ISSN 1977-0847

Službeni list

Europske unije

L 330

European flag  

Hrvatsko izdanje

Zakonodavstvo

Svezak 57.
15. studenoga 2014.


Sadržaj

 

I.   Zakonodavni akti

Stranica

 

 

DIREKTIVE

 

*

Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa ( 1 )

1

 

 

II.   Nezakonodavni akti

 

 

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

 

 

2014/793/EU

 

*

Odluka Vijeća od 7. studenoga 2014. o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Francuske Republike o primjeni zakonodavstva Unije o oporezivanju dohotka od štednje i administrativnoj suradnji u području oporezivanja u vezi sa zajednicom Saint-Barthélemy

10

 

 

Sporazum između Europske unije i Francuske Republike o primjeni zakonodavstva Unije o oporezivanju dohotka od štednje i administrativnoj suradnji u području oporezivanja u vezi sa zajednicom Saint-Barthélemy

12

 

 

UREDBE

 

*

Uredba Vijeća (EU) br. 1221/2014 od 10. studenoga 2014. o utvrđivanju za 2015. ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru i o izmjeni uredaba (EU) br. 43/2014 i (EU) br. 1180/2013

16

 

*

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1222/2014 оd 8. listopada 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na regulatorne tehničke standarde o pobližem određivanju metodologije za utvrđivanje globalnih sistemski važnih institucija i definiranje potkategorija globalnih sistemski važnih institucija ( 1 )

27

 

*

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1223/2014 оd 14. studenoga 2014. o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2454/93 u pogledu pojednostavnjenog završetka postupka unutarnje proizvodnje ( 1 )

37

 

 

Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1224/2014 оd 14. studenoga 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

38

 

 

ODLUKE

 

 

2014/794/EU

 

*

Odluka Vijeća od 7. studenoga 2014. o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Odbora za suradnju u području kulture osnovanog Protokolom o suradnji u području kulture uz Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane, u pogledu sastavljanja popisa 15 arbitara

40

 

 

2014/795/EU

 

*

Provedbena odluka Vijeća od 7. studenoga 2014. o produljenju primjene Provedbene odluke 2011/335/EU kojom se Republici Litvi odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 287. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

44

 

 

2014/796/EU

 

*

Provedbena odluka Vijeća od 7. studenoga 2014. kojom se Republici Latviji odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 287. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

46

 

 

2014/797/EU

 

*

Provedbena odluka Vijeća od 7. studenoga 2014. kojom se Republici Estoniji odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 26. stavka 1. točke (a) te članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

48

 

 

2014/798/EU

 

*

Provedbena odluka Komisije оd 13. studenoga 2014. o izmjeni Priloga F Direktivi Vijeća 64/432/EEZ u pogledu obrazaca zdravstvenih certifikata za trgovinu govedima i svinjama unutar Unije te dodatnih zdravstvenih zahtjeva povezanih s trihinelom za trgovinu domaćim svinjama unutar Unije (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 8336)  ( 1 )

50

 

 

AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

 

 

2014/799/EU

 

*

Odluka br. 4/2014 Odbora veleposlanika AKP-a i EU-a od 23. listopada 2014. o mandatu koji treba dati izvršnom odboru Centra za razvoj poduzetništva (CDE)

61

 


 

(1)   Tekst značajan za EGP

HR

Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje.

Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica.


I. Zakonodavni akti

DIREKTIVE

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/1


DIREKTIVA 2014/95/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 22. listopada 2014.

o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 50. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

U svojoj komunikaciji pod nazivom „Akt o jedinstvenom tržištu – dvanaest mjera za poticanje rasta i jačanje povjerenja – ‚Zajedno za novi rast’”, donesenoj 13. travnja 2011., Komisija utvrđuje potrebu za postizanjem usporedivo visoke razine diljem svih država članica transparentnosti socijalnih i okolišnih informacija koje pružaju poduzeća u svim sektorima. To je potpuno u skladu s mogućnošću država članica da prema potrebi traže daljnja poboljšanja na području transparentnosti nefinancijskih informacija poduzeća, što po svojoj naravi predstavlja stalno nastojanje.

(2)

Potreba za poboljšanjem u objavljivanju socijalnih i okolišnih informacija poduzeća putem podnošenja zakonodavnog prijedloga u ovom području ponovljena je u Komunikaciji Komisije pod nazivom „Obnovljena strategija EU-a za korporativnu društvenu odgovornost za razdoblje 2011. – 2014.” donesenoj 25. listopada 2011.

(3)

U svojim rezolucijama od 6. veljače 2013. pod nazivom „Korporativna društvena odgovornost: pouzdano, transparentno i odgovorno poslovno ponašanje i održivi rast” te „Korporativna društvena odgovornost: promicanje društvenih interesa i put prema održivom i uključivom oporavku” Europski parlament prepoznao je važnost objavljivanja od strane poduzeća, informacija o održivosti, kao što su socijalni i okolišni čimbenici, radi identificiranja rizika za održivost i povećanja povjerenja ulagača i potrošača. Objavljivanje nefinancijskih informacija doista je presudno za upravljanje promjenom prema održivom svjetskom gospodarstvu povezivanjem dugoročne profitabilnosti s društvenom pravdom i zaštitom okoliša. U tom kontekstu, objavljivanje nefinancijskih informacija pomaže u mjerenju, praćenju i upravljanju poslovnim rezultatima poduzeća i njihovim učinkom na društvo. Stoga je Europski parlament pozvao Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o objavljivanju nefinancijskih informacija poduzeća, kojim bi se omogućila velika fleksibilnost u djelovanju, kako bi se uzele u obzir višedimenzionalna priroda korporativne društvene odgovornosti i raznolikost politika korporativne društvene odgovornosti koje provode poduzeća, uz dovoljnu razinu usporedivosti radi zadovoljavanja potreba ulagača i drugih dionika te potrebe da se potrošačima osigura jednostavan pristup informacijama o učinku poduzećâ na društvo.

(4)

Usklađivanje nacionalnih odredbi koje se odnose na objavljivanje nefinancijskih informacija u pogledu određenih velikih poduzeća važno je za interese poduzeća, dioničara i drugih dionika. Na tim je poljima usklađivanje nužno jer većina tih poduzeća posluje u više država članica.

(5)

Također je potrebno utvrditi određene minimalne pravne uvjete u pogledu opsega informacija koje bi poduzeća diljem Unije trebala učiniti dostupnima javnosti i tijelima vlasti. Poduzeća na koja se primjenjuje ova Direktiva trebala bi dati pošten i sveobuhvatan pregled svojih politika, rezultata i rizika.

(6)

Kako bi se poboljšala dosljednost i usporedivost nefinancijskih informacija koje se objavljuju diljem Unije, određena velika poduzeća trebala bi izraditi nefinancijsko izvješće s informacijama koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja te pitanja u vezi s poštovanjem ljudskih prava, borbom protiv korupcije i podmićivanjem. To bi izvješće trebalo sadržavati opis politika, rezultata i rizika povezanih s tim pitanjima te bi ga trebalo uključiti u izvješće poslovodstva dotičnog poduzeća. Nefinancijsko izvješće također bi trebalo sadržavati informacije o postupcima temeljite analize koje provodi poduzeće, također i u pogledu, prema potrebi i kad je to relevantno, njegovog lanca nabave i lanca podugovaratelja kako bi se utvrdili, spriječili i ublažili postojeći i mogući negativni učinci. Države članice trebale bi imati mogućnost izuzeti poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi iz obveze izrade nefinancijskog izvješća ako dostave zasebno izvješće koje se odnosi na istu financijsku godinu i koje ima jednak sadržaj.

(7)

Ako se od poduzeća traži da izrade nefinancijsko izvješće, ono bi u pogledu okolišnih pitanja trebalo sadržavati pojedinosti o aktualnim i predvidljivim učincima poslovanja poduzeća na okoliš te prema potrebi na zdravlje i sigurnost, uporabu obnovljivih i/ili neobnovljivih izvora energije, emisiju stakleničkih plinova, uporabu vode i onečišćenje zraka. U pogledu socijalnih i kadrovskih pitanja informacije u izvješću mogu se odnositi na mjere poduzete radi jamčenja jednakosti spolova, provedbe temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, uvjeta rada, socijalnog dijaloga, poštovanja prava radnika na informacije i savjetovanje, poštovanja prava sindikata, zdravlja i sigurnosti na poslu te dijaloga s lokalnim zajednicama i/ili na mjere poduzete radi osiguravanja zaštite i razvoja tih zajednica. U pogledu ljudskih prava te borbe protiv korupcije i podmićivanja, nefinancijske informacije mogle bi obuhvaćati podatke o sprečavanju kršenja ljudskih prava i/ili važećim instrumentima za borbu protiv korupcije i podmićivanja.

(8)

Poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi, trebala bi pružiti odgovarajuće informacije u vezi s pitanjima koja se ističu kao ona koja bi najvjerojatnije mogla prouzročiti ostvarenje osnovnih rizika kojima bi se izazvao ozbiljan učinak, zajedno s onima koji su se već ostvarili. Ozbiljnost takvih učinaka trebala bi se procjenjivati prema njihovu opsegu i težini. Rizici nepovoljnih učinaka mogu potjecati od aktivnosti samog poduzeća ili mogu biti povezani s njegovim poslovanjem te, kad je relevantno i razmjerno, s njegovim proizvodima, uslugama i poslovnim odnosima, uključujući lanac nabave i lanac podugovaratelja. To ne bi trebalo prouzročiti nepotrebna administrativna opterećenja za mala i srednja poduzeća.

(9)

Prilikom pružanja tih informacija poduzeća koja podliježu ovoj Direktivi mogu se osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije, kao što je Sustav za upravljanje okolišem i neovisno ocjenjivanje (EMAS) ili međunarodne okvire, kao što su Globalni sporazum Ujedinjenih naroda (UN), vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima za provedbu okvirnog programa UN-a „Zaštita, poštovanje i pomoć”, Smjernice za multinacionalna društva Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), norma (ISO) 26000 Međunarodne organizacije za normizaciju, Tripartitna deklaracija o načelima koja se odnose na multinacionalna društva i socijalnu politiku Međunarodne organizacije rada te Globalna inicijativa za izvješćivanje, ili na druge priznate međunarodne okvire.

(10)

Države članice trebale bi osigurati postojanje primjerenih i djelotvornih sredstava kojima se jamči objavljivanje nefinancijskih informacija poduzeća u skladu s ovom Direktivom. Stoga bi države članice trebale osigurati postojanje učinkovitih nacionalnih postupaka kojima se jamči postupanje u skladu s obvezama iz ove Direktive te dostupnost tih postupaka svim fizičkim i pravnim osobama koje, u skladu s nacionalnim pravom, imaju legitiman interes da se osigura poštovanje odredbi ove Direktive.

(11)

U stavku 47. završnog dokumenta konferencije Ujedinjenih naroda RIO+20 pod nazivom „Budućnost kakvu želimo” prepoznaje se važnost izvješćivanja o korporativnoj održivosti te se potiče poduzeća da prema potrebi razmotre uključivanje informacija o održivosti u svoj ciklus izvješćivanja. Tim se stavkom također potiče industriju, zainteresirane vlade i relevantne dionike da uz potporu sustava Ujedinjenih naroda prema potrebi razviju modele najbolje prakse i podupru mjere za uključivanje financijskih i nefinancijskih informacija, uzimajući u obzir iskustva iz postojećih okvira.

(12)

Pristup ulagatelja nefinancijskim informacijama korak je prema postizanju cilja uspostave tržišnih i političkih poticaja do 2020. kao nagrade za poslovna ulaganja u učinkovitost u okviru plana za resursnu učinkovitost Europe.

(13)

U svojim zaključcima od 24. i 25. ožujka 2011. Europsko vijeće pozvalo je na smanjenje ukupnog regulatornog tereta na europskoj i nacionalnoj razini, posebno za mala i srednja poduzeća (MSP), te predložilo mjere za povećanje produktivnosti, dok je cilj strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast poboljšanje poslovnog okoliša za MSP-e i promicanje njihove internacionalizacije. Stoga bi se u skladu s načelom „mislimo najprije na male” novi zahtjevi za objavljivanje trebali primjenjivati samo na određena velika poduzeća i grupe.

(14)

Područje primjene tih zahtjeva za objavljivanje nefinancijskih informacija trebalo bi se odrediti s obzirom na prosječan broj zaposlenika, ukupnu bilancu i neto prihod. Mala i srednja poduzeća trebala bi biti oslobođena dodatnih zahtjeva, a obveza objavljivanja nefinancijskog izvješća trebala bi se odnositi samo na ona velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa te na one subjekte od javnog interesa koji su matična poduzeća velikih grupa, čiji je prosječni broj zaposlenika u oba slučaja veći od 500, u slučaju grupe na konsolidiranoj osnovi. To države članice ne bi trebalo spriječiti u tome da traže objavljivanje nefinancijskih informacija poduzeća i grupa koji ne podliježu ovoj Direktivi.

(15)

Mnoga su poduzeća koja spadaju u područje primjene Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (3) članovi grupa poduzeća. Konsolidirana izvješća poslovodstva trebala bi biti sastavljena tako da se informacije o takvim grupama poduzeća mogu prenositi članovima i trećim stranama. Stoga bi nacionalno pravo kojim se uređuju konsolidirana izvješća poslovodstva trebalo biti usklađeno radi postizanja ciljeva usporedivosti i dosljednosti informacija koje bi poduzeća trebala objavljivati unutar Unije.

(16)

Ovlašteni revizori i revizorska društva trebali bi provjeravati samo je li podneseno nefinancijsko izvješće ili zasebno izvješće. Osim toga, države članice trebale bi moći tražiti da informacije obuhvaćene nefinancijskim izvješćem ili zasebnim izvješćem provjeri neovisni pružatelj usluga provjere.

(17)

Kako bi se poduzećima olakšalo objavljivanje nefinancijskih informacija, Komisija bi trebala izraditi neobvezujuće smjernice, uključujući opće i sektorske nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti. Komisija bi trebala uzeti u obzir sadašnje najbolje prakse, međunarodne trendove i rezultate srodnih inicijativa Unije. Komisija bi trebala održati odgovarajuća savjetovanja, između ostalog i s relevantnim dionicima. Prilikom navođenja okolišnih aspekata Komisija bi trebala obuhvatiti barem uporabu tla, uporabu vode, emisije stakleničkih plinova i uporabu materijala.

(18)

Raznolikost sposobnosti i stajališta članova administrativnih, upravnih i nadzornih tijela poduzeća olakšava dobro razumijevanje organizacije poslovanja i poslovnih pitanja dotičnog poduzeća. Članovima spomenutih tijela omogućava da na konstruktivan način preispituju odluke o upravljanju te da budu otvoreniji za inovativne ideje, čime se sprečava pojava „grupnog mišljenja” tj. sličnosti u stajalištima članova. Na taj način raznolikost doprinosi učinkovitom nadzoru vođenja i uspješnom upravljanju poduzećem. Stoga je važno poboljšati transparentnost u pogledu politike raznolikosti koja se primjenjuje. Tako bi se tržište obavijestilo o praksama u korporativnom upravljanju, čime bi se izvršio neizravan pritisak na poduzeća u pogledu veće raznolikosti njihovih odbora.

(19)

Obveza objavljivanja politike raznolikosti u pogledu administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, trebala bi se odnositi samo na određena velika poduzeća. Objavljivanje politike raznolikosti trebalo bi biti dijelom izvješća o korporativnom upravljanju, kako je utvrđeno člankom 20. Direktive 2013/34/EU. Ako se politika raznolikosti ne primjenjuje, ne bi trebala postojati obveza njezine uspostave, no u izvješće o korporativnom upravljanju trebalo bi uvrstiti jasno objašnjenje razloga tomu.

