ISSN 1977-0847 |
||
Službeni list Europske unije |
L 334 |
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Svezak 58. |
Sadržaj |
|
II. Nezakonodavni akti |
Stranica |
|
|
UREDBE |
|
|
* |
||
|
* |
Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2426 оd 18. prosinca 2015. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/1998 u pogledu trećih zemalja za koje se priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima zaštite civilnog zračnog prometa ( 1 ) |
|
|
|
||
|
|
ODLUKE |
|
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
||
|
* |
Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/2433 оd 18. prosinca 2015. o izmjeni Provedbene odluke 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 9168) ( 1 ) |
|
|
* |
||
|
|
AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA |
|
|
* |
|
|
Ispravci |
|
|
* |
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP |
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
II. Nezakonodavni akti
UREDBE
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/1 |
PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) 2015/2425
od 21. prosinca 2015.
o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2015/1325
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
(1) |
Vijeće je 31. srpnja 2015. donijelo Provedbenu uredbu (EU) 2015/1325 (2) o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 kojom se utvrđuje ažurirani popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuje Uredba (EZ) br. 2580/2001. („popis”). |
(2) |
Vijeće je svim osobama, skupinama i subjektima za koje je to praktično bilo moguće dostavilo obrazloženje u kojem se objašnjava zašto su uvršteni na popis. |
(3) |
Vijeće je putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije obavijestilo osobe, skupine i subjekte uvrštene na popis da ih je odlučilo zadržati na popisu. Vijeće je također obavijestilo dotične osobe, skupine i subjekte da je moguće zatražiti obrazloženje Vijeća za njihovo uvrštavanje na popis ako im ono već nije dostavljeno. |
(4) |
Vijeće je ispitalo popis u skladu sa zahtjevima iz članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001. Vijeće je prilikom ispitivanja popisa uzelo u obzir opažanja koja su mu podnijele zainteresirane strane kao i ažurirane informacije koje je primilo od nadležnih nacionalnih vlasti o statusu pojedinaca i subjekata uvrštenih na popis na nacionalnoj razini. |
(5) |
Vijeće je potvrdilo da su nadležna tijela, kako je navedeno u članku 1. stavku 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP (3) donijela odluke da su sve osobe, skupine i subjekti na popisu sudjelovali u terorističkim djelima u smislu članka 1. stavaka 2. i 3. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP. Vijeće je također utvrdilo da bi se na osobe, skupine i subjekte na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP trebale i dalje primjenjivati posebne mjere ograničavanja iz Uredbe (EZ) br. 2580/2001. |
(6) |
Popis bi trebalo ažurirati na odgovarajući način, a Provedbenu uredbu (EU) 2015/1325 trebalo bi staviti izvan snage, |
DONIJELO JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Popis predviđen člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 naveden je u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Provedbena uredba (EU) 2015/1325 stavlja se izvan snage.
Članak 3.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
J. ASSELBORN
(1) SL L 344, 28.12.2001., str. 70.
(2) Provedbena uredba Vijeća 2015/1325 od 31. srpnja 2015. o provedbi članka 2. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2580/2001 o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) 2015/513 (SL L 206, 1.8.2015., str. 12.).
(3) Zajedničko stajalište Vijeća 2001/931/ZVSP od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma (SL L 344, 28.12.2001., str. 93.).
PRILOG
POPIS OSOBA, SKUPINA I SUBJEKATA IZ ČLANKA 1.
I. OSOBE
1. |
ABDOLLAHI Hamed (također poznat kao Mustafa Abdullahi), rođen 11. kolovoza 1960. u Iranu. Putovnica: D9004878. |
2. |
AL-NASSER, Abdelkarim Hussein Mohamed, rođen u Al Ihsi (Saudijska Arabija), državljanin Saudijske Arabije. |
3. |
AL YACOUB, Ibrahim Salih Mohammed, rođen 16.10.1966. u Tarutu (Saudijska Arabija), državljanin Saudijske Arabije. |
4. |
ARBABSIAR Manssor (također poznat kao Mansour Arbabsiar), rođen 6. ili 15. ožujka 1955. u Iranu. Državljanin Irana i SAD-a. Putovnica: C2002515 (Iran); putovnica: 477845448 (SAD). Br. nacionalne osobne isprave: 07442833, vrijedi do 15. ožujka 2016. (vozačka dozvola SAD-a). |
5. |
BOUYERI, Mohammed (također poznat kao Abu ZUBAIR, također poznat kao SOBIAR, također poznat kao Abu ZOUBAIR), rođen 8.3.1978. u Amsterdamu (Nizozemska) – član skupine „Hofstadgroep”. |
6. |
IZZ-AL-DIN, Hasan (također poznat kao GARBAYA, Ahmed, također poznat kao SA-ID, također poznat kao SALWWAN, Samir), Libanon, rođen 1963. u Libanonu, državljanin Libanona. |
7. |
MOHAMMED, Khalid Shaikh (također poznat kao ALI, Salem, također poznat kao BIN KHALID, Fahd Bin Adballah, također poznat kao HENIN, Ashraf Refaat Nabith, također poznat kao WADOOD, Khalid Adbul), rođen 14.4.1965. ili 1.3.1964. u Pakistanu, br. putovnice 488555. |
8. |
SHAHLAI Abdul Reza (također poznat kao Abdol Reza Shala'i, također poznat kao Abd-al Reza Shalai, također poznat kao Abdorreza Shahlai, također poznat kao Abdolreza Shahla'i, također poznat kao Abdul-Reza Shahlaee, također poznat kao Hajj Yusef, također poznat kao Haji Yusif, također poznat kao Hajji Yasir, također poznat kao Hajji Yusif, također poznat kao Yusuf Abu-al-Karkh), rođen oko 1957. u Iranu. Adrese: 1. Kermanshah, Iran; 2. Vojna baza Mehran, provincija Ilam, Iran. |
9. |
SHAKURI Ali Gholam, rođen oko 1965. u Teheranu, Iran. |
10. |
SOLEIMANI Qasem (također poznat kao Ghasem Soleymani, također poznat kao Qasmi Sulayman, također poznat kao Qasem Soleymani, također poznat kao Qasem Solaimani, također poznat kao Qasem Salimani, također poznat kao Qasem Solemani, također poznat kao Qasem Sulaimani, također poznat kao Qasem Sulemani), rođen 11. ožujka 1957. u Iranu. Iranski državljanin. Putovnica: 008827 (iranska diplomatska putovnica), izdana 1999. Položaj: general bojnik. |
II. SKUPINE I SUBJEKTI
1. |
„Abu Nidal Organisation” – „ANO” (Organizacija Abu Nidal) (također poznata kao „Fatah Revolutionary Council” (Revolucionarno vijeće Fataha), također poznata kao „Arab Revolutionary Brigades” (Arapske revolucionarne brigade), također poznata kao „Black September” (Crni rujan), također poznata kao „Revolutionary Organisation of Socialist Muslims” (Revolucionarna organizacija socijalističkih muslimana). |
2. |
„Al-Aqsa Martyrs' Brigade” (Brigada mučenika Al-Aqse). |
3. |
„Al-Aqsa e.V.” |
4. |
„Babbar Khalsa”. |
5. |
„Communist Party of the Philippines” (Komunistička partija Filipina), uključujući „New People's Army” (Nova narodna vojska) – „NPA”, Filipini. |
6. |
„Gama'a al Islamiyya” (također poznata kao „Al-Gama'a al-Islamiyya”) („Islamic Group” (Islamistička grupa) – „IG”). |
7. |
„İslami Büyük Doğu Akıncılar Cephesi” – „IBDA-C” („Great Islamic Eastern Warriors Front”) („Fronta ratnika velikog islamskog istoka”). |
8. |
„Hamas”, uključujući „Hamas-Izz al-Din al-Qassem”. |
9. |
„Vojno krilo Hizballah” (također poznato kao „Vojno krilo Hezbollah”, također poznato kao „Vojno krilo Hizbullah”, također poznato kao „Vojno krilo Hizbollah”, također poznato kao „Vojno krilo Hezballah”, također poznato kao „Vojno krilo Hisbollah”, također poznato kao „Vojno krilo Hizbu'llah”, također poznato kao „Vojno krilo Hizb Allah”, također poznato kao „Džihadsko vijeće” (kao i sve jedinice koje su mu podređene, uključujući Organizaciju za vanjsku sigurnost)). |
10. |
„Hizbul Mujahideen” – „HM”. |
11. |
„Hofstadgroep”. |
12. |
„International Sikh Youth Federation” – „ISYF” (Međunarodna federacija mladeži pripadnika Sikha). |
13. |
„Khalistan Zindabad Force” – „KZF” (Snage Khalistan Zindabad). |
14. |
„Kurdistan Workers' Party” (Kurdistanska radnička stranka) – „PKK” (također poznata kao „KADEK”, također poznata kao „KONGRA-GEL”). |
15. |
„Liberation Tigers of Tamil Eelam” (Oslobodilački tigrovi tamilskog Eelama) – „LTTE”. |
16. |
„Ejército de Liberación Nacional” („National Liberation Army”) (Nacionalna oslobodilačka vojska). |
17. |
„Palestinian Islamic Jihad” (Palestinski islamski džihad) – „PIJ”. |
18. |
„Popular Front for the Liberation of Palestine” (Narodna fronta za oslobođenje Palestine) – „PFLP”. |
19. |
„Popular Front for the Liberation of Palestine – General Command” (Narodna fronta za oslobođenje Palestine – Glavni stožer) (također poznata kao „PFLP – General Command” (PFLP – Glavni stožer)). |
20. |
„Fuerzas armadas revolucionarias de Colombia” – „FARC” („Revolutionary Armed Forces of Colombia”) (Revolucionarne oružane snage Kolumbije). |
21. |
„Devrimci Halk Kurtuluș Partisi-Cephesi” – „DHKP/C” (također poznata kao „Devrimci Sol” („Revolutionary Left”) (Revolucionarna ljevica), također poznata kao „Dev Sol”) („Revolutionary People's Liberation Army/Front/Party”) (Narodna oslobodilačka revolucionarna vojska/fronta/stranka). |
22. |
„Sendero Luminoso” – „SL” („Shining Path”) (Osvijetljeni put). |
23. |
„Teyrbazen Azadiya Kurdistan” – „TAK” (također poznata kao „Kurdistan Freedom Falcons” (Kurdistanski sokoli slobode), također poznata kao „Kurdistan Freedom Hawks” (Kurdistanski jastrebovi slobode)). |
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/5 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2426
оd 18. prosinca 2015.
o izmjeni Uredbe (EU) 2015/1998 u pogledu trećih zemalja za koje se priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima zaštite civilnog zračnog prometa
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2320/2002 (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,
budući da:
(1) |
Uredbom Komisije (EZ) br. 272/2009 (2) dopunjuju se zajednički osnovni standardi zaštite civilnog zračnog prometa utvrđeni u Prilogu Uredbi (EZ) br. 300/2008. |
(2) |
Tom se Uredbom (EZ) br. 272/2009 Komisiju zadužuje za priznavanje jednakovrijednosti standarda zaštite trećih zemalja u skladu s mjerilima utvrđenima u dijelu E Priloga toj Uredbi. |
(3) |
U Prilogu Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2015/1998 (3) navedene su treće zemlje za koje se priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima. |
(4) |
Komisija je potvrdila da i Kanada i Crna Gora ispunjuju mjerila utvrđena u dijelu E Priloga Uredbi (EZ) br. 272/2009. |
(5) |
Provedbenu uredbu (EU) 2015/1998 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(6) |
Trebalo bi osigurati primjereno razdoblje prije primjene ove Uredbe s obzirom na to da će možda biti potrebne promjene u operacijama i/ili infrastrukturi zračnih luka. |
(7) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za zaštitu civilnog zračnog prometa osnovanog na temelju članka 19. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 300/2008, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Prilog Provedbenoj uredbi (EU) 2015/1998 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 29. veljače 2016.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2015.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Violeta BULC
Članica Komisije
(1) SL L 97, 9.4.2008., str. 72.
(2) Uredba Komisije (EZ) br. 272/2009 od 2. travnja 2009. o dopunjavanju zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa utvrđenih u Prilogu Uredbi (EZ) br. 300/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 91, 3.4.2009., str. 7.).
(3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1998 od 5. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa (SL L 299, 14.11.2015., str. 1.).
PRILOG
Prilog se mijenja kako slijedi:
1. |
U poglavlju 3. Dodatak 3-B zamjenjuje se sljedećim: „DODATAK 3-B ZAŠTITA ZRAKOPLOVA TREĆE ZEMLJE, KAO I DRUGE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJA SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA I ZA KOJE SE PRIZNAJE DA PRIMJENJUJU STANDARDE ZAŠTITE JEDNAKOVRIJEDNE ZAJEDNIČKIM OSNOVNIM STANDARDIMA CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA U pogledu sigurnosti zrakoplova, za sljedeće treće zemlje, kao i druge zemlje i područja na koja se u skladu s člankom 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne primjenjuje glava VI. dijela trećeg tog Ugovora, priznaje se da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima civilnog zračnog prometa:
Komisija odmah obavješćuje mjerodavna tijela država članica ako dobije informacije koje ukazuju na to da standardi zaštite sa znatnim utjecajem na cjelokupnu razinu zaštite zračnog prometa u Uniji koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje više nisu jednakovrijedni zajedničkim osnovnim standardima Unije. Mjerodavna tijela država članica bez odgode se obavješćuju ako Komisija dobije informacije o radnjama, uključujući kompenzacijske mjere, kojima se potvrđuje da je ponovno uspostavljena jednakovrijednost odgovarajućih standarda zaštite koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje.” |
2. |
U poglavlju 4. Dodatak 4-B zamjenjuje se sljedećim: „DODATAK 4-B PUTNICI I RUČNA PRTLJAGA TREĆE ZEMLJE, KAO I DRUGE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJA SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA I ZA KOJE SE PRIZNAJE DA PRIMJENJUJU STANDARDE ZAŠTITE JEDNAKOVRIJEDNE ZAJEDNIČKIM OSNOVNIM STANDARDIMA CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA U pogledu putnika i ručne prtljage, za sljedeće treće zemlje, kao i druge zemlje i područja na koja se u skladu s člankom 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne primjenjuje glava VI. dijela trećeg tog Ugovora, priznaje se da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima civilnog zračnog prometa:
Komisija bez odgode obavješćuje mjerodavna tijela država članica ako dobije informacije koje ukazuju na to da standardi zaštite sa znatnim utjecajem na cjelokupnu razinu zaštite zračnog prometa u Uniji koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje više nisu jednakovrijedni zajedničkim osnovnim standardima Unije. Mjerodavna tijela država članica bez odgode se obavješćuju ako Komisija dobije informacije o radnjama, uključujući kompenzacijske mjere, kojima se potvrđuje da je ponovno uspostavljena jednakovrijednost odgovarajućih standarda zaštite koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje.” |
3. |
U poglavlju 5. Dodatak 5-A zamjenjuje se sljedećim: „DODATAK 5-A PREDANA PRTLJAGA TREĆE ZEMLJE, KAO I DRUGE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJA SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA I ZA KOJE SE PRIZNAJE DA PRIMJENJUJU STANDARDE ZAŠTITE JEDNAKOVRIJEDNE ZAJEDNIČKIM OSNOVNIM STANDARDIMA CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA U pogledu predane prtljage, za sljedeće treće zemlje, kao i druge zemlje i područja na koja se u skladu s člankom 355. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ne primjenjuje glava VI. dijela trećeg tog Ugovora, priznaje se da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima civilnog zračnog prometa:
Komisija bez odgode obavješćuje mjerodavna tijela država članica ako dobije informacije koje ukazuju na to da standardi zaštite sa znatnim utjecajem na cjelokupnu razinu zaštite zračnog prometa u Uniji koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje više nisu jednakovrijedni zajedničkim osnovnim standardima Unije. Mjerodavna tijela država članica bez odgode se obavješćuju ako Komisija dobije informacije o radnjama, uključujući kompenzacijske mjere, kojima se potvrđuje da je ponovno uspostavljena jednakovrijednost odgovarajućih standarda zaštite koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje.” |
4. |
U poglavlju 6. Dodatak 6-F zamjenjuje se sljedećim: „PRILOG 6-F TERET I POŠTA 6-Fi. TREĆE ZEMLJE, KAO I DRUGE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJA SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA I ZA KOJE SE PRIZNAJE DA PRIMJENJUJU STANDARDE ZAŠTITE JEDNAKOVRIJEDNE ZAJEDNIČKIM OSNOVNIM STANDARDIMA CIVILNOG ZRAČNOG PROMETA U pogledu tereta i pošte, za sljedeće se treće zemlje priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima civilnog zračnog prometa: Crna Gora Komisija bez odgode obavješćuje mjerodavna tijela država članica ako dobije informacije koje ukazuju na to da standardi zaštite sa znatnim utjecajem na cjelokupnu razinu zaštite zračnog prometa u Uniji koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje više nisu jednakovrijedni zajedničkim osnovnim standardima Unije. Mjerodavna tijela država članica bez odgode se obavješćuju ako Komisija dobije informacije o radnjama, uključujući kompenzacijske mjere, kojima se potvrđuje da je ponovno uspostavljena jednakovrijednost odgovarajućih standarda zaštite koje primjenjuje treća zemlja ili druga predmetna zemlja ili područje. 6-Fii. TREĆE ZEMLJE, KAO I DRUGE ZEMLJE I PODRUČJA NA KOJA SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA I ZA KOJE NIJE POTREBNA OZNAKA ACC3 NAVEDENE SU U PROVEDBENOJ ODLUCI KOMISIJE C(2015) 8005 6- Fiii. AKTIVNOSTI VREDNOVANJA TREĆIH ZEMALJA, KAO I DRUGIH ZEMALJA I PODRUČJA NA KOJA SE U SKLADU S ČLANKOM 355. UGOVORA O FUNKCIONIRANJU EUROPSKE UNIJE NE PRIMJENJUJE GLAVA VI. DIJELA TREĆEG TOG UGOVORA ZA KOJE SE PRIZNAJE DA SU JEDNAKOVRIJEDNE VREDNOVANJU ZAŠTITE ZRAČNOG PROMETA EU-a. Odredbe još nisu donesene.” |
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/10 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/2427
оd 21. prosinca 2015.
o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),
uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,
budući da:
(1) |
Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A. |
(2) |
Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2015.
Za Komisiju,
u ime predsjednika,
Jerzy PLEWA
Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj
(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 671.
(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.
PRILOG
Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća
(EUR/100 kg) |
||
Oznaka KN |
Oznaka treće zemlje (1) |
Standardna uvozna vrijednost |
0702 00 00 |
IL |
236,2 |
MA |
99,6 |
|
TR |
113,3 |
|
ZZ |
149,7 |
|
0707 00 05 |
EG |
174,9 |
MA |
82,9 |
|
TR |
145,3 |
|
ZZ |
134,4 |
|
0709 93 10 |
MA |
46,3 |
TR |
146,0 |
|
ZZ |
96,2 |
|
0805 10 20 |
EG |
57,7 |
MA |
66,1 |
|
TR |
55,6 |
|
ZA |
74,1 |
|
ZZ |
63,4 |
|
0805 20 10 |
MA |
80,8 |
ZZ |
80,8 |
|
0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90 |
IL |
110,0 |
TR |
87,3 |
|
ZZ |
98,7 |
|
0805 50 10 |
TR |
92,6 |
ZZ |
92,6 |
|
0808 10 80 |
CA |
153,6 |
CL |
85,4 |
|
US |
172,3 |
|
ZA |
141,1 |
|
ZZ |
138,1 |
|
0808 30 90 |
CN |
59,9 |
TR |
122,3 |
|
ZZ |
91,1 |
(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.
ODLUKE
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/12 |
PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2015/2428
od 10. prosinca 2015.
o izmjeni Odluke 2009/791/EZ i Provedbene odluke 2009/1013/EU kojom se Njemačkoj odnosno Austriji odobrava nastavak primjene mjere kojom se odstupa od članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 291. stavak 2.,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (1), a posebno njezin članak 395. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Odlukom Vijeća 2009/791/EZ (2) i Provedbenom odlukom Vijeća 2009/1013/EU (3) Njemačkoj odnosno Austriji odobrena je odstupajuća mjera. Primjena odstupajuće mjere produljena je Provedbenom odlukom Vijeća 2012/705/EU (4) do 31. prosinca 2015. |
(2) |
Odstupajućom mjerom odstupa se od članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ kojima se uređuje pravo poreznih obveznika na odbitak poreza na dodanu vrijednost (PDV) obračunatog za robu i usluge koji su im isporučeni za svrhe njihovih oporezovanih transakcija. Svrha odstupajuće mjere je potpuno izuzimanje od prava na odbitak PDV-a robe i usluga koje porezni obveznik upotrebljava više od 90 % za svoje privatne svrhe ili za svrhe svojih namještenika, ili općenito za neposlovne svrhe. |
(3) |
Kako bi se uzela u obzir sudska praksa Suda Europske unije, prema kojoj ulazni PDV koji se odnosi na rashode koje ostvari porezni obveznik ne podliježe odbitku ako se odnosi na aktivnosti koje zbog svoje negospodarske prirode ne potpadaju pod područje primjene Direktive 2006/112/EZ, primjereno je pojasniti da se odstupajuća mjera odnosi i na robu i usluge koji se upotrebljavaju za aktivnosti negospodarske prirode. |
(4) |
Cilj odstupajuće mjere jest pojednostavnjenje postupka obračuna i naplate PDV-a. U neznatnoj se mjeri utječe na iznos poreza koji treba platiti na razini konačne potrošnje. |
(5) |
Dopisima zaprimljenima u Komisiji 16. ožujka 2015. i 19. ožujka 2015. Njemačka odnosno Austrija zatražile su odobrenje da i dalje primjenjuju odstupajuću mjeru. |
(6) |
U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisima od 15. rujna 2015. obavijestila druge države članice o zahtjevima Austrije i Njemačke. Dopisima od 17. rujna 2015. Komisija je obavijestila Austriju i Njemačku da ima sve informacije potrebne za razmatranje zahtjeva. |
(7) |
Prema informacijama koje su dostavile Austrija i Njemačka, pravna i činjenična situacija koja je opravdavala sadašnju primjenu dotične odstupajuće mjere nije se promijenila te postoji i dalje. Austriji i Njemačkoj stoga bi trebalo odobriti da i dalje primjenjuju tu odstupajuću mjeru u daljnjem razdoblju, uz vremensko ograničenje do 31. prosinca 2018., kako bi se omogućilo preispitivanje nužnosti i djelotvornosti odstupajuće mjere i omjera između poslovne i neposlovne uporabe na kojem se mjera temelji. |
(8) |
Ako Austrija ili Njemačka smatraju da je potrebno daljnje produljenje nakon 2018., dotična bi država članica do 31. ožujka 2018. trebala Komisiji podnijeti zahtjev za produljenje s priloženim izvješćem o primjeni odstupajuće mjere koje uključuje preispitivanje primijenjenog omjera, kako bi se osiguralo dovoljno vremena da Komisija razmotri taj zahtjev. |
(9) |
Odstupajuće mjere imat će samo zanemariv učinak na sveukupni prikupljeni prihod od poreza u fazi konačne potrošnje i neće nepovoljno utjecati na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a. |
(10) |
Odluku 2009/791/EZ i Provedbenu odluku 2009/1013/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Članci 1. i 2. Odluke 2009/791/EZ zamjenjuju se sljedećim:
„Članak 1.
