15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/1

Obavijest o stupanju na snagu Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kostarike, Republike El Salvadora, Republike Gvatemale, Republike Hondurasa, Republike Nikaragve i Republike Paname, s druge strane

Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kostarike, Republike El Salvadora, Republike Gvatemale, Republike Hondurasa, Republike Nikaragve i Republike Paname, s druge strane, potpisan u Rimu 15. prosinca 2003., stupit će na snagu 1. svibnja 2014.

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/2

ODLUKA VIJEĆA

od 14. travnja 2014.

o sklapanju u ime Europske unije Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane, u vezi s njegovim člankom 49. stavkom 3.

(2014/210/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 79. stavak 3., u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

budući da:

(1)	Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane („Sporazum”), potpisan je 15. prosinca 2003., podložno njegovom kasnijem sklapanju.

(2)	U skladu s člankom 54. stavkom 1. Sporazuma, Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon onog u kojem ugovorne stranke jedna drugu obavijeste o dovršenju postupaka potrebnih za tu svrhu.

(3)	Sve ugovorne stranke Sporazuma, uključujući sve države članice Unije u trenutku potpisivanja Sporazuma, do sada su položile svoje isprave o ratifikaciji, uz iznimku Unije.

(4)	U članku 49. stavku 3. Sporazuma utvrđuju se obveze ugovornih stranaka u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata. Ta odredba posljedično potpada u područje primjene glave V. dijela trećeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegovog članka 79. stavka 3.

(5)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Odluke, ona ih ne obvezuje niti se na njih primjenjuje.

(6)	U skladu s člancima 1. i 2. Protokola (br. 22) o stajalištu Danske priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Odluke, ona ju ne obvezuje niti se na nju primjenjuje.

(7)	Kao posljedica stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 1. prosinca 2009., Europska unija zamijenila je i naslijedila Europsku zajednicu.

(8)	Sporazum bi trebalo odobriti u vezi s njegovim člankom 49. stavkom 3. Zasebna odluka o sklapanju Sporazuma uz izuzetak njegova članka 49. stavka 3. donijet će se usporedno s ovom Odlukom (1),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane, odobrava se u ime Unije u vezi s njegovim člankom 49. stavkom 3. (2).

Članak 2.

Predsjednik Vijeća u ime Unije daje obavijesti iz članka 54. Sporazuma (3) i daje sljedeće obavijesti:

—

„Kao posljedica stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 1. prosinca 2009., Europska unija zamijenila je i naslijedila Europsku zajednicu i od tog datuma ostvaruje sva prava i preuzima sve obveze Europske zajednice. Stoga, upućivanja na ‚Europsku zajednicu’ ili na ‚Zajednicu’ u tekstu Sporazuma treba, prema potrebi, čitati kao upućivanja na ‚Europsku uniju’ ili na ‚Uniju’.”,

—

„Odredbe Sporazuma koje potpadaju u područje primjene glave V. dijela trećeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku obvezuju kao zasebne ugovorne stranke, a ne kao dio Europske unije, osim ako Europska unija, zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom zajednički obavijeste stranku Srednje Amerike da se Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska obvezuju kao dio Europske unije u skladu s Protokolom (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženim Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Ako Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska prestanu biti obvezane kao dio Europske unije u skladu s člankom 4.a Protokola br. 21., Europska unija, zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom bez odlaganja obavješćuje stranku Srednje Amerike o bilo kojoj izmjeni njihovog stajališta, u kojem slučaju one ostaju samostalno obvezane odredbama Sporazuma. Isto se primjenjuje na Dansku u skladu s Protokolom (br. 22) o stajalištu Danske, priloženom Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.”

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 14. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ASHTON

(1) Odluka Vijeća 2014/211/EU (vidjeti str. 4. ovog Službenog lista).

(2) Sporazum je objavljen u SL L 111, 15.4.2014., str. 6, zajedno s Odlukom 2014/211/EU.

(3) Glavno tajništvo Vijeća objavit će datum stupanja na snagu Sporazuma u Službenom listu Europske unije.

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/4

ODLUKA VIJEĆA

od 14. travnja 2014.

(2014/211/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 209. stavak 2., u vezi s člankom 218. stavkom 6. točkom (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta,

budući da:

(1)	Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane („Sporazum”), potpisan je 15. prosinca 2003., podložno njegovu kasnijem sklapanju.

(2)	U skladu s člankom 54. stavkom 1. Sporazuma, Sporazum treba stupiti na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon onog u kojem ugovorne stranke jedna drugu obavijeste o dovršetku postupaka potrebnih u tu svrhu.

(3)	Sve ugovorne stranke Sporazuma, uključujući sve države članice Unije u trenutku potpisivanja Sporazuma, do sada su položile svoje isprave o ratifikaciji, uz izuzetak Unije.

(4)

U članku 49. stavku 3. Sporazuma utvrđuju se obveze ugovornih stranaka u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata. Ta odredba posljedično potpada u područje primjene glave V. dijela trećeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegovog članka 79. stavka 3., kao i Protokola (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde i Protokola (br. 22) o stajalištu Danske, koji su priloženi Ugovoru o Europskoj uniji i UFEU-u.

(5)	Kao posljedica stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona 1. prosinca 2009., Europska unija zamijenila je i naslijedila Europsku zajednicu.

(6)	Sporazum bi trebalo odobriti, uz izuzetak njegovog članka 49. stavka 3. Zasebna odluka (1) o sklapanju članka 49. stavka 3. Sporazuma donijet će se usporedno s ovom Odlukom,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća u ime Unije daje obavijesti predviđene člankom 54. Sporazuma (2) i daje sljedeće obavijesti:

„Odredbe Sporazuma koje potpadaju u područje primjene glave V. dijela trećeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku obvezuju kao zasebne ugovorne stranke, a ne kao dio Europske unije, osim ako Europska unija, zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom obavijesti stranku Srednje Amerike da se Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska obvezuju(-e) kao dio Europske unije u skladu s Protokolom (br. 21) o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženim Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Ako Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska prestanu biti obvezane kao dio Europske unije u skladu s člankom 4.a Protokola br. 21, Europska unija, zajedno s Ujedinjenom Kraljevinom i/ili Irskom bez odlaganja obavješćuje stranku Srednje Amerike o bilo kojoj izmjeni njihovog stajališta, u kojem slučaju one ostaju samostalno obvezane odredbama Sporazuma. Isto se primjenjuje na Dansku u skladu s Protokolom (br. 22) o stajalištu Danske, priloženom Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.”

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 14. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ASHTON

(1) Odluka Vijeća 2014/210/EU (Vidjeti str. 2. ovog Službenog lista).

(2) Glavno tajništvo Vijeća objavit će dan stupanja na snagu Sporazuma u Službenom listu Europske unije.