(20)

Uočene su inicijative na razini Unije, uključujući izvješćivanje po državama za nekoliko sektora, kao i preporuke u zaključcima Europskog vijeća od 22. svibnja 2013. i od 19. i 20. prosinca 2013. u pogledu izvješćivanja po državama velikih trgovačkih društava i grupa te slične odredbe Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i međunarodna nastojanja da se poboljša transparentnost financijskog izvješćivanja. U kontekstu skupina G8 i G20 od OECD-a zatraženo je da izradi predložak standardiziranog obrasca za multinacionalna poduzeća kako bi poreznim tijelima podnosila prijavu o tome gdje u svijetu ostvaruju dobit i plaćaju porez. Takvim nastojanjima dopunjuju se prijedlozi iz ove Direktive, što predstavlja odgovarajuće mjere u pogledu njihovih ciljeva.

(21)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, a to je jačanje relevantnosti, usklađenosti i usporedivosti informacija koje objavljuju određena velika poduzeća i grupe diljem Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svoga učinka on može bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)

Ovom Direktivom poštuju se temeljna prava te načela priznata osobito u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, uključujući slobodu poduzetništva, poštovanje privatnog života i zaštita osobnih podataka. Ova se Direktiva mora provoditi u skladu s tim pravima i načelima.

(23)

Direktivu 2013/34/EU stoga treba izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2013/34/EU

Direktiva 2013/34/EU mijenja se kako slijedi:

1.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 19.a

Nefinancijsko izvješće

1.   Velika poduzeća koja su subjekti od javnog interesa i koja na datum bilance premašuju kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenika tijekom financijske godine u svoje izvješće poslovodstva uključuju nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti koje se odnose barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

(a)

kratak opis poslovnog modela poduzeća;

(b)

opis politika poduzeća u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode;

(c)

rezultate tih mjera;

(d)

osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje poduzeća, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njegove poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji poduzeće upravlja tim rizicima;

(e)

nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

Ako poduzeće ne provodi mjere povezane s jednim ili više od navedenih pitanja, u nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

U nefinancijsko izvješće iz prvog podstavka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u godišnjim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

Države članice mogu dopustiti da se u iznimnim slučajevima izostave informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose kolektivnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju poduzeća, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava fer i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja poduzeća te učinka njegovih aktivnosti.

Prilikom propisivanja zahtjeva za objavom informacija iz prvog podstavka, države članice osiguravaju da se poduzeća mogu osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire te da, u tom slučaju, poduzeća navode na koje se okvire oslanjaju.

2.   Smatra se da su poduzeća ispunjavajući obvezu iz stavka 1. ispunila i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija iz trećeg podstavka članka 19. stavka 1.

3.   Poduzeće koje je poduzeće kći izuzima se iz obveze utvrđene u stavku 1. ako su to poduzeće i njegova poduzeća kćeri uključeni u konsolidirano izvješće poslovodstva ili zasebno izvješće drugog poduzeća sastavljeno u skladu s člankom 29. i ovim člankom.

4.   Ako poduzeće izradi zasebno izvješće koje se odnosi na istu financijsku godinu, bez obzira na to oslanja li se ili ne oslanja na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire, te ako su tim izvješćem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za nefinancijsko izvješće navedene u stavku 1., države članice mogu to poduzeće izuzeti iz obveze pripremanja nefinancijskog izvješća iz stavka 1. pod uvjetom da se to zasebno izvješće:

(a)

objavi zajedno s izvješćem poslovodstva u skladu s člankom 30.; ili

(b)

objavi na internetskoj stranici poduzeća na koju se upućuje u izvješću poslovodstva u razumnom roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

Stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis na poduzeća koja izrađuju zasebno izvješće iz prvog podstavka ovog stavka.

5.   Države članice osiguravaju da ovlašteni revizor ili revizorsko društvo provjeri je li dostavljeno nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ili zasebno izvješće iz stavka 4.

6.   Države članice mogu zahtijevati da informacije iz nefinancijskog izvješća iz stavka 1. ili zasebnog izvješća iz stavka 4. provjeri neovisni pružatelj usluga provjere.”

.

2.

Članak 20. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 1. dodaje se sljedeća točka:

„(g)

opis politike raznolikosti koja se primjenjuje u vezi s administrativnim, upravljačkim i nadzornim tijelima poduzeća s obzirom na aspekte kao što su, na primjer, dob, spol ili obrazovanje i struka, te ciljeve politike raznolikosti, način na koji se ona provodi i rezultate u izvještajnom razdoblju. Ako se takva politika ne provodi, izvješće sadržava obrazloženje za to.”

;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Ovlašteni revizor ili revizorsko društvo izražava mišljenje u skladu s drugim podstavkom članka 34. stavka 1. u vezi s informacijama izrađenim u skladu s točkama (c) i (d) stavka 1. ovog članka te provjerava jesu li dostavljene informacije iz točaka (a), (b), (e), (f) i (g) stavka 1. ovog članka.”

;

(c)

stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Države članice mogu izuzeti poduzeća iz stavka 1. koja su samo izdala vrijednosne papire koji nisu dionice uvrštene na uređeno tržište, u smislu članka 4. stavka 1. točke 14. Direktive 2004/39/EZ, iz primjene točaka (a), (b), (e), (f) i (g) stavka 1. ovog članka, osim ako su ta poduzeća izdala dionice kojima se trguje na multilateralnoj trgovinskoj platformi u smislu točke 15. članka 4. stavka 1. Direktive 2004/39/EZ.”

;

(d)

dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Neovisno o članku 40., stavak 1. točka (g). ne primjenjuje se na mala i srednja poduzeća.”

.

3.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 29.a

Konsolidirano nefinancijsko izvješće

1.   Subjekti od javnog interesa koji su matična poduzeća velike grupe koja na datume bilance na konsolidiranoj osnovi premašuje kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenika tijekom financijske godine u svoje konsolidirano izvješće poslovodstva uključuju konsolidirano nefinancijsko izvješće koje sadržava informacije u mjeri nužnoj za razumijevanje razvoja, rezultata poslovanja, položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti koji se odnosi barem na okolišna, socijalna i kadrovska pitanja, poštovanje ljudskih prava, borbu protiv korupcije i pitanja u vezi s podmićivanjem, uključujući:

(a)

kratak opis poslovnog modela grupe;

(b)

opis politika grupe u vezi s tim pitanjima, uključujući postupke temeljite analize koji se provode;

(c)

rezultate tih mjera;

(d)

osnovne rizike povezane s tim pitanjima koji se odnose na poslovanje grupe, uključujući, kad je to relevantno i razmjerno, njezine poslovne odnose, proizvode ili usluge koji mogu prouzročiti negativne učinke na tim područjima, te način na koji grupa upravlja tim rizicima;

(e)

nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti važne za određeno poslovanje.

Ako grupa ne provodi mjere povezane s jednim od navedenih pitanja ili više njih, u konsolidiranom nefinancijskom izvješću navodi se jasno i razumno objašnjenje zašto se one ne provode.

U konsolidirano nefinancijsko izvješće iz prvog podstavka prema potrebi se uključuju pozivanja na iznose iskazane u konsolidiranim financijskim izvještajima te dodatna objašnjenja tih iznosa.

Države članice mogu dopustiti da se u iznimnim slučajevima izostave informacije o predstojećim događajima ili pitanjima tijekom pregovora kad bi, u skladu s obrazloženim mišljenjem članova administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela koji djeluju u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene nacionalnim pravom i koji snose kolektivnu odgovornost za to mišljenje, objavljivanje takvih informacija moglo nanijeti ozbiljnu štetu poslovnom položaju grupe, pod uvjetom da takvo izostavljanje ne sprečava pošteno i objektivno razumijevanje razvoja, poslovnih rezultata i položaja grupe te učinka njezinih aktivnosti.

Prilikom propisivanja zahtjeva za objavom informacija iz prvog podstavka, države članice osiguravaju da se matično poduzeće može osloniti na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire te da, u tom slučaju, matično poduzeće navodi na koje se okvire oslanja.

2.   Smatra se da je matično poduzeće ispunjavanjem obveze iz stavka 1. ispunilo i obvezu koja se odnosi na analizu nefinancijskih informacija iz trećeg podstavka članka 19. stavka 1. te iz članka 29.

3.   Matično poduzeće koje je ujedno i poduzeće kći izuzima se iz obveze utvrđene u stavku 1. ako su to izuzeto matično poduzeće i njegova poduzeća kćeri uključeni u konsolidirano izvješće poslovodstva ili zasebno izvješće drugog poduzeća sastavljeno u skladu s člankom 29. i ovim člankom.

4.   Ako matično poduzeće izradi zasebno izvješće koje se odnosi na istu financijsku godinu i na cijelu grupu, bez obzira na to oslanja li se ili ne oslanja na nacionalne okvire, okvire Unije ili međunarodne okvire, te ako su tim izvješćem obuhvaćene informacije koje se zahtijevaju za konsolidirano nefinancijsko izvješće kako je navedeno u stavku 1., države članice mogu to matično poduzeće izuzeti iz obveze pripremanja konsolidiranog nefinancijskog izvješća utvrđenog u stavku 1. pod uvjetom da se to zasebno izvješće:

(a)

objavi zajedno s konsolidiranim izvješćem poslovodstva u skladu s člankom 30.; ili

(b)

objavi na internetskoj stranici matičnog poduzeća na koju se upućuje u konsolidiranom izvješću poslovodstva u razumnom roku koji nije dulji od šest mjeseci nakon datuma bilance.

Stavak 2. primjenjuje se mutatis mutandis na matična poduzeća koja izrađuju zasebno izvješće iz prvog podstavka ovog stavka.

5.   Države članice osiguravaju da ovlašteni revizor ili revizorsko društvo provjeri je li dostavljeno konsolidirano nefinancijsko izvješće iz stavka 1. ili zasebno izvješće iz stavka 4.

6.   Države članice mogu tražiti da informacije iz konsolidiranog nefinancijskog izvješća iz stavka 1. ili zasebnog izvješća iz stavka 4. provjeri neovisni pružatelj usluga provjere.”

.

4.

U članku 33. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice osiguravaju da članovi administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela poduzeća, djelujući u okviru nadležnosti koje su im dodijeljene na temelju nacionalnog prava, budu kolektivno odgovorni da se:

(a)

godišnji financijski izvještaji, izvješće poslovodstva, izvješće o korporativnom upravljanju, ako se navodi odvojeno, te izvješće iz članka 19.a stavka 4. kao i

(b)

konsolidirani financijski izvještaji, konsolidirana izvješća poslovodstva, konsolidirano izvješće o korporativnom upravljanju, ako se navodi odvojeno, te izvješće iz članka 29.a stavka 4.

sastavljaju i objavljuju u skladu sa zahtjevima ove Direktive i prema potrebi u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima koji su usvojeni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002.”

.

5.

U članku 34. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Ovaj članak ne primjenjuje se na nefinancijsko izvješće iz članka 19.a stavka 1. i konsolidirano nefinancijsko izvješće iz članka 29.a stavka 1. niti na zasebna izvješća iz članka 19.a stavka 4. i članka 29.a stavka 4.”

.

6

U članku 48. prije posljednjeg stavka umeće se sljedeći stavak:

„U izvješću se također razmatra, uzimajući u obzir trendove u OECD-u i rezultate srodnih europskih inicijativa, mogućnost uvođenja obveze za velika poduzeća da svake godine izrađuju izvješća po državama za svaku državu članicu i treću zemlju u kojoj posluju, a koja bi u sadržavala barem informacije o ostvarenoj dobiti, plaćenim porezima na dobit i primljenim javnim subvencijama.”

.

Članak 2.

Smjernice za izvješćivanje

Komisija izrađuje neobvezujuće smjernice o metodologiji podnošenja izvješća o nefinancijskim informacijama, uključujući opće i sektorske nefinancijske ključne pokazatelje uspješnosti, radi olakšavanja relevantnog, korisnog i usporedivog objavljivanja nefinancijskih informacija poduzeća. Tijekom tog postupka Komisija se savjetuje s relevantnim dionicima.

Komisija objavljuje smjernice do 6. prosinca 2016.

Članak 3.

Preispitivanje

Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi ove Direktive, uključujući, između ostalih aspekata, područje njezine primjene, posebno kad je riječ o velikim poduzećima koja nisu uvrštena na burzu, učinkovitost te razinu pruženih smjernica i metoda. Izvješće se objavljuje do 6. prosinca 2018. te će prema potrebi biti popraćeno zakonodavnim prijedlozima.

Članak 4.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 6. prosinca 2016. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Države članice osiguravaju da se odredbe iz prvog podstavka primjenjuju na sva poduzeća u okviru područja primjene članka 1. za financijsku godinu koja počinje 1. siječnja 2017. ili tijekom kalendarske godine 2017.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 22. listopada 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

B. DELLA VEDOVA


(1)  SL C 327, 12.11.2013., str. 47.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 15. travnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 29. rujna 2014.

(3)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).

(4)  Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.).


II. Nezakonodavni akti

MEĐUNARODNI SPORAZUMI

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/10


ODLUKA VIJEĆA

od 7. studenoga 2014.

o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Francuske Republike o primjeni zakonodavstva Unije o oporezivanju dohotka od štednje i administrativnoj suradnji u području oporezivanja u vezi sa zajednicom Saint-Barthélemy

(2014/793/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 113. i 115. u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (b) i stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)

U skladu s Odlukom Vijeća 2013/671/EU (1), Sporazum između Europske unije i Francuske Republike o primjeni zakonodavstva Unije o oporezivanju dohotka od štednje i administrativnoj suradnji u području oporezivanja u vezi sa zajednicom Saint-Barthélemy (dalje u tekstu „Sporazum”) potpisan je 17. veljače 2014., podložno njegovom kasnijem sklapanju.

(2)

Svrha je Sporazuma osigurati da se mehanizmi Direktive Vijeća 2011/16/EU (2) i Direktive Vijeća 2003/48/EZ (3), čiji je cilj posebno borba protiv prekogranične prijevare i prekogranične utaje poreza, nastave primjenjivati na Saint-Barthélemy usprkos promjeni njegova statusa.

(3)

Sporazum bi trebalo sklopiti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sporazum između Europske unije i Francuske Republike o primjeni zakonodavstva Unije o oporezivanju dohotka od štednje i administrativnoj suradnji u području oporezivanja u vezi sa zajednicom Saint-Barthélemy odobrava se u ime Unije.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća u ime Unije šalje obavijest predviđenu u članku 7. Sporazuma (4).

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

P. C. PADOAN


(1)  Odluka Vijeća 2013/671/EU od 15. studenoga 2013. o potpisivanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Francuske Republike o primjeni zakonodavstva Unije o oporezivanju dohotka od štednje i administrativnoj suradnji u području oporezivanja u vezi sa zajednicom Saint-Barthélemy (SL L 313, 22.11.2013., str. 1.).

(2)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(3)  Direktiva Vijeća 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 157, 26.6.2003., str. 38.).

(4)  Glavno tajništvo Vijeća objavit će datum stupanja Sporazuma na snagu u Službenom listu Europske unije.


15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/12


SPORAZUM

između Europske unije i Francuske Republike o primjeni zakonodavstva Unije o oporezivanju dohotka od štednje i administrativnoj suradnji u području oporezivanja u vezi sa zajednicom Saint-Barthélemy

EUROPSKA UNIJA

i

FRANCUSKA REPUBLIKA, u ime zajednice Saint-Barthélemy,

dalje u tekstu zajedno „stranke”,

budući da:

(1)

Zajednica Saint-Barthélemy sastavni je dio Francuske Republike, ali, u skladu s Odlukom Europskog vijeća 2010/718/EU (1), od 1. siječnja 2012. više nije dio Europske unije.

(2)

U svrhu daljnje zaštite interesa Europske unije, a posebno borbe protiv prijevare i prekogranične utaje poreza, potrebno je osigurati da se zakonodavstvo Unije o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i o oporezivanju dohotka od kamata na štednju i dalje primjenjuje na zajednicu Saint-Barthélemy. Jednako je potrebno je osigurati da se akti o izmjeni tog zakonodavstva također primjenjuju na zajednicu Saint-Barthélemy,

SPORAZUMJELE SU SE:

Članak 1.

