24.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 135/1

(1)

Dijelom II. glavom I. poglavljem II. odjeljkom 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) predviđa se program voća i povrća u školama te program mlijeka u školama.

(2)

Iskustvo stečeno u primjeni aktualnih programa u školama kao i zaključci vanjskih evaluacija te naknadna analiza različitih opcija djelovanja i socijalnih poteškoća s kojima su suočene države članice ukazuju na zaključak da su nastavljanje i jačanje dvaju programa u školama od iznimne važnosti. U aktualnom kontekstu sve manje potrošnje svježeg voća i povrća te mliječnih proizvoda, posebno među djecom, te povećane učestalosti dječje pretilosti koja je prouzročena potrošačkim navikama usmjerenima na znatno prerađenu hranu koja često sadržava velike količine dodanog šećera, soli, masti ili aditiva, potpora Unije za financiranje opskrbe djece u obrazovnim ustanovama odabranim poljoprivrednim proizvodima trebala bi više doprinositi promicanju zdravih prehrambenih navika i potrošnji lokalnih proizvoda.

(3)

Analiza različitih opcija djelovanja ukazuje na to da je jedinstveni pristup u okviru zajedničkog pravnog i financijskog okvira najprimjereniji i najdjelotvorniji način ostvarivanja specifičnih ciljeva koje zajednička poljoprivredna politika nastoji postići programima u školama. Takvim bi se pristupom državama članicama omogućilo da u najvećoj mogućoj mjeri povećaju učinak distribucije u okviru fiksnog proračuna i povećaju učinkovitost upravljanja. Međutim, kako bi se uzele u obzir razlike između voća i povrća, uključujući banane, te mlijeka i mliječnih proizvoda, tj. „voća i povrća u školama” i „mlijeka u školama” kako su definirani u ovoj Uredbi, i njihovih lanaca opskrbe, određeni elementi, kao što su odgovarajuće proračunske omotnice, trebali bi ostati izdvojeni. S obzirom na iskustva s aktualnim programima, sudjelovanje u programu u školama trebalo bi ostati dobrovoljno za države članice. Uzimajući u obzir različite obrasce potrošnje u državama članicama, države članice i regije koje sudjeluju u programima trebale bi, u kontekstu svojih strategija, moći odabrati koji od proizvoda prihvatljivih za opskrbu djece u obrazovnim ustanovama žele distribuirati. Države članice također bi mogle razmotriti uvođenje ciljanih mjera kako bi se suočile sa sve manjom potrošnjom mlijeka u ciljnoj skupini.

(4)

Utvrđen je trend smanjenja potrošnje osobito svježeg voća i povrća te konzumnog mlijeka. Stoga je primjereno distribuciju u okviru programa u školama usredotočiti na te proizvode kao prioritet. To bi pomoglo i smanjenju organizacijskog opterećenja za škole i povećanju učinka distribucije u okviru ograničenog proračuna te bi bilo u skladu s aktualnom praksom jer su upravo ti proizvodi oni koji se najčešće distribuiraju. Međutim, kako bi se pratile nutricionističke preporuke o unosu kalcija i radi promicanja potrošnje određenih proizvoda ili odgovaranja na posebne prehrambene potrebe djece na svojem državnom području, te zbog povećanja problema povezanih s intolerancijom na laktozu u mlijeku, državama članicama trebalo bi dopustiti, pod uvjetom da one već distribuiraju konzumno mlijeko ili konzumno mlijeko bez laktoze, da distribuiraju druge mliječne proizvode bez dodanih aroma, voća, orašastih plodova ili kakaa, kao što su jogurt i sir, koji povoljno djeluju na zdravlje djece. Državama članicama također bi trebalo dopustiti da distribuiraju prerađene proizvode od voća i povrća, pod uvjetom da one već distribuiraju svježe voće i povrće. Nadalje, trebalo bi uložiti napore kako bi se osigurala distribucija lokalnih i regionalnih proizvoda. U slučajevima kada države članice smatraju da je to potrebno za ostvarivanje ciljeva programa u školama i ciljeva navedenih u svojim strategijama trebalo bi im dopustiti da distribuciju gore navedenih proizvoda dopune određenim drugim mliječnim proizvodima i napicima na bazi mlijeka. Svi navedeni proizvodi trebali bi biti u cijelosti prihvatljivi za potporu Unije. Međutim, u slučaju nepoljoprivrednih proizvoda trebala bi biti prihvatljiva samo mliječna komponenta. Kako bi se uzela u obzir znanstvena dostignuća i osiguralo da distribuirani proizvodi ispunjavaju ciljeve programa u školama, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu dopunjavanja popisa isključenih pojačivača arome navedenog u ovoj Uredbi i utvrđivanja najviših razina za dodani šećer, dodanu sol i dodane masnoće u prerađenim proizvodima.

(5)

Prateće obrazovne mjere kojima se podupire distribucija potrebne su kako bi program u školama bio djelotvoran u postizanju kratkoročnih i dugoročnih ciljeva povećanja potrošnje odabranih poljoprivrednih proizvoda i oblikovanja zdravije prehrane. S obzirom na njihovu važnost, takvim bi mjerama trebalo podupirati distribuciju voća i povrća u školama i distribuciju mlijeka u školama. Kao prateće obrazovne mjere, one su ključan alat za ponovno povezivanje djece s poljoprivredom i raznolikošću poljoprivrednih proizvoda Unije, a posebno s onima koji su proizvedeni u njihovoj regiji, uz pomoć, primjerice, stručnjaka za prehranu i poljoprivrednika. Kako bi se ostvarili ciljevi programa u školama, državama članicama trebalo bi dopustiti da u svoje mjere uključe širi raspon poljoprivrednih proizvoda kao i drugih lokalnih, regionalnih ili nacionalnih specijaliteta kao što su med, stolne masline i maslinovo ulje.

(6)

Kako bi se promicale zdrave prehrambene navike, države članice trebale bi osigurati odgovarajuće sudjelovanje svojih nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u sastavljanju popisa proizvoda kojima se opskrbljuje ili odgovarajuće odbravanje tog popisa od strane tih tijela u skladu s nacionalnim postupcima.

(7)

Kako bi se osigurala učinkovita i ciljana upotreba fondova Unije i olakšala provedba programa u školama, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu utvrđivanja troškova i mjera prihvatljivih za potporu Unije.

(8)

Potporu Unije trebalo bi dodjeljivati odvojeno za voće i povrće u školama te za mlijeko u školama u skladu s dobrovoljnim pristupom distribuciji. Tu potporu trebalo bi dodjeljivati svakoj državi članici uzimajući u obzir broj djece u dobi od šest do deset godina u toj državi članici i stupanj razvoja regija u toj državi članici kako bi se osiguralo dodjeljivanje više potpore slabije razvijenim regijama, manjim egejskim otocima i najudaljenijim regijama s obzirom na to da je u njima poljoprivredna diversifikacija ograničena i da u tim regijama često nije moguće pronaći određene proizvode, što za posljedicu ima veće troškove prijevoza i skladištenja. Osim toga, kako bi se državama članicama omogućilo zadržavanje opsega aktualnih programa za mlijeko u školama te s ciljem poticanja drugih država članica na pokretanje distribucije mlijeka, primjereno je kombinirati te kriterije s dosadašnjom upotrebom potpore Unije za opskrbu djece mlijekom i mliječnim proizvodima, uz iznimku Hrvatske za koju treba odrediti poseban iznos.

(9)

U interesu dobrog upravljanja i gospodarenja proračunom, države članice koje žele sudjelovati u distribuciji prihvatljivih proizvoda svake bi godine trebale podnijeti zahtjeve za potporu Unije.

(10)

Nacionalna ili regionalna strategija trebala bi biti uvjet za sudjelovanje države članice u programu u školama. Svaka država članica koja želi sudjelovati trebala bi predstaviti strategiju u obliku dokumenta koji obuhvaća razdoblje od šest godina i u kojem se iznose njezini prioriteti. Državama članicama trebalo bi dopustiti da redovito ažuriraju svoje strategije, osobito s obzirom na evaluacije i ponovne procjene prioriteta ili ciljeva te uspješnost njihovih programa. Nadalje, strategije mogu sadržavati specifične elemente povezane s provedbom programa u školama što će omogućiti državama članicama da ostvare učinkovitost u upravljanju, između ostalog, zahtjevima za dodjelu potpore.

(11)

Kako bi se promicala svijest o programu u školama i povećala vidljivost potpore Unije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu obveze država članica da javnosti jasno predstave potporu Unije za provedbu programa, između ostalog, u vezi s promidžbenim alatima i, prema potrebi, zajedničkim znakom ili grafičkim elemenatima.

(12)

Kako bi se osigurala vidljivost programa u školama, države članice trebale bi u svojoj strategiji objasniti način na koji će osigurati dodanu vrijednost svojih programa, posebno ako se proizvodi koji se financiraju u okviru programa Unije konzumiraju istodobno kada i drugi obroci koji se djeci daju u obrazovnoj ustanovi. Kako bi se osiguralo postizanje edukativne svrhe programa Unije i njezina djelotvornost, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu pravila o distribuciji proizvoda koji se financiraju u okviru programa Unije u odnosu na podjelu drugih obroka u obrazovnim ustanovama i njihovu pripremu.

(13)

Kako bi se provjerila djelotvornost programa u školama u državama članicama, Unija bi trebala financirati inicijative za praćenje i evaluaciju postignutih rezultata, pri čemu se posebna pozornost posvećuje srednjoročnim promjenama u potrošnji.

(14)

Trebalo bi ukinuti načelo sufinanciranja za distribuciju voća i povrća u školama.

(15)

Ova Uredba ne bi trebala utjecati na podjelu regionalnih ili lokalnih nadležnosti u državama članicama.

(16)

Uredbu (EU) br. 1308/2013 i Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5) trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Kako bi se uzeo u obzir kalendar školske godine, nova pravila trebala bi se primjenjivati od 1. kolovoza 2017.,

1.

Dio II. glava I. poglavlje II. odjeljak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Odjeljak 1.

Potpora za opskrbu voćem i povrćem te mlijekom i mliječnim proizvodima u obrazovnim ustanovama

Članak 22.

Ciljna skupina

Program potpore namijenjen poboljšanju distribucije poljoprivrednih proizvoda i poboljšanju prehrambenih navika djece usmjeren je na djecu koja redovito pohađaju vrtiće, predškole ili osnovnoškolske odnosno srednjoškolske obrazovne ustanove kojima upravljaju ili ih priznaju nadležna tijela država članica.

Članak 23.

Potpora za opskrbu voćem i povrćem u školama te mlijekom u školama, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi

1.   Potpora Unije dodjeljuje se za djecu u obrazovnim ustanovama iz članka 22. za:

Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a utvrđuje ograničenja za udio potpore Unije kojom se pokrivaju mjere i troškovi iz točaka (b) i (c) prvog podstavka ovog stavka.

2.   Za potrebe ovog odjeljka:

3.   Države članice koje žele sudjelovati u programu potpore uspostavljenom na temelju stavka 1. (‚program u školama’) i koje su zatražile odgovarajuću potporu Unije daju prednost, uzimajući u obzir nacionalne okolnosti, distribuciji proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:

4.   Neovisno o stavku 3., kako bi promicale potrošnju određenih proizvoda i/ili odgovorile na posebne prehrambene potrebe djece na svojem državnom području, države članice mogu predvidjeti distribuciju proizvoda iz jedne ili obje od sljedećih skupina:

5.   U slučajevima kada države članice smatraju da je to potrebno za ostvarivanje ciljeva programa u školama i ciljeva navedenih u strategijama iz stavka 8., one mogu dopuniti distribuciju proizvoda iz stavaka 3. i 4. proizvodima navedenima u Prilogu V.

U takvim slučajevima potpora Unije isplaćuje se samo za mliječnu komponentu distribuiranog proizvoda. Ta mliječna komponenta ne smije biti manja od 90 % masenog udjela za proizvode kategorije I. iz Priloga V. i 75 % masenog udjela za proizvode kategorije II. iz Priloga V.

Vijeće utvrđuje razinu potpore Unije za mliječnu komponentu u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a.

6.   Proizvodi distribuirani u okviru programa u školama ne sadrže ništa od sljedećeg:

Neovisno o prvom podstavku ovog stavka, svaka država članica može, nakon što dobije odgovarajuće odobrenje svojih nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u skladu sa svojim nacionalnim postupcima, odlučiti da prihvatljivi proizvodi iz stavaka 4. i 5. mogu sadržavati ograničene količine dodanog šećera, dodane soli i/ili dodanih masti.

7.   Dodatno uz proizvode iz stavaka 3., 4. i 5. ovog članka države članice mogu predvidjeti uvrštenje drugih poljoprivrednih proizvoda u okvir pratećih obrazovnih mjera, a posebno onih navedenih u članku 1. stavku 2. točkama (g) i (v).