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/6

PRIJEVOD

SPORAZUM O POLITIČKOM DIJALOGU I SURADNJI

između Europske zajednice i njeznih država članica, s jedne strane, te republikâ Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane

KRALJEVINA BELGIJA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

IRSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

stranke Ugovora o osnivanju Europske zajednice i Ugovora o Europskoj uniji, dalje u tekstu „države članice”, i

EUROPSKA ZAJEDNICA, dalje u tekstu „Zajednica”

s jedne strane, te

REPUBLIKA KOSTARIKA,

REPUBLIKA EL SALVADOR,

REPUBLIKA GVATEMALA,

REPUBLIKA HONDURAS,

REPUBLIKA NIKARAGVA,

REPUBLIKA PANAMA

s druge strane,

UZIMAJUĆI U OBZIR tradicionalne povijesne i kulturne veze između stranka te želju za jačanjem međusobnih odnosa na temelju postojećih mehanizama koji uređuju odnose između stranaka,

UZIMAJUĆI U OBZIR pozitivan razvoj obiju regija u posljednjem desetljeću koji je omogućio da promicanje zajedničkih ciljeva i interesa prijeđe u novu fazu odnosa, dubljeg, suvremenijeg i trajnijeg karaktera, radi suočavanja s trenutnim unutarnjim izazovima i međunarodnim događajima,

PONOVNO POTVRĐUJUĆI svoju predanost poštovanju demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava, na način kako su definirani Općom deklaracijom o ljudskim pravima,

POZIVAJUĆI se na svoju predanost načelima vladavine prava i dobrog upravljanja,

NA TEMELJU načela zajedničke odgovornosti i svjesni važnosti suzbijanja uporabe nedopuštenih droga te smanjivanja njihova štetnog učinka kao i rješavanja problema nedopuštenog uzgoja, proizvodnje, obrade i trgovine drogom i prekursorima,

NAGLAŠAVAJUĆI svoju predanost zajedničkom radu na ostvarenju ciljeva vezanih uz iskorjenjivanje siromaštva, pravedan i održiv razvoj, uključujući aspekte osobite podložnosti prirodnim nepogodama, očuvanje i zaštitu okoliša i biološke raznolikosti te ubrzanu integraciju srednjoameričkih država u svjetsko gospodarstvo,

ISTIČUĆI važnost koju stranke pridaju jačanju međusobnog političkog dijaloga i gospodarske suradnje u okviru dijaloga iz San Josea iz 1984., koji je obnovljen u Firenci 1996. te u Madridu 2002.,

NAGLAŠAVAJUĆI potrebu za jačanjem programa suradnje iz Okvirnog sporazuma o suradnji između Europske ekonomske zajednice i Republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname potpisanog u Panami 1993. (dalje u tekstu „Okvirni sporazum o suradnji iz 1993.”),

PREPOZNAJUĆI napredak ostvaren u postupku srednjoameričke gospodarske integracije, kao što su primjerice napori uloženi u pravodobno osnivanje srednjoameričke carinske unije, stupanje na snagu mehanizma za rješavanje trgovinskih sporova, potpisivanje Srednjoameričkog sporazuma o ulaganju i trgovini uslugama, kao i potrebu za produbljivanjem procesa regionalne integracije, regionalne liberalizacije trgovine i gospodarskih reformi u srednjoameričkoj regiji,

SVJESNI potrebe promicanja održivog razvoja obiju regija kroz razvijanje partnerstva u kojem bi sudjelovale sve bitne zainteresirane strane, uključujući civilno društvo i privatni sektor, u skladu s načelima utvrđenim Konsenzusom iz Monterreyja i Johanesburškom deklaracijom te provedbenim planom,

SVJESNI potrebe za uspostavljanjem suradnje na području migracije,

POTVRĐUJUĆI da se nijedna odredba ovog Sporazuma ni na koji način ne odnosi niti se može tumačiti na način da definira stajalište stranaka u trenutnim ili budućim bilateralnim ili multilateralnim trgovinskim pregovorima,

NAGLAŠAVAJUĆI volju za suradnjom na međunarodnim forumima na teme od zajedničkog interesa,

IMAJUĆI NA UMU strateško partnerstvo između Europske unije i Latinske Amerike i Kariba u kontekstu sastanka na vrhu održanog u Riju 1999. i ponovno potvrđenog 2002. na istom sastanku u Madridu,

UZIMAJUĆI U OBZIR Madridsku deklaraciju iz svibnja 2002.,

STRANKE SU ODLUČILE SKLOPITI OVAJ SPORAZUM:

GLAVA I.

NAČELA, CILJEVI I PODRUČJE PRIMJENE SPORAZUMA

Članak 1.

Načela

1. Poštovanje demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava, kako su utvrđeni u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, kao i načela vladavine prava temelj je unutarnjih i međunarodnih politika stranaka i bitan element ovog Sporazuma.

2. Stranke potvrđuju svoju predanost promicanju održivog razvoja i doprinošenju ostvarenja razvojnih ciljeva tisućljeća.

3. Stranke potvrđuju svoju predanost načelima dobrog upravljanja i borbe protiv korupcije.

Članak 2.

Ciljevi i područje primjene

1. Stranke potvrđuju svoj zajednički cilj jačanja međusobnih odnosa razvojem političkog dijaloga i jačanjem suradnje.

2. Stranke isto tako ponovno potvrđuju svoju odluku o jačanju suradnje na području trgovine, ulaganja i gospodarskih odnosa.

3. Stranke potvrđuju svoj zajednički cilj u vidu osiguravanja uvjeta, nadovezujući se na rezultat Radnog programa iz Dohe koji su se stranke obvezale završiti do konca 2004., za sklapanje Sporazuma o pridruživanju koji bi bio izvediv i koristan za obje strane, uključujući Sporazum o slobodnoj trgovini.

4. Provedba ovog Sporazuma trebala bi pomoći osigurati takve uvjete nastojeći održati političku i socijalnu stabilnost, produbiti proces regionalne integracije te smanjiti siromaštvo u okviru održivog razvoja Srednje Amerike.

5. Ovim se Sporazumom uređuju politički dijalog i suradnja između stranaka, a sadrži nužne institucionalne postupke za njegovu provedbu. Nijedna odredba ovoga Sporazuma ne definira stajalište stranaka u trenutnim ili budućim bilateralnim ili multilateralnim trgovinskim pregovorima.

6. Stranke se obvezuju povremeno ocjenjivati ostvareni napredak, uzimajući u obzir napredak ostvaren prije stupanja na snagu Sporazuma.

GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG

Članak 3.

Ciljevi

1. Stranke su suglasne jačati redovni politički dijalog na temelju načela iz Zajedničkih deklaracija iz postupka dijaloga iz San Josea, a osobito Deklaracija iz San Josea (28./29. rujna 1984.), Firence (21. ožujka 1996.)i Madrida (18. svibnja 2002.).

2. Stranke su suglasne da politički dijalog uključuje sve aspekte od obostranog interesa te sva druga međunarodna pitanja. Takav dijalog otvara put za nove inicijative za ostvarenje zajedničkih ciljeva te utvrđivanje zajedničkih temelja na područjima kao što su regionalna integracija, smanjenje siromaštva i socijalna kohezija, održivi razvoj, regionalna sigurnost i stabilnost, sprečavanje i rješavanje sukoba, ljudska prava, demokracija, dobro upravljanje, migracija te borba protiv korupcije, terorizma, droga te malog i lakog oružja. On je također osnova inicijativa i podrška naporima za razvoj inicijativa, uključujući suradnju, i aktivnosti u čitavoj latinoameričkoj regiji.

3. Stranke su suglasne da intenzivniji politički dijalog omogućuje opsežnu razmjenu informacija i forum za zajedničke inicijative na međunarodnoj razini.

Članak 4.

Mehanizmi

Stranke su suglasne da se njihov politički dijalog vodi:

(a)	na prikladnom mjestu sukladno dogovoru obiju stranaka, na razini čelnika države i vlade;

(b)	na ministarskoj razini, a osobito u okviru ministarskog susreta dijaloga iz San Josea;

(c)	na razini viših dužnosnika;

(d)	na radnoj razini;

i u najvećoj mogućoj mjeri koristi diplomatske putove.

Članak 5.

Suradnja na području vanjske i sigurnosne politike

Stranke, kada je to moguće i u skladu s njihovim interesima, usklađuju svoja stajališta i poduzimaju zajedničke inicijative na odgovarajućim međunarodnim forumima te surađuju na području vanjske i sigurnosne politike.

GLAVA III.

SURADNJA

Članak 6.