Odstupajući od članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ, Njemačkoj se odobrava potpuno izuzimanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na robu i usluge od prava na odbitak PDV-a kad se dotična roba i usluge upotrebljavaju više od 90 % za privatne svrhe poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika, ili općenito za neposlovne svrhe ili negospodarske aktivnosti.
Članak 2.
Ova Odluka prestaje važiti 31. prosinca 2018.
Svaki zahtjev za produljenje odstupajuće mjere predviđene ovom Odlukom dostavlja se Komisiji do 31. ožujka 2018.
Uz takav zahtjev prilaže se izvješće o primjeni ove mjere koje uključuje preispitivanje omjera koji se primjenjuje na pravo na odbitak PDV-a na temelju ove Odluke.”
Članak 2.
Članci 1. i 2. Provedbene odluke 2009/1013/EU zamjenjuju se sljedećim:
„Članak 1.
Odstupajući od članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ, Austriji se odobrava potpuno izuzimanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na robu i usluge od prava na odbitak PDV-a kad se dotična roba i usluge upotrebljavaju više od 90 % za privatne svrhe poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika, ili općenito za neposlovne svrhe ili negospodarske aktivnosti.
Članak 2.
Ova Odluka prestaje važiti 31. prosinca 2018.
Svaki zahtjev za produljenje odstupajuće mjere predviđene ovom Odlukom dostavlja se Komisiji do 31. ožujka 2018.
Uz takav zahtjev prilaže se izvješće o primjeni ove mjere koje uključuje preispitivanje omjera koji se primjenjuje na pravo na odbitak PDV-a na temelju ove Odluke.”
Članak 3.
Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2016.
Članak 4.
Ova je Odluka upućena Saveznoj Republici Njemačkoj i Republici Austriji.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. prosinca 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
F. BAUSCH
(1) SL L 347, 11.12.2006., str. 1.
(2) Odluka Vijeća 2009/791/EZ od 20. listopada 2009. kojom se Saveznoj Republici Njemačkoj odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 168. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 283, 30.10.2009., str. 55.).
(3) Provedbena odluka Vijeća 2009/1013/EU od 22. prosinca 2009. kojom se Republici Austriji odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 168. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 348, 29.12.2009., str. 21.).
(4) Provedbena odluka Vijeća 2012/705/EU od 13. studenoga 2012. o izmjeni Odluke 2009/791/EZ i Provedbene odluke 2009/1013/EU kojom se Njemačkoj odnosno Austriji odobrava nastavak primjene mjere kojom se odstupa od članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 319, 16.11.2012., str. 8.).
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/15 |
PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA (EU) 2015/2429
od 10. prosinca 2015.
kojom se Latviji odobrava primjena posebne mjere kojom se odstupa od članka 26. stavka 1. točke (a) te članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 291. stavak 2.,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (1), a posebno njezin članak 395. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1) |
Latvija je dopisima zaprimljenim u Komisiji 8. travnja 2015. i 30. srpnja 2015. zatražila odobrenje da, uz određene izmjene, nastavi primjenjivati mjeru kojom se odstupa od članka 26. stavka 1. točke (a) i članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ kako bi nastavila ograničavati pravo na odbitak poreza na dodanu vrijednost (PDV) za izdatke povezane s određenim osobnim automobilima koji se ne upotrebljavaju isključivo u poslovne svrhe. |
(2) |
U skladu s člankom 395. stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2006/112/EZ Komisija je dopisima od 21. i 24. kolovoza 2015. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Latvije. Komisija je pismom od 24. kolovoza 2015. obavijestila Latviju da ima sve informacije potrebne za razmatranje zahtjeva. |
(3) |
Člancima 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ utvrđuje se pravo poreznog obveznika na odbitak PDV-a obračunatog za isporuku robe ili usluga koje je primio u svrhu svojih oporezovanih transakcija. Člankom 26. stavkom 1. točkom (a) te Direktive od poreznih se obveznika zahtijeva da obračunaju PDV kada se poslovna imovina koristi u neposlovne svrhe. |
(4) |
Provedbenom odlukom Vijeća 2013/191/EU (2) Latviji je odobrena primjena odstupajuće mjere na temelju članka 395. stavka 1. Direktive 2006/112/EZ kako bi ograničila pravo na odbitak ulaznog poreza na dodanu vrijednost (PDV) na 80 % u pogledu kupnje, lizinga, stjecanja unutar Zajednice i uvoza određenih motornih vozila te povezanih troškova, uključujući kupnju goriva, kada se ta vozila ne upotrebljavaju isključivo u poslovne svrhe. Ta provedbena odluka Vijeća prestaje važiti 31. prosinca 2015. |
(5) |
Na temelju članka 6. Provedbene odluke Vijeća 2013/191/EU Latvija je također podnijela izvješće koje uključuje i preispitivanje postotka predviđenog za ograničavanje prava na odbitak. To preispitivanje pokazuje da bi, na temelju na statističkih podataka koji su izvedeni iz posebnog poreza na laka vozila čiji su vlasnici ili posjednici komercijalni subjekti i koja se upotrebljavaju za privatne i poslovne svrhe, stopu odbitka od 80 % trebalo smanjiti na 50 %. |
(6) |
Ograničenje prava na odbitak prema navedenoj mjeri trebalo bi primijeniti na PDV plaćen na kupnju, lizing, stjecanje unutar Zajednice i uvoz određenih osobnih automobila i na s time povezane troškove, uključujući kupnju goriva. |
(7) |
Mjera bi se trebala primjenjivati samo na osobne automobile s najvećom odobrenom masom koja ne premašuje 3 500 kilograma te koji nemaju više od osam sjedala uz vozačevo sjedalo. Svaka upotreba u neposlovne svrhe osobnih automobila koji premašuju 3 500 kilograma ili koji imaju više od osam sjedala uz vozačevo sjedalo zanemariva je zbog njihove prirode ili vrste posla za koji se upotrebljavaju. Trebalo bi također dostaviti detaljan popis osobnih automobila koji su isključeni iz tog odobrenja, na temelju njihove specifične uporabe. |
(8) |
Latviji bi stoga trebalo odobriti primjenu odstupajuće mjere tijekom ograničenog razdoblja, do 31. prosinca 2018. |
(9) |
Ako Latvija smatra da je potrebno daljnje produljenje odstupajuće mjere nakon 2018., trebala bi do 31. ožujka 2018. Komisiji podnijeti zahtjev za produljenje s priloženim izvješćem o primjeni odstupajuće mjere koje uključuje preispitivanje primijenjenog omjera. |
(10) |
Odstupanje će imati samo zanemariv učinak na sveukupni iznos poreznog prihoda prikupljen u fazi konačne potrošnje i neće nepovoljno utjecati na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odstupajući od članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ Latviji se odobrava ograničavanje prava na odbitak poreza na dodanu vrijednost (PDV) na troškove osobnih automobila koji se ne upotrebljavaju isključivo u poslovne svrhe na 50 %.
Članak 2.
Odstupajući od članka 26. stavka 1. točke (a) Direktive 2006/112/EZ Latvija ne smatra isporukom usluga uz naknadu korištenje u privatne svrhe osobnog automobila koji je dio imovine poduzeća poreznog obveznika i koji podliježe ograničenju odobrenom na temelju članka 1. ove Odluke.
Članak 3.
Troškovi iz članka 1. obuhvaćaju kupnju, lizing, stjecanje unutar Zajednice i uvoz takvih automobila te troškove u vezi s održavanjem, popravcima i gorivom za takve automobile.
Članak 4.
Ova se Odluka primjenjuje samo na osobne automobile s najvećom odobrenom masom koja ne premašuje 3 500 kilograma i koji nemaju više od osam sjedala uz vozačevo sjedalo.
Članak 5.
Članci 1. i 2. ne primjenjuju se na sljedeće kategorije osobnih automobila:
(a) |
automobile kupljene za daljnju prodaju, najam ili lizing; |
(b) |
automobile koji se upotrebljavaju za prijevoz putnika uz naplatu, uključujući taksi-usluge; |
(c) |
automobile koji se upotrebljavaju za dostavu odnosno prijevoz robe; |
(d) |
automobile koji se upotrebljavaju za tečajeve vožnje; |
(e) |
automobile koji se upotrebljavaju za usluge zaštite; |
(f) |
automobile koji se upotrebljavaju za potrebe hitnih službi; |
(g) |
automobile koji se upotrebljavaju kao izložbena vozila. |
Članak 6.
1. Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2016. Ona prestaje važiti 31. prosinca 2018.
2. Zahtjev za produljenje odobrenja predviđenog u ovoj Odluci podnosi se Komisiji do 31. ožujka 2018. Uz takav zahtjev prilaže se izvješće koje uključuje preispitivanje postotka navedenog u članku 1.
Članak 7.
Ova je Odluka upućena Republici Latviji.
Sastavljeno u Bruxellesu 10. prosinca 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
F. BAUSCH
(1) SL L 347, 11.12.2006., str. 1.
(2) Provedbena odluka Vijeća 2013/191/EU od 22. travnja 2013. kojom se Latviji odobrava primjena posebne mjere kojom se odstupa od članka 26. stavka 1. točke (a) te članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 113, 25.4.2013., str. 11.).
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/18 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2015/2430
od 21. prosinca 2015.
o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/1334
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
(1) |
Vijeće je 27. prosinca 2001. donijelo Zajedničko stajalište 2001/931/ZVSP (1). |
(2) |
Vijeće je 31. srpnja 2015. donijelo Odluku (ZVSP) 2015/1334 (2) o ažuriranju i izmjeni popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP („popis”). |
(3) |
U skladu s člankom 1. stavkom 6. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP, potrebno je redovito revidirati imena osoba, skupina i subjekata navedenih na popisu kako bi se osiguralo postojanje razloga za zadržavanje imena na popisu. |
(4) |
U ovoj je Odluci naveden rezultat preispitivanja koje je Vijeće izvršilo u vezi s osobama, skupinama i subjektima na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP. |
(5) |
Vijeće se uvjerilo da su nadležna tijela, kako su navedena u članku 1. stavku 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP, donijela odluke da su sve osobe, skupine i subjekti na popisu sudjelovali u terorističkim djela u smislu članka 1. stavaka 2. i 3. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP. Vijeće je također zaključilo da bi se na osobe, skupine i subjekte na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP trebale i dalje primjenjivati posebne mjere ograničavanja iz navedenog zajedničkog stajališta. |
(6) |
Popis bi trebalo na odgovarajući način ažurirati, a Odluku (ZVSP) 2015/1334 trebalo bi staviti izvan snage, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Popis osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP naveden je u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Odluka (ZVSP) 2015/1334 stavlja se izvan snage.
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
J. ASSELBORN
(1) Zajedničko stajalište Vijeća 2001/931/ZVSP od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma (SL L 344, 28.12.2001., str. 93.).
(2) Odluka Vijeća (ZVSP) 2015/1334 od 31. srpnja 2015. o ažuriranju popisa osoba, skupina i subjekata na koje se primjenjuju članci 2., 3. i 4. Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/521 (SL L 206, 1.8.2015., str. 61.).
PRILOG
POPIS OSOBA, SKUPINA I SUBJEKATA IZ ČLANKA 1.
I. OSOBE
1. |
ABDOLLAHI Hamed (također poznat kao Mustafa Abdullahi), rođen 11. kolovoza 1960. u Iranu. Putovnica: D9004878. |
2. |
AL-NASSER, Abdelkarim Hussein Mohamed, rođen u Al Ihsi (Saudijska Arabija), državljanin Saudijske Arabije. |
3. |
AL YACOUB, Ibrahim Salih Mohammed, rođen 16.10.1966. u Tarutu (Saudijska Arabija), državljanin Saudijske Arabije. |
4. |
ARBABSIAR Manssor (također poznat kao Mansour Arbabsiar), rođen 6. ili 15. ožujka 1955. u Iranu. Državljanin Irana i SAD-a. Putovnica: C2002515 (Iran); putovnica: 477845448 (SAD). Br. nacionalne osobne isprave: 07442833, vrijedi do 15. ožujka 2016. (vozačka dozvola SAD-a). |
5. |
BOUYERI, Mohammed (također poznat kao Abu ZUBAIR, također poznat kao SOBIAR, također poznat kao Abu ZOUBAIR), rođen 8.3.1978. u Amsterdamu (Nizozemska) – član skupine „Hofstadgroep”. |
6. |
IZZ-AL-DIN, Hasan (također poznat kao GARBAYA, Ahmed, također poznat kao SA-ID, također poznat kao SALWWAN, Samir), Libanon, rođen 1963. u Libanonu, državljanin Libanona. |
7. |
MOHAMMED, Khalid Shaikh (također poznat kao ALI, Salem, također poznat kao BIN KHALID, Fahd Bin Adballah, također poznat kao HENIN, Ashraf Refaat Nabith, također poznat kao WADOOD, Khalid Adbul), rođen 14.4.1965. ili 1.3.1964. u Pakistanu, br. putovnice 488555. |
8. |
SHAHLAI Abdul Reza (također poznat kao Abdol Reza Shala'i, također poznat kao Abd-al Reza Shalai, također poznat kao Abdorreza Shahlai, također poznat kao Abdolreza Shahla'i, također poznat kao Abdul-Reza Shahlaee, također poznat kao Hajj Yusef, također poznat kao Haji Yusif, također poznat kao Hajji Yasir, također poznat kao Hajji Yusif, također poznat kao Yusuf Abu-al-Karkh), rođen oko 1957. u Iranu. Adrese: 1. Kermanshah, Iran; 2. Vojna baza Mehran, provincija Ilam, Iran. |
9. |
SHAKURI Ali Gholam, rođen oko 1965. u Teheranu, Iran. |
10. |
SOLEIMANI Qasem (također poznat kao Ghasem Soleymani, također poznat kao Qasmi Sulayman, također poznat kao Qasem Soleymani, također poznat kao Qasem Solaimani, također poznat kao Qasem Salimani, također poznat kao Qasem Solemani, također poznat kao Qasem Sulaimani, također poznat kao Qasem Sulemani), rođen 11. ožujka 1957. u Iranu. Iranski državljanin. Putovnica: 008827 (iranska diplomatska putovnica), izdana 1999. Položaj: general bojnik. |
II. SKUPINE I SUBJEKTI
1. |
„Abu Nidal Organisation” – „ANO” (Organizacija Abu Nidal) (također poznata kao „Fatah Revolutionary Council” (Revolucionarno vijeće Fataha), također poznata kao „Arab Revolutionary Brigades” (Arapske revolucionarne brigade), također poznata kao „Black September” (Crni rujan), također poznata kao „Revolutionary Organisation of Socialist Muslims” (Revolucionarna organizacija socijalističkih muslimana)). |
2. |
„Al-Aqsa Martyrs' Brigade” (Brigada mučenika Al-Aqse). |
3. |
„Al-Aqsa e.V.” |
4. |
„Babbar Khalsa”. |
5. |
„Communist Party of the Philippines” (Komunistička partija Filipina), uključujući „New People's Army” (Nova narodna vojska) – „NPA”, Filipini. |
6. |
„Gama'a al Islamiyya” (također poznata kao „Al-Gama'a al-Islamiyya”) („Islamic Group” (Islamistička grupa) – „IG”). |
7. |
„İslami Büyük Doğu Akıncılar Cephesi” – „IBDA-C” („Great Islamic Eastern Warriors Front”) („Fronta ratnika velikog islamskog istoka”). |
8. |
„Hamas”, uključujući „Hamas-Izz al-Din al-Qassem”. |
9. |
„Vojno krilo Hizballah” (također poznato kao „Vojno krilo Hezbollah”, također poznato kao „Vojno krilo Hizbullah”, također poznato kao „Vojno krilo Hizbollah”, također poznato kao „Vojno krilo Hezballah”, također poznato kao „Vojno krilo Hisbollah”, također poznato kao „Vojno krilo Hizbu'llah”, također poznato kao „Vojno krilo Hizb Allah”, također poznato kao „Džihadsko vijeće” (kao i sve jedinice koje su mu podređene, uključujući Organizaciju za vanjsku sigurnost)). |
10. |
„Hizbul Mujahideen” – „HM”. |
11. |
„Hofstadgroep”. |
12. |
„International Sikh Youth Federation” – „ISYF” (Međunarodna federacija mladeži pripadnika Sikha). |
13. |
„Khalistan Zindabad Force” – „KZF” (Snage Khalistan Zindabad). |
14. |
„Kurdistan Workers' Party” (Kurdistanska radnička stranka) – „PKK” (također poznata kao „KADEK”, također poznata kao „KONGRA-GEL”). |
15. |
„Liberation Tigers of Tamil Eelam” (Oslobodilački tigrovi tamilskog Eelama) – „LTTE”. |
16. |
„Ejército de Liberación Nacional” („National Liberation Army”) (Nacionalna oslobodilačka vojska). |
17. |
„Palestinian Islamic Jihad” (Palestinski islamski džihad) – „PIJ”. |
18. |
„Popular Front for the Liberation of Palestine” (Narodna fronta za oslobođenje Palestine) – „PFLP”. |
19. |
„Popular Front for the Liberation of Palestine – General Command” (Narodna fronta za oslobođenje Palestine – Glavni stožer) (također poznata kao „PFLP – General Command” (PFLP – Glavni stožer)). |
20. |
„Fuerzas armadas revolucionarias de Colombia” – „FARC” („Revolutionary Armed Forces of Colombia”) (Revolucionarne oružane snage Kolumbije). |
21. |
„Devrimci Halk Kurtuluș Partisi-Cephesi” – „DHKP/C” (također poznata kao „Devrimci Sol” („Revolutionary Left”) (Revolucionarna ljevica), također poznata kao „Dev Sol”) („Revolutionary People's Liberation Army/Front/Party”) (Narodna oslobodilačka revolucionarna vojska/fronta/stranka). |
22. |
„Sendero Luminoso” – „SL” („Shining Path”) (Osvijetljeni put). |
23. |
„Teyrbazen Azadiya Kurdistan” – „TAK” (također poznata kao „Kurdistan Freedom Falcons” (Kurdistanski sokoli slobode), također poznata kao „Kurdistan Freedom Hawks” (Kurdistanski jastrebovi slobode)). |
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/22 |
ODLUKA VIJEĆA (ZVSP) 2015/2431
od 21. prosinca 2015.
o izmjeni Odluke Vijeća 2014/512/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,
uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,
budući da:
(1) |
Vijeće je 31. srpnja 2014. donijelo Odluku 2014/512/ZVSP (1). |
(2) |
Europsko vijeće 19. ožujka 2015. postiglo je dogovor da će poduzeti potrebne mjere kako bi se trajanje mjera ograničavanja utvrđenih u Odluci 2014/512/ZVSP jasno povezalo s potpunom provedbom sporazumâ iz Minska. |
(3) |
Sporazumi iz Minska neće biti potpuno provedeni do 31. prosinca 2015. Odluku 2014/512/ZVSP stoga bi trebalo produljiti za daljnjih šest mjeseci kako bi se Vijeću omogućilo da dodatno procijeni provedbu tih sporazumâ. |
(4) |
Odluku 2014/512/ZVSP stoga bi trebalo izmijeniti u skladu s tim, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Članak 9. stavak 1. prvi podstavak Odluke 2014/512/ZVSP zamjenjuje se sljedećim:
„Ova se Odluka primjenjuje do 31. srpnja 2016.”
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2015.
Za Vijeće
Predsjednik
J. ASSELBORN
(1) Odluka Vijeća 2014/512/ZVSP od 31. srpnja 2014. o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini (SL L 229, 31.7.2014., str. 13.).
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/23 |
ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/2432
оd 18. rujna 2015.
