25.7.2014

Službeni list Europske unije

L 219/4

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 799/2014

оd 24. srpnja 2014.

o utvrđivanju modela godišnjih i završnih izvješća o provedbi u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama (1), a posebice njezin članak 54. stavak 8.,

Nakon savjetovanja s Odborom za Fond za azil, migracije i integraciju te unutarnju sigurnost osnovanim člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 514/2014,

budući da:

(1)	Uredba (EU) br. 514/2014 zajedno s posebnim uredbama navedenima u članku 2. točki (a) Uredbe (EU) br. 514/2014 predstavlja okvir za financijska sredstva Unije za potporu razvoju područja područja slobode, sigurnosti i pravde.

(2)

Uredbom (EU) br. 514/2014 zahtijeva se da države članice podnesu Komisiji godišnje izvješće o provedbi pojedinačnih nacionalnih programa. Države članice moraju dostaviti i konačno izvješće o provedbi svojih nacionalnih programa do kraja 2023. Potrebno je uspostaviti model godišnjih i završnih izvješća o provedbi radi osiguravanja dosljednosti i usporedivosti podataka koji se šalju Komisiji.

(3)	Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih u ovoj Uredbi te kako se ne bi odgađala provedba nacionalnih programa, Uredba bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(4)	Ujedinjena Kraljevina i Irska obvezane su Uredbom (EU) br. 514/2014 te ih stoga obvezuje ova Uredba.

(5)	Dansku ne obvezuje Uredba (EU) br. 514/2014 niti ova Uredba.

(6)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Fond za azil, migracije i integraciju te unutarnju sigurnost.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Modeli izvješća o provedbi

Model godišnjih i završnih izvješća o provedbi razrađen je u Prilogu.

Izvješća se podnose Komisiji putem sustava za elektroničku razmjenu podataka uspostavljenog člankom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 802/2014. (2).

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. srpnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 150, 20.5.2014., str. 112.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 802/2014 od 24. srpnja 2014. o utvrđivanju modela za nacionalne programe i utvrđivanju uvjeta za sustav za elektroničku razmjenu podataka između Komisije i država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migraciju i integraciju i o Instrumentu financijske potpore za policijsku suradnju, sprečavanje i suzbijanje kriminala i upravljanje krizama (vidjeti str. 22 ovog Službenog lista).

PRILOG

MODELI GODIŠNJIH I ZAVRŠNIH IZVJEŠĆA O PROVEDBI

ODJELJAK 1.

Ciljevi programa (članak 54. stavak 2. Uredbe (EU) br. 514/2014)

Specifični cilj (kao što je utvrđeno u posebnim uredbama): navedite sažetak napretka pri provedbi strategije i ostvarivanju nacionalnih ciljeva tijekom financijske godine.

Navedite sve promjene strategije ili nacionalnih ciljeva ili bilo koje čimbenike koji u budućnosti mogu uzrokovati promjene.

Utvrdite sva značajna pitanja koja utječu na izvršenje nacionalnog programa.

Nacionalni cilj : navedite glavne aktivnosti koje se podupiru i provode tijekom financijske godine, uspjehe i identificirane (i riješene) probleme.

Posebne aktivnosti (kao što je utvrđeno u posebnim uredbama): navedite glavne aktivnosti koje se podupiru i provode tijekom financijske godine, uspjehe i identificirane (i riješene) probleme.

Informacije iz polja moraju biti cjelovite te ne mogu upućivati na informacije u bilo kojem priloženom dokumentu ili sadržavati hiperveze.

SPECIFIČNI CILJ N: naslov

Nacionalni cilj n: naslov

Specifična mjera n: naslov

Izvješćivanje o indikativnom rasporedu

Navedite eventualne promjene indikativnog rasporeda kako je utvrđeno u nacionalnom programu.

Indikativni raspored

	Naziv mjere	Početak planiranja	Početak provedbe	Zatvaranje
Specifični cilj n: naslov
Nacionalni cilj n:

ODJELJAK 2.

Posebni slučajevi

Navedite rezultate vježbe (brojeve za svaku kategoriju)

Plan zalaganja
Kategorije	Razdoblje zalaganja	Razdoblje zalaganja	Razdoblje zalaganja

Ukupno

ODJELJAK 3.

Zajednički pokazatelji i pokazatelji za pojedine programe (članak 14. stavak 2. točka (f) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Navedite podatke za svaki pokazatelj za odgovarajuću financijsku godinu.

Identifikacijska oznaka pokazatelja	Opis pokazatelja	Mjerna jedinica	Početna vrijednost	Ciljna vrijednost	Izvor podataka	Financijska godina n	Financijska godina n + 1	Kumulativno ukupno
SPECIFIČNI CILJ: n: naslov

Navedite objašnjenje bilo kojeg pokazatelja koji može znatno utjecati na ostvarivanje bilo kojeg cilja, posebice nedostatak napretka.

Za svaku financijsku godinu možete priložiti dokument kako biste objasnili znatan nedostatak napretka ili mogućnost premašivanja cilja s obzirom na jedan ili više pokazatelja.

ODJELJAK 4.

Okvir za provedbu programa u državi članici

4.1. Odbor za praćenje (članak 12. stavak 4. Uredbe (EU) br. 514/2014)

Navedite popis glavnih donesenih odluka i pitanja koja odbor za praćenje još nije riješio.

4.2. Zajednički okvir za praćenje i evaluaciju (članak 14. stavak 2. točka (f) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Mjere praćenja i evaluacije koje poduzima nadležno tijelo, uključujući rješenja za prikupljanje podataka, aktivnosti evaluacije, poteškoće koje se pojavljuju i korake poduzete za njihovo rješavanje.

4.3. Uključenost partnera u provedbu, praćenje i evaluaciju nacionalnog programa (članak 12. stavak 3. Uredbe (EU) br. 514/2014)

Navedite kratak opis glavnog doprinosa partnera i njihovih stajališta tijekom financijske godine.

4.4. Informacije i obavještavanje (članak 53. Uredbe (EU) br. 514/2014)

Navedite poveznicu na internetsku stranicu programa.

Navedite popis glavnih aktivnosti informiranja i obavještavanja provedenih tijekom financijske godine. Potrebno je navesti primjere materijala.

4.5. Komplementarnost s drugim instrumentima Unije (članak 14. stavak 2. točka (e) i članak 14. stavak 5. točka (f) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Ukratko opišite glavne aktivnosti i savjetovanja koja su provedena kako bi se osigurala usklađenost s drugim instrumentima Unije, točnije sljedećima:

—	europskim strukturnim i investicijskim fondovima (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Europski kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo),

—	drugim fondovima ili programima EU-a (npr. program za cjeloživotno učenje, program „Kultura”, program „Mladi na djelu”),

—	instrumentima EU-a za vanjske odnose (npr. Instrument za pretpristupnu pomoć, Europski instrument za susjedstvo i partnerstvo, Instrument za stabilnost), kada je riječ o aktivnostima u trećim zemljama ili povezanima s trećim zemljama.

4.6. Izravna dodjela

Navedite obrazloženje za svaki slučaj izravne dodjele ugovora.

ODJELJAK 5.

Financijski izvještaj (članak 54. stavak 2. točka (a) Uredbe (EU) br. 514/2014)

5.1. Financijski izvještaj prema specifičnim ciljevima

Tablica

(u EUR)
Specifični cilj n: naslov
Nacionalni cilj n
Međuzbroj nacionalnih ciljeva
Posebna mjera n
Ukupno jedan PC
Nacionalni cilj n + 1
Međuzbroj nacionalnih ciljeva
Posebna aktivnost n + 1
Ukupno n
Posebni slučajevi
Ukupno posebnih slučajeva
Tehnička pomoć: (maksimum = fiksni iznos + (ukupna dodjela) *5 ili 5,5 % u skladu s posebnim uredbama)
UKUPNO

Provedba plana financiranja nacionalnog programa uz navođenje ukupnog doprinosa EU-a za svaku financijsku godinu

5.2. Financijski plan za financijsku godinu

Tablica

(u EUR)
GODINA	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.	UKUPNO
Ukupno programirano
Ukupne obveze

5.3. Opravdanje za bilo koje odstupanje od minimalnih udjela navedenih u posebnoj uredbi.

(Potrebno samo ako se situacija promijenila u odnosu na odobreni nacionalni program, članak 14. stavak 5. točka (b) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Navedite detaljno objašnjenje odstupanja od minimalnih udjela kao što je navedeno u posebnim uredbama.

25.7.2014

Službeni list Europske unije

L 219/10

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 800/2014

оd 24. srpnja 2014.

o utvrđivanju postupaka izvješćivanja i drugih praktičnih rješenja za financiranje operativne potpore u okviru nacionalnih programa i Posebne tranzitne sheme u skladu s Uredbom (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza (1), a posebice njezin članak 10. stavak 6. i članak 11. stavak 6.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 515/2014, Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (2) primjenjuje se na instrument za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza. Stoga se sve delegirane i provedbene uredbe Komisije donesene na temelju Uredbe (EU) br. 514/2014 primjenjuju na instrument za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza.

(2)	Provedbenim uredbama Komisije (EU) br. 802/2014 (3) i (EU) br. 799/2014 (4) posebno se utvrđuju uvjeti za sustav za elektroničku razmjenu podataka između država članica i Komisije, modeli nacionalnih programa te modeli godišnjih i konačnih izvješća o provedbi.

(3)

U članku 10. stavku 1. Uredbe (EU) br. 515/2014 državama članicama dopušta se dodjela do 40 % iznosa odobrenog u okviru instrumenta financijske potpore za vanjske granice i vize za financiranje operativne potpore javnim tijelima nadležnim za obavljanje zadataka i usluga koji su sastavni dio javnih usluga Unije. Od države članice koja želi financirati operativnu potporu u okviru svojeg nacionalnog programa trebalo bi se, prije njegova odobravanja, zatražiti da navede specifične informacije, posebice kako bi se Komisiji omogućila procjena uvjeta utvrđenih člankom 10. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 515/2014. Jednako tako, trebalo bi utvrditi dodatne preduvjete za izvješćivanje u pogledu operativne potpore.

(4)

U članku 11. stavku 2. Uredbe (EU) br. 515/2014 Litvi se dodjeljuju sredstva kao dodatna posebna operativna potpora u kontekstu Posebne tranzitne sheme između Litve i Komisije. Od Litve u tom smislu treba zatražiti dostavljanje specifičnih informacija, posebice kako bi se Komisiji omogućila procjena prihvatljivosti troškova navedenih u članku 11. stavku 3. Uredbe (EU) br. 515/2014 koje Litva namjerava naplaćivati u okviru instrumenta. Jednako tako, trebalo bi utvrditi dodatne preduvjete za izvješćivanje u pogledu operativne potpore za Posebnu tranzitnu shemu.

(5)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola br. 22 o stajalištu Danske u prilogu Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. S obzirom da se ova Uredba temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, Danska će, u skladu s člankom 4. tog Protokola, unutar razdoblja od šest mjeseci nakon što Vijeće donese odluku o ovoj Uredbi odlučiti hoće li provesti ovu Uredbu u svojem nacionalnom pravu.

(6)

U pogledu Islanda i Norveške, ova Uredba predstavlja razvoj schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma koji su sklopili Vijeće Europske unije i Republika Island i Kraljevina Norveška u vezi s pridruživanjem tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (5) što ulazi u područja iz članka 1. točaka A i B Odluke Vijeća 1999/437/EZ (6).

(7)

U pogledu Švicarske, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Sporazuma sklopljenog između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (7) što ulazi u područje iz članka 1. točaka A i B Odluke Vijeća 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2008/146/EZ (8).

(8)

U pogledu Lihtenštajna, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine u smislu Protokola potpisanog između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (9) što ulazi u područje iz članka 1. točaka A i B Odluke 1999/437/EZ u vezi s člankom 3. Odluke Vijeća 2011/350/EU (10).

(9)	Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih u ovoj Uredbi te kako se ne bi odgađala provedba nacionalnih programa, Uredba bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(10)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za Fond za azil, migracije i integraciju te unutarnju sigurnost,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Praktična rješenja za operativnu potporu financiranu u okviru nacionalnog programa te u okviru Posebne tranzitne sheme

1. Ako država članica odluči zatražiti operativnu potporu u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 515/2014, ona mora Komisiji dostaviti informacije navedene u Prilogu ovoj Uredbi, uz one propisane u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 802/2014.

Države članice Komisiji dostavljaju i obrazac za indikativno planiranje sastavljen u skladu s modelom utvrđenim u Prilogu II. ovoj Uredbi.

2. Ako Litva odluči iskoristiti operativnu potporu za Posebnu tranzitnu shemu u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 515/2014, ona Komisiji dostavlja informacije navedene u Prilogu III. ovoj Uredbi, uz one propisane u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 802/2014.

3. Informacije i obrasci navedeni u ovom članku šalju se Komisiji putem sustava za elektroničku razmjenu podataka uspostavljenog člankom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 802/2014.

Članak 2.

Model za izvješćivanje o operativnoj potpori financiranoj u okviru nacionalnog programa i u okviru Posebne tranzitne sheme

1. Ako se operativna potpora financira u okviru nacionalnog programa, dotična država članica podnosi izvješće o njegovoj provedbi navedeno u članku 54. Uredbe (EU) br. 514/2014 koje se sastavlja u skladu s modelom utvrđenim u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 799/2014.

Osim toga, prilikom podnošenja Komisiji izvješća o provedbi, država članica pruža informacije navedene u Prilogu IV. ovoj Uredbi.

2. Ako se operativna potpora za Posebnu tranzitnu shemu financira u okviru nacionalnog programa Litve, ona podnosi izvješće o njezinoj provedbi u skladu s člankom 54. Uredbe (EU) br. 514/2014, koje se sastavlja u skladu s modelom utvrđenim u Prilogu Provedbenoj uredbi (EU) br. 799/2014.

Osim toga, prilikom podnošenja Komisiji izvješća o provedbi, Litva pruža informacije navedene u Prilogu V. ovoj Uredbi.

3. Informacije iz ovog članka šalju se Komisiji putem sustava za elektroničku razmjenu podataka uspostavljenog člankom 2. Provedbene uredbe (EU) br. 802/2014.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. srpnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 150, 20.5.2014., str. 143.

(2) Uredba (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama (SL L 150, 20.5.2014., str. 112.).

(3) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 802/2014 od 24. srpnja 2014. o utvrđivanju modela za nacionalne programe i utvrđivanju uvjeta za sustav za elektroničku razmjenu podataka između Komisije i država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama (vidjeti stranicu 22 ovoga Službenog lista).

(4) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 799/2014 od 24. srpnja 2014. o utvrđivanju modela godišnjih i završnih izvješća o provedbi u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama (vidjeti stranicu 4 ovoga Službenog lista).

(5) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.

(6) Odluka Vijeća 1999/437/EZ od 17. svibnja 1999. o određenim aranžmanima za primjenu Sporazuma sklopljenog između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o pridruživanju tih dviju država provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 176, 10.7.1999., str. 31.).

(7) SL L 53, 27.2.2008., str. 52.

(8) Odluka Vijeća 2008/146/EZ od 28. siječnja 2008. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine (SL L 53, 27.2.2008., str. 1.).

(9) SL L 160, 18.6.2011., str. 21.

(10) Odluka Vijeća 2011/350/EU od 7. ožujka 2011. o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola između Europske unije, Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pristupanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, u vezi s ukidanjem kontrola na unutarnjim granicama i kretanju osoba (SL L 160, 18.6.2011., str. 19.).

PRILOG I.

PROGRAMIRANJE OPERATIVNE POTPORE U OKVIRU NACIONALNIH PROGRAMA

Svaka država članica mora potvrditi svoju usklađenost s uvjetima utvrđenima u članku 10. stavku 2. Uredbe (EU) br. 515/2014 ako je operativna potpora uvrštena u nacionalni program.

Nacionalni cilj: navesti opću sliku primjene operativne potpore, uključujući ciljeve koje je potrebno ostvariti te usluge i zadatke koji će se financirati u okviru mehanizma operativne potpore.

Nadalje, ako je nacionalnim programom obuhvaćena operativna potpora za vize ili granice, potrebno je popuniti i priložiti „obrazac za indikativno planiranje”. Odluka Komisije o odobrenju nacionalnog programa neće se temeljiti na „obrascu za indikativno planiranje”.

