9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/1

(1)

U skladu s člankom 13. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 društvo Danisco (UK) Ltd. podnijelo je zahtjev za promjenu naziva nositelja odobrenja iz Uredbe Komisije (EZ) br. 1290/2008 (2) o odobrenju pripravka Lactobacillus rhamnosus \(CNCM-I-3698) i Lactobacillus farciminis (CNCM-I-3699).

(2)

Podnositelj zahtjeva tvrdi da je, s učinkom od 12. studenoga 2015., društvo Danisco (UK) Ltd. prenijelo prava stavljanja na tržište pripravka Lactobacillus rhamnosus (CNCM-I-3698) i Lactobacillus farciminis (CNCM-I-3699) na društvo STI Biotechnologie.

(3)

Predložene promjene uvjeta odobrenja posve su administrativne prirode i ne podrazumijevaju novu procjenu predmetnog dodatka. Europska agencija za sigurnost hrane obaviještena je o zahtjevu.

(4)

Kako bi se taj dodatak hrani mogao stavljati na tržište pod nazivom STI Biotechnologie, potrebno je izmijeniti uvjete odobrenja.

(5)

Uredbu (EZ) br. 1290/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Budući da ne postoje sigurnosni razlozi zbog kojih bi bilo potrebno odmah primjenjivati izmjenu Uredbe (EZ) br. 1290/2008 predviđenu ovom Uredbom, primjereno je osigurati prijelazno razdoblje tijekom kojega se mogu potrošiti postojeće zalihe dodatka te premiksa i krmnih smjesa koji sadržavaju dodatak.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/3

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđa se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje željeznih natrijevih tartrata. Uz navedeni zahtjev priloženi su pojedinosti i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje željeznih natrijevih tartrata kao dodatka hrani za sve životinjske vrste te njihovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „tehnološki dodaci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 30. travnja 2015. (2) zaključila da navedeni pripravak u predloženim uvjetima uporabe nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš. Agencija je zaključila i da pripravak može biti učinkovit kao tvar za sprečavanje zgrudnjavanja u soli. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodama analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena željeznih natrijevih tartrata pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje predviđeni člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je naveden u prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/7

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđa se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podneseni su zahtjevi za odobrenje pripravka Bacillus subtilis (C-3102). Uz navedene zahtjeve priloženi su pojedinosti i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Navedeni se zahtjevi odnose na odobrenje pripravka Bacillus subtilis (C-3102) kao dodatka hrani za sve ptice nesilice i ukrasne ribe i njihovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”.

(4)

Taj je pripravak već odobren kao dodatak hrani za tovne piliće Uredbom Komisije (EZ) br. 1444/2006 (2), za prasad Uredbom Komisije (EU) br. 333/2010 (3) te za piliće koji se uzgajaju za nesenje, za purane, manje značajne ptičje vrste i druge ukrasne ptice i pernatu divljač Uredbom Komisije (EU) br. 184/2011 (4).

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojim je mišljenjima od 28. rujna 2015. (5) i 11. studenoga 2015. (6) zaključila da se smatra da u predloženim uvjetima uporabe pripravak Bacillus subtilis (C-3102) nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš. Agencija je zaključila da u predloženim uvjetima uporabe pripravak može biti učinkovit za smanjenje količine hrane po jedinici mase proizvodnje jaja tijekom cijelog razdoblja nesenja. Agencija je isto tako zaključila da taj dodatak može poboljšati rast ukrasnih riba i utrošak hrane za njih. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(6)

Procjena pripravka Bacillus subtilis (C-3102) pokazala je da su ispunjeni uvjeti za odobrenje predviđeni člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

(7)

Podnositelj zahtjeva podnio je i zahtjev u skladu s člankom 13. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 za promjenu naziva nositelja odobrenja i naziva njegova predstavnika u EU-u iz uredbi (EZ) br. 1444/2006, (EU) br. 333/2010 i (EU) br. 184/2011. Podnositelj zahtjeva tvrdi da je, s učinkom od 1. siječnja 2016., promijenio svoj naziv iz „Calpis Co. Ltd.” u „Asahi Calpis Wellness Co. Ltd.”. Naziv njegova predstavnika u EU-u mijenja se iz „Calpis Co. Ltd. Europe Representative Office” u „Asahi Calpis Wellness Co. Ltd. Europe Representative Office”. Podnositelj zahtjeva dostavio je relevantne podatke kojima podupire svoj zahtjev.

(8)

Kako bi se društvu Asahi Calpis Wellness Co. Ltd. omogućilo korištenje prava stavljanja na tržište, potrebno je izmijeniti uvjete odobrenja.

(9)

Uredbe (EZ) br. 1444/2006, (EU) br. 333/2010 i (EU) br. 184/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

(a)

u naslovu, izraz „nositelj odobrenja Calpis Co. Ltd. Japan, kojeg u Europskoj uniji zastupa Calpis Co. Ltd. Europe Representative Office” zamjenjuje se izrazom „nositelj odobrenja Asahi Calpis Wellness Co. Ltd., kojeg u Europskoj uniji zastupa Asahi Calpis Wellness Co. Ltd. Europe Representative Office”;

(b)

u Prilogu, u drugom stupcu, naziv nositelja odobrenja, izraz „Calpis Co. Ltd. Japan, kojeg u Europskoj uniji zastupa Calpis Co. Ltd. Europe Representative Office, Francuska” zamjenjuje se izrazom „Asahi Calpis Wellness Co. Ltd., kojeg u Europskoj uniji zastupa Asahi Calpis Wellness Co. Ltd. Europe Representative Office”.

(a)

u naslovu, izraz „nositelj odobrenja Calpis Co. Ltd. Japan, kojeg zastupa Calpis Co. Ltd. Europe Representative Office” zamjenjuje se izrazom „nositelj odobrenja Asahi Calpis Wellness Co. Ltd., kojeg u Europskoj uniji zastupa Asahi Calpis Wellness Co. Ltd. Europe Representative Office”;

(b)

u Prilogu, u drugom stupcu, naziv nositelja odobrenja, izraz „Calpis Co. Ltd. Japan, kojeg zastupa Calpis Co. Ltd. Europe Representative Office, Francuska” zamjenjuje se izrazom „Asahi Calpis Wellness Co. Ltd., kojeg u Europskoj uniji zastupa Asahi Calpis Wellness Co. Ltd. Europe Representative Office”.

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/11

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđa se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje tog odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobravanje pripravka Bacillus licheniformis (ATCC 53757) i njegove proteaze (E.C. 3.4.21.19). Uz navedeni zahtjev priloženi su podatci i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Taj se zahtjev odnosi na odobravanje pripravka Bacillus licheniformis (ATCC 53757) i njegove proteaze (E.C. 3.4.21.19) kao dodatka hrani za tovne piliće, piliće uzgojene za nesenje, manje značajne vrste peradi za tov i za nesenje te ukrasne ptice i njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodatci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „Agencija”) u svojem je mišljenju od 11. ožujka 2015. (2) zaključila da se smatra da u predloženim uvjetima uporabe pripravak Bacillus licheniformis (ATCC 53757) i njegova proteaza (E.C. 3.4.21.19) nemaju negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš te da mogu biti učinkoviti u hrani za životinje u pogledu poboljšanja omjera utroška hrane kod tovnih pilića u preporučenoj količini, ali samo ako im je osigurana prehrana sa smanjenim udjelom bjelančevina. Smatra se da se taj zaključak može primijeniti i na piliće uzgojene za nesenje, manje značajne vrste peradi za tov i za nesenje te ukrasne ptice. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Ocjena pripravka Bacillus licheniformis (ATCC 53757) i njegove proteaze (EC 3.4.21.19) pokazuje da su ispunjeni uvjeti za odobrenje propisani člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/15

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđa se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje 6-fitaze dobivene od Trichoderma reesei (ATCC SD-6528). Uz navedeni zahtjev priloženi su pojedinosti i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje 6-fitaze dobivene od Trichoderma reesei (ATCC SD-6528) kao dodatka hrani za perad i svinje te njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”.

(4)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojem je mišljenju od 22. listopada 2015. (2) zaključila da 6-fitaza dobivena od Trichoderma reesei (ATCC SD-6528) u predloženim uvjetima uporabe nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš te da je u preporučenoj dozi učinkovita za poboljšanje zadržavanja fosfora kod tovnih pilića i purana za tov, kokoši nesilica, odbijene prasadi, tovnih svinja i krmača. Agencija je zaključila i da se taj zaključak može primijeniti i na manje značajne vrste peradi i manje značajne vrste svinja. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(5)

Procjena 6-fitaze dobivene od Trichoderma reesei (ATCC SD-6528) pokazuje da su ispunjeni uvjeti za odobrenje propisani člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/18

(1)

Uredbom (EZ) br. 1831/2003 predviđa se odobravanje dodataka hrani za životinje te osnove i postupci za izdavanje odobrenja.

(2)

U skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1831/2003 podnesen je zahtjev za odobrenje benzojeve kiseline. Uz navedeni zahtjev priloženi su pojedinosti i dokumenti propisani člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1831/2003.

(3)

Zahtjev se odnosi na odobrenje benzojeve kiseline kao dodatka hrani za krmače te njegovo razvrstavanje u kategoriju dodataka „zootehnički dodaci”.

(4)

Taj je dodatak već odobren kao dodatak hrani za životinje za odbijenu prasad Uredbom Komisije (EZ) br. 1730/2006 (2), odnosno za svinje za tov Uredbom Komisije (EZ) br. 1138/2007 (3).

(5)

Europska agencija za sigurnost hrane („Agencija”) u svojim je mišljenjima od 14. lipnja 2012. (4) i 16. lipnja 2015. (5) zaključila da benzojeva kiselina u predloženim uvjetima uporabe nema negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili na okoliš te da se njezinom uporabom može blago sniziti pH-vrijednost mokraće u krmača. Agencija smatra da ne postoji potreba za posebnim zahtjevima za praćenje nakon stavljanja na tržište. Isto tako, potvrdila je izvješće o metodi analize dodatka hrani za životinje koje je dostavio referentni laboratorij osnovan Uredbom (EZ) br. 1831/2003.

(6)

Procjenom benzojeve kiseline pokazalo se da su ispunjeni uvjeti za odobrenje predviđeni člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1831/2003. U skladu s tim trebalo bi odobriti uporabu tog pripravka kako je naveden u Prilogu ovoj Uredbi.

(7)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/21

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/23

(1)

Zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-ima) referentni su za utvrđivanje uvjeta dozvola za postrojenja obuhvaćena Poglavljem II. Direktive 2010/75/EU. Nadležna tijela trebala bi utvrditi granične vrijednosti emisija kojima se osigurava da, u normalnim radnim uvjetima, emisije ne prelaze razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je utvrđeno u zaključcima o NRT-ima.

(2)

Forum sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša, koji je Komisija osnovala Odlukom od 16. svibnja 2011. (2), Komisiji je dostavio svoje mišljenje o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima 24. rujna 2014. To je mišljenje dostupno javnosti.

(3)

Zaključci o NRT-ima iz Priloga ovoj Odluci ključni su element tog referentnog dokumenta o NRT-ima.

(4)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/43

(1)

Irska je 21. rujna 2015. zatražila od Komisije da u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 528/2012 odluči je li deka za konje stavljena na tržište za zaštitu konja i njihova okoliša od insekata (obadi i pecavke) biocidni proizvod, tretirani proizvod ili ni jedno od navedenoga.

(2)

Prema informacijama koje je dostavila Irska, deka za konje sastoji se od dva odvojena sloja tkanine, a vanjski je sloj impregniran permetrinom i odvojen od kože konja neimpregniranim unutarnjim slojem. Tretiranje permetrinom trebalo bi dodatno poboljšati funkciju deke da fizički štiti od nametljivih insekata u okolišu konja jer će insekti uginuti kada slete na vanjski sloj deke.

(3)

Deka za konje namijenjena je za suzbijanje insekata koji odgovaraju definiciji štetnog organizma iz članka 3. stavka 1. točke (g) Uredbe (EU) br. 528/2012 jer mogu imati štetan učinak na životinje ili ljude.

(4)

U skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) te uredbe biocidna je funkcija uništiti ili odvratiti štetni organizam, učiniti ga bezopasnim te spriječiti ili nadzirati njegovo djelovanje.

(5)

Deka za konje odgovara definiciji proizvoda iz članka 3. stavka 2. točke (c) Uredbe (EU) br. 528/2012 jer ima poseban oblik, površinu ili obličje koji određuju njegovu funkciju u većoj mjeri nego njegov kemijski sastav.