Ciljevi

1. Stranke su suglasne da se suradnja predviđena Okvirnim sporazumom o suradnji iz 1993. pojača i proširi na druga područja. Suradnja je usmjerena na sljedeće ciljeve:

(a)	promicanje političke i socijalne stabilnosti kroz demokraciju, poštovanje ljudskih prava i dobrog upravljanja;

(b)	produbljivanje procesa regionalne integracije država Srednje Amerike u cilju pospješivanja gospodarskog rasta i postupnog unapređenja kvalitete života svojih naroda;

(c)	smanjenje siromaštva i promicanje pravednijeg pristupa socijalnim uslugama i koristi od gospodarskog rasta, održavajući prikladnu ravnotežu među gospodarskim, socijalnim i okolišnim komponentama u okviru održivog razvoja.

2. Stranke su suglasne da suradnja uzima u obzir međusektorske aspekte vezane uz gospodarski i socijalni razvoj, uključujući pitanja kao što su jednakost spolova, poštovanje autohtonih naroda i drugih etničkih skupina Srednje Amerike, sprečavanje prirodnih nepogoda i mjere u pogledu njih, očuvanje i zaštita okoliša, biološka raznolikost, kulturna raznolikost, istraživanje i tehnološki razvoj. Regionalna integracija također se smatra međusektorskom temom. U tom smislu mjere suradnje na nacionalnoj razini trebaju biti usklađene s procesom regionalne integracije.

3. Stranke su suglasne u pogledu poticanja mjera čiji je cilj doprinijeti regionalnoj integraciji u Srednjoj Americi i osnažiti međuregionalne odnose stranaka.

Članak 7.

Metodologija

Stranke su suglasne da se suradnja odvija u obliku tehničke i financijske pomoći, studija, osposobljavanja, razmjene informacija i stručnog znanja, sastanaka, seminara, istraživačkih projekata ili u bilo kojem drugom obliku s kojim se stranke suglase u kontekstu područja suradnje, postavljenih ciljeva i raspoloživih sredstava, u skladu sa standardima i propisima koji se primjenjuju na tu suradnju. Svi subjekti uključeni u suradnju podliježu transparentnom i odgovornom upravljanju resursima.

Članak 8.

Suradnja na području ljudskih prava, demokracije i dobrog upravljanja

Stranke su suglasne da suradnja na ovom području aktivno podupire vlade i predstavnike civilnog društva aktivnostima koje se posebno odnose na sljedeća područja:

(a)	promicanje i zaštita ljudskih prava te konsolidacija procesa demokratizacije, uključujući upravljanje izbornim postupcima;

(b)	jačanje vladavine prava i dobrog i transparentnog upravljanja javnim poslovima, uključujući borbu protiv korupcije na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini; i

(c)	jačanje neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava.

Članak 9.

Suradnja na području sprečavanja sukoba

1. Stranke su suglasne da suradnja na ovom području promiče i podupire opću mirovnu politiku koja potiče dijalog među demokratskim nacijama u uvjetima trenutnih izazova, uključujući sprečavanje i rješavanje sukoba, uspostavljanje mira i pravde u kontekstu ljudskih prava. Ova se politika temelji na načelu vlasništva, a usmjerena je prvenstveno na razvoj regionalnih, podregionalnih i nacionalnih kapaciteta. Kako bi se spriječili sukobi, i po potrebi, ona osigurava jednake političke, gospodarske, socijalne i kulturne mogućnosti svim segmentima društva, jača demokratsku legitimnost, promiče socijalnu koheziju i učinkovito upravljanje javnim poslovima, uspostavlja učinkovite mehanizme za mirno usklađivanje interesa različitih skupina te potiče aktivno i organizirano civilno društvo oslanjajući se prvenstveno na postojeće regionalne institucije.

2. Ako je to prikladno, suradnja može, između ostalog, uključivati potporu za postupke medijacije, pregovaranja i mirenja za pojedine države, mjere za pomoć djeci, ženama i starijima te mjere za borbu protiv protupješačkih mina.

3. Stranke također surađuju na području suzbijanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u cilju razvoja, među ostalim, koordinacije aktivnosti za jačanje pravne, institucionalne i policijske suradnje te prikupljanja i uništenja nedopuštenog malog i lakog oružja u posjedu civilnih osoba.

Članak 10.

Suradnja na modernizaciji državne i javne uprave

1. Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području veća modernizacija i profesionalizacija javne uprave u državama Srednje Amerike, uključujući potporu procesima decentralizacije i organizacijskih promjena koji su posljedica integracije država Srednje Amerike. Općenito je cilj unaprijediti organizacijsku učinkovitost, osigurati transparentno upravljanje javnim resursima i odgovornost te unaprijediti pravni i institucionalni okvir koji se, među ostalim, temelji na najboljim praksama stranaka i koristi iskustva stečena tijekom razvoja politika i instrumenata u Europskoj uniji.

2. Ova suradnja može, među ostalim, obuhvaćati programe povećavanja kapaciteta na području planiranja i provedbe politike na svim područjima od zajedničkog interesa, kao što su pružanje javnih usluga, priprema proračuna i njegova provedba, sprečavanje i suzbijanje korupcije i jačanje pravosudnih sustava.

Članak 11.

Suradnja na području regionalne integracije

1. Stranke su suglasne da suradnja na ovom području jača proces regionalne integracije unutar srednjoameričke regije, a osobito razvoj i djelovanje njenog zajedničkog tržišta.

2. Suradnja potiče razvoj i jačanje zajedničkih institucija u srednjoameričkoj regiji te promiče intenzivniju suradnju dotičnih institucija.

3. Suradnja također promiče razvoj zajedničkih politika i usklađivanje pravnog okvira samo i isključivo u mjeri u kojoj su te politike dio integracijskih instrumenata Srednje Amerike i dogovorene među strankama, uključujući sektorske politike na područjima trgovine, carina, energetike, prometa, komunikacije, okoliša i tržišnog natjecanja, te usklađivanje makroekonomskih politika na područjima kao što su monetarna politika, fiskalna politika i javne financije.

4. Konkretnije, suradnja može uključivati, između ostalog pružanjem tehničke pomoći povezane s trgovinom:

(a)	pružanje podrške s ciljem jačanja procesa konsolidacije i uvođenja funkcionalne carinske unije Srednje Amerike;

(b)	pružanje podrške s ciljem smanjenja i otklanjanja prepreka za razvoj trgovine unutar regije;

(c)	suradnju na pojednostavljivanju, modernizaciji, usklađivanju i integraciji carinskih i tranzitnih režima te pružanje podrške u smislu razvoja zakonodavstva, normi i stručnog osposobljavanja; i

(d)	pružanje podrške za produbljivanje procesa konsolidacije i djelovanja zajedničkog tržišta unutar regije.

Članak 12.

Regionalna suradnja

Stranke su suglasne u pogledu korištenja svih postojećih instrumenata suradnje kako bi promicale aktivnosti usmjerene na razvoj aktivne i uzajamne suradnje Europske unije i Srednje Amerike te, ne ugrožavajući suradnju između stranaka, Srednje Amerike i drugih država/regija Latinske Amerike i Kariba na područjima kao što su, među ostalim, promicanje trgovine i ulaganja, okoliš, sprečavanje prirodnih nepogoda i mjere u pogledu njih, znanstvena, tehnička i tehnološka istraživanja, energetika, promet, komunikacijska infrastruktura, kultura, regionalni razvoj i planiranje uporabe zemljišta.

Članak 13.

Trgovinska suradnja

1. Stranke su suglasne da trgovinskom suradnjom promiču integraciju država Srednje Amerike u svjetsko gospodarstvo. Pružanjem tehničke podrške povezane s trgovinom, cilj je ove vrste suradnje u najvećoj mogućoj mjeri poticati razvoj i diverzifikaciju trgovine unutar regije te trgovine s Europskom unijom.