SPECIFIČNI CILJ: Operativna potpora/članak 10. stavak 2. Uredbe (EU) br. 515/2014

ovime potvrđuje svoju usklađenost s pravnom stečevinom Unije o granicama i vizama.

ovime potvrđuje svoju usklađenost sa standardima Unije i smjernicama za dobro upravljanje granicama i vizama te se posebno uzimaju u obzir Schengenski katalog za kontrolu vanjske granice, Praktični priručnik za graničnu policiju i Priručnik o vizama.

Nacionalni cilj: Operativna potpora za VISA-u

Nacionalni cilj: Operativna potpora za granice

PRILOG II.

OBRAZAC ZA INDIKATIVNO PLANIRANJE ZA OPERATIVNU POTPORU U OKVIRU NACIONALNOG PROGRAMA

Odluka Komisije o odobrenju nacionalnog programa neće se temeljiti na ovom obrascu.

Za svaki tip operativne potpore (vize ili granice) navedite:

indikativni popis korisnika:

—	naziv korisnika (npr. Ministarstvo vanjskih poslova, policijski odjel za imigraciju, obalna straža, lučka uprava, oružane snage) i njegov pravni status (npr. tijelo javne vlasti, dioničko društvo itd.),

—	njihove zakonske odgovornosti,

—	glavne vrste zadaća koje izvršavaju u pogledu upravljanja granicama/vizama, uključujući zadaće za koje se očekuje potpora.

Po potrebi dodajte veći broj redaka.

ii.

indikativni popis zadaća: opišite glavne vrste zadaća koje korisnik izvršava u pogledu:

—	izdavanja viza, uključujući zadaće za koje se očekuje potpora prema članku 10. Uredbe (EU) br. 515/2014, ili

—

upravljanja granicama, za što se očekuje potpora prema članku 10. Uredbe (EU) br. 515/2014. Nije potrebno opisati sve zadaće koje korisnik izvršava, već samo one povezane s upravljanjem granicama i kontrolom imigracije (npr. oružane snage koje nadziru morske putove kako bi se spriječili nezakoniti ulasci).

Zadaće je potrebno skupno navesti prema zemljopisnoj lokaciji na kojoj će se izvršavati (npr. generalni konzulat u Pekingu ili Ministarstvo vanjskih poslova ili slovačko-ukrajinska granica). U mjeri u kojoj je to moguće, navedite dio granice za svaku zadaću opisanu u okviru operativne potpore za granice.

iii.	indikativni broj članova osoblja:ako je primjenjivo, navedite broj članova osoblja za koje se očekuje potpora po svakom korisniku i zadaći (kao ekvivalent punog radnog vremena za ukupno trajanje operativne potpore).

iv.

indikativnu raščlambu proračuna prema vrsti korisnika u sljedećim kategorijama troškova:

troškovi osoblja, uključujući za osposobljavanje,

troškovi servisiranja, kao što su održavanje i popravci,

nadogradnja/zamjena opreme,

nekretnine (amortizacija, renoviranje),

IT sustavi (operativno upravljanje Viznim informacijskim sustavom, Schengenskim informacijskim sustavom i novim IT sustavima, najam i renoviranje prostorija, komunikacijska infrastruktura i sigurnost),

operativni troškovi (troškovi koji nisu obuhvaćeni prethodno navedenim kategorijama).

Obrazac I. za indikativno planiranje: operativna potpora za VISA-u

Dio I.1.: Indikativni popis zadaća

Zadaće

Korisnik

Osoblje

1.	Konzulati i drugi subjekti koji se nalaze u drugim zemljama

1.1.

1.n.

2.	Središnji i drugi subjekti (centralizirane specijalizirane usluge u području izdavanja viza čija isporuka nije povezana sa specifičnom lokacijom (npr. Ministarstvo vanjskih poslova – Odjel za vize))

2.1

2.n.

Dio I.2.: Indikativna raščlamba proračuna

Ukupni iznos po korisniku

Korisnik

1.1.

Troškovi osoblja, uključujući za osposobljavanje

1.2.

Troškovi servisiranja, kao što su održavanje i popravci

1.3.

Nadogradnja/zamjena opreme

1.4.

Nekretnine (amortizacija, renoviranje)

1.5.

1.6.

Operativni troškovi (troškovi koji nisu obuhvaćeni prethodno navedenim kategorijama)

Ukupno:

Obrazac II. za indikativno planiranje: operativna potpora za granice

Dio II.1.: Indikativni popis zadaća

Zadaća

Korisnik

Osoblje

1.	Kopnene granice

1.1.

1.n.

2.	Morske granice

2.1.

2.n.

3.	Zračne granice

3.1.

3.n.

4.	Središnje i ostale usluge (centralizirane specijalizirane usluge u području upravljanja granicama čija isporuka nije povezana sa specifičnom lokacijom (npr. analiza rizika koja se vrši u sjedištu granične policije, aktivnosti obuke))

4.1.

4.n.

Dio II.2.: Indikativna raščlamba proračuna

Ukupni iznos po korisniku

Korisnik

1.1.

Troškovi osoblja, uključujući za osposobljavanje

1.2.

Troškovi servisiranja, kao što su održavanje i popravci

1.3.

Nadogradnja/zamjena opreme

1.4.

Nekretnine (amortizacija, renoviranje)

1.5.

1.6.

Operativni troškovi (troškovi koji nisu obuhvaćeni prethodno navedenim kategorijama)

Ukupno:

PRILOG III.

PROGRAMIRANJE OPERATIVNE POTPORE ZA POSEBNU TRANZITNU SHEMU

Operativna potpora za Posebnu tranzitnu shemu (Litva): osigurati nacionalnu strategiju za provedbu Posebne tranzitne sheme, preduvjeta iz te strategije i nacionalnih ciljeva osmišljenih za ispunjavanje tih preduvjeta; osigurati rezultate i željeni ishod u okviru te strategije.

Vrste dodatnih troškova: navesti vrste dodatnih troškova koje treba podržati u odnosu na provedbu Posebne tranzitne sheme.

Posebni slučaj: Operativna potpora za Posebnu tranzitnu shemu (Litva)

Vrste dodatnih troškova

PRILOG IV.

IZVJEŠĆIVANJE O OPERATIVNOJ POTPORI

Sažetak: navedite sažetak napretka u provedbi operativne potpore tijekom fiskalne godine u odnosu na početnu situaciju i postignute ciljeve.

Mjere: navedite glavne mjere izvršene tijekom fiskalne godine, uspjehe i identificirane (i riješene) probleme.

SPECIFIČNI CILJ: Sažetak operativne potpore

Operativna potpora za mjere u okviru VISA-e

Operativna potpora za granice

PRILOG V.

IZVJEŠĆIVANJE O OPERATIVNOJ POTPORI U OKVIRU POSEBNE TRANZITNE SHEME (STS)

Posebna tranzitna shema (kao što je utvrđeno Posebnim odredbama): navedite pregled provedbe STS-a.

Navedite sve izmjene strategije ili nacionalnih ciljeva ili svih čimbenika koji mogu dovesti do promjena u budućnosti.

Navedite sva značajna pitanja koja utječu na izvršenje STS-a.

—	Nacionalni ciljevi: navedite glavne mjere provedene tijekom godine, uspjehe i identificirane (i riješene) probleme.

SPECIFIČNI CILJ: Sažetak operativne potpore za Posebnu tranzitnu shemu (Litva)

Nacionalni cilj: Mjere u okviru STS-a

25.7.2014

Službeni list Europske unije

L 219/22

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 802/2014

оd 24. srpnja 2014.

o utvrđivanju modela za nacionalne programe i utvrđivanju uvjeta za sustav za elektroničku razmjenu podataka između Komisije i država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migraciju i integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)	Uredba (EU) br. 514/2014 zajedno s posebnim uredbama navedenima u članku 2. točki (a) Uredbe (EU) br. 514/2014 predstavlja okvir za financijska sredstva Unije za potporu razvoju područja slobode, sigurnosti i pravde.

(2)	Uredbom (EU) br. 514/2014 od svake se države članice zahtijeva da predloži višegodišnji nacionalni program. Potrebno je uspostaviti model koji bi se trebao slijediti u nacionalnom programu radi osiguravanja dosljednosti i usporedivosti informacija koje se šalju Komisiji.

(3)

U skladu s člankom 24. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 514/2014 sve službene razmjene informacija između država članica i Komisije odvijaju se putem sustava za elektroničku razmjenu podataka. Stoga je nužno utvrditi uvjete koje bi taj sustav za elektroničku razmjenu podataka trebao ispunjavati. Da bi se osigurala ekonomičnost i cjelokupna usklađenost sa svim fondovima Unije s podijeljenim upravljanjem, uvjeti za sustav za elektroničku razmjenu podataka jednaki su, u mjeri u kojoj je to moguće, onima iz Provedbene uredbi Komisije (EU) br. 184/2014 (2).

(4)	Kako bi se poboljšala kvaliteta razmijenjenih informacija, a sustav za razmjenu informacija učinio jednostavnijim i korisnijim, potrebno je utvrditi osnovne zahtjeve u pogledu oblika i opsega informacija koje će se razmjenjivati.

(5)	Trebalo bi utvrditi načela i pravila u pogledu identificiranja strane koja je odgovorna za učitavanje dokumenata u sustav za elektroničku razmjenu podataka i ažuriranje tih dokumenata.

(6)	Trebalo bi odrediti tehničke karakteristike za učinkovit sustav za elektroničku razmjenu podataka kako bi se smanjilo administrativno opterećenje država članica i Komisije.

(7)	Kako bi se osiguralo da države članice i Komisija mogu nastaviti razmjenjivati informacije u slučaju više sile koja sprečava upotrebu sustava za elektroničku razmjenu podataka, potrebno je odrediti alternativne načine za kodiranje i prijenos podataka.

(8)	Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se razmjena podataka putem sustava za elektroničku razmjenu podataka obavlja na siguran način koji omogućuje dostupnost, integritet, autentičnost, povjerljivost i neosporivost informacija. Stoga bi trebalo utvrditi pravila o sigurnosti.

(9)

Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, u prvom redu pravo na zaštitu osobnih podataka. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati u skladu s tim pravima i načelima. Na osobne podatke koje obrađuju države članice primjenjuje se Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3). Na obradu osobnih podataka u institucijama i tijelima Unije i na slobodno kretanje takvih podataka primjenjuje se Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4).

(10)	Kako bi se omogućila brza primjena mjera predviđenih u ovoj Uredbi te kako se ne bi odgađalo odobravanje nacionalnih programa, Uredba bi trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(11)	Ujedinjena Kraljevina i Irska obvezane su Uredbom (EU) br. 514/2014 te ih stoga obvezuje ova Uredba.

(12)	Dansku ne obvezuje Uredba (EU) br. 514/2014 niti ova Uredba.

(13)	Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Odbora za Fond za azil, migracije i integraciju te unutarnju sigurnost.

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Modeli za nacionalne programe

Model za nacionalne programe utvrđen je u Prilogu.

Članak 2.

Uspostava sustava za elektroničku razmjenu podataka

Komisija uspostavlja sustav za elektroničku razmjenu podataka za sve službene razmjene informacija između država članica i Komisije (dalje u tekstu: „SFC2014”).

Članak 3.

Sadržaj sustava za elektroničku razmjenu podataka

1. Sustav SFC2014 sadrži barem informacije navedene u modelima, formatima i predlošcima utvrđenima u skladu s člankom 1. ove Uredbe koji su u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014 i posebnim uredbama iz članka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 514/2014.

2. Podaci navedeni u elektroničkim obrascima ugrađenima u sustav SFC2014 (dalje u tekstu: „strukturirani podaci”) ne smiju se zamjenjivati nestrukturiranim podacima, uključujući uporabu hiperpoveznica ili drugih vrsta nestrukturiranih podataka, kao što su prilozi s dokumentima ili slikama. Ako država članica prenosi iste podatke kao strukturirane i nestrukturirane podatke, u slučaju nedosljednosti koriste se strukturirani podaci.

Članak 4.

Rad sustava SFC2014

1. Komisija i nadležna tijela iz članka 25. Uredbe (EU) br. 514/2014 unose u sustav SFC2014 podatke za čiji su prijenos i ažuriranje odgovorni.

2. Svaki prijenos podataka Komisiji provjerava i šalje osoba koja nije osoba koja je unijela podatke za taj prijenos. Ovo razdvajanje zadaća podržava sustav SFC2014 ili informacijski sustavi upravljanja i kontrole države članice koji su automatski povezani sa sustavom SFC2014.

3. Države članice imenuju, na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili na obje razine, jednu ili više osoba koje su odgovorne za upravljanje pravima pristupa sustavu SFC2014. Te osobe obavljaju sljedeće zadaće:

(a)	identifikacija korisnika koji traže pristup pazeći pritom da su oni zaposlenici organizacije;

(b)	informiranje korisnika o obvezi očuvanja sigurnosti sustava;

(c)	provjera ovlaštenja korisnika za određenu razinu na temelju zadaća i položaja u hijerarhiji;

(d)	traženje prekida prava pristupa kada prava pristupa više nisu potrebna ili nisu opravdana;

(e)	hitno prijavljivanje sumnjivih događaja koji bi mogli narušiti sigurnost sustava;

(f)	osiguravanje stalne točnosti podataka za identifikaciju korisnika prijavljivanjem promjena;

(g)	poduzimanje potrebnih koraka za zaštitu podataka i poslovnih tajni u skladu s primjenjivim pravilima Unije i nacionalnim pravilima; i

(h)	obavještavanje Komisije o svim promjenama koje utječu na sposobnost nadležnih tijela države članice ili korisnika sustava SFC2014 da izvršavaju zadaće iz stavka 1. ili na njihovu osobnu sposobnost izvršavanja zadaća iz točaka (a) do (g).

4. Razmjene informacija i transakcije potpisuju se obveznim elektroničkim potpisom u smislu Direktive 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Države članice i Komisija priznaju pravnu snagu i dopuštenost elektroničkog potpisa kojim se koristi u sustavu SFC2014 kao dokaza u sudskom postupku.

5. Podaci koji se obrađuju putem sustava SFC2014 poštuju zaštitu privatnosti osobnih podataka pojedinaca i poslovnih tajni pravnih osoba u skladu s Direktivom 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (7), Direktivom 95/46/EZ i Uredbom (EZ) br. 45/2001.

Članak 5.

Značajke sustava SFC2014

U cilju osiguranja elektroničke razmjene podataka, sustav SFC2014 ima sljedeće značajke:

(a)	interaktivne obrasce ili obrasce koje sustav unaprijed popunjava na temelju podataka koji su prethodno uneseni u sustav;

(b)	automatske izračune, ako se njima umanjuju napori unosa korisnika;

(c)	automatske ugrađene kontrole za provjeru unutarnje dosljednosti prenesenih podataka i dosljednosti tih podataka s primjenjivim pravilima;

(d)	upozorenja koja generira sustav kojim se korisnici sustava SFC2014 upozoravaju da se određene radnje mogu ili ne mogu izvršiti;

(e)	online praćenje statusa obrade podataka unesenih u sustav; i

(f)	dostupnost povijesnih podataka u vezi sa svim podacima unesenim za nacionalni program.

Članak 6.

Prijenos podataka putem sustava SFC2014

1. Sustav SFC2014 dostupan je državama članicama i Komisiji izravno putem interaktivnog sučelja za korisnike (tj. internetske aplikacije) ili putem tehničkog sučelja primjenom unaprijed definiranih protokola (tj. internetske usluge) koje omogućuje automatsku sinkronizaciju i prijenos podataka između informacijskih sustava država članica i sustava SFC2014;

2. Datum elektroničkog prijenosa podataka iz države članice prema Komisiji i obrnuto smatra se datumom podnošenja predmetnog dokumenta.

3. U slučajevima više sile, kvara sustava SFC2014 ili nepovezanosti sa sustavom SFC2014 koja traje više od jednog radnog dana u posljednjem tjednu prije propisanog roka za podnošenje podataka ili pet radnih dana u drugim razdobljima, razmjena podataka između države članice i Komisije može se odvijati u papirnatom obliku pomoću modela, formata i predložaka iz članka 3. stavka 1.

Kada kvar sustava za elektroničku razmjenu podataka bude popravljen ili je ponovno uspostavljena veza s tim sustavom ili je prestao postojati uzrok više sile, predmetna stranka bez odlaganja unosi u sustav SFC2014 podatke koje je već poslala papirnatim putem.

4. U slučajevima iz stavka 3., datum poštanskog žiga smatra se datumom podnošenja predmetnog dokumenta.

Članak 7.