(6)

Deka odgovara definiciji tretiranog proizvoda iz članka 3. stavka 1. točke (l) Uredbe (EU) br. 528/2012 jer se permetrin namjerno ugrađuje u nju u cilju suzbijanja insekata u okolišu konja.

(7)

Stoga je bitno utvrditi ima li deka za konje primarnu biocidnu funkciju u skladu s dogovorenom smjernicom Unije (2) kako bi se utvrdilo je li riječ o tretiranom proizvodu ili biocidnom proizvodu.

(8)

Budući i. da nametljivi insekti u okolišu konja nisu štetni za samu deku, ii. da je koncentracija permetrina u deki usporediva s onom u biocidnim proizvodima i viša je od koncentracije koja se upotrebljava za suzbijanje tekstilnih štetnika koji se hrane keratinom (3), iii. da je način djelovanja permetrina u deki identičan načinu djelovanja biocidnog proizvoda, iv. da se u informacijama o proizvodu veća važnost i prednost daju biocidnoj funkciji suzbijanja insekata nego drugim funkcijama deke za konje (osobito ublažavanju hladnoće ili zaštiti od ultraljubičastog zračenja), može se smatrati da deka za konje ima primarnu biocidnu funkciju i da odgovara definiciji biocidnog proizvoda iz članka 3. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 528/2012.

(9)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 528/2012 važno je razmotriti i može li deka za konje biti obuhvaćena područjem primjene Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) ako odgovara definiciji veterinarsko-medicinskog proizvoda iz članka 1. stavka 2. te direktive.

(10)

Ako deka za konje nije oblikovana za primjenu kao topički insekticid i ne upotrebljava se u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim djelovanjem ili za postavljanje medicinske dijagnoze kod konja i ako se deka za konje ne prikazuje sa svojstvima liječenja ili sprečavanja bilo kojih bolesti konja, nego za suzbijanje insekata koji mogu biti prisutni u okolišu konja i mogu uznemiriti konje, deka za konje ne odgovara definiciji veterinarsko-medicinskog proizvoda iz članka 1. stavka 2. Direktive 2001/82/EZ te je stoga obuhvaćena Uredbom (EU) br. 528/2012.

(11)

Budući da vrsta proizvoda 18, kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012, obuhvaća proizvode za suzbijanje člankonožaca (npr. insekata, pauka i rakova) na drugi način osim tjeranjem ili privlačenjem, deka za konje trebala bi pripadati vrsti proizvoda 18. Nadalje, s obzirom na to da se permetrin ne ocjenjuje niti odobrava (5) za uporabu u biocidnim proizvodima vrste proizvoda 19, ne bi trebalo tvrditi da deka za konje ima funkciju odbijanja.

(12)

Mjere predviđene ovom odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/45

(1)

U okviru zahtjeva na temelju postupka za davanje odobrenja Unije iz članka 41. Uredbe (EU) br. 528/2012, Njemačka je 3. prosinca 2015. zatražila od Komisije da u skladu s člankom 3. stavkom 3. te Uredbe odluči je li skupina proizvoda spremnih za uporabu koji sadržavaju propan-2-ol („proizvodi”), stavljenih na tržište za uporabu u dezinfekciji ruku, uključujući u ovom slučaju dezinfekciju ruku u kirurgiji, i kojima treba dati odobrenje kao skupini biocidnih proizvoda utvrđenoj u članku 3. stavku 1. točki (s) te Uredbe, biocidni proizvod.

(2)

Njemačka je smatrala da su proizvodi lijekovi u skladu s Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2), tvrdeći da je iz predviđene namjene proizvoda vidljivo da je njihov cilj sprečavanje bolesti kod ljudi jer se mogu koristiti u područjima i situacijama kada je dezinfekcija medicinski preporučena. Po mišljenju Njemačke, to je posebno slučaj kada proizvode upotrebljavaju zdravstveni djelatnici u postupku predoperativne obrade za sprečavanje rizika prijenosa mikroorganizama u kiruršku ranu.

(3)

Proizvodi su namijenjeni za kontrolu niza bakterija, virusa i gljivica, koji odgovaraju definiciji „štetnog organizma” predviđenoj člankom 3. stavkom 1. točkom (g) Uredbe (EU) br. 528/2012 jer mogu imati štetan učinak na ljude.

(4)

Budući da je biocidna funkcija uništiti, odvratiti, učiniti bezopasnim, spriječiti djelovanje, odnosno nadzirati bilo koji štetni organizam, proizvod odgovara definiciji biocidnog proizvoda predviđenoj u članku 3. stavku 1. točki (a) te Uredbe.

(5)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 528/2012 važno je razmotriti mogu li proizvodi biti obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2001/83/EZ ako odgovaraju definiciji lijeka iz članka 1. stavka 2. te Direktive.

(6)

Ako su proizvodi namijenjeni samo za smanjenje količine mikroorganizama na rukama i povezanog rizika prijenosa mikroorganizama s potencijalno kontaminiranih ruku i ne upotrebljavaju se za obnavljanje, ispravljanje ili prilagodbu fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim djelovanjem, niti za postavljanje medicinske dijagnoze kod ljudi, niti se prikazuju sa svojstvima liječenja ili sprečavanja bolesti kod ljudi, proizvodi ne odgovaraju definiciji lijeka predviđenoj u članku 1. stavku 2. Direktive 2001/83/EZ te su stoga obuhvaćeni Uredbom (EU) br. 528/2012.

(7)

Budući da vrsta proizvoda 1, kako je utvrđena u Prilogu V. Uredbi (EU) br. 528/2012, obuhvaća proizvode koji se upotrebljavaju za potrebe osobne higijene ljudi, nanošenjem na ili u kontaktu s kožom ili kožom glave, s osnovnom namjerom dezinfekcije kože ili kože glave, proizvodi pripadaju vrsti proizvoda 1.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biocidne proizvode,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/47

(1)

Poduzeću Finnfjord AS („Finnfjord”) 2011. dodijeljena je državna potpora u iznosu od 175 milijuna NOK iz Fonda za energetiku (vidjeti u nastavku) za izgradnju sustava za oporabu energije i njegova postrojenja za proizvodnju ferosilicija. Tu dodjelu potpore odobrilo je Tijelo Odlukom br. 39/11/COL (1).

(2)

Nakon rasprava prije slanja prijave, koje su pokrenute u studenome 2012. u skladu s člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3. norveška su nadležna tijela dopisom od 26. lipnja 2013. prijavila dodatne potpore koje subjekt Innovation Norway („IN”) pruža poduzeću Finnfjord (2). Upravo je ta mjera predmet ove Odluke.

(3)

Dopisom od 5. srpnja 2013. (3) Tijelo je od norveških nadležnih tijela zatražilo dodatne informacije. Norveška nadležna tijela odgovorila su dopisom od 19. kolovoza 2013. (4). Dopisom od 28. kolovoza 2013. (5) Tijelo je još jednom zatražilo informacije. Norveška nadležna tijela odgovorila su dopisom od 18. rujna 2013. (6). Dopisom od 13. studenoga 2013. (7) Tijelo je obavijestilo norveška nadležna tijela da je donijelo Odluku br. 445/13/COL o pokretanju službene istrage prijavljenih mjera.

(4)

Elektroničkom poštom od 21. veljače 2014. (8) norveška nadležna tijela dostavila su svoje primjedbe na odluku. Nakon dugotrajnih razgovora s norveškim nadležnim tijelima i poduzećem Finnfjord u vezi s povjerljivim informacijama, odluka je 10. travnja 2014. objavljena u Službenom listu Europske unije i Dodatku o EGP-u (9). Poduzeće Finnfjord bilo je jedina treća strana koja je dostavila primjedbe (10). Dopisom od 13. svibnja 2014. (11) te su primjedbe proslijeđene norveškim nadležnim tijelima. Dopisom od 6. lipnja 2014. (12) norveška nadležna tijela dostavila su primjedbe na primjedbe treće strane. Elektroničkom poštom od 25. rujna 2014. (13) poduzeće Finnfjord dostavilo je dodatne primjedbe. Elektroničkom poštom od 8. listopada 2014. (14) Tijelo je od poduzeća Finnfjord zatražilo dodatne informacije. Poduzeće Finnfjord odgovorilo je elektroničkom poštom od 24. i 27. listopada 2014. (15). Dopisom od 27. listopada 2014. (16) dodatne primjedbe i informacije proslijeđene su norveškim nadležnim tijelima. Norveška nadležna tijela odgovorila su dopisom od 12. studenoga 2014. (17). U razdoblju od studenoga 2014. do siječnja 2015. Tijelo je elektroničkom poštom i telefonskim putem ostvarivalo neslužbene kontakte s norveškim nadležnim tijelima i poduzećem Finnfjord.

(5)

Prijavljena predložena mjera čini izravnu dodjelu bespovratnih sredstava u iznosu od 16 milijuna NOK koje je subjekt IN dodijelio poduzeću Finnfjord. Cilj te mjere bio je dijelom pokriti povećanje troškova projekta sa [680–720] milijuna NOK na [otprilike 800] milijuna NOK.

(6)

Dopisom od 10. prosinca 2012. subjekt IN obavijestio je poduzeće Finnfjord o svojoj odluci o dodjeli prijavljene mjere.

(7)

Subjekt IN objasnio je kako je poduzeću Finnfjord bilo potrebno dodatnih [80–95] milijuna NOK za dovršenje projekta oporabe energije. Prema tome, iznosom od 16 milijuna NOK pokriven je tek dio povećanja troškova.

(8)

Istodobno kada je poduzeću Finnfjord dodijelio izravna bespovratna sredstva u iznosu od 16 milijuna NOK, subjekt IN poduzeću Finnfjord dodijelio je i kredit od 18 milijuna NOK. U tom trenutku poduzeće Finnfjord već je od subjekta IN-a posudilo 100 milijuna NOK u vezi s istim projektom. Nijedan od tih kredita nije prijavljen Tijelu. Subjekt IN smatra da su dodijeljeni u skladu s tržišnim uvjetima te prema tome ne čine državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(9)

Istodobno s kreditom od 18 milijuna NOK koji mu je dodijelio subjekt IN, poduzeće Finnfjord dobilo je kredit od [45–60] milijuna NOK od financijske institucije SpareBank 1 Nord-Norge („SNN”). Postojeći krediti koje je poduzeće Finnfjord dobilo od SNN-a u vezi s projektom iznosili su ukupno [300–325] milijuna NOK.

(10)

Ukupno 16 milijuna NOK izravnih bespovratnih sredstava i dva kredita od 18 milijuna NOK i [45–60] milijuna NOK pokrila su povećanje troškova od [80–95] milijuna NOK.

(11)

Subjekt IN javni je subjekt koji je osnovan temeljem Zakona o poduzeću Innovation Norway (18). Vlasnik mu je norveška država, odnosno Ministarstvo lokalne vlasti i regionalnog razvoja (51 %) i svih 19 vlada norveških okruga (49 %). Subjekt IN financira se javnim sredstvima.

(12)

Enova SF („Enova”) državno je poduzeće (19) koje je u potpunosti u vlasništvu norveške države preko Ministarstva nafte i energije. Odgovorno je za upravljanje Fondom za energetiku, programom državnih potpora za promicanje zaštite okoliša koji je Tijelo odobrilo odlukama br. 125/06/COL (20) i br. 248/11/COL (21). Enova se financira javnim sredstvima.

(13)

U okviru Fonda za energetiku Enova organizira natječaje za dodjelu potpora u kojima su pobjednički projekti oni s najboljim energetskim rezultatom po NOK-u potpore (22).

(14)

Enova isplaćuje posljednjih 20 % sredstava pojedinačne mjere potpore tek kada prihvati završni izvještaj o projektu (23). Prema priopćenju za tisak koje je izdalo poduzeće Finnfjord (24), sustav za oporabu energije krenuo je s radom 30. listopada 2012. Enova je 22. studenoga 2012. prihvatila završni izvještaj poduzeća Finnfjord. 23. studenoga 2012. Enova je isplatila posljednjih 35 milijuna NOK potpore (20 % ukupnog iznosa potpore od 175 milijuna NOK).

(15)

Poduzeće Finnfjord obiteljsko je poduzeće s ograničenom odgovornošću. Postrojenje koje je primilo predloženu potporu smješteno je u mjestu Finnsnes u okrugu Troms, drugom najsjevernijem okrugu Norveške.