Primjena direktiva Vijeća 2011/16/EU i 2003/48/EZ i s njima povezanih akata

1.   Francuska Republika i ostale države članice na zajednicu Saint-Barthélemy primjenjuju Direktivu Vijeća 2011/16/EU (2), kao i sve mjere donesene radi provedbe te direktive.

2.   Francuska Republika i ostale države članice na zajednicu Saint-Barthélemy primjenjuju Direktivu Vijeća 2003/48/EZ (3), kao i sve mjere donesene radi provedbe te direktive.

3.   Francuska Republika i ostale države članice na zajednicu Saint-Barthélemy primjenjuju sve primjenjive pravne akte Unije donesene na temelju direktiva iz stavaka 1. i 2.

4.   Stranke izjavljuju da u odnosu na zajednicu Saint-Barthélemy Europska komisija ima iste zadatke kao one predviđene u direktivama Vijeća 2011/16/EU i 2003/48/EZ te u drugim povezanim pravnim aktima koje je donijelo Vijeće kako bi se olakšala administrativna suradnja među nadležnim tijelima država članica.

Članak 2.

Primjenjive verzije pravnih akata Unije navedenih u ovom Sporazumu

Bilo koje upućivanje u ovom Sporazumu na direktive 2011/16/EU i 2003/48/EZ te na druge pravne akte Unije navedene u članku 1. stavcima 3. i 4. ovog Sporazuma tumači se kao upućivanje na verziju tih direktiva i povezanih akata i instrumenata koja je na snazi u odgovarajućem trenutku, prema potrebi kako su izmijenjeni bilo kojim naknadnim aktima o izmjeni.

Članak 3.

Nadležna tijela, središnji uredi za vezu, službe za vezu i nadležni službenici

Stranke izjavljuju da nadležna tijela imenovana u skladu s Direktivom 2003/48/EZ te nadležna tijela, središnji uredi za vezu, službe za vezu i nadležni službenici koje imenuju države članice u skladu s Direktivom 2011/16/EU imaju iste funkcije i nadležnosti u svrhu provedbe tih direktiva u odnosu na zajednicu Saint-Barthélemy, u skladu s člankom 1. ovog Sporazuma.

Članak 4.

Nadzor

Francuska Republika dostavlja Europskoj komisiji statističke podatke i informacije o primjeni ovog Sporazuma na zajednicu Saint-Barthélemy. Ti podaci imaju isti opseg te se dostavljaju na isti način i u istim rokovima kao i informacije koje se moraju dostavljati u pogledu funkcioniranja direktiva 2011/16/EU i 2003/48/EZ u odnosu na francuska područja na kojima se te direktive primjenjuju.

Članak 5.

Postupak međusobnog dogovora između nadležnih tijela

1.   U slučaju problema ili dvojbi u vezi s provedbom ili tumačenjem ovog Sporazuma između tijela nadležnog za zajednicu Saint-Barthélemy i jednog ili više nadležnih tijela država članica, ta tijela nastoje riješiti to pitanje međusobnim dogovorom. O rezultatima tog postupka usuglašavanja obavješćuju Europskoj komisiju, koja zatim obavješćuje ostale države članice.

2.   U slučaju dvojbi u vezi s tumačenjem, Europska komisija može sudjelovati u savjetovanju na zahtjev bilo kojeg od nadležnih tijela iz stavka 1.

Članak 6.

Rješavanje sporova između stranaka ovog Sporazuma

1.   U slučaju spora između stranaka u pogledu tumačenja ili primjene ovog Sporazuma, stranke se sastaju prije svakog upućivanja predmeta na Sud Europske unije u skladu sa stavkom 2.

2.   Rješavanje sporova između stranaka o primjeni ili tumačenju ovog Sporazuma u isključivoj je nadležnosti Suda Europske unije. Zahtjev Sudu podnosi jedna od stranaka.

Članak 7.

Stupanje na snagu

Stranke se međusobno obavješćuju o dovršetku postupaka potrebnih za stupanje na snagu ovog Sporazuma. Sporazum proizvodi učinke sljedećeg dana od dana primitka druge obavijesti.

Članak 8.

Trajanje i prestanak

Ovaj se Sporazum sklapa na neodređeno vrijeme, podložno otkazu jedne od stranaka putem pisane obavijesti poslane drugoj stranci diplomatskim putem. Sporazum prestaje važiti dvanaest mjeseci od primitka takve obavijesti.

Članak 9.

Jezici

Ovaj je Sporazum sastavljen u po dva primjerka na bugarskom, češkom, danskom, engleskom, estonskom, finskom, francuskom, grčkom, hrvatskom, latvijskom, litavskom, mađarskom, malteškom, nizozemskom, njemačkom, poljskom, portugalskom, rumunjskom, slovačkom, slovenskom, španjolskom, švedskom i talijanskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Съставено в Брюксел на седемнадесети февруари две хиляди и четиринадесета година.

Hecho en Bruselas, el diecisiete de febrero de dos mil catorce.

V Bruselu dne sedmnáctého února dva tisíce čtrnáct.

Udfærdiget i Bruxelles den syttende februar to tusind og fjorten.

Geschehen zu Brüssel am siebzehnten Februar zweitausendvierzehn.

Kahe tuhande neljateistkümnenda aasta veebruarikuu seitsmeteistkümnendal päeval Brüsselis.

Έγινε στις Βρυξέλλες, στις δέκα εφτά Φεβρουαρίου δύο χιλιάδες δεκατέσσερα.

Done at Brussels on the seventeenth day of February in the year two thousand and fourteen.

Fait à Bruxelles, le dix-sept février deux mille quatorze.

Sastavljeno u Bruxellesu sedamnaestog veljače dvije tisuće četrnaeste.

Fatto a Bruxelles, addì diciassette febbraio duemilaquattordici.

Briselē, divi tūkstoši četrpadsmitā gada septiņpadsmitajā februārī.

Priimta du tūkstančiai keturioliktų metų vasario septynioliktą dieną Briuselyje.

Kelt Brüsszelben, a kétezer-tizennegyedik év február havának tizenhetedik napján.

Magħmul fi Brussell, fis-sbatax-il jum ta' Frar tas-sena elfejn u erbatax.

Gedaan te Brussel, de zeventiende februari tweeduizend veertien.

Sporządzono w Brukseli dnia siedemnastego lutego roku dwa tysiące czternastego.

Feito em Bruxelas, em dezassete de fevereiro de dois mil e catorze.

Întocmit la Bruxelles la șaptesprezece februarie două mii paisprezece.

V Bruseli sedemnásteho februára dvetisícštrnásť.

V Bruslju, dne sedemnajstega februarja leta dva tisoč štirinajst.

Tehty Brysselissä seitsemäntenätoista päivänä helmikuuta vuonna kaksituhattaneljätoista.

Som skedde i Bryssel den sjuttonde februari tjugohundrafjorton.

За Европейския съюз

Рог la Unión Europea

Za Evropskou unii

For Den Europæiske Union

Für die Europäische Union

Euroopa Liidu nimel

Για την Ευρωπαϊκή Ένωση

For the European Union

Pour l'Union européenne

Za Europsku uniju

Per l'Unione europea

Eiropas Savienības vārdā –

Europos Sąjungos vardu

Az Európai Unió részéről

Għall-Unjoni Ewropea

Voor de Europese Unie

W imieniu Unii Europejskiej

Pela União Europeia

Pentru Uniunea Europeană

Za Európsku úniu

Za Evropsko unijo

Euroopan unionin puolesta

För Europeiska unionen

Image

За Френската република

Por la República Francesa

Za Francouzskou republiku

For Den Franske Republik

Für die Französische Republik

Prantsuse Vabariigi nimel

Για τη Γαλλική Δημοκρατία

For the French Republic

Pour la République française

Za Francusku Republiku

Per la Repubblica francese

Francijas Republikas vārdā –

Prancūzijos Respublikos vardu

A Francia Köztársaság részéről

Għar-Repubblika Franċiża

Voor de Franse Republiek

W imieniu Republiki Francuskiej

Pela República Francesa

Pentru Republica Franceză

Za Francúzsku republiku

Za Francosko republiko

Ranskan tasavallan puolesta

För Republiken Frankrike

Image


(1)  Odluka Europskog vijeća 2010/718/EU od 29. listopada 2010. o izmjeni statusa otoka Saint-Barthélemy u odnosu na Europsku uniju (SL L 325, 9.12.2010., str. 4.).

(2)  Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(3)  Direktiva Vijeća 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 157, 26.6.2003., str. 38.).


UREDBE

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/16


UREDBA VIJEĆA (EU) br. 1221/2014

od 10. studenoga 2014.

o utvrđivanju za 2015. ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru i o izmjeni uredaba (EU) br. 43/2014 i (EU) br. 1180/2013

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Člankom 43. stavkom 3. Ugovora predviđeno je da Vijeće na prijedlog Komisije usvaja mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti.

(2)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se donošenje mjera očuvanja uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, gdje je to relevantno, izvješća koja su sastavili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) i druga savjetodavna tijela, kao i u svjetlu savjeta primljenih od savjetodavnih vijeća.

(3)

Zadatak je Vijeća donijeti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući i, prema potrebi, određene uvjete koji su s tim funkcionalno povezani. Ribolovne mogućnosti trebalo bi dodijeliti državama članicama tako da se osigura relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili ribarstvo te uzimajući u obzir ciljeve zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđene u Uredbi (EU) br. 1380/2013.

(4)

Stoga bi trebalo utvrditi ukupne dopuštene ulove (TAC-ove), u skladu s Uredbom (EU) br. 1380/2013 te uzimajući u obzir načela iz uvodne izjave 2.

(5)

Za ribolov malih pelagijskih vrsta (haringe i papaline), bakalara i lososa u Baltičkom moru obveza iskrcavanja predviđena u članku 15. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 primjenjuje se od 1. siječnja 2015. Člankom 16. stavkom 2. te uredbe predviđa se da, kada se uvodi obveza iskrcavanja u pogledu ribljeg stoka, ribolovne mogućnosti utvrđuju se uzimajući u obzir promjenu od utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje odražavaju iskrcavanje do utvrđivanja ribolovnih mogućnosti koje održavaju ulove.

(6)

Ribolovne mogućnosti za stokove obuhvaćene posebnim višegodišnjim planovima trebale bi se utvrditi u skladu s pravilima utvrđenima u tim planovima. Stoga bi se ograničenja ulova trebala utvrditi u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1098/2007 (2) („Plan za bakalar u Baltičkom moru”).

(7)

Znanstveni savjeti koje je pružilo Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) u pogledu ribolovnog napora za bakalar u Baltičkom moru pokazalo je da, kada se obveza iskrcavanja primjenjuje na određeni stok, određivanje manjih ograničenja ribolovnog napora ne bi doprinijelo postizanju ciljeva reformiranog ZRP-a. Stoga je primjereno utvrditi ograničenja ribolovnog napora za stokove bakalara iz pododjeljaka ICES-a 22–24 na razini za 2014. Utvrđivanje ograničenja ribolovnog napora na razini za 2014. omogućit će uvođenje obveze iskrcavanja i doprinijet će postizanju ciljeva ZRP-a kako su određeni u Uredbi (EU) br. 1380/2013.

(8)

Uzimajući u obzir pružene znanstvene savjete, može se uvesti fleksibilnost u upravljanju ribolovnim naporom za stok bakalara iz pododjeljaka ICES-a 22–24 u Baltičkom moru, a da se pritom ne ugroze ciljevi plana za bakalar u Baltičkom moru niti dovede do povećanja ribolovne smrtnosti. Tom bi se fleksibilnošću omogućilo učinkovitije upravljanje ribolovnim naporom u slučajevima kada kvote nisu jednako raspodijeljene unutar flote države članice te bi se olakšale brze reakcije na razmjenu kvota. Stoga bi državi članici trebalo dopustiti da ribarskim plovilima koja plove pod njezinom zastavom dodijeli dodatne dane odsutnosti iz luke kada se jednak broj dana odsutnosti iz luke oduzima drugim ribarskim plovilima koja plove pod njezinom zastavom.

(9)

Najnoviji znanstveni savjeti pokazuju da ICES nije mogao utvrditi biološke referentne točke za stokove bakalara iz pododjeljaka ICES-a 25– 32 te je umjesto toga savjetovao da se TAC za taj stok bakalara temelji na pristupu ograničenih podataka. Zbog nepostojanja bioloških referentnih točaka nemoguće je slijediti pravila za utvrđivanje ribolovnih mogućnosti za stokove bakalara iz pododjeljaka ICES-a 25–32. S obzirom na to da bi neutvrđivanje ribolovnih mogućnosti moglo predstavljati ozbiljnu prijetnju održivosti tog stoka, primjereno je utvrditi TAC za te stokove bakalara na razini koja odgovara pristupu koji je izradio i savjetovao ICES i utvrditi ograničenja ribolovnog napora na razini za 2014.. Utvrđivanje ograničenja ribolovnog napora na razini za 2014. olakšat će uvođenje obveze iskrcavanja, osigurat će selektivniji ribolov i doprinijet će postizanju ciljeva ZRP-a kako su određeni u Uredbi (EU) br. 1380/2013.

(10)

Korištenje ribolovnih mogućnosti utvrđenih u ovoj Uredbi podliježe Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (3), a posebno člancima 33. i 34. te uredbe, u vezi s evidentiranjem ulova i ribolovnog napora odnosno obavješćivanjem o podacima o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga je potrebno utvrditi šifre za iskrcaje stokova koji podliježu ovoj Uredbi, a koje države članice trebaju upotrebljavati pri dostavljanju podataka Komisiji.

(11)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 (4) uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje godišnjim TAC-ovima, uključujući odredbe o fleksibilnosti iz članaka 3. i 4. za zaštitne odnosno analitičke TAC-ove. U skladu s člankom 2. te uredbe, Vijeće pri utvrđivanju TAC-ova odlučuje na koje se stokove ne primjenjuje članak 3. ili 4., posebno na temelju biološkog statusa stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uveden mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja živih morskih bioloških resursa, ometalo ostvarivanje ciljeva ZRP-a i pogoršalo biološki status stokova, trebalo utvrditi da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na analitičke TAC-ove samo kada se ne koristi fleksibilnost iz godine u godinu predviđena u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(12)

Znanstveni savjeti o papalinama u Sjevernom moru obuhvaćaju razdoblje od srpnja do lipnja sljedeće godine, iako je TAC određen za razdoblje od siječnja do prosinca. Najnoviji znanstveni savjeti za razdoblje od srpnja 2014. do lipnja 2015. pokazuju da se TAC može znatno povećati. Stoga u drugoj polovici 2014. postoji veća dostupnost papalina nego što je bilo predviđeno. S obzirom na to da taj stok podliježe analitičkoj procjeni i nalazi se unutar sigurnih bioloških ograničenja, uvjeti za primjenu članaka 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 koji omogućuju fleksibilnost međugodišnje kvote ispunjeni su te bi tu fleksibilnost trebalo dopustiti kako bi se omogućilo da se u ribolovu povećana dostupnost papalina upotrebljava na najučinkovitiji način. Uredbu (EU) br. 43/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(13)

Uredba (EU) br. 43/2014 trenutačno za određene stokove dopušta da država članica u 2015. upotrebljava bilo koju neiskorištenu količinu do 10 % kvote dostupne toj državi članici u 2014. Ruska Federacija je 6. kolovoza 2014. uvela embargo na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva iz Unije. To je imalo za posljedicu da su neki izvozi koje su proizvođači predvidjeli za Rusiju u jesen 2014. postali nemogući i u nekim slučajevima nije moguće u kratkom roku pronaći alternativna tržišta. S obzirom na te iznimne okolnosti i hitnost problema potrebno je omogućiti određene prilagodbe za ribolovnu sezonu 2014. S obzirom na pozitivno znanstveno mišljenje, kao i pozitivan pristup relevantnih obalnih država, primjereno je dopustiti, iznimno i isključivo u pogledu stokova koji su najozbiljnije i najizravnije pogođeni ruskim embargom, povećanje postotka količina neiskorištenih u 2014. koje se mogu prenijeti u 2015. Ta iznimna mjera ograničava se na ribolovnu sezonu 2014. Očekuje se da bi ta mjera omogućila pronalazak novih tržišta ili prilagodbu ulova ako bi se embargo nastavio primjenjivati u 2015. Zbog istih bi razloga u Uredbu Vijeća (EU) br. 1180/2013 (5) trebalo uvesti odgovarajuću mogućnost prijenosa neiskorištenih ribolovnih mogućnosti. Uredbe (EU) br. 43/2014 i (EU) br. 1180/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(14)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i ribarima iz Unije osigurala sredstva za život, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2015. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave. Zbog razloga navedenih u uvodnoj izjavi 13., odredbe o mogućnosti prijenosa ribolovnih mogućnosti neiskorištenih u 2014. trebale bi se primjenjivati s učinkom od 1. siječnja 2014.,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju ribolovne mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru za 2015.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na ribarska plovila Unije koja djeluju u Baltičkom moru.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„ICES” znači Međunarodno vijeće za istraživanje mora;

2.

