmova u opći proračun Unije za 2017.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (1), a posebno njezin članak 4.a stavak 4.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Fondom solidarnosti Europske unije („Fond”) Uniji se želi omogućiti da brzo, učinkovito i fleksibilno reagira na hitne situacije i pokaže solidarnost prema stanovništvu iz regija pogođenih prirodnim katastrofama.

(2)	Sredstva Fonda ne smiju premašivati najveći iznos od 500 000 000 EUR (po cijenama iz 2011.), kako je utvrđeno člankom 10. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (3).

(3)

Člankom 4.a stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 2012/2002 utvrđeno je da se, kad je to potrebno kako bi se osigurala pravodobna dostupnost proračunskih sredstava, iz Fonda može mobilizirati iznos do najviše 50 000 000 EUR za isplatu predujmova, pri čemu se u opći proračun Unije unose odgovarajuća odobrena sredstva.

(4)	Kako bi se osigurala pravodobna dostupnost dostatnih proračunskih sredstava u općem proračunu Unije za 2017., potrebno je mobilizirati sredstva Fonda u iznosu od 50 000 000 EUR za isplatu predujmova.

(5)	Kako bi se vrijeme za mobilizaciju Fonda svelo na najmanju moguću mjeru, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od 1. siječnja 2017.,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

U okviru općeg proračuna Unije za financijsku godinu 2017. mobilizira se Fond solidarnosti Europske unije kako bi se osigurao iznos od 50 000 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzete obveze i odobrenim sredstvima za plaćanje predujmova.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. prosinca 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK

(1) SL L 311, 14.11.2002., str. 3.

(2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(3) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/57

ODLUKA (EU) 2017/344 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 14. prosinca 2016.

o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke za 2017.

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)	Člankom 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (2) utvrđena je pričuva za nepredviđene izdatke od maksimalno 0,03 % bruto nacionalnog dohotka Unije.

(2)	U skladu s člankom 6. te Uredbe Komisija je izračunala apsolutni iznos te pričuve za nepredviđene izdatke za 2017. (3).

(3)

Nakon ispitivanja svih ostalih financijskih mogućnosti reagiranja na nepredviđene okolnosti u okviru gornjih granica preuzetih obveza u naslovima 3. (Sigurnost i građanstvo) i 4. (Globalna Europa) višegodišnjeg financijskog okvira za 2017. i uzevši u obzir mobilizaciju instrumenta fleksibilnosti za cijeli iznos od 530 milijuna EUR dostupan u 2017., izgleda da je potrebna mobilizacija pričuve za nepredviđene izdatke kako bi se povećavanjem odobrenih sredstava za preuzete obveze u općem proračunu Unije za financijsku godinu 2017. iznad gornjih granica preuzetih obveza u naslovima 3. i 4. višegodišnjeg financijskog okvira riješile potrebe koje proizlaze iz migracijske, izbjegličke i sigurnosne krize.

(4)	Budući da je situacija vrlo specifična, ispunjen je uvjet krajnje nužde iz članka 13. stavka 1. Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013.

(5)	Kako bi se vrijeme potrebno za mobilizaciju pričuve za nepredviđene izdatke svelo na najmanju moguću mjeru, ova bi se Odluka trebala primjenjivati od početka financijske godine 2017.,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za opći proračun Unije za financijsku godinu 2017. mobilizira se pričuva za nepredviđene izdatke kako bi se osigurao iznos od 1 176 030 960 EUR u odobrenim sredstvima za preuzete obveze iznad gornje granice za preuzete obveze za naslov 3. (Sigurnost i građanstvo) te iznos od 730 120 000 EUR u odobrenim sredstvima za preuzete obveze iznad gornje granice za preuzete obveze za naslov 4. (Globalna Europa) višegodišnjeg financijskog okvira.

Članak 2.

Ukupan iznos od 1 906 150 960 EUR u odobrenim sredstvima za preuzete obveze koji proizlazi iz članka 1. prebija se razlikama do gornjih granica preuzetih obveza za godine od 2017. do 2019. iz sljedećih naslova višegodišnjeg financijskog okvira:

(a)

2017.:

i.	naslov 2. (Održivi rast: prirodni resursi): 575 000 000 EUR;

ii.	naslov 5. (Administracija): 507 268 804 EUR;

(b)	2018.: naslov 5. (Administracija): 570 000 000 EUR;

(c)	2019.: naslov 5. (Administracija): 253 882 156 EUR.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

Sastavljeno u Strasbourgu 14. prosinca 2016.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

I. KORČOK

(1) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(2) Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014.–2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

(3) Komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 30. lipnja 2016. o tehničkoj prilagodbi financijskog okvira za 2017. u skladu s kretanjima BND-a (COM(2016) 311).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/59

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/345

od 27. veljače 2017.

o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 27. svibnja 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/849 (1) o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje („DNRK”), kojom su, među ostalim, provedene rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda („RVSUN-ovi”) 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013) i 2270 (2016).

(2)

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je 30. studenoga 2016. RVSUN 2321 (2016), u kojoj izražava najdublju zabrinutost zbog nuklearnog pokusa koji je DNRK izvela 9. rujna 2016., kršeći relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, te je ujedno osudilo tekuće aktivnosti DNRK-a povezane s nuklearnim i balističkim projektilima kojima se teško krše relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a i utvrdilo da i dalje postoji jasna prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti u regiji i šire.

(3)

U RVSUN-u 2321 (2016) Vijeće sigurnosti UN-a izražava zabrinutost zbog toga što se osobna prtljaga i prijavljena prtljaga pojedinaca na ulasku u DNRK ili na izlasku iz njega može upotrebljavati za prijevoz predmeta čiji su nabava, prodaja ili prijenos zabranjeni RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016) i pojašnjava se da takva osobna i prijavljena prtljaga predstavlja „teret” za svrhe provedbe stavka 18. RVSUN-a 2270 (2016), čime se upućuje na obvezu provjere tereta.

(4)	U RVSUN-u 2321 (2016) Vijeće sigurnosti UN-a poziva države članice da smanje broj zaposlenika u diplomatskim misijama i konzularnim uredima u DNRK-u.

(5)

U RVSUN-u 2321 (2016) Vijeće sigurnosti UN-a izražava svoju zabrinutost zbog toga što se zabranjeni predmeti mogu prevesti u DNRK ili iz njega željeznicom ili cestama te se ističe da je teret koji se prevozi željeznicom i cestama obuhvaćen obvezom iz stavka 18. UNSCR-a 2270 (2016) o provjeri tereta koji se nalazi na državnim područjima država članica ili se kroz njih provozi željeznicom i cestama.

(6)

U RVSUN-u 2321 (2016) navodi se da je za svrhe njegove provedbe te provedbe RVSUN-ova 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) izrazom „provoz” obuhvaćeno, ali se ne ograničava samo na to, putovanje pojedinaca kroz terminale međunarodnih zračnih luka neke države na putu do odredišta u drugoj državi bez obzira na to podvrgavaju li se ti pojedinci carinskoj kontroli ili kontroli putovnica u toj zračnoj luci.

(7)

RVSUN-om 2321 (2016) određuje se najveća ukupna količina ugljena koja se smije uvesti iz DNRK-a i uspostavlja mehanizam za praćenje i provjeru tog uvoza. Kao dio tog mehanizma države članice koje uvoze ugljen iz DNRK-a pozivaju se da periodično provjeravaju internetske stranice UN-a kako bi osigurale da nisu uvezle ukupnu dopuštenu količinu ugljena.

(8)	U RVSUN-u 2321 (2016) podsjeća se da je diplomatskim predstavnicima DNRK-a u zemlji domaćinu zabranjeno obavljanje svih profesionalnih ili komercijalnih djelatnosti za osobnu dobit.

(9)

U RVSUN-u 2321 (2016) Vijeće sigurnosti UN-a izražava zabrinutost zbog toga što se državljani DNRK-a šalju na rad u druge države kako bi zaradili čvrstu valutu koju onda DNRK upotrebljava za svoje nuklearne programe i programe balističkih projektila te se države pozivaju na budnost u pogledu te prakse.

(10)	U RVSUN-u 2321 (2016) Vijeće sigurnosti UN-a ponovno ističe zabrinutost da se veće količine gotovine mogu se upotrebljavati za izbjegavanje mjera koje je nametnulo Vijeće sigurnosti te se države članice pozivaju na oprez u odnosu na taj rizik.

(11)	U RVSUN-u 2321 (2016) Vijeće sigurnosti UN-a izražava predanost mirnom, diplomatskom i političkom rješenju situacije te se ponovno potvrđuje potpora šesterostranim pregovorima i poziva na njihov nastavak.

(12)

U RVSUN-u 2321 (2016) potvrđuje se da djelovanja DNRK-a treba stalno preispitivati te da je Vijeće sigurnosti UN-a spremno ojačati, izmijeniti, suspendirati ili ukinuti mjere koliko to bude potrebno s obzirom na aktivnosti DNRK-a i da je odlučno poduzeti daljnje znatne mjere u slučaju da DNRK provede nove nuklearne pokuse ili lansiranja.

(13)	Daljnje djelovanje Unije potrebno je radi provedbe određenih mjera predviđenih u ovoj Odluci.

(14)	Države članice trebale bi dijeliti relevantne informacije s drugim državama članicama radi podrške učinkovitoj provedbi odredbi ove Odluke na području cijele Unije.

(15)	Odluku (ZVSP) 2016/849 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka (ZVSP) 2016/849 mijenja se kako slijedi:

U članku 1. stavku 1. dodaju se sljedeće točke:

„(h)	određenih drugih predmeta, materijala, opreme, robe i tehnologije navedenih u skladu sa stavkom 4. RVSUN-a 2321 (2016);

(i)	svih drugih predmeta navedenih u dvonamjenskom popisu konvencionalnog oružja koji će Odbor za sankcije usvojio u skladu sa stavkom 7. RVSUN-a 2321 (2016).”.

Članak 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Zabranjuje se nabava iz DNRK-a od strane državljana država članica ili uz uporabu plovila ili zrakoplova pod zastavom države članice, zlata, rude titanija, rude vanadija, minerala rijetkih zemalja, bakra, nikla, srebra i cinka bez obzira na to potječu li s državnog područja DNRK-a.”.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 6.a

1. Zabranjuje se nabava kipova iz DNRK-a koju vrše državljani država članica ili koja se vrši uporabom plovila ili zrakoplova pod zastavama država članica bez obzira na to potječu li kipovi s državnog područja DNRK-a.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je Odbor za sankcije prethodno dao odobrenje na pojedinačnoj osnovi.

3. Unija poduzima potrebne mjere radi utvrđivanja relevantnih predmeta na koje se odnosi ovaj članak.”.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 6.b

1. Izravna ili neizravna opskrba, prodaja ili prijenos u DNRK-a od strane državljana država članica ili uz uporabu plovila ili zrakoplova pod zastavom države članice, novih helikoptera i plovila zabranjuje se bez obzira na to potječu li s državnog područja država članica.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je Odbor za sankcije prethodno dao odobrenje na pojedinačnoj osnovi.