Sigurnost podataka prenesenih putem sustava SFC2014

1. Komisija uspostavlja sigurnosnu politiku za informacijsku tehnologiju (dalje u tekstu: „sigurnosna politika za IT SFC-a”) za sustav SFC2014, koja se primjenjuje na osoblje koje koristi sustav SFC2014 u skladu s mjerodavnim pravilima Unije, a posebno Odlukom Komisije C(2006)3602 (8) i njezinim provedbenim pravilima. Komisija imenuje jednu ili više osoba nadležnih za definiranje, održavanje i osiguravanje ispravne primjene sigurnosne politike za sustav SFC2014.

2. Države članice i europske institucije, osim Komisije, koje su dobile pravo pristupa sustavu SFC2014, moraju se uskladiti sa sigurnosnim uvjetima za IT, objavljenima na portalu sustava SFC2014, i mjerama koje Komisija provodi u okviru sustava SFC2014 radi sigurnog prijenosa podataka, posebno u vezi s uporabom tehničkog sučelja iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe.

3. Države članice i Komisija provode i osiguravaju učinkovitost sigurnosnih mjera koje su donesene u cilju zaštite podataka koje su pohranile u sustav SFC2014 i prenijele putem sustava SFC2014.

4. Države članice donose nacionalne, regionalne ili lokalne politike sigurnosti za IT koje obuhvaćaju pristup sustavu SFC2014 i automatski unos podataka u taj sustav, osiguravajući najmanji skup sigurnosnih zahtjeva. Te nacionalne, regionalne ili lokalne sigurnosne politike za IT mogu upućivati na druge sigurnosne dokumente. Svaka država članica osigurava da se te sigurnosne politike za IT primjenjuju na sva nadležna tijela koja upotrebljavaju sustav SFC2014.

5. Te nacionalne, regionalne ili lokalne sigurnosne politike za IT uključuju:

(a)	aspekte informacijske sigurnosti posla koji obavlja osoba ili osobe nadležne za upravljanje pravima pristupa iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe kada radi izravno u sustavu SFC2014 i

(b)

mjere informacijske sigurnosti za nacionalne, regionalne ili lokalne računalne sustave povezane sa sustavom SFC2014 putem tehničkog sučelja iz članka 6. stavka 1. ove Uredbe.

Za potrebe točke (b) prvog podstavka obuhvaćeni su sljedeći aspekti informacijske sigurnosti, prema potrebi:

(a)	fizička sigurnost;

(b)	podatkovni mediji i kontrola pristupa;

(c)	kontrola pohrane;

(d)	kontrola pristupa i lozinke;

(e)

praćenje;

(f)	međupovezivanje sa sustavom SFC2014;

(g)	komunikacijska infrastruktura;

(h)	ljudski potencijali; i

(i)	upravljanje incidentima.

6. Nacionalne, regionalne ili lokalne sigurnosne politike za informacijsku tehnologiju temelje se na procjeni rizika, a mjere opisane u njima moraju biti razmjerne utvrđenim rizicima.

7. Dokumenti s opisom nacionalnih, regionalnih ili lokalnih sigurnosnih politika za IT dostavljaju se Komisiji na zahtjev.

8. Države članice imenuju, na nacionalnoj i regionalnoj razini, jednu ili više osoba odgovornih za održavanje i osiguravanje primjene nacionalnih, regionalnih ili lokalnih sigurnosnih politika za IT. Ta osoba ili osobe kontaktna su točka za stupanje u kontakt s osobom ili osobama koje imenuje Komisija i na koje se upućuje u stavku 1.

9. Sigurnosna politika za IT SFC-a te odgovarajuće nacionalne, regionalne ili lokalne sigurnosne politike za IT ažuriraju se u slučaju tehnoloških izmjena, detekcije novih prijetnji ili drugih važnih razvoja. U svakom slučaju politike se godišnje ažuriraju kako bi se osiguralo da i dalje omogućuju odgovarajuću reakciju.

Članak 8.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. srpnja 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 150, 20.5.2014., str. 112.

(2) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 184/2014 оd 25. veljače 2014. o utvrđivanju uvjeta koji se primjenjuju na sustav elektroničke razmjene podataka između država članica i Komisije u skladu s Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o donošenju nazivlja kategorija intervencija za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” u skladu s Uredbom (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (SL L 57, 27.2.2014., str. 7.).

(3) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(4) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(5) Direktiva 1999/93/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o okviru Zajednice za elektroničke potpise (SL L 13, 19.1.2000., str. 12.).

(6) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o zaštiti privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(7) Direktiva 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnim uslugama i pravima korisnika s obzirom na elektroničke komunikacijske mreže i usluge, Direktive 2002/58/EZ o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u sektoru elektroničkih podataka i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (SL L 337, 18.12.2009., str. 11.).

(8) Odluka Komisije C(2006) 3602 od 16. kolovoza 2006. o sigurnosti informacijskih sustava kojima se koristi Europska komisija.

PRILOG

MODEL ZA NACIONALNI PROGRAM

Nadležna tijela odgovorna za sustave upravljanja i kontrole (članak 25. Uredbe (EU) br. 514/2014)

Podaci o tijelu i podaci za kontakt:

Priloženi dokument: obavijest o imenovanju i:

(a)	glavna raspodjela odgovornosti između organizacijskih jedinica;

(b)	prema potrebi, njegov odnos s delegiranim tijelima, aktivnosti koje će se delegirati i najvažniji postupci nadzora tih delegiranih aktivnosti; te

(c)	sažetak najvažnijih postupaka za obradu financijskih potraživanja korisnika te za odobravanje i bilježenje rashoda

Sažeti opis predviđenog sustava upravljanja i kontrole (članak 14. stavak 2. točka (g) Uredbe (EU) br. 514/2014).

ODJELJAK 1.

Sažetak

Opći opis cijelog programa, uz naglasak na nacionalne strategije i nacionalne ciljeve (željene ishode i rezultate).

ODJELJAK 2.

Početno stanje u državi članici (članak 14. stavak 2. točke (a) i (b) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Početno je stanje sažetak trenutačnog stanja od prosinca 2013. u državi članici u područjima mjerodavnima za fond. Ovaj se odjeljak sastoji od:

—	opisa početnog stanja u državi članici, upotpunjenog potrebnim činjeničnim informacijama u svrhu ispravne procjene zahtjeva;

—	analize zahtjevâ u državi članici, uključujući ključne probleme iz ishoda političkog dijaloga;

—	dosad poduzetih mjera, uključujući mjere provedene s pomoću bivšeg fonda za unutarnje poslove;

—	procjene nacionalnih potreba, uključujući izazove prepoznate u mjerodavnim evaluacijama; i

—	okvirnih godišnjih sredstava iz nacionalnog proračuna, raščlanjenih prema posebnim ciljevima utvrđenima u nacionalnim programima.

Informacije moraju same biti dovoljno sadržajne i ne smiju se odnositi na informacije u priloženim dokumentima ili sadržavati hiperpoveznice. Može se priložiti dokument s dodatnim pojedinostima.

Nijedan priloženi dokument neće biti sastavni dio Odluke Komisije kojom se odobrava nacionalni program iz članka 14. stavka 7. Uredbe (EU) br. 514/2014.

ODJELJAK 3.

Ciljevi programa (članak 14. stavak 2. točke (b), (c) i (d) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Informacije iz posebnih ciljeva same su dovoljno sadržajne i ne smiju se odnositi na informacije u bilo kojem priloženom dokumentu ili sadržavati hiperpoveznice.

Posebni cilj (kako je utvrđeno u posebnim uredbama): navedite primjerenu strategiju kojom se utvrđuju nacionalni ciljevi, uključujući opis toga kako su obuhvaćeni ciljevi posebnih uredaba kako bi se ispunili uvjeti utvrđeni pri početnom stanju.

Nacionalni cilj : navesti kratak opis glavnih aktivnosti za ostvarivanje nacionalnog cilja, navodeći one ogledne aktivnosti koje će se podržati u okviru nacionalnog programa (tj. prioritete za financiranje) i kao dio opisa navesti ciljeve (željene ishode i rezultate).

Posebne aktivnosti (kao što je utvrđeno u posebnim uredbama):

—	opisati način na koji će se aktivnosti provesti i navesti obrazloženje za dodijeljeni iznos;

—	za zajedničke aktivnosti (transnacionalni projekti), vodeća država članica trebala bi nabrojiti države članice sudionice, uključujući njihovu ulogu i moguć financijski doprinos, ako je potrebno; i

—	države članice sudionice trebale bi opisati svoju ulogu i financijski doprinos, ako je potrebno.

POSEBNI CILJ N: naziv

Nacionalni cilj n: naziv

Posebna aktivnost n: naziv

Okvirni raspored: za svaki nacionalni cilj unesite tri glavne aktivnosti koje će se podržati u okviru nacionalnog programa. Za svaku aktivnost unesite godinu u kojoj se ona planira (npr. poziv za podnošenje prijedloga), kad će se provesti (npr. potpisani ugovori/bespovratna sredstva) i kada će se aktivnost završiti ili okončati (npr. završno izvješće).

Okvirni raspored

(članak 14. stavak 2. točka (c) Uredbe (EU) br. 514/2014)

ODJELJAK 4.

Posebni slučajevi

Ako su nacionalnim planom obuhvaćene obveze, navedite brojeve za svaku kategoriju za pojedino razdoblje obveza, ako je potrebno.

Ispunjavanjem plana obveza država članica potvrđuje da postoji službena nacionalna dužnost za poštovanjem obveza tijekom razdoblja obveza i da će se tijekom tog razdoblja učinkovito provoditi mjere.

Plan obveza: obrazložite obveze, navedite službenu izjavu o poštovanju obveza, okvirni raspored, postupak odabira i mjere potrebne za provođenje obveza.

Plan obveza

Kategorije	Razdoblje obveza	Razdoblje obveza	Razdoblje obveza

Ukupno

ODJELJAK 5.

Zajednički pokazatelji i pokazatelji za pojedini program (članak 14. stavak 2. točka (f) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Zajednički pokazatelj (kako je određeno u posebnim uredbama): za svaki posebni cilj koji se želi ostvariti navedite ciljnu vrijednost za svaki zajednički pokazatelj i izvor podataka (npr. izvješća o projektima).

Ako su nacionalnim programom obuhvaćeni pokazatelji za pojedini program, navedite: vezu s odgovarajućim posebnim ciljem, opis pokazatelja, mjernu jedinicu, početnu vrijednost, ciljnu vrijednost koja se želi postići i izvor podataka. Svaki pokazatelj za pojedini program mora biti povezan s jednim posebnim ciljem.

Identifikacijska oznaka pokazatelja	Opis pokazatelja	Mjerna jedinica	Početna vrijednost	Ciljna vrijednost	Izvor podataka
Posebni cilj n: naziv

ODJELJAK 6.

Okvir za pripremu i provedbu programa koji provodi država članica

6.1. Uključivanje partnerstava u pripremu programa (članak 12. stavak 3. Uredbe (EU) br. 514/2014)

Sažetak odabranog pristupa, sastav i uključivanje partnera i ključne faze šireg savjetovanja, ako je potrebno, uključujući popis uključenih ili konzultiranih glavnih partnera (ili vrsta partnera).

6.2. Odbor za praćenje (članak 12. stavak 4. Uredbe (EU) br. 514/2014)

6.3. Zajednički okvir za praćenje i evaluaciju (članak 14. stavak 2. točka (f) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Navedite kratak opis planiranog pristupa i metoda koje će se upotrijebiti.

Odgovorite na sljedeća pitanja:

(b)	Gdje će se nalaziti funkcija evaluacije i praćenja? Koje će tijelo biti odgovorno za evaluaciju?

(c)	Hoće li se evaluacija ili praćenje povjeriti vanjskim izvršiteljima?

(d)	Kako će se prikupljati podaci o projektima i pokazateljima (sustav praćenja)?

6.4. Uključivanje partnera u provedbu, praćenje i evaluaciju nacionalnog programa (članak 12. stavak 3. i članak 14. stavak 2. točka (h) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Navedite kratak opis pristupa koji će se primijeniti za partnere, njihovu razinu uključenosti i ključne faze šireg savjetovanja, ako je potrebno, uključujući popis vrsta uključenih ili konzultiranih partnera (ili glavnih partnera).

6.5. Informiranje i obavještavanje javnosti (članak 14. stavak 2. točka (j) i članak 53. Uredbe (EU) br. 514/2014)

Navedite opis mehanizama i metoda koji će se upotrijebiti za objavljivanje nacionalnog programa.

6.6. Koordinacija i komplementarnost s drugim instrumentima (članak 14. stavak 2. točka (e) i članak 14. stavak 5. točka (f) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Kratko opišite mehanizme kojima se osigurava koordinacija između instrumenata ustanovljenih posebnim uredbama i drugih instrumenata Unije i nacionalnih instrumenata. To bi trebalo uključivati, po potrebi, utvrđivanje tijela odgovornih za koordinaciju u tim područjima i, ako je potrebno, struktura ili dogovora (npr. odbori, postupci savjetovanja) korištenih u tu svrhu.

U pogledu komplementarnosti s drugim instrumentima Unije trebaju se uzeti u obzir:

—	Europski strukturni i investicijski fondovi (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo);

—	Ostali fondovi ili programi EU-a (npr. program za cjeloživotno učenje, program za kulturu, program Mladi na djelu);

—	Instrumenti za vanjske odnose EU-a (npr. Instrument pretpristupne pomoći, Europski instrument za susjedske odnose i partnerstvo, Instrument za stabilnost), ako je riječ o aktivnostima u ili u vezi s trećim zemljama.

6.7. Korisnici i izravna dodjela

6.7.1. Popišite glavne vrste korisnika programa (upotrijebite popis u nastavku)

Vrste korisnika su: državna/savezna tijela, lokalna tijela javne uprave, nevladine organizacije, međunarodne javne organizacije, nacionalni Crveni križ, Međunarodni odbor Crvenog križa, Međunarodna federacija nacionalnih društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, privatna i javna pravna društva, obrazovne organizacije i istraživačke organizacije, socijalni partneri.

6.7.2. Izravna dodjela

Navedite nacionalni cilj, ako se njime namjerava iskoristiti izravna dodjela i navedite obrazloženje za pojedine okolnosti.

ODJELJAK 7.

Financijski plan programa (članak 14. stavak 2. točka (i) Uredbe (EU) br. 514/2014)

Financijski plan nacionalnog programa kojim se za cjelokupno programsko razdoblje određuje iznos ukupnog doprinosa EU-a svakom posebnom cilju koji se želi ostvariti. Iznosi za nacionalne ciljeve unutar posebnog cilja okvirni su. Navedeni su ukupni rashodi za tehničku pomoć.

7.1. Financijski plan raščlanjen po posebnim ciljevima

Tablica

(u EUR)
Posebni cilj: naziv
Nacionalni cilj n
Međuzbroj nacionalnih ciljeva
Posebna aktivnost n
Ukupno 1 PC
Nacionalni cilj n + 1
Međuzbroj nacionalnih ciljeva
Posebna aktivnost n + 1
Ukupno n
Posebni slučajevi
Ukupno posebni slučajevi
Tehnička pomoć: (najviši iznos = fiksni iznos + (ukupna dodijeljena sredstva) * 5 ili 5,5 % u skladu s posebnim uredbama)
UKUPNO

Okvirni financijski plan nacionalnog programa u kojem se navodi ukupni doprinos EU-a za svaku financijsku godinu

7.2. Financijski plan raščlanjen po financijskim godinama

Tablica

(u EUR)
GODINA	2014.	2015.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.	UKUPNO
UKUPNO

7.3. Obrazloženje bilo kakvog odstupanja od minimalnih udjela određenih u posebnim uredbama. (Potrebno samo ako minimalni udjeli nisu ispunjeni) članak 14. stavak 5. točka (b)

Navedite detaljno objašnjenje za odstupanje od minimalnih udjela određenih u posebnim uredbama.

25.7.2014

Službeni list Europske unije

L 219/42

DIREKTIVA VIJEĆA 2014/87/EURATOM

od 8. srpnja 2014.

o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegove članke 31. i 32.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije sastavljen nakon dobivanja mišljenja skupine osoba koje je među znanstvenim stručnjacima država članica imenovao Znanstveni i tehnički odbor,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da:

(1)	Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom (3) uspostavljaju se jednoobrazni osnovni sigurnosni standardi za zaštitu zdravlja pojedinaca koji su izloženi profesionalnim, zdravstvenim i javnim opasnostima od ionizirajućeg zračenja.