2. Stranke su suglasne u pogledu provedbe cjelovitog plana trgovinske suradnje kako bi na najbolji način iskoristile mogućnosti koje trgovina nudi, proširile produktivnu osnovu koja će imati koristi od trgovine, uključujući razvoj mehanizama za suočavanje s izazovima sve većeg tržišnog natjecanja, te unaprijedile vještine, instrumente i tehnike potrebne za što brže korištenje svih prednosti trgovine.

3. Stranke su suglasne da će raditi na regionalnom tehničkom povećavanju kapaciteta s ciljem provedbe plana suradnje i što većih mogućnosti bilateralnih, regionalnih ili multilateralnih trgovinskih pregovora i dogovora.

Članak 14.

Suradnja na području usluga

1. Stranke su suglasne da će jačati suradnju na području usluga u skladu s pravilima Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS) zbog sve većeg značaja usluga za razvoj i diverzifikaciju svojih gospodarstava. Cilj je intenzivnije suradnje unaprijediti konkurentnost uslužnog sektora Srednje Amerike na način koji je u skladu s održivim razvojem.

2. Stranke određuju uslužne sektore na koje će usredotočiti suradnju. Aktivnosti su usmjerene, među ostalim, na regulatorno okruženje vodeći računa o nacionalnom zakonodavstvu te na pristup izvorima kapitala i tehnologije.

Članak 15.

Suradnja na području intelektualnog vlasništva

Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području promicanje ulaganja, prijenos tehnologije, informiranje, kulturne i kreativne aktivnosti te s njima povezane gospodarske aktivnosti kao i pristup i razmjena pogodnosti na područjima koje odrede same stranke. Cilj je suradnje poboljšati zakone, propise i politike kako bi se unaprijedila razina zaštite i provedbe prava intelektualnog vlasništva u skladu s najvišim međunarodnim standardima.

Članak 16.

Suradnja na području javne nabave

Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području promicanje uzajamnih, nediskriminirajućih, transparentnih i, ako se tako dogovore, otvorenih (1) postupaka državne nabave i nabave u javnom sektoru stranaka, ako je to potrebno, na svim razinama.

Članak 17.

Suradnja na području politike tržišnog natjecanja

Stranke su suglasne da suradnja na području politike tržišnog natjecanja promiče učinkovito donošenje i primjenu pravila tržišnog natjecanja te pružanje informacija za što veću transparentnost i pravnu sigurnost poduzeća koja djeluju na tržištima Srednje Amerike i Europske unije.

Članak 18.

Carinska suradnja

1. Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području razvoj mjera povezanih s olakšavanjem carine i trgovine te promicanjem razmjene informacija o carinskim sustavima stranaka radi omogućavanja lakše trgovine između njih.

2. Stranke su suglasne da njihova suradnja, među ostalim, može uključivati:

(a)	pojednostavljenje i usklađivanje uvozne i izvozne dokumentacije na temelju međunarodnih standarda, uključujući uporabu pojednostavljenih deklaracija;

(b)	unapređenje carinskih postupaka metodama kao što su procjena rizika, pojednostavljeni postupci unosa i puštanja robe u promet, dodjela statusa ovlaštenog trgovca, uporaba računalne razmjene podataka i automatiziranih sustava;

(c)	mjere za unapređenje transparentnosti i žalbenih postupaka protiv carinskih odluka i presuda;

(d)	mehanizme za promicanje redovnih savjetovanja s trgovcima o uvoznim i izvoznim uredbama i postupcima.

3. Unutar institucionalnog okvira uspostavljenog ovim sporazumom treba razmisliti o mogućnosti sklapanja protokola o uzajamnoj pomoći u carinskim stvarima.

Članak 19.

Suradnja na području tehničkih propisa i ocjene sukladnosti

1. Stranke su suglasne da je suradnja na području standarda, tehničkih propisa i ocjene sukladnosti ključni cilj za razvoj trgovine, posebno što se tiče trgovine unutar regije.

2. Stranke su suglasne da njihova suradnja promiče:

(a)

pružanje programa tehničke podrške u Srednjoj Americi kako bi se osigurala usklađenost sustava i struktura za standarde, akreditaciju, certificiranje i mjeriteljstvo s:

—	međunarodnim standardima:

—	osnovnim zahtjevima u pogledu zdravlja i sigurnosti, očuvanja biljaka i životinja, zaštite potrošača i okoliša.

(b)	cilj suradnje na ovom području radi olakšavanja pristupa tržištu.

3. U praksi suradnja:

(a)	osigurava organizacijsku i tehničku podršku za poticanje uspostavljanja regionalnih mreža i tijela te bolju usklađenost politika za promicanje zajedničkog pristupa primjeni međunarodnih i regionalnih standarda vezano uz poštovanje tehničkih propisa i postupaka ocjene sukladnosti;

(b)	potiče mjere za premošćivanje razlika između stranaka na područjima ocjene sukladnosti i standardizacije; i

(c)	potiče mjere za unapređivanje transparentnosti, dobrih regulatornih praksi i promicanje standarda kvalitete proizvoda i poslovnih praksi.

Članak 20.

Industrijska suradnja

1. Stranke su suglasne da industrijskom suradnjom promiču modernizaciju i restrukturiranje srednjoameričke industrije i pojedinačnih sektora kao i industrijsku suradnju gospodarskih subjekata s ciljem jačanja privatnog sektora u uvjetima koji promiču zaštitu okoliša.

2. Inicijative za industrijsku suradnju odražavaju prioritete koje odrede stranke. One uzimaju u obzir regionalne vidove industrijskog razvoja uz promicanje međunarodnog partnerstva, kada je ono prikladno. Cilj je inicijativa u prvom redu uspostaviti odgovarajući okvir za unapređenje stručnog znanja na području upravljanja te promicati transparentnost koja se tiče tržišta i uvjeta za poduzetništvo.

Članak 21.

Suradnja na području razvoja mikro, malih i srednjih poduzeća

Stranke su suglasne promicati povoljne uvjete za razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća, uključujući i u ruralnim područjima i to:

(a)	poticanjem poslovnih veza među gospodarskim subjektima, zajedničkih ulaganja i zajedničkih pothvata te informacijskih mreža kroz postojeće horizontalne programe;

(b)	olakšavanjem pristupa kanalima financiranja, osiguravanjem informacija i poticanjem inovacija.

Članak 22.

Suradnja u poljoprivrednom i ruralnom sektoru, na području šumarstva te sanitarnih i fitosanitarnih mjera

1. Stranke su suglasne da će surađivati na području poljoprivrede radi promicanja održive poljoprivrede, poljoprivrednog i ruralnog razvoja, šumarstva, održivog društvenog i gospodarskog razvoja i sigurnosti hrane u državama Srednje Amerike.

2. Suradnja je usredotočena na promicanje povećavanja kapaciteta, infrastrukture i prijenosa tehnologije za rješavanje pitanja kao što su:

(a)	sanitarne, fitosanitarne i okolišne mjere te mjere za sigurnost hrane, uzimajući u obzir važeće zakonodavstvo obiju stranaka, u skladu s pravilima WTO-a i drugim nadležnim međunarodnim organizacijama;

(b)	diverzifikacija i restrukturiranje poljoprivrednih sektora;

(c)	uzajamna razmjena informacija, uključujući onih koje se tiču razvoja poljoprivrednih politika stranaka;

(d)	tehnička podrška za unapređenje produktivnosti i razmjenu alternativnih tehnologija za usjeve;

(e)	znanstveni i tehnološki eksperimenti;

(f)	mjere za unapređenje kvalitete poljoprivrednih proizvoda te mjere za povećavanje kapaciteta udruga proizvođača i podršku aktivnostima promicanja trgovine;

(g)	bolji kapaciteti za provedbu sanitarnih i fitosanitarnih mjera za olakšavanje pristupa tržištu te osiguravanje odgovarajuće razine zaštite zdravlja u skladu s odredbama sporazuma WTO/SPS.