8.   Kao uvjet za sudjelovanje u programu u školama država članica, prije svojeg sudjelovanja u programu u školama i potom svakih šest godina, na nacionalnoj ili regionalnoj razini izrađuje strategiju za provedbu programa. Strategiju može izmijeniti tijelo odgovorno za njezinu izradu na nacionalnoj ili regionalnoj razini, posebno s obzirom na praćenje i evaluaciju te postignute rezultate. U strategiji se utvrđuju barem potrebe koje treba zadovoljiti, rangiranje potreba u smislu prioriteta, ciljna skupina te očekivani rezultati koje treba postići i, ako su dostupni, kvantificirani ciljevi koje treba ostvariti u odnosu na početno stanje te utvrđuju najprikladniji instrumenti i djelovanja za postizanje tih ciljeva.

Strategija može sadržavati određene elemente povezane s provedbom programa u školama, uključujući one namijenjene pojednostavnjenju upravljanja njime.

9.   Države članice u svojim strategijama utvrđuju popis svih proizvoda kojima se opskrbljuje u okviru programa u školama bilo redovnom distribucijom ili u okviru pratećih obrazovnih mjera. Ne dovodeći u pitanje stavak 6., one bi trebale osigurati i odgovarajuće sudjelovanje svojih nacionalnih tijela nadležnih za zdravlje i prehranu u sastavljanju tog popisa ili odgovarajuće odobravanje tog popisa od strane tih tijela u skladu s nacionalnim postupcima.

10.   Kako bi osigurale djelotvornost programa u školama, države članice također predviđaju prateće obrazovne mjere, koje mogu uključivati, između ostalog, mjere i aktivnosti čiji je cilj ponovno povezati djecu s poljoprivredom kroz aktivnosti, kao što su posjeti poljoprivrednim gospodarstvima, i distribuciju šireg raspona poljoprivrednih proizvoda kako je navedeno u stavku 7. Te mjere također mogu biti osmišljene za obrazovanje djece o povezanim pitanjima, kao što su zdrave prehrambene navike, lokalni prehrambeni lanci, ekološki uzgoj, održiva proizvodnja ili borba protiv rasipanja hrane.

11.   Države članice odabiru proizvode koje će distribuirati ili uključiti u prateće obrazovne mjere na temelju objektivnih kriterija koji uključuju jedan ili više sljedećih aspekata: zdravstvene i okolišne aspekte, sezonalnost, raznolikost ili dostupnost lokalnih ili regionalnih proizvoda dajući prednost, koliko je to moguće, proizvodima podrijetlom iz Unije. Države članice mogu poticati osobito lokalnu ili regionalnu kupnju, ekološke proizvode, kratke lance opskrbe ili koristi za okoliš te, prema potrebi, proizvode priznate prema sustavima kvalitete uspostavljenima Uredbom (EU) br. 1151/2012.

Države članice u svojim strategijama mogu razmotriti davanje prednosti aspektima održivosti i pravedne trgovine.

Članak 23.a

Odredbe o financiranju

1.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4. ovog članka, potpora koja se u okviru programa u školama dodjeljuje za distribuciju proizvoda, prateće obrazovne mjere i povezani troškovi iz članka 23. stavka 1. ne smiju premašiti 250 milijuna EUR po školskoj godini.

U okviru te ukupne granice potpora ne smije premašiti:

2.   Potpora iz stavka 1. dodjeljuje se svakoj državi članici uzimajući u obzir sljedeće:

Dodijeljenim sredstvima za dotične države članice osigurava se dodjeljivanje više potpore najudaljenijim regijama navedenima u članku 349. UFEU-a kako bi se u obzir uzela posebna situacija tih regija u vezi s nabavom proizvoda i promicala takva nabava među najudaljenijim regijama koje se, u zemljopisnom smislu, nalaze blizu jedna drugoj.

Dodijeljenim sredstvima za mlijeko u školama koja proizlaze iz primjene kriterija utvrđenih u ovom stavku osigurava se da sve države članice imaju pravo primiti, po djetetu iz dobne skupine navedene u prvom podstavku točki (a), barem najmanji iznos potpore Unije. Taj iznos ne smije biti manji od prosječnog korištenja potpore Unije po djetetu u svim državama članicama u okviru programa mlijeka u školama koji se primjenjivao prije 1. kolovoza 2017.

Vijeće u skladu s člankom 43. stavkom 3. UFEU-a poduzima mjere o utvrđivanju okvirnih i konačnih dodijeljenih sredstava i o preraspodjeli potpore Unije za voće i povrće u školama te mlijeko u školama.

3.   Države članice koje žele sudjelovati u programu u školama svake godine podnose svoj zahtjev za potporu Unije, navodeći zatraženi iznos za voće i povrće u školama te zatraženi iznos za mlijeko u školama koje žele distribuirati.

4.   Ne premašujući ukupnu granicu od 250 milijuna EUR utvrđenu u stavku 1., svaka država članica jednom u školskoj godini može prenijeti do 20 % bilo kojih od svojih okvirnih dodijeljenih sredstava.

Taj postotak može se povećati na 25 % za države članice s najudaljenijim regijama navedenima u članku 349. UFEU-a i u drugim odgovarajuće opravdanim slučajevima, kao što su slučajevi kada se države članice trebaju suočiti s posebnom situacijom na tržištu u sektoru obuhvaćenom programom u školama, svojim posebnim zabrinutostima u vezi s niskom potrošnjom jedne od skupina proizvoda ili drugim društvenim promjenama.

Prijenosi se mogu izvršiti:

Prijenosi iz trećeg podstavka točke (a) ne mogu se izvršiti iz okvirnih dodijeljenih sredstava za skupinu proizvoda za koje dotična država članica zatraži iznos koji premašuje njezina okvirna dodijeljena sredstva. Države članice priopćuju Komisiji iznos svih prijenosa među okvirnim dodijeljenim sredstvima.

5.   Programom u školama ne dovodi se u pitanje nijedan zasebni nacionalni program u školama koji je u skladu s pravom Unije. Potpora Unije predviđena u članku 23. može se upotrijebiti za proširenje opsega ili povećanje djelotvornosti postojećih nacionalnih programa u školama ili programa distribucije u školama kojima se predviđa opskrba voćem i povrćem u školama te mlijekom u školama, ali ona ne zamjenjuje financiranje tih postojećih nacionalnih programa, uz iznimku besplatne distribucije obroka djeci u obrazovnim ustanovama. Ako država članica odluči proširiti opseg postojećeg nacionalnog programa u školama ili ga učiniti djelotvornijim podnošenjem zahtjeva za potporu Unije, ona u strategiji iz članka 23. stavka 8. navodi način na koji će to ostvariti.

6.   Države članice mogu, dodatno uz potporu Unije, dodijeliti nacionalnu potporu za financiranje programa u školama.

Države članice mogu financirati tu potporu pristojbom u dotičnom sektoru ili bilo kojim drugim doprinosom iz privatnog sektora.

7.   Unija također može financirati, na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1306/2013, mjere informiranja, promidžbe, praćenja i evaluacije povezane s programom u školama, uključujući mjere za podizanje svijesti javnosti o ciljevima programa i povezanim mjerama umrežavanja čiji je cilj razmjena iskustva i najboljih praksi kako bi se olakšali provedba programa i upravljanje njime.

Komisija može u skladu s člankom 24. stavkom 4. ove Uredbe osmisliti zajednički znak ili grafičke elemente kako bi ojačala vidljivost programa u školama.

8.   Države članice koje sudjeluju u programu u školama predstavljaju javnosti, u školskim prostorijama ili na drugim relevantnim mjestima, svoju uključenost u program i činjenicu da ga subvencionira Unija. Države članice mogu se koristiti svim primjerenim promidžbenim alatima koji mogu uključivati plakate, specijalizirane internetske stranice, informativne grafičke materijale te informacije i kampanje za podizanje svijesti. Države članice osiguravaju dodanu vrijednost i vidljivost Unijinog programa u školama u odnosu na podjelu drugih obroka u obrazovnim ustanovama.

Članak 24.

Delegirane ovlasti

1.   Kako bi se promicale zdrave prehrambene navike djece te osiguralo da je potpora u okviru programa u školama usmjerena na djecu u ciljnoj skupini iz članka 22., Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u vezi s pravilima o:

2.   Kako bi se osigurala učinkovita i ciljana upotreba sredstava Unije i olakšala provedba programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. o:

3.   Kako bi uzela u obzir znanstvena dostignuća, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi dopunila popis umjetnih pojačivača arome iz članka 23. stavka 6. prvog podstavka točke (e).

Kako bi osigurala da proizvodi distribuirani u skladu s člankom 23. stavcima 3., 4. i 5. ispunjavaju ciljeve programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kako bi utvrdila najviše razine za dodani šećer, dodanu sol i dodane masnoće koje države članice mogu dopustiti na temelju članka 23. stavka 6. drugog podstavka i koje su tehnički potrebne za pripremu ili proizvodnju prerađenih proizvoda.

4.   Kako bi se promicala svijest o programu u školama i povećala vidljivosti potpore Unije, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se od država članica koje sudjeluju u programu u školama zahtijeva da javnosti jasno predstave činjenicu da primaju potporu Unije za provedbu programa, između ostalog, u vezi s:

5.   Kako bi se osigurala dodana vrijednost i vidljivost programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. u pogledu pravila o distribuciji proizvoda u odnosu na podjelu drugih obroka u obrazovnim ustanovama.

6.   Uzimajući u obzir da je potrebno osigurati da se potpora Unije odražava u cijeni po kojoj su proizvodi dostupni u okviru programa u školama, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 227. kojima se od država članica zahtijeva da u svojim strategijama objasne način na koji će to ostvariti.

Članak 25.

Provedbene ovlasti u skladu s postupkom ispitivanja

Komisija može provedbenim aktima donijeti mjere potrebne za primjenu ovog odjeljka, uključujući one o:

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2.

(*)  Uredba (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (SL L 354, 31.12.2008., str. 16.).”"

2.

Članak 217. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 217.

Nacionalna plaćanja za distribuciju proizvoda djeci

Države članice mogu izvršavati nacionalna plaćanja za opskrbu djece u obrazovnim ustanovama skupinama prihvatljivih proizvoda iz članka 23., za prateće obrazovne mjere povezane s takvim proizvodima i za povezane troškove iz članka 23. stavka 1. točke (c).

Države članice mogu financirati ta plaćanja pristojbom u dotičnom sektoru ili bilo kojim drugim doprinosom iz privatnog sektora.”

3.

U članku 225. dodaju se sljedeće točke:

4.

Prilog V. zamjenjuje se sljedećim:

24.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 135/11

(1)

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) osmišljen je za mjerenje inflacije na harmonizirani način diljem država članica. Komisija i Europska središnja banka (ESB) upotrebljavaju HIPC u svojoj procjeni stabilnosti cijena u državama članicama u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(2)

Harmonizirani indeksi upotrebljavaju se u kontekstu postupka Komisije u slučaju makroekonomske neravnoteže, uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (3).

(3)

Statistika cijena visoke kvalitete i usporedivosti ključna je za tvorce javnih politika u Uniji, istraživače i sve europske građane.

(4)

Europski sustav središnjih banaka (ESSB) upotrebljava HIPC kao indeks za mjerenje postizanja ESSB-ovog cilja stabilnosti cijena u skladu s člankom 127. stavkom 1. UFEU-a, koji je posebno važan za utvrđivanje i provođenje monetarne politike Unije u skladu s člankom 127. stavkom 2. UFEU-a. Na temelju članka 127. stavka 4. i članka 282. stavka 5. UFEU-a potrebno je savjetovanje s ESB-om u slučaju svakog predloženog akta Unije iz nadležnosti ESB-a.

(5)

Cilj je ove Uredbe utvrditi zajednički okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena i indeksa cijena stambenih objekata na razini Unije i na nacionalnoj razini. Time se, međutim, ne isključuje mogućnost proširenja primjene okvira u budućnosti, prema potrebi, na podnacionalnu razinu.

(6)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 2494/95 (4) utvrđen je zajednički okvir za određivanje harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena. Taj pravni okvir potrebno je prilagoditi postojećim zahtjevima i tehničkom napretku, dodatno poboljšavajući time relevantnost i usporedivost harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena i indeksa cijena stambenih objekata. Na temelju novog okvira utvrđenog ovom Uredbom trebalo bi potaknuti rad na nizu dodatnih pokazatelja razvoja cijena.

(7)

Ovom Uredbom uzima se u obzir Komisijin program za izradu boljeg zakonodavstva i, posebno, Komunikacija Komisije od 8. listopada 2010. pod nazivom o „Pametni propisi u Europskoj uniji”. Kao prioritet u području statistike Komisija je navela pojednostavnjenje i poboljšanje regulatornog okruženja u statistici, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 10. kolovoza 2009. o proizvodnji statistike EU-a: vizija za sljedeće desetljeće.

(8)

HIPC i harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-CT) trebalo bi raščlaniti prema kategorijama Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni (ECOICOP). Takvom raščlambom trebala bi se osigurati dosljednost i usporedivost cjelokupne europske statistike koja se odnosi na osobnu potrošnju. ECOICOP bi trebao biti i u skladu s međunarodnim standardom UN-a za klasifikaciju osobne potrošnje prema namjeni (UN COICOP); stoga bi ECOICOP trebalo prilagoditi u skladu s promjenama UN COICOP-a.