(2)

Direktivom Vijeća 2009/71/Euratom (4) za države članice uvodi se obveza uspostave i održavanja nacionalnog okvira za nuklearnu sigurnost. Ta Direktiva odražava odredbe temeljnih međunarodnih instrumenata u području nuklearne sigurnosti, a to su Konvencija o nuklearnoj sigurnosti (5), kao i Temeljna pitanja sigurnosti (6) koje je utvrdila Međunarodna agencija za atomsku energiju („IAEA”).

(3)	Direktivom Vijeća 2011/70/Euratom (7) za države članice uvodi se obveza uspostave i održavanja nacionalnog okvira za upravljanje istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom.

(4)

U zaključcima Vijeća od 8. svibnja 2007. o nuklearnoj sigurnosti i sigurnom upravljanju istrošenim gorivom i radioaktivnim otpadom naglašeno je da je „nuklearna sigurnost odgovornost države koja se prema potrebi provodi unutar okvira EU-a. Odluke o sigurnosnim djelovanjima i nadzoru nuklearnih postrojenja i dalje su isključivo na operaterima i nacionalnim tijelima”.

(5)

Zbog nuklearne nesreće u Fukushimi u Japanu 2011. pozornost je širom svijeta ponovno usmjerena na mjere koje su potrebne za smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru i osiguravanje najstrože razine nuklearne sigurnosti. Na temelju zaključaka Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2011., nadležna nacionalna regulatorna tijela zajedno s Komisijom, u okviru Skupine europskih regulatora za nuklearnu sigurnost (ENSREG) koja je osnovana Odlukom Komisije 2007/530/Euratom (8), provela su procjene rizika i sigurnosti nuklearnih elektrana („ispitivanja na opterećenje”) širom Zajednice. Rezultati su pokazali niz poboljšanja koja bi se mogla primijeniti u pristupu nuklearnoj sigurnosti i industrijskoj praksi zemalja sudionica.

Osim toga, Europsko vijeće također je pozvalo Komisiju da prema potrebi preispita postojeći pravni i regulatorni okvir za sigurnost nuklearnih postrojenja i predloži sva potrebna poboljšanja. Europsko vijeće također je naglasilo da bi se u Uniji trebale provoditi i kontinuirano poboljšavati najviše norme nuklearne sigurnosti.

(6)

Snažno nadležno regulatorno tijelo koje je stvarno neovisno u regulatornom odlučivanju temeljni je uvjet regulatornog okvira za nuklearnu sigurnost Zajednice. Od iznimne je važnosti da nadležno regulatorno tijelo ima mogućnost izvršavati svoje ovlasti nepristrano, transparentno i bez neprimjerenog utjecaja na njegovo regulatorno odlučivanje kako bi se osigurala visoka razina nuklearne sigurnosti. Regulatorne odluke i provedbena djelovanja u području nuklearne sigurnosti trebali bi se temeljiti na objektivnim tehničkim razmatranjima u pogledu sigurnosti i trebali bi biti uspostavljeni bez ikakvog neprimjerenog vanjskog utjecaja koji bi mogao ugroziti sigurnost, poput neprimjerenog utjecaja povezanog s političkim, gospodarskim ili društvenim uvjetima koji se mijenjaju.

Odredbe Direktive 2009/71/Euratom o funkcionalnom odvajanju nadležnih regulatornih tijela trebalo bi ojačati kako bi se osigurala stvarna neovisnost regulatornih tijela od neprimjerenog utjecaja pri regulatornom odlučivanju te kako bi se zajamčilo da su im osigurana primjerena sredstva i nadležnosti za pravilno obavljanje zadaća koje su im dodijeljene. Regulatorno bi tijelo posebno trebalo imati dostatne pravne ovlasti, dostatan broj osoblja i dostatna financijskih sredstava za pravilno obavljanje zadaća koje su mu dodijeljene.

Međutim, pooštreni zahtjevi ne bi trebali dovoditi u pitanje blisku suradnju, prema potrebi, s drugim mjerodavnim nacionalnim tijelima ili opće smjernice politike koje su izdale države članice.

(7)

Postupak regulatornog odlučivanja trebao bi u obzir uzeti sposobnosti i stručnost koje mogu pružiti organizacije za tehničku podršku. Ta bi se stručnost trebala temeljiti na najsuvremenijem znanstvenom i tehničkom znanju, uključujući znanje stečeno iz praktičnih iskustava i istraživanja u pogledu sigurnosti, na upravljanju znanjem i na odgovarajućim tehničkim resursima.

(8)	U skladu s dijelom 1. Općih sigurnosnih zahtjeva IAEA-e, trebalo bi poštovati kako ulogu država članica u uspostavi okvira za nuklearnu sigurnost tako i ulogu regulatora u provedbi tog okvira.

(9)

S obzirom na posebnosti nuklearne industrije i ograničenu dostupnost osoblja s potrebnom stručnošću i sposobnostima, a zbog čega može doći do rotacije osoblja s izvršnom odgovornošću između nuklearne industrije i regulatora, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti izbjegavanju sukoba interesa. Osim toga, trebalo bi uspostaviti mehanizme kako bi se osiguralo da organizacije koje nadležnom regulatornom tijelu daju savjete ili pružaju usluge ne budu u sukobu interesa.

(10)

Budući da posljedice nuklearnih nesreća mogu prelaziti državne granice, trebalo bi poticati blisku suradnju, koordinaciju i razmjenu informacija između nadležnih regulatornih tijela država članica u blizini nuklearnog postrojenja, neovisno o tome imaju li te države članice nuklearna postrojenja ili ne. U tom pogledu države bi članice trebale osigurati primjerene mehanizme kako bi se olakšala takva suradnja u pitanjima nuklearne sigurnosti s prekograničnim utjecajem.

(11)

Kako bi se osiguralo stjecanje odgovarajućih vještina i postizanje te održavanje dovoljnih razina sposobnosti, sve bi strane trebale osigurati da cjelokupno osoblje koje ima odgovornosti povezane s nuklearnom sigurnošću nuklearnih postrojenja i s mehanizmima pripravnosti za izvanredni događaje na lokaciji i odgovora na izvanredni događaj na lokaciji prolazi kroz postupak kontinuiranog učenja. To se može postići uspostavom programa i planova osposobljavanja, postupcima periodičnog preispitivanja i ažuriranjem programa osposobljavanja te odgovarajućim proračunskim sredstvima za osposobljavanje.

(12)

Druga ključna pouka iz nuklearne nesreće u Fukushimi odnosi se na važnost jačanja transparentnosti u pitanjima nuklearne sigurnosti. Transparentnost je također važno sredstvo promicanja neovisnosti u regulatornom odlučivanju. Stoga bi trenutačne odredbe Direktive 2009/71/Euratom o informiranju šire javnosti trebale biti podrobnije kada je riječ o vrsti informacije koju treba pružiti. Pored toga, šira javnost trebala bi imati mogućnost sudjelovati u odgovarajućim fazama postupka odlučivanja o nuklearnim postrojenjima u skladu s nacionalnim okvirom za nuklearnu sigurnost, uzimajući u obzir različite nacionalne sustave. Za odluke o izdavanju dozvola i dalje su odgovorna nacionalna nadležna tijela.

(13)

Zahtjevima ove Direktive o transparentnosti dopunjuju se zahtjevi iz postojećeg zakonodavstva Euratoma. Odlukom Vijeća 87/600/Euratom (9) se za države članice uvodi obveza obavješćivanja i informiranja Komisije i drugih država članica u slučaju radiološke opasnosti na njihovom državnom području, dok Direktiva 2013/59/Euratom sadrži zahtjeve državama članicama da informiraju javnost o mjerama zdravstvene zaštite koje treba primijeniti i koracima koje treba poduzeti u slučaju radiološke opasnosti te da stanovništvu koje bi vjerojatno moglo biti zahvaćeno u slučaju takve opasnosti u redovitim razmacima pružaju ažurirane informacije.

(14)

Tijekom 6. preglednog sastanka, ugovorne stranke Konvencije o nuklearnoj sigurnosti ponovile su svoju predanost spoznajama 2. izvanrednog sastanka koji se održao nakon nesreće u Fukushimi. Posebno su naglasile da bi „nuklearne elektrane trebalo projektirati, graditi i rabiti s ciljem sprečavanja nesreća, a u slučaju nesreće, s ciljem ublažavanja njezinih posljedica i izbjegavanja zagađenja izvan lokacije” te da bi „regulatorna tijela trebala osigurati da se navedeni ciljevi primjenjuju kako bi se utvrdila i provela primjerena poboljšanja sigurnosti u postojećim postrojenjima”.

(15)

S obzirom na tehnički napredak koji je ostvaren odredbama IAEA-e i Udruženja zapadnoeuropskih nuklearnih regulatora („WENRA”) te odgovarajući na pouke izvučene iz ispitivanja na opterećenje i istraga nuklearne nesreće u Fukushimi, Direktivu 2009/71/Euratom trebalo bi izmijeniti kako bi se uključio cilj visoke nuklearne sigurnosti Zajednice kojim su obuhvaćene sve faze životnog ciklusa nuklearnih postrojenja (smještaj, projektiranje, izgradnja, stavljanje u pogon, uporaba, stavljanje izvan pogona). Taj cilj posebno poziva na značajna poboljšanja sigurnosti pri projektiranju novih reaktora za koje bi trebalo upotrijebiti najsuvremenija znanja i tehnologiju, uzimajući u obzir najnovije međunarodne sigurnosne zahtjeve.

(16)

Taj bi cilj prije svega trebalo ostvariti putem procjena nuklearne sigurnosti koje ulaze u područje primjene ove Direktive. Njih bi, pod nadzorom nadležnog nacionalnog regulatornog tijela, trebali provoditi nositelji dozvole, a mogu se upotrebljavati za procjenu rizika od teške nesreće u skladu s Direktivom 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (10), pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi ove Direktive.

(17)

Koncept dubinske obrane ključan je za sigurnost nuklearnih postrojenja i temelj je za provedbu ciljeva visoke razine nuklearne sigurnosti. Primjena načela dubinske obrane, kako ih priznaju međunarodne norme i smjernice te WENRA, osigurava da sigurnosne aktivnosti podliježu, koliko god je to razumno provedivo, odredbama neovisnih razina tako da bi u slučaju kvara on bio otkriven, nadomješten ili ispravljen primjerenim mjerama. Djelotvornost svake od različitih razina temeljni je element dubinske obrane radi sprečavanja nesreća i ublažavanja posljedica ako bi do njih došlo. Dubinska obrana općenito je strukturirana u pet razina. Ako zakaže jedna razina, aktivira se sljedeća razina. Cilj je prve razine zaštite sprečavanje neuobičajenog rada i kvarova sustava. Ako zakaže prva razina, druga razina zaštite kontrolira neuobičajeni rad ili otkriva kvarove. Ako zakaže druga razina, treća razina sigurnosti, aktiviranjem posebnih sigurnosnih sustava i drugih sigurnosnih svojstava, osigurava daljnje obavljanje sigurnosnih funkcija. Ako zakaže treća razina, četvrta razina ograničava razvoj nesreće putem upravljanje nesrećama tako da spriječi ili ublaži uvjete teške nesreće s vanjskim ispuštanjima radioaktivnog materijala. Posljednji cilj (peta razina zaštite) je ublažavanje radioloških posljedica značajnih vanjskih ispuštanja putem odgovora na izvanredni događaj izvan lokacije.

(18)

Zajedno s dubinskom obranom, djelotvorna kultura nuklearne sigurnosti smatra se temeljnim čimbenikom u postizanju visoke razine nuklearne sigurnosti i njezinog neprekidnog poboljšavanja. Pokazatelji djelotvorne kulture nuklearne sigurnosti obuhvaćaju, poglavito: posvećenost osoblja i uprave na svim razinama unutar organizacije nuklearnoj sigurnosti i njezinom neprekidnom poboljšavanju; promicanje sposobnosti osoblja na svim razinama da propituje provedbu relevantnih sigurnosnih načela i prakse s ciljem neprekidnog poboljšanja nuklearne sigurnosti; sposobnost osoblja da pravovremeno izvješćuje o sigurnosnim problemima; utvrđivanje pouka naučenih iz praktičnog iskustva; i sustavno izvješćivanje o svakom odstupanju od normalnih uvjeta rada ili mehanizama relevantnih za upravljanje nesrećama koje bi moglo utjecati na nuklearnu sigurnost. Važni elementi koji pomažu pri ostvarivanju snažne kulture nuklearne sigurnosti uključuju, poglavito, djelotvorne sustave upravljanja, primjereno obrazovanje i osposobljavanje te mehanizme nositelja dozvole za registriranje, evaluaciju i dokumentiranje praktičnog iskustva značajnog za unutarnju i vanjsku sigurnost te djelotvorno rješavanje pitanja koja su se pojavila.

(19)	Kada se u ovoj Direktivi koristi izraz „razumno provedivo”, trebalo bi ga primjenjivati u skladu s postojećim definicijama, posebno definicijama WENRA-e i IAEA-e.

(20)

Nakon nuklearnih nesreća u Three Mile Islandu i Černobilu, nesrećom u Fukushimi još je jednom istaknuta presudna važnost funkcije zaštitne zgrade koja je posljednja prepreke koja štiti ljude i okoliš od ispuštanja radioaktivnih tvari uslijed nesreće. Podnositelj zahtjeva za dozvolu za izgradnju nove nuklearne elektrane ili istraživačkog reaktora stoga bi trebao dokazati da projekt ograničava učinke oštećenja jezgre reaktora na unutrašnjost zaštitne zgrade, tj. podnositelj zahtjeva trebao bi dokazati da je obilno ili nedopušteno ispuštanje radioaktivnih tvari izvan zaštitne zgrade iznimno malo vjerojatno i treba bi moći, uz visok stupanj pouzdanosti, dokazati da do takvog ispuštanja neće doći.

(21)

Trebalo bi zahtijevati da se specifičniji mehanizmi za upravljanje nesrećama i odgovor na izvanredni događaj na lokaciji bave sprečavanjem i ublažavanjem nesreća. Oni bi trebali biti u skladu s relevantnim odredbama Direktive 2013/59/Euratom te ih ne bi trebali dovoditi u pitanje. Nositelj dozvole trebao bi osigurati postupke, smjernice i mehanizme u slučaju nesreća uključujući teške nesreće do kojih bi moglo doći pri svim načinima rada, uključujući stanje punog pogona, gašenja i prijelazna stanja, uz osiguravanje dosljednosti i kontinuiteta između svih takvih postupaka i mehanizama kao i osiguravajući da se oni provode, preispituju i ažuriraju. Tim bi mehanizmima također trebalo predvidjeti dostatan broj osoblja, opreme i drugih potrebnih sredstava. Trebalo bi osigurati organizacijsku strukturu s jasnom raspodjelom odgovornosti kao i usklađenost između tijela koja odgovaraju na nesreću.

(22)

Ispitivanja na opterećenje pokazala su da ključnu ulogu imaju pojačani mehanizmi suradnje i usklađivanja između svih strana koje su odgovorne za nuklearnu sigurnost. Stručni pregledi (peer reviews) pokazali su se kao dobar način izgradnje povjerenja, u cilju razvoja i razmjene iskustava i osiguravanja zajedničke primjene visokih normi nuklearne sigurnosti.

(23)

Suradnja među državama članicama u području nuklearne sigurnosti čvrsto je uspostavljena i može dati dodanu vrijednost u smislu nuklearne sigurnosti, transparentnosti i otvorenosti prema dionicima na europskoj i međunarodnoj razini.

Države članice bi, putem svojih nadležnih regulatornih tijela, na relevantan način koristeći ENSREG i nadovezujući se na iskustvo WENRA-e, trebale svakih šest godina utvrditi metodologiju, mandat i vremenski okvir stručnih pregleda zajedničkog posebnog tehničkog pitanja povezanog s nuklearnom sigurnošću njihovih nuklearnih postrojenja. Zajedničko posebno tehničko pitanje koje se treba razmotriti trebalo bi utvrditi među referentnim razinama sigurnosti WENRA-e ili na temelju povratnih informacija iz praktičnog iskustva, nezgoda i nesreća te tehnološkog i znanstvenog razvoja. Države članice trebale bi provesti nacionalnu samoprocjenu i organizirati mehanizme za provedbu zajedničkih stručnih pregleda njihove nacionalne samoprocjene od strane nadležnih regulatornih tijela drugih država članica.