3. Unija poduzima potrebne mjere radi utvrđivanja relevantnih predmeta na koje se odnosi ovaj članak.”.

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

1. Nabava iz DNRK-a od strane državljana država članica ili uz uporabu plovila ili zrakoplova pod zastavom države članice, ugljena, željeza i željezne rude zabranjena je bez obzira na to potječu li s državnog područja DNRK-a. Unija poduzima potrebne mjere radi utvrđivanja relevantnih predmeta na koje se odnosi ovaj stavak.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se u odnosu na ugljen za koji država članica koja ga nabavlja potvrdi na temelju vjerodostojnih informacija da potječe izvan DNRK-a te da je prevezen kroz DNRK samo radi izvoza iz luke Rajin (Rason), pod uvjetom da ta država članica prethodno obavijesti Odbor za sankcije te da takve transakcije nisu povezane s ostvarivanjem prihoda za nuklearne programe ili programe balističkih projektila DNRK-a ili za druge aktivnosti zabranjene RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) i 2321 (2016) ili ovom Odlukom.

3. Stavak 1. ne primjenjuje se u odnosu na ukupan izvoz u sve države članice UN-a ugljena podrijetlom iz DNRK za koji ukupna količina ne prelazi vrijednost od 53 495 894 američkih dolara ili 1 000 866 metričkih tona, ovisno o tome koja je vrijednost niža, u razdoblju od dana donošenja RVSUN-a 2321 (2016) i 31. prosinca 2016. ni u odnosu na ukupan izvoz u sve države članice UN-a ugljena podrijetlom iz DNRK za koji od 1. siječnja 2017. ukupna količina ne prelazi vrijednost od 400 870 018 američkih dolara ili 7 500 000 metričkih tona godišnje, ovisno o tome koja je vrijednost niža, pod uvjetom:

(a)

da u nabavama ne sudjeluju pojedinci ili subjekti povezani s nuklearnim programima ili programima balističkih projektila DNRK-a ili drugim aktivnostima zabranjenima RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) i 2321 (2016), uključujući pojedince ili subjekte uvrštene na popis, pojedince ili subjekte koji djeluju u njihovo ime ili po njihovu nalogu, subjekte koje oni izravno ili neizravno posjeduju ili kontroliraju, ili pojedince ili subjekte koji pomažu u izbjegavanju sankcija; i

(b)

da nabave služe isključivo osiguravanju osnovnih sredstava za život državljana DNRK-a i da su nepovezane sa stvaranjem prihoda za nuklearne programe ili programe balističkih projektila DNRK-a ili druge aktivnosti zabranjene RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) i 2321 (2016).

4. Država članica koja nabavlja ugljen izravno iz DNRK-a, pomoću obrasca iz Priloga V. UNSCR-u 2321(2016), obavještava Odbor za sankcije o ukupnom obujmu takvih nabava za svaki mjesec najkasnije 30 dana po završetku tog mjeseca. Država članica podatke o kojima je u ovom pogledu obavijestila Odbor za sankcije također dostavlja ostalim državama članicama i Komisiji.

5. Stavak 1. ne primjenjuje se na transakcije željeza i željezne rude za koje se utvrdi da su namijenjene isključivo osiguravanju osnovnih sredstava za život te nisu povezane s ostvarivanjem prihoda za nuklearne programe ili programe balističkih projektila DNRK-a ili druge aktivnosti zabranjene RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016).”.

Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 10.

1. Zabranjuje se pružanje javne ili privatne financijske potpore za trgovinu s DNRK-om, uključujući dodjelu izvoznih kredita, jamstava ili osiguranja, državljanima ili subjektima DNRK-a koji su uključeni u takvu trgovinu.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je Odbor za sankcije prethodno na pojedinačnoj osnovi odobrio pružanje financijske potpore.”.

Članak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 14.

1. Na državnim područjima država članica zabranjeno je otvaranje podružnica, društava kćeri ili predstavništava banaka DNRK-a, uključujući Središnju banku DNRK-a, njezine podružnice i društva kćeri te drugih financijskih subjekata iz članka 13. točke 2.

2. Postojeće podružnice, društva kćeri ili predstavništva subjekata iz stavka 1. na državnim područjima država članica zatvaraju se u roku od 90 dana od donošenja RVSUN-a 2270 (2016).

3. Osim ako to prethodno odobri Odbor za sankcije, bankama DNRK-a, uključujući Središnju banku DNRK-a, njezine podružnice i društva kćeri, te drugim financijskim subjektima iz članka 13. točke 2. zabranjeno je:

(a)	osnivanje novih zajedničkih pothvata s bankama pod nadležnošću država članica;

(b)	posjedovanje vlasničkih udjela u bankama pod nadležnošću država članica; ili

(c)	uspostavljanje ili održavanje korespondentskih bankovnih odnosa s bankama pod nadležnošću država članica.

4. Postojeći zajednički pothvati, vlasnički udjeli i korespondentski bankovni odnosi s bankama DNRK-a okončavaju se u roku od 90 dana od donošenja RVSUN-a 2270 (2016).

5. Financijskim institucijama na državnom području država članica ili pod njihovom nadležnošću zabranjeno je otvaranje predstavništava, društava kćeri, podružnica ili bankovnih računa u DNRK-u.

6. Postojeća predstavništva, društva kćeri ili bankovni računi u DNRK-u zatvaraju se u roku od 90 dana od donošenja RVSUN-a 2321 (2016).

7. Stavak 6. ne primjenjuje se ako Odbor za sankcije na pojedinačnoj osnovi utvrdi da su takva predstavništva, društva kćeri ili računi potrebni za dostavu humanitarne pomoći, za aktivnosti diplomatskih misija u DNRK-u na temelju Bečke konvencije o diplomatskim odnosima i Bečke konvencije o konzularnim odnosima, za aktivnosti UN-a ili njegovih specijaliziranih agencija ili povezanih organizacija, ili za sve druge svrhe u skladu s RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016).”.

Članak 16. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Države članice poduzimaju potrebne mjere za zapljenu i uklanjanje predmeta, tako da ih unište, onesposobe ili učine neupotrebljivima, pohrane ili prenesu radi uklanjanja u državu koja nije ni država podrijetla ni odredišta, kojih su opskrba, prodaja, prijenos ili izvoz zabranjeni RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321 (2016) i koji su identificirani inspekcijama, u skladu s njihovim obvezama na temelju primjenjivih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući RVSUN 1540 (2004).”.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 18.a

1. Država članica pod čijom zastavom plovi plovilo koje je Odbor za sankcije uvrstio na popis, ako je Odbor za sankcije tako odredio, povlači svoju zastavu s tog plovila.

2. Država članica pod čijom zastavom plovi plovilo koje je Odbor za sankcije uvrstio na popis, ako je Odbor za sankcije tako odredio, usmjerava to plovilo u luku koju je odredio Odbor, u suradnji s državom luke.

3. Države članice zabranjuju plovilu ulazak u svoje luke ako je uvrštavanjem na popis Odbor za sankcije tako odredio, osim u slučaju nužde ili ako se plovilo vraća u luku polaska.

4. Države članice primjenjuju na plovilo mjere zamrzavanja imovine ako je uvrštavanjem na popis Odbor za sankcije tako odredio.

5. U Prilogu IV. navode se brodovi iz stavaka od 1. do 4. ovog članka koje je Odbor za sankcije uvrstio na popis u skladu sa stavkom 12. RVSUN-a 2321 (2016).”.

10.

Članak 20. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 2. zamjenjuje se sljedećim: „2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je Odbor za sankcije unaprijed dao odobrenje na pojedinačnoj osnovi.”;

(b)	stavak 3. briše se.

11.	Umeće se sljedeći članak: „Članak 20.a Zabranjuje se nabava usluga plovila ili zrakoplova iz DNRK-a.”.

12.

Članak 21. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 21.

Države članice brišu iz registra svako plovilo koje je u vlasništvu ili pod kontrolom DNRK-a ili kojim upravlja DNRK i ne registriraju nijedno takvo plovilo koje je na temelju stavka 24. RVSUN-a 2321 (2016) iz svojeg registra izbrisala druga država.”.

13.

Članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.

1. Zabranjeno je registrirati plovila u DNRK-u, pribaviti za plovilo odobrenje za korištenje zastavom DNRK-a ili posjedovati, zakupljivati, upravljati njime ili pružati bilo kakve usluge klasifikacije plovila, certificiranja ili povezane usluge, ili osigurati ikoje plovilo pod zastavom DNRK-a.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je Odbor za sankcije prethodno dao odobrenje na pojedinačnoj osnovi.

3. Zabranjeno je pružanje usluga osiguranja ili reosiguranja, koje vrše državljani država članica ili se vrše s državnog područja država članica, za plovila u vlasništvu ili pod kontrolom DNRK-a, ili kojima upravlja DNRK, među ostalim i nezakonitim sredstvima.

4. Stavak 3. ne primjenjuje se ako Odbor za sankcije odluči na pojedinačnoj osnovi da je plovilo uključeno u aktivnosti namijenjene isključivo osiguravanju osnovnih sredstava za život kojima se pojedinci ili subjekti iz DNRK-a neće koristiti za ostvarivanje prihoda ili isključivo za humanitarne svrhe.”.

14.

U članku 23. dodaje se sljedeći stavak:

„12. Države članice poduzimaju potrebne mjere za ograničavanje ulaska na svoje državno područje ili provoza kroz njega članova vlade DNRK-a, dužnosnika te vlade i članova oružanih snaga DNRK-a ako su ti članovi ili dužnosnici povezani s nuklearnim programima ili programima balističkih projektila DNRK-a ili drugim aktivnostima zabranjenima RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) i 2321 (2016).”

15.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 24.a

1. Ako država članica utvrdi da neki pojedinac radi u ime ili prema uputama banke ili financijske institucije DNRK-a, država članica protjeruje tog pojedinca sa svojeg državnog područja u svrhu repatrijacije u državu čiji je državljanin taj pojedinac, u skladu s primjenjivim pravom.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je prisutnost pojedinca potrebna zbog provedbe sudskog postupka ili isključivo zbog medicinskih, sigurnosnih ili drugih humanitarnih svrha ili ako je Odbor za sankcije na pojedinačnoj osnovi utvrdio da bi protjerivanje pojedinca bilo protivno ciljevima RVSUN-ova 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) i 2321 (2016).”.

16.

Članak 30. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 30.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere radi osiguravanja budnosti i kako bi spriječile da državljani DNRK-a, na njihovim državnim područjima ili uz pomoć njihovih državljana, sudjeluju u specijaliziranim podučavanjima ili osposobljavanjima u disciplinama koje bi doprinijele aktivnostima DNRK-a u vezi sa širenjem nuklearnog oružja i razvoju sustavâ za ispaljivanje nuklearnog oružja, uključujući podučavanja ili osposobljavanja u naprednoj fizici, naprednim računalnim simulacijama i s time povezanim računalnim znanostima, geoprostornoj navigaciji, nuklearnom inženjerstvu, svemirskom inženjerstvu, zrakoplovnom inženjerstvu i s time povezanim disciplinama, naprednoj znanosti o materijalima, naprednom kemijskom inženjerstvu, naprednom strojarstvu, naprednoj elektrotehnici i naprednom industrijskom inženjerstvu.