(9)

HIPC se temelji na promatranim cijenama u koje su uključeni i porezi na proizvode. Promjene poreznih stopa na proizvode stoga utječu na inflaciju. Za analizu inflacije i procjenu konvergencije u državama članicama potrebno je prikupiti informacije i o učinku poreznih promjena na inflaciju. U tu svrhu HIPC bi trebalo izračunati i na temelju cijena po stalnim poreznim stopama.

(10)

Utvrđivanje indeksa cijena stambenih objekata, a posebno za stambene objekte u vlasništvu stanara, važan je korak prema daljnjem poboljšanju relevantnosti i usporedivosti HIPC-a. Indeks cijena stambenih objekata nužan je temelj za izračun indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara. Usto je indeks cijena stambenih objekata sam po sebi važan pokazatelj. Komisija bi do 31. prosinca 2018. trebala pripremiti izvješće u kojem se utvrđuje prikladnost integracije indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara u područje obuhvaćeno HIPC-om. Ovisno o rezultatima izvješća, Komisija bi, prema potrebi, u razumnom vremenskom roku trebala podnijeti prijedlog o izmjeni ove Uredbe s ciljem integracije indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara u područje obuhvaćeno HIPC-om.

(11)

Rane privremene informacije o mjesečnoj vrijednosti HIPC-a u obliku prvih procjena ključne su za monetarnu politiku u europodručju. Stoga bi države članice čija je valuta euro trebale dostaviti takve prve procjene.

(12)

HIPC je osmišljen za procjenjivanje stabilnosti cijena. Nije namijenjen tome da bude indeks troškova života. Uz HIPC, trebalo bi se započeti istraživanje o harmoniziranom indeksu troškova života.

(13)

Referentno razdoblje harmoniziranih indeksa trebalo bi se periodički ažurirati. Kako bi se osiguralo da su izračunani indeksi usporedivi i relevantni, potrebno je utvrditi pravila za zajednička referentna razdoblja harmoniziranih indeksa i njihovih podindeksa koji su integrirani u različitim vremenskim trenucima.

(14)

Kako bi se potaknula postupna harmonizacija harmoniziranih indeksa potrošačkih cijena i indeksa cijena stambenih objekata, trebalo bi pokrenuti pilot-studije s ciljem procjene izvedivosti upotrebe poboljšanih osnovnih informacija ili primjene novih metodoloških pristupa. Komisija bi trebala poduzeti potrebne mjere i pronaći prave poticaje, uključujući financijsku potporu, za podupiranje takvih pilot-studija.

(15)

Komisija (Eurostat) bi trebala provjeriti izvore i metode koje države članice upotrebljavaju za izračun harmoniziranih indeksa i pratiti provedbu pravnog okvira u državama članicama. U tu bi svrhu, Komisija (Eurostat) trebala održavati redovan dijalog sa statističkim tijelima država članica.

(16)

Popratne informacije presudne su za procjenu jesu li detaljni harmonizirani indeksi koje su dostavile države članice u dovoljnoj mjeri usporedivi. Osim toga, transparentnim metodama i praksama izračuna koje se upotrebljavaju u državama članicama svim se dionicima pomaže da razumiju harmonizirane indekse i dodatno poboljšaju njihovu kvalitetu. Stoga bi trebalo utvrditi niz pravila za dostavljanje harmoniziranih metapodataka.

(17)

Kako bi se osigurala kvaliteta statističkih podataka koje dostavljaju države članice, Komisija bi trebala upotrebljavati odgovarajuće ovlasti iz članka 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(18)

Kako bi se osigurala prilagodba na promjene UN COICOP-a, izmijenio popis stavki koje se uređuju provedbenim aktima dodavanjem stavki radi uzimanja u obzir tehničkog napretka statističkih metoda i na temelju procjene iz pilot-studija, te da bi se izmijenio popis podindeksâ ECOICOP-a koji države članice nisu obvezne proizvoditi, kako bi se u HIPC i harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama uključile igre na sreću, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(19)

Kako bi se osigurala potpuna usporedivost harmoniziranih indeksa, potrebni su jedinstveni uvjeti: za primjenu ECOICOP-a za potrebe HIPC-a i harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama; za raščlambu prvih procjena HIPC-a koje su dostavile države članice čija je valuta euro; za raščlambe indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i indeksa cijena stambenih objekata; za kvalitetu pondera harmoniziranih indeksa; za poboljšane metode na temelju dobrovoljnih pilot-studija; za odgovarajuću metodologiju; za detaljna pravila o preračunavanju harmoniziranih indeksa; za standarde razmjene podataka i metapodataka; za reviziju harmoniziranih indeksa i njihovih podindeksa; i za tehničke zahtjeve za osiguranje kvalitete u pogledu sadržaja godišnjih standardnih izvješća o kvaliteti, za rok za podnošenje izvješćâ Komisiji (Eurostatu) i strukturu popisâ te za rok za dostavu popisâ Komisiji (Eurostatu). Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (6).

(20)

Pri donošenju provedbenih mjera i delegiranih akata u skladu s ovom Uredbom Komisija bi prema potrebi trebala uzeti u obzir isplativost i osigurati da te mjere i akti ne predstavljaju značajno dodatno opterećenje ni za države članice niti za davatelje podataka.

(21)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno stvaranje zajedničkih statističkih standarda za harmonizirane indekse potrošačkih cijena i indeks cijena stambenih objekata, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(22)

U smislu članka 7. Uredbe (EZ) br. 223/2009 od Odbora za Europski statistički sustav zatražilo se da osigura stručne smjernice.

(23)

Uredbu (EZ) br. 2494/95 trebalo bi stoga staviti izvan snage,

1.

„proizvodi” znači roba i usluge kako je definirano u stavku 3.01 Priloga A. Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („ESA 2010”);

2.

„potrošačke cijene” znači kupovne cijene koje kućanstva plaćaju za kupnju pojedinih proizvoda putem novčanih transakcija;

3.

„cijene stambenih objekata” znači transakcijske cijene stambenih objekata koje kupuju kućanstva;

4.

„kupovne cijene” znači cijene koje su kupci stvarno platili za proizvode, uključujući sve poreze umanjene za subvencije na proizvode, nakon odbitaka popusta od standardnih cijena ili naknada, i isključujući kamate ili naknade za usluge dodane u skladu s uvjetima kredita i sve dodatne naknade nastale zbog neplaćanja u razdoblju navedenom u trenutku kupnje;

5.

„administrativne cijene” znači cijene koje izravno utvrđuju vlasti ili na koje vlasti u značajnoj mjeri utječu;

6.

„harmonizirani indeks potrošačkih cijena” ili „HIPC” znači usporedivi indeks potrošačkih cijena koji proizvodi svaka država članica;

7.

„harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama” znači indeks kojim se mjere promjene u potrošačkim cijenama bez utjecaja promjena poreznih stopa na proizvode u istom vremenskom razdoblju;

8.

„porezna stopa” znači porezni parametar i može značiti određeni postotak cijene ili apsolutni iznos poreza koji se plaća na fizičku jedinicu;

9.

„indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara” znači indeks koji mjeri promjene u cijenama transakcija stambenih objekata koji do sada nisu bili na raspolaganju u sektoru kućanstava i drugih proizvoda koje kućanstva stječu u svojstvu vlasnika -stanara;

10.

„indeks cijena stambenih objekata” znači indeks koji mjeri promjene u cijenama transakcija stambenih objekata koje kupuju kućanstva;

11.

„podindeks HIPC-a ili harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama” znači indeks cijena za bilo koju kategoriju Europske klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni („ECOICOP”) kako je utvrđeno u Prilogu I.;

12.

„harmonizirani indeksi” znači HIPC, harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama, indeks cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i indeks cijena stambenih objekata;

13.

„prva procjena HIPC-a” znači rana procjena HIPC-a koju dostavljaju države članice čija je valuta euro, a koja se može temeljiti na privremenim informacijama i, prema potrebi, odgovarajućem modeliranju;

14.

„indeks vrste Laspeyres” znači indeks cijena kojim se mjere prosječne promjene cijena, od referentnog razdoblja cijene do razdoblja koje se koristi za usporedbu, upotrebom udjela izdataka iz razdoblja prije referentnog razdoblja cijene pri čemu je udio izdataka prilagođen tako da odražava cijene iz referentnog razdoblja cijene.

„Indeks vrste Laspeyres” definira se na sljedeći način:

Cijena proizvoda označuje se slovom p, referentno razdoblje cijene označuje se brojkom 0, a razdoblje koje se koristi za usporedbu označuje se slovom t. Ponderi (w) udio su izdataka u razdoblju (b) prije referentnog razdoblja cijene i prilagođavaju se kako bi odražavali cijene u referentnom razdoblju cijene 0;

15.

„referentno razdoblje za indeks” znači razdoblje za koje je indeks utvrđen na 100 indeksnih bodova;

16.

„referentno razdoblje za cijene” znači razdoblje s kojim se uspoređuje cijena iz razdoblja koje se koristi za usporedbu; za mjesečne indekse referentno razdoblje za cijene jest prosinac prethodne godine, a za tromjesečne indekse referentno razdoblje za cijene jest četvrto tromjesečje prethodne godine;

17.

„osnovne informacije” znači podaci kojima se obuhvaćaju:

18.

„kućanstvo” znači kućanstvo iz stavka 2.119. točaka (a) i (b) Priloga A ESA-i 2010, bez obzira na državljanstvo ili boravišni status;

19.

„gospodarsko područje države članice” znači gospodarsko područje iz stavka 2.05. Priloga A ESA-i 2010, uz iznimku da su izvanteritorijalne enklave smještene unutar granica pojedine države članice uključene, a teritorijalne enklave smještene u ostatku svijeta isključene;

20.

„krajnji novčani izdaci za potrošnju kućanstva” znači onaj dio krajnjih izdataka za potrošnju koji nastaje:

21.

„znatna promjena u načinu proizvodnje” znači promjena za koju se smatra da utječe na godišnju stopu promjene određenog harmoniziranog indeksa ili njezinog dijela u bilo kojem razdoblju za više od:

(a)

u prosjeku 0,1 postotnih bodova ili manje tijekom razdoblja od godinu dana u odnosu na prethodnu godinu od indeksa koji je izračunan slijedeći metodološki pristup iz ove Uredbe, u slučaju HIPC-a i harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama;

(b)

u prosjeku 1 postotni bod ili manje tijekom razdoblja od godinu dana u odnosu na prethodnu godinu od indeksa koji je izračunan slijedeći metodološki pristup iz ove Uredbe, u slučaju indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara i indeksa cijena stambenih objekata.

i.

uzorkovanje i reprezentativnost;

ii.

prikupljanje cijena i postupanje s njima;

iii.

zamjene i prilagodbu kvalitete;

iv.

izračun indeksa;

v.

revizije;

vi.

posebne indekse;

vii.

postupanje s proizvodima u posebnim područjima.

(a)

za mjesečne indekse, s indeksom za siječanj sljedeće godine nakon referentnog razdoblja indeksa;

(b)

za tromjesečne indekse, s indeksom za prvo tromjesečje sljedeće godine nakon referentnog razdoblja indeksa.

(a)

podindeksâ HIPC-a i podindeksâ harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama koji čine manje od tisućitog dijela ukupnih izdataka;

(b)

podindeksâ indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara koji čine manje od stotog dijela ukupnih izdataka za stambene objekte u vlasništvu stanara, odnosno podindeksâ indeksa cijena stambenih objekata koji čine manje od stotog dijela ukupne kupovine stambenih objekata.

(a)

15 kalendarskih dana nakon završetka mjeseca za koji su indeksi izračunani za indekse od veljače do prosinca i 20 kalendarskih dana nakon završetka mjeseca za koji su indeksi izračunani za indekse za siječanj; te

(b)

85 kalendarskih dana nakon završetka tromjesečja za koje su indeksi izračunani.

(a)

13. veljače svake godine za mjesečne indekse;

(b)

15. lipnja svake godine za tromjesečne indekse.

(a)

godišnja standardna izvješća o kvaliteti kojima su obuhvaćeni kriteriji kvalitete iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009;

(b)

popise koji se ažuriraju svake godine, a koji sadržavaju pojedinosti o izvorima podataka, upotrijebljenim definicijama i metodama;

(c)

dodatne povezane informacije onoliko detaljne koliko je potrebno za ocjenu ispunjenja zahtjeva o usporedivosti i kvalitete harmoniziranih indeksa ako Komisija (Eurostat) to zatraži.

24.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 135/39

(1)

Uredba Vijeća (EZ) br. 953/2003 (2) značajno je izmijenjena nekoliko puta (3). Radi jasnoće i racionalnosti tu bi Uredbu trebalo kodificirati.

(2)

Mnoge od najsiromašnijih zemalja u razvoju žurno trebaju pristup cjenovno prihvatljivim osnovnim lijekovima za liječenje prenosivih bolesti. Te su zemlje izrazito ovisne o uvozu lijekova jer u rijetkim slučajevima postoji lokalna proizvodnja.

(3)

Nužna je segmentacija cijena između tržišta razvijenih zemalja i tržišta najsiromašnijih zemalja u razvoju kako bi se osigurala opskrba najsiromašnijih zemalja u razvoju osnovnim farmaceutskim proizvodima po izrazito sniženim cijenama. Stoga se te izrazito snižene cijene ne mogu smatrati referentnima za cijenu koja se za iste proizvode plaća na tržištima razvijenih zemalja.