Trebalo bi izraditi izvješća o rezultatima tih stručnih pregleda. Države članice trebale bi utvrditi nacionalne akcijske planove za bavljenje svim relevantnim otkrićima i vlastite nacionalne procjene, uzimajući u obzir rezultate navedenih izvješća o stručnim pregledima. Izvješća o stručnim pregledima također bi trebala biti temelj svakog sažetog izvješća o rezultatu provedbe tematskog stručnog pregleda širom Unije koje su zajednički pripremila nadležna regulatorna tijela država članica. Sažeto izvješće ne bi trebalo za cilj imati izradu popisa redoslijeda nuklearnih postrojenja, nego bi trebalo biti usredotočeno na postupak i tehničke nalaze tematskog stručnog pregleda tako da se znanje stečeno njegovom provedbom može podijeliti.

U stručnim bi pregledima trebalo prevladavati uzajamno povjerenje te bi stoga bilo primjereno da Komisija, kad god je to provedivo, obavijesti države članice ako namjerava upotrijebiti rezultate izvješća o stručnim pregledima u svojim dokumentima o politikama.

(24)

Obveze država članica da izvješćuju o provedbi ove Direktive i obveza Komisije da izradi izvješće na temelju nacionalnih izvješća trebale bi pružiti mogućnost razmatranja i evaluacije raznih aspekata provedbe ove Direktive, kao i njezine djelotvornosti. Na međunarodnoj razini postoji niz relevantnih obveza izvješćivanja, poput izvješća Konvencije o nuklearnoj sigurnosti, čije bi se rezultate moglo upotrijebiti za evaluaciju provedbe ove Direktive. Nadalje, u okviru ove Direktive trebalo bi utvrditi dodatne zahtjeve za izvješćivanje u vezi s nalazima stručnih pregleda nuklearnih postrojenja. Slijedom toga, radi pojednostavljenja zakonodavstva i smanjenja administrativnog opterećenja, obveza izvješćivanja za države članice trebala bi biti manje zahtjevna kako s obzirom na učestalost izvješćivanja tako i s obzirom sadržaj izvješćâ.

(25)

U skladu s postupnim pristupom, provedba odredaba ove Direktive ovisi o vrsti nuklearnih postrojenja na državnom području države članice. Stoga bi države članice prilikom provedbe tih odredaba u nacionalnom pravu trebale voditi računa o mogućoj veličini i prirodi rizika koje predstavljaju nuklearna postrojenja koja su u planu ili u pogonu. Postupni pristup bi se posebno trebao odnositi na one države članice koje imaju tek manju količinu nuklearnih i radioaktivnih materijala, npr. povezanu s radom manjih istraživačkih reaktora, koji u slučaju teške nesreće ne bi izazvao posljedice usporedive s onima koje izazivaju nuklearne elektrane.

(26)

Odredbe ove Direktive koje su neraskidivo povezane s postojanjem nuklearnih postrojenja, odnosno odredbe koje se odnose na obveze nositelja dozvole, novi posebni zahtjevi za nuklearna postrojenja i odredbe koje se odnose na pripravnost za izvanredni događaj na lokaciji i odgovor na izvanredni događaj na lokaciji ne bi se trebale primjenjivati na države članice koje nemaju nuklearna postrojenja. Odredbe ove Direktive trebalo bi prenijeti i primjenjivati na proporcionalan način, u skladu s nacionalnim okolnostima i vodeći računa o činjenici da te države članice nemaju nuklearna postrojenja, osiguravajući pritom da vlada ili nadležna tijela posvete primjerenu pozornost nuklearnoj sigurnosti.

(27)

U skladu s Direktivom 2009/71/Euratom, države članice moraju uspostaviti i održavati nacionalni zakonodavni, regulatorni i organizacijski okvir za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja. Odluka o načinu donošenja odredaba nacionalnog okvira i instrumentu putem kojeg se one primjenjuju u nadležnosti je država članica.

(28)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s obrazloženjem, države članice obvezale su se, u opravdanim slučajevima, uz obavijesti o svojim mjerama prenošenja priložiti jedan ili više dokumenata kojima se obrazlaže odnos između odredaba direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata prijenosa. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra da je slanje takvih dokumenata opravdano.

(29)	Direktivu 2009/71/Euratom trebalo bi stoga u skladu s time izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2009/71/Euratom mijenja se kako slijedi:

(1)	Naslov poglavlja 1. zamjenjuje se sljedećim: „CILJEVI, PODRUČJE I DEFINICIJE”.

(2)

Članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Ova se Direktiva primjenjuje na svako civilno nuklearno postrojenje koje podliježe dozvoli.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ovom se Direktivom dopunjuju osnovne norme iz članka 30. Ugovora u pogledu nuklearne sigurnosti nuklearnih postrojenja i njom se ne dovodi u pitanje postojeće zakonodavstvo Zajednice o zaštiti zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti koje proizlaze iz ionizirajućeg zračenja, a posebno Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom (11).

(11) Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju, i o stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17.1.2014., str. 1.).”."

(3)

Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)	nuklearna elektrana, postrojenje za obogaćivanje, postrojenje za proizvodnju nuklearnog goriva, postrojenje za preradu, istraživački reaktor, skladište istrošenog goriva; i”;

(b)

dodaju se sljedeći stavci od 6. do 11.:

„6.	‚nesreća’ znači svaki nenamjerni događaj čije su posljedice ili moguće posljedice značajne sa stajališta zaštite od zračenja ili nuklearne sigurnosti;

7.	‚nezgoda’ znači svaki nenamjerni događaj čije posljedice ili moguće posljedice nisu zanemarive sa stajališta zaštite od zračenja ili nuklearne sigurnosti;

‚neuobičajeni rad’ znači operativni postupak koji odstupa od normalnog rada za koji se očekuje da će se pojaviti najmanje jednom tijekom radnog vijeka postrojenja, ali koji, s obzirom na odgovarajuće mjere projektiranja, ne uzrokuje nikakvu znatnu štetu za stavke bitne za sigurnost ili ne dovodi do uvjeta nesreće;

9.	‚projektna osnova’ znači niz uvjeta i događaja koji se izričito uzimaju u obzir pri projektiranju nuklearnog postrojenja, uključujući njegove nadogradnje, u skladu s utvrđenim kriterijima, a koje postrojenje može izdržati uz planirani rad sigurnosnih sustava, bez prekoračivanja dozvoljenih granica;

10.	‚projektnom osnovom predviđena nesreća’ znači uvjeti nesreće u odnosu na koje je nuklearno postrojenje projektirano u skladu s utvrđenim projektnim kriterijima i pri kojoj oštećenje goriva, kada je to primjenjivo, te ispuštanje radioaktivnog materijala ostaju unutar dozvoljenih granica;

11.	‚teški uvjeti’ znači uvjeti koji su teži od uvjeta pri projektom osnovom predviđenoj nesreći; takvi uvjeti mogu biti prouzročeni višestrukim kvarovima poput potpunog zakazivanja svih razina sigurnosnog sustava ili iznimno malo vjerojatnog slučaja.”.

(4)	U poglavlju 2. umeće se sljedeći naslov nakon naslova „OBVEZE”: „ODJELJAK 1. Opće obveze”.

(5)

Članak 4. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Države članice uspostavljaju i održavaju nacionalni zakonodavni, regulatorni i organizacijski okvir (‚nacionalni okvir’) za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja. Nacionalnim okvirom posebno se predviđaju:

(a)	dodjela odgovornosti i koordinacija između relevantnih državnih tijela;

(b)	nacionalni zahtjevi u pogledu nuklearne sigurnosti koji obuhvaćaju sve faze životnog ciklusa nuklearnih postrojenja;

(c)	sustav izdavanja dozvola i zabranjivanja rada nuklearnih postrojenja bez dozvole;

(d)	sustav regulatorne kontrole nuklearne sigurnosti koju obavlja nadležno regulatorno tijelo;

(e)	djelotvorna i proporcionalna provedbena djelovanja, uključujući, prema potrebi, korektivno djelovanje ili obustavu rada i izmjenu ili izmjenu odnosno poništenje dozvole.

Određivanje načina na koji se donose nacionalni zahtjevi u pogledu nuklearne sigurnosti iz točke (b) i instrumenta putem kojeg se oni primjenjuju ostaje u nadležnosti država članica;”.

(6)

U članku 5. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2. Države članice osiguravaju stvarnu neovisnost nadležnih regulatornih tijela od neprimjerenog utjecaja pri njihovom regulatornom odlučivanju. U tu svrhu države članice osiguravaju da se nacionalnim okvirom zahtijeva da nadležno regulatorno tijelo:

(a)	bude funkcionalno odvojeno od bilo kojeg drugog tijela ili organizacije koji se bave promicanjem ili upotrebom nuklearne energije, i ne traži niti prima naputke od bilo kojeg takvog tijela ili organizacije pri provođenju svojih regulatornih zadaća;

(b)	donosi regulatorne odluke na temelju pouzdanih i transparentnih zahtjeva u pogledu nuklearne sigurnosti;

(c)	dobiva namjenska i odgovarajuća proračunska sredstva kako bi se omogućilo obavljanje njegovih regulatornih zadaća kako su utvrđene u nacionalnom okviru te je odgovorno za provedbu dodijeljenih proračunskih sredstava;

(d)	zapošljava odgovarajući broj članova osoblja s kvalifikacijama, iskustvom i stručnošću potrebnima za ispunjavanje njegovih obveza. Ono se može služiti vanjskim znanstvenim i tehničkim resursima i stručnošću kao podrškom njegovim regulatornim funkcijama;

(e)	utvrđuje postupke za sprječavanje i rješavanje svih sukoba interesa;

(f)	pruža informacije u pogledu nuklearne sigurnosti bez odobrenja bilo kojeg tijela ili organizacije pod uvjetom da se time ne ugrožavaju drugi nadređeni interesi kao što je sigurnost, priznati u odgovarajućem zakonodavstvu ili međunarodnim instrumentima.

3. Države članice osiguravaju da nadležno regulatorno tijelo dobije pravne ovlasti koje su mu potrebne za ispunjavanje obveza u vezi s nacionalnim okvirom opisanim u članku 4. stavku 1. U tu svrhu države članice osiguravaju da nacionalni okvir nadležnim regulatornim tijelima povjeri sljedeće glavne regulatorne zadaće:

(a)	predlaganje i definiranje nacionalnih zahtjeva u pogledu nuklearne sigurnosti ili sudjelovanje u njihovom utvrđivanju;

(b)	zahtijevanje od nositelja dozvole da poštuje i dokaže da poštuje nacionalne zahtjeve u pogledu nuklearne sigurnosti i uvjete pod kojima je izdana odgovarajuća dozvola;

(c)	provjera takvog poštovanja zahtjeva putem regulatornih procjena i inspekcija;

(d)	predlaganje ili provedba djelotvornih i proporcionalnih provedbenih djelovanja.”.

(7)

Članci 6., 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 6.

Nositelji dozvole

Države članice osiguravaju da nacionalni okvir zahtijeva da:

(a)	primarna odgovornost za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja ostaje na nositelju dozvole. Ta se odgovornost ne može delegirati, a uključuje odgovornost za aktivnosti izvoditelja i podizvoditelja čije bi aktivnosti mogle utjecati na nuklearnu sigurnost nuklearnog postrojenja;

(b)	podnositelj zahtjeva pri podnošenju zahtjeva za dozvolu mora podnijeti dokaz nuklearne sigurnosti. Opseg i razina detalja dokaza moraju biti prilagođeni potencijalnoj veličini i prirodi opasnosti po nuklearno postrojenje i njegovu lokaciju;

(c)

nositelji dozvole moraju redovito procjenjivati, provjeravati i stalno poboljšavati, koliko god je to razumno provedivo, nuklearnu sigurnost njihovih nuklearnih postrojenja na sustavan i provjerljiv način. Navedeno uključuje provjeru postojanja mjera za sprečavanje nesreća i ublažavanje posljedica nesreća, uključujući provjeru primjene odredbi dubinske obrane;

(d)	nositelji dozvole uvode i primjenjuju sustave upravljanja koji daju odgovarajući prioritet nuklearnoj sigurnosti;

(e)

nositelji dozvole predviđaju odgovarajuće postupke i mehanizme u slučaju izvanrednog događaja na lokaciji, uključujući smjernice za upravljanje teškim nesrećama ili jednakovrijedne mehanizme, radi djelotvornog odgovaranja na nesreće kako bi se spriječile ili ublažile njihove posljedice. Oni posebno moraju:

i.	biti u skladu s ostalim operativnim postupcima i provoditi se u pravilnim vremenskim razmacima kako bi se provjerila njihova provedivost;

ii.	obuhvaćati nesreće i teške nesreće do kojih bi moglo doći pri svim načinima rada i one koje istodobno pogađaju više jedinica ili utječu na njih;

iii.	omogućiti mehanizme primanja vanjske pomoći;

iv.	biti periodično preispitivani i redovito ažurirani, uzimajući u obzir iskustva iz vježbi i pouke stečene iz nesreća;

(f)

nositelji dozvole osiguravaju i održavaju financijske i ljudske resurse s odgovarajućim kvalifikacijama i sposobnostima potrebnima za ispunjavanje svojih obveza u pogledu nuklearne sigurnosti nuklearnih postrojenja. Nositelji dozvole također osiguravaju da izvoditelji i podizvoditelji koji su pod njihovom odgovornošću i čije bi aktivnosti mogle utjecati na nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja imaju potrebne ljudske resurse s odgovarajućim kvalifikacijama i sposobnostima za ispunjavanje njihovih obveza.

Članak 7.

Stručnost i vještine u području nuklearne sigurnosti

Države članice osiguravaju da se nacionalnim okvirom od svih strana zahtijeva da osiguraju mehanizme za obrazovanje i osposobljavanje svojeg osoblja koje ima odgovornosti povezane s nuklearnom sigurnošću nuklearnih postrojenja tako da bi to osoblje steklo, održavalo i dalje razvijalo stručnost i vještine u području nuklearne sigurnosti i pripravnosti za izvanredni događaj na lokaciji.

Članak 8.

Transparentnost

1. Države članice osiguravaju da radnicima i široj javnosti budu dostupne potrebne informacije povezane s nuklearnom sigurnošću nuklearnih postrojenja kao i njezinom regulacijom, pri čemu posebno trebaju obratiti pozornost na lokalne vlasti, stanovništvo i dionike u blizini nuklearnog postrojenja. Navedena obveza uključuje i osiguravanje da nadležno regulatorno tijelo i nositelji dozvole, svaki u području svoje odgovornosti, u okviru svoje komunikacijske politike pružaju:

(a)	informacije o normalnim uvjetima rada nuklearnih postrojenja radnicima i široj javnosti; i

(b)	hitne informacije u slučaju nezgoda i nesreća radnicima i široj javnosti te nadležnim regulatornim tijelima drugih država članica u blizini nuklearnog postrojenja.

2. Informacije se stavljaju na raspolaganje javnosti u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom i međunarodnim instrumentima, pod uvjetom da se time ne ugrožavaju drugi nadređeni interesi, kao što je sigurnost, priznati u odgovarajućem zakonodavstvu ili međunarodnim instrumentima.

3. Države članice ne dovodeći u pitanje članak 5. stavak 2., osiguravaju da nadležno regulatorno tijelo sudjeluje, prema potrebi, u aktivnostima suradnje u području nuklearne sigurnosti nuklearnih postrojenja s nadležnim regulatornim tijelima drugih država članica, u blizini nuklearnog postrojenja, između ostalog, putem razmjene informacija i/ili zajedničkog korištenja informacija.

4. Države članice osiguravaju da šira javnost dobije primjerene mogućnosti za djelotvorno sudjelovanje u postupku odlučivanja o izdavanju dozvola nuklearnim postrojenjima, u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom i međunarodnim instrumentima.”.

(8)

Nakon članka 8. umeće se sljedeći odjeljak:

„ODJELJAK 2.

Posebne obveze

Članak 8.a

Cilj nuklearne sigurnosti za nuklearna postrojenja

1. Države članice osiguravaju da se nacionalnim okvirom za nuklearnu sigurnost zahtijeva da se nuklearna postrojenja projektiraju, smještaju, grade, stavljaju u pogon, upotrebljavaju i stavljaju izvan pogona s ciljem sprečavanja nesreća, a u slučaju nesreće, ublažavanja njezinih posljedica te izbjegavanja:

(a)	ranog radioaktivnog ispuštanja koje bi zahtijevalo mjere u slučaju izvanrednog događaja izvan lokacije, ali uz nedostatno vrijeme za njihovu provedbu;

(b)	velikog radioaktivnog ispuštanja koje bi zahtijevalo zaštitne mjere koje se ne bi mogle prostorno ili vremenski ograničiti.