„Baltičko more” znači zone ICES-a III.b, III.c i III.d;

3.

„pododjeljak” znači pododjeljak ICES-a za Baltičko more kako je određeno u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EZ) br. 2187/2005 (6);

4.

„ribarsko plovilo” znači svako plovilo opremljeno za gospodarsko iskorištavanje morskih bioloških resursa;

5.

„ribarsko plovilo Unije” znači ribarsko plovilo koje plovi pod zastavom države članice i registrirano je u Uniji;

6.

„ribolovni napor” znači umnožak kapaciteta i aktivnosti ribarskog plovila; za skupinu ribarskih plovila, to je zbroj ribolovnog napora svih ribarskih plovila u skupini;

7.

„stok” znači morski biološki resurs koji se pojavljuje na određenom području upravljanja;

8.

„ukupni dopušteni ulov” (TAC) znači količina svakog stoka koja se smije:

i.

uloviti tijekom razdoblja jedne godine, u slučaju ribolova koji podliježe obvezi iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013; ili

ii.

iskrcati tijekom razdoblja jedne godine, u slučaju ribolova koji ne podliježe obvezi iskrcavanja u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

9.

„kvota” znači dio TAC-a dodijeljen Uniji, državi članici ili trećoj zemlji;

10.

„dani odsutnosti iz luke” znači svako neprekinuto razdoblje od 24 sata ili dio tog razdoblja tijekom kojeg ribarsko plovilo nije prisutno u luci.

POGLAVLJE II.

RIBOLOVNE MOGUĆNOSTI

Članak 4.

TAC-ovi i raspodjele

TAC-ovi, kvote i uvjeti funkcionalno povezani s njima, prema potrebi, utvrđeni su u Prilogu I.

Članak 5.

Posebne odredbe o raspodjeli ribolovnih mogućnosti

Dodjelom ribolovnih mogućnosti državama članicama kako je utvrđeno u ovoj Uredbi ne dovode se u pitanje:

(a)

razmjene u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(b)

smanjenja i preraspodjele u skladu s člankom 37. Uredbe (EZ) br. 1224/2009;

(c)

dodatna iskrcavanja dopuštena u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(d)

količine zadržane u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ili prenesene u skladu s člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013;

(e)

smanjenja u skladu s člancima 105., 106. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009.

Članak 6.

Uvjeti za iskrcaj ulova i prilova koji ne podliježu obvezi iskrcavanja

Ulovi i prilovi iverka zlatopjega zadržavaju se na plovilu ili se iskrcavaju samo ako su ulov ribarskih plovila Unije koja plove pod zastavom države članice koja ima kvotu i ta kvota nije iscrpljena.

Članak 7.

Ograničenja ribolovnog napora

Ograničenja ribolovnog napora utvrđena su u Prilogu II.

POGLAVLJE III.

FLEKSIBILNOST U UTVRĐIVANJU RIBOLOVNIH MOGUĆNOSTI ODREĐENIH STOKOVA

Članak 8.

Izmjene Uredbe (EU) br. 43/2014

Uredba (EU) br. 43/2014 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 18.a mijenja se kako slijedi:

(a)

U stavku 1. umeću se sljedeće točke:

„(m)

haringa u zonama VII.a, VII.g, VII.h, VII.j i VII.k;

(n)

šarun u vodama Unije u II.a, IV.a, VI., VII.a-c, VII.e-k, VIII.a, VIII.b, VIII.d i VIII.e; u vodama Unije i međunarodnim vodama u V.b; u međunarodnim vodama u XII. i XIV.”

;

(b)

Umeće se sljedeći stavak:

„7.   Odstupajući od stavka 4., postotak od 10 % povećava se za dodatnih 15 % u odnosu na stokove iz stavka 1. točaka (c), (d), (f), (g), (j), (k), (m) i (n).”

;

2.

U Prilogu I.A, unos za papalinu i pripadajući usputni ulov u vodama Unije u II.a i IV. zamjenjuje se sljedećim:

Vrsta:

Papalina i pripadajući usputni ulov

Sprattus sprattus

Zona:

Vode Unije u II.a i IV.

(SPR/2AC4-C)

Belgija

1 546 (8)

 

 

Danska

122 383 (8)

 

 

Njemačka

1 546 (8)

 

 

Francuska

1 546 (8)

 

 

Nizozemska

1 546 (8)

 

 

Švedska

1 330 (7)  (8)

 

 

Ujedinjena Kraljevina

5 103 (8)

 

 

Unija

135 000

 

 

Norveška

9 000

 

 

TAC

144 000

 

Analitički TAC

Članak 9.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1180/2013

Uredba (EU) br. 1180/2013 mijenja se kako slijedi:

1.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 5.a

Fleksibilnost u utvrđivanju ribolovnih mogućnosti određenih stokova

1.   Ovaj članak primjenjuje se na sljedeće stokove:

(a)

haringa u pododjeljcima ICES-a 30–31;

(b)

haringa u vodama Unije iz pododjeljaka ICES-a 25–27, 28.2, 29 i 32;

(c)

haringa u pododjeljku ICES-a 28.1;

(d)

papalina u vodama Unije iz pododjeljaka ICES-a 22–32.

2.   Sve količine do 25 % kvote države članice za stokove utvrđene u stavku 1. koje nisu iskorištene u 2014. dodaju se u svrhu izračunavanja kvote dotične države članice za relevantni stok u 2015. Sve količine prenesene drugim državama članicama u skladu s člankom 16. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9), kao i sve količine smanjene u skladu s člancima 37., 105. i 107. Uredbe (EZ) br. 1224/2009 uzimaju se u obzir za potrebe utvrđivanja iskorištenih i neiskorištenih količina u skladu s ovim stavkom.

3.   Članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje se na stokove utvrđene u stavku 1. ovog članka u odnosu na dotičnu državu članicu.

(9)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).”"

;

2.

U Prilogu I., u vezi s unosima za sljedeće stokove: haringa u pododjeljcima 30–31; haringa u vodama Unije iz pododjeljaka 25–27, 28.2, 29 i 32; haringa u pododjeljku 28.1; papalina u vodama Unije iz pododjeljaka 22–32, uključuje se sljedeća bilješka:

„Članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje se.

Članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuje se.”

.

POGLAVLJE IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.

Prijenos podataka

Kada, u skladu s člancima 33. i 34. Uredbe (EZ) br. 1224/2009, države članice Komisiji šalju podatke o ulovljenim ili iskrcanim količinama stokova, one koriste šifre stokova navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi.

Članak 11.

Fleksibilnost

1.   Osim ako je u Prilogu I. ovoj Uredbi navedeno drukčije, članak 3. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuje se na stokove koji podliježu zaštitnom TAC-u, a članak 3. stavci 2. i 3. te članak 4. te uredbe primjenjuju se na stokove koji podliježu analitičkom TAC-u.

2.   Članak 3. stavci 2. i 3. te članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 ne primjenjuju se kada se država članica koristi fleksibilnošću iz godine u godinu predviđenom u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

Članak 12.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Međutim, članci 8. i 9. primjenjuju se s učinkom od 1. siječnja 2014.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 10. studenoga 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

M. MARTINA


(1)  Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).

(2)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1098/2007 od 18. rujna 2007. o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove bakalara u Baltičkom moru i ribarstvo koje iskorištava te stokove te o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 779/97 (SL L 248, 22.9.2007., str. 1.).

(3)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 847/96 od 6. svibnja 1996. o uvođenju dodatnih uvjeta za upravljanje godišnjim ukupnim dopuštenim ulovom (TAC) i kvotama (SL L 115, 9.5.1996., str. 3.).

(5)  Uredba Vijeća (EU) br. 1180/2013 od 19. studenoga 2013. o utvrđivanju za 2014. ribolovnih mogućnosti za određene riblje stokove i skupine ribljih stokova u Baltičkom moru (SL L 313, 22.11.2013., str. 4.).

(6)  Uredba Vijeća (EZ) br. 2187/2005 od 21. prosinca 2005. o tehničkim mjerama za očuvanje ribolovnih resursa u vodama Baltičkog mora, Malog i Velikog Belta i Øresunda, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1434/98 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 88/98 (SL L 349, 31.12.2005., str. 1.).

(7)  Uključujući hujicu.

(8)  Najmanje 98 % iskrcaja koji se pribrajaju toj kvoti mora biti papalina. Usputni ulov iverka i pišmolja ulazi u preostalih 2 % kvote (OTH/*2AC4C).”


PRILOG I.

TAC-ovi PRIMJENJIVI NA RIBARSKA PLOVILA UNIJE U PODRUČJIMA GDJE SU TAC-ovi ODREĐENI PREMA VRSTI I PODRUČJU

U tablicama u nastavku utvrđeni su TAC-ovi i kvote (u tonama žive mase, osim gdje je navedeno drukčije) po stoku te uvjeti koji su funkcionalno povezani s tim.

Osim ako je navedeno drukčije, upućivanja na ribolovne zone jesu upućivanja na zone ICES-a.

Riblji stokovi navedeni su abecednim redom prema latinskom nazivu vrste.

Za potrebe ove Uredbe navodi se sljedeća usporedna tablica latinskih naziva i uobičajenih naziva:

Znanstveni naziv

Troslovna oznaka (alpha-3)

Uobičajeni naziv

Clupea harengus

HER

Haringa

Gadus morhua

COD

Bakalar

Pleuronectes platessa

PLE

Iverak zlatopjeg

Salmo salar

SAL

Atlantski losos

Sprattus sprattus

SPR

Papalina


Vrsta:

Haringa

Clupea harengus

Zona:

Pododjeljci 30–31

HER/3D30.; HER/3D31.

Finska

129 923

 

 

Švedska

28 547

 

 

Unija

158 470

 

 

TAC

158 470

 

Analitički TAC


Vrsta:

Haringa

Clupea harengus

Zona:

Pododjeljci 22–24

HER/3B23.; HER/3C22.; HER/3D24.

Danska

3 115

 

 

Njemačka

12 259

 

 

Finska

2

 

 

Poljska

2 891

 

 

Švedska

3 953

 

 

Unija

22 220

 

 

TAC

22 220

 

Analitički TAC

Ne primjenjuju se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.


Vrsta:

Haringa

Clupea harengus

Zona:

Vode Unije u pododjeljcima 25–27, 28.2, 29 i 32

HER/3D25.; HER/3D26.; HER/3D27.; HER/3D28.2; HER/3D29.; HER/3D32.

Danska

3 596

 

 

Njemačka

953

 

 

Estonija

18 363

 

 

Finska

35 845

 

 

Latvija

4 532

 

 

Litva

4 772

 

 

Poljska

40 723

 

 

Švedska

54 667

 

 

Unija

163 451

 

 

TAC

Nije relevantno

 

Analitički TAC


Vrsta:

Haringa

Clupea harengus

Zona:

Pododjeljak 28.1

HER/03D.RG

Estonija

17 908

 

 

Latvija

20 872

 

 

Unija

38 780

 

 

TAC

38 780

 

Analitički TAC


Vrsta

Bakalar

Gadus morhua

Zona:

Vode Unije u pododjeljcima 25–32

COD/3D25.; COD/3D26.; COD/3D27.; COD/3D28.; COD/3D29.; COD/3D30.; COD/3D31.; COD/3D32.

Danska

11 814

 

 

Njemačka

4 700

 

 

Estonija

1 151

 

 

Finska

904

 

 

Latvija

4 393

 

 

Litva

2 894

 

 

Poljska

13 603

 

 

Švedska

11 969

 

 

Unija

51 429

 

 

TAC

Nije relevantno

 

Zaštitni TAC

Ne primjenjuju se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.


Vrsta:

Bakalar

Gadus morhua

Zona:

Pododjeljci 22–24

COD/3B23.; COD/3C22.; COD/3D24.

Danska

6 941

 

 

Njemačka

3 393

 

 

Estonija

154

 

 

Finska

136

 

 

Latvija

574

 

 

Litva

372

 

 

Poljska

1 857

 

 

Švedska

2 473

 

 

Unija

15 900

 

 

TAC

15 900

 

Analitički TAC

Ne primjenjuju se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.


Vrsta:

Iverak zlatopjeg

Pleuronectes platessa

Zona:

Vode Unije u pododjeljcima 22–32

PLE/3B23.; PLE/3C22.; PLE/3D24.; PLE/3D25.; PLE/3D26.; PLE/3D27.; PLE/3D28.; PLE/3D29.; PLE/3D30.; PLE/3D31.; PLE/3D32.

Danska

2 443

 

 

Njemačka

271

 

 

Poljska

511

 

 

Švedska

184

 

 

Unija

3 409

 

 

TAC

3 409

 

Zaštitni TAC


Vrsta:

Atlantski losos

Salmo salar

Zona:

Vode Unije u pododjeljcima 22–31

SAL/3B23.; SAL/3C22.; SAL/3D24.; SAL/3D25.; SAL/3D26.; SAL/3D27.; SAL/3D28.; SAL/3D29.; SAL/3D30.; SAL/3D31.

Danska

19 879 (1)

 

 

Njemačka

2 212 (1)

 

 

Estonija

2 020 (1)

 

 

Finska

24 787 (1)

 

 

Latvija

12 644 (1)

 

 

Litva

1 486 (1)

 

 

Poljska

6 030 (1)

 

 

Švedska

26 870 (1)

 

 

Unija

95 928 (1)

 

 

TAC

Nije relevantno

 

Analitički TAC

Ne primjenjuju se članak 3. stavci 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 847/96.

Ne primjenjuje se članak 4. Uredbe (EZ) br. 847/96.


Vrsta:

Atlantski losos

Salmo salar

Zona:

Vode Unije u pododjeljku 32

SAL/3D32.

Estonija

1 344 (2)

 

 

Finska

11 762 (2)

 

 

Unija

13 106 (2)

 

 

TAC

Nije relevantno

 

Zaštitni TAC


Vrsta:

Papalina

Sprattus sprattus

Zona:

Vode Unije u pododjeljcima 22–32

SPR/3B23.; SPR/3C22.; SPR/3D24.; SPR/3D25.; SPR/3D26.; SPR/3D27.; SPR/3D28.; SPR/3D29.; SPR/3D30.; SPR/3D31.; SPR/3D32.

Danska

21 068

 

 

Njemačka

13 347

 

 

Estonija

24 465

 

 

Finska

11 029

 

 

Latvija

29 548

 

 

Litva

10 689

 

 

Poljska

62 706

 

 

Švedska

40 729

 

 

Unija

213 581

 

 

TAC

Nije relevantno

 

Analitički TAC

(1)  Izraženo brojem jedinki.

(2)  Izraženo brojem jedinki.


PRILOG II.