(4)

U većini razvijenih zemalja postoje zakonodavni i regulatorni instrumenti za sprečavanje uvoza farmaceutskih proizvoda u određenim okolnostima, no postoji rizik da takvi instrumenti postanu nedovoljni u slučajevima kada se značajne količine farmaceutskih proizvoda izrazito sniženih cijena prodaju na tržištima najsiromašnijih zemalja u razvoju, a gospodarski interes za skretanje trgovine na tržišta s visokim cijenama može stoga značajno porasti.

(5)

Postoji potreba za poticanjem proizvođača farmaceutskih proizvoda na stavljanje na raspolaganje značajno povećanih količina farmaceutskih proizvoda po izrazito sniženim cijenama osiguravanjem ovom Uredbom da takvi proizvodi ostanu na tržištima najsiromašnijih zemalja u razvoju. Donacije farmaceutskih proizvoda i proizvodi prodani na temelju ugovora sklopljenih kao odgovor na konkurentne ponude nacionalnih vlada ili međunarodnih tijela za nabavu ili na temelju partnerstva ugovorenog između proizvođača i vlade zemlje odredišta trebali bi moći biti prihvatljivi na temelju ove Uredbe pod jednakim uvjetima, imajući u vidu da donacije ne doprinose poboljšanju pristupa takvim proizvodima na održivom temelju.

(6)

Potrebno je predvidjeti postupak za identificiranje proizvoda, zemalja i bolesti obuhvaćenih ovom Uredbom.

(7)

Ova Uredba služi u svrhu sprečavanja uvoza proizvoda s diferencirano određenom cijenom u Uniju. Izuzeća su utvrđena za određene situacije pod strogim uvjetom da je osigurano da konačno odredište dotičnih proizvoda bude jedna od zemalja navedenih u Prilogu II.

(8)

Proizvođači proizvoda s diferencirano određenom cijenom trebali bi različito oblikovati izgled proizvoda s diferencirano određenom cijenom kako bi olakšali zadaću njihovog identificiranja.

(9)

Bit će primjereno preispitati popise bolesti i zemalja odredišta koje su obuhvaćene ovom Uredbom kao i formule koje se koriste za identificiranje proizvoda s diferencirano određenom cijenom s obzirom na, između ostalog, iskustvo stečeno njezinom primjenom.

(10)

U pogledu proizvoda s diferencirano određenom cijenom koji se nalaze u osobnoj prtljazi putnika i koji su za osobnu uporabu primjenjuju se pravila jednaka pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) br. 608/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(11)

U slučaju da su proizvodi s diferencirano određenom cijenom zaplijenjeni prema ovoj Uredbi, nadležno tijelo trebalo bi moći, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i s ciljem osiguranja da se zaplijenjeni proizvodi koriste prema prvotnoj namjeni u potpunu dobrobit zemalja navedenih u Prilogu II., odlučiti staviti ih na raspolaganje u humanitarne svrhe u tim zemljama. Ako takva odluka nije donesena, zaplijenjene proizvode trebalo bi uništiti.

(12)

Kako bi se dodali proizvodi na popis proizvoda obuhvaćenih ovom Uredbom, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kako bi se izmijenili prilozi ovoj Uredbi. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način,

(a)

kriteriji za utvrđivanje što je proizvod s diferencirano određenom cijenom;

(b)

uvjeti pod kojima carinska tijela poduzimaju djelovanje;

(c)

mjere koje poduzimaju nadležna tijela u državama članicama.

(a)

„proizvod s diferencirano određenom cijenom” znači farmaceutski proizvod koji se koristi za sprečavanje, dijagnozu i liječenje bolesti navedenih u Prilogu IV., a čija je cijena određena u skladu s jednim od načina izračuna cijena utvrđenih u članku 3., provjerena od strane Komisije ili neovisnog revizora kako je predviđeno u članku 4. i unesena na popis proizvoda s diferencirano određenom cijenom koji je naveden u Prilogu I.;

(b)

„zemlje odredišta” znači zemlje navedene u Prilogu II.;

(c)

„nadležno tijelo” znači tijelo koje odredi država članica u svrhu određivanja je li roba suspendirana od strane carinskih tijela u određenoj državi članici proizvod s diferencirano određenom cijenom i davanja uputa ovisno o rezultatu preispitivanja.

(a)

ponovni izvoz u zemlje odredišta;

(b)

stavljanje u postupak provoza ili postupak carinskog skladištenja ili u slobodnu zonu ili slobodno skladište u svrhu ponovnog izvoza u zemlju odredišta.

(a)

nije viša od postotka navedenog u Prilogu III. ponderirane prosječne tvorničke cijene koju proizvođač naplaćuje na tržištima Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) za isti proizvod u vrijeme podnošenja zahtjeva; ili

(b)

može biti jednaka proizvođačevim izravnim troškovima proizvodnje uz dodatak najvišeg postotka koji je određen u Prilogu III.

(a)

naziv proizvoda i aktivni sastojak proizvoda s diferencirano određenom cijenom te dostatne informacije kako bi se moglo provjeriti koju bolest sprečava, dijagnosticira ili liječi;

(b)

ponuđenu cijenu u odnosu na bilo koji od izračuna cijene navedenih u članku 3. s dostatnim detaljima kako bi se omogućila provjera. Umjesto podnošenja takvih detaljnih informacija, podnositelj zahtjeva može dostaviti potvrdu izdanu od strane neovisnog revizora u kojoj se navodi da je cijena provjerena i da odgovara jednom od kriterija određenih u Prilogu III. Neovisni revizor imenuje se dogovorom između proizvođača i Komisije. Sve informacije koje podnositelj zahtjeva pruži revizoru ostaju povjerljive;

(c)

zemlju odredišta ili zemlje odredišta kojima podnositelj zahtjeva namjerava prodati predmetni proizvod;

(d)

oznaku na temelju kombinirane nomenklature kako je utvrđeno u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (5) i prema potrebi dopunjenoj pododjeljcima TARIC-a kako bi se nedvojbeno identificirala predmetna roba; i

(e)

sve mjere koje je poduzeo proizvođač ili izvoznik kako bi proizvod s diferencirano određenom cijenom učinio lako prepoznatljivim u odnosu na identične proizvode koji su ponuđeni na prodaju unutar Unije.

24.5.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 135/53

(1)

Europol je osnovan Odlukom Vijeća 2009/371/PUP (2) kao tijelo Unije financirano iz općeg proračuna Unije radi podupiranja i jačanja djelovanja nadležnih tijela država članica i njihove zajedničke suradnje u sprečavanju i suzbijanju organiziranog kriminaliteta, terorizma i drugih oblika teških kaznenih djela koji utječu na dvije ili više država članica. Odluka 2009/371/PUP zamijenila je Konvenciju zasnovanu na članku K.3 Ugovora o Europskoj uniji, o osnivanju Europskoga policijskog ureda (Konvencija o Europolu) (3).

(2)

Člankom 88. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da Europol bude uređen uredbom koja će se usvojiti u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Njime se također zahtijeva uspostavljanje postupaka za nadzor aktivnosti Europola koji provodi Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima u skladu s člankom 12. točkom (c) Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i člankom 9. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji koji je priložen UEU-u i UFEU-u („Protokol br. 1”) s ciljem jačanja demokratske legitimnosti i odgovornosti Europola prema građanima Unije. Stoga bi Odluku 2009/371/PUP trebalo zamijeniti uredbom kojom se, između ostalog, utvrđuju pravila o parlamentarnom nadzoru.

(3)

U programu pod nazivom „Stockholmski program – otvorena i sigurna Europa koja služi svojim građanima i štiti ih” (4) Europol se poziva da se razvije i postane središte razmjene informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica, pružatelj usluga i platforma službi za izvršavanje zakonodavstva. Na osnovi procjene funkcioniranja Europola potrebno je daljnje poboljšanje njegove operativne učinkovitosti za postizanje tog cilja.

(4)

Velike kriminalne i terorističke mreže predstavljaju značajnu opasnost za unutarnju sigurnost Unije te za sigurnost i egzistenciju njezinih građana. Dostupne procjene opasnosti pokazuju da se kriminalne skupine u svojim aktivnostima sve više bave s više vrsta kaznenih djela i preko granica jedne zemlje. Nacionalna tijela za izvršavanje zakonodavstva stoga trebaju bliskije surađivati sa svojim partnerima u drugim državama članicama. U tom smislu potrebno je opremiti Europol za bolju podršku državama članicama u sprečavanju kriminaliteta, analizi i istragama diljem Unije. To je bilo potvrđeno i u evaluaciji Odluke 2009/371/PUP.

(5)

Cilj ove Uredbe jest izmijeniti i proširiti odredbe Odluke 2009/371/PUP kao i odluka Vijeća 2009/934/PUP (5), 2009/935/PUP (6), 2009/936/PUP (7) te 2009/968/PUP (8) kojima se provodi Odluka 2009/371/PUP. Budući da treba provesti velik broj izmjena i da su one opsežne, te bi odluke trebalo radi jasnoće zamijeniti u cijelosti s obzirom na države članice koje obvezuje ova Uredba. Europol uspostavljen ovom Uredbom trebao bi zamijeniti i preuzeti funkcije Europola uspostavljenoga Odlukom 2009/371/PUP, koja bi slijedom toga trebala biti stavljena izvan snage.

(6)

Budući da se teška kaznena djela često vrše preko unutarnjih granica, Europol bi trebao podupirati i jačati aktivnosti država članica i njihovu međusobnu suradnju u sprečavanju i suzbijanju teških kaznenih djela koja utječu na dvije ili više država članica. Budući da je terorizam jedna od najznačajnijih opasnosti za sigurnost Unije, Europol bi trebao pomagati državama članicama u suočavanju s najčešćim izazovima u tom pogledu. Kao agencija Unije za izvršavanje zakonodavstva Europol bi trebao također podržavati i jačati aktivnosti i suradnju u suočavanju s onim oblicima kriminaliteta koji utječu na interese Unije. Organizirani kriminalitet, kao jedan od oblika kriminaliteta u nadležnosti Europola, i dalje će biti u okviru glavnih ciljeva Europola s obzirom na to da je zbog njegova opsega, važnosti i posljedica također potreban zajednički pristup država članica. Europol bi također trebao pružati podršku u sprečavanju i suzbijanju povezanih kaznenih djela počinjenih s ciljem pribavljanja sredstava za počinjenje djela koja su u nadležnosti Europola ili olakšavanja, počinjenja ili osiguravanja nekažnjivosti njihova počinjenja.

(7)

Europol bi trebao pružati strateške analize i procjene opasnosti radi pružanja pomoći Vijeću i Komisiji pri utvrđivanju strateških i operativnih prioriteta Unije u borbi protiv kriminaliteta i u operativnoj provedbi tih prioriteta. Ako Komisija u skladu s člankom 8. Uredbe Vijeća (EU) br. 1053/2013 (9) to zatraži, Europol bi također trebao provoditi analize rizika, među ostalim u pogledu organiziranog kriminaliteta, ako ti rizici mogu ugroziti primjenu schengenske pravne stečevine u državama članicama. Osim toga, na zahtjev Vijeća ili Komisije Europol bi trebao prema potrebi pružati strateške analize i procjene opasnosti s ciljem doprinosa evaluaciji država koje su kandidatkinje za pristupanje Uniji.

(8)

Napadi na informacijske sustave koji utječu na tijela Unije ili na dvije ili više država članica sve su veća prijetnja u Uniji, posebno s obzirom na njihovu brzinu, učinak i poteškoće pri utvrđivanju njihovih izvora. Prilikom razmatranja zahtjevâ Europola za pokretanje istrage o ozbiljnom napadu, za koji se sumnja da je kriminalnog podrijetla, na informacijske sustave koji utječu na tijela Unije ili na dvije ili više država članica, države članice trebale bi Europolu bez odgode pružiti odgovor, imajući u vidu činjenicu da je brzina odgovora jedan od glavnih čimbenika za uspješno suzbijanje računalnog kriminaliteta.

(9)

Europol i Eurojust trebali bi, s obzirom na važnost međuagencijske suradnje, osigurati uspostavu potrebnih mjera radi poboljšanja svoje operativne suradnje, vodeći računa o svojim misijama i nadležnostima te interesima država članica. Konkretnije, Europol i Eurojust trebali bi se međusobno obavješćivati o svim aktivnostima koje uključuju financiranje zajedničkih istražnih timova.

(10)

Prilikom uspostave zajedničkog istražnog tima trebalo bi mjerodavnim sporazumom odrediti uvjete koji se odnose na sudjelovanje osoblja Europola u timu. Europol bi trebao voditi evidenciju o sudjelovanju u tim zajedničkim istražnim timovima koji se bave suzbijanjem kriminalnih aktivnosti u okviru njegovih ciljeva.

(11)

Europol bi trebao moći zatražiti od država članica da u određenim slučajevima, u kojima bi prekogranična suradnja dodala vrijednost, započnu, provedu ili koordiniraju kriminalističke istrage. Europol bi o takvim zahtjevima trebao obavijestiti Eurojust.