2. Države članice osiguravaju da se nacionalnim okvirom zahtijeva da se cilj iz stavka 1.:

a)	primjenjuje na nuklearna postrojenja za čiju je izgradnju dozvola izdana prvi put nakon 14. kolovoza 2014.;

b)	upotrebljava kao referenca za pravovremenu provedbu razumno provedivih poboljšanja sigurnosti postojećih nuklearnih postrojenja, uključujući u okviru periodičnih sigurnosnih pregleda kako je utvrđeno u članku 8.c točki (b).

Članak 8.b

Provedba cilja nuklearne sigurnosti za nuklearna postrojenja

1. Kako bi se ostvario cilj nuklearne sigurnosti za nuklearna postrojenja koji je određen u članku 8.a, države članice osiguravaju da se nacionalnim okvirom zahtijeva da se, kada se primjenjuje dubinska obrana, ona primjenjuje kako bi osigurala da:

(a)	se utjecaj ekstremnih vanjskih prirodnih opasnosti i opasnosti nenamjerno uzrokovanih ljudskim faktorom svede na najmanju moguću mjeru;

(b)	se spriječe neuobičajeni rad i kvarove;

(c)	se pod kontrolu stavi neuobičajeni rad te da se otkriju kvarovi;

(d)	se pod kontrolu stave nesreće u okviru projektnom osnovom predviđenih nesreća;

(e)	se pod kontrolu stave teški uvjeti, uključujući sprečavanje daljnjeg razvoja nesreća i ublažavanje posljedica teških nesreća;

(f)	budu uspostavljene organizacijske strukture u skladu s člankom 8.d stavkom 1.

2. Kako bi se ostvario cilj nuklearne sigurnosti određen u članku 8.a, države članice osiguravaju da nacionalni okvir zahtijeva da nadležno regulatorno tijelo i nositelj dozvole poduzimaju mjere za promicanje i jačanje djelotvorne kulture nuklearne sigurnosti. Te mjere posebno uključuju:

(a)

sustave upravljanja koje daju odgovarajući prioritet nuklearnoj sigurnosti i promiču, na svim razinama osoblja i uprave, sposobnost preispitivanja djelotvorne provedbe odgovarajućih sigurnosnih načela i prakse te pravovremenog izvješćivanja o sigurnosnim pitanjima, u skladu s člankom 6. stavkom (d);

(b)	mehanizme nositelja dozvole za registriranje, evaluaciju i dokumentiranje radnog iskustva značajnog za unutarnju i vanjsku sigurnost;

(c)	obvezu nositelja dozvole da nadležnom regulatornom tijelu prijavi događaje koji bi mogli utjecati na nuklearnu sigurnost; i,

(d)	mehanizme za obrazovanje i osposobljavanje, u skladu s člankom 7.

Članak 8.c

Prva procjena i periodični sigurnosni pregledi

Države članice osiguravaju da nacionalni okvir zahtijeva da:

(a)

se svaka dodjela dozvole za izgradnju nuklearnog postrojenja ili rad nuklearnog postrojenja, temelji na primjerenoj procjeni specifičnoj za lokaciju i postrojenje, koja obuhvaća dokaz nuklearne sigurnosti u odnosu na nacionalne zahtjeve u pogledu nuklearne sigurnosti utemeljene na cilju određenom u članku 8.a;

(b)

nositelj dozvole pod regulatornim nadzorom nadležnih regulatornih tijela, sustavno i redovito procjenjuje, najmanje svakih deset godina, sigurnost nuklearnog postrojenja, kako je utvrđeno u članku 6. stavku (c). Tom se ponovnom procjenom sigurnosti želi osigurati poštovanje trenutačne projektne osnove i utvrditi daljnja sigurnosna poboljšanja uzimajući u obzir pitanja starenja, praktično iskustvo, najnovije rezultate istraživanja i razvoj u području međunarodnih normi, koristeći se ciljem određenim u članku 8.a kao referencom.

Članak 8.d

Pripravnost za izvanredni događaj na lokaciji i odgovor na izvanredni događaj na lokaciji

1. Ne dovodeći u pitanje odredbe Direktive 2013/59/Euratom, države članice osiguravaju da nacionalni okvir zahtijeva da je uspostavljena organizacijska struktura za pripravnost za izvanredni događaj na lokaciji i odgovor na izvanredni događaj na lokaciji uz jasnu podjelu odgovornosti i koordinaciju između nositelja dozvole i nadležnih tijela i organizacija, uzimajući u obzir sve faze izvanrednog događaja.

2. Države članice osiguravaju dosljednost i kontinuitet između mehanizama za pripravnost za izvanredni događaj na lokaciji i odgovor na izvanredni događaj na lokaciji koje zahtijeva nacionalni okvir i drugih mehanizama za pripravnost za izvanredni događaj i odgovor na izvanredni događaj koji se zahtijevaju prema Direktivi 2013/59/Euratom.”.

(9)

Sljedeće poglavlje se umeće nakon članka 8.d:

„POGLAVLJE 2.a

STRUČNI PREGLEDI I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 8.e

Stručni pregledi

1. Države članice najmanje svakih deset godina organiziraju periodične samoprocjene svojeg nacionalnog okvira i nadležnih regulatornih tijela te pozivaju na međunarodni stručni pregled relevantnih segmenata svojeg nacionalnog okvira i nadležnih regulatornih tijela u cilju kontinuiranog unapređivanja nuklearne sigurnosti. O rezultatima takvih stručnih pregleda, kada su dostupni, izvješćuju se države članice i Komisija.

2. Države članice osiguravaju da se na koordiniranoj osnovi:

(a)	provodi nacionalna procjena, na temelju specifičnih tema povezanih s nuklearnom sigurnošću odgovarajućih nuklearnih postrojenja na njihovom državnom području;

(b)	pozovu sve druge države članice i Komisija kao promatrač na stručni pregled nacionalne procjene iz stavka (a);

(c)	poduzmu odgovarajuće daljnje mjere relevantnih rezultata stručnog pregleda;

(d)	objave odgovarajuća izvješća o gore navedenom postupku i njegovom glavnom rezultatu kada su rezultati dostupni.

3. Države članice osiguravaju da su uspostavljeni mehanizmi koji omogućuju da prvi tematski stručni pregled započne 2017. i da se nakon toga daljnji tematski stručni pregledi provode najmanje svakih šest godina.

4. U slučaju nesreće koja je dovela do situacije koja bi zahtijevala mjere u slučaju izvanrednog događaja izvan lokacije ili zaštitne mjere izvan lokacije za širu javnost, dotična država članica osigurava da se bez nepotrebnog odgađanja pozove međunarodni stručni pregled.”.

(10)

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)	stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Države članice Komisiji podnose izvješće o provedbi ove Direktive prvi put do 22. srpnja 2014., a zatim do 22. srpnja 2020.”;

(b)	stavak 3. briše se.

(11)

U članku 10. nakon stavka 1. umeće se sljedeći stavak:

„1.a. Obveze prenošenja i provedbe članaka 6., 8.a, 8.b, 8.c i 8.d ne primjenjuju se na države članice koje nemaju nuklearna postrojenja osim ako one odluče pokrenuti aktivnosti povezane s nuklearnim postrojenjima koja podliježu dozvoli za rad prema njihovoj jurisdikciji.”.

Članak 2.

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 15. kolovoza 2017. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se prilikom njihove službene objave na nju upućuje. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredbi nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva i svih naknadnih izmjena tih odredbi.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. srpnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

P. C. PADOAN

(1) Mišljenje od 2. travnja 2014. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2) SL C 341, 21.11.2013., str. 92.

(3) Direktiva Vijeća 2013/59/Euratom od 5. prosinca 2013. o osnovnim sigurnosnim standardima za zaštitu od opasnosti koje potječu od izloženosti ionizirajućem zračenju i stavljanju izvan snage direktiva 89/618/Euratom, 90/641/Euratom, 96/29/Euratom, 97/43/Euratom i 2003/122/Euratom (SL L 13, 17.1.2014., str. 1.).

(4) Direktiva Vijeća 2009/71/Euratom od 25. lipnja 2009.o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja (SL L 172, 2.7.2009., str. 18.).

(5) Odluka Komisije 1999/819/Euratom od 16. studenoga 1999. o pristupanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) Konvenciji o nuklearnoj sigurnosti iz 1994. (SL L 318, 11.12.1999., str. 20.).

(6) Temeljna pitanja sigurnosti IAEA-e: Temeljna načela sigurnosti, IAEA Serija sigurnosnih normi br. SF-1 (2006.).

(7) Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom od 19. srpnja 2011.o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenoga goriva i radioaktivnog otpada (SL L 199, 2.8.2011., str. 48.).

(8) Odluka Komisije 2007/530/Euratom od 17. srpnja 2007.o osnivanju Europske skupine na visokoj razini za nuklearnu sigurnost i gospodarenje otpadom (SL L 195, 27.7.2007., str. 44.).

(9) Odluka Vijeća 87/600/Euratom od 14. prosinca 1987. o aranžmanima Zajednice o ranoj razmjeni informacija u slučaju radiološke opasnosti (SL L 371, 30.12.1987., str. 76.).

(10) Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011.o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL L 26, 28.1.2012., str. 1.).

25.7.2014

Službeni list Europske unije

L 219/53

ODLUKA VIJEĆA 2014/496/ZVSP

od 22. srpnja 2014.

o aspektima uvođenja, djelovanja i uporabe europskog globalnog navigacijskog satelitskog sustava koji utječu na sigurnost Europske unije i stavljanju izvan snage Zajedničke akcije 2004/552/ZVSP

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 28.,

uzimajući u obzir prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)	Posebno s obzirom na njegovu stratešku dimenziju, regionalnu i globalnu pokrivenost te višestruke načine uporabe, europski globalni navigacijski satelitski sustav („GNSS”) predstavlja osjetljivu infrastrukturu čije uvođenje i uporaba može utjecati na sigurnost Unije i država članica.

(2)	Kada međunarodna situacija zahtijeva operativno djelovanje Unije i kada bi djelovanje GNSS-a moglo utjecati na sigurnost Europske unije ili njezinih država članica, ili u slučaju prijetnje djelovanju sustava, Vijeće bi trebalo odlučiti o potrebnim mjerama koje treba poduzeti.

(3)	Zbog toga je Vijeće 12. srpnja 2004. donijelo Zajedničku akciju 2004/552/ZVSP (1).

(4)	Nakon stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, zadaće i nadležnosti koje je prethodno izvršavao glavni tajnik Vijeća/Visoki predstavnik sada bi trebao izvršavati Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku („VP”).

(5)	Napredak razvoja, početak uvođenja i predstojeći početak uporabe sustava uspostavljenog u okviru programa Galileo zahtijevaju prilagodbu postupka kako je predviđen u Zajedničkoj akciji 2004/552/ZVSP.

(6)

Informacije i stručno mišljenje o tome predstavlja li neki događaj povezan sa sustavom prijetnju Uniji, državama članicama ili GNSS-u kao takvom trebale bi Vijeću i VP-u pružati Agencija za europski globalni navigacijski satelitski sustav („GSA”), države članice i Komisija. Osim toga, treće države također mogu pružati takve informacije.

(7)	Trebalo bi razjasniti uloge Vijeća, VP-a, GSA-a kao operatera Centra za nadzor sigurnosti Galilea („GSMC”) i država članica u okvira lanca operativnih odgovornosti koji treba uspostaviti kako bi se reagiralo na prijetnju Uniji, državama članicama ili GNSS-u.

(8)

U tom su pogledu osnovna upućivanja na prijetnje sadržana u Izjavi o zahtjevima sigurnosti specifičnima za sustav u kojoj su navedene glavne generičke prijetnje s kojima se GNSS kao cjelina treba suočiti i u Planu sigurnosti sustava koji uključuje registar sigurnosnih rizika izrađen u postupku sigurnosne akreditacije. Navedena upućivanja poslužit će kao referentne točke za utvrđivanje prijetnji kojima se posebno treba baviti ova Odluka i za kompletiranje operativnih postupaka za provedbu ove Odluke.

(9)	U hitnim slučajevima može biti nužno donijeti odluke unutar prvih par sati od primitka informacije o prijetnji.

(10)	U slučaju da okolnosti ne dopuštaju Vijeću da donese odluku radi odvraćanja prijetnje ili ublažavanja znatne štete za bitne interese Unije ili jedne ili više njezinih država članica, VP bi trebao biti ovlašten za poduzimanje potrebnih privremenih mjera.

(11)	Uredbom (EU) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i Uredbom (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) izmijenjen je način upravljanja europskim GNSS-om. Člankom 14. Uredbe (EU) br. 1285/2013 posebno se propisuje da GSA treba osigurati rad GSMC-a.

(12)

Uredbom (EU) br. 512/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (4) izvršnom direktoru GSA-a dodjeljuje se odgovornost za osiguravanje da GSA, kao operater GSMC-a, može odgovoriti na naputke dostavljene prema Zajedničkoj akciji 2004/552/ZVSP kako je zamijenjena ovom Odlukom. Osim toga, Odlukom br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) utvrđuju se pravila prema kojima države članice, Vijeće, Komisija, Europska služba za vanjsko djelovanje, agencije Unije, treće države i međunarodne organizacije mogu pristupiti javnoj reguliranoj usluzi („PRS”) koju pruža globalni navigacijski satelitski sustav uspostavljen u sklopu programa Galileo. Člankom 6. Odluke 1104/2011/EU posebno se utvrđuje GSMC kao operativno sučelje između nadležnih tijela za PRS, Vijeća, VP-a i nadzornih centara.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovom se Odlukom određuju odgovornosti koje trebaju izvršavati Vijeće i VP kako bi odvratili prijetnju sigurnosti Unije ili jedne ili više država članica ili ublažili znatnu štetu za bitne interese Unije ili jedne ili više država članica proizašle iz uvođenja, djelovanja ili korištenja europskoga globalnog navigacijskog satelitskog sustava, a posebno zbog međunarodne situacije koja zahtijeva djelovanje Unije ili u slučaju prijetnje djelovanju samog sustava ili pružanju njegovih usluga.

Članak 2.

U slučaju takve prijetnje, države članice, Komisija ili GSA, ovisno o slučaju, odmah obavješćuju Vijeće i VP-a o svim elementima kojima raspolažu, a koje smatraju relevantnima.

Članak 3.

1. Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog VP-a, donosi odluku o potrebnim naputcima GSA-u.

2. GSA i Komisija daju savjet Vijeću o vjerojatnom širem utjecaju na GNSS svih naputaka koje ono namjerava izdati.

3. Politički i sigurnosni odbor („PSO”) prema potrebi daje mišljenje Vijeću o svim predloženim naputcima.

Članak 4.

1. Ako hitnost situacije zahtijeva poduzimanje trenutačnog djelovanja prije donošenja odluke Vijeća prema članku 3. stavku 1., VP je ovlašten izdati potrebne privremene naputke GSA-u. VP odmah obavješćuje Vijeće i Komisiju o svim naputcima koje je izdao na temelju ovog stavka.

2. Vijeće potvrđuje, mijenja ili poništava privremene naputke VP-a u najkraćem mogućem roku.

3. VP kontinuirano preispituje svoje privremene naputke, mijenja ih prema potrebi ili poništava ako više nije potrebno trenutačno djelovanje. Privremeni naputci u svakom slučaju prestaju vrijediti četiri tjedna nakon izdavanja ili prema odluci Vijeća na temelju stavka 2.

Članak 5.

VP u roku od šest mjeseci od donošenja ove Odluke uz potporu stručnjaka iz država članica izrađuje, te podnosi na odobrenje PSO-u potrebne privremene operativne postupke potrebne za praktičnu provedbu odredaba određenih u ovoj Odluci. Cjelokupni operativni postupci podnose se na odobrenje PSO-u unutar godine dana od donošenja ove Odluke. Operativne postupke preispituje i ažurira PSO najmanje svake dvije godine.

Članak 6.

1. U skladu s ranijim međunarodnim sporazumima koje je sklopila Unija ili koje su sklopile Unija i njezine države članice, uključujući one kojima se odobrava pristup PRS-u na temelju članka 3. stavka 5. Odluke 1104/2011/EU, VP je ovlašten za sklapanje administrativnih aranžmana s trećim državama u vezi sa suradnjom u okviru ove Odluke. Takvi aranžmani podliježu odobrenju Vijeća koje odlučuje jednoglasno.