Članak 23.

Suradnja na području ribarstva i akvakulture

Stranke su suglasne razvijati gospodarsku i tehničku suradnju u sektoru ribarstva i akvakulture, osobito što se tiče održive eksploatacije, upravljanja i očuvanja ribolovnih resursa, uključujući procjenu utjecaja na okoliš. Suradnja bi trebala uključivati i područja kao što su prerađivačka industrija i olakšavanje trgovine. Suradnja u ribarskom sektoru mogla bi dovesti do sklapanja bilateralnih sporazuma o ribarstvu između stranaka ili između Europske zajednice i jedne ili više država Srednje Amerike i/ili do sklapanja multilateralnih sporazuma o ribarstvu između stranaka.

Članak 24.

Suradnja na području rudarstva

Stranke su suglasne da će suradnja na području rudarstva, uzimajući u obzir aspekte očuvanja okoliša, u prvom redu biti usredotočena na sljedeće:

(a)	promicanje sudjelovanja poduzeća iz država stranaka u istraživanju, eksploataciji i održivoj uporabi minerala u skladu s njihovim zakonodavstvima;

(b)	promicanje razmjene informacija, iskustava i tehnologije vezano uz istraživanje i eksploataciju rudnika;

(c)	promicanje razmjene stručnjaka i zajednička istraživanja kako bi se povećale mogućnosti tehnološkog razvoja;

(d)	razvoj mjera za poticanje ulaganja na ovom području u skladu sa zakonodavstvom svake srednjoameričke države i Europske unije i njezinih država članica;

(e)	razvoj mjera za poticanje okolišne cjelovitosti i korporativne odgovornosti za okoliš u ovom sektoru.

Članak 25.

Suradnja na području energetike

1. Stranke su suglasne da će njihov zajednički cilj biti poticanje suradnje na području energetike i to u ključnim sektorima kao što su hidroelektrane, električna energija, nafta i plin, obnovljiva energija, tehnologija uštede energije, elektrifikacija ruralnih područja i regionalna integracija energetskih tržišta, kako su ih među ostalim definirale stranke u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

2. Suradnja među ostalim može uključivati sljedeće:

(a)	oblikovanje i planiranje energetske politike, uključujući međusobno povezanu infrastrukturu od regionalnog značaja, poboljšanje i diverzifikaciju opskrbe energijom te unapređenje energetskih tržišta, uz olakšavanje tranzita, prijenosa i distribucije u državama Srednje Amerike;

(b)	upravljanje i osposobljavanje za energetski sektor te prijenos tehnologije i stručnog znanja;

(c)	promicanje uštede energije, energetske učinkovitosti, obnovljive energije i proučavanja utjecaja proizvodnje i potrošnje energije na okoliš;

(d)	promicanje uporabe mehanizma čistog razvoja kao potporu inicijativama na području klimatskih promjena i njihove promjenjivosti;

(e)	pitanje čiste i miroljubive uporabe nuklearne energije.

Članak 26.

Suradnja na području prometa

1. Stranke su suglasne da je suradnja na ovom području usredotočena na restrukturiranje i modernizaciju prometnih i s njima povezanih infrastrukturnih sustava, poboljšanje kretanja putnika i robe te osiguravanje boljeg pristupa gradskim, zračnim, pomorskim, željezničkim i cestovnim prometnim tržištima kroz učinkovitije upravljanje prometom u operativnom i administrativnom smislu te promicanje visokih operativnih standarda.

2. Suradnja može uključivati sljedeće:

(a)	razmjenu informacija o politikama stranaka, osobito u pogledu gradskog prometa te međusobnih veza i interoperabilnosti multimodalnih prometnih mreža i drugih pitanja od zajedničkog interesa;

(b)	upravljanje željeznicama, brodskim i zračnim lukama, uključujući odgovarajuću suradnju mjerodavnih tijela;

(c)	projekte suradnje za prijenos europske tehnologije u globalni navigacijski satelitski sustav i centre javnog gradskog prometa;

(d)	unapređenje standarda sigurnosti i sprečavanja onečišćenja, uključujući suradnju na odgovarajućim međunarodnim forumima radi bolje provedbe međunarodnih standarda.

Članak 27.

Suradnja na području informacijskog društva, informacijske tehnologije i telekomunikacija

1. Stranke su suglasne da su informacijska tehnologija i komunikacije ključni sektori u suvremenom društvu te da imaju ključni značaj za gospodarski i društveni razvoj i nesmetan prijelaz u informacijsko društvo. Suradnja na ovom području doprinosi smanjenju digitalnog jaza i razvoju ljudskih potencijala.

2. Cilj je suradnje na ovom području promicati:

(a)	dijalog o svim vidovima informacijskog društva;

(b)	dijalog o regulatornim i političkim vidovima informacijske tehnologije i komunikacija, uključujući standarde, u skladu sa zakonodavstvom stranaka;

(c)	razmjenu informacija o standardima, ocjeni sukladnosti i homologaciji;

(d)	širenje novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

(e)	zajedničke istraživačke projekte o informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te pilot projekte na području aplikacija informacijskog društva;

(f)	međusobnu povezanost i interoperabilnost telematskih mreža i usluga;

(g)	razmjenu i osposobljavanje stručnjaka;

(h)	razvoj aplikacija za e-upravu.

Članak 28.

Suradnja na području audiovizualnih usluga

Stranke su suglasne da će promicati suradnju u audiovizualnom sektoru i medijskom sektoru općenito zajedničkim inicijativama za osposobljavanje i audiovizualni razvoj, proizvodne i distribucijske aktivnosti, uključujući na području obrazovanja i kulture. Suradnja će se odvijati sukladno mjerodavnim nacionalnim propisima o autorskim pravima i primjenjivim međunarodnim sporazumima.

Članak 29.

Suradnja na području turizma

Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području učvrstiti najbolje prakse kako bi se osigurao uravnotežen i održivi razvoj turizma u srednjoameričkoj regiji. Cilj suradnje trebao bi biti razvoj strategija za bolje pozicioniranje i promidžbu regije u Europi kao konkurentne svestrane turističke destinacije.

Članak 30.

Suradnja među financijskim institucijama

Stranke su suglasne da će poticati međusobnu suradnju svojih financijskih institucija sukladno potrebama i u okviru svojih programa i zakonodavstava.

Članak 31.

Suradnja na području promicanja ulaganja

1. Stranke su suglasne da će u okviru svojih nadležnosti promicati poticajno i stabilno ozračje za međusobna ulaganja.

2. Suradnja može uključivati:

(a)	poticanje mehanizama razmjene i informiranja o zakonodavstvu i prilikama vezano uz ulaganja;

(b)	razvoj poticajnog ulagačkog pravnog okvira u obje regije, po potrebi sklapanjem bilateralnih sporazuma za promicanje i zaštitu ulaganja među državama članicama i državama Srednje Amerike;

(c)	promicanje pojednostavljenih administrativnih postupaka:

(d)	razvoj mehanizama zajedničkih pothvata.

Članak 32.

Makroekonomski dijalog

1. Stranke su suglasne da je cilj suradnje promicati razmjenu informacija o makroekonomskim trendovima i politikama te razmjenjivati iskustva u koordinaciji makroekonomskih politika u kontekstu zajedničkog tržišta.

2. Stranke također nastoje produbiti međusobni dijalog svojih tijela vezano uz makroekonomska pitanja koji, ako se stranke tako dogovore, može uključivati i područja poput monetarne politike, fiskalne politike, javnih financija, makroekonomske stabilizacije i vanjskog duga.