2. Države članice suspendiraju znanstvenu i tehničku suradnju s osobama ili skupinama pod službenim pokroviteljstvom DNRK-a ili koje DNRK službeno zastupa, osim u svrhe medicinske razmjene, pod uvjetom da:

(a)

u slučaju znanstvene i tehničke suradnje u područjima nuklearne znanosti i tehnologije, svemirskog i zrakoplovnog inženjerstva i tehnologije ili naprednih tehnika i metoda proizvodnje Odbor za sankcije na pojedinačnoj je osnovi utvrdio da ta posebna aktivnost neće doprinijeti aktivnostima DNRK-a u vezi sa širenjem nuklearnog oružja ili programima povezanima s balističkim projektilima; ili

(b)

u slučaju svake druge znanstvene ili tehničke suradnje, država članica koja sudjeluje u znanstvenoj i tehničkoj suradnji odredi da ta posebna aktivnost neće doprinijeti aktivnostima DNRK-a u vezi sa širenjem nuklearnog oružja ili programima povezanima s balističkim projektilima te o tome prethodno obavijesti Odbor za sankcije.”.

17.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 31.a

Diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu DNRK-a i njihovim članovima iz DNRK-a zabranjeno je posjedovati ili kontrolirati bankovne račune u Uniji, osim jednog računa u državi članici ili državama članicama u kojoj se nalazi misija ili ured ili u kojima su njihovi članovi akreditirani.”.

18.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 31.b

1. Zabranjuje se davanje u zakup nekretnina ili njihovo stavljanje na raspolaganje na neki drugi način DNRK-u, kao i njihova upotreba od strane ili u korist DNRK-a, u bilo koju drugu svrhu osim za diplomatske ili konzularne aktivnosti.

2. Zabranjuje se i uzimanje u zakup od DNRK-a nekretnine koja se nalazi izvan državnog područja DNRK-a.”.

19.	Članak 33. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Vijeće provodi izmjene Priloga I. i IV. na temelju odlučivanja Vijeća sigurnosti ili Odbora za sankcije.”.

20.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 36.a

Odstupajući od mjera uvedenih RVSUN-ovima 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2270 (2016) ili 2321(2016), pod uvjetom da Odbor za sankcije utvrdi da je izuzeće potrebno kako bi se olakšao rad međunarodnih i nevladinih organizacija koje provode aktivnosti pružanja pomoći i humanitarne aktivnosti u DNRK-u za dobrobit civilnog stanovništva u DNRK-u, nadležno tijelo države članice daje potrebno odobrenje.”.

21.	Dodaje se Prilog IV. kako je naveden u Prilogu.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

K. MIZZI

(1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2016/849 od 27. svibnja 2016. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje i o stavljanju izvan snage Odluke 2013/183/ZVSP (SL L 141, 28.5.2016., str. 79.).

PRILOG

„PRILOG IV.

Popis plovila iz članka 18.a”

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/66

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/346

od 27. veljače 2017.

o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije za ljudska prava

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 33. i članak 31. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 25. srpnja 2012. donijelo Odluku 2012/440/ZVSP (1) o imenovanju g. Stavrosa LAMBRINIDISA posebnim predstavnikom Europske unije (PPEU) za ljudska prava. Mandat PPEU-a istječe 28. veljače 2017.

(2)	Vijeće je 20. srpnja 2015. donijelo Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje od 2015. do 2019.

(3)	Mandat PPEU-a trebalo bi produljiti za daljnje razdoblje od 24 mjeseca,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Posebni predstavnik Europske unije

Mandat g. Stavrosa LAMBRINIDISA kao PPEU-a za ljudska prava produljuje se do 28. veljače 2019. Vijeće može odlučiti da mandat PPEU-a završi ranije, na temelju procjene Političkog i sigurnosnog odbora (PSO) i prijedloga Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP).

Članak 2.

Ciljevi politike

Mandat PPEU-a temelji se na ciljevima politike Unije u vezi s ljudskim pravima kako je određeno u Ugovoru o Europskoj uniji, Povelji Europske unije o temeljnim pravima, kao i u Strateškom okviru EU-a za ljudska prava i demokraciju te Akcijskom planu EU-a za ljudska prava i demokraciju:

(a)

jačanju učinkovitosti, prisutnosti i vidljivosti Unije u zaštiti i promicanju ljudskih prava u svijetu, posebno produbljivanjem suradnje i političkog dijaloga Unije s trećim zemljama, relevantnim partnerima, poslovnim organizacijama, organizacijama civilnog društva te međunarodnim i regionalnim organizacijama, kao i djelovanjem u relevantnim međunarodnim forumima;

(b)	povećanju doprinosa Unije jačanju demokracije i izgradnji institucija, vladavini prava, dobrom upravljanju, poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda širom svijeta;

(c)	unaprjeđenju koherentnosti djelovanja Unije u vezi s ljudskim pravima i uključivanju ljudskih prava u sva područja vanjskog djelovanja Unije.

Članak 3.

Mandat

Kako bi se ostvarili ciljevi politike, PPEU ima sljedeći mandat:

(a)	doprinosi provedbi politike Unije u vezi s ljudskim pravima, posebno Strateškog okvira EU-a za ljudska prava i demokraciju te Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju, uključujući oblikovanje preporuka u vezi s time;

(b)	doprinosi provedbi smjernica, alata i akcijskih planova Unije u području ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava;

(c)	jača dijalog s vladama u trećim zemljama te međunarodnim i regionalnim organizacijama u području ljudskih prava, kao i organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim čimbenicima kako bi osigurao učinkovitost i vidljivost politike Unije u vezi s ljudskim pravima;

(d)	doprinosi boljoj koherentnosti i dosljednosti politika i djelovanja Unije u području zaštite i promicanja ljudskih prava, posebno doprinosom u oblikovanju odgovarajućih politika Unije.

Članak 4.

Provedba mandata

1. PPEU je odgovoran za provedbu mandata i djeluje pod nadležnošću VP-a.

2. PSO održava blisku vezu s PPEU-om i glavna je točka PPEU-a za kontakt s Vijećem. PSO pruža PPEU-u strateško vodstvo i političko usmjerenje u okviru mandata, ne dovodeći u pitanje ovlasti VP-a.

3. PPEU djeluje u bliskoj koordinaciji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) i njezinim odgovarajućim odjelima kako bi se osigurala koherentnost i dosljednost njihova rada u području ljudskih prava.

Članak 5.

Financiranje

1. Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s mandatom PPEU-a za razdoblje od 1. ožujka 2017. do 28. veljače 2018. iznosi 860 000 EUR.

2. Vijeće odlučuje o financijskom referentnom iznosu za sljedeće razdoblje mandata PPEU-a.

3. Rashodima se upravlja u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na opći proračun Unije.

4. Upravljanje rashodima uređuje se ugovorom između PPEU-a i Komisije. PPEU za sve rashode odgovara Komisiji.

Članak 6.

Ustrojavanje i sastav tima

1. PPEU je odgovoran za ustrojavanje tima u granicama svojeg mandata i odgovarajućih raspoloživih financijskih sredstava. Tim mora posjedovati stručno znanje o specifičnim pitanjima politika, u skladu s potrebama mandata. PPEU o sastavu tima odmah obavješćuje Vijeće i Komisiju.

2. Države članice, institucije Unije i ESVD mogu predložiti upućivanje osoblja na rad kod PPEU-a. Plaće takvog upućenog osoblja pokriva država članica koja ga upućuje, institucija Unije koja ga upućuje odnosno ESVD. Stručnjaci koje su države članice uputile u institucije Unije ili u ESVD također mogu biti raspoređeni na rad kod PPEU-a. Međunarodno ugovorno osoblje mora imati državljanstvo države članice.

3. Sve upućeno osoblje ostaje pod administrativnom nadležnošću države članice koja ga upućuje, institucije Unije koja ga upućuje odnosno ESVD-a te izvršava svoje dužnosti i djeluje u interesu mandata PPEU-a.

4. Osoblje PPEU-a smješta se zajedno s relevantnim odjelima ESVD-a ili delegacijama Unije kako bi se osigurala koherentnost i dosljednost njihovih aktivnosti.

Članak 7.

Sigurnost klasificiranih podataka EU-a

PPEU i članovi tima PPEU-a poštuju sigurnosna načela i minimalne standarde utvrđene Odlukom Vijeća 2013/488/EU (2).

Članak 8.

Pristup informacijama i logistička potpora

1. Države članice, Komisija, ESVD i Glavno tajništvo Vijeća osiguravaju PPEU-u pristup svim relevantnim informacijama.

2. Delegacije Unije i diplomatska predstavništva država članica, prema potrebi, PPEU-u pružaju logističku potporu.

Članak 9.

Sigurnost

U skladu s politikom Unije o sigurnosti osoblja koje je raspoređeno izvan Unije u operativnom svojstvu u okviru glave V. Ugovora, PPEU, u skladu s mandatom PPEU-a i na temelju sigurnosne situacije na području nadležnosti, poduzima sve razumno izvedive mjere za sigurnost svega osoblja za koje je PPEU izravno nadležan, posebno tako da:

(a)

uspostavlja specifičan sigurnosni plan na temelju smjernica ESVD-a, koji uključuje specifične mjere za fizičku zaštitu, za organizacijsku sigurnost i za sigurnost postupaka, kojima se uređuje upravljanje sigurnim kretanjem osoblja prema području nadležnosti i unutar njega, kao i upravljanje situacijama u kojima je ugrožena sigurnost, te koji uključuje plan za krizne situacije i plan evakuacije;

(b)	osigurava pokrivenost osiguranjem od visokog rizika za sve osoblje koje je raspoređeno izvan Unije, u skladu s uvjetima na području nadležnosti;

(c)	osigurava da svi članovi tima PPEU-a koji se trebaju rasporediti izvan Unije, uključujući lokalno ugovorno osoblje, dobiju odgovarajuće sigurnosno osposobljavanje prije dolaska ili pri dolasku na područje nadležnosti, na temelju stupnjeva rizika koje za to područje određuje ESVD;

(d)	osigurava provedbu svih dogovorenih preporuka koje su pripremljene na temelju redovitih sigurnosnih procjena te za Vijeće, VP-a i Komisiju priprema pisana izvješća o provedbi tih preporuka i o ostalim sigurnosnim pitanjima u okviru izvješćâ o napretku i izvješća o provedbi mandata.

Članak 10.

Izvješćivanje

PPEU redovito podnosi usmena i pismena izvješća VP-u i PSO-u. PPEU također prema potrebi izvješćuje radne skupine Vijeća, posebno Radnu skupinu za ljudska prava. Redovita izvješća šalju se putem mreže COREU. PPEU može podnositi izvješća Vijeću za vanjske poslove. U skladu s člankom 36. Ugovora, PPEU može sudjelovati u informiranju Europskog parlamenta.

Članak 11.

Koordinacija

1. PPEU doprinosi jedinstvu, dosljednosti i učinkovitosti djelovanja Unije te pomaže osigurati da se svi instrumenti Unije i djelovanja država članica dosljedno koriste radi postizanja ciljeva politike Unije. Aktivnosti PPEU-a koordiniraju se s aktivnostima država članica i Komisije, a prema potrebi i s aktivnostima drugih posebnih predstavnika Europske unije. PPEU održava redovite informativne sastanke za misije država članica i delegacije Unije.

2. Na terenu se održava bliska veza s relevantnim šefovima misija država članica, šefovima delegacija Unije, kao i voditeljima ili zapovjednicima misija i operacija zajedničke sigurnosne i obrambene politike te, prema potrebi, s drugim posebnim predstavnicima Europske unije. Oni ulažu sve napore kako bi pomogli PPEU-u u provedbi mandata.