OGRANIČENJA RIBOLOVNOG NAPORA

1.

Države članice ribarskim plovilima koja plove pod njihovim zastavama i koja za ribolov koriste povlačne mreže, danske potegače ili slične vrste ribolovnog alata s veličinom oka mreže od 90 mm ili većom, mreže stajaćice, zaglavljujuće mreže ili trostruke mreže stajaćice s veličinom oka mreže od 90 mm ili većom, stajaće (pridnene) parangale, parangale osim plutajućih parangala, ručne ribolovne udice ili opremu za ribolov umjetnim mamcima dodjeljuju pravo na najviše:

(a)

147 dana odsutnosti iz luke u pododjeljcima ICES-a 22–24, uz iznimku razdoblja od 1. do 30. travnja kada se primjenjuje članak 8. stavak 1. točka (a) Uredbe (EZ) br. 1098/2007; i

(b)

146 dana odsutnosti iz luke u pododjeljcima ICES-a 25–28, uz iznimku razdoblja od 1. srpnja do 31. kolovoza kada se primjenjuje članak 8. stavak 1. točka (b) Uredbe (EZ) br. 1098/2007.

2.

Najveći broj dana odsutnosti iz luke po godini tijekom kojih ribarsko plovilo može biti prisutno u dvama područjima iz točke 1. podtočaka (a) i (b) koristeći ribolovne alate iz točke 1. ne smije biti veći od najvećeg broja dana odsutnosti iz luke dodijeljenog za jedno od tih dvaju područja.

3.

Odstupajući od točaka 1. i 2., i ako je to potrebno za učinkovito upravljanje ribolovnim mogućnostima, država članica ribarskim plovilima koja plove pod njezinom zastavom može dodijeliti pravo na dodatne dane odsutnosti iz luke kada je jednak broj dana odsutnosti iz luke oduzet drugim ribarskim plovilima koja plove pod njezinom zastavom i koja podliježu ograničenju napora u istom području i kada je kapacitet, izražen u kW, svakog od ribarskih plovila davatelja jednak ili veći od kapaciteta ribarskih plovila primatelja. Broj ribarskih plovila primatelja ne smije biti veći od 15 % ukupnog broja ribarskih plovila dotične države članice, kako je navedeno u točki 1.


15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/27


DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1222/2014

оd 8. listopada 2014.

o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na regulatorne tehničke standarde o pobližem određivanju metodologije za utvrđivanje globalnih sistemski važnih institucija i definiranje potkategorija globalnih sistemski važnih institucija

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (1), a posebno njezin članak 131. stavak 18.,

budući da:

(1)

Direktivom 2013/36/EU nadležna ili imenovana tijela država članica ovlašćuju se da odrede više kapitalne zahtjeve za globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) kako bi se uzeo u obzir veći rizik koji te institucije predstavljaju za financijski sustav i mogući utjecaj njihove propasti na porezne obveznike. U Direktivi se navode određena osnovna načela metodologije za utvrđivanje GSV institucija i svrstavanje GSV institucija u potkategorije prema sistemskoj važnosti. U skladu s tim svrstavanjem tim će se institucijama dodijeliti dodatni kapitalni zahtjev redovnog osnovnog kapitala, zaštitni sloj za GSV instituciju. Ta metodologija utvrđivanja i svrstavanja GSV institucija temelji se na pet kategorija kojima se mjeri sistemski značaj banke za globalno financijsko tržište i pobliže se određuje u ovoj Uredbi.

(2)

Slijedeći pristup iz Direktive 2013/36/EU, ovom bi se Uredbom trebali uzeti u obzir standardi u pogledu metodologije ocjenjivanja globalnih sistemski važnih banaka te zahtjeva veće sposobnosti apsorpcije gubitaka Bazelskog odbora za nadzor banaka, koji se temelje na okviru za globalne sistemski važne financijske institucije koji je utvrdio Odbor za financijsku stabilnost nakon izvješća „Smanjenje moralnog hazarda sistemski važnih financijskih institucija – Preporuke i rokovi FSB-a”.

(3)

U Direktivi 2013/36/EU jasno se navodi da je metodologija utvrđivanja i svrstavanja usklađena u svim državama članicama primjenom jedinstvenih i transparentnih parametara za određivanje ukupne ocjene subjekta za potrebe mjerenja njegove sistemske važnosti. Kako bi uzorak banaka i bankarskih grupa iz Unije i banaka i bankarskih grupa koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji, a koje predstavljaju globalni financijski sustav, bio jedinstven u cijeloj Uniji, taj bi uzorak trebalo utvrditi Europsko nadležno tijelo za bankarstvo (EBA). Sva isključenja iz uzorka i dodaci uzorku na temelju supervizorskog prosuđivanja trebali bi biti isključivo u interesu osiguravanja njegove funkcije referentnog okvira i ne bi se smjeli temeljiti ni na kakvim drugim razlozima.

(4)

Proces utvrđivanja GSV institucija trebao bi se temeljiti na usporedivim podacima te bi trebalo voditi računa o potrebi da se institucijama osigura jasnoća u pogledu moguće primjene zahtjeva za zaštitni sloj na njih i iznosa zaštitnog sloja koji se na njih primjenjuje; stoga bi u metodologiju trebalo uključiti rokove i postupke u tom procesu. Međutim, budući da bi se utvrđivanje GSV institucija trebalo temeljiti na ažurnim podacima za uzorak velikih bankarskih grupa od kojih su neke dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji, potrebni podaci neće biti dostupni prije druge polovice svake godine. Kako bi se institucijama omogućilo da ispune zahtjeve koji proizlaze iz njihova statusa GSV institucije, zahtjevi za zaštitni sloj trebali bi se početi primjenjivati približno jednu godinu nakon što je institucija utvrđena kao GSV institucija.

(5)

U Direktivi 2013/36/EU navodi se pet kategorija za mjerenje sistemskog značaja koje se sastoje od mjerljivih pokazatelja. Kako bi se administrativno opterećenje institucija i tijela svelo na najmanju moguću mjeru, te kategorije odgovaraju kategorijama koje primjenjuje Bazelski odbor za nadzor banaka. U ovoj bi se Uredbi pri pobližem definiranju mjerljivih pokazatelja trebao primjenjivati isti pristup. Potrebno je odabrati pokazatelje koji odražavaju razne aspekte potencijalnih negativnih vanjskih učinaka propasti subjekta i njegove kritične funkcije za stabilnost financijskog sustava. Referentni sustav za ocjenjivanje sistemskog značaja trebala bi biti globalna financijska tržišta i globalno gospodarstvo.

(6)

Kako bi se odredila precizna metodologija za utvrđivanje i razvrstavanje GSV institucija u skladu s temeljnim pravilima iz Direktive 2013/36/EU, važno je jasno odrediti pojmove„relevantni subjekt”, „vrijednost pokazatelja”, „nazivnik” i „granična ocjena” i definirati ih za potrebe ove Uredbe.

(7)

Sistemski značaj svake bankarske grupe mjeren pokazateljima na konsolidiranoj osnovi trebao bi se izraziti kao pojedinačna ukupna ocjena za određenu godinu kojom se mjeri njezin položaj u odnosu na ostale subjekte u uzorku. Banke bi se na temelju te ukupne ocjene trebale utvrditi kao GSV institucije i svrstati u potkategorije na koje će se primjenjivati različiti zahtjevi za zaštitni sloj kapitala. Pri izračunavanju ocjene kao prosjeka ocjena kategorija svakoj od pet kategorija trebalo bi dodijeliti ponder 20 %. Na kategoriju zamjenjivosti trebalo bi za potrebe izračunavanja ukupne ocjene primijeniti gornju granicu s obzirom na to da se na temelju analize podataka do uključivo godine 2013. pokazalo da ta kategorija ima nerazmjerno velik utjecaj na ocjenu banaka koje su dominantne u području pružanja usluga platnog prometa, provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata i skrbništva nad imovinom.

(8)

Relevantna tijela trebala bi imati mogućnost na temelju supervizorskog prosuđivanja prebaciti GSV instituciju iz niže u višu potkategoriju ili subjekta odrediti kao GSV instituciju i ako ima nižu ukupnu ocjenu od granične ocjene najniže potkategorije. Budući da to utvrđivanje supervizorskim prosuđivanjem ima isti cilj kao redovni proces ocjenjivanja, to bi se prosuđivanje trebalo temeljiti i na kriteriju sistemskog značaja banke za globalno financijsko tržište i globalno gospodarstvo, u skladu s metodologijom koju primjenjuje Bazelski odbor za nadzor banaka. Rizik od propasti banke pritom ne bi smio biti kriterij jer je on već uzet u obzir u bonitetnim zahtjevima, među ostalim u ukupnom iznosu izloženosti riziku te, prema potrebi, u daljnjim kapitalnim zahtjevima, npr. zaštitnom sloju za sistemski rizik.

(9)

Ova se Uredba temelji na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koji je EBA dostavila Komisiji.

(10)

EBA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojem se temelji ova Uredba, analizirala je moguće povezane troškove i koristi te zatražila očitovanje Interesne skupine osnovane u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(11)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2015. jer će se zahtjev održavanja zaštitnog sloja iz članka 131. stavka 4. Direktive 2013/36/EU primjenjivati i postupno uvoditi od 1. siječnja 2016. Prema tome, kako bi institucije bile pravodobno obaviještene o primjeni zaštitnog sloja na njih i imale dovoljno vremena da osiguraju potreban kapital, GSV institucije trebalo bi utvrditi najkasnije početkom 2015.

(12)

Zahtjev za zaštitni sloj za GSV instituciju trebao bi se postupno uvoditi u razdoblju od tri godine u skladu s člankom 162. stavkom 5. Direktive 2013/36/EU: prva faza zahtjeva iz članka 162. stavka 5. točke (a) Direktive 2013/36/EU trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2016. za GSV institucije koje su relevantna tijela utvrdila početkom 2015. na temelju podataka na kraju financijskih godina prije srpnja 2014. Druga faza zahtjeva za zaštitni sloj za GSV institucije iz članka 162. stavka 5. točke (b) Direktive 2013/36/EU trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2017. za GSV institucije koje su relevantna tijela utvrdila do kraja 2015. ili najkasnije početkom 2016. na temelju podatka na kraju financijskih godina prije srpnja 2015.,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom pobliže određuje metodologija u skladu s kojom tijelo iz članka 131. stavka 1. Direktive 2013/36/EU (dalje u tekstu: „relevantno tijelo”) pojedine države članice relevantnog subjekta utvrđuje, na konsolidiranoj osnovi, kao globalnu sistemski važnu instituciju (GSV instituciju) te metodologija za definiranje potkategorija GSV institucija i njihovo svrstavanje u potkategorije na temelju njihova sistemskog značaja te, kao dio te metodologije, rokovi i podaci koji se koriste za to utvrđivanje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„relevantni subjekt” znači matična institucija iz EU-a ili matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a ili institucija koja nije društvo kći matične institucije iz EU-a ili matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a;

2.

„vrijednost pokazatelja” za pokazatelje iz članka 6. i relevantne subjekte u uzorku znači pojedinačna vrijednost pokazatelja, a za banke koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji usporediva pojedinačna vrijednost koja je javno objavljena u skladu s međunarodno dogovorenim standardima;

3.

„nazivnik” za pokazatelje znači ukupan zbroj vrijednosti pokazatelja relevantnih subjekata i banaka u uzorku koji su dobili odobrenje za rad u trećoj zemlji;

4.

„granična ocjena” znači vrijednost ocjene koja određuje najnižu granicu te granice između pet potkategorija, kako je definirano u članku 131. stavku 9. Direktive 2013/36/EU.

Članak 3.

Zajednički parametri metodologije

1.   EBA utvrđuje uzorak institucija ili grupa čije će se vrijednosti pokazatelja koristiti kao referentne vrijednosti koje predstavljaju globalni bankarski sektor za potrebe izračunavanja ocjena, uzimajući u obzir međunarodno dogovorene standarde, a posebno uzorak koji Bazelski odbor za nadzor banaka koristi za utvrđivanje globalnih sistemski važnih banaka, te o tome obavješćuje relevantna tijela relevantnih subjekata uključenih u uzorak do 31. srpnja svake godine.

Uzorak se sastoji od relevantnih subjekata i banaka koji su dobili odobrenje za rad u trećoj zemlji te uključuje 75 najvećih od njih, na temelju ukupne izloženosti kako je definirano u članku 6. stavku 1., te relevantne subjekte koji su određeni kao GSV institucije i banke iz trećih zemalja koje su određene kao globalne sistemski važne institucije u prethodnoj godini.

EBA isključuje ili dodaje relevantne subjekte ili banke koji su dobili odobrenje za rad u trećoj zemlji ako je to potrebno i u mjeri u kojoj je potrebno kako bi se osigurao prikladan referentni sustav za ocjenjivanje sistemskog značaja koji odražava globalna financijska tržišta i globalno gospodarstvo, uzimajući u obzir međunarodno dogovorene standarde, uključujući uzorak koji koristi Bazelski odbor za nadzor banaka.

2.   Relevantno tijelo najkasnije do 31. srpnja svake godine EBA-i dostavlja vrijednosti pokazatelja za sve relevantne subjekte koji su dobili odobrenje za rad u njegovoj državi, a čija mjera izloženosti iznosi više od 200 milijardi EUR. Relevantno tijelo osigurava da su vrijednosti pokazatelja istovjetne onima koje su dostavljene Bazelskom odboru za nadzor banaka i onima koje je relevantni subjekt objavio u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1030/2014 (3). Relevantno tijelo koristi obrasce koji su u njoj utvrđeni.

3.   EBA izračunava nazivnike na temelju vrijednosti pokazatelja koje je dostavilo relevantno tijelo u skladu sa stavkom 2. uzimajući u obzir međunarodno dogovorene standarde, a posebno nazivnike koje je objavio Bazelski odbor za nadzor banaka za tu godinu, i dostavlja ih relevantnim tijelima. Nazivnik pokazatelja zbroj je vrijednosti pokazatelja za sve relevantne subjekte i banke u uzorku koji su dobili odobrenje za rad u trećoj zemlji, kako su za relevantne subjekte dostavljene na temelju stavka 2. i kako su ih banke koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji objavile 31. srpnja relevantne godine.

Članak 4.

Postupak utvrđivanja

1.   Relevantno tijelo najkasnije 15. prosinca svake godine izračunava ocjene relevantnih subjekata uključenih u uzorak koji je dostavila EBA, a koji su dobili odobrenje za rad u njegovoj državi. Ako relevantno tijelo u provođenju dobrog supervizorskog prosuđivanja relevantnog subjekta odredi kao GSV instituciju u skladu s člankom 131. stavkom 10. točkom (b) Direktive 2013/36/EU, ono će EBA-i u pisanom obliku dostaviti detaljno obrazloženje svoje ocjene najkasnije 15. prosinca svake godine.

2.   Utvrđivanje relevantnog subjekta kao GSV institucije i svrstavanje u potkategoriju primjenjuje se od 1. siječnja druge godine nakon kalendarske godine u kojoj su određeni nazivnici u skladu s člankom 3.

Članak 5.

Utvrđivanje GSV institucije, određivanje ocjena i svrstavanje u potkategorije

1.   Vrijednosti pokazatelja temelje se na podacima o kojima je relevantni subjekt izvijestio na kraju prethodne financijske godine, na konsolidiranoj osnovi, a za banke koje su dobile odobrenje za rad u trećoj zemlji na podacima objavljenima u skladu s međunarodno dogovorenim standardima. U slučaju relevantnih subjekata čiji je kraj financijske godine 30. lipnja relevantna tijela mogu koristiti vrijednosti pokazatelja na temelju stanja 31. prosinca.