o državnim potporama SA.35484 (2013/C) (ex SA.35484 (2012/NN)) koje je Njemačka dodijelila za ispitivanja kvalitete mlijeka u okviru Zakona o mlijeku i mastima
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 6295)
(Vjerodostojan je samo tekst na njemačkom jeziku)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 108. stavak 2. prvi podstavak,
nakon što je pozvala zainteresirane strane da iznesu svoje primjedbe u skladu s prethodno navedenim propisom (1),
budući da:
1. POSTUPAK
(1) |
Dopisima od 28. studenoga 2011. i 27. veljače 2012. Europska komisija (dalje u tekstu: „Komisija”) zatražila je od Njemačke dodatne informacije u pogledu Godišnjeg izvješća za 2010. o potporama u poljoprivrednom sektoru koje je Njemačka dostavila u skladu s člankom 21. stavkom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 (2). Njemačka je na pitanja Komisije odgovorila dopisima od 16. siječnja 2012. i 27. travnja 2012. S obzirom na odgovore Njemačke ispostavilo se da je Njemačka dodijelila potporu njemačkom sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda na temelju Zakona o prometu mlijekom, mliječnim proizvodima i mastima (njem. Gesetz über den Verkehr mit Milch, Milcherzeugnissen und Fetten; dalje u tekstu: „Zakon o mlijeku i mastima” ili „MFG”) iz 1952. |
(2) |
Dopisom od 2. listopada 2012. Komisija je obavijestila Njemačku da su predmetne mjere evidentirane kao neprijavljene potpore pod brojem SA.35484 (2012/NN). Njemačka je dostavila dodatne informacije dopisima od 16. studenoga 2012., 7., 8., 11., 13., 14., 15. i 19. veljače, 21. ožujka, 8. travnja, 28. svibnja, 10. i 25. lipnja te 2. srpnja 2013. |
(3) |
Dopisom od 17. srpnja 2013. (C(2013) 4457 završna verzija) Komisija je obavijestila Njemačku o svojoj odluci da u pogledu određenih podmjera provedenih na temelju MFG-a pokrene postupak u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a (3) (dalje u tekstu: „Odluka o pokretanju postupka”). U istom je dopisu Komisija utvrdila da su dodatne podmjere za razdoblje od 28. studenoga 2001. do 31. prosinca 2006. ili za razdoblje od 1. siječnja 2007. ili za oba razdoblja spojive s unutarnjim tržištem ili da ne predstavljaju državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a ili da nisu obuhvaćene područjem primjene pravila o državnim potporama (dalje u tekstu: „pozitivna odluka”). |
(4) |
Za potpore obuhvaćene ovom Odlukom u pogledu ispitivanja kvalitete mlijeka provedenih u njemačkim saveznim pokrajinama Baden-Württembergu i Bavarskoj Komisija je utvrdila da su bile spojive s unutarnjim tržištem u razdoblju od 28. studenoga 2001. do 31. prosinca 2006. |
(5) |
Nasuprot tome Komisija je u pogledu istih ispitivanja kvalitete mlijeka izrazila sumnju u njihovu spojivost s unutarnjim tržištem ako su se ona provodila u razdoblju nakon 1. siječnja 2007. |
(6) |
Ova se Odluka isključivo odnosi na ispitivanja kvalitete mlijeka provedena u razdoblju nakon 1. siječnja 2007. |
(7) |
Njemačka je dostavila svoje primjedbe na Odluku o pokretanju postupka dopisom od 20. rujna 2013. |
(8) |
Odluka o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (4). Komisija je pozvala ostale zainteresirane strane da podnesu svoje primjedbe u roku od jednog mjeseca. |
(9) |
Komisija je primila ukupno 19 primjedbi zainteresiranih strana. Jedna od tih zainteresiranih strana zamolila je Komisiju da ne objavljuje njezin identitet i za to je navela uvjerljive razloge. Izuzevši potonju, ukupno se 7 od 19 primjedbi odnosilo na predmetne mjere u pogledu ispitivanja kvalitete mlijeka. |
(10) |
Primljene primjedbe dostavljene su Njemačkoj dopisima od 27. veljače, 3. ožujka i 3. listopada 2014. bez navođenja identiteta prethodno navedene zainteresirane strane. |
(11) |
Njemačka se najprije nije izjasnila u pogledu primjedbi koje su zainteresirane strane dostavile u veljači 2014. Njemačka je u dopisu od 3. prosinca 2014. dostavila primjedbe na dodatne primjedbe od 8. srpnja 2014. |
2. OPIS MJERA
(12) |
U nastavku su opisane financijske potpore koje se odnose na ispitivanja kvalitete mlijeka provedena u Baden-Württembergu i Bavarskoj, koje su u Odluci o pokretanju postupka nazvane podmjerama BW 1 i BY 1 i u pogledu čije je spojivosti s unutarnjim tržištem za razdoblje nakon 1. siječnja 2007. Komisija izrazila sumnju. |
Razlozi za Komisijino pokretanje postupka u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a
(13) |
MFG je savezni zakon koji je stupio na snagu 1952. i otad je izmijenjen nekoliko puta, a posljednji put 31. listopada 2006. On predstavlja pravni okvir za predmetne mjere potpore i njegovo je razdoblje valjanosti neograničeno. |
(14) |
Njemačka je navela da se ispitivanja kvalitete mlijeka koja se provode u Bavarskoj ne financiraju samo iz sredstava od pristojbe za mlijeko nego i iz općeg dijela proračuna te pokrajine. |
(15) |
U članku 22. stavku 1. MFG-a njemačke savezne pokrajine ovlašćuje se da od mljekara naplaćuju pristojbu za mlijeko na temelju količine dostavljenog mlijeka. Pristojbe koje naplaćuju savezne pokrajine iznose do 0,0015 EUR po kilogramu mlijeka. |
(16) |
Njemačka je navela da pristojba za mlijeko naplaćena u pojedinim saveznim pokrajinama nije primjenjiva na uvozne proizvode. Nasuprot tomu, proizvodi za izvoz mogu biti obuhvaćeni pristojbom za mlijeko. |
(17) |
U članku 22. stavku 2. MFG-a predviđeno je da se sredstva dobivena iz pristojbe za mlijeko upotrebljavaju samo u sljedeće svrhe:
|
(18) |
U članku 22. stavku 2.a MFG-a predviđeno je da se, odstupajući od stavka 2., sredstva dobivena u skladu sa stavkom 1. mogu upotrijebiti i u sljedeće svrhe:
|
(19) |
U članku 22. stavku 4. MFG-a predviđeno je da se doprinosi i naknade koje mljekare ili udruženja mljekara plaćaju mljekarskim institucijama u svrhe navedene u stavku 2. mogu dijelom ili u cijelosti podmiriti sredstvima od pristojbe za mlijeko. |
(20) |
Baden-Württemberg i Bavarska dodjeljuju financijsku potporu s obzirom na ispitivanja kvalitete mlijeka koja se u Odluci o pokretanju postupka nazivaju podmjerama BW 1 i BY 1. Ukupno uložena sredstva (zbroj obiju pokrajina, uključujući sredstva iz općeg dijela proračuna za Bavarsku) iznosila su oko 9 milijuna EUR godišnje. |
(21) |
U skladu s člankom 10. MFG-a u vezi s člankom 1. stavkom 1. Uredbe o ispitivanju kvalitete i plaćanju dostavljenog mlijeka (njem. Milch-Güteverordnung – Uredba o kvaliteti mlijeka, „MGV”) od 9. srpnja 1980. (5) subjekti koji preuzimaju mlijeko moraju svako dostavljeno mlijeko radi ocjene kvalitete ispitati ili dati na ispitivanje s obzirom na:
|
(22) |
Ispitivanja navedena u članku 1. stavku 1. MGV-a obvezna su za mlijeko koje kupuju mljekare u Njemačkoj (subjekti koji preuzimaju mlijeko). |
(23) |
Druge savezne pokrajine, osim Baden-Württemberga i Bavarske, uključujući pokrajine koje ne naplaćuju pristojbu za mlijeko, ne odobravaju financijsku potporu za ispitivanja kvalitete mlijeka. |
(24) |
Provedba podmjera BW 1 i BY 1 temelji se na pravnim osnovama navedenima u nastavku:
|
(25) |
Njemačka je već u prethodnom istražnom postupku tvrdila da te mjere ne predstavljaju potpore zbog sljedećih razloga: |
(26) |
Iznosi se plaćaju kao nadoknada za potrebne rashode koji tijelima za ispitivanje mlijeka nastaju obavljanjem dužnosti javne vlasti. Ispitivanjima se jamči sigurnost proizvoda s obzirom na zaštitu zdravlja potrošača i opskrbu stanovništva kvalitetnim proizvodima. |
(27) |
Od posebne su važnosti dodatna ispitivanja sirova mlijeka kojima se znatno premašuju zahtjevi iz MGV-a. Time se tijelima za ispitivanje mlijeka dopušta održavanje sustava praćenja radi utvrđivanja unosa inhibitora, čime se, u slučaju sumnje, ciljano može utvrditi i, prema potrebi, sankcionirati unos inhibitora u dostavljeno mlijeko. Komisija napominje da će financijske potpore tim dodatnim ispitivanjima biti predmet zasebne odluke. |
(28) |
Nakon što je Komisija dopisom od 2. listopada 2012. sve mjere obuhvaćene MFG-om evidentirala kao neprijavljene potpore, Baden-Württemberg i Bavarska usuglasili su se da će prestati isplaćivati naknadu troškova za službena ispitivanja kvalitete mlijeka koji su se dotad financirali sredstvima od pristojbe za mlijeko. Umjesto toga mliječna će industrija ubuduće rashode nadoknađivati izravno tijelima za ispitivanje mlijeka. S obzirom na to da je velika većina (oko 80 %) financijskih sredstava od pristojbe za mlijeko u Baden-Württembergu bila obuhvaćena navedenim službenim ispitivanjem dostavljenog mlijeka, Baden-Württemberg u tom je pogledu radi jednostavnije administracije i smanjenja birokracije s 1. siječnja 2013. u potpunosti prestao naplaćivati pristojbu za mlijeko. U Bavarskoj je pak izostanak naknade troškova nadoknađen smanjenjem stope pristojbe. |
Primjedbe Njemačke od 20. rujna 2013.
(29) |
U pogledu predmetnih podmjera BY 1 i BW 1 Njemačka je dostavila primjedbe o kojima su se dvije pokrajine usuglasile i koje su navedenoe u nastavku. |
(30) |
Preuzimanje troškova za rutinske provjere kakvoće mlijeka u skladu je sa zakonom i tijekom razdoblja 2001. – 2006. Provjerama koje provode tijela za ispitivanje mlijeka Milchprüfring Bayern e.V. („MPBY”) i Milchprüfring Baden-Württemberg e.V. („MPBW”) ne dodjeljuje se potpora jer se time mliječnu industriju ne stavlja u povoljniji položaj u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Čak i da je riječ o potpori (što Njemačka poriče), trebalo bi je smatrati zatečenom potporom. U svakom su slučaju mjere BY 1/BW 1 spojive s unutarnjim tržištem. Savezna pokrajina Bavarska privremeno je obustavila financiranje iz pristojbe samo radi pravne sigurnosti. U Baden-Württembergu financiranje iz pristojbe i naplaćivanje pristojbe ukupno je obustavljeno 31. prosinca 2012. samo zbog razloga pravne sigurnosti povezanih s posebnom situacijom u toj pokrajini. |
(31) |
Mjere BY 1/BW 1 nisu sadržavale potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a jer mljekare nisu stavljene u povoljniji položaj zahvaljujući provjerama koje su provodili MPBY i MPBW. Točnije, mljekare nisu oslobođene od troškova koje bi inače morale snositi. Nije ispravno troškove poštovanja nacionalnih zakonskih obveza smatrati uobičajenim troškovima poslovanja koje bi predmetni poduzetnici, tj. mljekare, inače morali sami snositi. |
(32) |
Troškovi koje poduzetnik „inače” mora snositi proizlaze iz propisa predviđenih nacionalnim pravom (akcesorno ispitivanje). Iz toga proizlazi pitanje koja bi opterećenja poduzetnik na temelju nacionalnog prava „inače” morao snositi. U tom je pogledu Sud s obzirom na porezni sustav priznao da ne postoji (selektivna) prednost u skladu s pravilima o državnim potporama ako u različitim regijama države članice vrijede različiti porezni sustavi. Referentni okvir za porezne sustave pritom nije nužno odrediti unutar granica državnog područja predmetne države članice pa mjera kojom se prednost daje samo jednom dijelu državnog područja nije samo zbog toga selektivna u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a (10). |
(33) |
Isto bi trebalo vrijediti i s obzirom na preuzimanje troškova ispitivanja kakvoće mlijeka. Zbog nadležnosti podijeljenih po saveznim pokrajinama u Njemačkoj „uobičajeno opterećenje” proizlazi samo iz međudjelovanja saveznog i pokrajinskog prava. Prema tom shvaćanju troškovi ispitivanja mlijeka nisu uobičajeni troškovi poslovanja mljekara. |
(34) |
Saveznim pravom ne određuje se da bi mljekare trebale snositi troškove ispitivanja kakvoće. Preuzimanje troškova ne temelji se ni na MFG-u ni na MGV-u. Članak 1. stavak 1. MGV-a glasi: „Subjekti koji otkupljuju mlijeko moraju svako dostavljeno mlijeko ispitati ili dati na ispitivanje radi ocjene kvalitete […] u skladu s člankom 2. stavcima 1. do 8.” |
(35) |
Iz članka 2. stavka 8. MGV-a proizlazi jedino da u načelu ispitivanja ne provode mljekare, nego odobrene ispitne stanice: „Ispitivanja smije provoditi samo ispitna stanica čiji je rad odobrilo tijelo nadležno na temelju pokrajinskog prava. Tijelo nadležno na temelju pokrajinskog prava može dopustiti subjektu koji otkupljuje mlijeko da sam provodi ispitivanja.” |
(36) |
Kao rezultat toga, saveznim pravom (MFG-om i MGV-om) određuje se samo postojanje obveze ispitivanja za subjekte koji otkupljuju mlijeko. Stoga su u skladu s člankom 10. stavkom 2. MFG-a savezne pokrajine nadležne za konkretno uređenje ispitivanja mlijeka (posebno u pogledu preuzimanja troškova). |
(37) |
Stoga se na temelju pokrajinskog prava određuje provodi li ispitivanje ispitna stanica ili sam subjekt koji otkupljuje mlijeko. Pojedina savezna pokrajina može odlučiti i o obvezi preuzimanja troškova, odnosno preuzima li ih subjekt koji otkupljuje mlijeko ili ispitna stanica. Stoga u Njemačkoj postoje različite odredbe u pogledu obveze preuzimanja troškova. One su činile referentni okvir za pitanje koje bi troškove poduzetnik u smislu prethodno navedene sudske prakse „inače” morao snositi. |
(38) |
Tako je u Bavarskoj MPBY nadležan za provjeru mlijeka. MPBY je jedina odobrena ispitna stanica u Bavarskoj. On kao neutralna organizacija za ispitivanje preuzima javne zadaće i stoga podliježe stalnoj kontroli države. Troškovi koji time nastanu tijelu za ispitivanje mlijeka stoga se djelomično pokrivaju iz pristojbe u skladu s člankom 22. MFG-a, a djelomično, kako je navela Njemačka, iz općeg dijela proračuna. Budući da su savezne pokrajine nadležne za uređivanje obveze preuzimanja troškova u svojem području, određeni poduzetnici ne stavljaju se u povoljniji položaj u skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a ako se unutar savezne pokrajine ispitivanje kakvoće u potpunosti ili djelomično financira iz pristojbe za mlijeko. Savezno pravo nije relevantni pravni okvir za obvezu preuzimanja troškova. Stoga nije mjerodavna činjenica da se u drugim saveznim pokrajinama, za razliku od Baden-Württemberga i Bavarske, ne provodi takvo (djelomično) financiranje iz pristojbe. |
(39) |
U Bavarskoj i Baden-Württembergu svi poduzetnici moraju snositi troškove u istoj mjeri. Stoga ne nastaje (selektivna) prednost. |
(40) |
Iz još jednog aspekta vidljivo da ne postoji povoljniji položaj za mljekare u skladu s pravilima o potporama: Mljekare se ne oslobađaju troškova koje bi inače morale snositi jer bi s druge strane morale plaćati veći doprinos pristojbi za mlijeko. Pristojba se upotrebljava za djelomično financiranje provjera mlijeka. Obustavom financiranja provjera mlijeka iz pristojbe na temelju postupka Komisije snižena je i stopa pristojbe. Naknade mljekara za provjere kakvoće s druge su se strane povećale kako bi se nadoknadilo smanjeno financiranje iz pristojbe. Sud je u tom pogledu odlučio da nema povoljnijeg položaja ako davanje odgovara stvarnom ekonomskom trošku protuusluge (11). Takva poveznica između usluge i protuusluge postoji kod (parafiskalnih) davanja ako su davanja naplaćena u konkretnu svrhu. Komisija je utvrdila (12) da u predmetnom slučaju postoji takva „povezana upotreba”. Budući da u ovom slučaju usluga (doprinos pristojbi) premašuje protuuslugu (manji troškovi provjera mlijeka) potrebno je isključiti stavljanje u povoljniji položaj u skladu s pravilima o državnim potporama. |
(41) |
Njemačka je umjesto toga navela da su predmetne podmjere zatečene potpore. |
(42) |
Temelj je za financiranje provjera iz pristojbe članak 22. stavak 2. točka 1. MFG-a. Potpora dodijeljena na temelju članka 22. stavka 2. točke 1. MFG-a zatečena je potpora (u svakom slučaju) i kao takva se nastavlja priznavati. Značaj potpore kao zatečene potpore ne narušava se ni mogućim izmjenama ni relevantnim mjerama. |
(43) |
U skladu s člankom 1. točkom (b) podtočkom i. Uredbe (EZ) br. 659/1999 pojam „zatečena potpora” znači, među ostalim, potpora „koja je postojala prije stupanja na snagu Ugovora u odgovarajućim državama članicama, odnosno programi potpore i pojedinačna potpora čija je primjena započela prije, te se nastavila i nakon stupanja Ugovora na snagu”. MFG je ažuriran 1952. i otad je na snazi u većinom neizmijenjenom obliku. Program potpore tako je uveden znatno prije relevantnog datuma (1. siječnja 1958.). |
(44) |
Zatečena potpora u skladu s člankom 108. stavkom 3. rečenicom 1. UFEU-a prestaje vrijediti i podliježe obvezi prijave ako je potpora izmijenjena. Izmjena u smislu članka 108. stavka 3. rečenice 1. UFEU-a u skladu s ustaljenom sudskom praksom i praksom odlučivanja prihvaća se samo ako je potpora bitno izmijenjena. |
(45) |
Izmjena je relevantna samo ako se odnosi na „bitno obilježje” potpore, ako se potpora dodjeljuje na drugoj pravnoj osnovi ili ako se izmijeni „opseg programa”. (Eventualni) program potpore od 1958. nije bitno izmijenjen. Posebno je članak 22. stavak 2. MFG-a na kojem se temelje relevantne mjere za ovaj predmet izmijenjen u najmanjoj mogućoj mjeri, a ovdje relevantna točka 1. u potpunosti je neizmijenjena. Izmjena se odnosi samo na točku 5. članka 22. stavka 2. koja ovdje nije relevantna. |
(46) |
Izmjene propisa pojedinih saveznih pokrajina ne odnose se na opseg ili značaj pojedine mjere. Štoviše, člankom 22. stavkom 2. MFG-a predviđa se u koje se svrhe mogu upotrebljavati sredstva iz pristojbe u skladu s člankom 22. stavkom 1. MFG-a. U slučaju izmjene pojedinih postupovnih propisa zatečena potpora time bi se izmijenila samo u smislu članka 108. stavka 3. rečenice 1. UFEU-a, kad bi se to odnosilo na spojivost s unutarnjim tržištem. U slučaju Bavarske mjerodavnom Uredbom o pristojbi za mlijeko (BayMilchUmlV) uređuju se samo pojedinosti, npr. o naplati pristojbe, a jednako vrijedi i za Baden-Württemberg. Međutim, značajke bitne za spojivost potpore s unutarnjim tržištem – podrijetlo sredstava (pristojba u skladu s člankom 22. stavkom 1.) i svrha upotrebe (članak 22. stavak 2.) – već su u dovoljnoj mjeri određene u MFG-u. |
(47) |
Stope pristojbe koje su se upotrebljavale u tim pokrajinama od 1984. stalno su se smanjivale. Manjim stopama pristojbe ne bi se moglo utjecati na spojivost programa potpore. |
(48) |
Mogućnost da su djelomično pojedinačno i samo privremeno dodjeljivana sredstva na temelju MFG-a (13) nije u suprotnosti sa značajem zatečene potpore. Ta je potpora dodijeljena na temelju MFG-a koji predstavlja program potpore i stoga je njegova narav takva da se u njemu pojedine potpore opisuju samo na apstraktan način. Usto se program potpore ne mora upotrijebiti u potpunosti. |
(49) |
Relevantne mjere sadržane u Smjernicama Zajednice za državne potpore u poljoprivrednom sektoru 2000. – 2006. (14) (dalje u tekstu: „Smjernice Zajednice 2000. – 2006.”) i u Smjernicama Zajednice za državne potpore u sektoru poljoprivrede i šumarstva 2007. – 2013. (15) (dalje u tekstu: „Smjernice 2007. – 2013.”) nisu primjenjive na mjere koje su ovdje relevantne tako da one ostaju zatečene potpore. Relevantne mjere morale bi se odnositi upravo na predmetnu potporu i njima bi se moralo utvrditi da ona nije spojiva s unutarnjim tržištem. |
(50) |
U Smjernicama 2007. – 2013. ne upućuje se na spojivost potpore za provjere kakvoće mlijeka ili se barem na nju ne upućuje na dovoljno konkretan način. U tom pogledu Njemačka upućuje na točke 108. i 109. Smjernica 2007. – 2013. |
(51) |
U sistematici Smjernica 2007. – 2013. i Uredbe Komisije (EZ) br. 1857/2006 (16) pravi se razlika između „potpora za stočarstvo” i „potpora za proizvodnju i prodaju poljoprivrednih proizvoda”. Točka 108. Smjernica 2007. – 2013. nedvojbeno se odnosi samo na potpore za stočarstvo ako se one odnose na „genetsku kakvoću životinjske populacije u Zajednici”. Iskustvo je „pokazalo da je te potpore potrebno održati samo ako se njima zaista pridonosi održavanju i poboljšanju genetičke kakvoće životinjske populacije”. Uvođenje inovativnih tehnika za uzgoj životinja bilo bi spojivo s time, ali potpora držanju uzgojno valjanih životinja ne bi. Program iz točke 109. Smjernica 2007. – 2013. može se razumjeti samo na način da se uzimaju u obzir saznanja o genetičkoj kakvoći životinjske populacije (točka 108.) jer je riječ samo o tome. |
(52) |
Članak 16. Uredbe (EZ) br. 1857/2006, na koji se upućuje u točki 109. Smjernica 2007. – 2013., jednako se tako odnosi na „potpore sektoru stočarstva”, a ne na provjere kakvoće mlijeka u smislu koji je relevantan za ovaj predmet. Članak 16. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 1857/2006 odnosi se na provjere kakvoće mlijeka povezane sa stočarstvom. To proizlazi i iz konteksta propisa: prema njemu su izuzete potpore (do najviše stope od 70 %) za utvrđivanje genetičke kakvoće ili prinosa stoke. Ako su rutinske provjere kakvoće mlijeka izuzete iz toga, onda se i to može odnositi samo na provjere koje su u načelu primjerene za utvrđivanje prinosa stoke. Iznimka se odnosi samo na rutinske provjere kakvoće mlijeka koje se provode izravno na mliječnoj kravi jer se značajke pojedine životinje mogu utvrditi samo tim provjerama. U Bavarskoj to ispitivanje kakvoće s obzirom na životinju provodi udruženje Landeskuratorium der Erzeugerringe für tierische Veredelung in Bayern e.V. (LKV), a u Baden-Württembergu udruženje Landesverband Baden-Württemberg für Leistungsprüfungen in der Tierzucht e.V. |
(53) |
Međutim, ispitivanja kakvoće mlijeka relevantna za ovaj predmet koja provode MPBY i MPBW odnose se na utvrđivanje svojstava samog mlijeka (a ne genetičkih svojstava krave). Te značajke mlijeka (među ostalim udjel masti i bjelančevina) relevantne su za prodaju mlijeka i stavljanje mlijeka na tržište. Naknadni zaključci u pogledu pojedine životinje nisu mogući jer su ispitivanja uređena na drukčiji način. Uzorci se ne razdvajaju s obzirom na to od koje su krave dobiveni. Uzimaju se tek iz kolica za prikupljanje mlijeka. Ondje nije moguće razdvajanje s obzirom na pojedine životinje jer je u kolicima za prikupljanje mlijeka pri dobivanju pomiješano mlijeko nekoliko krava. |