3. PPEU također surađuje te nastoji uspostaviti komplementaran odnos i sinergiju s drugim međunarodnim i regionalnim akterima na razini sjedišta i na terenu. PPEU nastoji održavati redovite kontakte s organizacijama civilnog društva, i u sjedištu i na terenu.

Članak 12.

Preispitivanje

Provedba ove Odluke i njezina usklađenost s ostalim doprinosima Unije redovito se preispituju. PPEU Vijeću, VP-u i Komisiji podnosi redovita izvješća o napretku, a do 30. studenoga 2018. sveobuhvatno izvješće o provedbi mandata.

Članak 13.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

K. MIZZI

(1) Odluka Vijeća 2012/440/ZVSP od 25. srpnja 2012. o imenovanju posebnog predstavnika Europske unije za ljudska prava (SL L 200, 27.7.2012., str. 21.).

(2) Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/70

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/347

od 27. veljače 2017.

o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 33. i članak 31. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 19. siječnja 2015. donijelo Odluku (ZVSP) 2015/77 (1) o imenovanju g. Lars-Gunnara WIGEMARKA posebnim predstavnikom Europske unije (PPEU) u Bosni i Hercegovini (BiH). Mandat PPEU-a istječe 28. veljače 2017.

(2)	Mandat PPEU-a trebalo bi produljiti za daljnje razdoblje od 16 mjeseci.

(3)	PPEU će provoditi mandat u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla otežati ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Posebni predstavnik Europske unije

Mandat g. Lars-Gunnara WIGEMARKA kao PPEU-a u Bosni i Hercegovini (BiH) produljuje se do 30. lipnja 2018. Vijeće može odlučiti da mandat PPEU-a završi ranije, na temelju procjene Političkog i sigurnosnog odbora (PSO) i prijedloga Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP).

Članak 2.

Ciljevi politike

1. Mandat PPEU-a temelji se na sljedećim ciljevima politike Unije u BiH:

(a)	kontinuiranom napretku u procesu stabilizacije i pridruživanja;

(b)	stabilnoj, održivoj, mirnoj, višeetničkoj i ujedinjenoj BiH koja mirno surađuje sa svojim susjedima; i

(c)	osiguravanju da je BiH nepovratno na putu prema članstvu u Uniji.

2. Unija će također nastaviti podupirati provedbu Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) u BiH.

Članak 3.

Mandat

Kako bi se ostvarili ciljevi politike, PPEU ima sljedeći mandat:

(a)	ponuditi savjete Unije i olakšati politički proces, posebno promicanjem dijaloga između različitih razina vlasti;

(b)	osigurati dosljednost i koherentnost djelovanja Unije;

(c)	olakšati napredak u političkim, gospodarskim i europskim prioritetima, posebno poticanjem provedbe mehanizma koordinacije o pitanjima EU-a i daljnje provedbe Plana reformi;

(d)	pratiti i savjetovati izvršna i zakonodavna tijela na svim razinama vlasti u BiH te surađivati s tijelima i političkim strankama u BiH;

(e)

osigurati provedbu napora Unije u cijelom nizu aktivnosti u područjima vladavine prava i reforme sigurnosnog sektora, promicati sveukupnu koordinaciju napora Unije u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije kao i terorizma te davati lokalne političke smjernice za te napore i, u tom kontekstu, davati procjene i savjete VP-u i Komisiji, prema potrebi;

(f)	pružiti podršku pojačanoj i učinkovitijoj suradnji između kaznenog pravosuđa i policije u BiH kao i inicijativama čiji je cilj jačanje učinkovitosti i nepristranosti pravosudnih institucija, a posebno strukturiranom dijalogu o pravosuđu;

(g)

ne dovodeći u pitanje vojni zapovjedni lanac, ponuditi zapovjedniku snaga EU-a političke smjernice za vojna pitanja s lokalnom političkom dimenzijom, a posebno u vezi s osjetljivim operacijama, te za odnose s lokalnim tijelima i lokalnim medijima te doprinijeti savjetovanjima o Strateškom preispitivanju EUFOR-a/ALTHEA-e; savjetovati se sa zapovjednikom snaga EU-a prije poduzimanja političkog djelovanja koje može utjecati na sigurnosnu situaciju i koordinirati se u pogledu koherentnih poruka za lokalna tijela i druge međunarodne organizacije;

(h)	koordinirati napore Unije za informiranje javnosti u BiH o pitanjima u vezi s EU-om i provoditi te napore;

(i)	promicati proces integracije u EU ciljanom javnom diplomacijom i EU-ovim aktivnostima informiranja koje su osmišljene s ciljem osiguravanja šireg razumijevanja i potpore javnosti BiH u vezi s pitanjima koja su povezana s EU-om, između ostalog suradnjom s lokalnim akterima civilnog društva;

(j)	doprinositi razvoju i učvršćivanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda u BiH u skladu s politikom EU-a o ljudskim pravima i smjernicama EU-a o ljudskim pravima,

(k)	ostvariti dijalog s odgovarajućim tijelima BiH u pogledu njihove pune suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ);

(l)	u skladu s procesom integracije u EU, savjetovati, pomagati, olakšavati i pratiti politički dijalog o potrebnim ustavnim i relevantnim zakonodavnim promjenama;

(m)

održavati bliske kontakte i bliska savjetovanja s visokim predstavnikom u BiH i drugim relevantnim međunarodnim organizacijama koje djeluju u zemlji; u tom kontekstu, obavješćivati Vijeće o raspravama na terenu u pogledu međunarodne prisutnosti u zemlji, između ostalog u vezi s Uredom visokog predstavnika;

(n)	prema potrebi, pružati savjete VP-u u vezi s fizičkim ili pravnim osobama protiv kojih bi se s obzirom na situaciju u BiH mogle odrediti mjere ograničavanja;

(o)	ne dovodeći u pitanje važeće zapovjedne lance, pomagati osigurati da se svi instrumenti Unije na terenu primjenjuju koherentno radi postizanja ciljeva politike Unije.

Članak 4.

Provedba mandata

1. PPEU je odgovoran za provedbu mandata, a djeluje pod nadležnošću VP-a.

2. PSO održava blisku vezu s PPEU-om i glavna je točka PPEU-a za kontakt s Vijećem. PSO pruža PPEU-u strateško vodstvo i političko usmjeravanje u okviru mandata, ne dovodeći u pitanje ovlasti VP-a.

3. PPEU djeluje u bliskoj koordinaciji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) i njezinim relevantnim odjelima.

Članak 5.

Financiranje

1. Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s mandatom PPEU-a u razdoblju od 1. ožujka 2017. do 30. lipnja 2018. iznosi 7 690 000 EUR.

2. Rashodima se upravlja u skladu s postupcima i pravilima koji se primjenjuju na opći proračun Unije. Sudjelovanje fizičkih i pravnih osoba u dodjeli ugovorâ o javnoj nabavi od strane PPEU-a otvoreno je bez ograničenjâ. Osim toga, pravilo o podrijetlu ne primjenjuje se na robu koju kupuje PPEU.

3. Upravljanje rashodima uređuje se ugovorom između PPEU-a i Komisije. PPEU za sve rashode odgovara Komisiji.

Članak 6.

Ustrojavanje i sastav tima

1. PPEU-u se dodjeljuje posebno osoblje koje mu pomaže u provedbi mandata i doprinosu koherentnosti, vidljivosti i učinkovitosti ukupnog djelovanja Unije u BIH. PPEU je odgovoran za ustrojavanje tima u granicama svojeg mandata i odgovarajućih raspoloživih financijskih sredstava. Tim mora posjedovati stručno znanje o specifičnim pitanjima politika, u skladu s potrebama mandata. PPEU o sastavu tima odmah obavješćuje Vijeće i Komisiju.

Članak 7.

Povlastice i imuniteti PPEU-a i njegova osoblja

Povlastice, imuniteti i dodatna jamstva potrebna za ispunjenje i neometano funkcioniranje misije PPEU-a i članova osoblja PPEU-a prema potrebi se usuglašavaju sa strankama domaćinima. Države članice i ESVD u tu svrhu osiguravaju svu potrebnu potporu.

Članak 8.

Sigurnost klasificiranih podataka EU-a

PPEU i članovi tima PPEU-a poštuju sigurnosna načela i minimalne standarde utvrđene Odlukom Vijeća 2013/488/EU (2).

Članak 9.

Pristup informacijama i logistička potpora

1. Države članice, Komisija i Glavno tajništvo Vijeća osiguravaju PPEU-u pristup svim relevantnim informacijama.

2. Delegacija Unije i/ili države članice, prema potrebi, pružaju logističku potporu u regiji.

Članak 10.

Sigurnost

(a)

uspostavlja specifičan sigurnosni plan na temelju smjernica ESVD-a, koji uključuje specifične mjere za fizičku sigurnost, za organizacijsku sigurnost i za sigurnost postupaka, kojim se uređuje upravljanje sigurnim kretanjem osoblja prema području nadležnosti i unutar njega, kao i upravljanje situacijama u kojima je ugrožena sigurnost, te koji uključuje plan za krizne situacije i plan evakuacije;

(b)	osigurava pokrivenost osiguranjem od visokog rizika za sve osoblje koje je raspoređeno izvan Unije, u skladu s uvjetima na području nadležnosti;

(c)	osigurava da svi članovi tima PPEU-a koje treba rasporediti izvan Unije, uključujući lokalno ugovorno osoblje, dobiju odgovarajuće sigurnosno osposobljavanje prije dolaska ili pri dolasku na područje nadležnosti, na temelju stupnjeva rizika koje za to područje određuje ESVD;

(d)	osigurava provedbu svih dogovorenih preporuka koje su pripremljene na temelju redovitih sigurnosnih procjena te za Vijeće, VP-a i Komisiju priprema pisana izvješća o provedbi tih preporuka i o ostalim sigurnosnim pitanjima u okviru izvješća o napretku i izvješća o provedbi mandata.

Članak 11.

Izvješćivanje

PPEU redovito podnosi usmena i pismena izvješća VP-u i PSO-u. PPEU također prema potrebi izvješćuje radne skupine Vijeća. Redovita izvješća šalju se putem mreže COREU. PPEU može podnositi izvješća Vijeću za vanjske poslove. U skladu s člankom 36. Ugovora PPEU može sudjelovati u informiranju Europskog parlamenta.

Članak 12.

Koordinacija

1. PPEU doprinosi jedinstvu, dosljednosti i učinkovitosti djelovanja Unije te pomaže osigurati da se svi instrumenti Unije i djelovanja država članica dosljedno koriste radi postizanja ciljeva politike Unije. Aktivnosti PPEU-a koordiniraju se s aktivnostima Komisije te aktivnostima ostalih PPEU-ova koji djeluju u regiji, prema potrebi. PPEU održava redovite informativne sastanke za misije država članica i delegacije Unije.

2. Na terenu se održava bliska veza sa šefovima misija država članica i šefovima delegacija Unije u regiji. Oni ulažu sve napore kako bi pomogli PPEU-u u provedbi mandata. PPEU također surađuje s međunarodnim i regionalnim akterima na terenu, a posebno održava blisku koordinaciju s visokim predstavnikom u BiH.