Članak 33.

Suradnja na području statistike

1. Stranke su suglasne da je glavni cilj razviti bolje statističke metode i programe, uključujući prikupljanje i objavljivanje statističkih podataka radi dobivanja pokazatelja koji će stranke moći lakše međusobno uspoređivati. To će svakoj od njih omogućiti uporabu statističkih podataka o trgovini robom i uslugama druge stranke i općenito statističke podatke za bilo koje područje koje pokriva ovaj sporazum za koje se mogu dobiti statistički podaci.

2. Takva suradnja može, među ostalim, obuhvaćati tehničke razmjene među statističkim institutima u Srednjoj Americi i državama članicama Europske unije te Eurostatom, razvoj unaprijeđenih i po potrebi dosljednih metoda prikupljanja, analize i tumačenja podataka te organizaciju seminara, radnih skupina ili statističkih programa osposobljavanja.

Članak 34.

Suradnja na području zaštite potrošača

Stranke su suglasne da suradnja na ovom području može među ostalim i koliko je to moguće uključivati:

(a)	bolje uzajamno razumijevanje potrošačkog zakonodavstva za prevladavanje trgovinskih prepreka uz istodobno osiguravanje visoke razine zaštite potrošača;

(b)	promicanje razmjene informacija o sustavima zaštite potrošača.

Članak 35.

Suradnja na području zaštite podataka

1. Stranke su suglasne oko suradnje na zaštiti osobnih i drugih podataka prilikom njihove obrade u cilju promicanja najviših međunarodnih standarda.

2. Stranke su također suglasne oko suradnje na zaštiti osobnih podataka radi unapređenja razine zaštite i postizanja slobodnog međusobnog protoka osobnih podataka uz poštovanje nacionalnog zakonodavstva stranaka.

Članak 36.

Znanstvena i tehnološka suradnja

1. Stranke su suglasne da se suradnja na području znanosti i tehnologije odvija u njihovu uzajamnom interesu i u skladu s njihovim politikama, te da je cilj takve suradnje:

(a)	razmjena znanstvenih i tehnoloških informacija i znanja na regionalnoj razini, osobito vezano uz provedbu politika i programa;

(b)	promicanje razvoja ljudskih potencijala;

(c)	jačanje odnosa među znanstvenim zajednicama stranaka;

(d)	poticanje sudjelovanja poslovnog sektora stranaka u okviru znanstvene i tehnološke suradnje uz osobito poticanje ulaganja;

(e)	poticanje inovacija i prijenosa tehnologija između stranaka, uključujući e-upravu i čišće tehnologije.

2. Stranke su suglasne da će promicati i jačati znanstvena istraživanja, tehnološki razvoj i procese inovacija i poticati uključivanje visokoškolskih institucija, istraživačkih centara i proizvodnih sektora u taj proces, a osobito malih i srednjih poduzeća obiju stranaka.

3. Stranke su suglasne da će jačati znanstvenu i tehnološku suradnju sveučilišta, istraživačkih instituta i proizvodnih sektora obiju regija, uključujući stipendije te programe razmjene studenata i stručnjaka.

4. Stranke su suglasne da će jačati veze koje se tiču suradnje znanstvenih, tehnoloških i inovacijskih subjekata za poticanje, širenje i prijenos tehnologije.

Članak 37.

Suradnja na područjima obrazovanja i osposobljavanja

1. Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području definirati na koji način unaprijediti obrazovanje i stručno osposobljavanje. U tu će svrhu biti posvećena posebna pozornost pristupu mladih, žena, starijih građana, autohtonih naroda i drugih etničkih skupina Srednje Amerike obrazovanju, tehničkim tečajevima, visokom obrazovanju i stručnom osposobljavanju, kao i ostvarenju razvojnih ciljeva tisućljeća u tom kontekstu.

2. Stranke su suglasne da će intenzivnije surađivati na području obrazovanja i stručnog osposobljavanja te poticati suradnju sveučilišta i poslovnih sektora stranaka u cilju razvijanja stručnosti vodećih kadrova.

3. Stranke su također suglasne da će posebnu pozornost posvetiti decentraliziranim operacijama i programima (ALFA, ALBAN, URB-AL itd.) te poticati stalne veze među svojim specijaliziranim tijelima, što će potaknuti udruživanje i razmjenu iskustava i tehničkih resursa. U tom kontekstu suradnja može poticati i aktivnosti i programe obrazovanja i osposobljavanja kojima bi se odgovorilo na konkretne potrebe država Srednje Amerike.

4. Stranke će promicati obrazovanje autohtonih naroda, i na njihovim jezicima.

Članak 38.

Suradnja na području okoliša i biološke raznolikosti

1. Stranke su suglasne da suradnja na ovom području promiče zaštitu okoliša u postizanju ciljeva održivog razvoja. U tom su smislu važni odnos između siromaštva i okoliša te utjecaj gospodarskih aktivnosti na okoliš. Suradnja bi stoga trebala promicati učinkovito sudjelovanje u međunarodnim okolišnim sporazumima na područjima poput klimatskih promjena, biološke raznolikosti, dezertifikacije i gospodarenja kemikalijama.

2. Suradnja među ostalim može biti usredotočena na:

(a)	sprečavanje degradacije okoliša; u tu bi svrhu suradnja trebala uključivati i pitanje prijenosa okolišno održivih i/ili čistih tehnologija;

(b)	promicanje očuvanja i održivog gospodarenja prirodnim resursima (uključujući biološku raznolikost i genetske resurse);

(c)	poticanje nacionalnog i regionalnog praćenja biološke raznolikosti;

(d)	razmjenu informacija i iskustava o okolišnom zakonodavstvu i zajedničkim okolišnim problemima na obje strane;

(e)	promicanje usklađivanja okolišnog zakonodavstva u Srednjoj Americi;

(f)	jačanje upravljanja okolišem u svim sektorima na svim razinama uprave;

(g)	promicanje obrazovanja o okolišu, stvaranje kapaciteta i veće sudjelovanje državljana;

(h)	poticanje zajedničkih regionalnih istraživačkih programa.

Članak 39.

Suradnja na području prirodnih nepogoda

Stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području smanjiti osjetljivost srednjoameričke regije na prirodne nepogode i to jačanjem kapaciteta za regionalno istraživanje, planiranje, praćenje, sprečavanje, odgovor i obnovu usklađivanjem pravnog okvira te unapređenjem institucionalne koordinacije i vladine potpore.

Članak 40.

Kulturna suradnja

1. Stranke su suglasne da se proširi suradnja na ovom području, kao i kulturne veze i kontakti tijela za kulturu u objema regijama.

2. Cilj je promicati kulturnu suradnju stranaka, uzimajući u obzir i dajući prednost sinergijama kroz bilateralne sheme država članica Europske unije.

3. Suradnja se odvija sukladno mjerodavnim nacionalnim propisima o autorskim pravima i međunarodnim sporazumima.

4. Takva suradnja može pokrivati sva područja kulture, uključujući među ostalim sljedeća:

(a)	prijevod književnih djela;

(b)	očuvanje, obnavljanje, oporavak i revitalizaciju kulturnog nasljeđa;

(c)	kulturna događanja i s njima povezane aktivnosti kao i razmjene umjetnika i stručnjaka u području kulture;

(d)	promicanje kulturne raznolikosti, osobito kulture autohtonih naroda i drugih etničkih skupina Srednje Amerike;

(e)	razmjene mladih;

(f)	suzbijanje i sprečavanje nezakonite trgovine kulturnom baštinom;

(g)	promicanje zanatstva i kulturnih djelatnosti.

Članak 41.