(54) |
U Smjernicama 2007. – 2013. stoga ni u točki 109. ni na nekom drugom mjestu nije isključeno da su potpore za provjere kakvoće mlijeka spojive s unutarnjim tržištem. Komisija je obvezna dokazati da su pojedine mjere nespojive s unutarnjim tržištem. Moguće nejasnoće u formuliranju relevantnih mjera ne mogu ići na teret države članice (17). |
(55) |
Prihvaćanje države članice potrebno u skladu s člankom 19. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 659/1999 može imati učinka samo ako država članica može razumjeti koje mjere konkretno prihvaća. Predmetne savezne pokrajine stoga mogu pretpostaviti da su mjere koje su predmet spora spojive s unutarnjim tržištem. Da je Komisija namjeravala utvrditi nespojivost provjera kakvoće mlijeka u Bavarskoj i Baden-Württembergu s unutarnjim tržištem EU-a to je mogla navesti u (izričitom) obliku u kojem je to učinila u drugim odlukama (18). Komisija u odnosu na Njemačku nije razmatrala spojivost financiranja provjera kakvoće mlijeka sredstvima iz pristojbe u Bavarskoj i Baden-Württembergu s unutarnjim tržištem. Izričita bi obrada tih mjera, s obzirom na u najmanju ruku nejasnu formulaciju iz Smjernica 2007. – 2013., bila potrebna u skladu s općim načelima određenosti i lojalne suradnje (članak 4. stavak 3. UFEU-a) jer su predmetne savezne pokrajine pretpostavljale da mjere BY 1/BW 1 ne sadržavaju potporu. |
(56) |
Smjernice 2007. – 2013. stoga nije potrebno tumačiti na način da su mjere koje se temelje na članku 22. stavku 2. točki 1. MFG-a nespojive s unutarnjim tržištem. Financiranje provjera kakvoće mlijeka sredstvima iz pristojbe u Bavarskoj i Baden-Württembergu (BY 1 i BW 1) stoga nije obuhvaćeno relevantnim mjerama. |
(57) |
Njemačka je umjesto toga dalje navela da su mjere, čak i ako predstavljaju potporu, spojive s unutarnjim tržištem. |
(58) |
Iz članka 16. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1857/2006 ne proizlazi da je dodjela potpora za provjeru kakvoće mlijeka nespojiva s unutarnjim tržištem. Međutim, u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (b) Uredbe one nisu „automatski” spojive s unutarnjim tržištem i time izuzete iz obveze prijave. Ipak, Komisija bi mogla u pojedinačnom slučaju utvrditi da su potpore spojive s unutarnjim tržištem. |
(59) |
Navodne potpore za mljekare iz Bavarske i Baden-Württemberga u svakom su slučaju spojive s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a. U prilog tomu govori i činjenica da je taj oblik potpora spojiv s unutarnjim tržištem na temelju podtočke 13.3. Smjernica Zajednice 2000. – 2006., što je Komisija priznala u Odluci o pokretanju postupka (točka 164. i dalje). Posebno je riječ o propisanim provjerama koje provode treće strane. Nadalje, u prilog spojivosti s unutarnjim tržištem govori i činjenica da mljekare same snose troškove za provjere kakvoće pristojbom za mlijeko. Time se navodne prednosti mljekara svode na najmanju moguću mjeru (19). Različitim sustavima ne utječe se na tržišno natjecanje među mljekarama, neovisno o tome snose li se troškovi izravno ili se naplaćuje pristojba. Kao rezultat toga, mljekare u oba slučaja snose troškove. Nije jasno zašto se spojivost odgovarajućih potpora s unutarnjim tržištem koja je izričito preuzeta u Smjernicama Zajednice 2000. – 2006. promijenila od 2007. |
Primjedbe zainteresiranih stranaka
(60) |
Od 5. do 7. veljače 2014. Komisija je primila ukupno sedam primjedaba zainteresiranih strana u pogledu potpora uloženih u ispitivanja kvalitete mlijeka. |
(61) |
MPBY u svojem je dopisu od 5. veljače 2014. naveo da ne postoji prednost mljekara na temelju financiranja od pristojbe u proteklim godinama. Stoga nikako nije razumljivo kako bi taj razvijeni i opće prihvaćeni sustav mogao dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja ili do negativnog utjecaja na trgovinu među državama članicama. U okviru daljnjeg postupka stoga je mjeru BY 1 iz Odluke o pokretanju postupka nakon ponovljenog ispitivanja potrebno smatrati provedenom. |
(62) |
MPBW je u svojim primjedbama od 6. veljače 2014. tvrdio je da se plaćanjima u pogledu podmjere BW 1 ne ispunjuju preduvjeti za potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Točnije, sa sustavom ispitivanja kakvoće dostavljenog mlijeka u Baden-Württembergu nije povezano nikakvo opterećenje proračuna pokrajine. Međutim, pogodnosti istovjetne subvencijama koje proizlaze iz mjere države, a pritom ne dovode do odgovarajućeg smanjenja javnih sredstava, nisu obuhvaćene područjem primjene članka 107. stavka 1. UFEU-a (20). |
(63) |
U skladu s člankom 22. stavkom 3. MFG-a dobivenim sredstvima potrebno je odvojeno upravljati. Ne smije ih se upotrebljavati za podmirivanje troškova upravljanja najviših pokrajinskih tijela i njihovih pripadajućih službi. U proračunu pokrajine Baden-Württemberg potrebno ih je iskazati pod vlastitim podnaslovom. U proračunu se upućuje na njihovu svrhu. Stoga sredstva od pristojbe za mlijeko nikad nisu upotrijebljena u druge svrhe osim onih navedenih u MFG-u. |
(64) |
Međutim, MPBW je u okviru zadataka koji su mu preneseni primio plaćanja iz sredstava od pristojbe, ali ona nisu premašivala sredstva financirana iz pristojbe. Prema tome, MPBW-u nisu isplaćena državna sredstva, poput poreza ili drugih državnih prihoda, nego samo sredstva iz mljekarske pristojbe koju su plaćale mljekare. Umjesto toga savezna pokrajina Baden-Württemberg preuzela je samo organizaciju i raspodjelu pristojbe za mlijeko. Sustav ispitivanja kakvoće dostavljenog mlijeka u Baden-Württembergu stoga nije doveo do smanjenja javnih sredstava. |
(65) |
Budući da savezna pokrajina Baden-Württemberg nije dodijelila bespovratna sredstva za pristojbu za mlijeko i ne postoji odgovarajuće financijsko neto opterećenje proračuna pokrajine, Baden-Württemberg nije mogao dodijeliti „potporu u obliku subvencioniranih usluga”. |
(66) |
Čak i da se mljekarska pristojba u Baden-Württembergu može pripisati državi, suprotno kriterijima Europskog suda utvrđenima u predmetu PreussenElektra, mljekare se ne stavljaju u povoljniji položaj. Značajka stavljanja u povoljniji položaj kao središnjeg uvjeta iz članka 107. stavka 1. UFEU-a široko se tumači u skladu s ustaljenom sudskom praksom Europskog suda i praksom Komisije (21). |
(67) |
Parafiskalna davanja često su činila temelj za sustave pružanja usluga koji su bili u posebnom interesu obveznika plaćanja (značajka skupne korisnosti). U tim su sustavima stoga obveznici plaćanja prima facie istovjetni s korisnicima usluge financirane iz parafiskalnih davanja. U skladu s ustaljenom praksom stoga je kod parafiskalnih davanja potrebno ispitati odgovara li protuusluga na temelju davanja vrijednosti plaćenog doprinosa, odnosno postoji li jednakovrijednost usluga. |
(68) |
Jednakovrijednost usluga pritom se ne ispituje pojedinačno, nego u odnosu na ukupni sustav. Parafiskalni sustavi financiranja obično sadržavaju određeni element preraspodjele, tj. svaki obveznik davanja ne dobiva jednaku korist iz svake usluge koja je dio raspoložive palete. Međutim, takav je sustav uravnotežen i nije ugrožena jednakovrijednost usluga, dok god se ta preraspodjela provodi solidarno (22). |
(69) |
Iznos davanja u Baden-Württembergu određuje se na temelju konkretne količine dostavljenog mlijeka. Mljekara A koja je u tijelo za ispitivanje mlijeka BW dostavila dvostruku količinu mlijeka na provjeru kakvoće za to bi morala platiti i točno dvostruka davanja. Stoga jednakovrijednost usluga nije narušena. |
(70) |
Nadležna tijela u Baden-Württembergu pri izračunu pristojbe za mlijeko nemaju diskrecijski prostor. Tim se sustavom osigurava i da nema strukturnih neto dobitnika jer su sve mljekare plaćale davanja isključivo na temelju dostavljenog mlijeka i samo su na temelju toga primile usluge MPBW-a. |
(71) |
MPBW stoga pretpostavlja da u toj mjeri ne postoji potpora, a u svakom slučaju da ne postoji stavljanje u povoljniji položaj. |
(72) |
Pokrajinsko udruženje bavarskih mljekara Landesvereinigung der Bayerischen Milchwirtschaft e.V. u svojim primjedbama od 5. veljače 2014. navelo je da je sustav naplate pristojbe za mlijeko naišao na veliko priznanje potrošača, da ga se ni izvan Bavarske nije smatralo prednošću kojom se narušava tržišno natjecanje te da ga nisu preispitivale ni nacionalne ni međunarodne mljekare. Stoga je nerazumljivo zašto ispitivanje kvalitete mlijeka više ne bi trebalo biti dopušteno od 2007. Ono je u prošlosti i u sadašnjosti služilo tomu da se potrošačima osigura visoka razina kakvoće mlijeka, bez ostataka inhibitora (23). |
(73) |
Udruženje DHB – Netzwerk Haushalt u svojim primjedbama od 7. veljače 2014. smatra usluge laboratorija muva Kempten u području ispitivanja nutritivno relevantnih sastojaka bitnim doprinosom zaštiti i informiranju potrošača. Procjenjuju se neutralni rezultati istraživanja na koje ne utječu mljekare ili trgovina, brzo prepoznavanje štetnih opterećenja za mlijeko i mliječne proizvode te time i mogućnost za brzo reagiranje u kriznim situacijama. Navedenim se mjerama pridonosi tome da kvalitetne namirnice stignu u trgovine, a time i do potrošača. Značenje tih ispitivanja za sve potrošače ne može se dovoljno visoko vrednovati. |
(74) |
Sindikat za prehranu, piće i ugostiteljstvo (njem. Gewerkschaft Nahrung-Genuss-Gaststätten) regije Allgäu u svojim primjedbama od 6. veljače 2014. napomenuo je da se Pokrajinsko udruženje bavarskih mljekara i dalje smatra udruženjem za zaštitu potrošača. Pokrajinsko udruženje odlučivanjem o upotrebi sredstava iz pristojbe posebno pri ispitivanju kvalitete mlijeka može imati velik utjecaj na način na koji se provode ta ispitivanja. |
(75) |
Udruženje Genossenschaftsverband Bayern e.V. u primjedbama od 5. veljače 2014. smatra da ni pojedina poljoprivredna gospodarstva ni pojedini poduzetnici koji se bave preradom mlijeka naplatom pristojbe ne mogu ostvariti prednosti u tržišnom natjecanju. Ako su se rutinske provjere kakvoće mlijeka u prošlosti djelomično financirale sredstvima od pristojbe, poduzetnici koji se bave preradom mlijeka plaćali su doprinose pristojbi i time su taj financijski doprinos sami snosili u potpunosti. U drugim saveznim pokrajinama, u kojima se ne naplaćuje pristojba, mljekari nisu plaćali sredstva iz pristojbe, ali zato ni ispitne stanice nisu primile sredstva od pristojbe. |
(76) |
Pokrajinsko udruženje mljekara iz Donje Saske (njem. Landesvereinigung der Milchwirtschaft Niedersachsen е. V. – LVN) u svojem dopisu od 7. veljače 2014. nije izravno iznijelo primjedbe o sredstvima dodijeljenima za ispitivanja kvalitete mlijeka, ali je u načelu zanijekalo postojanje potpore za sve podmjere na temelju MFG-a. |
(77) |
Točnije, LVN je tvrdio da se mjerama financiranima sredstvima od pristojbe za mlijeko ne opterećuje državni proračun, da se državi ne daje dozvola za raspolaganje sredstvima od pristojbe za mlijeko ni za kontrolu nad njima te da država nema kontrolu nad iznosom pristojbe ni nad sadržajem mjera. Stoga se predmetna dodijeljena sredstva ne mogu pripisati državi. Nadalje, država nema kontrolu nad iznosom dodijeljenih sredstava niti ima veze s organizacijom LVN-a. |
(78) |
Isto je tako navedeno da LVN ne nadziru državna tijela, nego Poljoprivredna komora u Hannoveru (njem. Landwirtschaftskammer Hannover), samoupravni subjekt javnog prava koji nije tijelo neposredne državne uprave. |
(79) |
U dodatnim primjedbama od 8. srpnja 2014. LVN je, među ostalim, uputio na Odluku Komisije 2014/416/EU (24) u predmetu Val'Hor. U njoj je Komisija priznala da se ni na temelju ovlasti države da prizna sektorsku organizaciju ni na temelju regulatorne potpore pri naplati sektorskih „doprinosa” (na temelju mogućnosti proglašavanja univerzalne primjenjivosti) ne može zaključiti da se mjere koje je provela sektorska organizacija mogu pripisati državi. O okolnostima pojedinog slučaja i ukupnoj ocjeni koju je potrebno provesti na toj osnovi ovisi dovodi li sudjelovanje države u parafiskalnim sustavima financiranja do toga da se prednosti mogu pripisati državi kao „državna potpora”. Posebno su sljedeći aspekti razvijeni na temelju sudske prakse mjerodavni za ispitivanje postojanja državne potpore:
|
(80) |
LVN je preko svojeg pravnog zastupnika istražio pravnu situaciju u drugim saveznim pokrajinama i došao do rezultata da pokazatelji za postojanje državne potpore razvijeni na temelju sudske prakse nisu ispunjeni, tako da MFG ukupno ne može imati značajke potpore. |
(81) |
Prema mišljenju LVN-a pokrajinska udruženja donose mjerodavne odluke o naplati pristojbe od mljekara. U skladu s člankom 22. stavkom 1. podstavkom 1. MFG-a pristojba se može naplatiti samo uz savjetovanje s pokrajinskim udruženjima. U skladu s člankom 22. stavkom 1. podstavkom 2. MFG-a povećanje pristojbe podliježe zahtjevu pokrajinskog udruženja. |
(82) |
Načini naplate i iznos pristojbe u Donjoj Saskoj i Tiringiji uređeni su Uredbom o naplati pristojbe (njem. Umlageerhebungsverordnung – UmlErhVO) koja je donesena „uz savjetovanje” s predmetnim pokrajinskim udruženjem. |
(83) |
Usto, predmetno pokrajinsko udruženje usmjerava upotrebu sredstava od pristojbe kojima se odvojeno upravlja (vidjeti članak 22. stavak 3. podstavak 1. MFG-a) te se ona ponekad prikupljaju na vlastitom računu predmetnog pokrajinskog udruženja (vidjeti članak 3. stavak 1. uredbe UmlErhVO koja je na snazi u Tiringiji). Tako su pokrajinska udruženja na vlastitu stručnu odgovornost izradila prijedloge za upotrebu sredstava. U Tiringiji to se primjerice čini na temelju zahtjeva koje su pokrajinskom udruženju Landesvereinigung Thüringer Milch (LVTM) postavili njegovi članovi (vidjeti podtočku 6.3. radne smjernice pokrajine Tiringije (njem. Thüringer Arbeitsrichtlinie)). |
(84) |
Prijedloge upotrebe koje su izradila pokrajinska udruženja „utvrdilo” je ili „dopustilo” odnosno „odobrilo” državno tijelo (u Donjoj Saskoj u skladu s podtočkom 6.2. Smjernice o dodjeljivanju sredstava (njem. Zuwendungsrichtlinie), a u Tiringiji u skladu s člankom 4. tirinškog UmlErhVO-a). Međutim, time se ne dokazuje mjerodavan državni utjecaj: mjerilo za „ispitivanje” koje provodi država samo su odredbe iz članka 22. stavka 2. MFG-a. Time se mjerodavnim programima ovlast za usmjeravanje novčanih sredstava ili utjecanje na njih prenijela na državna tijela u jednako maloj mjeri kao u predmetu Doux Elevage (25). |
(85) |
Činjenica je da su sredstva od pristojbe u svim saveznim pokrajinama upotrijebljena u skladu s prijedlozima za upotrebu pokrajinskih udruženja. Već se time, neovisno o konkretnom pravnom uređenju, upućuje na to da se sredstva od pristojbe ne mogu pripisati državi (26). |
(86) |
Prema mišljenju LVN-a pojedina pokrajinska udruženja imaju status isključivo privatnog subjekta. S obzirom na njihove statute pokrajinska udruženja smatraju se zastupnicima interesa svojih članova koji dolaze isključivo iz mljekarstva (uključujući zastupnike potrošača). |
(87) |
U skladu s člankom 14. MFG-a pokrajinska su udruženja „dobrovoljna” udruženja gospodarskih subjekata i potrošača koji sudjeluju u mljekarstvu radi zajedničkog zastupanja njihovih gospodarskih interesa. |
(88) |
Pokrajinska udruženja razlikuju se od udruženja optičara Hoofdbedrijfschap Ambachte iz predmeta Pearle, koje je bilo zaduženo za naplatu i upotrebu prisilnog davanja za mjere oglašavanja. Iako je to udruženje optičara imalo javnopravni status, Sud je zanijekao postojanje državne potpore jer se mjere oglašavanja nisu financirale iz sredstava koja su dana na raspolaganje državnim tijelima, nego iz davanja koja su prikupili poduzetnici iz sektora (27). |
(89) |
Pokrajinska udruženja kao mjerodavna tijela za naplatu i upotrebu pristojbe za mlijeko razlikuju se i od poljoprivrednih odbora u predmetu Plans de Campagne, koji nisu sudjelovali u utvrđivanju mjera i nisu imali nikakav diskrecijski prostor u pogledu primjene mjera (28). |
(90) |
Pokrajinska su udruženja nevladina, isključivo privatna tijela koja kao takva na vlastitu odgovornost odlučuju o pristojbi za mlijeko i njezinoj upotrebi. |
(91) |
Nadalje, u okviru stavljanja mliječne industrije u povoljniji položaj ne podrazumijeva se opterećenje državnog proračuna jer se pristojba za mlijeko naplaćuje pripadnicima mliječne industrije i time se selektivna „prednost” ne nadoknađuje selektivnim opterećenjem. To znači da nema učinka prednosti i narušavanja tržišnog natjecanja jer se „prednosti” mljekara i proizvođača mlijeka opterećenjem na temelju pristojbe nadoknađuju u potpunosti. |
(92) |
U predmetu Vent de Colère Sud je potvrdio postojanje značajki državne potpore sustava davanja među ostalim zato što se opterećenja nisu više, kao u skladu s ranijim pravom, nadoknađivala samo davanjima pripadnika predmetne industrijske grane (energetike), nego su se nakon promjene u zakonu nadoknađivala davanjima svih krajnjih korisnika električne energije u zemlji (29). |
(93) |
Nadalje, LVN smatra da nema državne potpore ako je riječ o „kolektivnim mjerama” koje se provode u interesu određenog sektora i financiraju doprinosima koje su platili pripadnici sektora. |
(94) |
Sve su sporne mjere služile poticanju proizvoda „mlijeko”, a time i kolektivnog interesa sektora mlijeka. Dijelom se tim mjerama štite interesi potrošača jer se obje svrhe ne mogu međusobno razdvojiti na temelju postojećeg slaganja interesa. |
(95) |
Uloga države ograničena je na stavljanje zakonskog mehanizma naknada na raspolaganje sektoru mlijeka na temelju MFG-a, čime će se osigurati da pripadnici mliječne industrije koji po prirodi stvari imaju koristi od mjera provedenih u korist proizvoda „mlijeko” ostvare odgovarajući doprinos rashodima. Država tako, kao u sudskim predmetima Pearle i Doux Elevages te u predmetu VaľHor, služi samo kao sredstvo na temelju kojeg mehanizam naknada koji su pokrenuli privatni gospodarski subjekti postaje obvezujući i time se stvara pravedna podjela opterećenja (30). |
(96) |
Inicijativu u pogledu pristojbe pokrenula su pokrajinska udruženja, tj. privatni gospodarski subjekti. Tako se pristojba u skladu s člankom 22. MFG-a naplaćuje samo „uz savjetovanje” s pokrajinskim udruženjima. Ni sama pokrajinska udruženja nisu osnovana na temelju državnih odredaba, nego su „dobrovoljna” udruženja pripadnika mliječne industrije (članak 14. MFG-a). Detaljno je opisano stanje u saveznoj pokrajini Tiringiji u kojoj je pokrajinsko udruženje priznato tek 1999. Na molbu Saveza poljoprivrednika Tiringije (njem. Thüringer Bauernverband) nadležno je ministarstvo „pokrenulo nužne formalne administrativno-tehničke korake” kako bi se pristojba mogla naplaćivati od mljekara i sabirnih stanica za mlijeko. Time se induktivno pojašnjava da je pristojba za mlijeko mehanizam naknada isključivo privatnih gospodarskih subjekata gdje je država samo „sredstvo” na temelju kojeg se plaćanje pristojbe čini obvezujućim (31). |
(97) |
U jednom je pregledu LVN uputio na sličnosti i razlike za koje smatra da postoje između različitih sudskih predmeta s jedne strane i MFG-a s druge strane. |
(98) |
U predmetu VaľHor (Odluka 2014/416/EU) (rezultat: nema potpore) sredstva, kao i u slučaju pristojbe za mlijeko, većinom naplaćuje i dodjeljuje sektorska organizacija koju država priznaje i koja je dobrovoljno osnovana, doprinosima pripadnika sektora financiraju se kolektivne mjere u korist sektora, zakonski predviđena mogućnost da država prizna privatnu sektorsku organizaciju sama po sebi ne opravdava pretpostavku o postojanju državne kontrole, država se ne može služiti sredstvima radi pružanja potpore određenim poduzetnicima te sektorska organizacija sama odlučuje o upotrebi sredstava. |
(99) |
U predmetu Vent de Colère (C-262/12) (rezultat: potpora), za razliku od pristojbe za mlijeko, iznos davanja jednostrano je odlučen ministarskim dekretom bez sudjelovanja privatnih subjekata, postoji državno jamstvo, sredstvima upravlja javno tijelo i postoje državni mehanizmi sankcioniranja. |
(100) |
U predmetu Doux Elevage (C-677/11) (rezultat: nema potpore) sredstva, kao i u slučaju pristojbe za mlijeko, većinom naplaćuje i dodjeljuje sektorska organizacija koju država priznaje i koja je dobrovoljno osnovana, zakonski predviđena mogućnost da država prizna privatnu sektorsku organizaciju sama po sebi ne opravdava pretpostavku o postojanju državne kontrole, sredstva se u potpunosti prikupljaju iz doprinosa gospodarskih subjekata, država se ne može služiti sredstvima radi pružanja potpore određenim poduzetnicima te sektorska organizacija sama odlučuje o upotrebi sredstava. |
(101) |
U predmetu Plans de Campagne (T-139/09) (rezultat: potpora), za razliku od slučaja pristojbi za mlijeko, nadležno tijelo odlučuje o iznosu doprinosa, prihodi od doprinosa dopunjuju se državnim sredstvima, mjere utvrđuje država (pečat državnog kontrolora itd.), odbori iz tog sektora ne sudjeluju u utvrđivanju te nisu imali nikakav diskrecijski prostor u pogledu primjene mjera te predstavnik ministra sudjeluje na sjednicama odbora. |
(102) |
U predmetu Pearle (C-345/02) (rezultat: nema potpore) sredstva su se, kao i u slučaju pristojbe za mlijeko, isključivo upotrebljavala za potrebe pojedinog sektora, udruženje iz određenog sektora zatražilo je naplatu doprinosa od tijela javne vlasti kako bi provelo određene mjere u korist tog sektora te je, za razliku od slučaja pristojbi za mlijeko, u naplatu i upotrebu obveznog doprinosa u velikoj mjeri bilo uključeno javnopravno tijelo, a ne privatno profesionalno udruženje tako da se predmet Pearle u tom pogledu čini problematičnijim od slučaja pristojbe za mlijeko. |
Primjedbe Njemačke od 3. prosinca 2014.