2.   Relevantno tijelo određuje ocjenu svakog relevantnog subjekta u uzorku kao jednostavni prosjek ocjena pojedinih kategorija, s time da najviša ocjena za kategoriju kojom se mjeri zamjenjivost iznosi 500 baznih bodova. Ocjena svake kategorije izračunava se kao jednostavni prosjek vrijednosti dobivenih dijeljenjem svake vrijednosti pokazatelja iz te kategorije nazivnikom pokazatelja koji je dostavila EBA. Ocjene se izražavaju u baznim bodovima i zaokružuju na najbliži cijeli bazni bod.

3.   Najniža granična ocjena iznosi 130 baznih bodova. Potkategorije su podijeljene kako slijedi:

(a)

potkategorija 1. obuhvaća ocjene od 130 do 229 baznih bodova;

(b)

potkategorija 2. obuhvaća ocjene od 230 do 329 baznih bodova;

(c)

potkategorija 3. obuhvaća ocjene od 330 do 429 baznih bodova;

(d)

potkategorija 4. obuhvaća ocjene od 430 do 529 baznih bodova;

(e)

potkategorija 5. obuhvaća ocjene od 530 do 629 baznih bodova.

4.   Relevantno tijelo relevantnog subjekta utvrđuje kao GSV instituciju ako je ocjena subjekta jednaka najnižoj graničnoj ocjeni ili viša. Odluka o određivanju relevantnog subjekta kao GSV institucije u provođenju dobrog supervizorskog prosuđivanja u skladu s člankom 131. stavkom 10. točkom (b) Direktive 2013/36/EU temelji se na ocjeni bi li propast subjekta imala značajan negativan učinak na globalno financijsko tržište i globalno gospodarstvo.

5.   Relevantno tijelo GSV instituciju svrstava u potkategoriju u skladu s tom ocjenom. Odluka o prebacivanju GSV institucije iz niže u višu potkategoriju u provođenju dobrog supervizorskog prosuđivanja u skladu s člankom 131. stavkom 10. točkom (a) Direktive 2013/36/EU temelji se na ocjeni bi li propast subjekta imala veći negativan učinak na globalno financijsko tržište i globalno gospodarstvo.

6.   Odluke iz stavaka 4. i 5. mogu se potkrijepiti pomoćnim pokazateljima, koji ne smiju biti pokazatelji vjerojatnosti da relevantni subjekt propadne. Te odluke sadržavaju dobro dokumentirane i provjerljive kvantitativne i kvalitativne informacije.

Članak 6.

Pokazatelji

1.   Kategorija kojom se mjeri veličina grupe sastoji se od jednog pokazatelja koji odgovara ukupnoj izloženosti grupe, kako je pobliže određeno u Prilogu.

2.   Kategorija kojom se mjeri povezanost grupe s financijskim sustavom sastoji se od svih sljedećih pokazatelja, kako je pobliže određeno u Prilogu:

(a)

imovina unutar financijskog sustava;

(b)

obveze unutar financijskog sustava;

(c)

vrijednosni papiri u optjecaju.

3.   Kategorija kojom se mjeri zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa sastoji se od svih sljedećih pokazatelja, kako je pobliže određeno u Prilogu:

(a)

imovina pod skrbništvom;

(b)

platni promet;

(c)

transakcije koje proizlaze iz pružanja usluga provedbe ponude odnosno prodaje na tržištima dužničkih i vlasničkih instrumenata.

4.   Kategorija kojom se mjeri složenost grupe sastoji se od svih sljedećih pokazatelja, kako je pobliže određeno u Prilogu:

(a)

zamišljeni iznos OTC izvedenica;

(b)

imovina uvrštena u 3. razinu fer vrijednosti u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 1255/2012 (4);

(c)

vrijednosni papiri namijenjeni trgovanju i raspoloživi za prodaju.

5.   Kategorija kojom se mjeri prekogranična aktivnost grupe sastoji se od sljedećih pokazatelja, kako je pobliže određeno u Prilogu:

(a)

međudržavna potraživanja;

(b)

međudržavne obveze.

6.   U slučaju podataka o kojima se izvješćuje u valutama različitima od eura, relevantno tijelo primjenjuje odgovarajući tečaj uzimajući u obzir referentni tečaj koji je objavila Europska središnja banka primjenjiv na dan 31. prosinca te međunarodne standarde. Za pokazatelj platnog prometa iz stavka 3. točke (b) relevantno tijelo primjenjuje prosječne tečaje za relevantnu godinu.

Članak 7.

Prijelazne odredbe

Odstupajući od članka 3. stavka 1. prvog podstavka, EBA određuje uzorak za utvrđivanje relevantnog subjekta kao GSV institucije za 2014. godinu do 14. siječnja 2015. Relevantna tijela do 21. siječnja 2015. EBA-i dostavljaju vrijednosti pokazatelja za relevantne subjekte u tom uzorku na temelju podataka na kraju financijskih godina prije srpnja 2014. EBA na temelju tih vrijednosti pokazatelja izračunava nazivnike za 2014. godinu do 30. siječnja 2015. Relevantna tijela na temelju tih nazivnika određuju ocjene za relevantne subjekte za 2014. godinu. Ona određuju i GSV institucije i svrstavaju ih u potkategorije. Relevantna tijela do 28. veljače 2015. o utvrđenim GSV institucijama istodobno obavješćuju Komisiju, ESRB i EBA-u te objavljuju njihove nazive zajedno s ocjenama za 2014. godinu.

Odstupajući od članka 4. stavka 2., utvrđivanje relevantnog subjekta kao GSV institucije i potkategorija u koju je svrstan na temelju ocjena za 2014. godinu primjenjuju se od 1. siječnja 2016.

Članak 8.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ona se primjenjuje od 1. siječnja 2015.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. listopada 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 176, 27.6.2013., str. 338.

(2)  Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1030/2014 оd 29. rujna 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu jedinstvenih formata i datuma za objavu vrijednosti koje se upotrebljavaju za utvrđivanje globalnih sistemski važnih institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 30.9.2014., str. 14.).

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 1255/2012 od 11. prosinca 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na Međunarodni računovodstveni standard 12, Međunarodne standarde financijskog izvještavanja 1 i 13 te Tumačenje 20 Odbora za tumačenje međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (SL L 360, 29.12.2012., str. 78.).


PRILOG

Pokazatelji za potrebe članka 6. određuju se kako slijedi:

1.   Ukupna izloženost

Ukupna izloženost jest zbroj ukupnih bilančnih stavki i ukupnih stavki izvedenica te izvanbilančnih stavki, na konsolidiranoj osnovi, uključujući subjekte konsolidirane za računovodstvene potrebe, ali ne i za regulatorne potrebe na temelju rizika, umanjen za regulatorna usklađenja.

Ukupna izloženost prati računovodstvenu mjeru izloženosti (ali uz širi opseg konsolidacije) podložno sljedećim načelima:

Kada je riječ o bilančnim stavkama, izloženosti koje se ne odnose na izvedenice uključuju se u mjeru izloženosti umanjene za posebne rezervacije i prilagodbe vrednovanja (npr. prilagodbe kreditnom vrednovanju).

Netiranje zajmova i depozita nije dopušteno.

Fizički ili financijski kolateral, jamstva ili kupljeno smanjenje kreditnog rizika ne smanjuju bilančne izloženosti.

Bilančne stavke zbroj su sljedećih stavki:

(a)

izloženost ugovora o izvedenicama drugim ugovornim stranama;

(b)

bruto vrijednost transakcija financiranja vrijednosnih papira;

(c)

izloženost transakcija financiranja vrijednosnih papira drugim ugovornim stranama;

(d)

maksimalno i. ostala imovina umanjena za vrijednosne papire primljene u transakcijama financiranja vrijednosnih papira koji su priznati kao imovina i ii. nula.

Izvanbilančne stavke zbroj su sljedećih stavki:

(a)

potencijalna buduća izloženost ugovora o izvedenicama;

(b)

zamišljeni iznos izvanbilančnih stavki s kreditnim konverzijskim faktorom 0 %, umanjen za 100 % bezuvjetno opozivih preuzetih obveza po kreditnim karticama, umanjen za 100 % ostalih bezuvjetno opozivih preuzetih obveza;

(c)

10 % bezuvjetno opozivih preuzetih obveza po kreditnim karticama;

(d)

10 % ostalih bezuvjetno opozivih preuzetih obveza;

(e)

zamišljeni iznos izvanbilančnih stavki s kreditnim konverzijskim faktorom 20 %;

(f)

zamišljeni iznos izvanbilančnih stavki s kreditnim konverzijskim faktorom 50 %;

(g)

zamišljeni iznos izvanbilančnih stavki s kreditnim konverzijskim faktorom 100 %.

Za subjekte konsolidirane za računovodstvene potrebe, ali ne i za regulatorne potrebe na temelju rizika vrijednost pokazatelja uvećava se za zbroj sljedećih stavki:

(a)

bilančne stavke imovine;

(b)

potencijalna buduća izloženost ugovora o izvedenicama;

(c)

10 % bezuvjetno opozivih preuzetih obveza;

(d)

ostale izvanbilančne preuzete obveze;

(e)

umanjeno za vrijednost ulaganja u konsolidirane subjekte.

2.   Povezanost

Za potrebe pokazatelja povezanosti, financijske institucije definiraju se tako da uključuju banke i ostale institucije koje primaju depozite, bankarske holdinge, trgovce vrijednosnim papirima, osiguravajuća društva, uzajamne fondove, fondove za ograničavanje rizika, mirovinske fondove, investicijske banke i središnje druge ugovorne strane. Isključuju se središnje banke i druga tijela javnog sektora (npr. multilateralne razvojne banke), a uključuju komercijalne banke u državnom vlasništvu.

2.1.   Imovina unutar financijskog sustava

Imovina unutar financijskog sustava zbroj je sredstava položenih u drugim financijskim institucijama ili pozajmljenih tim institucijama i neiskorištenih obvezujućih kreditnih linija odobrenih drugim financijskim institucijama, ulaganja u vrijednosne papire drugih financijskih institucija, neto pozitivne sadašnje izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i OTC izvedenica s drugim financijskim institucijama koje imaju neto pozitivnu fer vrijednost.

(a)   Sredstva položena u drugim financijskim institucijama ili pozajmljena tim institucijama i neiskorištene obvezujuće kreditne linije

Sredstva položena u drugim financijskim institucijama ili pozajmljena tim institucijama i neiskorištene obvezujuće kreditne linije zbroj su sljedećih stavki:

1.

sredstva položena u drugim financijskim institucijama ili pozajmljena tim institucijama, uključujući certifikate o depozitu;

2.

neiskorištene obvezujuće kreditne linije odobrene drugim financijskim institucijama.

(b)   Ulaganja u vrijednosne papire drugih financijskih institucija

Ova stavka odražava sva ulaganja u vrijednosne papire drugih financijskih institucija. Ukupna ulaganja obračunavaju se po fer vrijednosti ako su vrijednosni papiri raspoređeni u kategoriju „namijenjeno trgovanju” ili „raspoloživo za prodaju”; vrijednosni papiri koji se drže do dospijeća obračunavaju se po amortiziranom trošku.

Ulaganja u vrijednosne papire drugih financijskih institucija zbroj je sljedećih stavki:

1.

osigurani dužnički vrijednosni papiri;

2.

nadređeni neosigurani dužnički vrijednosni papiri;

3.

podređeni dužnički vrijednosni papiri;

4.

komercijalni zapis;

5.

maksimalno dionice, uključujući nominalnu vrijednost i višak običnih i povlaštenih dionica, umanjeno za prijeboj kratkih pozicija posebnim ulaganjima u dionice, i nula.

(c)   Transakcije financiranja vrijednosnih papira

Transakcije financiranja vrijednosnih papira zbroj su neto pozitivne sadašnje izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira s drugim financijskim institucijama.

Vrijednost koja se iskazuje ne treba održavati iznose prikazane u bilanci. Ona predstavlja pojedinačni zakonski potraživani iznos po skupu za netiranje. Netiranje se primjenjuje samo kada su transakcije obuhvaćene pravno provedivim sporazumom o netiranju. Ako ti kriteriji nisu ispunjeni, obračunava se bruto bilančni iznos. Ne uključuju se transakcije posrednog kreditiranja.

(d)   OTC izvedenice s drugim financijskim institucijama koje imaju pozitivnu neto fer vrijednost

OTC izvedenice s drugim financijskim institucijama koje imaju neto pozitivnu fer vrijednost zbroj su sljedećih stavki:

1.

neto pozitivna fer vrijednost, uključujući kolateral koji se drži ako je u okviru standardiziranog sporazuma o netiranju;

2.

potencijalna buduća izloženost.

2.2.   Obveze unutar financijskog sustava

Ukupne obveze unutar financijskog sustava zbroj su depozita financijskih institucija, transakcija financiranja vrijednosnih papira i OTC izvedenica s drugim financijskim institucijama koje imaju neto negativnu fer vrijednost.

(a)   Depoziti financijskih institucija

Depoziti financijskih institucija zbroj su sljedećih stavki:

1.

depoziti depozitnih institucija;

2.

depoziti nedepozitnih financijskih institucija;

3.

neiskorištene obvezujuće kreditne linije primljene od drugih financijskih institucija.

(b)   Transakcije financiranja vrijednosnih papira

Transakcije financiranja vrijednosnih papira zbroj su neto negativne sadašnje izloženosti transakcija financiranja vrijednosnih papira s drugim financijskim institucijama.

(c)   OTC izvedenice s drugim financijskim institucijama koje imaju neto negativnu fer vrijednost

OTC izvedenice s drugim financijskim institucijama koje imaju neto negativnu fer vrijednost zbroj su sljedećih stavki:

1.

neto negativna fer vrijednost, uključujući pruženi kolateral ako je u okviru standardiziranog sporazuma o netiranju;

2.

potencijalna buduća izloženost.

2.3.   Vrijednosni papiri u optjecaju

Pokazatelj odražava knjigovodstvenu vrijednost vrijednosnih papira u optjecaju koje je izdao relevantni subjekt. Ne razlikuju se aktivnosti unutar financijskog sektora i druge aktivnosti.

Ukupni vrijednosni papiri u optjecaju zbroj su sljedećih stavki:

(a)

osigurani dužnički vrijednosni papiri;

(b)

nadređeni neosigurani dužnički vrijednosni papiri;

(c)

podređeni dužnički vrijednosni papiri;

(d)

komercijalni zapis;

(e)

certifikati o depozitu;

(f)

osnovni kapital;

(g)

povlaštene dionice i drugi oblici podređenog financiranja koji nisu navedeni u točki (c).

3.   Zamjenjivost usluga ili financijske infrastrukture koju osigurava grupa

3.1.   Platni promet

Ukupni platni promet plaćanja su izvršena u izvještajnoj godini isključujući plaćanja unutar grupe.

Relevantna vrijednost plaćanja ukupna je bruto vrijednost svih gotovinskih plaćanja koja je izvještajna grupa izvršila preko sustava za prijenos sredstava velike vrijednosti, zajedno s bruto vrijednosti svih gotovinskih plaćanja izvršenih preko banke agenta (npr. preko korespondentnog ili nostro računa). Uključuju se gotovinska plaćanja izvršena u ime relevantnog subjekta te ona izvršena u ime klijenata, uključujući financijske institucije i druge komercijalne klijente. Ne uključuju se plaćanja izvršena preko platnog sustava za mala plaćanja. Uključuju se samo isplate. Vrijednost se izračunava u eurima.

3.2.   Imovina pod skrbništvom

Vrijednost imovine pod skrbništvom vrijednost je sve imovine, uključujući prekograničnu imovinu, koju izvještajna grupa drži kao skrbnik u ime klijenata, uključujući druge financijske institucije. Ne uključuje se imovina pod upravljanjem i imovina pod administrativnim upravljanjem koja nije razvrstana i kao imovina pod skrbništvom.

3.3.   Transakcije koje proizlaze iz pružanja usluga provedbe ponude odnosno prodaje na tržištima dužničkih i vlasničkih instrumenata

Ukupne transakcije koje proizlaze iz pružanja usluga provedbe ponude odnosno prodaje na tržištima dužničkih i vlasničkih instrumenata zbroj su aktivnosti ponude odnosno prodaje vlasničkih instrumenata i aktivnosti ponude i prodaje dužničkih instrumenata.