(12)

Europol bi trebao biti središte za razmjenu informacija u Uniji. Informacije koje Europol prikuplja, pohranjuje, obrađuje, analizira i razmjenjuje uključuju kriminalističke obavještajne podatke koji se odnose na informacije o kaznenim djelima ili kriminalnim aktivnostima u okviru ciljeva Europola, s namjerom utvrđivanja jesu li počinjena konkretna kaznena djela te mogu li se ona počiniti u budućnosti.

(13)

Kako bi se osigurala učinkovitost Europola kao središta za razmjenu informacija, trebalo bi odrediti jasne obveze država članica da dostavljaju Europolu potrebne podatke za ispunjenje njegovih ciljeva. Tijekom provedbe takvih obveza, države članice trebale bi obratiti posebnu pozornost na pružanje podataka bitnih za borbu protiv kaznenih djela koja se smatraju strateškim i operativnim prioritetima unutar bitnih instrumenata politike Unije, a posebno prioritetima koje je odredilo Vijeće u okviru ciklusa politike EU-a za borbu protiv organiziranog i teškog međunarodnog kriminaliteta. Države članice također bi trebale nastojati dostaviti Europolu primjerke bilateralnih i multilateralnih razmjena informacija s drugim državama članicama o kaznenim djelima obuhvaćenima ciljevima Europola. Prilikom pružanja potrebnih informacija Europolu države članice također bi trebale uključiti informacije o svim navodnim kibernapadima koji utječu na tijela Unije koja se nalaze na njihovom državnom području. Istovremeno bi Europol trebao osnažiti svoju podršku državama članicama s ciljem poboljšanja uzajamne suradnje i razmjene informacija. Europol bi trebao podnijeti godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima o informacijama koje mu dostavljaju pojedine države članice.

(14)

Radi osiguranja učinkovite suradnje između Europola i država članica u svakoj bi državi članici trebala biti osnovana nacionalna jedinica („nacionalna jedinica”). Nacionalna bi jedinica trebala biti veza između nacionalnih nadležnih tijela i Europola te na taj način imati koordinacijsku ulogu u okviru suradnje država članica s Europolom, pomažući time osigurati postizanje ujednačenog načina odgovora svih država članica na zahtjeve Europola. Radi osiguranja kontinuirane i djelotvorne razmjene informacija između Europola i nacionalnih jedinica te olakšavanja njihove suradnje, svaka bi nacionalna jedinica trebala odrediti barem jednog časnika za vezu koji se raspoređuje u Europol.

(15)

Vodeći računa o decentraliziranoj strukturi nekih država članica i potrebi za osiguravanjem brzih razmjena informacija Europolu bi trebalo biti dopušteno surađivati izravno s nadležnim tijelima u državama članicama pod uvjetima koje su definirale države članice, uz obavještavanje nacionalnih jedinica na zahtjev potonjih.

(16)

Trebalo bi poticati osnivanje zajedničkih istražnih timova i u njima bi trebalo moći sudjelovati osoblje Europola. Kako bi se omogućilo takvo sudjelovanje u svim državama članicama, Uredba Vijeća (Euratom, EZUČ, EEZ) br. 549/69 (10) određuje da osoblje Europola ne ostvaruje pravo na imunitet za vrijeme sudjelovanja u zajedničkim istražnim timovima.

(17)

Također treba poboljšati upravljanje Europolom težeći povećanju učinkovitosti i racionalizaciji postupaka.

(18)

Komisija i države članice trebale bi imati predstavnike u upravnom odboru Europola („upravni odbor”) radi djelotvornog nadzora njegova rada. Članovi i zamjenici članova upravnog odbora trebali bi biti imenovani uzimajući u obzir njihove odgovarajuće upravljačke i administrativne vještine, vještine u pitanjima proračuna te znanje o suradnji tijela za izvršavanje zakonodavstva. Zamjenici bi trebali djelovati kao članovi u odsustvu člana.

(19)

Sve strane zastupljene u upravnom odboru ulažu napore kako bi ograničile fluktuaciju svojih predstavnika radi osiguranja kontinuiteta rada upravnog odbora. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost muškaraca i žena u upravnom odboru.

(20)

Upravni odbor trebao bi moći pozvati promatrače bez prava glasa čije mišljenje može biti važno za raspravu, uključujući predstavnika kojeg imenuje zajednička skupina za parlamentarni nadzor (JPSG).

(21)

Upravni odbor trebao bi imati potrebne ovlasti, posebno radi određivanja proračuna, provjere njegova izvršenja, donošenja odgovarajućih financijskih pravila i dokumenata za planiranje, kao i usvajanja pravila za sprečavanje sukoba interesa u odnosu na svoje članove i upravljanje njima, određivanja transparentnih postupaka rada za donošenje odluka od strane izvršnog direktora Europola te donošenje godišnjeg izvješća o radu. Trebao bi se koristiti ovlastima tijela za imenovanje spram osoblja agencije, uključujući izvršnog direktora.

(22)

Kako bi se osiguralo svakodnevno funkcioniranje Europola, izvršni direktor trebao bi biti njegov pravni zastupnik i upravitelj, obavljajući svoje dužnosti neovisno i osiguravajući da Europol izvršava zadaće predviđene ovom Uredbom. Izvršni direktor osobito bi trebao biti odgovoran za pripremu proračunskih i planskih dokumenata predanih upravnom odboru na odlučivanje te za provedbu višegodišnjeg programiranja i godišnjih programa rada Europola i drugih planskih dokumenata.

(23)

Za potrebe sprečavanja i suzbijanja kriminaliteta u okviru njegovih ciljeva nužno je da Europol ima što je moguće potpunije i ažurnije informacije. Stoga bi Europol trebao moći obrađivati podatke dobivene od država članica, tijela Unije, trećih zemalja, međunarodnih organizacija i, pod strogim uvjetima utvrđenima u ovoj Uredbi, privatnih strana, kao i podatke iz javno dostupnih izvora, kako bi razvio razumijevanje pojave i trendova kriminaliteta, prikupljao informacije o kriminalnim mrežama i uočavao veze između različitih kaznenih djela.

(24)

Europol bi se trebao služiti novim tehnologijama za obradu podataka kako bi poboljšao svoju djelotvornost u pružanju precizne kriminalističke analize nadležnim tijelima država članica. Europol bi trebao moći brzo uočavati poveznice između istraga i zajedničkih načina djelovanja različitih kriminalnih skupina, provjeravati podudarnosti podataka i imati jasan pregled trendova uz istovremeno jamčenje visoke razine zaštite osobnih podataka pojedinaca. Stoga bi baze podataka Europola trebale biti uspostavljene na način da omoguće Europolu odabir najučinkovitije strukture informacijske tehnologije. Europol bi također trebao moći djelovati kao pružatelj usluga, posebice osiguravanjem sigurne mreže za razmjenu podataka, kao što je mrežna aplikacija za sigurnu razmjenu informacija (SIENA), s ciljem omogućavanja razmjene informacije između država članica, Europola, drugih tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija. Kako bi se osigurala visoka razina zaštite podataka, potrebno je utvrditi svrhu operacija obrade i prava pristupa kao i određene dodatne zaštitne mjere. Pri obradi osobnih podataka posebno bi se trebala poštovati načela nužnosti i proporcionalnosti.

(25)

Europol bi trebao osigurati da je svim osobnim podacima koji se obrađuju za operativne analize dodijeljena posebna svrha. Ipak, kako bi Europol ispunio svoju misiju, trebalo bi mu biti dopušteno da obrađuje sve primljene osobne podatke radi utvrđivanja poveznica među raznim područjima kriminaliteta i istragama, a ne ga ograničavati na utvrđivanje poveznica unutar samo jednog područja kriminaliteta.

(26)

Radi poštovanja vlasništva nad podacima i zaštite osobnih podataka, države članice, tijela Unije, treće zemlje i međunarodne organizacije trebali bi moći odrediti svrhu ili svrhe u koje Europol smije obrađivati podatke koje oni dostavljaju i ograničiti prava pristupa. Ograničenje svrhe glavno je načelo obrade osobnih podataka; konkretnije, ono doprinosi transparentnosti, pravnoj sigurnosti i predvidljivosti i osobito je od velike važnosti u području suradnje u izvršavanju zakonodavstva prilikom koje ispitanici obično nisu svjesni da se njihovi osobni podaci prikupljaju i obrađuju te kada uporaba osobnih podataka može imati vrlo značajan utjecaj na živote i slobode pojedinaca.

(27)

Kako bi se osiguralo da podacima pristupaju samo osobe koje trebaju pristup radi izvršavanja svojih zadataka, ova bi Uredba trebala utvrditi detaljna pravila o različitim stupnjevima prava pristupa podacima koje obrađuje Europol. Takva pravila ne bi trebala dovoditi u pitanje ograničenja pristupa koja postavlja pružatelj podataka, jer je potrebno poštovati načelo vlasništva nad podacima. Radi povećanja učinkovitosti u sprečavanju i suzbijanju kriminaliteta u okviru ciljeva Europola, Europol bi trebao obavijestiti države članice o informacijama koje se na njih odnose.

(28)

Radi poboljšanja operativne suradnje među agencijama, a osobito radi uspostavljanja poveznica između podataka koje razne agencije već posjeduju, Europol bi trebao omogućiti Eurojustu i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) pristup podacima dostupnima u Europolu na temelju sustava ima/nema pogotka. Europol i Eurojust trebali bi moći sklopiti radni sporazum kojim se, uzajamno u okviru njihovih nadležnosti, osigurava pristup svim informacijama dostavljenima u svrhu unakrsne provjere te mogućnost njihova pretraživanja, u skladu s posebnim zaštitnim mjerama i jamstvima za zaštitu podataka iz ove Uredbe. Svaki pristup podacima dostupnima u Europolu trebao bi tehničkim sredstvima biti ograničen na informacije koje se nalaze u odgovarajućim nadležnostima tih tijela Unije.

(29)

Europol bi trebao održavati odnose suradnje s drugim tijelima Unije, tijelima trećih zemalja, međunarodnim organizacijama te privatnim stranama do mjere potrebne za izvršavanje svojih zadaća.

(30)

Radi osiguravanja operativne učinkovitosti Europol bi trebao moći razmijeniti sve značajne informacije, s iznimkom osobnih podataka, s drugim tijelima Unije, tijelima trećih zemalja te međunarodnim organizacijama do mjere potrebne za izvršavanje svojih zadaća. Budući da trgovačka društva, poduzeća, poslovna udruženja, nevladine organizacije i druge privatne strane posjeduju stručnost i informacije od izravne važnosti za sprečavanje i suzbijanje teških kaznenih djela i terorizma, Europol bi također trebao moći razmjenjivati takve informacije s privatnim stranama. Radi sprečavanja kiberkriminaliteta i borbe protiv njega, u vezi s incidentima povezanima sa sigurnošću mreža i informacija, Europol bi, u skladu s primjenjivim zakonodavnim aktom Unije kojim se utvrđuju mjere za osiguravanje visoke opće razine sigurnosti mreža i informacija diljem Unije, trebao surađivati i razmjenjivati informacije, uz iznimku osobnih podataka, s nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost mreže i informacijskih sustava.

(31)

Europol bi trebao moći razmjenjivati značajne osobne podatke s drugim tijelima Unije u mjeri potrebnoj za ispunjavanje svojih ili njihovih zadaća.

(32)

Teška kaznena djela i terorizam često imaju poveznice izvan teritorija Unije. Europol bi stoga trebao moći razmjenjivati osobne podatke s tijelima trećih zemalja i međunarodnim organizacijama poput Međunarodne organizacije kriminalističke policije – Interpola do mjere koja je potrebna za izvršenje njegovih zadaća.

(33)

Sve države članice učlanjene su u Interpol. Kako bi ispunio svoju misiju, Interpol prima, pohranjuje i prosljeđuje podatke radi pružanja pomoći nadležnim tijelima za izvršavanje zakonodavstva u sprečavanju i suzbijanju međunarodnog kriminaliteta. Stoga je primjereno ojačati suradnju između Europola i Interpola poticanjem učinkovite razmjene osobnih podataka, osiguravajući pritom poštovanje temeljnih prava i sloboda u vezi s automatskom obradom osobnih podataka. Kada se osobni podaci prenose iz Europola u Interpol, trebala bi se primjenjivati ova Uredba, posebno odredbe o međunarodnim prijenosima.

(34)

Kako bi se zajamčilo ograničenje svrhe, važno je osigurati da Europol može prenijeti osobne podatke tijelima Unije, trećim zemljama i međunarodnim organizacijama samo ako je to potrebno za sprečavanje i borbu protiv oblika kriminaliteta obuhvaćenih ciljevima Europola. Radi toga je potrebno prilikom prijenosa osobnih podataka osigurati da primatelj zajamči da će se podacima služiti primatelj ili da će se oni dalje prenijeti nadležnom tijelu treće zemlje isključivo u svrhu radi koje su izvorno preneseni. Daljnji prijenos podataka trebao bi se provesti u skladu s ovom Uredbom.