(103) |
Njemačka se najprije nije izjasnila u pogledu primjedbi koje su zainteresirane strane dostavile u veljači 2014. U pogledu dodatnih primjedbi LVN-a od 8. srpnja 2014. Njemačka je u dopisu od 3. prosinca 2014. navela sljedeće: |
(104) |
Predmetne savezne pokrajine u svojim su izlaganjima u istražnom postupku u pogledu pristojbe za mlijeko u skladu s MFG-om prethodno postavile dva važna prioriteta i to, s jedne strane, pri pojašnjenju usklađenosti poduzetih mjera s materijalnim odredbama prava o državnim potporama (posebno u pogledu spojivosti mjera s odredbama Uredbe o izuzećima u poljoprivredi te s poljoprivrednim okvirom koji se primjenjuje u određenom trenutku) te, s druge strane, u pogledu okolnosti na kojima se temelji pitanje o postojanju prednosti u skladu s pravilima o državnim potporama u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. |
(105) |
Primjedbe LVN-a od 8. srpnja 2014. te trenutačna praksa odlučivanja europskih sudova i Europske komisije povod su za dodatna temeljna razmatranja pitanja postoji li u ovom predmetu uopće element državnih potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, a posebno postoji li ovdje okolnost da se potpora „dodjeljuje putem državnih sredstava”. |
(106) |
Zbog primjedbe LVN-a od 8. srpnja 2014. te preispitivanja prethodno navedenih odluka pitanje postojanja okolnosti da se potpora dodjeljuje „putem državnih sredstava” u ovom predmetu činilo se najmanje dvojbenim tako da u slučaju naplate i upotrebe pristojbe za mlijeko nije riječ o državnoj potpori. To se može obrazložiti na sljedeći način: |
(107) |
Kako proizlazi iz predmeta Val'Hor (Odluka 2014/416/EU) i sudskog predmeta Doux Élevage (C-677/11), u slučaju mjera koje financiraju i poduzimaju privatne profesionalne organizacije nije riječ o državnim potporama. Pokrajinska udruženja za mlijeko koja postoje u pojedinim saveznim pokrajinama organizacije su koje se mogu smatrati usporedivima s organizacijama navedenima u citiranim odlukama. Državna tijela nikad nisu bila članovi tih pokrajinskih udruženja. Na sjednicama su samo sudjelovala bez prava glasa, gotovo kao vanjski gost. Sudjelovanjem državnih tijela u isplati pristojbe za mlijeko odnosno nadzora poštovanja odredbi MFG-a ne mijenja se ništa u pogledu svojstva pokrajinskih udruženja kao mjerodavnog tijela za odabir projekata. |
(108) |
Zapravo pojedina pokrajinska udruženja upravljaju prihodima od pristojbe i određuju upotrebu sredstava od pristojbe. Državni utjecaj na temelju „ispitivanja” odnosno „utvrđivanja” prijedloga pokrajinskih udruženja koje provode državna tijela de facto ne postoji jer se ono provodi samo u okviru članka 22. stavka 2. MFG-a te mu je cilj ispitati jesu li se poštovale odredbe iz članka 22. MFG-a. Sredstva od pristojbe upotrebljavala su se prema prijedlozima za upotrebu koje su dala pokrajinska udruženja čime se u skladu s presudom Suda od 16. svibnja 2002. u predmetu Stardust Marine (C-482/99) nedvosmisleno upućuje na nepostojanje državnih sredstava. |
(109) |
Pokrajinska udruženja isključivo su privatne organizacije. Tom činjenicom te zaključkom da pokrajinska udruženja određuju pristojbu za mlijeko i njezinu upotrebu u velikoj se mjeri upućuje na to da se pristojba za mlijeko, u skladu s prethodno navedenim predmetom, ne može smatrati državnom potporom. |
(110) |
Nadalje, nepostojanje državne potpore vidljivo je iz činjenice da su sredstva od pristojbe za mlijeko isključivo privatna sredstva. Riječ je o sredstvima koja su proizašla iz imovine privatnih poduzetnika koji su obvezni plaćati davanja. Državna potpora ili preuzimanje jamstva u slučaju pristojbe za mlijeko ne postoji, za razliku od predmeta Vent de Colère (C-262/12) i Plans de Campagne (T-139/09) u kojima je postojanje državne potpore zbog toga potvrđeno. |
(111) |
Osim toga, u slučaju pristojbe za mlijeko riječ je o kolektivnoj sektorskoj mjeri, čime se u skladu s trenutačnom pravnom situacijom (Odluka 2014/416/EU (Val'Hor) i C-677/11 (Doux Élevage)) upućuje na nepostojanje državne potpore. |
(112) |
Jednako tako osporava se i postojanje povoljnijeg položaja koji je nužan za pretpostavku postojanja državne potpore. To se moglo potkrijepiti time da su se prednosti koje su dobivali mljekari i proizvođači mlijeka u cijelosti poništavale, tj. „neutralizirale” pristojbama koje su se naplaćivale od mljekara, a time neizravno i od proizvođača mlijeka. Na to se upućuje i u odluci Suda od 19. prosinca 2013. (C-262/12; Vent de Colère) u kojoj se uvjet za postojanje državne potpore može smatrati ispunjenim upravo zato što se pristojba više nije naplaćivala samo subjektima unutar sektora, nego svim potrošačima električne energije u zemlji. |
(113) |
Iz tih točaka koje djelomično proizlaze i iz ponovljenog ispitivanja sustava pristojbi za mlijeko te uz zadržavanje dosadašnjeg stajališta predmetnih saveznih pokrajina može se zaključiti da su postojale sumnje u pogledu toga je li u slučaju sustava pristojbi za mlijeko riječ o državnoj potpori. Europska komisija treba odgovoriti na pitanje je li riječ o državnoj potpori, a posebno je li ispunjen uvjet koji se odnosi na „državna sredstva”. |
3. OCJENA
Postojanje potpore
(114) |
U skladu s člankom 107. stavkom 1. UFEU-a svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama. |
Potpore koje dodjeljuje država ili se dodjeljuju putem državnih sredstava
(115) |
Na temelju raspoloživih informacija i posebno na temelju primjedbi zainteresiranih strana i njemačkih nadležnih tijela potrebno je ispitati je li u slučaju sredstava od pristojbi za mlijeko riječ o državnim sredstvima u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. |
(116) |
Prema ustaljenoj sudskoj praksi nije primjereno praviti razliku između slučajeva u kojima potporu izravno odobrava država i slučajeva u kojima potporu odobravaju javne ili privatne institucije koje je država odredila ili osnovala u tu svrhu (32). Kako bi se dodijeljene prednosti mogle smatrati državnom potporom u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, moraju se prije svega izravno ili neizravno dodijeliti putem državnih sredstava i zatim se moraju moći pripisati državi (33). |
(117) |
U pogledu mjera opisanih u odjeljku 2. predmetne Odluke proizlazi da se potpore odobravaju na temelju pravnih propisa saveznih pokrajina za koje, pak, MFG predstavlja pravni okvir. |
(118) |
Točnije, u članku 22. stavku 1. podstavku 1. MFG-a predviđeno je da vlade saveznih pokrajina uz savjetovanje s pokrajinskim udruženjem ili profesionalnim organizacijama zajedno od mljekara te sabirnih stanica za mlijeko i vrhnje mogu naplatiti pristojbe za dostavljeno mlijeko u iznosu od najviše 0,1 centa po kilogramu kako bi poticale mljekarstvo. U skladu s člankom 22. stavkom 1. podstavkom 2. MFG-a vlade saveznih pokrajina mogu na zahtjev pokrajinskog udruženja ili profesionalnih organizacija zajedno naplatiti pristojbe u iznosu od najviše 0,2 centa po kilogramu dostavljenog mlijeka ako pristojbe predviđene u podstavku 1. nisu dostatne za ispunjenje zadataka. |
(119) |
Vlade saveznih pokrajina naplaćuju pristojbe za mlijeko „uz savjetovanje” s pojedinim pokrajinskim udruženjem. Međutim, savjetovanje predstavlja znatno slabiji oblik sudjelovanja od suglasnosti. Dok „suglasnost” znači da je za donošenje nekog pravnog akta (za njegovu zakonitost) nužno potrebna prethodna suglasnost druge strane (npr. zakonodavnog tijela, nadležnog tijela), za odluku koja se donosi uz „savjetovanje” s drugim tijelom u konačnici nije nužna njegova suglasnost. U njemačkom upravnom pravu ponekad se upotrebljava takva podjela oblika sudjelovanja (34). Budući da je u članku 22. stavku 1. podstavku 1. MFG-a predviđeno savjetovanje kao oblik sudjelovanja, ovlast za naplatu pristojbe te donošenje odluke o tome imaju vlade saveznih pokrajina (35). Nasuprot tome, pokrajinska udruženja „uključena su” samo radi pripreme i tehničke provedbe mjera koje se donose u skladu s člankom 22. (članak 14. stavak 1. MFG-a) i pritom su podređena nadzoru najvišeg pokrajinskog nadležnog tijela (članak 14. stavci 2. i 4. MFG-a). |
(120) |
Pravna osnova za naplatu pristojbe za mlijeko u pojedinim saveznim pokrajinama stoga su uredbe saveznih pokrajina u kojima su uređene pojedinosti u pogledu naplate pristojbi, a među ostalim i njihova iznosa (36). Pritom država (koju predstavlja pojedina vlada savezne pokrajine) uređuje naplatu pristojbe. Kako je pojašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 119., to nije u suprotnosti s time što su uredbe donesene uz savjetovanje s pojedinim pokrajinskim udruženjem u području mljekarstva. |
(121) |
U predmetnom slučaju pristojbu naplaćuju privatni poduzetnici. Prihodi od te pristojbe odlaze u proračun pojedine savezne pokrajine prije nego što se iskoriste za financiranje različitih mjera potpore te je potrebno njima ondje odvojeno upravljati u skladu s člankom 22. stavkom 3. podstavkom 1. MFG-a. U skladu s člankom 23. pojedinih Financijskih uredbi (usp. uvodnu izjavu 25.) izdatci i ovlaštenja za preuzimanje obveza za plaćanja tijelima koja nisu tijela pokrajinske uprave za izvršenje određene svrhe (dodjela sredstava) određuju se samo ako savezna pokrajina ima znatan interes u tome da takva tijela izvrše svrhu koja se bez dodjela sredstava uopće ne može izvršiti ili se ne može izvršiti u potrebnom opsegu. U toj se odredbi podrazumijeva državni interes u provedbi mjera. |
(122) |
U svojem odgovoru na argumente koje su iznijele zainteresirane strane i Njemačka Komisija je utvrdila: |
(123) |
Prije svega, suprotno tvrdnji MPBW-a, prema kojoj sa sustavom pristojbi za mlijeko nije povezano nikakvo opterećenje za državni proračun pokrajine Baden-Württemberg (uvodne izjave 60. do 63.), sredstva od pristojbe za mlijeko knjiže se u proračunu pod vlastitim podnaslovom (uvodna izjava 61.). Načelno vrijedi da čak i onda kad sredstva upotrijebljena za potporu proizlaze iz (namjenskog) davanja (pristojbe) koju plaćaju fizičke osobe, potrebno je pretpostaviti opterećenje za državni proračun, a time i upotrebu državnih sredstava ako ta sredstva najprije odlaze u proračun. Ovdje postoji presudna razlika u odnosu na predmet PreussenElektra koji je naveo MPBW i u kojem je riječ o sustavu minimalne naknade u kojem predmetna financijska sredstva ni u kojem trenutku nisu knjižena u proračun niti je država na drugi način imala kontrolu nad njima (čak ni na način da su samo povjerena trećim osobama). Stoga je upotreba državnih sredstava u tom slučaju isključena (37). |
(124) |
Uostalom, iz same se činjenice da MPBW za ispitivanje kvalitete mlijeka osim sredstava iz pristojbi za mlijeko nije primio uplate iz sredstava od poreza ili drugih državnih prihoda, ne može zaključiti da predmetna plaćanja ne predstavljaju državna sredstva. Prema primjenjivoj praksi odlučivanja Komisije mjere koje se isključivo financiraju iz parafiskalnih nameta smatraju se potporama u smislu članka 107. stavka 1. podstavka 1. UFEU-a (38). |
(125) |
U pogledu tvrdnje LVN-a da pokrajinska udruženja u znatnoj mjeri odlučuju o naplati pristojbe mljekarima (uvodne izjave 82. do 86. i 91.) Komisija je utvrdila da je Njemačka na temelju članka 22. stavka 1. MFG-a, odnosno zakonom, ovlastila vlade saveznih pokrajina da naplaćuju pristojbe za mlijeko. U propisu je, među ostalim, utvrđeno da pristojba za mlijeko u pravilu smije iznositi najviše 0,1 cent po kilogramu i da na zahtjev pokrajinskog udruženja ili profesionalnih organizacija zajedno vlade saveznih pokrajina mogu naplatiti pristojbe u iznosu od najviše 0,2 centa po kilogramu dostavljenog mlijeka. |
(126) |
Nadalje, u članku 22. stavku 2. točkama 1. do 6. MFG-a utvrđeno je u koju se svrhu mogu upotrebljavati sredstva od pristojbi za mlijeko. |
(127) |
U skladu s člankom 22. stavkom 3. podstavkom 3. MFG-a prije upotrebe sredstava potrebno je samo saslušati pokrajinsko udruženje ili profesionalne organizacije. |
(128) |
Iz toga proizlazi da je istina da je država (na razini cijele Njemačke) pokrajinskim udruženjima dodijelila određena prava sudjelovanja, ali je istodobno odredila i jasan zakonodavni okvir za utvrđivanje iznosa stopa pristojbi za mlijeko i upotrebu sredstava te o tome u konačnici moraju odlučiti pojedine vlade saveznih pokrajina (ili, u slučaju prijenosa ovlasti, najviša nadležna tijela pokrajina). Tako se, na primjer, na zahtjev pokrajinskih udruženja ne bi mogla povećati stopa pristojbe na više od 0,2 centa po kilogramu niti bi se sredstva mogla upotrijebiti u drugu svrhu od svrha koje su navedene u članku 22. stavku 2. točkama 1. do 6. MFG-a. Osim toga, u okviru obveze saslušanja (članak 22. stavak 3. podstavak 3. MFG-a) propisane u pogledu upotrebe sredstava ne pretpostavlja se obveza poštovanja primjedbi saslušane strane. Konačnu odluku o upotrebi sredstava donosi pojedino pokrajinsko nadležno tijelo, tj. država. |
(129) |
Ovdje postoji bitna razlika u odnosu na predmet Doux Elevage koji je naveo LVN. Naplatu pristojbi za mlijeko i odgovarajuću upotrebu sredstava uređuje država na dvije razine, odnosno na razini Njemačke i na razini saveznih pokrajina. U Njemačkoj zakonodavac nije propisao samo ovlast pokrajinske vlade u pogledu naplate pristojbe, nego je i diskrecijski prostor na razini saveznih pokrajina u pogledu raspolaganja sredstvima od pristojbi ograničio saveznim zakonom. Pokrajinska udruženja ne mogu čak ni u okviru zahtjeva pokušati izmijeniti svrhu potpora utvrđenu u članku 22. stavku 2. točkama 1. do 6. MFG-a. Takvo ograničenje koje je nametnula država nije postojalo u činjeničnom stanju u predmetima Val'Hor i Doux Elevage. |
(130) |
Nadalje, MFG se jednako tako ne može smatrati običnim sredstvom za provedbu isključivo gospodarskih interesa sektorske organizacije. Istina je da je tako u članku 14. MFG-a utvrđeno da u njima moraju biti zastupljene profesionalne organizacije poljoprivrednika, mljekara i trgovaca mlijekom ako žele sudjelovati, no, osim toga, mora se osigurati i primjereno zastupanje potrošača u tijelima udruženja. Tim uvjetima u pogledu sudjelovanja i zastupanja zakonodavac (tj. država) osigurava da je u postizanju ciljeva od javnog interesa navedenih u MFG-u ostvareno sveobuhvatno zastupanje svih interesa koji nadilaze običnu potporu gospodarskom sektoru. |
(131) |
Za razliku od predmeta Doux Elevage u slučaju svrha potpore utvrđenih u MFG-u nije riječ ni o onima koje su sektorske organizacije same utvrdile i uvele (39). Točnije, u ciljevima utvrđenima u članku 22. stavku 2. točki 1. („Poticanje i zadržavanje kvalitete na temelju propisa donesenih u skladu s člankom 10. ovog Zakona ili u skladu s člankom 37. Zakona o mlijeku od 31. srpnja 1930.” (Službeni list I str. 421.)) i točki 2. („Poboljšanje higijene pri dobivanju, dostavi, obradi i preradi te prodaji mlijeka i mliječnih proizvoda”) upućuje se, za razliku od predmeta Doux Elevage, na obilježja koja su dio politike koju su utvrdila državna tijela (40) i na dužnosti javne vlasti koje se u skladu s člankom 14. stavkom 3. MFG-a otpočetka ne smiju prenijeti na pokrajinske saveze. |
(132) |
Isto tako, za razliku od predmeta Doux Elevage, u slučaju neplaćanja dospjelih pristojbi za mlijeko za njihovo se plaćanje ne pokreće redovni postupak pred građanskim ili trgovačkim sudom (41). Naime, u članku 23. stavku 2. MFG-a određeno je da se pristojbe mogu naplaćivati u skladu s odredbama Poreznog zakonika i njegovih provedbenih odredbi. Predmetne savezne pokrajine u relevantnim su uredbama o naplati pristojbe za mlijeko utvrdile odgovarajuću naplatu u skladu s odredbama Poreznog zakonika i njegovim provedbenim odredbama (42). Porezni zakonik u njemačkom pravnom sustavu može se pripisati javnom pravu. Ovrha potraživanja u skladu s javnim pravom u Njemačkoj se provodi upravnim putem, a u skladu s građanskim pravom sudskim putem. Upravni postupak za razliku od sudskog postupka predstavlja pritom učinkovitiju metodu provedbe jer tijela javne vlasti donošenjem upravnog akta sama mogu ostvariti pravo na ovrhu (43), koja se pak u slučaju građanskopravnih potraživanja najprije moraju izboriti sudskim putem (44). To upućuje na to da je državi potrebna što je učinkoviijta i potpunija naplata (i, prema potrebi, ovrha) dospjelih pristojbi kako bi se osiguralo pravovremeno postizanje ciljeva države koji se financiranju iz sredstava od pristojbi. |
(133) |
Stoga se odbija tvrdnja LVN-a da sredstva od pristojbe za mlijeko nisu državna sredstva u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. |
(134) |
Iz toga proizlazi da je predmetne prihode od pristojbe potrebno smatrati prihodima pod državnim nadzorom (45) te da su mjere financirane sredstvima od pristojbe za mlijeko odobrene putem državnih sredstava i da se mogu pripisati državi. |
(135) |
To, uostalom, još više vrijedi za sredstva iz općeg dijela proračuna koja se u Bavarskoj upotrebljavaju za financiranje predmetnih ispitivanja kvalitete mlijeka. Ovdje je isto tako riječ o državnim sredstvima u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. |
Selektivna prednost/poduzetnici
(136) |
Korisnici državnih sredstava prije svega su MPBW i MPBY. Oni provode laboratorijska ispitivanja po nalogu države. Međutim, ta laboratorijska ispitivanja u konačnici koriste mljekarima jer su potonji prema zakonu obvezni ispitivati mlijeko koje im se dostavi. Laboratorijska ispitivanja stoga predstavljaju usluge koje MPBW i MPBY pružaju mljekarima. Mljekari se stoga mogu smatrati korisnicima potpora dodijeljenih u naravi. Mljekari su, bez sumnje, poduzetnici u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Osim toga, svaka moguća potpora u tom se smislu dodjeljuje samo „određenim poduzetnicima” jer osim mljekarskog sektora u Njemačkoj postoje još brojni drugi gospodarski sektori koji nemaju koristi od predmetnih mjera. Stoga je moguća dodjela prednosti selektivna. |
(137) |
U skladu s člankom 1. stavkom 1. MGV-a mljekari, kao gospodarski subjekti koji preuzimaju mlijeko, obvezni su svako dostavljeno mlijeko sami ispitati ili ga dati na ispitivanje. Kao i u slučaju vlastitog ispitivanja, u kojem troškove nužno snose mljekari, troškove koji nastanu pri predaji mlijeka u ispitnu stanicu u svrhu ispitivanja potrebno je smatrati uobičajenim troškovima poslovanja koje predmetni poduzetnici, tj. mljekari, kao obveznici prema nacionalnom programu i inače moraju sami snositi. Stoga Komisija smatra da je mljekarima u Baden-Württembergu naknadom troškova laboratorijskih ispitivanja iz pristojbi za mlijeko i u Bavarskoj iz pristojbi za mlijeko i općeg dijela proračuna dodijeljena prednost koja, kako je opisano u uvodnoj izjavi 136., ima selektivan učinak. |
(138) |
U tom je pogledu potrebno ispitati i jesu li provedena laboratorijska ispitivanja povezana s gospodarskim djelatnostima. |
(139) |
Njemačka tvrdi da tijela za ispitivanje mlijeka pri ispitivanju kvalitete mlijeka izvršavaju dužnosti javne vlasti (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 26.). Ispitivanja kvalitete mlijeka doista se provode na temelju javnopravnih propisa, odnosno MGV-a. Obveza ispitivanja iz članka 1. stavka 1. MGV-a doista ima javnu svrhu (osiguranje kvalitete mlijeka, članak 10. MFG-a) i može se provesti javnom prisilom u okviru prekršajnopravnih mjera. Iz toga se, međutim, ne može zaključiti da financiranje ispitivanja kvalitete mlijeka iz pristojbi nije povezano s gospodarskim djelatnostima koje obavljaju poduzetnici (46). Naprotiv, riječ je o jednoj od brojnih regulatornih smjernica (npr. sigurnost proizvoda, ekološki standardi itd.) koje gospodarski subjekti (ovdje: mljekari) moraju uzeti u obzir pri obavljanju svoje gospodarske djelatnosti. Uostalom, ispitivanja kvalitete mlijeka ne predstavljaju djelatnost koja bi bila dio bitnih zadaća države u smislu obrazloženja u točki 16. Komunikacije Komisije o primjeni pravila o državnim potporama Europske unije na naknadu koja se dodjeljuje za obavljanje usluga od općega gospodarskog interesa (47). |
(140) |
Obveza mljekara u pogledu ispitivanja temelji se na članku 1. stavku 1. MGV-a. Na obvezu ispitivanja veže se obveza preuzimanja troškova ispitivanja, tj. troškova laboratorijskih ispitivanja u tijelima za ispitivanje mlijeka (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 137.). To jasno proizlazi iz činjenice da je provedba ispitivanja preduvjet koji mljekari moraju ispuniti kako bi smjeli prodavati odgovarajuće ispitano mlijeko. Međutim, poduzetnici sami moraju snositi troškove za stavljanje proizvoda na tržište kao uobičajene troškove poslovanja. U skladu s tim i u drugim se saveznim pokrajinama, osim Baden-Württemberga i Bavarske, u kojima je MGV jednako primjenjiv, predmetnim mljekarima troškovi ispitivanja ne nadoknađuju iz sredstava od pristojbe za mlijeko, tj. ondje ih se ne oslobađa troškova koje u suštini trebaju snositi. Prodaja mlijeka koju obavljaju mljekari nesumnjivo predstavlja gospodarsku djelatnost. Nadoknadom troškova ispitivanja iz sredstava od pristojbe mljekare iz Baden-Württemberga i Bavarske stoga se oslobađa troškova koje bi u okviru obavljanja gospodarskih djelatnosti obično morale same snositi. |