Uključuje se svako pružanje usluga provedbe ponude odnosno prodaje kada je banka obvezna kupiti neprodane vrijednosne papire. Kada se usluge provedbe ponude odnosno prodaje pružaju na osnovi najbolje namjere („best efforts”) (što znači da banka nije obvezna kupiti preostale instrumente), uključuju se samo stvarno prodani vrijednosni papiri.

4.   Složenost grupe

4.1.   Zamišljeni iznos OTC izvedenica

Ovim se pokazateljem mjeri opseg poslovanja izvještajne grupe u području transakcija s OTC izvedenicama, a uključuje sve vrste rizičnih kategorija i instrumenata. Kada se izvješćuje o zamišljenim vrijednostima izvedenica, kolateral se ne odbija.

Ukupni zamišljeni iznos OTC izvedenica zbroj je OTC izvedenica za koje je poravnanje obavljeno preko središnje druge ugovorne strane i OTC izvedenica obračunanih bilateralno.

4.2.   Imovina 3. razine

Vrijednost imovine 3. razine vrijednost je sve imovine kojoj se cijena određuje periodički primjenom ulaznih mjernih podataka 3. razine.

4.3.   Vrijednosni papiri namijenjeni trgovanju i raspoloživi za prodaju

Vrijednosni papiri namijenjeni trgovanju i raspoloživi za prodaju ukupni su iznos vrijednosnih papira raspoređenih u računovodstvene kategorije „namijenjeno trgovanju” i „raspoloživo za prodaju”, umanjeno za podskup vrijednosnih papira iz tih kategorija prihvatljivih za raspoređivanje u kategoriju „visokokvalitetna likvidna imovina”.

5.   Prekogranična aktivnost grupe

5.1.   Međudržavna potraživanja

Vrijednost međudržavnih potraživanja jest vrijednost svih potraživanja u svim sektorima koja su, na temelju krajnjeg rizika, prekogranična potraživanja, lokalna potraživanja inozemnih povezanih društava u stranoj valuti ili lokalna potraživanja inozemnih povezanih društava u lokalnoj valuti, isključujući aktivnosti povezane s izvedenicama. Prekogranična potraživanja obuhvaćaju potraživanja poslovnice u jednoj zemlji od dužnika u drugoj zemlji. Lokalna potraživanja inozemnih povezanih društava u stranoj ili lokalnoj valuti obuhvaćaju potraživanja lokalne poslovnice banke od tamošnjih dužnika.

5.2.   Međudržavne obveze

Ukupne međudržavne obveze zbroj su sljedećih stavki, umanjeno za inozemne obveze prema povezanim poslovnicama iz točke (b):

(a)

lokalne obveze u lokalnoj valuti;

(b)

inozemne obveze (isključujući lokalne obveze u lokalnoj valuti).


15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/37


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1223/2014

оd 14. studenoga 2014.

o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2454/93 u pogledu pojednostavnjenog završetka postupka unutarnje proizvodnje

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (1), a posebno njezin članak 247.,

budući da:

(1)

Člankom 544. Uredbe Komisije (EEZ) br. 2454/93 (2) predviđa se pojednostavnjenje završetka postupka unutarnje proizvodnje. U skladu s tim pojednostavnjenjem određena uvezena roba smatra se ponovno izvezenom ili izvezenom iako je zapravo stavljena na tržište Unije bez naknadne carinske deklaracije i plaćanja uvoznih carina.

(2)

Člankom 544. točkom (c) Uredbe (EEZ) br. 2454/93 obuhvaćena je dostava civilnih zrakoplova. Pojednostavnjenjem završetka postupka unutarnje proizvodnje u pogledu civilnih zrakoplova jača se konkurentnost zrakoplovne industrije na međunarodnoj razini i pridonosi stvaranju dodane vrijednosti u Uniji.

(3)

Područje primjene članka 544. točke (c) Uredbe (EEZ) br. 2454/93 potrebno je proširiti na vojne zrakoplove kako bi se na njih primijenio pojednostavnjeni završetak postupka unutarnje proizvodnje na isti način kao i u slučaju civilnih zrakoplova.

(4)

Uredbu (EEZ) br. 2454/93 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za Carinski zakonik,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U članku 544. Uredbe (EEZ) br. 2454/93 točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)

dostava zrakoplova; međutim, nadzorna carinarnica odobrava završetak postupka nakon što je uvezena roba prvi put upotrijebljena za proizvodnju, popravak, izmjenu ili preuređivanje zrakoplova ili njegovih dijelova, pod uvjetom da evidencija korisnika omogućuje provjeru ispravne primjene postupka i upravljanja njime.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. studenoga 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER


(1)  SL L 302, 19.10.1992., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, 11.10.1993., str. 1.).


15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/38


PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1224/2014

оd 14. studenoga 2014.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)

Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)

Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. studenoga 2014.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj


(1)  SL L 347, 20.12.2013., str. 671.

(2)  SL L 157, 15.6.2011., str. 1.


PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)

Oznaka KN

Oznaka treće zemlje (1)

Standardna uvozna vrijednost

0702 00 00

AL

85,5

MA

80,0

MK

67,1

ZZ

77,5

0707 00 05

AL

62,5

JO

194,1

TR

126,4

ZZ

127,7

0709 93 10

AL

65,0

MA

51,6

TR

124,6

ZZ

80,4

0805 20 10

MA

130,6

TR

74,4

ZZ

102,5

0805 20 30, 0805 20 50, 0805 20 70, 0805 20 90

TR

74,2

ZZ

74,2

0805 50 10

TR

88,8

ZZ

88,8

0806 10 10

BR

287,2

LB

369,0

PE

266,8

TR

150,2

US

278,5

ZZ

270,3

0808 10 80

BR

53,4

CA

135,3

CL

85,2

NZ

148,5

US

102,4

ZA

109,9

ZZ

105,8

0808 30 90

CN

75,6

ZZ

75,6


(1)  Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EU) br. 1106/2012 od 27. studenoga 2012. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama nečlanicama, u pogledu ažuriranja nomenklature država i područja (SL L 328, 28.11.2012., str. 7.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.


ODLUKE

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/40


ODLUKA VIJEĆA

od 7. studenoga 2014.

o stajalištu koje treba zauzeti u ime Europske unije u okviru Odbora za suradnju u području kulture osnovanog Protokolom o suradnji u području kulture uz Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane, u pogledu sastavljanja popisa 15 arbitara

(2014/794/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 167. stavak 3. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane (1) (dalje u tekstu „Sporazum”), potpisan je 6. listopada 2010. Sporazum sadrži Protokol o suradnji u području kulture („Protokol”) kojim se, u skladu s njegovim člankom 1., utvrđuje okvir unutar kojega stranke surađuju kako bi olakšale razmjenu u pogledu kulturnih djelatnosti, dobara i usluga, uključujući, između ostalog, u audiovizualnom sektoru.

(2)

Sporazum se, u skladu s njegovim člankom 15.10.5., djelomično privremeno primjenjuje Odlukom Vijeća 2011/265/EU (2) („Odluka”) od 1. srpnja 2011. do završetka postupaka potrebnih za njegovo sklapanje.

(3)

U skladu s člankom 6. Odluke, Vijeće, odlučujući u skladu s Ugovorom, određuje stajalište koje Europska unija treba zauzeti u Odboru za suradnju u području kulture („Odbor”) o odlukama koje proizvode pravne učinke.

(4)

Člankom 3.a Protokola predviđa se da Odbor odmah nakon svog osnivanja sastavlja popis 15 osoba koje će obavljati funkciju arbitra.

(5)

Unija bi trebala utvrditi stajalište koje treba zauzeti u Odboru u pogledu sastavljanja popisa arbitara.

(6)

Stajalište Unije u okviru Odbora trebalo bi se stoga temeljiti na priloženom nacrtu Odluke,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Stajalište koje u ime Unije treba zauzeti u Oboru za suradnju u području kulture, osnovanom Protokolom o suradnji u području kulture uz Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane, u pogledu sastavljanja popisa 15 osoba koje će obavljati funkciju arbitra temelji se na nacrtu odluke Odbora o suradnji u području kulture priloženom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

P. C. PADOAN


(1)  SL L 127, 14.5.2011., str. 6.

(2)  Odluka Vijeća 2011/265/EU od 16. rujna 2010. o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane (SL L 127, 14.5.2011., str. 1.).


NACRT

ODLUKA br. … ODBORA ZA SURADNJU U PODRUČJU KULTURE IZMEĐU EU-a I KOREJE

od …

o sastavljanju popisa 15 arbitara iz članka 3.a Protokola o suradnji u području kulture uz Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane

ODBOR ZA SURADNJU U PODRUČJU KULTURE,

uzimajući u obzir Protokol o suradnji u području kulture uz Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane, potpisan u Bruxellesu 6. listopada 2010., a posebno njegov članak 3.a,

budući da:

(1)

Člankom 3.a Protokola o suradnji u području kulture („Protokol”) predviđa se rješavanje sporova navedeno u četrnaestom poglavlju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane, pri čemu se sporovi rješavaju uključivanjem arbitražnog vijeća.

(2)

U slučaju spora stranke se međusobno savjetuju kako bi postigle dogovor o sastavu arbitražnog vijeća.

(3)

Ako stranke ne mogu postići dogovor o sastavu arbitražnog vijeća, sastav se utvrđuje putem odabira ždrijebom s popisa osoba sastavljenog u skladu s člankom 3.a točkom (c) Protokola.

(4)

Stranke su postigle dogovor o popisu 15 arbitara,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sastavlja se popis 15 arbitara u skladu s člankom 3.a točkom (c) Protokola. Popis je naveden u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u … ….

Za Odbor za suradnju u području kulture

Prvi zamjenik ministra

Ministarstvo kulture, sporta i turizma Republike Koreje

Glavni direktor Glavne uprave za obrazovanje i kulturu

Europska komisija


PRILOG

POPIS ARBITARA

Arbitri koje predlaže EU

James BRIDGEMAN

Ursula KRIEBAUM

Alessandra LANCIOTTI

Hélène RUIZ FABRI

Jan WOUTERS

Arbitri koje predlaže Koreja

Byung-Chol YOON

Eun Young PARK

Young Jae CHO

Seung-Soo CHOI

Chang Hwan SHIN

Predsjednici

Florentino P. FELICIANO (Filipini)

Juan Antonio DORANTES (Meksiko)

Christian HÄBERLI (Švicarska)

Leng Sun CHAN (Malezija)

Teresa CHENG (Kina)


15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/44


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA

od 7. studenoga 2014.

o produljenju primjene Provedbene odluke 2011/335/EU kojom se Republici Litvi odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 287. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

(2014/795/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (1) (Direktiva o PDV-u), a posebno njezin članak 395. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Litva je pismom evidentiranim u glavnom tajništvu Komisije 16. svibnja 2014. zatražila odobrenje za mjeru kojom se odstupa od članka 287. točke 11. Direktive o PDV-u kako bi nastavila izuzimati određene porezne obveznike čiji godišnji promet ne prelazi protuvrijednost 45 000 EUR u nacionalnoj valuti prema deviznom tečaju na dan njezina pristupanja Uniji („mjera”). Tom bi mjerom navedeni porezni obveznici bili oslobođeni od određenih ili svih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost (PDV) iz glave XI. poglavlja od 2. do 6. Direktive o PDV-u.

(2)

Komisija je pismom od 6. lipnja 2014. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Litve. Komisija je pismom od 12. lipnja 2014. obavijestila Litvu da ima sve informacije potrebne za razmatranje zahtjeva.

(3)

Na temelju glave XII. Direktive o PDV-u države članice već mogu primjenjivati posebne odredbe za mala poduzeća. Produljenom mjerom odstupa se od glave XII. Direktive o PDV-u samo utoliko što je prag godišnjeg prometa poreznog obveznika za te posebne odredbe viši od onoga koji je trenutačno dopušten za Litvu u skladu s člankom 287. točkom 11. Direktive o PDV-u, a koji iznosi 29 000 EUR.

(4)

Provedbenom odlukom Vijeća 2011/335/EU (2) Litvi je odobreno da, u okviru mjere odstupanja, izuzme, do 31. prosinca 2014., porezne obveznike čiji godišnji promet ne prelazi 45 000 EUR. Budući da su se zbog tog praga smanjile obveze malih poslovnih subjekata u vezi s PDV-om, Litvi bi trebalo odobriti da produlji mjeru za daljnje ograničeno razdoblje. Porezni obveznici se kao i ranije mogu odlučiti za uobičajene odredbe o PDV-u.

(5)

Prema informacijama koje je dostavila Litva produljenje odstupanja imat će zanemariv utjecaj na ukupni iznos poreznog prihoda prikupljen u fazi konačne potrošnje.

(6)

Odstupanje ne utječe na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U članku 2. drugom stavku Provedbene odluke 2011/335/EU datum „31. prosinca 2014.” zamjenjuje se datumom „31. prosinca 2017.”.

Članak 2.

Ova se Odluka primjenjuje od 1. siječnja 2015.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Republici Litvi.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

P. C. PADOAN


(1)  SL L 347, 11.12.2006., str. 1.

(2)  Provedbena Odluka Vijeća 2011/335/EU od 30. svibnja 2011. kojom se Republici Litvi odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 287. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 150, 9.6.2011., str. 6.).


15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/46


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA

od 7. studenoga 2014.

kojom se Republici Latviji odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 287. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

(2014/796/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (1) (Direktiva o PDV-u), a posebno njezin članak 395. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Latvija je pismom evidentiranim u glavnom tajništvu Komisije 1. srpnja 2014. zatražila odobrenje za mjeru kojom se odstupa od članka 287. točke 10. Direktive o PDV-u kako bi izuzela određene porezne obveznike čiji godišnji promet ne prelazi 50 000 EUR („mjera”). Tom bi mjerom navedeni porezni obveznici bili oslobođeni određenih ili svih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost (PDV) iz glave XI. poglavlja od 2. do 6. Direktive o PDV-u. Takva je mjera već bila odobrena Latviji Provedbenom odlukom Vijeća 2010/584/EU (2) koja je istekla 31. prosinca 2013.

(2)

Komisija je pismom od 7. kolovoza 2014. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Latvije. Komisija je pismom od 11. kolovoza 2014. obavijestila Latviju da ima sve informacije potrebne za razmatranje zahtjeva.

(3)

Na temelju glave XII. Direktive o PDV-u države članice već mogu primjenjivati posebne odredbe za mala poduzeća. Navedenom mjerom odstupa se od glave XII. Direktive o PDV-u samo utoliko što je prag godišnjeg prometa poreznog obveznika za te posebne odredbe viši od onoga koji je trenutačno dopušten za Latviju u skladu s člankom 287. točkom 10. Direktive o PDV-u, a koji iznosi 17 200 EUR.

(4)

Viši prag za posebne odredbe jest mjera pojednostavnjenja jer može znatno smanjiti obveze najmanjih poslovnih subjekata u vezi s PDV-om dok takve posebne odredbe nisu obvezne za porezne obveznike i dopuštaju poslovnim subjektima da se odluče za uobičajene odredbe o PDV-u.

(5)

Prema informacijama koje je dostavila Latvija, odstupanje će imati zanemariv utjecaj na ukupni iznos poreznog prihoda prikupljen u fazi konačne potrošnje.

(6)

Odstupanje ne utječe na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odstupajući od članka 287. točke 10. Direktive 2006/112/EZ, Republici Latviji odobrava se da izuzme od plaćanja PDV-a porezne obveznike čiji godišnji promet ne prelazi 50 000 EUR.

Članak 2.

Ova Odluka proizvodi učinke od dana priopćenja.

Primjenjuje se do 31. prosinca 2017.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena Republici Latviji.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

P. C. PADOAN


(1)  SL L 347, 11.12.2006., str. 1.