2. Ako se takvim aranžmanima zahtijeva pristup klasificiranim informacijama Unije, pružanje ili razmjena klasificiranih informacija odobrava se u skladu s primjenjivim sigurnosnim pravilima.

Članak 7.

Vijeće preispituje i, prema potrebi, mijenja pravila i postupke određene u ovoj Odluci najkasnije tri godine od dana njezina donošenja ili na zahtjev države članice ili slijedom bilo koje mjere poduzete na temelju članka 3.

Članak 8.

Države članice prema potrebi poduzimaju potrebne mjere radi osiguravanja provedbe ove Odluke u područjima odgovornosti svake od njih, u skladu, između ostalog, člankom 28. Uredbe (EU) br. 1285/2013. U tu svrhu države članice određuju kontaktne točke za pomaganje pri operativnom upravljanju prijetnjom. Navedene kontaktne točke mogu biti fizičke ili pravne osobe.

Članak 9.

Zajednička akcija 2004/552/ZVSP stavlja izvan snage.

Članak 10.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. srpnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednica

C. ASHTON

(1) Zajednička akcija Vijeća 2004/552/ZVSP od 12. srpnja 2004. o aspektima djelovanja Europskog satelitskog radionavigacijskog sustava koji utječu na sigurnost Europske unije (SL L 246, 20.7.2004., str. 30.).

(2) Uredba (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o daljnjoj provedbi europskih programa satelitske navigacije (EGNOS i Galileo) (SL L 196, 24.7.2008., str. 1.).

(3) Uredba (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 347, 20.12.2013., str. 1.).

(4) Uredba (EU) br. 512/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski GNSS (SL L 150, 20.5.2014., str. 72.).

(5) Odluka br. 1104/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravilima za pristup javnoj reguliranoj usluzi koju pruža globalni navigacijski satelitski sustav uspostavljen u sklopu programa Galileo (SL L 287, 4.11.2011., str. 1.).

25.7.2014

Službeni list Europske unije

L 219/56

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 23. srpnja 2014.

o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Well i Raju) i njegova širenja unutar Unije

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 5082)

(2014/497/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice (1), a posebno njezin članak 16. stavak 3. četvrtu rečenicu,

budući da:

(1)	Komisija je donijela Provedbenu odluku 2014/87/EU (2) o mjerama za sprečavanje širenja unutar Unije organizma Xylella fastidiosa (Well i Raju) (u daljnjem tekstu „navedeni organizam”).

(2)	Od donošenja navedene Odluke talijanska tijela provela su istraživanja na zaraženim područjima i područjima koja ih okružuju u pogledu prisutnosti i karakteristika navedenog organizma. Na temelju istraživanja došlo se do preliminarnih rezultata koji su dovoljni za donošenje detaljnijih mjera.

(3)

Istraživanjima talijanskih vlasti kao i dostupnim znanstvenim i tehničkim dokazima potvrdilo se da su biljke Catharanthus G. Don, Nerium L., Olea L., Prunus L. i Vinca L.biljke domaćini navedenog organizma. Uzimajući u obzir dostupne dokaze vjerojatno je da i biljke Malva L., Portulaca L., Quercus L.i Sorghum L. mogu biti biljke domaćini tog organizma. Stoga bi se mjere trebale primjenjivati na biljke za sadnju, osim sjemena, Catharanthus G. Don, Nerium L., Olea L., Prunus L., Vinca L., Malva L., Portulaca L., Quercus L.i Sorghum L. (u daljnjem tekstu „navedene biljke”).

(4)

Primjereno je utvrditi uvjete za unošenje u Uniju navedenih biljaka iz trećih država za koje je poznato da je u njima prisutan navedeni organizam. Trebalo bi donijeti posebne zahtjeve za registraciju, nadzor i stanje mjestâ proizvodnje kao i za inspekcijske preglede, uzorkovanje, ispitivanje i prijevoz navedenih biljaka kojima bi se osiguralo da biljke koje su unesene u Uniju nisu zaražene navedenim organizmom.

(5)

Vjerojatnost zaraze navedenim organizmom veća je u navedenih biljaka koje su barem dio svojeg životnog ciklusa rasle na demarkiranom području ili su premještene preko takva područja nego u drugih biljaka. Stoga bi njihovo premještanje trebalo podlijegati posebnim zahtjevima. Ti zahtjevi trebali bi biti slični zahtjevima za navedene biljke koje se unose iz trećih država za koje je poznato da je u njima prisutan navedeni organizam.

(6)	Države članice trebale bi provoditi godišnje preglede radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na svojim državnim područjima kako bi se spriječilo njegovo unošenje i širenje.

(7)

Kako bi se osiguralo da se što je prije moguće djeluje protiv potencijalne prisutnosti navedenog organizma, svatko tko je upoznat s prisutnošću tog organizma trebao bi o tome obavijestiti države članice. Osim toga, kako bi se osiguralo odgovarajuće djelovanje dionika, države članice trebale bi dotične specijalizirane subjekte obavijestiti o potencijalnoj prisutnosti navedenog organizma na svojim državnim područjima i mjerama koje je potrebno poduzeti.

(8)

Države članice trebale bi radi iskorjenjivanja navedenog organizma i sprečavanja njegova širenja uspostaviti demarkirana područja i poduzeti potrebne mjere. Ta demarkirana područja trebala bi se sastojati od zaražene i tampon-zone. Širina tampon-zone trebala bi se izračunati s obzirom na rizik od širenja navedenog organizma na druga područja.

(9)

Ako uspostava demarkiranog područja nije neophodna za uklanjanje navedenog organizma, dotična država članica trebala bi imati mogućnost da demarkirano područje ne uspostavlja odmah. U tom slučaju trebala bi ukloniti navedeni organizam na biljkama na kojima je prvi put utvrđena njegova prisutnost i provesti pregled kako bi se utvrdilo jesu li zaražene i druge biljke.

(10)	Trebalo bi utvrditi posebne mjere kako bi se osiguralo iskorjenjivanje navedenog organizma na mjestima na kojima se utvrdila njegova prisutnost.

(11)	Radi jasnoće, Provedbenu odluku 2014/87/EU trebalo bi staviti izvan snage.

(12)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za biljno zdravstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Definicije

Za potrebe ove Odluke primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„navedene biljke” znači sve biljke za sadnju, osim sjemena, Catharanthus G. Don, Nerium L., Olea L., Prunus L., Vinca L., Malva L., Portulaca L., Quercus L.i Sorghum L.;

(b)	„navedeni organizam” znači Xylella fastidiosa (Well i Raju).

Članak 2.

Unošenje u Uniju navedenih biljaka podrijetlom iz trećih država za koje je poznato da je u njima prisutan navedeni organizam

Navedene biljke podrijetlom iz trećih država za koje je poznato da je u njima prisutan navedeni organizam unose se u Uniju samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)	poštuju se posebni zahtjevi za unošenje, kako je utvrđeno u odjeljku 1. Priloga I.;

(b)	nakon unošenja u Uniju pregledalo ih je nadležno službeno tijelo u skladu s odjeljkom 2. Priloga I. radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma;

(c)	pri pregledu nisu utvrđeni prisutnost ni simptomi navedenog organizma u skladu s odjeljkom 2. Priloga I.

Članak 3.

Premještanje navedenih biljaka unutar Unije

Navedene biljke koje su barem dio svojeg životnog ciklusa rasle na demarkiranom području uspostavljenom u skladu s člankom 7. ili koje su premještene preko takva područja premještaju se na nezaražena područja i unutar njih samo ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u Prilogu II.

Članak 4.

Pregledi navedenog organizma

1. Države članice provode godišnje preglede radi utvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na svojem državnom području na navedenim biljkama i drugim mogućim biljkama domaćinima.

Te preglede provodi nadležno službeno tijelo ili se oni provode pod njegovim službenim nadzorom. Pregledi uključuju vizualne preglede i, u slučaju sumnje na zarazu navedenim organizmom, prikupljanje uzoraka i ispitivanje. Navedeni pregledi temelje se na priznatim znanstvenim i tehničkim načelima te se provode u odgovarajuće vrijeme s obzirom na moguće otkrivanje navedenog organizma.

Pri pregledima se uzimaju u obzir dostupni znanstveni i tehnički dokazi, biologija navedenog organizma i njegovi vektori, prisutnost i biologijia navedenih biljaka ili biljaka koje bi mogle biti biljke domaćini navedenog organizma te sve druge primjerene informacije o prisutnosti navedenog organizma.

2. Države članice o rezultatima tih pregleda obavješćuju Komisiju i druge države članice do 31. prosinca svake godine.

Članak 5.

Informacije o navedenom organizmu

1. Svatko tko primijeti prisutnost navedenog organizma ili s razlogom sumnja na njegovu prisutnost odmah o tome obavješćuje nadležno službeno tijelo.

Nadležno službeno tijelo odmah bilježi te informacije.

2. Kada je to primjereno, nadležno službeno tijelo zahtijeva od osobe iz stavka 1. da mu dostavi sve ostale informacije kojima raspolaže o prisutnosti navedenog organizma.

Članak 6.

Potvrđivanje prisutnosti

1. Ako je nadležno službeno tijelo obaviješteno o prisutnosti ili sumnji na prisutnost navedenog organizma na temelju pregledâ iz članka 4. stavka 1. ili u skladu s člankom 5., ono poduzima sve potrebne mjere za potvrđivanje te prisutnosti.

2. Ako je prisutnost navedenog organizma potvrđena na području na kojem prije nije bila zabilježena, dotična država članica u roku od pet radnih dana od datuma potvrđivanja obavješćuje Komisiju i ostale države članice o toj prisutnosti.

Isto vrijedi i u slučaju službenog potvrđivanja prisutnosti navedenog organizma na biljnim vrstama koje prethodno nisu bile poznate kao biljke domaćini. Te obavijesti dostavljaju se u pisanom obliku.

3. Države članice osiguravaju da specijalizirani subjekti čije navedene biljke mogu biti zaražene navedenim organizmom budu odmah obaviješteni o prisutnosti navedenog organizma na državnom području te države članice te da budu upoznati s povezanim rizicima i mjerama koje je potrebno poduzeti.

Članak 7.

Demarkirana područja

1. Ako se rezultatima pretraga iz članka 4. stavka 1. dokaže prisutnost navedenog organizma ili ako se prisutnost potvrdi u skladu s člankom 6. stavkom 1., dotična država članica bez odgađanja razgraničuje područje, u daljnjem tekstu „demarkirano područje”.

2. Demarkirano područje sastoji se od zone u kojoj je potvrđena prisutnost navedenog organizma, u daljnjem tekstu „zaražena zona”. Ta se zona određuje u skladu s odjeljkom 1. Priloga III. Demarkirano područje sastoji se i od zone koja okružuje zaraženu zonu, u daljnjem tekstu „tampon-zona”. Ta se zona određuje u skladu s odjeljkom 1. Priloga III.

3. Države članice poduzimaju mjere na demarkiranim područjima, kako je utvrđeno u odjeljku 2. Priloga III.

4. Odstupajući od stavka 1., država članica može odlučiti da neće odmah uspostaviti demarkirano područje ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	postoji dokaz da je navedeni organizam nedavno unesen na područje s biljkama na kojima je otkriven;

(b)	postoji naznaka da su te biljke bile zaražene prije njihova unošenja na dotično područje;

(c)	u blizini tih biljaka nisu otkriveni relevantni vektori, što dokazuje da nije došlo do daljnjeg širenja navedenog organizma.

U tom slučaju država članica provodi pregled kako bi utvrdila jesu li i ostale biljke zaražene, osim onih na kojima je prisutnost navedenog organizma prvotno bila utvrđena. Na temelju tog pregleda država članica odlučuje je li potrebno uspostaviti demarkirano područje. Dotična država članica obavješćuje Komisiju i druge države članice o zaključcima tih pregleda kao i opravdanju zašto nije uspostavila demarkirano područje.

5. Države članice određuju rokove za provedbu mjera iz stavka 3. i, prema potrebi, za provođenje pregleda iz stavka 4.

Članak 8.

Izvješćivanje o mjerama

1. Države članice u roku od 30 dana od obavijesti iz članka 6. stavka 2. prvog podstavka izvješćuju Komisiju i druge države članice o mjerama koje su poduzele ili koje namjeravaju poduzeti u skladu s člankom 7. stavkom 3. kao i o rokovima iz članka 7. stavka 5.

Izvješće sadržava i sljedeće elemente:

(a)	podatke o lokaciji demarkiranog područja i opis njegovih obilježja koja bi mogla biti relevantna za iskorjenjivanje i sprečavanje širenja navedenog organizma;

(b)	zemljovid na kojem je prikazano razgraničenje demarkiranog područja;

(c)	podatke o prisutnosti navedenog organizma i njegovim vektorima;

(d)	mjere za usklađivanje sa zahtjevima u pogledu premještanja navedenih biljaka unutar Unije, kako je utvrđeno člankom 3.

Navedeno izvješće sadržava opis dokaza i kriterija na kojima se temelje mjere.

2. Države članice do 31. prosinca svake godine dostavljaju Komisiji i drugim državama članicama izvješće, uključujući ažurirane podatke iz stavka 1.

Članak 9.

Stavljanje izvan snage

Provedbena odluka 2014/87/EZ stavlja se izvan snage.

Članak 10.

Adresati

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. srpnja 2014.

Za Komisiju

Tonio BORG

Član Komisije

(1) SL L 169, 10.7.2000., str. 1.

(2) Provedbena odluka Komisije 2014/87/EU оd 13. veljače 2014. o mjerama za sprečavanje širenja unutar Unije organizma Xylella fastidiosa (Well i Raju) (SL L 45, 15.2.2014., str. 29.).

PRILOG I.

ZAHTJEVI ZA UNOŠENJE NAVEDENIH BILJAKA IZ ČLANKA 2.

ODJELJAK 1.

Izjave koje moraju biti sadržane u certifikatu iz članka 13. stavka 1. točke ii. Direktive 2000/29/EZ

Navedene biljke podrijetlom iz trećih država za koje je poznato da je u njima prisutan navedeni organizam unose se u Uniju samo ako imaju fitosanitarni certifikat iz članka 13. stavka 1. točke ii. Direktive 2000/29/EZ, koji je u skladu s uvjetima utvrđenima u točki 2. ili točki 3.

Fitosanitarni certifikat u rubrici „Dodatna izjava” sadržava izjavu da su biljke tijekom cijeloga svojeg životnog ciklusa rasle na registriranom mjestu proizvodnje koje nadzire nacionalna organizacija za zaštitu bilja u zemlji podrijetla i koje se nalazi na nezaraženom području koje je navedena organizacija uspostavila u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere.

Naziv nezaraženog područja navodi se u rubrici „Mjesto podrijetla”.

Fitosanitarni certifikat u rubrici „Dodatna izjava” sadržava sljedeće izjave:

(a)

navedene biljke tijekom cijeloga svojeg životnog ciklusa rasle su na mjestu proizvodnje koje ispunjuje sljedeće uvjete:

i.	u skladu s odgovarajućim međunarodnim normama za fitosanitarne mjere na njemu nije utvrđena prisutnost navedenog organizma i njegovih vektora;

ii.	registrirano je i nadzire ga nacionalna organizacija za zaštitu bilja u zemlji podrijetla;

iii.	fizički je zaštićeno od unošenja navedenog organizma s pomoću njegovih vektora;

iv.	podliježe odgovarajućim fitosanitarnim postupcima za sprečavanje prisutnosti vektora navedenog organizma;

godišnje se na njemu u odgovarajuće vrijeme provode barem dva službena inspekcijska pregleda. Tijekom prethodnih inspekcijskih pregleda nisu otkriveni simptomi zaraze navedenim organizmom ili njegovi vektori; ako su uočeni sumnjivi simptomi, poduzeto je ispitivanje te je potvrđena odsutnost navedenog organizma;

(b)	fitosanitarni postupci protiv vektora navedenog organizma primjenjuju se u neposrednoj blizini mjesta proizvodnje;

(c)	na serijama navedenih biljaka na temelju uzorkovanja provedeno je godišnje ispitivanje pri kojem je isključena asimptomatska prisutnost navedenog organizma;

(d)	navedene biljke prevažale su se izvan sezone letenja bilo kojih poznatih vektora navedenog organizma ili u zatvorenim spremnicima ili pakiranju, isključujući tako mogućnost zaraze navedenim organizmom ili njegovim vektorima;

(e)

neposredno prije izvoza na serijama navedenih biljaka provedeni su službeni vizualni inspekcijski pregledi, uzorkovanje i ispitivanje, pri čemu se upotrebljavao sustav uzorkovanja kojim je s 99-postotnom pouzdanošću moguće potvrditi da je razina prisutnosti navedenog organizma na tim biljkama manja od 1 %, i koji su osobito bili usmjereni na biljke koje su pokazivale sumnjive simptome prisutnosti tog organizma.