(141) |
U pogledu tvrdnje Njemačke da savezno pravo ne predstavlja referentni okvir za obvezu mljekara u pogledu plaćanja troškova i da stoga ne može biti riječ o selektivnosti (uvodne izjave 31. do 38.) potrebno je utvrditi da je obveza ispitivanja iz koje proizlazi obveza plaćanja troškova konačno uređena u saveznom pravu, odnosno članku 1. stavku 1. MGV-a. |
(142) |
Kako je već navedeno, u članku 1. stavku 1. MGV-a utvrđena je obveza mljekara u pogledu ispitivanja mlijeka koje im je dostavljeno (vidjeti i uvodne izjave 139. i 142.). Istina je da se u članku 6. MGV-a saveznim pokrajinama daju određene ovlasti, posebno u pogledu programa uzorkovanja u skladu s člankom 2. MGV-a; međutim, takvi programi ne smiju biti u suprotnosti s ostalim odredbama MGV-a, a time i s člankom 1. MGV-a. |
(143) |
U istom je kontekstu Njemačka po pitanju razgraničenja nadležnosti između Njemačke i saveznih pokrajina uputila na članak 10. stavak 2. MFG-a (uvodna izjava 37.). U tom je propisu navedeno da vlade saveznih pokrajina mogu donijeti propise o ispitivanjima kvalitete mlijeka ako savezno ministarstvo nije donijelo nikakav propis. Kako je prethodno opisano, nadležno je savezno ministarstvo to učinilo upravo s pomoću MGV-a. Istina je da su vlade saveznih pokrajina na temelju članka 22. stavka 1. podstavka 1. MFG-a ovlaštene naplatiti pristojbe. Međutim, istodobno je MFG-om ograničena autonomija saveznih pokrajina tako da su utvrđene granice u pogledu iznosa pristojbe i mjera za koje se pruža potpora u skladu s člankom 22. stavkom 2. točkama 1. do 6. MFG-a. |
(144) |
U pogledu predmeta Portugal/Komisija (48) koji je Njemačka navela u vezi s ovim predmetom (uvodne izjave 31. do 38.) Komisija je utvrdila da je u tom predmetu postojao diferencirani porezni sustav od kojeg se ovaj predmet jasno razlikuje. Uostalom, ako se, što Njemačka pokušava, zaključci iz predmeta Portugal/Komisija prenesu na ovo činjenično stanje, tada bi se kao referentni okvir u smislu točke 64. tog predmeta u obzir uzela prethodno utvrđena obveza plaćanja troškova iz članka 1. stavka 1. MGV-a. Međutim, taj je referentni okvir uredila upravno Njemačka, tj. uredila ga je „središnja vlada” u smislu predmeta Portugal/Komisija. Naknada odgovarajućih troškova iz sredstava od pristojbi stoga, suprotno točki 64., dovodi do selektivne prednosti. |
(145) |
Komisija, nadalje, smatra da se postojanje selektivne prednosti ne može isključiti jer su mljekari naplaćenom pristojbom za mlijeko već platili protuvrijednost provedenih provjera. Naprotiv, Komisija se ne slaže s tvrdnjom koju su iznijeli Njemačka i MPBW da davanje odgovara stvarnom ekonomskom trošku protuusluge (uvodna izjava 39.). Kako proizlazi iz glave 2.6. Odluke o pokretanju postupka, iz sredstava od pristojbe za mlijeko financira se niz različitih podmjera. U prirodi je podmjera da korist koju pojedini poduzetnik ostvaruje iz određenih podmjera ne mora nužno odgovarati prethodno plaćenim iznosima pristojbe. U slučaju Bavarske riječ je i o tome da se financiranje ne izvršava samo iz sredstava od pristojbe, nego i iz dodatnih sredstava iz općeg dijela proračuna i stoga se unaprijed isključuje „naknada”. |
(146) |
Komisija je stoga utvrdila da su mljekari iz Baden-Württemberga i Bavarske naknadnom troškova za ispitivanje kvalitete mlijeka iz sredstava od pristojbe ostvarili selektivnu prednost. |
Narušavanje tržišnog natjecanja i utjecaj na trgovinu
(147) |
Prema sudskoj praksi Suda jačanje konkurentnog položaja poduzetnika zbog dodjele državne potpore obično dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja u odnosu na konkurentske poduzetnike jer oni nisu primili potporu (49). Svakom potporom poduzetniku koji posluje na tržištu na kojem se odvija trgovina unutar Unije može se utjecati na trgovinu među državama članicama (50), i to čak i onda kad poduzetnik koji je korisnik potpore sam ne sudjeluje u trgovini unutar Zajednice (51). U razdoblju 2001. – 2012. opseg trgovine poljoprivrednim proizvodima unutar Unije bio je znatan. Tako su, na primjer, uvoz i izvoz proizvoda obuhvaćenih oznakom KN 0401 (Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani, bez dodanog šećera ili drugih sladila) (52) unutar Zajednice u Njemačku i iz nje 2011. iznosili 1 200 milijuna EUR odnosno 957 milijuna EUR (53). |
(148) |
Mjere ocijenjene u ovoj Odluci služile su kao potpora djelatnostima u poljoprivrednom sektoru. Posebno je bila riječ o djelatnostima mljekara. Unutar Unije postojala je znatna trgovina mljekarskim proizvodima, kao što je prethodno opisano. Komisija stoga smatra da se predmetnim mjerama moglo utjecati na trgovinu među državama članicama. |
(149) |
U pogledu znatnog opsega trgovine poljoprivrednim proizvodima stoga se može pretpostaviti da je predmetnim podmjerama narušeno ili se prijetilo da će se narušiti tržišno natjecanje te se njima moglo utjecati na trgovinu među državama članicama. |
Zatečena potpora/nova potpora
(150) |
U skladu s člankom 108. stavkom 1. UFEU-a Komisija mora u suradnji s državama članicama neprestano nadzirati zatečene potpore. U tu svrhu Komisija od država članica može zahtijevati sve potrebne informacije kako bi preispitala postojeće programe potpore i, prema potrebi, predložiti odgovarajuće mjere. |
(151) |
U skladu s člankom 1. točkom (b) podtočkom i. Uredbe (EZ) br. 659/1999 pojam „zatečena potpora” znači svaka potpora koja je postojala prije stupanja na snagu Ugovora u odgovarajućim državama članicama te se nastavila i nakon stupanja Ugovora na snagu. |
(152) |
U skladu s člankom 1. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 659/1999 svaka izmjena zatečene potpore dovodi do „nove potpore”. U skladu s člankom 4. Uredbe Komisije (EZ) br. 794/2004 (54) izmjena zatečene potpore znači „svaku promjenu, osim promjene čisto formalne ili administrativne prirode koja ne može utjecati na ocjenu dopuštenosti i usklađenosti mjere potpore sa zajedničkim tržištem”. |
(153) |
Prema sudskoj praksi (55) početni program potpora pretvara se u novi program potpora samo u slučaju kad izmjena utječe na njegovu samu bit. Izmjena ne utječe na samu bit početnog programa kad je novi element jasno odvojiv od početnog programa. |
(154) |
U skladu s člankom 108. stavkom 3. Komisiju se obavješćuje o svim novim potporama i ne smije ih se provesti sve dok ih Komisija ne odobri (obveza mirovanja). |
(155) |
U skladu s člankom 1. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 659/1999 nova potpora čija je primjena u suprotnosti s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a smatra se nezakonitom. |
(156) |
Na temelju MFG-a i u okviru ovlasti koje su im dodijeljene nadležno savezno ministarstvo i savezne pokrajine (vidjeti prethodnu uvodnu izjavu 24.) donose provedbene propise koji čine pravnu osnovu mjera odobrenih u ovoj Odluci. Izuzev samog MFG-a (koji je samo okvirni zakon te zakon kojim se odobravaju pokrajinski programi, ali se njime ne uređuje pravo na financijsku potporu), njemačka nadležna tijela nisu dostavila nikakve informacije kojima se dokazuje da je postojala pravna osnova donesena prije 1958. koja bi se još prema svojem početnom sadržaju mogla primjenjivati na razdoblje ispitivanja. Odgovarajuće primjenjive uredbe o naplati pristojbe za mlijeko donesene su 2004. (Baden-Württemberg) i 2007. (Bavarska) (vidjeti uvodnu izjavu 24.). Pravnu osnovu za primjenu čine financijske uredbe saveznih pokrajina koje se, uzimajući u obzir njihovu svrhu, moraju primjenjivati samo u okviru članka 22. stavka 2. MFG-a. Na temelju toga pokrajinska nadležna tijela odobravaju tada u pojedinoj proračunskoj godini upotrebu sredstava na temelju pojedinačnog rješenja o potrošnji. Stoga su predmetne mjere nove potpore na koje se primjenjuje obveza prijave u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU-a. Budući da Njemačka ni u kojem trenutku nije prijavila predmetni program potpore, on je nezakonit (članak 1. točka (f) Uredbe 659/1999). |
(157) |
Na temelju toga suvišno je pojašnjenje tvrdnje Njemačke prema kojoj predmetne podmjere BW 1 i BY 1 nisu obuhvaćene primjerenim mjerama (uvodne izjave 50. do 56.) jer se ta tvrdnja temelji na pretpostavci da je načelno riječ o zatečenim potporama što, kako je prethodno pojašnjeno, nije točno. |
Ispitivanje spojivosti ispitivanja kvalitete mlijeka
(158) |
Potpore dodijeljene za naknadu troškova ispitivanja kvalitete mlijeka od 28. studenoga 2001. do 31. prosinca 2006. Komisija je ispitala na temelju Smjernica Zajednice 2000. – 2006. i u okviru Odluke od 17. srpnja 2013. (C(2013) 4457 završna verzija) odobrila kao spojive s unutarnjim tržištem (uvodne izjave 162. do 165. pozitivne odluke). |
Važeći propisi
(159) |
U skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a „potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja [mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem] ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu”. |
(160) |
U skladu s Obavijesti Komisije o utvrđivanju pravila koja se primjenjuju na ocjenu nezakonite državne potpore (56), nezakonite državne potpore u smislu članka 1. točke (f) Uredbe (EZ) br. 659/1999 potrebno je ocijeniti u skladu s važećim dokumentima u vrijeme dodjeljivanja takve potpore. |
(161) |
Potpore koje su dodijeljene nakon 1. siječnja 2007. potrebno je ispitati s obzirom na Okvirni program 2007. – 2013. |
(162) |
U Odluci o pokretanju postupka Komisija je izrazila sumnju u pogledu toga mogu li se potpore dodijeljene u vezi s ispitivanjima kvalitete mlijeka nakon 1. siječnja 2007. smatrati spojivima s unutarnjim tržištem (uvodne izjave 166. i 167. Odluke o pokretanju postupka). |
(163) |
Kako je već navedeno u Odluci o pokretanju postupka, Komisija je utvrdila da se potporama za rutinske provjere mlijeka ne ispunjuju uvjeti iz točke 109. Okvirnog programa 2007. – 2013. u vezi s člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1857/2006. Naprotiv, u potonjem je propisu expressis verbis utvrđeno da se potpore kojima se nadoknađuju troškovi takvih rutinskih kontrola ne mogu smatrati spojivima s unutarnjim tržištem. |
(164) |
Suprotno primjedbi Njemačke (uvodna izjava 53.) Komisija je utvrdila da „troškovi rutinskih provjera kakvoće mlijeka”, koji su navedeni u članku 16. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1857/2006, uključuju i troškove provedbe ispitivanja kvalitete mlijeka koji su predmet ovog postupka. Istina je da je u članku 16. stavku 1. točki (b) načelno utvrđeno da su potpore za nadoknadu „troškova ispitivanja koja provode treće strane ili koja se provode u njihovo ime radi utvrđivanja genetičke kakvoće ili prinosa stoke” spojive s unutarnjim tržištem. |
(165) |
Međutim, Komisija smatra da je izričitu negativnu iznimku iz članka 16. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1857/2006 u pogledu potpore za troškove rutinskih provjera kakvoće mlijeka dalje potrebno tumačiti u širem kontekstu, jer se iz propisa jasno može vidjeti volja zakonodavca da se takva potpora ne smatra spojivom s unutarnjim tržištem. |
(166) |
Provjere kakvoće mlijeka odnose se na kvalitetu mlijeka kao takvog, tj. na mikrobiološka svojstva mlijeka. U svakom slučaju ta svojstva nisu izravno povezana s genetičkom kakvoćom ili prinosom od stoke. U mikrobiološka svojstva ubrajaju se upravo ona koja su utvrđena u okviru ispitivanja kvalitete mlijeka (npr. udjel masti ili somatske stanice). |
(167) |
U suštini je cilj odredbe o izuzeću iz članka 16. stavka 1. točke (b) isključiti spojivost ukupnih rutinskih provjera kvalitete mlijeka s unutarnjim tržištem jer se troškovi povezani s njima odnose na uobičajene troškova poslovanja nekog poduzetnika. Potporama za troškove poslovanja u izrazito se velikoj mjeri narušava tržišno natjecanje (57). |
(168) |
U tom smislu Komisija podsjeća na temeljnu zabranu dodjele potpora iz članka 107. stavka 1. UFEU-a. Izuzeća od temeljne zabrane proizlaze iz članka 107. stavaka 2. i 3. UFEU-a u vezi s propisima o spojivosti u obliku uredbi, okvirnih programa itd. Međutim, za razdoblje 2007. – 2013. ne postoji takav propis o spojivosti za predmetnu potporu rutinskih provjera mlijeka (koje ne ovise o određenoj kakvoći mlijeka i nije im svrha poboljšanje kakvoće). U skladu s tim Njemačka se, osim upućivanja na prethodnu spojivost u skladu sa Smjernicama Zajednice 2000. – 2006., nije pozvala ni na kakav propis o spojivosti koji je vrijedio u relevantnom razdoblju. Umjesto toga, upravo se iz članka 16. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1857/2006 može vidjeti volja zakonodavca da izričito isključi spojivost s unutarnjim tržištem. Već je u točki 13.3. Smjernica Zajednice 2000. – 2006. ocijenjeno da se učestalost rutinskih provjera tijekom postupka proizvodnje znatno povećala, da su troškovi takvih provjera stoga postali uobičajeni sastavni dio troškova proizvodnje i da, s obzirom na to da troškovi provjera kakvoće izravno utječu na troškove proizvodnje, zbog takvih potpora postoji opasnost od narušavanja tržišnog natjecanja. Istina je da su se u skladu s istim propisom mogle odobriti potpore za provjere koje provode treće strane ili koje se provode u njihovo ime, kao što su na primjer nadležna upravna tijela ili tijela koja djeluju u njihovo ime. Međutim, u skladu s Okvirnim programom 2007. – 2013. zakonodavac je, uzimajući u obzir opasnost od narušavanja tržišnog natjecanja, potpore u korist rutinskih provjera kakvoće mlijeka ocijenio nespojivima s unutarnjim tržištem. S obzirom na tu jasnu odluku zakonodavca potpora se ne može proglasiti spojivom ni izravno na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a. |
(169) |
Budući da je Komisija predmetna ispitivanja kvalitete mlijeka tijekom razdoblja 2001. – 2006. smatrala spojivima s unutarnjim tržištem, ne može se, kako smatra Njemačka (uvodna izjava 60.), automatski zaključiti da su te potpore bile spojive i u sljedećem razdoblju 2007. – 2013. Stoga iz članka 108. stavka 1 UFEU-a proizlazi da se unutarnje tržište postupno razvija i da je Komisija u daljnjem razvoju Smjernica za državne potpore i drugih programa državnih potpora (npr. uredbi o izuzeću) u obzir uzela taj razvoj kako bi osigurala funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Osim toga, vremenski ograničenim propisima o spojivosti, kao što su okvirni programi u poljoprivrednom sektoru, svojstvena je činjenica da sadržaj sljedećih smjernica za državne potpore odnosno uredbi o izuzeću ne mora nužno odgovarati sadržaju prethodno važećih programa. |
(170) |
Na temelju prethodnih razmatranja Komisija je došla do zaključka da potpore dodijeljene u razdoblju 2007. – 2013. u pogledu ispitivanja kvalitete mlijeka, koje su u slučaju podmjere BW 1 isključivo financirane iz pristojbi za mlijeko, a u slučaju podmjere BY 1 iz pristojbi za mlijeko i općeg dijela proračuna, nisu bile spojive s unutarnjim tržištem. |
4. ZAKLJUČAK
(171) |
U skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 659/1999 ovlasti Komisije u vezi s povratom potpore podliježu roku zastare od deset godina. U skladu s člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 659/1999 „rok zastare se prekida bilo kojom radnjom koju Komisija poduzme u vezi s nezakonitom potporom”. |
(172) |
Nakon što je Njemačka dostavila godišnje izvješće za 2010. o državnim potporama u poljoprivrednom sektoru, Komisija je dopisom od 28. studenoga 2011. od Njemačke zatražila dodatne informacije o programu. Tom je radnjom Komisija prekinula rok zastare. Budući da je Komisija pozitivnom odlukom već utvrdila spojivost predmetnih ispitivanja kvalitete mlijeka s unutarnjim tržištem za razdoblje od 28. studenoga 2001. do 31. prosinca 2006. i da je od 31. prosinca 2006. do 28. studenoga 2011. proteklo manje od deset godina, razdoblje na koje se ova Odluka odnosi započinje 1. siječnja 2007. |
(173) |
Komisija je utvrdila da je Njemačka nezakonito odobrila potpore uz povredu članaka 107. i 108. UFEU-a koje, ako su odobrene nakon 1. siječnja 2007. (vidjeti uvodne izjave 160. i 164.), nisu spojive s unutarnjim tržištem. Te su potpore u slučaju Baden-Württemberga dodijeljene isključivo iz pristojbe za mlijeko u skladu s MFG-om, a u slučaju Bavarske iz pristojbe za mlijeko i općeg dijela proračuna, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Državne potpore koje je u pogledu ispitivanja kvalitete mlijeka, koja su provedena u saveznim pokrajinama Baden-Württembergu i Bavarskoj, Njemačka odobrila predmetnim mljekarskim poduzećima u navedenim saveznim pokrajinama čime je prekršen članak 108. stavak 3. UFEU-a, u razdoblju od 1. siječnja 2007. nisu spojive s unutarnjim tržištem.
Članak 2.
1. Njemačka od korisnika traži povrat potpora koje nisu spojive s unutarnjim tržištem, a koje su dodijeljene u okviru programa potpore iz članka 1.
2. Na iznose koje je potrebno vratiti obračunava se kamatna stopa od datuma kada su stavljeni na raspolaganje korisnicima do njihova stvarnog povrata.
3. Kamate se izračunavaju na temelju složenog kamatnog računa u skladu s poglavljem V. Uredbe (EZ) br. 794/2004 i Uredbom Komisije (EZ) br. 271/2008 (58) o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004.
4. Njemačka obustavlja sva preostala plaćanja potpore iz članka 1., s učinkom od datuma donošenja ove Odluke.
Članak 3.
1. Povrat potpora dodijeljenih u okviru programa iz članka 1. neposredan je i učinkovit.
2. Njemačka osigurava da se ova Odluka provede u roku od četiri mjeseca od dana njezine objave.
Članak 4.
1. U roku od dva mjeseca od objave ove Odluke Njemačka dostavlja Komisiji sljedeće podatke:
(a) |
popis korisnika koji su primili potporu u okviru programa iz članka 1. te ukupni iznos potpore koji je svaki od njih primio u okviru programa; |
(b) |
ukupni iznos (glavnicu i kamatu na iznos povrata) koji se potražuje od svakog korisnika; |
(c) |
detaljan opis već poduzetih i planiranih mjera kojima će se ispuniti uvjeti iz ove Odluke; |
(d) |
dokumente kojima se dokazuje da je korisnicima naređen povrat potpore. |
2. Njemačka obavješćuje Komisiju o napretku nacionalnih mjera poduzetih radi provedbe ove Odluke do potpunog povrata potpore dodijeljene u okviru programa iz članka 1. Ona na zahtjev Komisije odmah dostavlja informacije o već poduzetim i planiranim mjerama u svrhu usklađivanja s ovom Odlukom. Ona ujedno pruža detaljne podatke o iznosima potpora i kamata koje su korisnici već vratili.
Članak 5.
Ova Odluka upućena je Saveznoj Republici Njemačkoj. Njemačkoj se nalaže da bez odgode korisnicima dostavi primjerak ove Odluke.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. rujna 2015.
Za Komisiju
Phil HOGAN
Član Komisije
(1) SL C 7, 10.1.2014., str. 8.
(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 83, 27.3.1999., str. 1.).
(3) S učinkom od 1. prosinca 2009. članak 87. Ugovora o EZ-u postao je članak 107. Ugovora, a članak 88. Ugovora o EZ-u postao je članak 108. Ta su četiri članka u svojoj biti istovjetna. U okviru ove Odluke upućivanja na članke 107. i 108. UFEU-a prema potrebi se tumače kao upućivanja na članke 87. i 88. Ugovora o EZ-u.
(4) Vidjeti bilješku 1. Prije toga Njemačkoj je dopisom od 9. prosinca 2013. dostavljen ispravak.
(5) SL I, str. 878., 1081., posljednji put izmijenjen člankom 1. Uredbe od 17. prosinca 2010. (SL I., str. 2132.).
(6) SL 8, str. 350.
(7) Službeni list br. 30, 2.8.2004.
(8) SL 2007., str. 727., posljednji put izmijenjena Uredbom od 29.11.2012.
(9) SL str. 350.
(10) Presuda Suda od 6. rujna 2006., Portugal/Komisija, C-88/03, ECLI:EU:C:2006:511, t. 56. i dalje.
(11) Presuda Suda od 22. svibnja 2003., Freskot, C-355/00, ECLI:EU:C:2003:298, t. 84.
(12) Odluka o pokretanju postupka, uvodne izjave 265. i dalje.
(13) Usp. Odluku o pokretanju postupka, uvodnu izjavu 147.
(14) SL C 28, 1.2.2000., str. 2.
(15) SL C 319, 27.12.2006., str. 1.
(16) Uredba Komisije (EZ) br. 1857/2006 od 15. prosinca 2006. o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora na državne potpore malim i srednjim poduzećima koja se bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i o izmjenama Uredbe (EZ) br. 70/2001 (SL L 358, 16.12.2006., str. 3.).
(17) Presuda Suda od 2. veljače 1988., Komisija/Nizozemska, 213/85, ECLI:EU:C:1988:39, t. 29. i dalje.
(18) Usp.: Komisija, Odluka od 27. ožujka 2012., E 10/2000 – Odgovornost institucija (njem. Anstaltslast) i odgovornost nositelja jamstva (njem. Gewährträgerhaftung).
(19) Smjernice Zajednice 2000. – 2006., podtočka 13.4.
(20) Presuda Suda od 13. ožujka 2001., PreussenElektra, C-379/98, ECLI:EU:C:2001:160.
(21) Presuda Suda od 15. prosinca 2005., Italija/Komisija, C-66/02, ECLI:EU:C:2005:768, t. 77.; ustaljena sudska praksa, usp. presudu Suda od 23. veljače 1961., Limburg/Visoko tijelo, 30/59, ECLI:EU:C:1961:2; presuda Suda od 7. ožujka 2002., Italija/Komisija, C-310/99, ECLI:EU:C:2002:143, t. 51.; presuda Suda od 10. siječnja 2006., Cassa di Risparmio, C-222/04, ECLI:EU:C:2006:8, t. 131.