(16)

U prijavi mjere koja je prethodila donošenju Odluke Tijela br. 39/11/COL od 9. veljače 2011. kojom je odobreno 175 milijuna NOK potpore Enove poduzeću Finnfjord procijenjeno je da je proračun projekta oporabe energije poduzeća Finnfjord 511,66 milijuna NOK. Potpora je dodijeljena za zamjenu sustava hlađenja jedinicom za oporabu energije. Namjera je bila da se godišnje proizvede 224 GWh električne struje i oporabi 125 GWh procesne pare. Prema tome, procijenjena godišnja proizvodnja energije iznosila je 349 GWh.

(17)

Prema aktualnoj prijavi, do veljače 2011. procijenjeni proračun već je povećan za 190 milijuna NOK, s 511,66 milijuna NOK na 700 milijuna NOK. Unatoč tom znatnom povećanju, 7. veljače 2011. uprava poduzeća Finnfjord odlučila je nastaviti s projektom. Poduzeće Finnfjord u tom trenutku nije zatražilo dodatnu potporu. Prijavljena potpora nije namijenjena za pokrivanje povećanja troškova koji su procijenjeni na 700 milijuna NOK.

(18)

Do povećanja troškova došlo je uglavnom zbog odluke poduzeća Finnfjord da projekt usredotoči isključivo na proizvodnju električne energije iz pare (a ne da oporabljuje procesnu paru) kupovinom snažnije parne turbine. Turbina je naručena 7. siječnja 2011. Pravno obvezujući ugovor o kupovini turbine sklopljen je 23. veljače 2011. Dopisom od 16. veljače 2011. poduzeće Finnfjord obavijestilo je Enovu da je naručilo snažniju turbinu koja će godišnje proizvoditi 344,5 GWh električne energije. Prema tome, ta veća proizvodnja električne energije bila je blizu procijenjene ukupne proizvodnje od 349 GWh električne energije i pare. Na temelju toga poduzeće Finnfjord zatražilo je da se proizvodnja pare isključi iz projekta koji se podupire. Dopisom od 17. veljače 2011. Enova je odobrila izmjenu projekta.

(19)

Tijekom provedbe projekta, poduzeće Finnfjord Enovi je dostavljalo izvještaje o napretku. U svom izvještaju od 30. travnja 2012. poduzeće Finnfjord navelo je dodatno povećanje troškova povezano s izgradnjom turbine, cijevima za paru i kondenzacijskim cijevima te rovovima. Dodatni troškovi iznosili su otprilike 5 milijuna NOK. Poduzeće Finnfjord još uvijek je namjeravalo držati ukupne troškove projekta ispod procijenjenog iznosa od 700 milijuna NOK.

(20)

U njegovu izvještaju o napretku od 29. lipnja 2012. procjena ukupnog troška i dalje je iznosila 700 milijuna NOK. Međutim, do tog trenutka bilo je procijenjeno da će se troškovi projekta povećati za dodatnih [5–10] milijuna NOK. O povećanju troškova raspravljalo se na sastanku uprave poduzeća Finnfjord 19. lipnja 2012. Norveška nadležna tijela nisu objasnila zašto zbog ukupnog povećanja troškova od [10–15] milijuna NOK ([…]) u izvješću o napretku od 29. lipnja 2012. nije došlo do prilagodbe procjene ukupnih troškova od 700 milijuna NOK.

(21)

Norveška nadležna tijela objasnila su da je poduzeće Finnfjord tijekom proljeća 2012. pokrenulo neslužbene razgovore s Enovom o dobivanju dodatne potpore za pokrivanje povećanih troškova projekta. Nakon neslužbenih razgovora, 5. srpnja 2012., poduzeće Finnfjord službeno je zatražilo dodatnu potporu od Enove. Poduzeće Finnfjord tada je revidiralo svoju procjenu ukupnih troškova na [730–760] milijuna NOK.

(22)

Iz informacija koje su dostavljene Tijelu može se vidjeti da je poduzeće Finnfjord na temelju revizije proračuna od 31. srpnja 2012. zaključilo da će se projektom ostvariti dodatni troškovi pa je procjena ukupnih troškova povećana na između [740] milijuna NOK i [otprilike 800] milijuna NOK. Povećanja troškova odnosila su se na sljedeće: prilagodbe postojećih strojeva, prilagodbe tri postojeće peći, prilagodbe odvoda za dim, instalacije u zgradi turbine i ostalim zgradama, dulje prekide proizvodnje od očekivanih te na dovršetak radova i instalacija. Poduzeće Finnfjord od Enove je zatražilo dodatnu potporu kako bi osiguralo da će projekt ispuniti unutarnje zahtjeve profitabilnosti. U svojem izvještaju o napretku od 12. rujna 2012. poduzeće Finnfjord objasnilo je razloge povećanja troškova.

(23)

Početkom kolovoza 2012. poduzeće Finnfjord neslužbeno je razgovaralo s Enovom o mogućoj odgodi radova na trećoj peći te razvrstavanju tih radova kao zaseban projekt kako bi Enovi podnijelo zahtjev za dodatnu potporu na temelju činjenice da se radi o novom projektu.

(24)

Dopisom od 20. kolovoza 2012. Enova je odbila zahtjev za potporu.

(25)

Na sastanku uprave poduzeća Finnfjord od 25. rujna 2012. procijenjeno je da ukupni troškovi iznose [otprilike 800] milijuna NOK. Na tom sastanku uprava poduzeća Finnfjord razmotrila je tri alternativna načina djelovanja:

(26)

Uprava je odlučila postupiti u skladu s trećom alternativom.

(27)

IN je Tijelu dostavio izvadak iz zapisnika sa sastanka uprave koji se odnosio na treću alternativu. U pogledu zahtjeva Enovi i IN-u za dodjelu dodatne potpore u izvatku stoji sljedeće:

„Potencijalna bespovratna sredstva/krediti Enove i [IN-a] upotrijebit će se izravno za smanjivanje kredita za likvidnost koji je zatražen od [SNN-a]” (25).

(28)

Prema navodima subjekta IN, uprava je zaključila da bi prvi način djelovanja u biti značio da će se projekt financirati na račun vjerovnika poduzeća Finnfjord, što pravno ne bi bilo preporučljivo te ne bi bilo dugoročno održivo rješenje. Isto tako, prema navodima subjekta IN, uprava je smatrala da ni druga alternativa nije održivo rješenje s obzirom na to da je zaključila da bi odgađanje radova na trećoj peći bilo iznimno skupo.

(29)

U svojim primjedbama na odluku Tijela o pokretanju službene istrage, norveška nadležna tijela objasnila su da su konačni ukupni troškovi iznosili [otprilike 800] milijuna NOK. Norveška nadležna tijela nisu objasnila kada je to konačno utvrđeno.

(30)

Poduzeće Finnfjord 28. kolovoza 2012. započelo je neslužbene razgovore sa subjektom IN i SNN-om kako bi dobilo [80–95] milijuna NOK potrebnih za financiranje dovršetka projekta.

(31)

Dopisom od 1. listopada 2012. poduzeće Finnfjord službeno je podnijelo zahtjev SNN-u za dobivanje dodatnih kredita. Poduzeće Finnfjord 11. listopada 2012. subjektu IN podnijelo je zahtjev za dodatne kredite i bespovratna sredstva ne navodeći iznos potpore.

(32)

Čini se da je SNN prije sredine listopada 2012. poduzeću Finnfjord ponudio kredit od [80–95] milijuna NOK. Međutim, u ponudi SNN-a postavljen je uvjet da se pruži instrument osiguranja na štetu instrumenta osiguranja za već postojeći kredit koji je dodijelio subjekt IN (26). Subjekt IN nije prihvatio to rješenje. Umjesto toga poduzeće Finnfjord, SNN i poduzeće IN dogovorili su sljedeći paket sredstava u iznosu od [80–95] milijuna NOK:

(33)

Paket sredstava od [80–95] milijuna NOK formaliziran je te ga je poduzeće Finnfjord prihvatilo temeljem sporazuma o dopunskoj koordinaciji koji su potpisali SNN, IN i Finnfjord 12. prosinca 2012. Tim sporazumom čiji je cilj bio urediti odnose triju strana obuhvaćen je sporazum o kreditu između poduzeća Finnfjord i SNN-a od 12. prosinca 2012. i sporazum o kreditu između poduzeća Finnfjord i subjekta IN od 10. prosinca 2012.

(34)

Dok su krediti subjekta IN i SNN-a isplaćeni, 16 milijuna NOK potpore poduzeću Finnfjord bit će isplaćeno samo ako to odobri Tijelo.

(35)

Subjekt IN naglašava da u trenutku kada je odlučio uvjetno dodijeliti bespovratna sredstva u iznosu od 16 milijuna NOK nije razmatrao posudbu novca poduzeću Finnfjord s obzirom na to da ono nije imalo dostatan instrument osiguranja za pokrivanje novih kredita u iznosu do [80–95] milijuna NOK.

(36)

U pogledu toga zašto poduzeće Finnfjord nije zatražilo više potpore od subjekta Enova u veljači 2011., subjekt IN objašnjava da je Enova jednostrano smanjila iznos s 200 milijuna NOK i naglašava da je iznos od 175 milijuna NOK činio iznimno visok intenzitet potpore te da nijedan drugi projekt nije mogao očekivati da će primiti sličnu potporu. Prema tome, poduzeće Finnfjord smatralo je da će zahtjev za dodatnu potporu biti odbijen. Međutim, poduzeće je promijenilo svoj pristup kada je postalo svjesno odluke subjekta Enova da dodijeli 350 milijuna NOK potpore gotovo identičnom projektu koji je provodilo poduzeće Elkem AS (28).

(37)

Subjekt IN dostavio je revidiranu proračunsku tablicu uzimajući u obzir primjedbe koje je iznijelo Tijelo u odluci o pokretanju službene istrage. Na temelju konačnog troška projekta od [otprilike 800] milijuna NOK, trajanja projekta od 15 godina i potvrđenog postupnog rasta proizvodnje električne energije tijekom prve tri godine do najvišeg godišnjeg kapaciteta od 344,5 GWh, korištenjem modelom Enova, izračunato je da stopa povrata bez 16 milijuna NOK potpore iznosi [otprilike 9] %. Uz potporu stopa povrata iznosila bi [otprilike 11] %. Prema tome, subjekt IN prihvaća da projekt nije profitabilan s obzirom na opću politiku ulaganja poduzeća Finnfjord kojom se za takva ulaganja koja nisu obuhvaćena glavnim poslovnim djelatnostima poduzeća zahtijeva stopa povrata u rasponu od [10–20] %.

(38)

Subjekt IN naglašava da je poduzeće Finnfjord odluku da nastavi projekt temeljilo na vlastitim internim izračunima koji se razlikuju od prethodno predstavljenih izračuna (utemeljenih na modelu Enove). Subjekt IN napominje da mu nisu dostavljeni interni izračuni poduzeća Finnfjord. Subjekt IN napominje da naizgled proturječna stajališta IN-a i Enove vjerojatno proizlaze iz razlika između unutarnjih pravila i praksi Enove i IN-a.

(39)

Navodi poduzeća Finnfjord odnose se na one dijelove za koje smatra da su očito proturječni u Odluci Tijela gdje Tijelo s jedne strane ne isključuje sasvim da bi potpora mogla imati poticajni učinak u ovome predmetu, ali istodobno postavlja pitanje je li poduzeće Finnfjord razmatralo zaustavljanje, smanjenje ili privremenu obustavu projekta. Poduzeće Finnfjord naglašava da, iako je njegova uprava sve do sastanka uprave od 25. rujna 2012. imala ambiciju dovršiti projekt, to se ne bi trebalo smatrati izrazom želje ili mogućnosti da se projekt dovrši pod svaku cijenu. Prema navodima poduzeća, iz činjenica i brojki koje su dostavljene Tijelu jasno je vidljivo da poduzeće Finnfjord ne bi moglo platiti dovršetak projekta bez dodatnog financiranja. Poduzeće Finnfjord nije moglo ponuditi nikakav dodatni instrument osiguranja pa prema tome nije moglo osigurati daljnje financiranje iz kredita. Poduzeće Finnfjord stoga odbacuje preliminarno stajalište Tijela da će se potpora smatrati dobrodošlim, no ne i prijeko potrebnim elementom u paketu financiranja.