3. U potporu operacijama Unije za upravljanje krizama, PPEU, zajedno s ostalim akterima Unije koji su prisutni na terenu, poboljšava širenje i razmjenu informacija između tih aktera Unije s ciljem postizanja visokog stupnja zajedničke osviještenosti o situaciji i procjene situacije.

Članak 13.

Pomoć u vezi sa zahtjevima

PPEU i osoblje PPEU-a pružaju pomoć u pribavljanju elemenata za odgovor na bilo koje zahtjeve i obveze koji proizlaze iz mandata prethodnih PPEU-ova u BiH te u tu svrhu osiguravaju administrativnu pomoć i pristup relevantnim spisima.

Članak 14.

Preispitivanje

Provedba ove Odluke i njezina usklađenost s ostalim doprinosima Unije u regiji redovito se preispituju. PPEU do 30. rujna 2017. Vijeću, VP-u i Komisiji podnosi izvješće o napretku, a do 31. ožujka 2018. sveobuhvatno izvješće o provedbi mandata.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

K. MIZZI

(1) Odluka Vijeća (ZVSP) 2015/77 od 19. siječnja 2015. o imenovanju posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini (SL L 13, 20.1.2015., str. 7.).

(2) Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/75

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/348

od 27. veljače 2017.

o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije u Kosovu (*1)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 33. i članak 31. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)

Vijeće je 4. kolovoza 2016. donijelo Odluku Vijeća (ZVSP) 2016/1338 o izmjeni Odluke (ZVSP) 2015/2052 o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije na Kosovu (1) te imenovanju gđe Nataliju APOSTOLOVE posebnom predstavnicom Europske unije (PPEU) u Kosovu. Mandat PPEU-a istječe 28. veljače 2017.

(2)	Mandat PPEU-a trebalo bi produljiti za daljnje razdoblje od 16 mjeseci.

(3)	PPEU će provoditi mandat u kontekstu situacije koja se može pogoršati i koja bi mogla ugroziti ostvarenje ciljeva vanjskog djelovanja Unije kako su određeni u članku 21. Ugovora,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Posebni predstavnik Europske unije

Mandat gđe Natalije APOSTOLOVE kao PPEU-a produljuje se do 30. lipnja 2018. Vijeće može odlučiti da mandat PPEU-a završi ranije, na temelju procjene Političkog i sigurnosnog odbora (PSO) i prijedloga Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (VP).

Članak 2.

Ciljevi politika

Mandat PPEU-a temelji se na ciljevima politika Unije u Kosovu. Ti ciljevi uključuju održavanje vodeće uloge u promicanju stabilnog, održivog, mirnog, demokratskog i multietničkog Kosova; jačanje stabilnosti u regiji te doprinos regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima na zapadnom Balkanu; poticanje posvećenosti Kosova vladavini prava i zaštiti manjina te kulturne i vjerske baštine; pružanje podrške europskoj perspektivi Kosova i zbližavanju s Unijom u skladu s perspektivom regije i u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Kosova, s druge strane (2) (dalje u tekstu: „Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju”) te s Odlukom Vijeća (EU) 2015/1988 (3) i u skladu s relevantnim zaključcima Vijeća.

Članak 3.

Mandat

Kako bi se ostvarili ciljevi politike, PPEU ima sljedeći mandat:

(a)	pružati savjetovanje i podršku Unije u političkom procesu;

(b)	promicati sveobuhvatnu političku koordinaciju Unije u Kosovu;

(c)	jačati prisutnost Unije diljem Kosova te osigurati njezinu usklađenost i učinkovitost;

(d)	pružati lokalne političke smjernice voditelju Misije Europske unije za uspostavu vladavine prava u Kosovu (EULEX KOSOVO), uključujući smjernice o političkim aspektima pitanja koja se odnose na izvršne odgovornosti;

(e)	osiguravati dosljednost i usklađenost djelovanja Unije u Kosovu, među ostalim lokalno usmjeravajući tranziciju EULEX-a za konačan prijenos aktivnosti, ovisno o potrebi, na PPEU-a/Ured EU-a i/ili lokalne vlasti;

(f)

pružati podršku europskoj perspektivi Kosova i zbližavanju s Unijom u skladu s perspektivom regije i u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju te s Odlukom (EU) 2015/1988 i u skladu s relevantnim zaključcima Vijeća (EU) 2015/1988, putem usmjerenog komuniciranja s javnošću te u putem aktivnosti Unije za osvješćivanje čija je svrha osiguravanje šireg razumijevanja i podrške od strane kosovske javnosti o pitanjima povezanima s Unijom, uključujući rad EULEX-a;

(g)

pratiti, podupirati i olakšavati, pomoću svih metoda i instrumenata koji PPEU-u stoje na raspolaganju te uz potporu Ureda EU-a u Kosovu, napredak u pogledu političkih, gospodarskih i europskih prioriteta, u skladu s odgovarajućim institucionalnim nadležnostima i odgovornostima te podupirati provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, među ostalim europskim planom reformi;

(h)	doprinositi razvoju i konsolidaciji poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda u Kosovu, uključujući u vezi sa ženama i djecom te zaštitom manjina, u skladu s politikom ljudskih prava Unije te smjernicama Unije o ljudskim pravima;

(i)	podupirati provedbu dijaloga između Beograda i Prištine u kojemu posreduje Unija;

(j)	pružati, prema potrebi, potporu mandatu specijaliziranih vijeća i Specijaliziranog ureda tužiteljstva, među ostalim komunikacijom i aktivnostima za osvješćivanje.

Članak 4.

Provedba mandata

1. PPEU je odgovoran za provedbu mandata i djeluje pod nadležnošću VP-a.

3. PPEU djeluje u bliskoj koordinaciji s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) i njezinim relevantnim odjelima.

Članak 5.

Financiranje

1. Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju rashoda povezanih s mandatom PPEU-a za razdoblje od 1. ožujka 2017. do 30. lipnja 2018. iznosi 3 615 000 EUR.

3. Upravljanje rashodima uređuje se ugovorom između PPEU-a i Komisije. PPEU za sve rashode odgovara Komisiji.

Članak 6.

Ustrojavanje i sastav tima

1. Posebno osoblje pomaže PPEU-u u provedbi mandata PPEU-a i doprinosu dosljednosti, vidljivosti i učinkovitosti cjelokupnog djelovanja Unije u Kosovu. PPEU je odgovoran za ustrojavanje tima u granicama svojeg mandata i odgovarajućih raspoloživih financijskih sredstava. Tim mora posjedovati stručno znanje o specifičnim pitanjima politika, u skladu s potrebama mandata. PPEU o sastavu tima odmah obavješćuje Vijeće i Komisiju.

Članak 7.

Povlastice i imuniteti PPEU-a i osoblja PPEU-a

Članak 8.

Sigurnost klasificiranih podataka EU-a

1. PPEU i članovi tima PPEU-a poštuju sigurnosna načela i minimalne standarde utvrđene Odlukom Vijeća 2013/488/EU (4).

2. VP je ovlašten staviti na raspolaganje NATO-u/KFOR-u klasificirane podatke i dokumente EU-a do razine „CONFIDENTIEL UE/EU CONFIDENTIAL” sastavljene za potrebe djelovanja, u skladu sa sigurnosnim pravilima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a.

3. VP je ovlašten staviti na raspolaganje Ujedinjenim narodima (UN) i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), u skladu s operativnim potrebama PPEU-a, klasificirane podatke i dokumente EU-a do razine „RESTREINT UE/EU RESTRICTED” koji su sastavljeni za potrebe djelovanja, u skladu sa sigurnosnim pravilima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a. U tu se svrhu utvrđuju lokalni dogovori.

4. VP je ovlašten staviti na raspolaganje trećim strankama povezanima s ovom Odlukom neklasificirane dokumente EU-a koji se odnose na rasprave Vijeća s obzirom na djelovanje obuhvaćeno obvezom čuvanja poslovne tajne u skladu s člankom 6. stavkom 1. Poslovnika Vijeća.

Članak 9.

Pristup informacijama i logistička potpora

1. Države članice, Komisija i Glavno tajništvo Vijeća osiguravaju PPEU-u pristup svim relevantnim informacijama.

2. Delegacija Unije i/ili države članice, prema potrebi, pružaju logističku potporu u regiji.

Članak 10.

Sigurnost

U skladu s politikom Unije o sigurnosti osoblja koje je raspoređeno izvan Unije u operativnom svojstvu u okviru glave V. Ugovora, PPEU, u skladu s mandatom PPEU-a i na temelju sigurnosne situacije na području nadležnosti poduzima sve razumno izvedive mjere za sigurnost svega osoblja za koje je PPEU izravno nadležan, posebno tako da:

(a)

(b)	osigurava pokrivenost osiguranjem od visokog rizika za sve osoblje koje je raspoređeno izvan Unije, u skladu s uvjetima na području nadležnosti;

(c)	osigurava da svi članovi tima PPEU-a koji se trebaju rasporediti izvan Unije, uključujući lokalno ugovorno osoblje, dobiju odgovarajuće sigurnosno osposobljavanje prije dolaska ili pri dolasku na područje nadležnosti, na temelju stupnjeva rizika koje za to područje određuje ESVD;

(d)	osigurava provedbu svih dogovorenih preporuka koje su pripremljene na temelju redovitih sigurnosnih procjena te za Vijeće, VP-a i Komisiju priprema pisana izvješća o provedbi tih preporuka i o ostalim sigurnosnim pitanjima u okviru izvješća o napretku i izvješća o provedbi mandata.

Članak 11.

Izvješćivanje

PPEU redovito podnosi usmena i pismena izvješća VP-u i PSO-u. PPEU redovito izvješćuje PSO. PPEU također prema potrebi izvješćuje radne skupine Vijeća. Redovita izvješća šalju se putem mreže COREU. PPEU može podnositi izvješća Vijeću za vanjske poslove. U skladu s člankom 36. Ugovora PPEU može sudjelovati u informiranju Europskog parlamenta.

Članak 12.

Koordinacija

1. PPEU doprinosi jedinstvu, dosljednosti i učinkovitosti djelovanja Unije te pomaže osigurati da se svi instrumenti Unije i djelovanja država članica dosljedno koriste radi postizanja ciljeva politike Unije. Aktivnosti PPEU-a koordiniraju se s aktivnostima Komisije te, prema potrebi, s aktivnostima drugih PPEU-ova koji djeluju u toj regiji. PPEU održava redovite informativne sastanke za misije država članica i delegacije Unije.

2. Na terenu se održava bliska veza s relevantnim šefovima misija država članica i šefovima delegacija Unije u regiji. Oni ulažu sve napore kako bi pomogli PPEU-u u provedbi mandata. PPEU održava lokalne političke smjernice voditelju misije EULEX KOSOVO, uključujući smjernice o političkim aspektima pitanja u vezi s izvršnim odgovornostima. PPEU i zapovjednik civilnih operacija međusobno se savjetuju prema potrebi.

3. PPEU također surađuje s relevantnim lokalnim tijelima te drugim međunarodnim i regionalnim akterima na terenu.

4. PPEU, zajedno s drugim akterima iz Unije koji su prisutni na terenu, osigurava širenje i razmjenu informacija među akterima Unije na području djelovanja u svrhu postizanja visokog stupnja zajedničke svijesti o situaciji i njezine zajedničke procjene.