(22) Usp. u tom smislu presudu Suda, Freskot, C-355/00, ECLI:EU:C:2003:298, t. 86.; mišljenje nezavisne odvjetnice Stix-Hackl, Freskot, C-355/00, ECLI:EU:C:2002:658, t. 76. – 77.; mišljenje nezavisne odvjetnice Stix-Hackl, Nazairdis, spojeni predmeti C-266/04 do C-270/04, C-276/04 i C-321/04 do C-325/04, ECLI:EU:C:2005:408, t. 51.
(23) Napomena Komisije: ta se napomena odnosi i na podmjere „praćenje štetnih tvari” (u Odluci o pokretanju postupka to su podmjere BW 9, BY 5, HE 8, NI 2, NW 1, RP 3, SL 4 i TH 8), koje nisu predmet ove Odluke.
(24) Odluka Komisije 2014/416/EU od 9. travnja 2014. o sustavu državnih potpora SA.23257 (12/C) (bivši NN 8/10, bivši CP 157/07) koji provodi Francuska (međustrukovni sporazum sklopljen u okviru Francuskog udruženja za vrednovanje proizvoda i strukovnih sektora za hortikulturu i krajobraz – Val'Hor) (SL L 192, 1.7.2014., str. 59.).
(25) Usp. presudu Suda od 30. svibnja 2013., Doux Elevage, C-677/11, ECLI:C:2013:348, t. 38.
(26) Usp. presudu Suda od 18. svibnja 2002., Stardust Marine, C-482/99, ECLI:C:2002:294, t. 52.
(27) Presuda Suda od 15. srpnja 2004., Pearle BV, C-345/02, ECLI:EU:C:2004:488, t. 36.
(28) Presuda Općeg suda od 27. rujna 2012., Plans de Campagne, T-139/09, ECLI:EU:T:2012:496, t. 62.
(29) Presuda Suda od 19. prosinca 2013., Vent de Colère u.a., C-262/12, ECLI:EU:C:2013:851, t. 11., i jasno mišljenje nezavisnog odvjetnika Jääskinena od 11. srpnja 2013., Vent de Colère u.a., C-262/12, ECLI:EU:C:2013:851, t. 49.
(30) Usp. presudu Suda od 15. srpnja 2004., Pearle BV, C-345/02, ECLI:EU:C:2004:448, t. 37.; presudu Suda od 30. svibnja 2013., Doux Elevage, C-677/11, ECLI:EU:C:2013:348, t. 40.; Odluku 2014/416/EU.
(31) Usp. presudu Suda od 15. srpnja 2004., Pearle BV, C-345/02, ECLI:EU:C:2004:448, t. 37.; presudu Suda od 30. svibnja 2013., Doux Elevage, C-677/11, ECLI:EU:C:2013:348, t. 40.
(32) Presuda Suda od 20. studenoga 2003., Ministère de l'Économie, des Finances et de l'Industrie/GEMO, C-126/01, ECLI:EU:C:2003:622, t. 23.
(33) Presuda Suda od 20. studenoga 2003., Ministère de l'Économie, des Finances et de l'Industrie/GEMO, C-126/01, ECLI:EU:C:2003:622, t. 24.
(34) Npr. članak 37. stavak 2. podstavak 3. Građevinskog zakonika (njem. Baugesetzbuch, BauGB), članak 17. stavci 1. i 2., članak 18. stavci 3. i 4. članak 22. stavak 5. Saveznog zakona o zaštiti prirode (njem. Bundesnaturschutzgesetz, BNatSchG), članak 2. stavak 7., članak 11. stavci 2. i 3., članak 12. stavak 7., članak 14. stavak 4. t. 2., članak 26. stavak 3, članak 35.a stavak 3. Općeg zakona o željeznici (njem. Allgemeines Eisenbahngesetz, AEG). U pogledu prethodnog članka 9. BNatSchG-a vidjeti presudu Saveznog upravnog suda od 29.4.1993., broj predmeta: 7 A 4/93, t. 22. („… za odluku u ‚uz savjetovanje’, za razliku od odluke u ‚suglasnosti’, nije potrebna suglasnost volja. To ne znači ništa više od (stručnog) saslušanja drugog nadležnog tijela koje je time dobilo priliku izraziti svoje stajalište u postupku”) i u pogledu prethodnog članka 18. stavka 2. podstavka 1. točke 2. AEG-a presude Saveznog upravnog suda od 31.10.2000., broj predmeta: 11 VR 12/00, t. 5. („Savjetovanje s podnositeljem zahtjeva propisano u članku 18. stavku 2. podstavku 1. točki 2., za koje za razliku od suglasnosti nije potrebna suglasnost volja …”) te od 7.2.2005., broj predmeta: 9 VR 15/04, t. 11. („Savjetovanje s podnositeljem zahtjeva koje je prema tome jedino potrebno […] provelo je nadležno tijelo koje odobrava plan tako što je podnositelju zahtjeva […] dalo priliku da iznese svoje primjedbe”).
(35) Vidjeti i članak 22. stavak 1. podstavak 6. MFG-a s upućivanjem na „ovlasti” vlada saveznih pokrajina (i mogućnost njihova prijenosa na najviša pokrajinska nadležna tijela) te članak 23. stavak 2. MFG-a prema kojem se pristojbe naplaćuju prema odredbama Poreznog zakonika (njem. Abgabenordnung, AO), za što je pak potrebno donošenje poreznog rješenja ili sličnog upravnog akta (usp. članke 122. i 251. AO-a). Nasuprot tome, u skladu s člankom 14. stavkom 3. MFG-a dužnosti javne vlasti ne smiju se prenijeti na pojedino pokrajinsko udruženje.
(36) Za Baden-Württemberg: Uredba o naplati mljekarskih pristojbi od 18. svibnja 2004. (SL str. 350.), stavljen izvan snage kao posljedica Uredbe Ministarstva poljoprivrede i zaštite potrošača o stavljanju izvan snage Uredbe o naplati mljekarskih pristojbi od 14. veljače 2013.
Za Bavarsku: Uredba o pristojbi za mlijeko (BayMilchUmlV) od 17. listopada 2007. (SL 2007., s. 727.), posljednji put izmijenjena uredbom od 29.11.2012.
(37) Usp. presudu Suda od 13. ožujka 2001., PreussenElektra, C-379/98, ECLI:EU:C:2001:160. t. 7. i 8.; presuda Suda od 16. srpnja 2014., Grčka/Komisija, T-52/12, ECLI:EU:T:2014:677, t. 119. i 120.; u pogledu razgraničenja od predmeta PreussenElektra vidjeti presudu Općeg suda od 11. prosinca 2014., Austrija/Komisija, T-251/11, ECLI:EU:T:2014:1060, t. 56.–71., 82.
(38) Vidjeti, među ostalim, Odluku SA.35932 (2013/N) Nizozemska – Fonds teeltangelegenheden, uvodne izjave 31. do 35.
(39) Presuda Suda od 30. svibnja 2013., Doux Elevage, C-677/11, ECLI:EU:C:2013:348, t. 40.
(40) Presuda Suda od 30. svibnja 2013., Doux Elevage, C-677/11, ECLI:EU:C:2013:348, t. 31.
(41) Presuda Suda od 30. svibnja 2013., Doux Elevage, C-677/11, ECLI:EU:C:2013:348, t. 32.
(42) Vidjeti npr. članak 6. stavak 3. Uredbe o pristojbi za mlijeko (BayMilchUmlV) od 17. listopada 2007.
(43) Vidjeti npr. članak 5. Uredbe o pristojbi za mlijeko (BayMilchUmlV) od 17. listopada 2007.
(44) Usp. presudu Suda od 11. rujna 2014., Komisija/Njemačka, C-527/12, ECLI:EU:C:2014:2193, t. 41. i 56.
(45) Presuda Suda od 30. svibnja 2013., Doux Elevage, C-677/11, ECLI:EU:C:2013:348, t. 32., 35. i 38.
(46) Vidjeti i presudu Općeg suda od 25. ožujka 2015., Belgija/Komisija, T-538/11, ECLI:EU:T:2015:188, t. 96. prema kojoj se „činjenica da su tereti koje poduzetnicima nameću nacionalni propisi koji su nužno povezani s izvršavanjem ovlasti javne vlasti dotične držae članice ne protivi tome da se navedeni tereti kvalificiraju kao uobičajeni tereti na budžetu poduzetnika”
(47) SL C 8, 11.1.2012., str. 4.
(48) Usp. presudu Suda od 6. rujna 2006., Portugal/Komisija, C-88/03, ECLI:EU:C:2006:511.
(49) Presuda Suda od 17. rujna 1980., Philip Morris Holland BV/Komisija, 730/79, ECLI:EU:C:1980:209, t. 11. – 12.
(50) Vidjeti posebno presudu Suda od 13. srpnja 1988., Francuska Republika/Komisija, 102/87, ECLI:EU:C:1988:391.
(51) Presuda Suda od 14. siječnja 2015., Eventech Ltd/Parking Adjudicator, C-518/13, ECLI:EU:C:2015:9, t. 67.
(52) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 927/2012 od 9. listopada 2012. o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 304, 31.10.2012., str. 1.).
(53) Izvor: Eurostat.
(54) Uredba Komisije (EZ) br. 794/2004 od 21. travnja 2004. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 140, 30.4.2004., str. 1.).
(55) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2002., Gibraltar/Komisija, T-195/01 i T-207/01, ECLI:EU:T:2002:111, t. 111.
(56) SL C 119, 22.5.2002., str. 22.
(57) Vidjeti u tom pogledu i uvodnu izjavu 17. Uredbe (EZ) br. 1857/2006 prema kojoj potpore „ne smiju imati jedini učinak stalnog ili periodičnog smanjivanja troškova poslovanja koje bi korisnik potpora obično morao pokrivati”.
(58) Uredba Komisije (EZ) br. 271/2008 od 30. siječnja 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 794/2004 o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 659/1999 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu članka 93. Ugovora o EZ-u (SL L 82, 25.3.2008., str. 1.).
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/46 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/2433
оd 18. prosinca 2015.
o izmjeni Provedbene odluke 2014/709/EU o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 9168)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (1), a posebno njezin članak 9. stavak 4.,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se primjenjuju u trgovini određenim živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice s ciljem uspostave unutarnjeg tržišta (2), a posebno njezin članak 10. stavak 4.,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi (3), a posebno njezin članak 4. stavak 3.,
budući da:
(1) |
Provedbenom odlukom Komisije 2014/709/EU (4) utvrđuju se određene mjere kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u državama članicama ili njihovim područjima navedenima u njezinu Prilogu („dotične države članice”). Te mjere obuhvaćaju zabranu otpremanja živih svinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka svinja, svinjskog mesa, pripravaka i proizvoda od svinjskog mesa te ostalih proizvoda koji sadržavaju svinjsko meso, uključujući pošiljke životinjskih nusproizvoda dobivenih od svinja, iz određenih područja dotičnih država članica („proizvodi”). U tom Prilogu utvrđuju se i navode ta područja kako bi se u obzir uzela razina rizika s obzirom na epidemiološku situaciju u dotičnim državama članicama. |
(2) |
Kako bi se mjere kontrole zdravlja životinja utvrđene u Provedbenoj odluci 2014/709/EU prilagodile razvoju epidemiološke situacije u različitim područjima dotičnih država članica i kako bi se u obzir uzele različite razine rizika, ovisno o vrsti proizvoda, primjereno je predvidjeti određena odstupanja za određene vrste proizvoda podrijetlom iz područja navedenih u različitim dijelovima Priloga toj Odluci. Ta odstupanja trebala bi biti u skladu i s mjerama za smanjenje rizika pri uvozu u pogledu afričke svinjske kuge navedenima u Kodeksu o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zaštitu zdravlja životinja (5). U toj Provedbenoj odluci trebale bi biti opisane i dodatne mjere zaštite i zahtjevi za zdravlje životinja, koji se primjenjuju u slučaju odobrenja navedenih odstupanja. |
(3) |
Zabrana otpremanja živih svinja iz područja navedenih u dijelu III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU osobito je stroga i stoga može dovesti do problema u pogledu logistike i dobrobiti životinja kada klanje svinja na dotičnim područjima nije moguće, posebno zbog nepostojanja odgovarajuće klaonice ili ograničenja kapaciteta za klanje na relevantnim područjima navedenima u dijelu III. tog Priloga koja se nalaze u istoj državi članici ili na području druge države članice navedene u Prilogu. |
(4) |
Premještanje živih svinja zbog neposrednog klanja manje je rizično nego druge vrste premještanja živih svinja, uz uvjet da su uspostavljene mjere za smanjenje rizika. Stoga je primjereno da dotične države članice u slučaju okolnosti opisanih u uvodnoj izjavi 3. mogu iznimno odobriti odstupanja za otpremanje živih svinja zbog neposrednog klanja iz područja navedenih u dijelu III. Priloga u klaonicu izvan tih područja u istoj državi članici ili na području druge države članice navedene u Prilogu, uz uvjet da su ispunjene mjere za smanjenje rizika kako se ne bi ugrozilo kontrolu bolesti. |
(5) |
U pogledu rizika od širenja afričke svinjske kuge kretanje raznih proizvoda svinjskog podrijetla može se smatrati rizikom različitih razina. U pravilu se premještanje sjemena svinja iz ograničenih područja smatra vrlo rizičnim u pogledu izloženosti i posljedica. Međutim primjenom dodatnih mjera za smanjenje rizika, primjerice testiranja i povećane biosigurnosti, mogu se omogućiti odstupanja za sjeme prikupljeno na područjima navedenima u dijelovima II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Članak 9. te Provedbene odluke trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(6) |
Odstupanja za otpremanje određenih živih svinja iz područja navedenih u dijelovima II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU na druga područja druge države članice sličnog zdravstvenog statusa navedena u dijelovima II. i III. tog Priloga opravdana su, uz uvjet da se primjenjuju mjere za smanjenje rizika. Fleksibilnost koju omogućuju te nove mjere važna je kako bi se omogućila pravilna provedba mjera u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi. Za to je potrebna uspostava sigurnog postupka usmjeravanja pod strogom kontrolom nadležnih tijela države članice provoza i odredišta. Članke 3. i 4. te Provedbene odluke trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(7) |
Trebalo bi uspostaviti postupak usmjeravanja kao dodatnu mjeru za smanjenje rizika u cilju izolacije životinja koje dolaze iz područjâ s većim rizikom u pogledu afričke svinjske kuge. Stoga je potrebno razjasniti i podrobno opisati postupke za otpremanje, provoz i isporuku živih svinja. |
(8) |
Odstupanja utvrđena u Provedbenoj odluci 2014/709/EU za otpremanje živih svinja i njihova sjemena između područja sličnog rizika od afričke svinjske kuge trebala bi se primjenjivati samo ako su ih prije toga odobrila nadležna tijela država članica provoza i odredišta. |
(9) |
Direktivom Vijeća 64/432/EEZ (6) utvrđeno je da premještanje životinja mora biti popraćeno zdravstvenim certifikatima. Kada za žive svinje namijenjene trgovini unutar Unije vrijede odstupanja od zabrane otpremanja živih svinja iz područja navedenih u Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU, ti zdravstveni certifikati trebali bi sadržavati upućivanje na tu Provedbenu odluku kako bi se osiguralo da relevantni certifikati sadržavaju odgovarajuće i točne zdravstvene informacije. |
(10) |
Pri određivanju razdoblja primjene mjera predviđenih Provedbenom odlukom 2014/709/EU trebalo bi uzeti u obzir epidemiološku situaciju u pogledu afričke svinjske kuge i uvjete za ponovno priznavanje statusa područja slobodnih od afričke svinjske kuge u skladu s Kodeksom o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zaštitu zdravlja životinja. Razdoblje primjene Provedbene odluke 2014/709/EU stoga bi trebalo produžiti do 31. prosinca 2019. |
(11) |
Nekoliko slučajeva afričke svinjske kuge uočeno je kod divljih svinja u Estoniji i Latviji na područjima navedenima u dijelu II. i III. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. Ti slučajevi uočeni su u blizini područja navedenih u dijelu I. tog Priloga. |
(12) |
Afrička svinjska kuga nikad nije prijavljena na najsjevernijim područjima u Poljskoj koja su trenutačno navedena u dijelu II. Priloga Provedbenoj odluci 2014/709/EU. |
(13) |
U procjeni rizika koji predstavlja situacija zdravlja životinja kad je riječ o afričkoj svinjskoj kugi u Estoniji, Latviji i Poljskoj trebalo bi uzeti u obzir razvoj trenutačne epidemiološke situacije u Uniji u pogledu te bolesti. Kako bi se usmjerile mjere kontrole zdravlja životinja, spriječilo širenje afričke svinjske kuge i nepotrebno ometanje trgovine u Uniji te izbjeglo da treće zemlje uvedu neopravdane prepreke trgovini, popis Unije koji sadržava područja obuhvaćena mjerama kontrole zdravlja životinja utvrđena u dijelu I. i II. Prilogu Provedbenoj odluci 2014/709/EU trebalo bi izmijeniti kako bi se uzela u obzir trenutačna situacija zdravlja životinja u pogledu te bolesti u tim trima državama članicama. |
(14) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Provedbena odluka 2014/709/EU mijenja se kako slijedi:
1. |
Članak 3. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
Umeće se sljedeći članak 3.a: „Članak 3.a Odstupanje od zabrane otpremanja živih svinja iz područja navedenih u dijelu III. Priloga Odstupajući od zabrane iz članka 2. točke (a) dotične države članice mogu odobriti otpremanje živih svinja iz područja navedenih u dijelu III. Priloga na druga područja navedena u dijelu II. iste države članice ili na područja druge države članice navedena u dijelu II. ili III. Priloga, uz uvjet da:
|
3. |
Članak 4. mijenja se kako slijedi:
|
4. |
U članku 8. uvodna rečenica stavka 1. zamjenjuje se sljedećom: „1. Ne dovodeći u pitanje članak 3., članak 3.a i članak 4. dotične države članice dužne su osigurati da se s njihova državnog područja u druge države članice i treće zemlje ne otpremaju žive svinje, osim ako te svinje dolaze iz:” |
5. |
Članak 9. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 9. Zabrana otpremanja pošiljaka sjemena svinja te jajnih stanica i zametaka prikupljenih od svinja iz područja navedenih u Prilogu u druge države članice i treće zemlje 1. Dotične države članice osiguravaju da se s njihova državnog područja u druge države članice i treće zemlje ne otpremaju pošiljke sljedećih proizvoda:
2. Odstupajući od zabrana iz ovog članka stavka 1. točke (a) i članka 2. točke (b) dotične države članice mogu odobriti otpremanje pošiljaka sjemena svinja ako je prikupljeno od nerasta koji se drže u centru za sakupljanje sjemena odobrenom u skladu s člankom 3. točkom (a) Direktive Vijeća 90/429/EEZ, u kojem se primjenjuju sva biosigurnosna pravila relevantna za afričku svinjsku kugu i koji je smješten na područjima navedenima u dijelovima II. i III. Priloga ovoj Odluci, na područja iste države članice ili druge države članice navedena u dijelovima II ili III. Priloga uz uvjet da:
(7) Direktiva Vijeća 90/429/EEZ od 26. lipnja 1990. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja koji se primjenjuju na promet unutar Zajednice i uvoz sjemena domaćih životinja vrste svinja (SL L 224, 18.8.1990., str. 62.).”" |
6. |
Umeće se sljedeći članak 16.a: „Članak 16.a Postupak usmjeravanja Nadležno tijelo osigurava usklađenost postupka usmjeravanja sa sljedećim zahtjevima:
|
7. |
U članku 21. datum „31. prosinca 2018.” zamjenjuje se datumom „31. prosinca 2019.”. |
8. |
Prilog se zamjenjuje tekstom u Prilogu ovoj Odluci. |
Članak 2.
Primatelji
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2015.
Za Komisiju
Vytenis ANDRIUKAITIS
Član Komisije
(1) SL L 395, 30.12.1989., str. 13.
(2) SL L 224, 18.8.1990., str. 29.
(3) SL L 18, 23.1.2003., str. 11.
(4) Provedbena odluka Komisije 2014/709/EU od 9. listopada 2014. o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge u određenim državama članicama i o stavljanju izvan snage Provedbene odluke 2014/178/EU (SL L 295, 11.10.2014., str. 63.).
(5) Kodeks o zdravlju kopnenih životinja Svjetske organizacije za zaštitu zdravlja životinja. (http://www.oie.int/international-standard-setting/terrestrial-code/access-online/).
(6) Direktiva Vijeća 64/432/EEZ od 26. lipnja 1964. o zdravstvenim problemima životinja koji utječu na trgovinu govedima i svinjama unutar Zajednice (SL 121, 29.7.1964., str. 1977/64.).
PRILOG
„PRILOG
DIO I.
1. Estonija
Sljedeća područja u Estoniji:
— |
Keila linn, |
— |
Kunda linn, |
— |
Loksa linn, |
— |
Maardu linn, |
— |
Mustvee linn, |
— |
Pärnu linn, |
— |
Saue linn, |
— |
Tallinn linn, |
— |
Läänemaa maakond, |
— |
dio Kuusalu valda koji je smješten sjeverno od ceste 1 (E20), |
— |
Are vald, |
— |
Audru vald, |
— |
Halinga vald, |
— |
Haljala vald, |
— |
Harku vald, |
— |
Jõelähtme vald, |
— |
Keila vald, |
— |
Kernu vald, |
— |
Kiili vald, |
— |
Koonga vald, |
— |
Lavassaare vald, |
— |
Nissi vald, |
— |
Padise vald, |
— |
Paikuse vald, |
— |
Raasiku vald, |
— |
Rae vald, |
— |
Rägavere vald, |
— |
Saku vald, |
— |
Saue vald, |
— |
Sauga vald, |
— |
Sindi vald, |
— |
Sõmeru vald, |
— |
Tootsi vald, |
— |
Tori vald, |
— |
Tõstamaa vald, |
— |
Varbla vald, |
— |
Vasalemma vald, |
— |
Vihula vald, |
— |
Viimsi vald, |
— |
Viru-Nigula vald. |
2. Latvija
Sljedeća područja u Latviji:
— |
u Ogres novads, Suntažu i Ogresgala pagasti, |
— |
Ādažu novads, |
— |
Amatas novads, |
— |
Carnikavas novads, |
— |
Garkalnes novads, |
— |
Ikšķiles novads, |
— |
Inčukalna novads, |
— |
Jaunjelgavas novads, |
— |
Ķeguma novads, |
— |
Līgatnes novads, |
— |
Mālpils novads, |
— |
Neretas novads, |
— |
Ropažu novads, |
— |
Salas novads, |
— |
Siguldas novads, |
— |
Vecumnieku novads, |
— |
Viesītes novads. |
3. Litva
Sljedeća područja u Litvi:
— |
u Jurbarkas rajono savivaldybė, Raudonės, Veliuonos, Seredžiaus i Juodaičių seniūnija, |
— |
u Pakruojis rajono savivaldybė, Klovainių, Rozalimo i Pakruojo seniūnija, |
— |
u Panevežys rajono savivaldybė, Krekenavos, Upytės, Naujamiesčio i Smilgių seniūnija, |
— |
u Raseiniai rajono savivaldybė, Ariogalos, Ariogalos miestas, Betygalos, Pagojukų i Šiluvos seniūnija, |
— |
u Šakiai rajono savivaldybė, Plokščių, Kriūkų, Lekėčių, Lukšių, Griškabūdžio, Barzdų, Žvirgždaičių, Sintautų, Kudirkos Naumiesčio, Slavikų, Šakių seniūnija, |
— |
Pasvalys rajono savivaldybė, |
— |
Vilkaviškis rajono savivaldybė, |
— |
Radviliškis rajono savivaldybė, |
— |
Kalvarija savivaldybė, |
— |
Kazlų Rūda savivaldybė, |
— |
Marijampolė savivaldybė. |
4. Poljska
Sljedeća područja u Poljskoj:
U województwo podlaskie:
— |
gminy Augustów, uključujući grad Augustów, Nowinka, Płaska, Sztabin i Bargłów Kościelny u powiat augustowski, |
— |
gminy Choroszcz, Juchnowiec Kościelny, Suraż, Turośń Kościelna, Tykocin, Łapy, Poświętne, Zawady, Dobrzyniewo Duże i dio Zabłudówa (jugozapadni dio gmina čija je vanjska granica linija koju čini cesta br. 19 i nastavlja se na cestu br. 685) u powiat białostocki, |
— |
gminy Czyże, Hajnówka, uključujući grad Hajnówka, Dubicze Cerkiewne, Kleszczele i Czeremcha u powiat hajnowski, |
— |
gminy Grodzisk, Dziadkowice i Milejczyce u powiat siemiatycki, |
— |
gminy Kobylin-Borzymy, Kulesze Kościelne, Sokoły, Wysokie Mazowieckie, uključujući grad Wysokie Mazowieckie, Nowe Piekuty, Szepietowo, Klukowo i Ciechanowiec u powiat wysokomazowiecki, |
— |
powiat sejneński, |
— |
gminy Rutka-Tartak, Szypliszki, Suwałki, Raczki u powiat suwalski, |
— |
gminy Rutki u powiat zambrowski, |
— |
gminy Suchowola i Korycin u powiat sokólski, |
— |
powiat bielski, |
— |
powiat M. Białystok, |
— |
powiat M. Suwałki, |
— |
powiat moniecki. |
DIO II.