(40)

Poput subjekta IN, poduzeće Finnfjord naglašava da je smanjenje potpore subjekta Enova s 200 milijuna NOK na 175 milijuna NOK bila jednostrana odluka koju je donijela uprava subjekta Enova. Poduzeće Finnfjord ukazuje na mjesta za koja smatra da čine niz nedosljednosti u izjavama subjekta Enova o poticajnom učinku dodatne potpore na projekt, te naglašava da naizgled suprotstavljena stajališta subjekata Enova i IN o poticajnom učinku potpore nemaju važnost s obzirom na to da je politika subjekta Enova stroža od politika koje su dopuštene u Smjernicama o okolišnoj potpori („SOP”) (29).

(41)

U pogledu ocjene o tome je li potpora odgovarajući instrument, čini se da poduzeće Finnfjord odbacuje ideju da bi tu ocjenu trebalo donijeti na temelju specifičnih okolnosti ovoga predmeta te se umjesto toga poziva na Odluku br. 39/11/COL, u kojoj je Tijelo ustvrdilo da je početna dodjela 175 milijuna NOK potpore odgovarajući instrument za poticanje ulaganja u projekt prije njegove provedbe.

(42)

U pogledu pitanja razmjernosti poduzeće naglašava da je projekt postao više nego dvostruko skuplji no što je prvotno procijenjeno. Stopa povrata od 12,35 % bila je u donjem dijelu raspona profitabilnosti koju zahtijeva poduzeće Finnfjord. Objašnjeno je da je ažurirana stopa povrata od [otprilike 9] % bez 16 milijuna NOK potpore puno niža od one koju bi poduzeće Finnfjord prihvatilo „da je moglo djelovati po vlastitoj slobodnoj volji”. Čak se i za stopu povrata od [otprilike 11] % uz 16 milijuna NOK potpore smatralo da čine prilično skroman povrat. Poduzeće Finnfjord govori o dodjeli potpore kao o razumnom dijeljenju tereta između subjekta IN i SNN-a te naglašava da je kapital iz kredita uključen u projekt znatno porastao. Rizik neplaćanja snosi samo poduzeće. Stoga je prema stajalištu poduzeća Finnfjord jasno da potpora ne vodi do dodjele pretjeranih naknada.

(43)

Poduzeće Finnfjord smatra da dodatna potpora subjekta IN neće narušiti mehanizam natjecanja u okviru Fonda za energetiku. Poduzeće Finnfjord naglašava da mehanizam natjecanja u okviru Fonda za energetiku samo sprječava da potporu prime najmanje učinkoviti projekti kada iznosi koji su zatraženi premašuju proračun Fonda. Poduzeće poziva Tijelo da razmotri može li poticanje mehanizma natjecanja u okviru Fonda za energetiku biti u sukobu s pravom norveških nadležnih tijela da organiziraju svoje upravljanje javnim sredstvima. U tom kontekstu poduzeće Finnfjord navodi da sumnja da Tijelo ima valjani pravni temelj, osim pravila o kumulativnosti, da bi osiguralo da pojedinačne dodjele potpora ne budu u sukobu s mehanizmom programa potpora. Poduzeće Finnfjord objašnjava da je prijavljena potpora dodijeljena na otvoren i transparentan način.

(44)

Tijekom trajanja službene istrage Tijelo je primilo drugi krug primjedaba treće strane koje je dostavilo poduzeće Finnfjord u kojima poduzeće objašnjava kako bi nedostatak likvidnosti iz jeseni 2012. doveo do zaustavljanja projekta da nije bilo dodatnog paketa sredstava koji je, opet, potaknut potporom koju je dodijelio subjekt IN. Poduzeće Finnfjord poziva se na odluku Tijela u predmetu Helguvík Aluminium Smelter  (30) kako bi primjerom potkrijepilo svoje stajalište da prijavljena potpora poduzeću Finnfjord ima poticajni učinak.

(45)

Poduzeće je dostavilo izjave SNN-a, računovodstva i predsjednika poduzeća Finnfjord kao dokaz o nužnosti potpore. Osim toga, poduzeće je dostavilo proračunsku tablicu u kojoj je prikazan ažurirani izračun neto trenutne vrijednosti projekta (potvrdio subjekt IN) koji donosi [rubno negativni povrat] % uz potporu. Poduzeće Finnfjord poziva se na praksu Tijela i Komisije (31) povezanu s predmetima nepredviđenih troškova u inovativnim projektima u kojima je utvrđeno da su potpore u obliku bespovratnih sredstava izražene ne kao fiksni iznos, nego kao postotak nepoznatog ukupnog troška usklađene s funkcioniranjem pravila o državnim potporama.

(46)

Na zahtjev Tijela, poduzeće Finnfjord naknadno je dostavilo primjerke dva sporazuma o financiranju koje su sklopili SNN, subjekt IN i poduzeće Finnfjord 14. lipnja 2011. i 12. prosinca 2012. kao i dokumentaciju koja se odnosila na nepostojanje nezaloženih instrumenata osiguranja.

(47)

Norveška nadležna tijela dostavila su primjedbe na dva kruga primjedaba treće strane koje je dostavilo poduzeće Finnfjord. Norveška nadležna tijela slažu se s poduzećem Finnfjord te su razjasnila manja činjenična pitanja koja se odnose na izvor financiranja predloženih bespovratnih sredstava od 16 milijuna NOK. S obzirom na to da se isplata sredstava iz relevantnih izvora odvija na jednak način, pokazalo se da ta pojašnjenja nisu ključna za ocjenu Tijela o prijavljenoj mjeri.

(48)

Članak 61. stavak 1. Sporazuma o EGP-u glasi kako slijedi:

„Osim ako nije drugačije propisano ovim Sporazumom, svaka potpora koju dodjeljuju države članice EZ-a, države EFTA-e, ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja pogodujući određenim poduzećima ili proizvodnji određenih proizvoda nespojiva je s provedbom ovog Sporazuma u mjeri u kojoj utječe na trgovinu između država članica.”

(49)

Time se podrazumijeva da mjera čini državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u ako su sljedeći uvjeti kumulativno ispunjeni: i. mjeru dodjeljuje država ili se dodjeljuje putem državnih sredstava; ii. mjerom se korisniku dodjeljuje selektivna ekonomska prednost; iii. mjera može utjecati na trgovinu između ugovornih strana i narušiti tržišno natjecanje.

(50)

Mjeru mora dodijeliti država ili mora biti dodijeljena putem državnih sredstava. U tom kontekstu podsjeća se da je subjekt IN javni subjekt. Bespovratna sredstva koja dodjeljuje financira norveška država. Prema tome, prijavljena mjera financira se iz državnih sredstava i prenosiva je na poduzeće Finnfjord pod nadzorom javnog subjekta koji je pod nadzorom države. Tijelo stoga smatra da su uključena državna sredstva.

(51)

Da bi činila državnu potporu, prijavljenom mjerom poduzeću Finnfjord moraju se dodijeliti prednosti koje bi ga oslobodile tereta koje bi inače snosio iz svojeg proračuna. Mjera nadalje mora biti selektivna u smislu da se njome pogoduje „određenim poduzećima ili proizvodnji određenih proizvoda”. Izravna bespovratna sredstva u iznosu od 16 milijuna NOK čine prijenos gotovine koju poduzeće Finnfjord ne bi primilo tijekom svog uobičajenog poslovanja. Predložena bespovratna sredstva namijenjena su isključivo poduzeću Finnfjord. Prema tome, Tijelo zaključuje da se tim izravnim bespovratnim sredstvima poduzeću Finnfjord dodjeljuje selektivna ekonomska prednost.

(52)

Da bi se smatrala državnom potporom u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u, mjera mora biti takva da bi mogla dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja i utjecati na trgovinu između ugovornih strana tog Sporazuma. U skladu s utvrđenom sudskom praksom, sama činjenica da se mjerom jača položaj poduzeća u odnosu na druga poduzeća koja se natječu u trgovini unutar EGP-a, smatra se dovoljnom kako bi se zaključilo da bi mjera mogla utjecati na trgovinu između ugovornih strana i narušiti tržišno natjecanje poduzeća s poslovnim nastanom u drugim državama EGP-a (32). Poduzeće Finnfjord proizvodi ferosilicij i mikrosiliku, koje prodaje na europskom tržištu (33). Prema tome, Tijelo zaključuje da potpora utječe na trgovinu ugovornih strana Sporazuma o EGP-u i da se njome narušava tržišno natjecanje u EGP-u s obzirom na to da korisnik djeluje u sektoru u kojem se odvija trgovina između ugovornih strana.

(53)

Na temelju prethodno utvrđenih činjenica, Tijelo smatra da prijavljena mjera u obliku izravnih bespovratnih sredstava u iznosu od 16 milijuna NOK koje je subjekt IN dodijelio poduzeću Finnfjord čini državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(54)

U skladu s člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3. „Nadzorno tijelo EFTA-e na vrijeme se obavješćuje o svim planovima koji se odnose na dodjelu ili promjenu potpore kako bi moglo iznijeti svoje primjedbe […]. Dotična država ne stavlja svoje predložene mjere na snagu sve dok se ne postigne konačna odluka u odnosu na postupak”.

(55)

Dopisom od 26. lipnja 2013. norveška nadležna tijela prijavila su mjeru potpore u iznosu od 16 milijuna NOK. Potpora je dodijeljena pod uvjetom da je odobri Tijelo te prema tome nije isplaćena.

(56)

S obzirom na dostavljene informacije, čini se da je potpora dodijeljena na temelju programa potpore koji nije bio prijavljen Tijelu s obzirom na to da su norveška nadležna tijela smatrala da je obuhvaćen tada primjenjivom Uredbom o općem skupnom izuzeću (34). Bespovratna sredstva koja su dodijelili subjekti Enova i IN čine potporu za ulaganje istom poduzeću za isti projekt ulaganja. Norveška nadležna tijela stoga su zaključila da se potpora poduzeću Finnfjord mora prijaviti pojedinačno s obzirom na to da zajedno s potporom iz subjekta Enova premašuje prag za koji pojedinačne dodjele potpora moraju biti prijavljene (35).

(57)

Na temelju prethodno navedenog Tijelo zaključuje da su norveška nadležna tijela ispunila obveze proistekle iz članka 1. stavka 3. dijela I. Protokola 3.

(58)

Subjekt IN smatra da je potpora poduzeću Finnfjord usklađena s člankom 61. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma o EGP-u kao potpora za zaštitu okoliša. Subjekt IN naglašava da predmetna potpora ne čini oblik potpore za sanaciju.

(59)

Na temelju članka 61. stavka 3. točke (c) Sporazuma o EGP-u „potpora za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja” može se smatrati usklađenom s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete i na tržišno natjecanje u EGP-u u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(60)

Odlukom br. 39/11/COL Tijelo je odobrilo početni iznos potpore iz Fonda za energetiku projektu oporabe energije poduzeća Finnfjord nakon što je provelo detaljnu ocjenu te potpore u skladu s poglavljem 5. Smjernica o okolišnoj potpori. Tijelo je zaključilo da je prijavljena mjera koju je dodijelio subjekt Enova pridonijela zaštiti okoliša poticanjem poduzeća Finnfjord da provede mjeru štednje energije koju ne bi provelo bez potpore.

(61)

Nakon što je pokrenulo službenu istragu, 16. srpnja 2014., Tijelo je donijelo novi skup Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. („Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju”) (36), kojima su zamijenjene Smjernice o okolišnoj potpori (37). Tijelo primjenjuje Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju od dana njihovog donošenja (38), kao i na dodjelu pojedinačnih potpora koje su prijavljene prije donošenja Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju kada se od njega traži da se odluka donese nakon datuma donošenja (39).

(62)

Tijelo je odobrilo potporu subjekta Enova kao mjeru štednje energije. Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju ne sadržavaju poglavlje o štednji energije, nego je umjesto toga uvedeno poglavlje o energetskoj učinkovitosti (40). Tijelo ocjenjuje usklađenost prijavljene potpore na temelju poglavlja o energetskoj učinkovitosti iz Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju.

(63)

Tijelo napominje da ocjena usklađenosti prijavljene mjere u ovome predmetu u svojoj biti ne bi bila drukčija da je primijenilo Smjernice o okolišnoj potpori. Kako bi to dokazalo, na relevantna načela Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju i Smjernica o okolišnoj potpori upućuje se u nastavku.