(2)  Provedbena Odluka Vijeća 2010/584/EU od 27. rujna 2010. kojom se Republici Latviji odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 287. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 256, 30.9.2010., str. 29.).


15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/48


PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA

od 7. studenoga 2014.

kojom se Republici Estoniji odobrava primjena mjere kojom se odstupa od članka 26. stavka 1. točke (a) te članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost

(2014/797/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (1), a posebno njezin članak 395. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Estonija je pismom evidentiranim u Komisiji 26. svibnja 2014. zatražila odobrenje za odstupanje od odredbi Direktive 2006/112/EZ kojima se određuje pravo na odbitak pretporeza u vezi s osobnim vozilima.

(2)

Komisija je pismom od 11. lipnja 2014. obavijestila ostale države članice o zahtjevu Estonije. Komisija je pismom od 12. lipnja 2014. obavijestila Estoniju da ima sve informacije koje smatra potrebnima za razmatranje zahtjeva.

(3)

Člancima 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ utvrđuje se pravo poreznog obveznika da odbije porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunan za isporuku robe ili usluga koje je taj porezni obveznik primio u svrhu svojih oporezovanih transakcija. Člankom 26. stavkom 1. točkom (a) te Direktive od poreznih se obveznika zahtijeva da obračunaju PDV kada se poslovna imovina koristi u neposlovne svrhe.

(4)

Korištenje u neposlovne svrhe često je vrlo teško precizno utvrditi, a čak i kada je to moguće, odgovarajući mehanizam često je nepraktičan. Prema zatraženom odobrenju, iznos PDV-a koji se može odbiti za troškove u vezi s osobnim automobilima koji se ne koriste isključivo u poslovne svrhe trebalo bi, uz pojedine iznimke, utvrditi u obliku paušalne postotne stope. Na temelju trenutačno dostupnih informacija, estonska tijela smatraju da je stopa od 50 % opravdana. U isto vrijeme, kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje, trebalo bi suspendirati zahtjev obračunavanja PDV-a za korištenje osobnih automobila u neposlovne svrhe kada ti automobili podliježu ograničenju odobrenom ovom Odlukom. Navedenom mjerom pojednostavnjenja otklanja se potreba vođenja evidencije o korištenju poslovnih automobila u neposlovne svrhe te se istodobno sprječava utaja poreza netočnim vođenjem evidencije.

(5)

Ograničenje prava na odbitak prema zatraženom odobrenju trebalo bi primijeniti na PDV plaćen na kupnju, leasing, stjecanje unutar Zajednice i uvoz određenih osobnih automobila i na s time povezane troškove, uključujući kupnju goriva.

(6)

Zatraženo odobrenje trebalo bi se primjenjivati samo na osobne automobile čija najveća odobrena masa ne premašuje 3 500 kilograma i koji nemaju više od osam sjedala uz vozačevo sjedalo. Svako korištenje osobnih automobila koji premašuju 3 500 kilograma ili koji imaju više od osam sjedala uz vozačevo sjedalo u neposlovne svrhe zanemarivo je zbog karakteristika tih automobila ili zbog vrste posla za koji se oni koriste. Trebalo bi također navesti detaljan popis kategorija osobnih automobila koje, na temelju specifičnosti njihovog korištenja, nisu obuhvaćene tim odobrenjem.

(7)

Odobrenje bi trebalo vremenski ograničiti do 31. prosinca 2017. radi omogućivanja preispitivanja njegove neophodnosti i djelotvornosti kao i stope raspodjele između korištenja u poslovne svrhe i korištenja u neposlovne svrhe na kojoj se ono temelji.

(8)

U slučaju da Estonija smatra da je potrebno produljiti odobrenja nakon 2017., ona bi trebala Komisiji najkasnije do 31. ožujka 2017., zajedno sa zahtjevom za produljenje, podnijeti izvješće koje uključuje preispitivanje postotka koji se primjenjuje.

(9)

Odstupanje će imati samo zanemariv utjecaj na ukupni iznos poreznog prihoda prikupljen u fazi konačne potrošnje i neće imati negativan utjecaj na vlastita sredstva Unije koja proizlaze iz PDV-a,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odstupajući od članaka 168. i 168.a Direktive 2006/112/EZ, Estoniji se odobrava da na 50 % ograniči pravo na odbitak poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) na troškove za osobne automobile koji se ne koriste isključivo u poslovne svrhe.

Članak 2.

Odstupajući od članka 26. stavka 1. točke (a) Direktive 2006/112/EZ, Estonija korištenje osobnih automobila u neposlovne svrhe, uključenih u imovinu poslovne djelatnosti poreznog obveznika, ne smatra isporukom usluga uz naknadu kada taj automobil podiježe ograničenju odobrenom u skladu s člankom 1. ove Odluke.

Članak 3.

Troškovi iz članka 1. obuhvaćaju kupnju, leasing, nabavu unutar Zajednice i uvoz osobnih automobila koji se ne koriste isključivo u poslovne svrhe i s time povezane troškove, uključujući kupnju goriva.

Članak 4.

Ova se Odluka primjenjuje samo na osobne automobile s najvećom odobrenom masom koja ne premašuje 3 500 kilograma i koji nemaju više od osam sjedala uz vozačevo sjedalo.

Članak 5.

Članci 1. i 2. ne primjenjuju se na sljedeće kategorije osobnih automobila:

(a)

automobile kupljene za preprodaju, iznajmljivanje ili leasing;

(b)

automobile za prijevoz putnika uz naplatu, uključujući taksi-usluge;

(c)

automobile koji se koriste za tečajeve vožnje.

Članak 6.

1.   Ova Odluka proizvodi učinke od dana priopćenja.

Primjenjuje se do 31. prosinca 2017.

2.   Zahtjev za produljenje odobrenja predviđenog u ovoj Odluci podnosi se Komisiji do 31. ožujka 2017. uz izvješće koje uključuje preispitivanje postotka navedenog u članku 1.

Članak 7.

Ova je Odluka upućena Republici Estoniji.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

P. C. PADOAN


(1)  SL L 347, 11.12.2006., str. 1.


15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/50


PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 13. studenoga 2014.

o izmjeni Priloga F Direktivi Vijeća 64/432/EEZ u pogledu obrazaca zdravstvenih certifikata za trgovinu govedima i svinjama unutar Unije te dodatnih zdravstvenih zahtjeva povezanih s trihinelom za trgovinu domaćim svinjama unutar Unije

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 8336)

(Tekst značajan za EGP)

(2014/798/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 64/432/EEZ od 26. lipnja 1964. o zdravstvenim problemima životinja koji utječu na promet govedima i svinjama unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 16. stavak 2.,

budući da:

(1)

Direktivom 64/432/EEZ utvrđuju se uvjeti zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina govedima i svinjama unutar Unije. Među ostalim, tom je Direktivom predviđeno da goveda i svinje tijekom prijevoza do njihova odredišta mora pratiti zdravstveni certifikat u skladu s obrascima 1. ili 2., prema potrebi, iz Priloga F toj Direktivi.

(2)

U skladu s člankom 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 599/2004 (2), različiti zdravstveni certifikati koji se zahtijevaju u okviru trgovine unutar Unije predstavljaju se na temelju usklađenog obrasca priloženog toj Uredbi.

(3)

Radi prilagodbe sadržaja zdravstvenih certifikata utvrđenih kao obrazac 1. i 2. u Prilogu F Direktivi 64/432/EEZ, potrebno je prilagoditi i formate tih obrazaca zdravstvenih certifikata.

(4)

Odredbe članka 6. stavka 2. točke (e) i stavka 3. Direktive 64/432/EEZ prestale su vrijediti 31. prosinca 2000. i stoga više ne bi trebale predstavljati opciju certificiranja u obrascu 1. zdravstvenog certifikata iz Priloga F toj Direktivi.

(5)

Uredbom Komisije (EZ) br. 2075/2005 (3) utvrđuju se pravila za određivanja statusa gospodarstava na kojima se drže domaće svinje.

(6)

Uredbom Komisije (EU) br. 216/2014 (4) o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2075/2005 utvrđuju se zahtjevi koje subjekti u poslovanju s hranom moraju ispunjavati kako bi dobili službeno priznati status gospodarstva koje primjenjuje kontrolirane uvjete držanja i takvim se gospodarstvima odobrava izuzeće od odredbi u pogledu pretraživanja pri klanju.

(7)

Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 1114/2014 (5) o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2075/2005 razjašnjava se koji se uvjeti primjenjuju kada se domaće svinje za uzgoj i proizvodnju premještaju s jednog gospodarstva na drugo putem sabirnih centara.

(8)

Kako bi se omogućilo da države članice pri klanju primjenjuju odgovarajući režim testiranja na trihinelu i kako se ne bi ugrozio status odredišnog gospodarstva domaćih svinja za uzgoj i proizvodnju, podaci o službeno priznatom statusu gospodarstva podrijetla životinja kojima se trguje kao gospodarstvo koje primjenjuje kontrolirane uvjete držanja kako je utvrđeno člankom 8. Uredbe (EZ) br. 2075/2005 uključuju se u obrazac zdravstvenog certifikata za trgovinu svinjama unutar Unije utvrđen kao obrazac 2. u Prilogu F Direktivi 64/432/EEZ.

(9)

Prilog F Direktivi 64/432/EEZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Prilog F Direktivi 64/432/EEZ mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. studenoga 2014.

Za Komisiju

Vytenis ANDRIUKAITIS

Član Komisije


(1)  SL 121, 29.7.1964., str. 1977/64.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 599/2004 od 30. ožujka 2004. o usvajanju usklađenog obrasca certifikata i izvješća inspekcije povezanih s trgovinom životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla unutar Zajednice (SL L 94, 31.3.2004., str. 44.).

(3)  Uredba Komisije (EZ) br. 2075/2005 od 5. prosinca 2005. o utvrđivanju posebnih pravila za službene kontrole trihinele u mesu (SL L 338, 22.12.2005., str. 60.).

(4)  Uredba Komisije (EU) br. 216/2014 оd 7. ožujka 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2075/2005 o utvrđivanju posebnih pravila za službene kontrole trihinele u mesu (SL L 69, 8.3.2014., str. 85.).

(5)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1114/2014 оd 21. listopada 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2075/2005 o utvrđivanju posebnih pravila za službene kontrole trihinele u mesu (SL L 302, 22.10.2014., str. 46.).


PRILOG

„PRILOG F

Obrazac 1.

Zdravstveni certifikat za životinje vrste goveda za uzgoj/proizvodnju/klanje

Image

Image

Image

Image

Image

Obrazac 2.

Zdravstveni certifikat za svinje za uzgoj/proizvodnju/klanje

Image

Image

Image

Image


AKTI KOJE DONOSE TIJELA STVORENA MEĐUNARODNIM SPORAZUMIMA

15.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 330/61


ODLUKA br. 4/2014 ODBORA VELEPOSLANIKA AKP-a I EU-a

od 23. listopada 2014.

o mandatu koji treba dati izvršnom odboru Centra za razvoj poduzetništva (CDE)

(2014/799/EU)

ODBOR VELEPOSLANIKA AKP-a i EU-a,

uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država s jedne strane i Europske zajednice i njezinih država članica s druge strane, potpisan u Cotonouu 23. lipnja 2000. (1) („Sporazum o partnerstvu između AKP-a i EU-a”), a posebno članak 2. Priloga III.,

budući da:

(1)

Člankom 2. stavkom 6. točkom (d) Priloga III. Sporazumu o partnerstvu između AKP-a i EU-a zahtijeva se da Odbor veleposlanika AKP-a i EU-a nadzire ukupnu strategiju CDE-a te nadzire rad izvršnog odbora CDE-a.

(2)

Izvršni odbor CDE-a provodi nadzor nad radom CDE-a (članak 2. stavak 7. točka (b)), donosi program i proračun Centra (članak 2. stavak 7. točka (c)) te Odboru veleposlanika AKP-a i EU-a podnosi periodična izvješća i evaluacije (članak 2. stavak 7. točka (d)).

(3)

Statut i Poslovnik CDE-a, doneseni Odlukom br. 8/2005 Odbora veleposlanika AKP-a i EZ-a („Statut CDE-a”), i Financijska uredba CDE-a, donesena Odlukom br. 5/2004 Odbora veleposlanika AKP-a i EZ-a („Financijska uredba CDE-a”), osiguravaju mehanizme zaštite u smislu informiranja i nadzora od strane Odbora veleposlanika AKP-a i EU-a.

(4)

Vijeće ministara AKP-a i EU-a se na svojoj 39. sjednici, održanoj 19. i 20. lipnja 2014. u Nairobiju, u Zajedničkoj izjavi dogovorilo o pristupanju propisanom zatvaranju CDE-a i izmjeni Priloga III. Sporazumu o partnerstvu između AKP-a i EU-a te je u tu svrhu odlučilo delegirati ovlasti Odboru veleposlanika AKP-a i EU-a kako bi poduzeo daljnje korake s ciljem donošenja potrebnih odluka.

(5)

Prethodno navedenom Zajedničkom izjavom Vijeća ministara AKP-a i EU-a osnovana je Zajednička radna skupina AKP-a i EU-a („ZRS”) radi osiguravanja zatvaranja CDE-a pod najboljim mogućim uvjetima,

DONIO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   U skladu s uvjetima utvrđenima u člancima 2., 3. i 4. ove Odluke Odbor veleposlanika AKP-a i EU-a ovlašćuje izvršni odbor CDE-a da poduzme, s trenutačnim učinkom, sve prikladne mjere radi pripreme zatvaranja CDE-a.

2.   Pri zatvaranju CDE-a poštuju se nadležnosti nadzornih tijela CDE-a utvrđene u Prilogu III. Sporazumu o partnerstvu između AKP-a i EU-a i modaliteti koje je Vijeće ministara AKP-a i EU-a utvrdilo u svojoj Zajedničkoj izjavi od 20. lipnja 2014.

Članak 2.

1.   Izvršni odbor CDE-a što je prije moguće, a najkasnije do 23. prosinca 2014., sklapa ugovor s upraviteljem radi pripreme i provedbe plana zatvaranja, kao i radi upravljanja CDE-om tijekom postupka njegova zatvaranja.

2.   Planom zatvaranja omogućuje se zatvaranje CDE-a na propisan način, uz istodobno poštovanje prava svih uključenih trećih strana i osiguravanje da ili sam CDE ili subjekt kojemu se može povjeriti upravljanje projektima dovrše projekte potpore privatnom sektoru.

3.   Planom zatvaranja predviđa se završetak likvidacije CDE-a do 31. prosinca 2016. Planom zatvaranja obuhvaća se vrijeme potrebno za izvršenje završnih plaćanja, izradu završnih izvješća, financijske i zakonom propisane revizije s ciljem likvidacije CDE-a do 31. prosinca 2016.

Članak 3.

1.   Plan zatvaranja koji je donio izvršni odbor CDE-a se u skladu s postupcima utvrđenima u Sporazumu o partnerstvu između AKP-a i EU-a, Statutu CDE-a i Financijskoj uredbi CDE-a predaje Odboru veleposlanika AKP-a i EU-a.

2.   Izvršni odbor CDE-a dostavlja Odboru veleposlanika AKP-a i EU-a tromjesečna izvješća o napretku postupka zatvaranja.

Članak 4.

Izvršni odbor CDE-a savjetovat će se sa ZRS-om o nacrtu mandata za upravitelja iz članka 2. stavka 1., kao i o nacrtu plana zatvaranja i nacrtu prijedloga za davanje razrješnice.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. listopada 2014.

Za Odbor veleposlanika AKP-a i EU-a

Predsjednik

S. SANNINO


(1)  SL L 317, 15.12.2000., str. 3. Sporazum kako je izmijenjen Sporazumom potpisanim u Luxembourgu 25. lipnja 2005. (SL L 209, 11.8.2005., str. 27.) i Sporazumom potpisanim u Ouagadougouu 22. lipnja 2010. (SL L 287, 4.11.2010., str. 3.).