(35)

Europol bi trebao moći prenijeti osobne podatke tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji na osnovi odluke Komisije kojom se utvrđuje da dotična zemlja ili međunarodna organizacija osiguravaju prikladnu razinu zaštite podataka („odluka o prikladnosti”) ili, u slučaju nepostojanja odluke o prikladnosti, međunarodnog sporazuma koji je sklopila Unija prema članku 218. UFEU-a ili sporazuma o suradnji koji omogućuje razmjenu osobnih podataka, sklopljenog između Europola i te treće zemlje prije stupanja ove Uredbe na snagu. U smislu članka 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama priloženog UEU-u i UFEU-u, pravni učinci takvih sporazuma trebaju biti važeći sve dok se ti sporazumi ne stave izvan snage, ponište ili izmijene u provedbi Ugovorâ. Prema potrebi i u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (11) Komisija bi se trebala moći savjetovati s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka prije i tijekom pregovora o međunarodnom sporazumu. Ako upravni odbor utvrdi operativnu potrebu za suradnjom s trećom zemljom ili međunarodnom organizacijom, trebao bi moći predložiti Vijeću da potonji Komisiji skrene pozornost na potrebu za odlukom o prikladnosti ili preporukom za otvaranje pregovora o međunarodnom sporazumu kako je navedeno gore.

(36)

Kada se prijenos osobnih podataka ne može temeljiti na odluci o prikladnosti, međunarodnom sporazumu koji je sklopila Unija ili postojećem sporazumu o suradnji, upravnom odboru uz suglasnost Europskog nadzornika za zaštitu podataka trebalo bi omogućiti odobravanje skupa prijenosa, ako to zahtijevaju posebni uvjeti i uz uvjet da su osigurane prikladne zaštitne mjere. Izvršnom direktoru trebalo bi dopustiti da u iznimnim slučajevima, na osnovi svakog pojedinog slučaja, odobri prijenos podataka ako se takav prijenos zahtijeva, u skladu s posebno strogim uvjetima.

(37)

Europol bi trebao moći obrađivati osobne podatke koji dolaze od privatnih strana i privatnih osoba samo ako je te podatke Europolu prenio netko od sljedećih: nacionalna jedinica u skladu sa svojim nacionalnim pravom; kontaktna točka treće zemlje ili međunarodne organizacije s kojima je uspostavljena suradnja putem sporazuma o suradnji koji omogućuje razmjenu osobnih podataka, sklopljenog u skladu s člankom 23. Odluke 2009/371/PUP prije stupanja ove Uredbe na snagu; tijelo treće zemlje ili međunarodne organizacije na koju se primjenjuje odluka o prikladnosti ili s kojom je Unija sklopila međunarodni sporazum prema članku 218. UFEU-a. Međutim, u slučajevima kada Europol primi osobne podatke izravno od privatnih strana, a nacionalnu jedinicu, kontaktnu točku ili dotično tijelo nije moguće utvrditi, Europol bi trebao moći obraditi te osobne podatke samo za potrebe identifikacije tih subjekata te bi se takvi podaci trebali izbrisati, osim ako ti subjekti ponovno dostave te osobne podatke u roku od četiri mjeseca nakon prijenosa. Europol bi trebao tehničkim sredstvima osigurati da tijekom tog razdoblja takvi podaci ne budu dostupni za obradu u bilo koju drugu svrhu.

(38)

Uzimajući u obzir iznimnu i posebnu prijetnju unutarnjoj sigurnosti Unije koju predstavljaju terorizam i drugi oblici teških kaznenih djela, osobito oni koji se promiču, vrše ili je njihovo vršenje olakšano putem interneta, Komisija bi trebala do 1. svibnja 2019. evaluirati aktivnosti koje bi Europol trebao poduzeti na temelju ove Uredbe, a koje proizlaze iz njezine provedbe zaključaka Vijeća od 12. ožujka 2015. i poziva sa sastanka Europskog vijeća 23. travnja 2015., posebno u vezi s tim prioritetnim područjima, osobito uključujući odgovarajuću praksu izravnih razmjena osobnih podataka s privatnim stranama.

(39)

Nijedna informacija koja je dobivena očiglednim kršenjem ljudskih prava ne bi trebala biti obrađena.

(40)

Pravila o zaštiti podataka u Europolu trebalo bi ojačati i trebala bi počivati na načelima koja podupiru Uredbu (EZ) br. 45/2001 radi osiguravanja visoke razine zaštite pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka. Budući da Izjava br. 21 o zaštiti osobnih podataka u područjima pravosudne suradnje u kaznenim stvarima i policijske suradnje priložena UEU-u i UFEU-u prepoznaje specifičnost obrade osobnih podataka u kontekstu izvršavanja zakonodavstva, pravila za zaštitu podataka Europola trebala bi biti autonomna te istovremeno usklađena s drugim bitnim instrumentima za zaštitu podataka primjenjivima na području policijske suradnje u Uniji. Ti instrumenti osobito uključuju Direktivu (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća (12), kao i Konvenciju o zaštiti pojedinaca u vezi s automatskom obradom podataka Vijeća Europe i njegovu Preporuku br. R(87) 15 (13).

(41)

Svaka obrada osobnih podataka koju provodi Europol trebala bi biti poštena i zakonita prema dotičnim ispitanicima. Prema načelu poštene obrade podataka zahtijeva se transparentnost obrade kojom se ispitanicima omogućuje da ostvare svoja prava u skladu s ovom Uredbom. Trebalo bi omogućiti da se pristup njihovim osobnim podacima ipak može odbiti ili ograničiti ako, vodeći računa o interesima dotičnih ispitanika, to odbijanje ili ograničavanje predstavlja potrebnu mjeru kojom se Europolu omogućuje da na odgovarajući način ispunjava svoje zadaće, zaštiti sigurnost i javni red ili spriječi kaznena djela, osigura da nijedna nacionalna istraga ne bude ugrožena ili zaštiti prava i slobode trećih strana. S ciljem poboljšanja transparentnosti Europol bi trebao staviti na raspolaganje javnosti dokument u kojem se na razumljiv način navode primjenjive odredbe u pogledu obrade osobnih podataka te sredstva koja su ispitanicima dostupna za ostvarivanje svojih prava. Europol bi također trebao objaviti na svojoj internetskoj stranici popis odluka o prikladnosti, sporazuma i administrativnih dogovora o prijenosima osobnih podataka trećim zemljama i međunarodnim organizacijama. Osim toga, kako bi se povećala transparentnost Europola prema građanima Unije i njegova odgovornost, Europol bi na svojoj internetskoj stranici trebao objaviti popis članova upravnog odbora i, prema potrebi, sažetke ishoda sastanaka upravnog odbora uz poštovanje zahtjeva o zaštiti podataka.

(42)

Trebalo bi, koliko je moguće, razlikovati osobne podatke prema njihovom stupnju točnosti i pouzdanosti. Trebalo bi razlikovati činjenice od osobnih procjena kako bi se osigurale zaštita pojedinaca te kvaliteta i pouzdanost informacija koje obrađuje Europol. U slučaju informacija prikupljenih iz javno dostupnih izvora, posebno izvora s interneta, Europol bi trebao u najvećoj mogućoj mjeri s posebnom pažnjom procijeniti točnost takvih informacija i pouzdanost svojeg izvora kako bi ovladao rizicima povezanima s internetom s obzirom na zaštitu osobnih podataka i privatnosti.

(43)

Osobni podaci povezani s različitim kategorijama ispitanika obrađuju se u području suradnje u izvršavanju zakonodavstva. Europol bi trebao raditi što je moguće jasnije razlike između osobnih podataka s obzirom na različite kategorije ispitanika. Osobito bi trebalo zaštititi osobne podatke u pogledu osoba kao što su žrtve, svjedoci i osobe koje posjeduju važne informacije, kao i osobne podatke u pogledu maloljetnika. Europol bi trebao obrađivati osjetljive podatke samo ako ti podaci dopunjuju druge osobne podatke koje je Europol već obradio.

(44)

U svjetlu temeljnog prava na zaštitu osobnih podataka Europol ne bi trebao pohranjivati osobne podatke duže nego što je to potrebno za izvršavanje njegovih zadaća. Potrebu za daljnjom pohranom takvih podataka trebalo bi preispitati najkasnije tri godine nakon početka njihove prvotne obrade.

(45)

Radi jamstva sigurnosti osobnih podataka Europol i države članice trebali bi provesti potrebne tehničke i organizacijske mjere.

(46)

Svi ispitanici trebali bi imati pravo pristupa osobnim podacima koji ih se tiču, pravo na ispravak ako su ti podaci netočni te pravo na brisanje ili ograničavanje ako ti podaci više nisu potrebni. Troškovi u vezi s ostvarivanjem prava na pristup osobnim podacima ne bi smjeli predstavljati prepreku za učinkovito ostvarivanje tog prava. Prava ispitanika i korištenje njima ne bi smjeli utjecati na obveze Europola i trebali bi biti podložni ograničenjima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(47)

Zaštita prava i sloboda ispitanika zahtijeva jasno pripisivanje odgovornosti u skladu s ovom Uredbom. Države članice osobito bi trebale biti odgovorne za točnost podataka i za ažuriranje podataka koje su prenijele Europolu te za zakonitost takvih prijenosa podataka. Europol bi trebao biti odgovoran za točnost podataka i za ažuriranje podataka dobivenih od drugih pružatelja podataka ili koji proizlaze iz vlastitih analiza Europola. Europol bi trebao osigurati da obrada podataka bude poštena i zakonita te da se podaci prikupljaju i obrađuju za određenu svrhu. Europol bi također trebao osigurati da su podaci prikladni, bitni, da nisu prekomjerni u odnosu na svrhu u koju se obrađuju, da se ne pohranjuju dulje nego što je potrebno za tu svrhu te da se obrađuju na način koji osigurava odgovarajuću zaštitu osobnih podataka i povjerljivost obrade podataka.

(48)

Europol bi trebao voditi evidenciju o prikupljanju, izmjenama, pristupu, otkrivanju, kombinaciji ili brisanju osobnih podataka u svrhu provjere zakonitosti obrade podataka, samonadzora i osiguravanja primjerene cjelovitosti i zaštite podataka. Europol bi trebao biti obvezan surađivati s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka i na zahtjev staviti na raspolaganje zapise ili dokumentaciju kako bi ih se moglo koristiti za praćenje postupaka obrade.

(49)

Europol bi trebao imenovati službenika za zaštitu podataka koji bi mu pomagao pri praćenju sukladnosti s ovom Uredbom. Službenik za zaštitu podataka trebao bi biti u stanju obavljati svoje dužnosti i zadaće neovisno i učinkovito te bi trebao imati na raspolaganju za to potrebna sredstva.

(50)

Za zaštitu pojedinaca u odnosu na obradu osobnih podataka potrebne su samostalne, transparentne, odgovorne i učinkovite strukture nadzora, u skladu sa zahtjevima iz članka 8. stavka 3. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. Nacionalna nadležna tijela za nadzor obrade osobnih podataka trebala bi pratiti zakonitost osobnih podataka koje države članice dostavljaju Europolu. Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi pratiti zakonitost obrada podataka koje provodi Europol, izvršavajući svoje funkcije u potpunoj neovisnosti. U tom pogledu mehanizam za prethodno savjetovanje važna je zaštitna mjera za nove vrste postupaka obrade. To se ne bi trebalo primjenjivati na određene pojedinačne operativne aktivnosti, kao što su projekti operativne analize, već na uporabu novih informatičkih sustava za obradu osobnih podataka ili bilo koje znatne promjene s tim u vezi.

(51)

Važno je osigurati pojačan i učinkovit nadzor nad Europolom te zajamčiti da se Europski nadzornik za zaštitu podataka može služiti odgovarajućim stručnim znanjem o zaštiti podataka u vezi s izvršavanjem zakonodavstva kada preuzima odgovornost za nadzor nad Europolom u pogledu zaštite podataka. Europski nadzornik za zaštitu podataka i nacionalna nadzorna tijela trebali bi međusobno blisko surađivati u vezi sa specifičnim pitanjima koja zahtijevaju nacionalno sudjelovanje te bi trebali osigurati usklađenu primjenu ove Uredbe diljem Unije.

(52)

Ne dovodeći u pitanje neovisnost Europskog nadzornika za zaštitu podataka i njegovu odgovornost za nadzor nad Europolom u pogledu zaštite podataka, a s ciljem olakšavanja suradnje između Europskog nadzornika za zaštitu podataka i nacionalnih nadzornih tijela, oni bi se trebali redovito sastajati u okviru Odbora za suradnju koji bi, kao savjetodavno tijelo, trebao davati mišljenja, smjernice, preporuke i najbolje prakse u pogledu raznih pitanja koja zahtijevaju sudjelovanje na nacionalnoj razini.

(53)

Budući da Europol obrađuje i neoperativne osobne podatke, nepovezane s kriminalističkim istragama, poput osobnih podataka koji se tiču osoblja Europola, pružatelja usluga ili posjetitelja, obrada takvih podataka trebala bi podlijegati Uredbi (EZ) br. 45/2001.

(54)

Europski nadzornik za zaštitu podataka trebao bi rješavati i istraživati pritužbe koje podnose ispitanici. Istragu pokrenutu na temelju pritužbe treba provesti, podložno sudskom preispitivanju, u mjeri koja je za određeni slučaj primjerena. Nacionalno nadzorno tijelo trebalo bi u razumnom roku obavijestiti ispitanika o tijeku i ishodu pritužbe.