(64)

U odluci o pokretanju službenog istražnog postupka te ocjenjujući prijavljenu mjeru u skladu s tada primjenjivim Smjernicama o okolišnoj potpori, Tijelo je, s obzirom na činjenicu da je već ocijenilo usklađenost potpore subjekta Enova projektu oporabe energije poduzeća Finnfjord, naglasilo da ne sumnja da je dodatna potpora, zbog svojeg relativno malog iznosa u usporedbi s početnom potporom, usmjerena na neuspjeh na tržištu. Nadalje, pod pretpostavkom da potpora ima poticajan učinak te da je nužna, Tijelo je bilo uvjereno da bi narušavanje tržišnog natjecanja bilo ograničeno kao što bi ograničen bio i utjecaj na trgovinu, tako da bi ukupna bilanca bila pozitivna. Ta se pitanja stoga neće razmatrati u nastavku.

(65)

Predmet ocjene u nastavku jest činjenica ima li prijavljena potpora poticajan učinak i je li nužna.

(66)

U skladu sa Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju (41), kako bi bila usklađena s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, potpora mora imati poticajan učinak. Ključni element u ocjeni usklađenosti jest taj je li prijavljena potpora nužna da bi se dao stvarni poticaj za ulaganje koje u suprotnom ne bi bilo poduzeto. Mora se provjeriti je li potpora nužna da bi se osigurao poticajan učinak za ulaganje, odnosno pridonosi li potpora zaista promjeni ponašanja primatelja na način da se poveća razina zaštite okoliša (42).

(67)

Kao opće pravilo, Tijelo će smatrati da poticajni učinak nije postojao kada je projekt počeo, prije podnošenja zahtjeva kojim je podnositelj zatražio potpore (43). S obzirom na to da se ovaj predmet odnosi na pitanje dodatne potpore za pokrivanje povećanih troškova projekta koji je u tijeku, Tijelo se ne može osloniti na pretpostavku za postojanje poticajnog učinka za zahtjeve za potporu podnesene prije početka radova. U veljači 2011. poduzeće Finnfjord pokrenulo je projekt vrijedan 700 milijuna NOK na temelju 175 milijuna NOK bespovratnih sredstava dodijeljenih potporom.

(68)

Međutim, Tijelo ne isključuje poticajni učinak potpora na projekt koji je započet kada se dodjelom potpora nedvojbeno omogućuje dovršetak projekata koji se u suprotnom ne bi dovršili ili pružanje zaštite okoliša do koje u suprotnom ne bi došlo (44). Prilikom procjene poticajnog učinka potpore u tom svjetlu, potrebno je pomno razmotriti protučinjeničnu situaciju, odnosno što bi poduzeće učinilo bez potpore.

(69)

Poduzeće je dovršilo projekt u listopadu 2012., a da potpora nije isplaćena. Na temelju dostavljenih informacija i dokaza, Tijelo smatra da poduzeće Finnfjord nije zapravo razmatralo zaustavljanje, smanjivanje opsega ili obustavu projekta nakon veljače 2011. do njegova dovršetka u listopadu 2012. Točnije, i s obzirom na zaključke sa sastanka odbora koji se održao 25. rujna 2012., čini se da poduzeće, zbog iznimno visokih troškova u pitanju, nije ozbiljno razmotrilo mogućnost obustave ili odgode projekta, u cijelosti ili djelomično, ili smanjenja područja primjene. Zapisnik sa sastanka uprave od 25. rujna 2012. upućuje na to da je Finnfjord namjeravao od SNN-a zatražiti dodatno kreditno financiranje i dodatne potpore od subjekata Enova i IN te izravno upotrijebiti sve moguće potpore za smanjenje kredita koje bi Finnfjord pokušao dobiti od SNN-a.

(70)

Taj zaključak podupire poduzeće u svojim primjedbama na odluku Tijela da pokrene službeni istražni postupak. Iako poduzeće navodi svoju potrebu za dodatnih [80–95] milijuna NOK sredstava i iako se čini da tvrdi da sama situacija u kojoj se našlo upućuje na to da je poduzeće razmatralo napuštanje projekta, to se pobija drugim izjavama poduzeća u kojima se spominje odsustvo „slobodne volje” (vidjeti uvodnu izjavu 42.) te ponajprije činjenicom da je poduzeće Finnfjord dovršilo projekt, a da potpora nije isplaćena.

(71)

Da poduzeće samo nije smatralo da nema drugu mogućnost nego nastaviti projekt, potpora poduzeću ne bi dala nikakav poticaj jer bi poduzeće – uz potporu ili bez nje – dovršilo projekt. Drugim riječima, protučinjenični scenarij je taj da bi poduzeće Finnfjord dovršilo projekt bez kašnjenja i bez smanjenja područja primjene kao i bez potpore.

(72)

Tijelo nije uvjereno argumentom da je potpora bila poticaj za paket sredstava od [80–95] milijuna NOK i nužna, osobito za kredit koji bi dodijelio SNN u iznosu od [45–60] milijuna NOK. Čak i ako se u kreditu SNN-a postavlja uvjet da subjekt IN dodijeli potporu od 16 milijuna NOK, sredstva (i SNN-a i subjekta IN) isplaćena su, a da Tijelo prije toga nije odobrilo dodatnu potporu. Time se dokazuje odvojenost kredita od dodjele potpora. Vjerovnik koji kao uvjet za daljnje financiranje postavlja uvjet stvarne isplate potpore pričekao bi odobrenje Tijela prije nego što bi isplatio dodatni kapital iz kredita ako se time određuje postojanje paketa sredstava. Osim toga, u informacijama koje su dostavljene Tijelu ne stoji bi li poduzeće Finnfjord moralo odmah isplatiti kredite u slučaju da Tijelo ne odobri potporu.

(73)

Da bi bila usklađena s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, potpora mora biti nužna. Potporom se ne smiju subvencionirati troškovi djelatnosti koje bi poduzeće ionako ostvarilo niti se njome smiju nadoknađivati uobičajeni poslovni rizici neke gospodarske djelatnosti (45). Međutim, potpore za dodatne troškove koji su nastali zbog nepredvidljivih vanjskih čimbenika na koje se ne može gledati kao na dio uobičajenih poslovnih rizika predmetne gospodarske djelatnosti, mogu se smatrati usklađenim s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u (46).

(74)

Tijelo je napomenulo da je poduzeće Finnfjord u veljači 2011., suočeno s povećanjem troškova s 511,66 milijuna NOK na 700 milijuna NOK, odlučilo nastaviti projekt bez podnošenja zahtjeva za dodatne potpore. Prema tome, relevantan trošak za ovu istragu povećanje je od [80–95] milijuna sa 700 milijuna NOK na [otprilike 800] milijuna NOK. To je porast od otprilike […] %.

(75)

Na temelju dostavljenih informacija, kako je opisano u uvodnoj izjavi 22., povećanja troškova odnosila su se na sljedeće: prilagodbe postojećih strojeva, prilagodbe tri postojeće peći, prilagodbe odvoda za dim, instalacije u zgradi turbine i ostalim zgradama, dulje prekide proizvodnje od očekivanih te na dovršetak radova i instalacija. Ta povećanja troškova su povećanja troškova za koje bi se očekivalo da ih poduzeće uzme u obzir prilikom planiranja takve vrste projekta te sadržavaju uobičajeni poslovni rizik predmetne gospodarske djelatnosti. Ne može se smatrati da su izazvani vanjskim čimbenicima i čini se da po svojoj prirodi nisu nepredvidivi. Prema tome, ovaj predmet razlikuje se od predmeta Helguvík Aluminium Smelter  (47), na koji se pozvalo poduzeće Finnfjord. U tom predmetu korisnik potpore imao je poteškoća oko pronalaska financiranja tijekom iznimne financijske krize iz 2008. na Islandu, a to je okolnost koju se s pravom može smatrati nepredvidljivim vanjskim čimbenikom. Na temelju prethodno navedenoga, mišljenje je Tijela da norveška nadležna tijela predlažu da se prijavljenom mjerom potpore omogući naknada poduzeću Finnfjord za uobičajeni poslovni rizik projekta koji je pokrenulo.

(76)

Tijelo priznaje da je ishod njegove ocjene mogao biti drukčiji da su norveška nadležna tijela, umjesto da predlože dva fiksna iznosa isplate potpora (od subjekta Enova i potom poslije od subjekta IN), dodijelila potporu za pokrivanje određenog postotka prihvatljivih troškova projekta. To bi osobito bio slučaj kada je opseg nepredvidivih dodatnih troškova znatan i povezan s činjenicom da je projekt inovativne prirode te da je stoga troškove, zbog same njihove prirode, vrlo teško unaprijed procijeniti. Međutim, ta rasprava nije relevantna za skup činjenica s kojima je Tijelo suočeno u ovom predmetu.

(77)

Tijelo naglašava da norveška nadležna tijela trebaju dokazati da su uvjeti za odstupanje od članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u ispunjeni (48). Norveška nadležna tijela (i poduzeće Finnfjord) činjenicama i argumentima koje su iznijeli nisu uvjerili Tijelo da prijavljena potpora koju je dodijelio subjekt IN ima poticajni učinak ili da je nužna.

(78)

Na temelju prethodno navedenog Tijelo je zaključilo da potpora koju Finnfjordu daje subjekt IN nema poticajni učinak i da nije nužna. Budući da potpora samo iz tih razloga nije usklađena s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u, Tijelo neće ocjenjivati primjerenost potpore niti njezinu razmjernost.

(79)

Na temelju informacija koje su dostavila norveška nadležna tijela, Tijelo je zaključilo da predloženih 16 milijuna NOK bespovratnih sredstava u gotovini koje Finnfjordu daje subjekt IN čini državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(80)

Tijelo je zaključilo da ta potpora nije usklađena s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u. Prema tome, norveška nadležna tijela nemaju odobrenje da je provedu.

(81)

Tijelo zahtijeva da norveška nadležna tijela odmah proslijede primjerak ove Odluke poduzeću Finnfjord,

9.6.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 152/59

(1)

Nakon što je primilo pritužbe i tržišne informacije, Tijelo je 31. listopada 2013. obavijestilo norveška nadležna tijela o navodima u pogledu državne potpore koji se odnose na financiranje novog nogometnog stadiona u Sandefjordu (dokument br. 686574). U tom istom dopisu Tijelo je zatražilo informacije o navodnoj mjeri potpore koje su norveška nadležna tijela dostavila 29. studenoga 2013. (dokumenti br. 691773 i 691774).

(2)

Tijelo je 16. siječnja 2014. (dokument br. 694963) od norveških nadležnih tijela zatražilo dodatne informacije koje su dostavljene 14. veljače 2014. (dokument br. 699518).

(3)

Na temelju informacija koje je imalo na raspolaganju Tijelo je 22. listopada 2014. odlučilo donijeti Odluku br. 444/14/COL o otvaranju formalnog istražnog postupka u pogledu potpore u korist trgovačkog društva Sandefjord Fotball AS i pozvalo norveška nadležna tijela da dostave primjedbe. Ta je Odluka objavljena u Službenom listu 15. siječnja 2015., a treće strane pozvane su da dostave primjedbe u roku od mjesec dana od objave.

(4)

Norveškim nadležnim tijelima produžen je rok za dostavu primjedbi do 23. prosinca 2014., kada su ona te primjedbe i dostavile (dokumenti br. 733899 – 733901). Tijelo nije primilo daljnje primjedbe.

(5)

Sandefjord Fotball club jest udruga osnovana 1998. na temelju sporazuma o suradnji između dva najveća nogometna kluba u području Sandefjorda, kluba Sandefjord Ballklubb i kluba IL Runar. Cilj te suradnje bio je stvaranje u Sandefjordu profesionalne nogometne momčadi koja može ostvariti plasman u prvu norvešku ligu.

(6)

Društvo Sandefjord Fotball AS, trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću, djeluje kao profesionalna („elitna”) momčad. (1) Suradnja između kluba Sandefjord Fotball i trgovačkog društva Sandefjord Fotball AS temelji se na zahtjevima Norveškog nogometnog saveza. Klub ima i amatersku momčad i juniorsku nogometnu momčad. Također održava ljetne nogometne škole i organizira regionalna nogometna natjecanja mladih igrača amatera.

(7)

Sve do 2007. elitna momčad kluba Sandefjord Fotball služila se za treninge i utakmice općinskim stadionom u Bugårdsparkenu. Međutim, taj stadion nije udovoljavao zahtjevima norveške nogometne federacije za klubove koji igraju u prvoj ligi. Procjene su govorile da bi za dogradnju postojećeg stadiona bilo potrebno 40 milijuna NOK, a općina Sandefjord nije željela toliko uložiti.

(8)

U 2005. općina Sandefjord i društvo Sandefjord Fotball AS razgovarali su o mogućnostima izgradnje novog stadiona. Općina se složila osigurati potrebno zemljište, a društvo Sandefjord Fotball AS preuzelo je na sebe financiranje stadiona i upravljanje njime.