1. Estonija
Sljedeća područja u Estoniji:
— |
Kallaste linn, |
— |
Rakvere linn, |
— |
Tartu linn, |
— |
Vändra linn, |
— |
Viljandi linn, |
— |
Ida-Virumaa maakond, |
— |
Põlvamaa maakond, |
— |
Raplamaa maakond, |
— |
dio Kuusalu valda koji je smješten južno od ceste 1 (E20), |
— |
dio Palamuse valda koji je smješten istočno od željezničke pruge Tallinn-Tartu, |
— |
dio Pärsti valda koji je smješten zapadno od ceste 24126, |
— |
dio Suure-Jaani valda koji je smješten zapadno od ceste 49, |
— |
dio Tabivere valda koji je smješten istočno od željezničke pruge Tallinn-Tartu, |
— |
dio Tamsalu valda koji je smješten sjeveroistočno od željezničke pruge Tallinn-Tartu, |
— |
dio Tartu valda koji je smješten istočno od željezničke pruge Tallinn-Tartu, |
— |
dio Viiratsi valda koji je smješten zapadno od linije koja se proteže zapadnim dijelom ceste 92 do križanja s cestom 155, zatim cestom 155 do križanja s cestom 24156, zatim cestom 24156 do prelaska rijeke Verilaske, zatim rijekom Verilaske do južne granice valda, |
— |
Abja vald, |
— |
Aegviidu vald, |
— |
Alatskivi vald, |
— |
Anija vald, |
— |
Häädemeeste vald, |
— |
Haaslava vald, |
— |
Halliste vald, |
— |
Kadrina vald, |
— |
Kambja vald, |
— |
Karksi vald, |
— |
Kasepää vald, |
— |
Kõpu vald, |
— |
Kose vald, |
— |
Kõue vald, |
— |
Laekvere vald, |
— |
Luunja vald, |
— |
Mäksa vald, |
— |
Meeksi vald, |
— |
Pala vald, |
— |
Peipsiääre vald, |
— |
Piirissaare vald, |
— |
Rakvere vald, |
— |
Saarde vald, |
— |
Saare vald, |
— |
Surju vald, |
— |
Tahkuranna vald, |
— |
Tapa vald, |
— |
Vändra vald, |
— |
Vara vald, |
— |
Vinni vald, |
— |
Võnnu vald. |
2. Latvija
Sljedeća područja u Latviji:
— |
Krimuldas novads, |
— |
u Limbažu novads, Skultes, Vidridžu, Limbažu i Umurgas pagasti, |
— |
u Ogres novads, Krapes, Ķeipenes, Lauberes, Madlienas, Mazozolu, Menģeles i Taurupes pagasti, |
— |
Priekuļu novads, |
— |
u Salacgrīvas novads, Liepupes pagasts, |
— |
Aizkraukles novads, |
— |
Aknīstes novads, |
— |
Alūksnes novads, |
— |
Apes novads, |
— |
Baltinavas novads, |
— |
Balvi novads, |
— |
Cēsu novads, |
— |
Cesvaines novads, |
— |
Ērgļu novads, |
— |
Gulbenes novads, |
— |
Ilūkstes novads, |
— |
Jaunpiebalgas novads, |
— |
Jēkabpils novads, |
— |
Kocēnu novads, |
— |
Kokneses novads, |
— |
Krustpils novads, |
— |
Lielvārdes novads, |
— |
Līvānu novads, |
— |
Lubānas novads, |
— |
Madonas novads, |
— |
Pārgaujas novads, |
— |
Pļaviņu novads, |
— |
Raunas novads, |
— |
Rugāju novads, |
— |
Saulkrastu novads, |
— |
Sējas novads, |
— |
Skrīveru novads, |
— |
Smiltenes novads, |
— |
Varakļānu novads, |
— |
Vecpiebalgas novads, |
— |
Viļakas novads, |
— |
Jēkabpils republikas pilsēta, |
— |
Valmiera republikas pilsēta. |
3. Litva
Sljedeća područja u Litvi:
— |
u Anykščiai rajono savivaldybė, Andrioniškis, Anykščiai, Debeikiai, Kavarskas, Kurkliai, Skiemonys, Traupis, Troškūnai seniūnija i dio Svėdasai seniūnijosa koji je smješten južno od ceste br. 118, |
— |
u Jonava rajono savivaldybė, Šilų i Bukonių seniūnija te u Žeimių seniūnija, Biliuškiai, Drobiškiai, Normainiai II, Normainėliai, Juškonys, Pauliukai, Mitėniškiai, Zofijauka, Naujokai kaimas, |
— |
u Kaišiadorys rajono savivaldybė, Kaišiadorių apylinkės, Kruonio, Nemaitonių, Paparčių, Žąslių, Žiežmarių i Žiežmarių apylinkės seniūnija te dio Rumšiškių seniūnija smješten južno od ceste N. A1, |
— |
u Kaunas rajono savivaldybė, Akademijos, Alšėnų, Babtų, Batniavos, Čekiškės, Domeikavos, Ežerėlio, Garliavos, Garliavos apylinkių, Kačerginės, Kulautuvos, Linksmakalnio, Raudondvario, Ringaudų, Rokų, Samylų, Taurakiemio, Užliedžių, Vilkijos, Vilkijos apylinkių i Zapyškio seniūnija, |
— |
u Kėdainiai rajono savivaldybė, Josvainių, Pernaravos, Krakių, Dotnuvos, Gudžiūnų, Surviliškio, Vilainių, Truskavos, Šėtos, Kėdainių miesto seniūnija, |
— |
u Panevėžys rajono savivaldybė, Karsakiškio, Miežiškių, Paįstrio, Panevėžio, Ramygalos, Raguvos, Vadoklių i Velžio seniūnija, |
— |
u Šalčininkai rajono savivaldybė, Jašiūnų, Turgelių, Akmenynės, Šalčininkų, Gerviškių, Butrimonių, Eišiškių, Poškonių, Dieveniškių seniūnija, |
— |
u Varėna rajono savivaldybė, Kaniavos, Marcinkonių, Merkinės seniūnija, |
— |
Alytus miesto savivaldybė, |
— |
Kaišiadorys miesto savivaldybė, |
— |
Kaunas miesto savivaldybė, |
— |
Panevėžys miesto savivaldybė, |
— |
Vilnius miesto savivaldybė, |
— |
Alytus rajono savivaldybė, |
— |
Biržai rajono savivaldybė, |
— |
Druskininkai rajono savivaldybė, |
— |
Lazdijai rajono savivaldybė, |
— |
Prienai rajono savivaldybė, |
— |
Širvintos rajono savivaldybė, |
— |
Ukmergė rajono savivaldybė, |
— |
Vilnius rajono savivaldybė, |
— |
Birštonas savivaldybė, |
— |
Elektrėnai savivaldybė. |
4. Poljska
Sljedeća područja u Poljskoj:
U podlaskie województwo:
— |
gminy Czarna Białostocka, Supraśl, Wasilków i dio Zabłudówa (sjeveroistočni dio gmina čija je vanjska granica linija koju čini cesta br. 19 i nastavlja se na cestu br. 685) u powiat białostocki, |
— |
gminy Dąbrowa Białostocka, Janów, Nowy Dwór i Sidra u powiat sokólski, |
— |
gminy Lipsk u powiat augustowski, |
— |
gminy Narew, Narewka i Białowieża u powiat hajnowski. |
DIO III.
1. Estonija
Sljedeća područja u Estoniji:
— |
Elva linn, |
— |
Jõgeva linn, |
— |
Põltsamaa linn, |
— |
Võhma linn, |
— |
Järvamaa maakond, |
— |
Valgamaa maakond, |
— |
Võrumaa maakond, |
— |
dio Palamuse valda koji je smješten zapadno od željezničke pruge Tallinn-Tartu, |
— |
dio Pärsti valda koji je smješten istočno od ceste 24126, |
— |
dio Suure-Jaani valda koji je smješten istočno od ceste 49, |
— |
dio Tabivere valda koji je smješten zapadno od željezničke pruge Tallinn-Tartu, |
— |
dio Tamsalu valda koji je smješten jugozapadno od željezničke pruge Tallinn-Tartu, |
— |
dio Tartu valda koji je smješten zapadno od željezničke pruge Tallinn-Tartu, |
— |
dio Viiratsi valda koji je smješten zapadno od linije koja se proteže zapadnim dijelom ceste 92 do križanja s cestom 155, zatim cestom 155 do križanja s cestom 24156, zatim cestom 24156 do prelaska rijeke Verilaske, zatim rijekom Verilaske do južne granice valda, |
— |
Jõgeva vald, |
— |
Kolga-Jaani vald, |
— |
Konguta vald, |
— |
Kõo vald, |
— |
Laeva vald, |
— |
Nõo vald, |
— |
Paistu vald, |
— |
Pajusi vald, |
— |
Põltsamaa vald, |
— |
Puhja vald, |
— |
Puurmani vald, |
— |
Rakke vald, |
— |
Rannu vald, |
— |
Rõngu vald, |
— |
Saarepeedi vald, |
— |
Tähtvere vald, |
— |
Tarvastu vald, |
— |
Torma vald, |
— |
Ülenurme vald, |
— |
Väike-Maarja vald. |
2. Latvija
Sljedeća područja u Latviji:
— |
u Limbažu novads, Viļķenes, Pāles i Katvaru pagasti, |
— |
u Salacgrīvas novads, Ainažu i Salacgrīvas pagasti, |
— |
Aglonas novads, |
— |
Alojas novads, |
— |
Beverīinas novads, |
— |
Burtnieku novads, |
— |
Ciblas novads, |
— |
Dagdas novads, |
— |
Daugavpils novads, |
— |
Kārsavas novads, |
— |
Krāslavas novads, |
— |
Ludzas novads, |
— |
Mazsalacas novads, |
— |
Naukšēnu novads, |
— |
Preiļu novads, |
— |
Rēzeknes novads, |
— |
Riebiņu novads, |
— |
Rūjienas novads, |
— |
Strenču novads, |
— |
Valkas novads, |
— |
Vārkavas novads, |
— |
Viļānu novads, |
— |
Zilupes novads, |
— |
Daugavpils republikas pilsēta, |
— |
Rēzekne republikas pilsēta. |
3. Litva
Sljedeća područja u Litvi:
— |
u Anykščiai rajono savivaldybė, Viešintos seniūnija i dio Svėdasai seniūnija koji je smješten sjeverno od ceste br. 118, |
— |
u Jonava rajono savivaldybė, Upninkų, Ruklos, Dumsių, Užusalių i Kulvos seniūnija te, u Žeimiai seniūnija, kaimas Akliai, Akmeniai, Barsukinė, Blauzdžiai, Gireliai, Jagėlava, Juljanava, Kuigaliai, Liepkalniai, Martyniškiai, Milašiškiai, Mimaliai, Naujasodis, Normainiai I, Paduobiai, Palankesiai, Pamelnytėlė, Pėdžiai, Skrynės, Svalkeniai, Terespolis, Varpėnai, Žeimių gst., Žieveliškiai i Žeimių miestelis, |
— |
u Kaišiadorys rajono savivaldybė, Palomenės i Pravieniškių seniūnija te dio Rumšiškių seniūnija koji je smješten sjeverno od ceste N. A1, |
— |
u Kaunas rajono savivaldybė, Vandžiogalos, Lapių, Karmėlavos i Neveronių seniūnija, |
— |
u Kėdainiai rajono savivaldybė, Pelėdnagių seniūnija, |
— |
u Šalčininkai rajono savivaldybė, Baltosios Vokės, Pabarės, Dainavos, Kalesninkų seniūnija, |
— |
u Varėna rajono savivaldybė, Valkininkų, Jakėnų, Matuizų, Varėnos, Vydenių seniūnija, |
— |
Jonava miesto savivaldybė, |
— |
Ignalina rajono savivaldybė, |
— |
Kupiškis rajono savivaldybė, |
— |
Moletai rajono savivaldybė, |
— |
Rokiškis rajono savivaldybė, |
— |
Švencionys rajono savivaldybė, |
— |
Trakai rajono savivaldybė, |
— |
Utena rajono savivaldybė, |
— |
Zarasai rajono savivaldybė, |
— |
Visaginas savivaldybe. |
4. Poljska
Sljedeća područja u Poljskoj:
U podlaskie województwo:
— |
gminy Gródek i Michałowo u powiat białostocki, |
— |
gminy Krynki, Kuźnica, Sokółka i Szudziałowo u powiat sokólski. |
DIO IV.
Italija
Sljedeća područja u Italiji:
Sva područja Sardinije.”
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/61 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/2434
оd 18. prosinca 2015.
o izmjeni Provedbene odluke 2014/237/EU o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju i širenja unutar Unije štetnih organizama u odnosu na određeno voće i povrće podrijetlom iz Indije
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 9178)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 16. stavak 3. četvrtu rečenicu,
budući da:
(1) |
Provedbenom odlukom Komisije 2014/237/EU (2) zabranjuje se uvoz biljaka Colocasia Schott, osim sjemenja i korijenja, te biljaka Momordica L., Solanum melongena L. i Trichosanthes L., osim sjemenja, iz Indije. Nadalje, za uvoz biljaka Mangifera L., osim sjemenja, Provedbenom odlukom 2014/237/EU zahtijeva se da indijska nadležna tijela poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da u pošiljkama nema štetnih organizama. |
(2) |
Provedbena odluka 2014/237/EU vremenski je ograničena. S obzirom na broj pošiljki zaustavljenih zbog štetnih organizama na velikom broju biljaka i biljnih proizvoda podrijetlom iz Indije, Komisija zaključuje da su potrebna daljnja poboljšanja indijskog sustava fitosanitarne certifikacije. U skladu s time primjereno je produljiti valjanost Provedbene odluke 2014/237/EU do 31. prosinca 2016. |
(3) |
Provedbenu odluku 2014/237/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(4) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Članak 2. Provedbene odluke Komisije 2014/237/EU zamjenjuje se sljedećim:
„Članak 2.
Ova Odluka prestaje važiti 31. prosinca 2016.”
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 18. prosinca 2015.
Za Komisiju
Vytenis ANDRIUKAITIS
Član Komisije
(1) SL L 169, 10.7.2000., str. 1.
(2) Provedbena odluka Komisije 2014/237/EU оd 24. travnja 2014. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju i širenja unutar Unije štetnih organizama u odnosu na određeno voće i povrće podrijetlom iz Indije (SL L 125, 26.4.2014., str. 93.).
AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/62 |
ODLUKA br. 1/2015 VIJEĆA ZA PRIDRUŽIVANJE EU-EGIPAT
od 21. rujna 2015.
o zamjeni Protokola 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Arapske Republike Egipta, s druge strane, o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje [2015/2435]
VIJEĆE ZA PRIDRUŽIVANJE EU-EGIPAT,
uzimajući u obzir Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Arapske Republike Egipta, s druge strane (1), a posebno njegov članak 27.,
uzimajući u obzir Protokol 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Arapske Republike Egipta, s druge strane, o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje,
budući da:
(1) |
U članku 27. Euromediteranskog sporazuma o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Arapske Republike Egipta, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”), upućuje se na Protokol 4. uz Sporazum (dalje u tekstu „Protokol 4.”) kojim se utvrđuju pravila o podrijetlu i predviđa kumulacija podrijetla između Europske unije, Egipta i drugih ugovornih stranaka Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla (2) („Konvencija”). |
(2) |
Člankom 39. Protokola 4. predviđa se da Vijeće za pridruživanje utvrđeno člankom 74. Sporazuma može odlučiti izmijeniti odredbe tog protokola. |
(3) |
Konvencijom se nastoji protokole o pravilima o podrijetlu koji su trenutačno na snazi u zemljama paneuromediteranskog područja zamijeniti jedinstvenim pravnim aktom. |
(4) |
Unija i Egipat potpisali su Konvenciju 15. lipnja 2011. odnosno 9. listopada 2013. |
(5) |
Unija i Egipat položili su kod depozitara Konvencije svoje isprave o prihvatu 26. ožujka 2012. odnosno 23. travnja 2014. Stoga je Konvencija na temelju svojeg članka 10. stavka 3. stupila na snagu 1. svibnja 2012. za Uniju i 1. lipnja 2014. za Egipat. |
(6) |
Protokol 4. stoga bi trebalo zamijeniti novim protokolom kojim se upućuje na Konvenciju, |
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Protokol 4. uz Euromediteranski sporazum o pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Arapske Republike Egipta, s druge strane, o definiciji pojma „proizvodi s podrijetlom” i načinima administrativne suradnje zamjenjuje se tekstom iz Priloga ovoj Odluci.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.
Primjenjuje se od 1. veljače 2016.
Sastavljeno u Bruxellesu 21. rujna 2015.
Za Vijeće za pridruživanje
Predsjednica
F. MOGHERINI
(1) SL L 304, 30.9.2004., str. 39.
(2) SL L 54, 26.2.2013., str. 4.
PRILOG
„PROTOKOL 4.
o definiciji pojma ‚proizvodi s podrijetlom’ i načinima administrativne suradnje
Članak 1.
Primjenjiva pravila o podrijetlu
1. Za potrebe provedbe ovog Sporazuma primjenjuju se Dodatak I. i odgovarajuće odredbe Dodatka II. Regionalnoj konvenciji o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla (1) (dalje u tekstu ‚Konvencija’).
2. Sva upućivanja na ‚odgovarajući Sporazum’ u Dodatku I. i u odgovarajućim odredbama Dodatka II. Regionalnoj konvenciji o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima podrijetla smatraju se upućivanjima na ovaj Sporazum.
Članak 2.
Rješavanje sporova
1. Ako dođe do sporova o postupcima provjere određenih u članku 32. Dodatka I. Konvenciji, koji se ne mogu riješiti između carinskih tijela koja traže provjeru i carinskih tijela odgovornih za provedbu provjere, ti se sporovi podnose na rješavanje Vijeću za pridruživanje.
2. U svim slučajevima rješavanje sporova između uvoznika i carinskih tijela zemlje uvoznice provodi se na temelju zakonodavstva te zemlje.
Članak 3.
Izmjene Protokola
Vijeće za pridruživanje može odlučiti izmijeniti odredbe ovog Protokola.
Članak 4.
Povlačenje iz Konvencije
1. Ako Europska unija ili Egipat depozitaru Konvencije dostave pisanu obavijest o svojoj namjeri povlačenja iz Konvencije u skladu s njezinim člankom 9., Unija i Egipat odmah započinju pregovore o pravilima o podrijetlu radi provedbe ovog Sporazuma.
2. Do stupanja na snagu novoutvrđenih pravila o podrijetlu na ovaj Sporazum i dalje se primjenjuju pravila o podrijetlu iz Dodatka I. Konvenciji i, prema potrebi, odgovarajuće odredbe njezina Dodatka II. koja su primjenjiva u trenutku povlačenja. Međutim, od trenutka povlačenja smatra se da je pravilima o podrijetlu iz Dodatka I. i, prema potrebi, odgovarajućim odredbama Dodatka II. Konvenciji dopuštena dvostrana kumulacija samo između Europske unije i Egipta.”
Ispravci
22.12.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 334/65 |
Ispravak Uredbe Komisije (EU) br. 899/2012 od 21. rujna 2012. o izmjeni priloga II. i III. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća o maksimalnim razinama ostataka acefata, alaklora, anilazina, azociklotina, benfurakarba, butilata, kaptafola, karbarila, karbofurana, karbosulfana, klorfenapira, klortal-dimetila, klortiamida, ciheksatina, dijazinona, diklorbenila, dikofola, dimetipina, dinikonazola, disulfotona, fenitrotiona, flufenzina, furatiokarba, heksakonazola, laktofena, mepronila, metamidofosa, metoprena, monokrotofosa, monurona, oksikarboksina, oksidemeton-metila, paration-metila, forata, fosalona, procimidona, profenofosa, propaklora, kvinkloraka, kvintozena, tolilfluanida, triklorfona, tridemorfa i trifluralina u ili na određenim proizvodima i o izmjeni te Uredbe kroz Prilog V. s popisom zadanih vrijednosti
( Službeni list Europske unije L 273 od 6. listopada 2012. )
(Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 03/Sv. 51 od 25. lipnja 2013.)
Na stranici 217., u Prilogu, u stavku 1. točki (a) o izmjeni Priloga II. Uredbi 396/2005, pod naslovom „Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)”, u tablici, u prvom retku, u stupcu (16):
umjesto:
„Forat (zbroj forata, njegovoga kisikovog analoga i njihovih sulfoksida i sulfona, izraženo kao forat)”;
treba stajati:
„Forat (zbroj forata, njegovoga kisikovog analoga i njihovih sulfona, izraženo kao forat)”.
Na stranici 253., u Prilogu, u stavku 2. točki (c) o izmjeni Priloga III. Uredbi 396/2005, pod naslovom „Ostaci pesticida i maksimalne razine ostataka (mg/kg)”, u tablici, u prvom retku, u stupcu (16):
umjesto:
„Forat (zbroj forata, njegovoga kisikovog analoga i njihovih sulfoksida i sulfona, izraženo kao forat)”;
treba stajati:
„Forat (zbroj forata, njegovoga kisikovog analoga i njihovih sulfona, izraženo kao forat)”.