Članak 13.

Pomoć u vezi sa zahtjevima

PPEU i osoblje PPEU-a pružaju pomoć u pribavljanju elemenata za odgovor na bilo koje zahtjeve i obveze koji proizlaze iz mandata prethodnih PPEU-ova u Kosovu te u tu svrhu osiguravaju administrativnu pomoć i pristup relevantnim spisima.

Članak 14.

Preispitivanje

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

K. MIZZI

(*1) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244(1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

(1) SL L 212, 5.8.2016., str. 109.

(2) SL L 71, 16.3.2016., str. 3.

(3) Odluka Vijeća (EU) 2015/1988 od 22. listopada 2015. o potpisivanju u ime Unije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Kosova, s druge strane (SL L 290, 6.11.2015., str. 4.).

(4) Odluka Vijeća 2013/488/EU od 23. rujna 2013. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 274, 15.10.2013., str. 1.).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/80

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/349

od 27. veljače 2017.

o izmjeni Odluke 2012/389/ZVSP o misiji Europske unije za izgradnju sposobnosti u Somaliji (EUCAP Somalia)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28., članak 42. stavak 4. i članak 43. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 16. srpnja 2012. donijelo Odluku 2012/389/ZVSP (1) o misiji Europske unije za izgradnju regionalne pomorske sposobnosti u državama Roga Afrike (EUCAP NESTOR).

(2)	Vijeće je 12. prosinca 2016. donijelo Odluku (ZVSP) 2016/2240 (2) o izmjeni Odluke 2012/389/ZVSP. Naziv misije promijenjen je u EUCAP Somalia, a njezin mandat produljen je do 31. prosinca 2018.

(3)	Odluku 2012/389/ZVSP trebalo bi izmijeniti kako bi se osigurao financijski referentni iznos za razdoblje od 1. ožujka 2017. do 28. veljače 2018.,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članak 13. stavak 1. Odluke 2012/389/ZVSP dodaje se sljedeći podstavak:

„Financijski referentni iznos namijenjen pokrivanju izdataka povezanih s misijom EUCAP Somalia za razdoblje od 1. ožujka 2017. do 28. veljače 2018. iznosi 22 950 000 EUR.”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

K. MIZZI

(1) SL L 187, 17.7.2012., str. 40.

(2) SL L 337, 13.12.2016., str. 18.

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/81

ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2017/350

od 27. veljače 2017.

o izmjeni Odluke 2012/642/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Bjelarusa

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Vijeće je 15. listopada 2012. donijelo Odluku 2012/642/ZVSP (1).

(2)	Na temelju preispitivanja Odluke 2012/642/ZVSP mjere ograničavanja protiv Bjelarusa trebalo bi produljiti do 28. veljače 2018.

(3)	Nadalje, Vijeće se složilo s time da države članice u skladu s primjenjivim odredbama o dozvolama mogu odobriti izvoz opreme za biatlon u Bjelarus.

(4)	Odluku 2012/642/ZVSP trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)	Kako bi se osigurala učinkovitost mjera predviđenih u ovoj Odluci, ova bi Odluka trebala odmah stupiti na snagu,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2012/642/ZVSP mijenja se kako slijedi:

1.	U članku 2. dodaje se sljedeći stavak: „3. Članak 1. ne primjenjuje se na opremu za biatlon koja je u skladu sa specifikacijama utvrđenima u pravilima o događanjima i natjecanjima Međunarodne biatlonske unije (IBU).”.

2.	Članak 8. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 8. 1. Ova Odluka primjenjuje se do 28. veljače 2018. 2. Ova Odluka stalno se preispituje te se produljuje ili mijenja, prema potrebi, ako Vijeće smatra da njezini ciljevi nisu ispunjeni.”.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. veljače 2017.

Za Vijeće

Predsjednik

K. MIZZI

(1) Odluka Vijeća 2012/642/ZVSP od 15. listopada 2012. o mjerama ograničavanja protiv Bjelarusa (SL L 285, 17.10.2012., str. 1.).

28.2.2017

Službeni list Europske unije

L 50/82

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2017/351

оd 24. veljače 2017.

o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 1261)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,

budući da:

(1)

Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama. U dijelovima I., II., III. i IV. Priloga toj provedbenoj odluci utvrđuju se i popisuju određena područja u tim državama članicama razvrstana prema razini rizika s obzirom na epidemiološku situaciju. Taj popis uključuje, među ostalim, određena područja u Latviji i Litvi.

(2)

U veljači 2017. zabilježena su dva slučaja izbijanja afričke svinjske kuge kod domaćih svinja u općini (novads) Salaspils u Latviji i u općini (rajono savivaldybė) Biržai u Litvi na područjima koja su trenutačno navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ta izbijanja znače povećanje razine rizika koje treba uzeti u obzir. U skladu s time odgovarajuća područja u Latviji i Litvi navedena u dijelovima I. i II. sad bi trebalo navesti i u dijelu III. tog priloga.

(3)

U siječnju 2017. zabilježeno je nekoliko slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja u općinama (novads) Talsu i Tukuma u Latviji na dvama područjima koja su trenutačno navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU, ali vrlo blizu područjima navedenima u dijelu I. toj provedbenoj odluci. Ti slučajevi znače povećanje razine rizika koje treba uzeti u obzir. U skladu s time odgovarajuća područja u Latviji sad bi trebalo navesti u dijelu II. tog priloga umjesto u dijelu I., a u dijelu I. trebalo bi navesti nova područja.

(4)

U procjeni rizika za zdravlje životinja koji čini situacija u pogledu afričke svinjske kuge u Latviji i Litvi trebalo bi uzeti u obzir razvoj trenutačne epidemiološke situacije u pogledu afričke svinjske kuge kod zaraženih populacija domaćih i divljih svinja u Uniji. Kako bi se usmjerile mjere kontrole zdravlja životinja predviđene Provedbenom odlukom 2014/709/EU i spriječilo daljnje širenje afričke svinjske kuge te kako bi se pri tome spriječilo nepotrebno ometanje trgovine u Uniji i izbjeglo da treće zemlje uvedu neopravdane prepreke trgovini, popis Unije koji sadržava područja obuhvaćena mjerama kontrole zdravlja životinja utvrđen u Prilogu toj provedbenoj odluci trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir promijenjena trenutačna epidemiološka situacija u pogledu te bolesti u Latviji i Litvi.

(5)	Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog Provedbenoj odluci 2014/709/EU zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. veljače 2017.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije

(1) SL L 395, 30.12.1989., str. 13.

(2) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.

(3) SL L 18, 23.1.2003., str. 11.

(4) Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).

PRILOG

„PRILOG

DIO I.

1. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	the maakond of Hiiumaa.

2. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	in the novads of Bauskas, the pagasti of Īslīces, Gailīšu, Brunavas and Ceraukstes,

—	in the novads of Dobeles, the pagasti of Bikstu, Zebrenes, Annenieku, Naudītes, Penkules, Auru and Krimūnu, Dobeles, Berzes, the part of the pagasts of Jaunbērzes located to the West of road P98, and the pilsēta of Dobele,

—	in the novads of Jelgavas, the pagasti of Glūdas, Svētes, Platones, Vircavas, Jaunsvirlaukas, Zaļenieku, Vilces, Lielplatones, Elejas and Sesavas,

—	in the novads of Kandavas, the pagasti of Vānes and Matkules,

—	in the novads of Kuldīgas, the pagasti of Rendas and Kabiles,

—	in the novads of Saldus, the pagasti of Jaunlutriņu, Lutriņu and Šķēdes,

—	in the novads of Talsu, the pagasts of Ģibuļu,

—	in the novads of Ventspils, the pagasti of Vārves, Užavas, Jūrkalnes, Piltenes, Zīru, Ugāles, Usmas and Zlēku, the pilsēta of Piltene,

—	the novads of Brocēnu,

—	the novads of Rundāles,

—	the novads of Tērvetes,

—	the part of the novads of Stopiņu located to the West of roads V36, P4 and P5, streets Acones, Dauguļupes and river Dauguļupīte,

—	the pilsēta of Bauska,

—	the pilsēta of Talsi,

—	the republikas pilsēta of Jelgava,

—	the republikas pilsēta of Ventspils.

3. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	in the rajono savivaldybė of Jurbarkas, the seniūnijos of Raudonės, Veliuonos, Seredžiaus and Juodaičių,

—	in the rajono savivaldybė of Pakruojis, the seniūnijos of Klovainių, Rozalimo and Pakruojo,

—	in the rajono savivaldybė of Panevežys, the part of the Krekenavos seniūnija located to the west of the river Nevėžis,

—	in the rajono savivaldybė of Pasvalys, the seniūnijos of Joniškelio apylinkių, Joniškelio miesto, Namišių, Pasvalio apylinkių, Pasvalio miesto, Pumpėnų, Pušaloto, Saločių and Vaškų,

—	in the rajono savivaldybė of Raseiniai, the seniūnijos of Ariogalos, Ariogalos miestas, Betygalos, Pagojukų and Šiluvos,

—	in the rajono savivaldybė of Šakiai, the seniūnijos of Plokščių, Kriūkų, Lekėčių, Lukšių, Griškabūdžio, Barzdų, Žvirgždaičių, Sintautų, Kudirkos Naumiesčio, Slavikų, Šakių,

—	the rajono savivaldybė of Radviliškis,

—	the rajono savivaldybė of Vilkaviškis,

—	the savivaldybė of Kalvarija,

—	the savivaldybė of Kazlų Rūda,

—	the savivaldybė of Marijampolė.

4. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

In the województwo warmińsko-mazurskie:

—	the gminy of Kalinowo and Prostki in the powiat ełcki,

—	the gmina of Biała Piska in powiat piski.

In the województwo podlaskie:

—	the gminy Juchnowiec Kościelny, Suraż, Turośń Kościelna, Łapy and Poświętne in the powiat białostocki,

—

the gminy of Brańsk with the city of Brańsk, Boćki, Rudka, Wyszki, the part of the gmina of Bielsk Podlaski located to the West of the line created by road number 19 (going northwards from the city of Bielsk Podlaski) and prolonged by the eastern border of the city of Bielsk Podlaski and road number 66 (going southwards from the city of Bielsk Podlaski), the city of Bielsk Podlaski, the part of the gmina of Orla located to the West of road number 66, in the powiat bielski,

—	the gminy of Drohiczyn, Dziadkowice, Grodzisk and Perlejewo in the powiat siemiatycki,

—	the gminy of Grabowo and Stawiski in the powiat kolneński,

—	the gminy of Kołaki Kościelne, Szumowo, Zambrów with the city Zambrów in powiat zambrowski,

—	the gminy of Rutka-Tartak, Szypliszki, Suwałki, Raczki in the powiat suwalski,

—	the gminy Sokoły, Kulesze Kościelne, Nowe Piekuty, Szepietowo, Klukowo, Ciechanowiec, Wysokie Mazowieckie with the city of Wysokie Mazowieckie, Czyżew in powiat wysokomazowiecki,

—	the powiat augustowski,

—	the powiat łomżyński,

—	the powiat M. Białystok,

—	the powiat M. Łomża,

—	the powiat M. Suwałki,

—	the powiat sejneński.