Suradnja na području zdravstva

1. Stranke su suglasne da će surađivati na području zdravstva u cilju potpore sektorskih reformi koje će zdravstvene usluge učiniti dostupnima siromašnima i pravednima te na poticanju poštenih financijskih mehanizama koji poboljšavaju pristup siromašnih zdravstvenoj zaštiti i osiguravaju im sigurnu opskrbu hranom.

2. Stranke su suglasne da primarna prevencija podrazumijeva uključenje i drugih sektora poput obrazovanja te vode i sanitarnih uvjeta. Stranke stoga namjeravaju osnažiti i razviti partnerstva koja će nadilaziti sektor zdravstva da bi ostvarile razvojne ciljeve tisućljeća, kao što su borba protiv AIDS-a, malarije, tuberkuloze i drugih epidemija. Partnerstva s civilnim društvom, nevladinim organizacijama i privatnim sektorom također su nužna za rješavanje poteškoća na području spolnog zdravlja i prava pristupajući im na način koji poštuje različitost spolova te za rad s mladima radi sprečavanja spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća, pod uvjetom da ti ciljevi nisu u suprotnosti s pravnim okvirom i kulturom država.

Članak 42.

Socijalna suradnja

1. Stranke su suglasne da će surađivati na poticanju sudjelovanja socijalnih partnera u dijalogu o životnim i radnim uvjetima, socijalnoj zaštiti i integraciji u društvo. Osobito treba uzeti u obzir potrebu sprečavanja diskriminacije u odnosu prema državljanima bilo koje stranke koji zakonito borave na državnom području druge stranke.

2. Stranke potvrđuju važnost društvenog razvoja koji se mora odvijati paralelno s gospodarskim razvojem i suglasne su dati prednost zapošljavanju, izgradnji smještaja i naselja u skladu sa svojim politikama i ustavnim odredbama, kao i promicanju temeljnih načela i prava na radnom mjestu iz konvencija Međunarodne organizacije rada, takozvanih temeljnih radnih standarda.

3. Stranke mogu surađivati na svim pitanjima od zajedničkog interesa u okviru gore navedenih područja.

4. Kada je to prikladno i u skladu s njihovim postupcima, stranke mogu voditi dijalog u suradnji s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te mjerodavnim organom u Srednjoj Americi.

Članak 43.

Sudjelovanje civilnog društva u suradnji

1. Stranke priznaju ulogu i potencijalan doprinos civilnog društva u procesu suradnje i suglasne su promicati učinkovit dijalog sa civilnim društvom.

2. Poštujući pravne i administrativne odredbe stranaka, civilno društvo:

(a)	može dati svoje mišljenje u postupku donošenja politika na državnoj razini u skladu s demokratskim načelima;

(b)	se može obavijestiti i sudjelovati u savjetovanjima o strategijama razvoja i suradnje te o sektorskim politikama, osobito u područjima koja se njih tiču, uključujući sve faze razvojnog procesa;

(c)	može primati financijska sredstva, ako to dopuštaju interna pravila svake stranke, te potporu za izgradnju kapaciteta na kritičnim područjima;

(d)	može sudjelovati u provedbi programa suradnje na područjima koja se njega tiču.

Članak 44.

Suradnja na području jednakosti spolova

Stranke su suglasne da suradnja na ovom području pomaže osnažiti politike, programe i mehanizme čija je svrha osigurati, unaprijediti i proširiti jednako sudjelovanje i jednake mogućnosti muškaraca i žena na svim područjima političkog, gospodarskog, društvenog i kulturnog života, uključujući, po potrebi, usvajanje pozitivnih mjera za potporu ženama. Ona također olakšava pristup žena svim potrebnim resursima za puno ostvarenje njihovih temeljnih prava.

Članak 45.

Suradnja vezana uz autohtone narode i druge etničke skupine Srednje Amerike

1. Stranke su suglasne da suradnja na ovom području doprinosi promicanju osnivanja novih organizacija za autohtone narode i druge etničke skupine Srednje Amerike i jačanje postojećih u kontekstu promicanja ciljeva iskorjenjivanja siromaštva, održivog upravljanja prirodnim resursima, poštovanja ljudskih prava, demokracije i kulturne raznolikosti.

2. Pored sustavnog uvažavanja položaja autohtonog stanovništva i drugih etničkih skupina Srednje Amerike na svim razinama razvojne suradnje, stranke ugrađuju svoju konkretnu situaciju u razvoj politika i jačaju kapacitete svojih organizacija radi umnožavanja pozitivnih učinaka razvojne suradnje vezano uz navedene skupine u skladu s nacionalnim i međunarodnim obvezama stranaka.

Članak 46.

Suradnja vezana uz iseljeno stanovništvo i demobilizirane vojnike

1. Stranke su suglasne da suradnja čija je svrha pružiti potporu iseljenom stanovništvu i demobiliziranim vojnicima pomaže u zadovoljavanju njihovih osnovnih potreba od trenutka kad prestanu primati humanitarnu pomoć do usvajanja dugoročnijeg rješenja za njihov status.

2. Takva suradnja među ostalim može uključivati sljedeće aktivnosti:

(a)	poticanje samostalnosti i reintegracije iseljenog stanovništva i demobiliziranih vojnika u društveno-gospodarsko tkivo;

(b)	pomoć lokalnim zajednicama domaćinima te područjima ponovnog naseljavanja radi boljeg prihvaćanja i integracije iseljenog stanovništva i demobiliziranih vojnika;

(c)	pomoć dotičnom stanovništvu da se dobrovoljno vrati i naseli u svojoj matičnoj državi ili u trećim zemljama, ako to dopuštaju uvjeti;

(d)	pomoć osobama u povratu njihova vlasništva ili vlasničkih prava te pomoć u pravnom rješavanju kršenja ljudskih prava dotičnih osoba;

(e)	jačanje institucionalnog kapaciteta zemalja suočenih s takvim problemima;

(f)	potporu za ponovno uključenje u politički, društveni i produktivni život uključujući, po potrebi, kao dio procesa pomirbe.

Članak 47.

Suradnja na suzbijanju nedopuštenih droga i s njima povezanog kriminala

1. Na temelju načela suodgovornosti stranke su suglasne da je cilj suradnje na ovom području uskladiti i povećati zajedničke težnje za suzbijanje i smanjenje proizvodnje, trgovine i uporabe nedopuštenih droga. Stranke su također suglasne da će nastaviti borbu protiv kriminala povezanog s trgovinom drogama, među ostalim i posredstvom međunarodnih organizacija i tijela. Ne dovodeći u pitanje mehanizme suradnje, stranke su suglasne da se u tu svrhu iskoristi i mehanizam koordinacije i suradnje po pitanju droga između Europske unije, Latinske Amerike i Kariba.

2. Stranke na ovom području surađuju na provedbi prvenstveno sljedećeg:

(a)	programa za sprečavanje zlouporabe droga, osobito među ranjivim i visokorizičnim skupinama;

(b)	projekata osposobljavanja, obrazovanja, liječenja i rehabilitacije ovisnika te njihove reintegracije u društvo;

(c)	projekata za usklađivanje zakonodavstva i mjera na ovom području u Srednjoj Americi;

(d)	zajedničkih istraživačkih programa;

(e)	mjera i suradnje za poticanje alternativnog razvoja, a posebno promicanje zakonitih usjeva malih proizvođača;

(f)	mjera za nadzor trgovine prekursorima i osnovnim proizvodima koji su jednaki onima koje su usvojili Europska zajednica i nadležna međunarodna tijela;

(g)	mjera za smanjivanje opskrbe nedopuštenim drogama, uključujući osposobljavanje na području administrativnih kontrolnih sustava radi sprečavanja preusmjeravanja kemijskih prekursora te radi kontrole povezanih kaznenih djela.