Točke 2. i 3. primjenjuju se mutatis mutandis na navedene biljke koje su rasle unutar i izvan nezaraženog područja.

ODJELJAK 2.

Inspekcijski pregled

Navedene biljke pozorno pregledava nadležno službeno tijelo na točki ulaska ili mjestu odredišta u skladu s Direktivom Komisije 2004/103/EZ (1). Inspekcijski pregled provodi se u obliku vizualnih pregleda, a u slučaju sumnje na prisutnost navedenog organizma i u obliku uzorkovanja i ispitivanja svake serije navedenih biljaka. Uzorci su takve veličine da je s 99-postotnom pouzdanošću moguće potvrditi da je razina prisutnosti navedenog organizma na tim biljkama manja od 1 %.

(1) Direktiva Komisije 2004/103/EZ od 7. listopada 2004. o provjerama identiteta i zdravstvenog stanja bilja, biljnih proizvoda ili drugih nadziranih predmeta navedenih u dijelu B Priloga V. Direktivi Vijeća 2000/29/EZ, koji se mogu obavljati na mjestu koje nije točka ulaza u Zajednicu ili na mjestu u blizini te o navođenju uvjeta koji se odnose na te preglede (SL L 313, 12.10.2004., str. 16.).

PRILOG II.

UVJETI ZA PREMJEŠTANJE NAVEDENIH BILJAKA UNUTAR UNIJE IZ ČLANKA 3.

1.	Navedene biljke koje su barem dio svojeg životnog ciklusa rasle na demarkiranom području premještaju se na nezaražena područja i unutar njih samo ako je uz njih priložena biljna putovnica, pripremljena i izdana u skladu s Direktivom Komisije 92/105/EEZ (1).

Navedene biljke koje su barem dio svojeg životnog ciklusa rasle na demarkiranom području premještaju se na nezaražena područja i unutar njih samo ako tijekom cijelog razdoblja unutar demarkiranog područja uz zahtjeve iz točke 1. ispunjuju sljedeće zahtjeve:

(a)

mjesto proizvodnje na kojem su rasle unutar demarkiranog područja ispunjuje sljedeće uvjete:

i.	na njemu nije utvrđena prisutnost navedenog organizma;

ii.	registrirano je u skladu s Direktivom Komisije 92/90/EEZ (2);

iii.	fizički je zaštićeno od unošenja navedenog organizma s pomoću njegovih vektora;

iv.	podliježe odgovarajućim fitosanitarnim postupcima za sprečavanje prisutnosti vektora navedenog organizma;

(b)	na reprezentativnim uzorcima svih vrsta navedenih biljaka iz svih mjesta proizvodnje provedeno je godišnje ispitivanje pri kojem je isključena asimptomatska prisutnost navedenog organizma;

(c)	fitosanitarni postupci protiv vektora navedenog organizma primjenjuju se u neposrednoj blizini mjesta proizvodnje.

3.	Navedene biljke koje se premještaju preko ili unutar demarkiranog područja prevažaju se izvan sezone letenja bilo kojih poznatih vektora navedenog organizma ili u zatvorenim spremnicima ili pakiranju, isključujući tako mogućnost zaraze navedenim organizmom ili njegovim vektorima.

(1) Direktiva Komisije 92/105/EEZ od 3. prosinca 1992. o utvrđivanju stupanja standardizacije biljnih putovnica koje se koriste pri premještanju određenog bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta unutar Zajednice i o utvrđivanju detaljnih postupaka u vezi s izdavanjem takvih biljnih putovnica te uvjeti i detaljni postupci njihove zamjene (SL L 4, 8.1.1993., str. 22.).

(2) Direktiva Komisije 92/90/EEZ od 3. studenoga 1992. o utvrđivanju obveza proizvođača i uvoznika bilja, biljnih proizvoda ili drugih predmeta i o pojedinostima njihove registracije (SL L 344, 26.11.1992., str. 38.).

PRILOG III.

USPOSTAVA DEMARKIRANIH PODRUČJA I MJERA, KAKO JE PREDVIĐENO ČLANKOM 7.

ODJELJAK 1.

Uspostava demarkiranih područja

Zaraženo područje obuhvaća sve biljke za koje je utvrđeno da su zaražene navedenim organizmom, sve biljke sa simptomima koji upućuju na moguću zarazu navedenim organizmom i sve druge biljke koje bi mogle biti zaražene tim organizmom zbog neposredne blizine zaraženih biljaka ili zajedničkog izvora proizvodnje, ako je poznat, zaraženih biljaka ili biljaka uzgojenih iz njih.

Tampon-zona široka je najmanje 2 000 m.

Širina tampon-zone može se smanjiti na najmanje 1 000 m ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)	zaražene biljke odstranjene su zajedno sa svim biljkama sa simptomima koji upućuju na moguću zarazu navedenim organizmom te sa svim biljkama za koje je utvrđeno da bi mogle biti zaražene. Odstranjivanje se provodi tako da se ukloni sav materijal odstranjene biljke;

(b)	provedena je provjera razgraničenja koja uključuje ispitivanje pri čemu se upotrebljavao sustav uzorkovanja kojim je s 99-postotnom pouzdanošću moguće potvrditi da je razina prisutnosti navedenog organizma na biljkama unutar 2 000 m od granice zaražene zone manja od 0,1 %.

Točno razgraničenje zonâ temelji se na odgovarajućim znanstvenim načelima, biologiji navedenog organizma i njegovim vektorima, stupnju zaraze, prisutnosti vektora te raspodjeli mogućih biljaka domaćina na dotičnom području.

Ako je prisutnost navedenog organizma potvrđena izvan zaražene zone, razgraničenje zaražene zone i tampon-zone preispitano je i na odgovarajući način izmijenjeno.

Ako se na demarkiranom području na temelju pregledâ iz članka 4. stavka 1. i praćenja iz točke (h) odjeljka 2. ovog Priloga tijekom pet godina ne utvrdi prisutnost navedenog organizma, navedeno razgraničenje može se ukinuti.

ODJELJAK 2.

Mjere koje je potrebno poduzeti na demarkiranim područjima

Na demarkiranom području dotična država članica poduzima sljedeće mjere za iskorjenjivanje navedenog organizma:

(a)

odstranjuje što je prije moguće sve biljke zaražene navedenim organizmom kao i sve biljke sa simptomima koji upućuju na moguću zarazu tim organizmom te sve biljke za koje je utvrđeno da bi mogle biti zaražene. Odstranjivanje se provodi na način da se ukloni sav materijal odstranjene biljke i poduzmu sve potrebne mjere opreza kako bi se spriječilo širenje navedenog organizma tijekom i poslije odstranjivanja;

(b)

provodi uzorkovanje i ispitivanje navedenih biljaka, biljaka koje su istog roda kao zaražene biljke te svih ostalih biljaka sa simptomima zaraze navedenim organizmom u promjeru od 200 m oko zaraženih biljaka, pri čemu upotrebljava sustav uzorkovanja kojim je s 99-postotnom pouzdanošću moguće potvrditi da je razina prisutnosti navedenog organizma na tim biljkama manja od 0,1 %;

(c)	in situ ili na obližnjem mjestu predviđenom u tu svrhu unutar demarkiranog područja uništava cijele biljke, dijelove biljaka ili drveta koji mogu pridonijeti širenju navedenog organizma. Uništenje obavlja na primjeren način kako bi se spriječilo širenje navedenog organizma;

(d)	in situ ili na obližnjem mjestu uništava sav biljni materijal koji je ostao nakon obrezivanja navedenih biljaka ili biljaka koje su istog roda kao zaražene biljke. Uništenje obavlja na primjeren način kako bi se spriječilo širenje navedenog organizma s pomoću njegova vektora;

(e)	na navedenim biljkama i biljkama koje mogu biti domaćini vektorima navedenog organizma provodi odgovarajuće fitosanitarne postupke radi sprečavanja širenja navedenog organizma s pomoću tih vektora;

(f)

istražuje izvor zaraze i utvrđuje navedene biljke povezane sa slučajem dotične zaraze, koje su eventualno bile premještene prije uspostave demarkiranog područja. Odgovarajuća tijela na području odredišta tih biljaka obavješćuju se o svim važnim pojedinostima tih premještanja kako bi se omogućio pregled biljaka i primjena odgovarajućih mjera, kada je to potrebno;

(g)	zabranjuje sadnju navedenih biljaka i biljaka koje su istog roda kao zaražene biljke na mjestima koja nisu zaštićena od vektora;

(h)

inspekcijskim pregledima koji se provode najmanje jednom godišnje u odgovarajuće vrijeme intenzivno prati prisutnost navedenog organizma, pri čemu se posebno usredotočuje na tampon-zonu i navedene biljke te biljke koje su istog roda kao zaražene biljke, i provodi ispitivanja, posebno na simptomatskim biljkama. Broj uzoraka navodi se u izvješću iz članka 8.;

(i)	provodi aktivnosti za podizanje javne svijesti o opasnosti navedenog organizma i donesenim mjerama za sprečavanje njegova unošenja u Uniju i širenja unutar nje, uključujući uvjete u pogledu premještanja navedenih biljaka iz demarkiranog područja uspostavljenog na temelju članka 7.;

(j)

prema potrebi poduzima posebne mjere za uklanjanje svih posebnosti ili teškoća za koje se može razumno očekivati da će sprečavati, ometati ili odgađati iskorjenjivanje, posebno onih koje se odnose na dostupnost i odgovarajuće iskorjenjivanje svih zaraženih biljaka ili za koje se sumnja da su zaražene, bez obzira na njihovu lokaciju, javno ili privatno vlasništvo i odgovornu osobu ili subjekt;

(k)	poduzima sve druge mjere kojima se može pridonijeti iskorjenjivanju navedenog organizma, vodeći računa o normi ISPM br. 9 (1) i primjenjujući integrirani pristup u skladu s načelima utvrđenima u normi ISPM br. 14 (2).

(1) Smjernice za programe iskorjenjivanja štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 9 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 15. prosinca 2011.

(2) Uporaba cjelovitih mjera u sustavnom pristupu u pogledu upravljanja rizikom od štetnih organizama – Referentna norma ISPM br. 14 Tajništva Međunarodne konvencije o zaštiti bilja, Rim. Objavljeno 8. siječnja 2014.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 219

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Svezak 57. 25. srpnja 2014.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		UREDBE
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 798/2014 оd 23. srpnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1484/95 u vezi s određivanjem reprezentativnih cijena u sektorima mesa peradi i jaja i za albumin iz jaja	1
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 799/2014 оd 24. srpnja 2014. o utvrđivanju modela godišnjih i završnih izvješća o provedbi u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migracije te integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama	4
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 800/2014 оd 24. srpnja 2014. o utvrđivanju postupaka izvješćivanja i drugih praktičnih rješenja za financiranje operativne potpore u okviru nacionalnih programa i Posebne tranzitne sheme u skladu s Uredbom (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza	10
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 801/2014 оd 24. srpnja 2014. kojom se utvrđuju vremenski raspored i drugi uvjeti provedbe povezani s mehanizmom raspodjele sredstava za program Unije za ponovno naseljavanje u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju	19
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 802/2014 оd 24. srpnja 2014. o utvrđivanju modela za nacionalne programe i utvrđivanju uvjeta za sustav za elektroničku razmjenu podataka između Komisije i država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju općih odredaba o Fondu za azil, migraciju i integraciju i o Instrumentu za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala te upravljanja krizama	22
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 803/2014 оd 24. srpnja 2014. o izmjeni Provedbene uredbe Vijeća (EU) br. 412/2013 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz keramičkih stolnih i kuhinjskih proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine	33
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 804/2014 оd 24. srpnja 2014. o odstupanju od Uredbe (EZ) br. 1122/2009 u pogledu umanjenja iznosa potpore za prekasno podnošenje jedinstvenih zahtjeva i zahtjeva za dodjelu prava na plaćanja u vezi s određenim područjima u Italiji pogođenima poplavama 2014.	35
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 805/2014 оd 24. srpnja 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	37
		DIREKTIVE
	*	Direktiva Vijeća 2014/86/EU od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/96/EU o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica	40
	*	Direktiva Vijeća 2014/87/Euratom od 8. srpnja 2014. o izmjeni Direktive 2009/71/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za nuklearnu sigurnost nuklearnih postrojenja	42
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća 2014/496/ZVSP od 22. srpnja 2014. o aspektima uvođenja, djelovanja i uporabe europskog globalnog navigacijskog satelitskog sustava koji utječu na sigurnost Europske unije i stavljanju izvan snage Zajedničke akcije 2004/552/ZVSP	53
		2014/497/EU
	*	Provedbena odluka Komisije оd 23. srpnja 2014. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa (Well i Raju) i njegova širenja unutar Unije (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 5082)	56

	Ispravci
*	Ispravak Odluke br. 2 Zajedničkog odbora Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu od 21. svibnja 2014. u pogledu zahtjeva Republike Moldove da postane ugovorna stranka Regionalne konvencije o paneuromediteranskim povlaštenim pravilima o podrijetlu ( SL L 217, 23.7.2014 )	65
*	Ispravak Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (preinačeno) ( SL L 335, 17.12.2009, p. 1 ) (Posebno izdanje Službenog lista Europske unije 06/Sv. 10 od 28. lipnja 2013.)	66
*	Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 668/2014 od 13. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode ( SL L 179, 19.6.2014 )	67

Oznaka KN	Naziv robe	Reprezentativna cijena (EUR/100 kg)	Jamstvo u skladu s člankom 3. stavkom 3. (EUR/100 kg)	Podrijetlo (1)
0207 12 10	Trupovi pilića pod nazivom ‚70 % piletina’, smrznuti	121,8	0	AR
0207 12 90	Trupovi pilića pod nazivom ‚65 % piletina’, smrznuti	131,2 143,0	0 0	AR BR
0207 14 10	Rezani dijelovi peradi vrste Gallus domesticus bez kostiju, smrznuti	293,6 220,0 326,7 244,2	2 24 0 17	AR BR CL TH
0207 14 60	Pileće noge, smrznute	122,7	6	BR
0207 27 10	Rezani dijelovi puretine bez kostiju, smrznuti	344,2 310,2	0 0	BR CL
1602 32 11	Priprema nekuhane peradi vrste Gallus domesticus	251,6	11	BR

Trgovačko društvo	Dodatna oznaka TARIC
Liling Taiyu Porcelain Industries Co., Ltd	B956
Liling Xinyi Ceramics Industry Ltd.	B957
T&C Shantou Daily Chemical Industry Co., Ltd.	B958
Jing He Ceramics Co., Ltd	B959

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MK	59,9
	TR	55,3
	XS	56,8
	ZZ	57,3
0707 00 05	MK	50,7
	TR	81,4
	ZZ	66,1
0709 93 10	TR	84,5
0709 93 10	ZZ	84,5
0805 50 10	AR	107,5
	BO	98,4
	CL	116,3
	NZ	145,2
	TR	74,0
	UY	125,4
	ZA	127,5
	ZZ	113,5
0806 10 10	BR	149,7
	CL	81,7
	EG	186,0
	MA	159,8
	TR	78,9
	ZZ	131,2
0808 10 80	AR	243,2
	BR	134,1
	CL	111,9
	NZ	124,8
	US	145,0
	ZA	142,5
	ZZ	150,3
0808 30 90	AR	77,9
	CL	94,9
	NZ	163,0
	ZA	63,9
	ZZ	99,9
0809 10 00	MK	91,5
	TR	245,3
	XS	80,5
	ZZ	139,1
0809 29 00	CA	344,6
	TR	292,8
	US	344,6
	ZZ	327,3
0809 30	MK	72,6
	TR	137,7
	ZZ	105,2
0809 40 05	BA	54,7
	MK	53,5
	ZZ	54,1

Ime tijela

Voditelj tijela

Adresa e-pošte

Datum imenovanja

Delegirane aktivnosti

Odgovorno tijelo

Revizorsko tijelo

Delegirano tijelo 1.

Delegirano tijelo 2.

Delegirano tijelo n (najviše 10)