(9)

Općina je u području Pindsle kupila nekoliko zemljišnih parcela za koje je platila ukupno 3,7 milijuna NOK. To je zemljište tada imalo poljoprivrednu namjenu. Odlukom općine od 6. rujna 2005. kojom se ta kupovina odobrava predvidjela se prenamjena u zemljište za poslovnu namjenu i za izgradnju stadiona. U novom je prostornom planu to zemljište podijeljeno u dva dijela: za parcelu 152/96 proglašena je miješana namjena – stadion i poslovna namjena, a za parcelu 152/97 poslovna namjena. Na temelju sporazuma od 28. studenoga 2006. obje su parcele zatim prenesene na dva društva kćeri u potpunom vlasništvu društva Sandefjord Fotball AS: parcela 152/96 na Sandefjord Fotball Stadion AS, a parcela 152/97 na Sandefjord Fotball Næring AS.

(10)

Prema sporazumu, društvo Sandefjord Fotball AS bilo je odgovorno za organiziranje potrebnog financiranja izgradnje stadiona. Troškovi izgradnje tog projekta procijenjeni su na 110 milijuna NOK. Nogometni klub Sandefjord Fotball AS trebao je pridonijeti sa 70 milijuna NOK iz svojih vlastitih i sredstava vanjskih ulagača, iz prodaje prava korištenja imena itd., a za preostalih 40 milijuna NOK trebao je podići kredit. Sredstva za doprinos trgovačkog društva Sandefjord Fotball AS trebala su se djelomično prikupiti prodajom zemljišta prenamijenjenog za poslovnu namjenu (parcela 152/97) poduzeću Pindsle Property AS.

(11)

Osim obveze izgradnje stadiona taj je sporazum sadržavao i niz drugih obveza. Posebno se društvo Sandefjord Fotball AS složilo da će na mjestu stadiona izgraditi cestu i da će snositi troškove povezane s prestankom upotrebe starog stadiona, uključujući popravke.

(12)

Ubrzo nakon potpisivanja tog sporazuma, dionice poduzeća Sandefjord Fotball Næring AS, koje je bilo vlasnik parcele 152/97, kupilo je poduzeće Pindsle Property AS za iznos od 40 milijuna NOK. Prije prodaje nije provedena procjena vrijednosti trgovačkog društva.

(13)

Novi stadion završen je u srpnju 2007., a ukupni troškovi izgradnje iznosili su 110 milijuna NOK. (2) Osim nogometnog terena i tribina stadion ima i niz drugih sadržaja, uključujući atletsku stazu, teretanu i dvorane za sastanke. Ti sadržaji besplatno se iznajmljuju drugim (uglavnom amaterskim sportskim) organizacijama.

(14)

Društvo Sandefjord Fotball AS zatekle su 2009. financijske poteškoće. Klub je odlučio sredstva prikupiti prodajom trgovačkog društva Sandefjord Fotball Stadion AS (trgovačko društvo koje je bilo vlasnik stadiona i susjednih nekretnina na parceli 152/96) poduzeću Pindsle Property AS. Ovoga je puta u skladu s norveškim pravom bila potrebna procjena vrijednosti trgovačkog društva koju bi provela treća strana zato što su neke osobe bile ujedno članovi odbora i dioničari i trgovačkog društva i poduzeća Pindsle Property AS.

(15)

Izvješćem stručnjaka od 6. travnja 2009. vrijednost trgovačkog društva Sandefjord Fotball Stadion AS procijenjeno je na iznos između 14 i 16 milijuna NOK. To je trgovačko društvo prodano 9. lipnja 2009. po cijeni od 15 milijuna NOK.

(16)

Tijelo je 22. listopada 2014. objavilo Odluku br. 444/14/COL o otvaranju formalnog istražnog postupka u pogledu potpore u korist trgovačkog društva Sandefjord Fotball AS.

(17)

U svojoj je odluci Tijelo donijelo privremeni zaključak da je prijenos zemljišta na trgovačko društvo Sandefjord Fotball AS bila državna potpora u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u. Tijelo je posebno smatralo da se taj prijenos i za parcelu 152/96 (miješana namjena – stadion i poslovna namjena) i za parcelu 152/97 (poslovna namjena) proveo po cijeni nižoj od tržišne vrijednosti.

(18)

Budući da norveška nadležna tijela nisu dostavila nikakve tvrdnje u pogledu ocjene spojivosti, Tijelo je sumnjalo može li se ta mjera proglasiti spojivom s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u.

(19)

Norveška nadležna tijela dostavila su primjedbe na odluku o pokretanju postupka dopisom od 23. prosinca 2014. (dokumenti br. 733899 – 733901).

(20)

Norveška nadležna tijela u svojim primjedbama tvrde da prijenos zemljišta s općine Sandefjord na društvo Sandefjord Fotball AS nije činio državnu potporu jer se time navodnom korisniku nije dala nikakva prednost.

(21)

Norveška nadležna tijela posebno tvrde da je tržišna vrijednost tog zemljišta u vrijeme te transakcije bila negativna, a u tu svrhu su dostavila stručnu procjenu vrijednosti od 5. veljače 2014. Glavni razlog za navodnu negativnu vrijednost tog zemljišta je taj što je društvo Sandefjord Fotball AS imalo obvezu kao dio te transakcije (prema odredbama prijenosa zemljišta kao i u skladu s pravilima prostornog planiranja) izgraditi nogometni stadion, a troškovi izgradnje stadiona premašivali su vrijednost zemljišta.

(22)

Prema norveškim nadležnim tijelima, obveza izgradnje stadiona može se ispravno nametnuti kao „posebna obveza” u skladu s točkom 2.2.(c) dijela V. Smjernica Tijela o elementima državne potpore kod prodaje zemljišta i zgrada od strane tijela javne vlasti („Smjernice o prodaji zemljišta”). (3)

(23)

Kada je riječ o iznosu navodne državne potpore, norveška nadležna tijela tvrde da bi u slučaju da Tijelo ustanovi da je predmetno zemljište imalo pozitivnu tržišnu vrijednost ta vrijednost bila ograničena.

(24)

Norveška nadležna tijela pojašnjavaju da u Norveškoj poljoprivredno zemljište uživa posebnu zaštitu. Njegova prodaja i/ili promjena namjene predmet su strogih kontrola regionalnih poljoprivrednih odbora. U slučaju predmetnog zemljišta nadležni je poljoprivredni odbor prihvatio prijedlog prenamjene samo na temelju cilja u obliku javnog interesa izgradnje stadiona. Ne bi bilo moguće da nositelj projekta to zemljište kupi isključivo za poslovnu namjenu. Stoga se na prijenos zemljišta ne može primijeniti načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu. Umjesto toga norveška nadležna tijela smatraju da se svaka procjena tržišne vrijednosti mora temeljiti na cijeni poljoprivrednog zemljišta, što je jedina realistična alternativna namjena.

(25)

Za razliku od toga, što se tiče vrijednosti zemljišta prenamijenjenog za poslovnu namjenu (parcela 152/97), norveška nadležna tijela tvrde da je poduzeće Pindsle Property AS, trgovačko društvo koje je kupilo Sandefjord Fotball Næring AS za 40 milijuna NOK, platilo više od tržišne cijene. U prilog toj tvrdnji pozivaju se na izvješće o procjeni vrijednosti (Prilog 11. dokumentu br. 699518), u kojemu se zaključuje da parcela 152/97 ima tržišnu vrijednost od približno 15 milijuna NOK. (4) Ta se procjena vrijednosti temelji na prosječnoj cijeni poslovnog zemljišta u području Pindsle u vrijeme te transakcije.

(26)

Nadalje, norveška nadležna tijela tvrde da se radi izračuna iznosa potpore u svakom slučaju mora provesti niz odbitaka. Ti se odbici temelje na određenim obvezama društva Sandefjord Fotball AS koje je on preuzeo na korist općine u skladu sa sporazumom od 28. studenoga 2006.: i. 2,6 milijuna NOK za obnovu starog stadiona; ii. 400 000 NOK za zamjenu reflektora na starom stadionu; iii. 1,5 milijuna NOK za izgradnju javnog pješačkog puta; i iv. 5 milijuna NOK za izgradnju kružnog toka i pješačkog prijelaza. Tako je sporazumom ukupno predviđeno da nogometni klub Sandefjord Fotball AS mora radi pružanja usluga općini snositi troškove u iznosu od 9,5 milijuna NOK (kako je tada procijenjeno) (5).

(27)

Norveška nadležna tijela tvrde da bi se, u slučaju da Tijelo u predmetnoj transakciji utvrdi element državne potpore, svaka takva potpora morala proglasiti spojivom s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u u skladu s njegovim člankom 61. stavkom 3. točkom (c).

(28)

Norveška nadležna tijela ističu da je promicanje sporta, uključujući izgradnju sportske infrastrukture, cilj od zajedničkog interesa. Oni nadalje tvrde da je u ovom predmetu državna potpora nužan i odgovarajući instrument.

(29)

Norveška nadležna tijela posebno pojašnjavaju da je u Sandefjordu postojala potreba za novim stadionom. Ukazuju na velik pritisak na korištenje postojećim općinskim stadionom koji su u to vrijeme koristili i nogometni klub Sandefjord Fotball i druge momčadi. Nadalje, moderniji je stadion bio potreban radi udovoljavanja zahtjevima u vezi s izdavanjem dozvole Norveškog nogometnog saveza kojom bi se elitnoj momčadi nogometnog kluba Sandefjord Fotball – koja je bila djelovala na temelju privremenog izuzeća – dopustio ostanak u prvoj norveškoj ligi.

(30)

Općina Sandefjord razmotrila je mogućnost nadogradnje postojećeg stadiona kojom se, ipak, ne bi riješilo pitanje manjka kapaciteta. Za razliku od toga, izgradnjom novoga stadiona riješili bi se i pitanje kapaciteta i problemi s dozvolom, a osim toga bi se dobio nogometni objekt za čitav okrug Vestfold. Kao što se može vidjeti iz tablice u nastavku, taj novi stadion služi raznim klubovima. Nadalje, stari općinski stadion obnovljen je (obnovu je financiralo društvo Sandefjord Fotball AS) i danas ga u potpunosti koriste lokalni sportski klubovi (atletski i nogometni), škole i građani. Time se dodatno pokazuje da je u Sandefjordu postojala potreba za novim stadionom i da je svaka eventualna državna potpora bila odgovarajuća. Nadalje, za nadogradnju postojećeg stadiona općina bi trebala uložiti približno 40 milijuna NOK (datum), bez ikakvih izgleda za privlačenje privatnih sredstava.

(31)

Norveška nadležna tijela ujedno tvrde da bi svaka eventualna potpora bila razmjerna. Kao prvo, oni upućuju na činjenicu da je većinu troškova ulaganja za novi stadion financiralo društvo Sandefjord Fotball AS, koje je troškovima izgradnje pridonijelo u najvećem mogućem iznosu iz svojih vlastitih sredstava i bankovnim kreditom. Tim se vlastitim doprinosom osiguralo da se iznos potpore zadrži na najnižoj mogućoj razini.

(32)

Norveška nadležna tijela ujedno ističu negospodarske socijalne i amaterske sportske aktivnosti koje su omogućene izgradnjom stadiona. Postojeći općinski stadion sada je u potpunosti na raspolaganju amaterskim sportovima. Osim toga, niz amaterskih sportskih i društvenih aktivnosti, uključujući školske događaje, redovno se odvijaju na novom stadionu.

(33)

Kako bi se to pojasnilo, norveška nadležna tijela dostavila su tablicu u nastavku u kojoj se iznosi, prema raznim korisnicima, procijenjena godišnja iskorištenost stadiona u razdoblju 2007.–2014.:

(34)

Osim toga, obližnje škole i nekoliko atletskih klubova služe se vikendima atletskom stazom. Na stadionu se također održavaju dani aktivnosti koje organiziraju škole.

(35)

Stoga neprofesionalna upotreba stadiona čini više od 50 %. Glavno ograničenje dodatnog povećanja neprofesionalne upotrebe izdržljivost je prirodnog travnatog terena. (7) Profesionalnom je timu osigurana povlaštena upotreba stadiona putem rezerviranja nogometnog terena za utakmice koje igra na domaćem terenu te povlaštena upotreba nogometnog terena radi treninga. Sve organizacije mogu čitave godine upotrebljavati zatvorene prostore (npr. svlačionice i urede).