In the województwo mazowieckie:

—	the gminy of Ceranów, Jabłonna Lacka, Sterdyń and Repki in the powiat sokołowski,

—	the gminy of Korczew, Przesmyki, Paprotnia, Suchożebry, Mordy, Siedlce and Zbuczyn in the powiat siedlecki,

—	the powiat M. Siedlce,

—	the gminy of Rzekuń, Troszyn, Czerwin and Goworowo in the powiat ostrołęcki,

—	the gminy of Olszanka, Łosice and Platerów in the powiat łosicki,

—	the powiat ostrowski.

In the województwo lubelskie:

—	the gmina of Hanna in the powiat włodawski,

—	the gminy of Kąkolewnica Wschodnia and Komarówka Podlaska in the powiat radzyński,

—	the gminy of Międzyrzec Podlaski with the city of Międzyrzec Podlaski, Drelów, Rossosz, Sławatycze, Wisznica, Sosnówka, Łomazy and Tuczna in the powiat bialski.

DIO II.

1. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	the linn of Elva,

—	the linn of Võhma,

—	the linn of Kuressaare,

—	the linn of Rakvere,

—	the linn of Tartu,

—	the linn of Viljandi,

—	the maakond of Harjumaa (excluding the part of the vald of Kuusalu located to the South of road 1 (E20), the vald of Aegviidu and the vald of Anija),

—	the maakond of Ida-Virumaa,

—	the maakond of Läänemaa,

—	the maakond of Pärnumaa,

—	the maakond of Põlvamaa,

—	the maakond of Võrumaa,

—	the maakond of Valgamaa,

—	the maakond of Raplamaa,

—	the vald of Suure-Jaani,

—	the part of the vald of Tamsalu located to the North-East of the Tallinn-Tartu railway,

—	the vald of Tartu,

—	the vald of Abja,

—	the vald of Alatskivi,

—	the vald of Haaslava,

—	the vald of Haljala,

—	the vald of Tarvastu,

—	the vald of Nõo,

—	the vald of Ülenurme,

—	the vald of Tähtvere,

—	the vald of Rõngu,

—	the vald of Rannu,

—	the vald of Konguta,

—	the vald of Puhja,

—	the vald of Halliste,

—	the vald of Kambja,

—	the vald of Karksi,

—	the vald of Kihelkonna,

—	the vald of Kõpu,

—	the vald of Lääne-Saare,

—	the vald of Laekvere,

—	the vald of Leisi,

—	the vald of Luunja,

—	the vald of Mäksa,

—	the vald of Meeksi,

—	the vald of Muhu,

—	the vald of Mustjala,

—	the vald of Orissaare,

—	the vald of Peipsiääre,

—	the vald of Piirissaare,

—	the vald of Pöide,

—	the vald of Rägavere,

—	the vald of Rakvere,

—	the vald of Ruhnu,

—	the vald of Salme,

—	the vald of Sõmeru,

—	the vald of Torgu,

—	the vald of Vara,

—	the vald of Vihula,

—	the vald of Viljandi,

—	the vald of Vinni,

—	the vald of Viru-Nigula,

—	the vald of Võnnu.

2. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	in the novads of Apes, the pagasti of Trapenes, Gaujienas and Apes and the pilsēta of Ape,

—	in the novads of Balvu, the pagsti of Vīksnas, Bērzkalnes, Vectilžas, Lazdulejas, Briežuciema, Tilžas, Bērzpils and Krišjāņu,

—	in the novads of Bauskas, the pagasti of Mežotnes, Codes, Dāviņu and Vecsaules,

—	in the novads of Daugavpils the pagasti of Vaboles, Līksnas, Sventes, Medumu, Demenas, Kalkūnes, Laucesas, Tabores, Maļinovas, Ambeļu, Biķernieku, Naujenes, Vecsalienas, Salienas and Skrudalienas,

—	in the novads of Dobeles, the part of the pagasts of Jaunbērzes located to the East of road P98,

—	in the novads of Gulbenes the pagasts of Līgo,

—	in the novads of Ikšķiles, the part of pagasts of Tīnūžu located to the South- East of road P10, the pilsēta of Ikšķile,in the novads of Jelgavas the pagasti of Kalnciema, Līvbērzes and Valgundes,

—	in the novads of Kandavas, the pagasti of Cēres, Kandavas, Zemītes and Zantes, the pilsēta of Kandava,

—	in the novads of Krimuldas, the part of pagasts of Krimuldas located to the North – East of roads V89 and V81 and the part of pagasts of Lēdurgas located to the North – East of roads V81 and V128,

—	in the novads of Limbažu, the pagasti of Skultes, Limbažu, Umurgas, Katvaru, Pāles, Viļķenes and the pilsēta of Limbaži,

—	in the novads of Preiļu the pagasts of Saunas,

—	in the novads of Raunas, the pagasts of Raunas,

—	in the novads of Riebiņu, the pagasti of Sīļukalna, Stabulnieku, Galēnu and Silajāņu,

—	in the novads of Rugāju the pagsts of Lazdukalna,

—	in the novads of Siguldas, the pagasts of Mores and the part of the pagasts of Allažu located to the South of the road P3,

—	in the novads of Smiltenes, the pagasti of Brantu, Blomes, Smiltenes, Bilskas and Grundzāles, the pilsēta of Smiltene,

—	in the novads of Talsu, the pagasti of Ķūļciema, Balgales, Vandzenes, Laucienes, Virbu, Strazdes, Lubes, Īves, Valdgales, Laidzes, Ārlavas, Lībagu and Abavas, the pilsētas of Sabile, Stende and Valdemārpils,

—	in the novads of Ventspils, the pagasti of Ances, Tārgales, Popes and Puzes,

—	the novads of Ādažu,

—	the novads of Aglonas,

—	the novads of Aizkraukles,

—	the novads of Aknīstes,

—	the novads of Alojas,

—	the novads of Alūksnes,

—	the novads of Amatas,

—	the novads of Babītes,

—	the novads of Baldones,

—	the novads of Baltinavas,

—	the novads of Beverīnas,

—	the novads of Burtnieku,

—	the novads of Carnikavas,

—	the novads of Cēsu,

—	the novads of Cesvaines,

—	the novads of Ciblas,

—	the novads of Dagdas,

—	the novads of Dundagas,

—	the novads of Engures,

—	the novads of Ērgļu,

—	the novads of Iecavas,

—	the novads of Ilūkstes,

—	the novads of Jaunjelgavas,

—	the novads of Jaunpils,

—	the novads of Jēkabpils,

—	the novads of Kārsavas,

—	the novads of Ķeguma,

—	the novads of Ķekavas,

—	the novads of Kocēnu,

—	the novads of Kokneses,

—	the novads of Krāslavas,

—	the novads of Krustpils,

—	the novads of Lielvārdes,

—	the novads of Līgatnes,

—	the novads of Līvānu,

—	the novads of Lubānas,

—	the novads of Ludzas,

—	the novads of Madonas,

—	the novads of Mālpils,

—	the novads of Mārupes,

—	the novads of Mazsalacas,

—	the novads of Mērsraga,

—	the novads of Naukšēnu,

—	the novads of Neretas,

—	the novads of Ogres,

—	the novads of Olaines,

—	the novads of Ozolnieki,

—	the novads of Pārgaujas,

—	the novads of Pļaviņu,

—	the novads of Priekuļu,

—	the novads of Rēzeknes,

—	the novads of Rojas,

—	the novads of Rūjienas,

—	the novads of Salacgrīvas,

—	the novads of Salas,

—	the novads of Saulkrastu,

—	the novads of Skrīveru,

—	the novads of Strenču,

—	the novads of Tukuma,

—	the novads of Valkas,

—	the novads of Varakļānu,

—	the novads of Vecpiebalgas,

—	the novads of Vecumnieku,

—	the novads of Viesītes,

—	the novads of Viļakas,

—	the novads of Viļānu,

—	the novads of Zilupes,

—	the part of the novads of Garkalnes located to the North – West of road A2,the part of the novads of Ropažu located to the East of road P10,

—	the republikas pilsēta of Daugavpils,

—	the republikas pilsēta of Jēkabpils,

—	the republikas pilsēta of Jūrmala,

—	the republikas pilsēta of Rēzekne,

—	the republikas pilsēta of Valmiera.

3. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	in the rajono savivaldybė of Alytus the seniūnijos of Pivašiūnų, Punios, Daugų, Alovės, Nemunaičio, Raitininkų, Miroslavo, Krokialaukio, Simno, Alytaus,

—	in the rajono savivaldybė of Anykščiai, the seniūnijos of Kavarsko, Kurklių and the part of Anykščių, located south west to the road No.121 and No. 119,

—	in the rajono savivaldybė of Biržai the seniūnijos of Biržų miesto, Nemunėlio Radviliškio, Pabiržės, Pačeriaukštės and Parovėjos,

—	in the rajono savivaldybė of Jonava, the seniūnijos of Šilų, Bukonių and, in the Žeimių seniūnija, the villages of Biliuškiai, Drobiškiai, Normainiai II, Normainėliai, Juškonys, Pauliukai, Mitėniškiai, Zofijauka, Naujokai,

—

in the rajono savivaldybė of Kaunas, the seniūnijos of Akademijos, Alšėnų, Babtų, Batniavos, Čekiškės, Domeikavos, Ežerėlio, Garliavos, Garliavos apylinkių, Kačerginės, Kulautuvos, Linksmakalnio, Raudondvario, Ringaudų, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Užliedžių, Vilkijos, Vilkijos apylinkių and Zapyškio,

—	in the rajono savivaldybė of Kėdainiai, the seniūnijos of Josvainių and Pernaravos,

—	in the rajono savivaldybė of Kupiškis, the seniūnijos of Noriūnų, Skapiškio, Subačiaus and Šimonių,

—	in the rajono savivaldybė of Panevėžys the seniūnijos of Naujamiesčio, Paįstrio, Panevėžio, Ramygalos, Smilgių, Upytės, Vadoklių, Velžio and the part of Krekenavos seniūnija located to the east of the river Nevėžis,

—	in the rajono savivaldybė of Prienai the seniūnijos of Veiverių, Šilavoto, Naujosios Ūtos, Balbieriškio, Ašmintos, Išlaužo, Pakuonių,

—	in the rajono savivaldybė of Šalčininkai, the seniūnijos of Jašiūnų, Turgelių, Akmenynės, Šalčininkų, Gerviškių, Butrimonių, Eišiškių, Poškonių, Dieveniškių,

—	in the rajono savivaldybė of Utena the seniūnijos of Sudeikių, Utenos, Utenos miesto, Kuktiškių, Daugailių, Tauragnų, Saldutiškio,

—	in the rajono savivaldybė of Varėna, the seniūnijos of Kaniavos, Marcinkonių, Merkinės,

—

in the rajono savivaldybė of Vilnius the parts of the seniūnija of Sudervė and Dūkštai located to the North-East from the road No. 171, the seniūnijos of Maišiagala, Zujūnų, Avižienių, Riešės, Paberžės, Nemenčinės, Nemenčinės miesto, Sužionių, Buivydžių, Bezdonių, Lavoriškių, Mickūnų, Šatrininkų, Kalvelių, Nemėžių, Rudaminos, Rūkainių, Medininkų, Marijampolio, Pagirių and Juodšilių,

—	the miesto savivaldybė of Alytus,

—	the miesto savivaldybė of Kaunas,

—	the miesto savivaldybė of Panevėžys,

—	the miesto savivaldybė of Prienai,

—	the miesto savivaldybė of Vilnius,

—	the rajono savivaldybė of Ignalina,

—	the rajono savivaldybė of Lazdijai,

—	the rajono savivaldybė of Molėtai,

—	the rajono savivaldybė of Rokiškis,

—	the rajono savivaldybė of Širvintos,

—	the rajono savivaldybė of Švenčionys,

—	the rajono savivaldybė of Ukmergė,

—	the rajono savivaldybė of Zarasai,

—	the savivaldybė of Birštonas,

—	the savivaldybė of Druskininkai,

—	the savivaldybė of Visaginas.

4. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

In the województwo podlaskie:

—	the gmina of Dubicze Cerkiewne, the parts of the gminy of Kleszczele and Czeremcha located to the East of road number 66, in the powiat hajnowski,

—	the gmina of Rutki in the powiat zambrowski,

—	the gmina Kobylin-Borzymy in the powiat wysokomazowiecki,

—	the gminy of Czarna Białostocka, Dobrzyniewo Duże, Gródek, Michałowo, Supraśl, Tykocin, Wasilków, Zabłudów, Zawady and Choroszcz in the powiat białostocki,

—

the part of the gmina of Bielsk Podlaski located to the East of the line created by road number 19 (going northwards from the city of Bielsk Podlaski) and prolonged by the eastern border of the city of Bielsk Podlaski and road number 66 (going southwards from the city of Bielsk Podlaski), the part of the gmina of Orla located to the East of road number 66, in the powiat bielski,

—	the powiat sokólski.

In the województwo lubelskie:

—	the gminy of Piszczac and Kodeń in the powiat bialski.

DIO III.

1. Estonija

Sljedeća područja u Estoniji:

—	the maakond of Jõgevamaa,

—	the maakond of Järvamaa,

—	the part of the vald of Kuusalu located to the South of road 1 (E20),

—	the part of the vald of Tamsalu located to the South-West of the Tallinn-Tartu railway,

—	the vald of Aegviidu,

—	the vald of Anija,

—	the vald of Kadrina,

—	the vald of Kolga-Jaani,

—	the vald of Kõo,

—	the vald of Laeva,

—	the vald of Laimjala,

—	the vald of Pihtla,

—	the vald of Rakke,

—	the vald of Tapa,

—	the vald of Väike-Maarja,

—	the vald of Valjala.

2. Latvija

Sljedeća područja u Latviji:

—	in the novads of Apes, the pagasts of Virešu,

—	in the novads of Balvu, the pagasti of Kubuļu, Balvu and the pilsēta of Balvi,

—	in the novads of Daugavpils the pagasti of Nīcgales, Kalupes, Dubnas and Višķu,

—	in the novads of Gulbenes, the pagasti of Beļavas, Galgauskas, Jaungulbenes, Daukstu, Stradu, Litenes, Stāmerienas, Tirzas, Druvienas, Rankas, Lizuma and Lejasciema and the pilsēta of Gulbene,

—	in the novads of Ikšķiles, the part of the pagasts of Tīnūžu located to the North – West of road P10,in the novads of Krimuldas the part of pagasts of Krimuldas located to the South-West of roads V89 and V81 and the part of pagasts of Lēdurgas located to the South-West of roads V81 and V128,

—	in the novads of Limbažu the pagasts of Vidrižu,

—	in the novads of Preiļu the pagasti of Preiļu, Aizkalnes and Pelēču, the pilsēta of Preiļi,

—	in the novads of Raunas, the pagasts of Drustu,

—	in the novads of Riebiņu the pagasti of Riebiņu and Rušonas,

—	in the novads of Rugāju the pagasts of Rugāju,

—	in the novads of Siguldas the pagasts of Siguldas and the part of pagasts of Allažu located to the North of road P3 and the pilsēta of Sigulda,

—	in the novads of Smiltenes, the pagasti of Launkalnes, Variņu and Palsmanes,

—	the novads of Inčukalna,

—	the novads of Jaunpiebalgas,

—	the novads of Salaspils,the novads of Sējas,

—	the novads of Vārkavas,

—	the part of the novads of Garkalnes located to the South – East of road A2,the part of the novads of Ropažu located to the West of road P10, the part of the novads of Stopiņu located to the East of roads V36, P4 and P5, streets Acones, Dauguļupes and river Dauguļupīte.

3. Litva

Sljedeća područja u Litvi:

—	in the rajono savivaldybė of Anykščiai, the seniūnijos of Debeikių, Skiemonių, Viešintų, Andrioniškio, Svėdasų, Troškūnų, Traupio and the part of the seniūnija of Anykščių located north east to the road No. 121 and No. 119,

—	in the rajono savivaldybė of Alytus, the seniūnija of Butrimonių,

—	in the rajono savivaldybė of Biržai, the seniūnijos of Vabalninko, Papilio and Širvenos,

—

in the rajono savivaldybė of Jonava the seniūnijos of Upninkų, Ruklos, Dumsių, Užusalių, Kulvos and, in the seniūnija of Žeimiai, the villages Akliai, Akmeniai, Barsukinė, Blauzdžiai, Gireliai, Jagėlava, Juljanava, Kuigaliai, Liepkalniai, Martyniškiai, Milašiškiai, Mimaliai, Naujasodis, Normainiai I, Paduobiai, Palankesiai, Pamelnytėlė, Pėdžiai, Skrynės, Svalkeniai, Terespolis, Varpėnai, Žeimių gst., Žieveliškiai and Žeimių miestelis,

—	the rajono savivaldybė of Kaišiadorys,

—	in the rajono savivaldybė of Kaunas, the seniūnijos of Vandžiogalos, Lapių, Karmėlavos and Neveronių,

—	in the rajono savivaldybė of Kėdainiai, the seniūnija of Pelėdnagių, Krakių, Dotnuvos, Gudžiūnų, Surviliškio, Vilainių, Truskavos, Šėtos, Kėdainių miesto,

—	in the rajono savivaldybė of Kupiškis, the seniūnijos of Alizavos and Kupiškio,

—	in the rajono savivaldybė of Pasvalys, the seniūnijos of Daujėnų and Krinčino,

—	in the rajono savivaldybė of Prienai, the seniūnijos of Jiezno and Stakliškių,

—	in the rajono savivaldybė of Panevėžys, the seniūnijos of Miežiškių,Raguvos and Karsakiškio,

—	in the rajono savivaldybė of Šalčininkai, the seniūnijos of Baltosios Vokės, Pabarės, Dainavos and Kalesninkų,

—	in the rajono savivaldybė of Varėna, the seniūnijos of Valkininkų, Jakėnų, Matuizų, Varėnos and Vydenių,

—	in the rajono savivaldybė of Vilnius the parts of the seniūnija of Sudervė and Dūkštai located to the South-West from the road No. 171,

—	in the rajono savivaldybė of Utena, the seniūnijos of Užpalių, Vyžuonų and Leliūnų,

—	the savivaldybė of Elektrėnai,

—	the miesto savivaldybė of Jonava,

—	the miesto savivaldybė of Kaišiadorys,

—	the rajono savivaldybė of Trakai.

4. Poljska

Sljedeća područja u Poljskoj:

In the województwo podlaskie:

—	the powiat grajewski,

—	the powiat moniecki,

—	the gminy of Czyże, Białowieża, Hajnówka with the city of Hajnówka, Narew, Narewka and the parts of the gminy of Czeremcha and Kleszczele located to the West of road number 66 in the powiat hajnowski,

—	the gminy of Mielnik, Milejczyce, Nurzec-Stacja, Siemiatycze with the city of Siemiatycze in the powiat siemiatycki.

In the województwo mazowieckie:

—	the gminy of Sarnaki, Stara Kornica and Huszlew in powiat łosicki.

In the województwo lubelskie:

—	the gminy of Konstantynów, Janów Podlaski, Leśna Podlaska, Rokitno, Biała Podlaska, Zalesie and Terespol with the city of Terespol in the powiat bialski,

—	the powiat M. Biała Podlaska.

DIO IV.

Italija

Sljedeća područja u Italiji:

—	all areas of Sardinia.”

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 50

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 60. 28. veljače 2017.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Uredba Vijeća (EU) 2017/330 od 27. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 329/2007 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje	1
	*	Uredba Vijeća (EU) 2017/331 od 27. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 765/2006 o mjerama ograničavanja u odnosu na Bjelarus	9
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/332 оd 14. veljače 2017. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Pistacchio Verde di Bronte (ZOI))	11
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/333 оd 14. veljače 2017. o odobrenju izmjene specifikacije koja nije manja za naziv upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Schwäbische Spätzle/Schwäbische Knöpfle (ZOZP))	12
	*	Uredba Komisije (EU) 2017/334 оd 27. veljače 2017. o ispravku bugarske, estonske, nizozemske i njemačke jezične inačice Uredbe (EU) br. 1321/2014 o kontinuiranoj plovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osoblja uključenih u te poslove ( 1 )	13
	*	Uredba Komisije (EU) 2017/335 оd 27. veljače 2017. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uporabe steviol glikozida (E 960) kao sladila u određenim slatkišima umanjene energetske vrijednosti ( 1 )	15
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/336 оd 27. veljače 2017. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz određenih teških ploča od nelegiranog ili drugog legiranog čelika podrijetlom iz Narodne Republike Kine	18
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/337 оd 27. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1375/2007 o uvozu ostataka iz proizvodnje kukuruznog škroba iz Sjedinjenih Američkih Država	42
		Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/338 оd 27. veljače 2017. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	45
		ODLUKE
	*	Odluka (EU) 2017/339 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke za 2016.	47
	*	Odluka (EU) 2017/340 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Njemačkoj	49
	*	Odluka (EU) 2017/341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva koji je podnijela Španjolska – EGF/2016/004 ES/Comunidad Valenciana automobilska industrija	51
	*	Odluka (EU) 2017/342 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o mobilizaciji instrumenta fleksibilnosti za financiranje hitnih proračunskih mjera za rješavanje migracijske, izbjegličke i sigurnosne krize koja je u tijeku	53
	*	Odluka (EU) 2017/343 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se omogućila isplata predujmova u opći proračun Unije za 2017.	55
	*	Odluka (EU) 2017/344 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o mobilizaciji pričuve za nepredviđene izdatke za 2017.	57
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/345 od 27. veljače 2017. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2016/849 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje	59
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/346 od 27. veljače 2017. o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije za ljudska prava	66
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/347 od 27. veljače 2017. o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini	70
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/348 od 27. veljače 2017. o produljenju mandata posebnog predstavnika Europske unije u Kosovu ( *1 )	75
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/349 od 27. veljače 2017. o izmjeni Odluke 2012/389/ZVSP o misiji Europske unije za izgradnju sposobnosti u Somaliji (EUCAP Somalia)	80
	*	Odluka Vijeća (ZVSP) 2017/350 od 27. veljače 2017. o izmjeni Odluke 2012/642/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Bjelarusa	81
	*	Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/351 оd 24. veljače 2017. o izmjeni Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2017) 1261) ( 1 )	82


	(1) Tekst značajan za EGP.
	(*1) Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s RVSUN-om 1244(1999) i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.