(55)

Svaki bi pojedinac trebao imati pravo na pravosudno sredstvo protiv odluke Europskog nadzornika za zaštitu podataka koja ga se tiče.

(56)

Europol bi trebao podlijegati općim pravilima o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti primjenjivoj na institucije Unije, agencije i tijela, osim pravila o odgovornosti za nezakonitu obradu podataka.

(57)

Pojedincu kojem je nanesena šteta zbog nezakonite obrade podataka može biti nejasno je li to posljedica djelovanja Europola ili pak države članice. Europol i država članica u kojoj se desio događaj koji je doveo do nastanka štete trebali bi stoga biti zajednički i pojedinačno odgovorni.

(58)

Poštujući ulogu Europskog parlamenta zajedno s nacionalnim parlamentima u nadzoru aktivnosti Europola, nužno je da Europol u potpunosti bude odgovorna i transparentna unutarnja organizacija. U tu svrhu, u svjetlu članka 88. UFEU-a, Europski parlament zajedno s nacionalnim parlamentima trebao bi utvrditi postupke nadzora aktivnosti Europola. Takvi bi postupci trebali podlijegati članku 12. točki (c) UEU-a i članku 9. Protokola br. 1, prema kojima Europski parlament i nacionalni parlamenti zajedno trebaju utvrđivati organizaciju te promicanje učinkovite i redovne međuparlamentarne suradnje unutar Unije. Postupci koje treba utvrditi za nadzor aktivnosti Europola trebali bi uzeti u obzir potrebu da se osigura da su Europski parlament i nacionalni parlamenti ravnopravni, kao i potrebu da se zaštiti povjerljivost operativnih informacija. Međutim, način na koji nacionalni parlamenti nadziru svoje vlade kad je riječ o aktivnostima Unije predmet je posebnog ustavnog uređenja i prakse svake države članice.

(59)

Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju”) i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije („Uvjeti zaposlenja ostalih službenika”) utvrđeni u Uredbi Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (14) trebali bi se primjenjivati na osoblje Europola. Europol bi trebao moći zapošljavati osoblje iz nadležnih tijela država članica kao privremeno osoblje čiji je period službe ograničen radi održavanja načela rotacije, s obzirom na to da naknadna reintegracija tih članova osoblja u službu njihova nadležna tijela olakšava blisku suradnju između Europola i nadležnih tijela država članica. Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da se članovi osoblja angažirani u Europolu kao privremeno osoblje na kraju svoje službe u Europolu mogu vratiti u nacionalnu javnu službu kojoj pripadaju.

(60)

Uzimajući u obzir narav dužnosti Europola i ulogu izvršnog direktora, nadležni odbor Europskog parlamenta trebao bi moći na svoju sjednicu pozvati izvršnog direktora prije njegova imenovanja, kao i prije produljenja njegova mandata. Izvršni direktor trebao bi podnijeti i godišnje izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. Nadalje, Europski parlament i Vijeće trebali bi imati mogućnost pozvati izvršnog direktora da ih izvijesti o obavljanju svojih dužnosti.

(61)

Kako bi se mogla jamčiti potpuna samostalnost i neovisnost Europola, trebalo bi mu omogućiti samostalni proračun s prihodima koji ponajprije dolaze od doprinosa iz proračuna Unije. Trebao bi biti primjenjiv proračunski postupak Unije u pogledu doprinosa Unije i svih drugih subvencija koje se isplaćuju iz općeg proračuna Unije. Reviziju izvješća trebao bi provoditi Revizorski sud.

(62)

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1271/2013 (15) trebala bi se primjenjivati na Europol.

(63)

S obzirom na njihove posebne zakonske i administrativne ovlasti i njihove tehničke sposobnosti za provođenje prekograničnih aktivnosti razmjene informacija, operacija i istraga, među ostalim u zajedničkim istražnim timovima, te za osiguravanje objekata za osposobljavanje, nadležna tijela država članica trebala bi biti u mogućnosti od Europola dobiti bespovratna sredstva bez poziva za podnošenje prijedloga u skladu s člankom 190. stavkom 1. točkom (d) Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1268/2012 (16).

(64)

Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17) trebala bi se primjenjivati na Europol.

(65)

Europol obrađuje podatke za koje je potrebna posebna zaštita s obzirom na to da uključuju osjetljive neklasificirane informacije i klasificirane informacije EU-a. Europol bi stoga trebao izraditi propise o povjerljivosti i obradi takvih informacija. Propisi o zaštiti klasificiranih informacija EU-a trebali bi biti usklađeni s Odlukom Vijeća 2013/488/EU (18).

(66)

Prikladno je redovito evaluirati primjenu ove Uredbe.

(67)

Nužne odredbe u vezi smještaja Europola u Haagu, gdje on ima svoje sjedište, i specifična pravila primjenjiva na sve osoblje Europola i članove njihovih obitelji trebali bi biti utvrđeni u sporazumu o sjedištu. Nadalje, država članica domaćin trebala bi omogućiti potrebne uvjete za neometan rad Europola, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje te prikladne prometne veze kako bi se privukli ljudski resursi visoke kvalitete sa što je moguće šireg geografskog područja.

(68)

Europol, kako je osnovan ovom Uredbom, zamjenjuje i nasljeđuje Europol osnovan Odlukom 2009/371/PUP. On bi stoga trebao biti pravni sljednik svih njegovih ugovora, uključujući ugovore o zapošljavanju, obveza i stečene imovine. Međunarodni sporazumi koje je sklopio Europol osnovan Odlukom 2009/371/PUP i sporazumi koje je sklopio Europol osnovan Konvencijom o Europolu prije 1. siječnja 2010. trebali bi ostati na snazi.

(69)

Kako bi se omogućilo da Europol nastavi ispunjavati zadaće Europola osnovanog Odlukom 2009/371/PUP najbolje što može, trebalo bi utvrditi prijelazne mjere, osobito u vezi s upravnim odborom, izvršnim direktorom i osobljem zaposlenim na temelju ugovora na neodređeno vrijeme, kao lokalno osoblje, koji je sklopljen s Europolom kako je osnovan Konvencijom o Europolu, kojemu bi trebala biti ponuđena mogućnost zaposlenja kao privremeno ili ugovorno osoblje prema Uvjetima zaposlenja ostalih službenika.

(70)

Akt Vijeća od 3. prosinca 1998. (19) o Pravilniku o osoblju Europola stavljen je izvan snage člankom 63. Odluke 2009/371/PUP. Međutim, trebao bi se nastaviti primjenjivati na osoblje zaposleno u Europolu prije stupanja na snagu Odluke 2009/371/PUP. Stoga bi prijelaznim odredbama trebalo osigurati da ugovori sklopljeni u skladu s tim pravilnikom o osoblju nastave biti uređeni njime.

(71)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno uspostavu pravnog subjekta odgovornog za suradnju u vezi s izvršavanjem zakonodavstva na razini Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka mjera on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(72)

U skladu s člankom 3. i člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u, Irska je objavila svoju želju za sudjelovanjem u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(73)

U skladu s člancima 1.i 2. te člankom 4.a stavkom 1. Protokola br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog UEU-u i UFEU-u i ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(74)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske koji je priložen UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje.

(75)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka te je on donio mišljenje 31. svibnja 2013.

(76)

Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i postupa se u skladu s načelima posebno priznatima Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravom na zaštitu osobnih podataka i pravom na privatnost koji su zaštićeni člancima 8. i 7. Povelje kao i člankom 16. UFEU-a,

(a)

„nadležna tijela država članica” sva su policijska tijela i druge službe za izvršavanje zakonodavstva koje postoje u državama članicama, a koje su prema nacionalnom zakonodavstvu odgovorne za sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela. Nadležna tijela ujedno obuhvaćaju ostala javna tijela koja postoje u državama članicama, a koja su prema nacionalnom zakonodavstvu odgovorna za sprečavanje i suzbijanje kaznenih djela u nadležnosti Europola;

(b)

„strateška analiza” znači sve metode i tehnike pomoću kojih se informacije prikupljaju, pohranjuju, obrađuju i procjenjuju s ciljem pružanja potpore i razvoja kaznene politike koja doprinosi učinkovitom i djelotvornom sprečavanju i suzbijanju kriminaliteta;

(c)

„operativna analiza” znači sve metode i tehnike pomoću kojih se informacije prikupljaju, pohranjuju, obrađuju i procjenjuju s ciljem pružanja potpore kriminalističkim istragama;

(d)

„tijela Unije” znači institucije, tijela, misije, uredi i agencije osnovane UEU-om i UFEU-om ili na temelju njih;

(e)

„međunarodna organizacija” znači organizacija i njezina podređena tijela uređena međunarodnim javnim pravom ili bilo koje drugo tijelo koje su sporazumom ili na temelju sporazuma osnovale dvije ili više zemalja;

(f)

„privatne strane” znači subjekti i tijela osnovana u skladu s pravom države članice ili treće zemlje, osobito trgovačka društva i poduzeća, poslovna udruženja, neprofitne organizacije i druge pravne osobe koje nisu obuhvaćene točkom (e);

(g)

„privatne osobe” znači sve fizičke osobe;

(h)

„osobni podaci” znači sve informacije koje se odnose na ispitanika;

(i)

„ispitanik” znači fizička osoba koja je identificirana ili koja se može identificirati, pri čemu osoba koja se može identificirati jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, posebice uz pomoć identifikatora kao što je ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, internetski identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe;

(j)

„genetski podaci” znači svi osobni podaci koji se odnose na genetska obilježja pojedinca koja su naslijeđena ili stečena i koja daju jedinstvenu informaciju o fiziologiji ili zdravlju tog pojedinca, a dobiveni su osobito analizom biološkog uzorka dotičnog pojedinca;

(k)

„obrada” znači bilo koji postupak ili skup postupaka koji se provode nad osobnim podacima ili skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim sredstvima ili ne, kao što je prikupljanje, bilježenje, organiziranje, strukturiranje, pohrana, prilagođavanje ili mijenjanje, preuzimanje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenje ili stavljanje na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje;

(l)

„primatelj” znači fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili bilo koje drugo tijelo kojemu se priopćavaju podaci, bilo da jest ili nije treća strana;

(m)

„prijenos osobnih podataka” znači priopćavanje osobnih podataka, koji se aktivno stavljaju na raspolaganje, između ograničenog broja identificiranih strana uz znanje ili namjeru pošiljatelja da primateljima pruži pristup osobnim podacima;

(n)

„kršenje osobnih podataka” znači kršenje sigurnosti koje dovodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa osobnim podacima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani;

(o)

„ispitanikov pristanak” znači svako svojevoljno izričito, informirano i nedvosmisleno iskazivanje svojih želja kojim ispitanik, putem izjave ili jasne afirmativne radnje, naznačuje svoj pristanak za obradu podataka o sebi;

(p)

„administrativni osobni podaci” znači svi podaci koje obrađuje Europol osim onih koji se obrađuju radi ispunjenja ciljeva utvrđenih u članku 3.

(a)

kaznena djela počinjena s ciljem pribavljanja sredstava za počinjenje djela u nadležnosti Europola;

(b)

kaznena djela počinjena radi omogućavanja ili počinjenja djela u nadležnosti Europola;

(c)

kaznena djela počinjena radi osiguranja da počinitelji djela u nadležnosti Europola ostanu nekažnjeni.

(a)

prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu informacija, uključujući kriminalističke obavještajne podatke;

(b)

obavješćivanje država članica bez odgode o svim informacijama i vezama između kaznenih djela koja ih se tiču putem nacionalnih jedinica osnovanih ili imenovanih na temelju članka 7. stavka 2.;

(c)

koordinaciju, organizaciju i provedbu istražnih i operativnih radnji kako bi podržao i ojačao djelovanje nadležnih tijela država članica, koje se provode:

(d)

sudjelovanje u zajedničkim istražnim timovima kao i predlaganje njihova osnivanja u skladu s člankom 5.;

(e)

pružanje informacija i analitičke potpore državama članicama u vezi s većim međunarodnim događajima;

(f)

pripremu procjene opasnosti, strateških i operativnih analiza i izvješća o općem stanju;

(g)

razvoj, dijeljenje i promicanje stručnog znanja o metodama sprečavanja kriminaliteta, istražnim postupcima i tehničkim i forenzičkim metodama te savjetovanje država članica;

(h)

potporu prekograničnim aktivnostima razmjene informacija, operacijama i istragama država članica, kao i zajedničkim istražnim timovima, između ostalog, pružanjem operativne, tehničke i financijske potpore;

(i)

pružanje specijalističkog osposobljavanja i pomoći državama članicama pri organizaciji osposobljavanja, uključujući pružanje financijske potpore, u okviru svojih ciljeva i u skladu s brojem zaposlenih i financijskim sredstvima koja mu stoje na raspolaganju u suradnji s Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL);

(j)

suradnju s tijelima Unije osnovanima na temelju glave V. UFEU-a i s OLAF-om, osobito putem razmjena informacija i pružajući im analitičku potporu u područjima koja potpadaju u njihovu nadležnost;

(k)

pružanje informacija i potpore strukturama EU-a za upravljanje kriznim situacijama te misijama osnovanima na temelju UEU-a u okviru ciljeva Europola određenih u članku 3.;

(l)

razvoj specijaliziranih stručnih centara Unije za suzbijanje određenih vrsta kriminaliteta koje potpadaju u okvir ciljeva Europola, osobito Europskog centra za kiberkriminalitet;

(m)

potporu djelovanjima država članica u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem oblika kaznenih djela navedenih u Prilogu I. koji se promiču, čine ili je njihovo činjenje olakšano putem interneta, uključujući, u suradnji s državama članicama, utvrđivanje i prijavu internetskih sadržaja kojima se takve vrste kaznenih djela promiču, čine ili je njihovo činjenje olakšano pružateljima internetskih usluga radi njihova dobrovoljnog razmatranja kompatibilnosti utvrđenog i prijavljenog internetskog sadržaja s vlastitim uvjetima.