(36)

Kao što se može vidjeti iz prethodno navedene tablice, većina neprofesionalnih korisnika ne plaća nikakvu zakupninu. Suprotno tome, elitna momčad za upotrebu stadiona plaća godišnju zakupninu u iznosu od 3 milijuna NOK uvećanu za 20 % iznosa dobivenog prodajom karata. Norveška nadležna tijela smatraju da taj iznos odgovara tržišnoj zakupnini: slične momčadi plaćaju zakupninu za jedan sat u rasponu od 2 000 do 5 000 NOK, što sveukupno daje zakupninu nižu od 3 milijuna NOK godišnje. Norveška nadležna tijela stoga smatraju da elitna momčad nogometnog kluba Sandefjord Fotball tom zakupninom koju plaća za upotrebu stadiona ne ostvaruje prednost pred svojim konkurentima.

(37)

Nadalje, norveška nadležna tijela ističu da će svaki eventualni učinak na trgovinu i tržišno natjecanje biti vrlo ograničeni zbog lokalnog karaktera ovog kluba. Karte za utakmice na domaćem terenu u pravilu se prodaju samo lokalno i navijačima gostujućih norveških momčadi. Prihod od prodaja na kioscima tijekom utakmica kreće se između 600 000 NOK i milijun NOK godišnje. Kada je riječ o robi koja nosi obilježja kluba, njezino je tržište uglavnom ograničeno na navijače iz okruga Vestfold. U pogledu tih proizvoda ne postoji tržišno natjecanje između klubova. Ime arene prodano je poduzeću Komplett.no, internetskoj ttrgovini elektronike iz Sandefjorda. U toj se areni oglašavaju samo lokalni poduzetnici.

(38)

Učinak na trgovinu i tržišno natjecanje ograničeno je čak i u pogledu tržišta za igrače. Društvo Sandefjord Fotball AS trguje igračima samo u vrlo ograničenoj mjeri i samo s drugim norveškim klubovima. Na primjer, u razdoblju 2011.–2013. trgovanje igračima donijelo je prihod od samo 1,35 milijuna NOK i troškove od 860 000 NOK.

(39)

Kada je riječ o pravima televizijskog prijenosa, norveška nadležna tijela objašnjavaju da njima centralizirano upravlja Norveški nogometni savez. Dio prihoda koji pripada klubu ovisi o njegovu položaju na ljestvicama dviju najjačih norveških liga. Budući da stvaran interes za norveški nogomet izvan Norveške ne postoji, ta prava televizijskog prijenosa nemaju nikakav stvaran učinak na trgovinu i tržišno natjecanje.

(40)

Članak 61. stavak 1. Sporazuma o EGP-u glasi: „Osim ako je drugačije propisano ovim Sporazumom, svaka potpora koju dodjeljuju države članice EZ-a, države EFTA-e ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja pogodujući određenim poduzećima ili proizvodnji određenih proizvoda nespojiva je s provedbom ovog Sporazuma u mjeri u kojoj utječe na trgovinu između država članica.”

(41)

To znači da mjera čini državnu potporu u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u ako se kumulativno ispune sljedeći uvjeti: mjera je dodijeljena od strane države ili putem državnih sredstava, donosi nekom poduzeću selektivnu gospodarsku prednost te može utjecati na trgovinu između ugovornih strana i narušiti tržišno natjecanje.

(42)

Kako bi neka mjera bila državna potpora mora biti dodijeljena od strane države ili putem državnih sredstava. Koncept države ne odnosi se samo na središnju vlast nego se njime obuhvaćaju sve razine državne uprave (uključujući i općine) kao i javna poduzeća (8).

(43)

Predmetno je zemljište kupila općina Sandefjord, a zatim je preneseno na dva društva kćeri društva Sandefjord Fotball AS. Tijelo stoga donosi zaključak da taj prijenos zemljišta uključuje državna sredstva.

(44)

Prema vrlo ustaljenoj sudskoj praksi poduzeća su pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, bez obzira na njihov pravni status i način financiranja (9). Gospodarske su djelatnosti one djelatnosti koje obuhvaćaju ponudu robe ili usluga na tržištu (10).

(45)

Društvo Sandefjord Fotball AS profesionalni je nogometni klub organiziran kao privatno trgovačko društvo. Djeluje na više tržišta, uključujući tržište transfera igrača nogometa kao i tržišta prodaje karata, prava televizijskog prijenosa, klupskih suvenira i pokroviteljstva.

(46)

Tijelo stoga donosi zaključak da je trgovačko društvo Sandefjord Fotball AS poduzeće u smislu članka 61. Sporazuma o EGP-u.

(47)

Prijenosom zemljišta na poduzeće može se donijeti gospodarska prednost, posebno ako se provede po cijeni nižoj od tržišne.

(48)

Transakcija kojom se prenose državna sredstva nije državna potpora kada se ona provodi u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima na način da se njome ne donese prednost nekom poduzeću (11). To se naziva test subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(49)

U vrijeme prijenosa na društvo Sandefjord Fotball AS parcela 152/96 imala je poslovnu i namjenu izgradnje nogometnog stadiona. Zbog toga, kako bi se dobila lokacijska dozvola, u svaku izgradnju na toj zemljišnoj parceli mora biti uključen stadion. Budući da troškovi izgradnje stadiona premašuju svaku moguću vrijednost tog zemljišta, norveška nadležna tijela tvrde da je tržišna cijena parcele 152/96 nula, ako ne i negativna.

(50)

Tijelo napominje da obveze iz prostornog planiranja mogu utjecati na tržišnu cijenu zemljišta. Međutim, obvezom izgradnje nogometnog stadiona ne može se sniziti tržišna cijena na nulu, posebno u slučaju transakcije kojoj je cilj pomoći nogometnom klubu u izgradnji novog stadiona (12).

(51)

Osim toga, Tijelo se poziva na odjeljak 2.2. točku (d) svojih Smjernica o prodaji zemljišta u kojoj se navodi da u načelu „tržišna vrijednost ne bi trebala biti manja od primarnih (13) troškova u razdoblju od najmanje tri godine nakon kupnje, osim ako je neovisni stručnjak za nekretnine posebno utvrdio opći pad tržišnih cijena zemljišta i zgrada na mjerodavnom tržištu.” U predmetnom slučaju općina Sandefjord kupila je zemljište koje je kasnije podijeljeno u parcele 152/96 i 152/97 za 3,7 milijuna NOK. Tijelo napominje da se prijenos zemljišta na društvo Sandefjord Fotball AS proveo po cijeni nižoj od općinskih troškova kupnje.

(52)

Na temelju prethodno navedenog, Tijelo donosi zaključak da se prijenosom parcele 152/96 dala gospodarska prednost društvu Sandefjord Fotball AS.

(53)

Parcela 152/97 imala je u vrijeme prijenosa na društvo Sandefjord Fotball AS poslovnu namjenu. Norveška nadležna tijela tvrde da se prijenos parcele 152/97 mora ocijeniti u kontekstu ugovora od 28. studenoga 2006. kojim se taj nogometni klub posebno obvezuje na izgradnju stadiona u zamjenu za zemljište. S obzirom na to da procijenjeni troškovi izgradnje stadiona premašuju vrijednost tog zemljišta, tim se prijenosom nije mogla dati gospodarska prednost.

(54)

Tijelo napominje da parcela 152/97 ima poslovnu namjenu. Stoga u skladu s pravilima o prostornom planiranju u pogledu te zemljišne parcele nema nikakve obveze izgradnje stadiona. Niti su postojala ikakva obvezujuća ograničenja na temelju njezine ranije namjene kao poljoprivrednog zemljišta koja je vrijedila u vrijeme prijenosa na društvo Sandefjord Fotball AS. Društvo Sandefjord Fotball AS obvezuje se na organiziranje i financiranje izgradnje stadiona jedino ugovorom od 28. studenoga 2006. To je jedini pravni instrument kojim se predviđa prodaja parcele 152/97 radi financiranja dijela te izgradnje.

(55)

Tijelo smatra da subjekt u tržišnom gospodarstvu koji prodaje zemljište ne bi nametnuo takav uvjet u pogledu izgradnje ili financiranja stadiona. Stoga Tijelo ne može prihvatiti tvrdnju da se u ocjeni postojanja gospodarske prednosti mora uzeti u obzir ugovorna veza između prijenosa parcele 152/97 na društvo Sandefjord Fotball AS i izgradnje stadiona.

(56)

Tijelo nadalje napominje da je ubrzo nakon tog prijenosa društvo Sandefjord Fotball AS prodalo udio u poduzeću Sandefjord Fotball Næring AS, trgovačkom društvu koje je bilo vlasnik parcele 152/97, poduzeću Pindsle Property AS za 40 milijuna NOK. Tom se prodajom dokazuje da je predmetno zemljište imalo gospodarsku vrijednost.

(57)

Na temelju prethodno navedenog Tijelo donosi zaključak da se prijenosom parcele 152/97 dala gospodarska prednost društvu Sandefjord Fotball AS.

(58)

Navodne državne potpore proizlaze iz transakcije između općine Sandefjord i društva Sandefjord Fotball AS. One predstavljaju selektivnu mjeru u skladu s člankom 61. Sporazuma o EGP-u, u smislu da se ona odnosi samo na jedno posebno poduzeće.

(59)

U skladu sa sudskom praksom u pogledu utjecaja na trgovinu i narušavanja tržišnog natjecanja, Tijelo „ne mora utvrditi stvarni utjecaj potpore na trgovinu […] i stvarno narušavanje tržišnog natjecanja, nego samo ispitati mogu li te mjere utjecati na tu trgovinu i narušiti tržišno natjecanje” (14).

(60)

Sama činjenica da se potporom jača položaj nekog poduzeća u odnosu na druga poduzeća koja konkuriraju u trgovini unutar EGP-a dovoljna je za donošenje zaključka da ta mjera može narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu između ugovornih strana Sporazuma o EGP-u (15).

(61)

Elitna momčad nogometnog kluba Sandefjord Fotball igrala je 2006. u prvoj norveškoj ligi, s mogućnošću kvalificiranja za Europska prvenstva. Osim toga, profesionalni nogometni klubovi, osim što sudjeluju u nogometnim natjecanjima, provode gospodarske djelatnosti na nekoliko tržišta kao što su tržišta transfera profesionalnih igrača, reklama, pokroviteljstva, suvenira i medijskih prava. Potporom profesionalnom nogometnom klubu može se tako ojačati njegov položaj na svakom od tih tržišta od kojih se većinom može pokrivati više zemalja u EGP-u. Što se tiče tržišta transfera igrača, društvo Sandefjord Fotball AS bilo je u to vrijeme – a i danas je – aktivno na tržištu transfera s mogućnošću preuzimanja igrača iz drugih zemalja u EGP-u.

(62)

Tijelo stoga donosi zaključak da se predmetnom mjerom može narušiti tržišno natjecanje i utjecati na trgovinu među ugovornim stranama Sporazuma o EGP-u.

(63)

Na temelju prethodno navedenih nalaza, Tijelo donosi zaključak da je predmetna mjera državna potpora u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u.

(64)

Što se tiče parcele 152/96, Tijelo prihvaća da se obvezom iz prostornog planiranja koja uključuje izgradnju stadiona smanjuje tržišna vrijednost tog zemljišta. (16) Međutim, kao što je prethodno objašnjeno u uvodnoj izjavi 50., u ovom se slučaju ne može opravdati tržišna cijena u iznosu nula. Na temelju odjeljka 2.2. točke (d) Smjernica toga Tijela o prodaji zemljišta, općina Sandefjord morala je predmetno zemljište prodati najmanje po cijeni kojom se pokrivaju njezini vlastiti troškovi kupnje. Na temelju toga Tijelo smatra da potpora u pogledu te zemljišne parcele iznosi 1,9 milijuna NOK (17).

(65)

Što se tiče parcele 152/97, Tijelo napominje da je društvo Sandefjord Fotball AS prodalo udio u poduzeću Sandefjord Fotball Næring AS, trgovačkom društvu koje je bilo vlasnik parcele 152/97, poduzeću Pindsle Property AS za 40 milijuna NOK. Pindsle Property AS privatno je trgovačko društvo i nije u vrijeme te transakcije bilo dio iste grupe s društvom Sandefjord Fotball AS. Stoga se ta prodaja provela između dva samostalna trgovačka društva. (18) Tijelo nije primilo nikakve uvjerljive dokaze da se ta transakcija nije provela po tržišnoj cijeni. U skladu s time, Tijelo smatra da je to najbolji dostupni pokazatelj tržišne vrijednosti parcele 152/97.

(66)

Na temelju prethodno navedenog Tijelo donosi zaključak da je ukupna tržišna vrijednost zemljišta prenesenog na društvo Sandefjord Fotball AS u vrijeme transakcije iznosila 41,9 milijuna NOK. Međutim, u skladu sa sporazumom od 28. studenoga 2006., društvo Sandefjord Fotball AS ujedno je preuzelo neke obveze provođenja radova za općinu Sandefjord. Kao što je navedeno u prethodnom stavku 26., procijenjeni ukupni troškovi tih obveza bili su u vrijeme tog sporazuma 9,5 milijuna NOK. Norveška nadležna tijela objasnila su da bi, kada ne bi postojale takve odredbe toga sporazuma, te radove provela općina. U skladu s time Tijelo prihvaća da se njihovi ukupni troškovi – kako su predviđeni u vrijeme sporazuma – moraju odbiti od iznosa potpore.

(67)

Tijelo stoga donosi zaključak da je ukupna potpora dana društvu Sandefjord Fotball AS iznosila 32,4 milijuna NOK.

(68)

U skladu s člankom 1. stavkom 3. dijela I. Protokola 3 „Nadzorno tijelo EFTA-e pravodobno se obavješćuje o svim planovima za dodjelu ili izmjenu potpora kako bi se o njima moglo očitovati […]. Dotična država ne primjenjuje predložene mjere sve dok se taj postupak ne okonča konačnom odlukom.”

(69)

Prijenos predmetnog zemljišta nije bio prethodno prijavljen Tijelu. Tijelo stoga donosi zaključak da norveška nadležna tijela nisu ispunila svoje obveze koje proizlaze iz članka 1. stavka 3. dijela I. Protokola 3.

(70)

U skladu s člankom 61. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma o EGP-u potpore za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih prostora mogu se smatrati spojivima s funkcioniranjem Sporazuma o EGP-u ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(71)

Tijelo napominje da još nije izdalo nikakve smjernice kojima bi bile pokrivene državne potpore za izgradnju sportske infrastrukture. Stoga će se predmetna mjera ocijeniti izravno u skladu s člankom 61. stavkom 3. točkom (c) Sporazuma o EGP-u.

(72)

U skladu s praksom u vrijeme kada je predmetna potpora dodijeljena, ocjena Tijela temelji se na sljedećim koracima:

(73)

Prethodno navedena pitanja obradit će se u sljedećim stavcima.

(74)

Tijelo kao prvo napominje da promicanje sporta nije u Sporazumu o EGP-u izravno navedeno kao zajednički cilj. Međutim, promicanje sporta može se smatrati dijelom promicanja obrazovanja, osposobljavanja i mladosti kao i socijalne politike. Ciljem EGP-a smatra se bolja suradnja u tim područjima, kako je posebno utvrđeno u člancima 1. i 78. Sporazuma o EGP-u. Načini te bolje suradnje nadalje su definirani u Protokolu 31 uz Sporazum o EGP-u o suradnji u posebnim područjima izvan četiriju sloboda. Članak 4. tog Protokola naslovljen je „Obrazovanje, osposobljavanje, mladi i sport” i njime se, na primjer, predviđa sudjelovanje ugovornih strana u Europskoj godini obrazovanja putem sporta 2004. Time se pojašnjava bliska povezanost promicanja sporta i ciljeva utvrđenih Sporazumom o EGP-u.

(75)

To tumačenje odgovara pristupu Europske komisije („Komisija”). U Europskoj uniji promicanje sporta posebno se spominje u članku 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), uvedenom Ugovorom iz Lisabona. Međutim, Komisija je i prije Ugovora iz Lisabona prepoznala posebnu ulogu sporta u europskom društvu u smislu zdravlja, obrazovanja, socijalne uključenosti i kulture, pri čemu se ta uloga temelji na strukturama koje se oslanjaju na volonterski rad. Nakon Ugovora iz Lisabona prepoznato je da se promicanjem sporta pridonosi i ukupnim ciljevima strategije Europa 2020. poboljšavajući zapošljivost i mobilnost, osobito putem radnji kojima se promiče socijalno uključivanje u i putem sporta, obrazovanja i osposobljavanja.

(76)

S obzirom na prethodno navedeno, Tijelo donosi zaključak da je promicanje razvoja obrazovanja, osposobljavanja i mladih putem sporta cilj od zajedničkog interesa. Tijelo nadalje napominje da koristi od Opće uredbe o skupnom izuzeću ako se ispune određeni uvjeti može imati i financiranje sportske infrastrukture. Time se nadalje pokazuje da je promicanje sporta, uključujući izgradnju sportske infrastrukture, cilj od zajedničkog interesa.

(77)

Kako bi se ocijenilo je li državna potpora učinkovita u ostvarivanju utvrđenog cilja od zajedničkog interesa, Tijelo mora prvo otkriti i definirati problem koji se treba riješiti. Državna potpora morala bi biti usmjerena na situacije u kojima se potporom može donijeti znatno poboljšanje koje tržište samo ne može dati. Osim toga, predložena mjera potpore mora biti odgovarajući instrument za ostvarivanje utvrđenog cilja od zajedničkog interesa.

(78)

Što se tiče nogometnih stadiona u Norveškoj prepoznat je tržišni neuspjeh u obliku nedostatka komercijalnih ulaganja u stadione koji su strukturni gubitaši jer njihovi prihodi nisu dovoljni za pokrivanje troškova tih ulaganja (19).

(79)

Nadalje, norveška nadležna tijela dokazala su stvarnu potrebu za novim nogometnim stadionom u Sandefjordu. Ona se dokazuje problemima s kapacitetom postojećeg općinskog stadiona u vrijeme predmetne mjere i činjenicom da stari stadion više nije ispunjavao zahtjeve Norveškog nogometnog saveza u vezi s izdavanjem dozvole. Konačno, s obzirom na neprofitabilni karakter stadionske infrastrukture, državna potpora bila je potrebna za pokretanje ulaganja.

(80)

U kontekstu toga Tijelo donosi zaključak da je državna potpora bila odgovarajući instrument.

(81)

Tijelo može državnu potporu proglasiti spojivom s funkcioniranjem sporazuma o EGP-u jedino ako ona ima učinak poticaja. Učinak poticaja postoji ako se predmetnom potporom korisnik potakne na promjenu ponašanja u smislu ostvarivanja utvrđenog cilja od zajedničkog interesa, i to na promjenu ponašanja koju on bez predmetne potpore ne bi poduzeo.

(82)

Tijelo prije svega napominje da izgradnja stadiona nije bila započela prije prijenosa predmetnog zemljišta.

(83)

Osim toga, iz podataka koje su dostavila norveška nadležna tijela razvidno je da društvo Sandefjord Fotball AS nije moglo financirati izgradnju stadiona bez državne potpore jer nije imalo ni financijska sredstva ni mogućnost posuđivanja dovoljnog iznosa za pokrivanje tog manjka. Njegov je vlastiti financijski doprinos izgradnji stadiona već bio na granici mogućnosti (20).

(84)

Na temelju prethodno navedenoga Tijelo donosi zaključak da je predmetna mjera potpore imala poticajni učinak.

(85)

Državna potpora smatra se razmjernom ako je iznos potpore ograničen na najnižu moguću razinu potrebnu za postizanje utvrđenog cilja od zajedničkog interesa. Tijelo u pravilu svoju ocjenu razmjernosti temelji na konceptima prihvatljivih troškova i maksimalnog intenziteta potpore.

(86)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 67., potpora dodijeljena društvu Sandefjord Fotball AS ukupno iznosi 32,4 milijuna NOK. Kako bi se ocijenio intenzitet te potpore taj se iznos mora promatrati u odnosu na prihvatljive troškove ulaganja. Tijelo smatra da troškovi koje je društvo Sandefjord Fotball AS snosilo u ime općine Sandefjord, koji su odbijeni od iznosa potpore – vidjeti uvodnu izjavu 66. – ne mogu biti dio prihvatljivih troškova. Ukupni se troškovi ulaganja u iznosu od 110 milijuna NOK stoga moraju umanjiti za 9, milijuna NOK. Stoga prihvatljivi troškovi ulaganja iznose 100,5 milijuna NOK, a odgovarajući intenzitet potpore iznosi 32 %. Tijelo napominje da je taj intenzitet potpore prilično nizak i da je ostatak ulaganja financirao korisnik, društvo Sandefjord Fotball AS.

(87)

Međutim, intenzitet potpore mora se ocijeniti i u svjetlu društvenih koristi koje proizlaze iz predmete stadionske infrastrukture. Kao što je utvrđeno u prethodnom odjeljku I.5.3., stadion za razne neprofesionalne namjene upotrebljava niz korisnika, uključujući amaterske sportske momčadi i škole. Ovim je negospodarskim namjenama zauzeto više od 50 % ukupne uporabe stadiona.

(88)

Nadalje, Tijelo napominje da je ta stadionska infrastruktura u određenoj mjeri višefunkcionalna jer se ondje nalazi nogometni stadion s atletskom stazom, teretanom i niz drugih zatvorenih prostora. Time se povećavaju mogućnosti upotrebe stadiona za negospodarske namjene. Konačno, Tijelo napominje da elitna momčad plaća za upotrebu stadiona tržišnu zakupninu (vidjeti također odjeljak II.3.5. u nastavku), dok amaterski klubovi i ostali nekomercijalni korisnici mogu stadion koristiti besplatno. Time se dodatno ističe društveni doprinos stadiona zajednici.

(89)

Na temelju prethodno navedenog Tijelo donosi zaključak da je predmetna mjera razmjerna.

(90)

Kako bi potpora bila spojiva s funkcioniranjem sporazuma o EGP-u, negativni učinci te mjere potpore u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaja na trgovinu između ugovornih strana moraju biti ograničeni i moraju ih nadmašiti pozitivni učinci u smislu doprinosa ciljevima od zajedničkog interesa.

(91)

Od samog početka Tijelo napominje da stadion financiran predmetnom državnom potporom ima prvenstveno lokalno i regionalno značenje. Tom se infrastrukturom ne namjeravaju privlačiti međunarodni događaji niti je namijenjena da se njome opsežnije koristi ikoji drugi komercijalni korisnik, osim elitne momčadi nogometnog kluba Sandefjord Fotball.

(92)

Elitna momčad za svoju upotrebu stadiona plaća zakupninu. Sadašnji se uvjeti zakupa temelje na pregovorima s privatnim vlasnicima stadiona. Stoga postoji pretpostavka da zakupnina odgovara tržišnim uvjetima. To se dodatno potvrđuje usporedbom s uobičajenom zakupninom za stadion koju plaćaju drugi klubovi, što su dostavila norveška nadležna tijela (vidjeti uvodnu izjavu 36.).

(93)

Tijelo ujedno napominje da je intenzitet potpore nizak i da se odgovarajućim doprinosom društva Sandefjord Fotball AS troškovima ulaganja dodatno smanjuje rizik od narušavanja.

(94)

Konačno, gospodarske djelatnosti koje provodi društvo Sandefjord Fotball AS imaju vrlo ograničen utjecaj na trgovinu i tržišno natjecanje unutar EGP-a, zbog lokalnog karaktera tog kluba. Njegova prodaja karata, suvenira, pokroviteljstva te djelatnosti oglašavanja prvenstveno su usmjerene na lokalnu zajednicu i na okrug Vestfold. Njegove djelatnosti na tržištu igrača isto su tako vrlo ograničene i usredotočene na Norvešku. Konačno, društvo Sandefjord Fotball AS nema nikakav izravan utjecaj na komercijalizaciju prava televizijskog prijenosa, kojima centralizirano upravlja Norveški nogometni savez, a na temelju tih prava od svih događaja prima samo vrlo ograničen prihod.

(95)

Tijelo stoga donosi zaključak da je svako eventualno narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine predmetnom mjerom potpore ograničeno.

(96)

Na temelju prethodno utvrđene ocjene, Tijelo je saldiralo pozitivne i negativne učinke prijavljene mjere. Tijelo donosi zaključak da narušavanja koja su posljedica predmetne mjere potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

(97)

Na temelju podataka koje su dostavila norveška nadležna tijela, Tijelo je donijelo zaključak da je predmetni prijenos zemljišta državna potpora u smislu članka 61. stavka 1. Sporazuma o EGP-u. Tijelo je donijelo zaključak da je ta potpora spojiva s funkcioniranjem sporazuma o EGP-u,