(a)

bilo u suprotnosti s osnovnim interesima sigurnosti dotične države članice; ili

(b)

ugrozilo napredak istrage koja je u tijeku ili sigurnost pojedinaca.

(a)

pruža Europolu informacije nužne za ispunjenje njegovih ciljeva, uključujući informacije koje se odnose na oblike kaznenih djela čiju prevenciju ili borbu protiv kojih Unija smatra prioritetima;

(b)

osigurava djelotvornu komunikaciju i suradnju svih relevantnih nadležnih tijela s Europolom;

(c)

podiže svijest o Europolovim aktivnostima;

(d)

u skladu s člankom 38. stavkom 5. točkom (a), osigurava usklađenost s nacionalnim pravom kada dostavlja informacije Europolu.

(a)

bilo u suprotnosti s osnovnim interesima sigurnosti dotične države članice;

(b)

ugrožavalo uspjeh istrage u tijeku ili sigurnost pojedinca; ili

(c)

otkrilo informacije u vezi s organizacijama ili posebnim obavještajnim aktivnostima u području nacionalne sigurnosti.

(a)

upravnog odbora;

(b)

izvršnog direktora;

(c)

prema potrebi, drugog savjetodavnog tijela koje je osnovao upravni odbor u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (s).

(a)

svake godine dvotrećinskom većinom svojih članova i u skladu s člankom 12. donosi dokument koji sadrži Europolovo višegodišnje programiranje i godišnji program rada za sljedeću godinu;

(b)

dvotrećinskom većinom svojih članova donosi godišnji proračun Europola i izvršava druge funkcije u smislu proračuna Europola prema poglavlju X.;

(c)

donosi konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Europola i šalje ga, do 1. srpnja sljedeće godine, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i nacionalnim parlamentima. Konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima javno se objavljuje;

(d)

donosi financijska pravila primjenjiva na Europol u skladu s člankom 61.;

(e)

donosi unutarnju strategiju za borbu protiv prijevara koja je razmjerna rizicima od prijevare uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provesti;

(f)

usvaja pravila o sprječavanju sukoba interesa i upravljanju sukobima interesa svojih članova, među ostalim u vezi s njihovom izjavom o interesima;

(g)

u skladu sa stavkom 2. u vezi s osobljem Europola izvršava ovlasti koje se Pravilnikom o osoblju dodjeljuju tijelu za imenovanja i ovlasti koje se Uvjetima zaposlenja ostalih službenika dodjeljuju tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu s ostalim službenicima („ovlasti tijela nadležnog za imenovanja”);

(h)

usvaja odgovarajuća provedbena pravila za davanje učinka Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

(i)

usvaja unutarnja pravila u vezi s postupkom odabira izvršnog direktora, uključujući pravila o sastavu odbora za odabir kojima se osigurava njegova neovisnost i nepristranost;

(j)

predlaže Vijeću uži izbor kandidata za mjesta izvršnog direktora i zamjenika izvršnog direktora te prema potrebi predlaže Vijeću da produlji njihove mandate ili ih razriješi dužnosti u skladu s člancima 54. i 55.;

(k)

uspostavlja pokazatelje uspješnosti i nadgleda uspješnost izvršnog direktora, uključujući i provedbu odluka upravnog odbora;

(l)

imenuje službenika za zaštitu podataka koji je funkcionalno neovisan u obavljanju svojih dužnosti;

(m)

imenuje računovodstvenog službenika koji podliježe Pravilniku o osoblju i Uvjetima zapošljavanja ostalih službenika te je funkcionalno neovisan u izvršavanju svojih dužnosti;

(n)

uspostavlja, prema potrebi, službu za unutarnju reviziju;

(o)

osigurava prikladno praćenje rezultata i preporuka proizašlih iz izvješća unutarnje ili vanjske revizije te evaluacija, kao i iz istraga OLAF-a i Europskog nadzornika za zaštitu podataka;

(p)

određuje kriterije za evaluaciju u godišnjem izvješću u skladu s člankom 7. stavkom 11.;

(q)

usvaja smjernice u kojima se dodatno određuju postupci za obradu informacija koju provodi Europol u skladu s člankom 18. i nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka;

(r)

odlučuje o sklapanju radnih i administrativnih dogovora u skladu s člankom 23. stavkom 4. odnosno člankom 25. stavkom 1.;

(s)

odlučuje, uzimajući u obzir poslovne i financijske uvjete, o uspostavi unutarnje organizacije Europola, uključujući specijalizirane stručne centre Unije iz članka 4. stavka 1. točke l., na prijedlog izvršnog direktora;

(t)

donosi svoj poslovnik, uključujući odredbe o zadaćama i funkcioniranju svojeg tajništva;

(u)

donosi, prema potrebi, druga unutarnja pravila.

(a)

svakodnevno upravljanje Europolom;

(b)

davanje prijedloga upravnom odboru u pogledu uspostave unutarnje organizacije Europola;

(c)

provođenje odluka koje je donio upravni odbor;

(d)

pripremu nacrta višegodišnjeg programiranja i godišnjih programa rada te njihovo podnošenje upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom;

(e)

provedbu višegodišnjeg programiranja i godišnjih programa rada te izvještavanje upravnog odbora o njihovoj provedbi;

(f)

usvajanje odgovarajućih provedbenih pravila za davanje učinka Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju;

(g)

pripremu nacrta konsolidiranog godišnjeg izvješća o aktivnostima Europola i njegovo podnošenje upravnom odboru na usvajanje;

(h)

pripremu plana djelovanja na temelju zaključaka izvješća o unutarnjoj ili vanjskoj reviziji i evaluacija, kao i izvješća o istragama i preporuka istraga OLAF-a i Europskog nadzornika za zaštitu podataka te izvješćivanje o napretku dva puta godišnje Komisiji i redovito upravnom odboru;

(i)

zaštitu financijskih interesa Unije primjenom mjera za sprečavanje prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti i, ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a, učinkovitim provjerama, te, u slučaju otkrivanja nepravilnosti, povratom pogrešno uplaćenih iznosa i, po potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim kaznama;

(j)

pripremu nacrta unutarnje strategije Europola za borbu protiv prijevara i njezino podnošenje upravnom odboru na usvajanje;

(k)

pripremu nacrta unutarnjih pravila o sprečavanju sukoba interesa i upravljanju njima u pogledu članova upravnog odbora i podnošenje tih nacrta pravila upravnom odboru na usvajanje;

(l)

pripremu nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na Europol;

(m)

pripremu nacrta izjave Europola o procjeni prihoda i rashoda te izvršenje njegova proračuna;

(n)

pomaganje predsjedniku upravnog odbora u pripremanju sastanaka upravnog odbora;

(o)

redovito obavještavanje upravnog odbora o provedbi strategije Unije i operativnih prioriteta u borbi protiv kriminaliteta;

(p)

obavljanje drugih zadaća na temelju ove Uredbe.

(a)

država članica u skladu s njihovim nacionalnim pravom i člankom 7.;

(b)

tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija u skladu s poglavljem V.;

(c)

privatnih strana i privatnih osoba u skladu s poglavljem V.

(a)

unakrsne provjere s ciljem utvrđivanja poveznica ili drugih relevantnih poveznica između informacija u vezi s:

(b)

analiza strateške ili tematske naravi;

(c)

operativnih analiza;

(d)

olakšavanja razmjene informacija između država članica, Europola, ostalih tijela Unije, trećih zemalja i međunarodnih organizacija.

(a)

izvršni direktor za svaki projekt operativne analize određuje posebnu svrhu, kategorije osobnih podataka i kategorije ispitanika, sudionike, trajanje pohrane te uvjete pristupa, prijenosa i uporabe dotičnih podataka te o tome obavješćuje upravni odbor i Europskog nadzornika za zaštitu podataka;

(b)

osobni podaci mogu se prikupljati i obrađivati samo u svrhu određenog projekta operativne analize. Ako postane očito da osobni podaci mogu biti relevantni za drugi projekt operativne analize, daljnja obrada tih osobnih podataka dopušta se samo u mjeri u kojoj je takva daljnja obrada potrebna i razmjerna, a osobni podaci u skladu s odredbama iz točke (a) koje se primjenjuju na drugi projekt analize;

(c)

samo ovlašteno osoblje može imati pristup podacima koji se odnose na relevantni projekt te ih obrađivati.

(a)

vrsta kaznenih djela u nadležnosti Europola; i

(b)

drugih oblika teških kaznenih djela, kako je određeno u Okvirnoj odluci Vijeća 2002/584/PUP (22).

(a)

odluke Komisije donesene u skladu s člankom 36. Direktive (EU) 2016/680 kojom se utvrđuje da treća zemlja ili područje ili sektor za obradu podataka u toj trećoj zemlji ili dotična međunarodna organizacija osigurava prikladnu razinu zaštite („odluka o prikladnosti”);

(b)

međunarodnog ugovora sklopljenog između Unije i te treće zemlje ili međunarodne organizacije sukladno članku 218. UFEU-a čime se osiguravaju prikladne zaštitne mjere u odnosu na zaštitu privatnosti te temeljnih prava i sloboda pojedinaca;

(c)

sporazuma o suradnji koji omogućuje razmjenu osobnih podataka, sklopljenog prije 1. svibnja 2017. između Europola i te treće zemlje ili međunarodne organizacije u skladu s člankom 23. Odluke 2009/371/PUP.

(a)

potreban da bi se zaštitili vitalni interesi ispitanika ili druge osobe;

(b)

nužan da bi se zaštitili zakoniti interesi ispitanika kada je zakonodavstvom države članice ili treće zemlje koja obavlja prijenos osobnih podataka tako predviđeno;

(c)

ključan za sprječavanje neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti države članice ili treće zemlje;

(d)

nužan u pojedinačnim slučajevima radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenopravnih sankcija; ili

(e)

nužan u pojedinačnim slučajevima radi uspostave, izvršenja ili obrane zakonskog prava u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem ili progonom posebnog kaznenog djela ili izvršavanjem posebne kaznenopravne sankcije.

(a)

nacionalne jedinice u skladu s nacionalnim pravom;

(b)

kontaktne točke treće zemlje ili međunarodne organizacije s kojom je Europol sklopio prije 1. svibnja 2017. sporazum o suradnji koji omogućuje razmjenu osobnih podataka u skladu s člankom 23. Odluke 2009/371/PUP; ili

(c)

tijela treće zemlje ili međunarodne organizacije, na koje se primjenjuje odluka o prikladnosti iz članka 25. stavka 1. točke (a) ili s kojima je Unija sklopila međunarodni sporazum u skladu s člankom 218. UFEU-a.

(a)

prijenos je bez sumnje u interesu ispitanika te ili je dan ispitanikov pristanak ili okolnosti omogućuju jasnu pretpostavku takvog pristanka; ili

(b)

prijenos podataka apsolutno je neophodan u interesu sprečavanja predstojećeg počinjenja kaznenog djela, među ostalim terorizma, za koje je nadležan Europol; ili

(c)

prijenos, u slučaju osobnih podataka koji su javno dostupni, neophodan je strogo za izvršavanje zadaće iz članka 4. stavka 1. točke (m) i ispunjeni su sljedeći uvjeti:

(a)

potreban da bi se zaštitili vitalni interesi ispitanika ili druge osobe; ili

(b)

potreban radi zaštite legitimnih interesa ispitanika; ili

(c)

ključan da bi se spriječila neposredna i ozbiljna prijetnja javnoj sigurnosti države članice ili treće zemlje; ili

(d)

potreban u pojedinačnim slučajevima radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela za koja je nadležan Europol; ili

(e)

potreban u pojedinačnim slučajevima radi uspostave, izvršenja ili obrane zakonskog prava u vezi sa sprečavanjem, istragom, otkrivanjem ili progonom posebnog kaznenog djela za koje je nadležan Europol.

(a)

nacionalne jedinice u skladu s nacionalnim pravom;

(b)

kontaktne točke treće zemlje ili međunarodne organizacije s kojom je Europol prije 1. svibnja 2017. sklopio sporazum o suradnji koji omogućuje razmjenu osobnih podataka, u skladu s člankom 23. Odluke 2009/371/PUP; ili

(c)

tijela treće zemlje ili međunarodne organizacije, na koje se primjenjuje odluka o prikladnosti iz članka 25. stavka 1. točke (a) ili s kojima je Unija sklopila međunarodni sporazum u skladu s člankom 218. UFEU-a.

(a)

obrađuju se pošteno i u skladu sa zakonom;