Članak 48.

Suradnja na suzbijanju pranja novca i s njime povezanog kriminala

1. Stranke su suglasne u pogledu suradnje na sprečavanju uporabe njihovih financijskih sustava za pranje prihoda od kriminalnih djelatnosti općenito, a posebno trgovine nezakonitim drogama.

2. Ta suradnja uključuje administrativnu i tehničku pomoć namijenjenu razvoju i provedbi propisa te učinkovitom djelovanju primjerenih standarda i mehanizama. Suradnja pripomaže osobito u razmjeni bitnih informacija i usvajanju odgovarajućih mjerila za suzbijanje pranja novca usporedivih s onima koje su usvojili Europska zajednica i međunarodna tijela aktivna na tom području, primjerice Radna skupina za financijsko djelovanje (FATF) i Ujedinjeni narodi. Također se potiče suradnja na regionalnoj razini.

Članak 49.

Suradnja na području migracije

1. Stranke ponovno potvrđuju značaj zajedničkog upravljanja migracijskim tokovima među svojim državnim područjima. U svrhu jačanja suradnje stranke uspostavljaju sveobuhvatan dijalog o svim pitanjima koja se tiču migracije, uključujući nezakonitu migraciju, krijumčarenje i trgovinu ljudima te izbjegličke tokove. Pitanje migracije mora biti uključeno u nacionalne strategije za gospodarski i društveni razvoj zemalja podrijetla, tranzitnih zemalja i odredišnih zemalja migranata.

2. Suradnja potvrđuje da je migracija pojava kojoj treba pristupiti analizirajući različite perspektive i raspravljajući o njima kako bi se iznašlo rješenje u skladu s mjerodavnim i primjenjivim međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvom te zakonodavstvom Zajednice. Ona će se osobito odnositi na:

(a)	glavne uzroke migracije;

(b)

razvoj i provedbu nacionalnih zakonodavstava i praksi vezano uz međunarodnu zaštitu sukladno odredbama Ženevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine te odredbama Protokola iz 1967. godine, kao i drugih mjerodavnih regionalnih i međunarodnih instrumenata da bi se osiguralo poštovanje načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja imigranta („non-refoulement”);

(c)	pravila prihvata te prava i status osoba kojima je odobren pristup, pravedno postupanje i politike integracije za sve nedržavljane sa zakonitim boravkom, obrazovanje i osposobljavanje te mjere protiv rasizma i ksenofobije te sve valjane odredbe u pogledu ljudskih prava migranata;

(d)	uspostavljanje učinkovite i preventivne politike protiv nezakonite imigracije. Suradnja se također mora usredotočiti na krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima, uključujući načine borbe protiv mreža i kriminalnih organizacija krijumčara i preprodavača te zaštite njihovih žrtava;

(e)	povratak, u humanim i dostojanstvenim uvjetima, osoba s nezakonitim boravkom, i njihov ponovni prihvat u skladu sa stavkom 3.;

(f)	pitanja od zajedničkog interesa na području viza;

(g)	granične kontrole, i to vezano uz organizaciju, osposobljavanje, najbolje prakse i druge operativne mjere te, kada je to primjereno, opremu, pri čemu treba uzeti u obzir potencijalnu dvostruku uporabu takve opreme.

3. U okviru suradnje radi sprečavanja i nadzora nezakonite imigracije stranke su suglasne s ponovnim prihvatom svojih nezakonitih migranata. U tu svrhu:

—	svaka država Srednje Amerike, na zahtjev i bez daljnjih formalnosti, ponovno prihvaća sve svoje državljane koji nezakonito borave na državnom području države članice Europske unije, te svojim državljanima osigurava odgovarajuće osobne dokumente i administrativnu pomoć potrebne u te svrhe

—	svaka država članica Europske unije, na zahtjev i bez daljnjih formalnosti, ponovno prihvaća sve svoje državljane koji nezakonito borave na državnom području države Srednje Amerike, te svojim državljanima osigurava odgovarajuće osobne dokumente i administrativnu pomoć potrebne u te svrhe

Stranke su suglasne da će na zahtjev i čim prije sklopiti sporazum koji uređuje posebne obveze ponovnog prihvata za države članice Europske unije i države Srednje Amerike. Taj će se sporazum baviti i pitanjem ponovnog prihvata državljana drugih država i osoba bez državljanstva.

U tu svrhu izraz „stranke” znači Zajednica, bilo koja njezina država članica i bilo koja srednjoamerička država.

Članak 50.

Suradnja na području borbe protiv terorizma

Stranke naglašavaju značaj borbe protiv terorizma i u skladu s međunarodnim konvencijama, mjerodavnim rezolucijama UN-a te svojim zakonodavstvom i propisima, dogovaraju da će surađivati na sprečavanju i suzbijanju terorizma. Stranke će posebno surađivati:

(a)	u okviru potpune provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda br. 1373 te drugih mjerodavnih rezolucija UN-a, međunarodnih konvencija i instrumenata;

(b)	razmjenom informacija o terorističkim skupinama i njihovim mrežama podrške u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom; i

(c)	razmjenom mišljenja o antiterorističkim sredstvima i metodama, uključujući tehnička područja i osposobljavanje te razmjenom iskustava vezanih uz sprečavanje terorizma.

GLAVA IV.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Sredstva

1. Kako bi doprinijele ispunjenju ciljeva suradnje iz ovog Sporazuma, stranke se obvezuju da će u okviru svojih mogućnosti i koristeći vlastite kanale, osigurati odgovarajuća sredstva, uključujući financijska. U tom kontekstu stranke odobravaju, u mjeri u kojoj je to moguće, višegodišnji program i utvrđuju prioritete uzimajući u obzir potrebe i razinu razvoja država Srednje Amerike.

2. Stranke poduzimaju sve potrebne mjere za promicanje i olakšavanje aktivnosti Europske investicijske banke u Srednjoj Americi u skladu s njezinim postupcima i kriterijima financiranja te u skladu sa zakonima i propisima stranaka, ne dovodeći u pitanje ovlasti svojih nadležnih tijela.

3. Srednjoameričke države odobravaju instrumente i jamstva stručnjacima iz Europske zajednice te ih oslobađaju uvoznih pristojbi za aktivnosti suradnje u skladu s Okvirnim konvencijama koje je Europska zajednica potpisala sa svakom državom Srednje Amerike.

Članak 52.

Institucionalni okvir

1. Stranke su suglasne da će zadržati Zajednički odbor osnovan Sporazumom o suradnji između EZ-a i Srednje Amerike iz 1985. koji je zadržan Okvirnim sporazumom o suradnji iz 1993.

2. Zajednički odbor je odgovoran za opću provedbu Sporazuma. Također raspravlja o svim pitanjima koja se tiču gospodarskih odnosa između stranaka, ali i pojedinačnih država Srednje Amerike.

3. Dnevni red sastanaka Zajedničkog odbora utvrđuje se sporazumno. Odbor donosi odredbe o učestalosti i mjestu održavanja svojih zasjedanja, predsjedništvu i drugim eventualnim pitanjima te po potrebi osniva pododbore.

4. Kao pomoć Zajedničkom odboru u promicanju dijaloga s gospodarskim i socijalnim organizacijama civilnog društva osniva se Zajednički savjetodavni odbor koji čine predstavnici Savjetodavnog odbora integracijskog sustava Srednje Amerike (CC-SICA) te Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EESC).

5. Stranke potiču Europski parlament i parlament Srednje Amerike (Parlacen) da u skladu sa svojim ustavnim zakonima u okviru ovog Sporazuma osnuju Međuparlamentarni odbor.

Članak 53.

Definicije stranaka

Za potrebe ovog Sporazuma, pojam „stranke” znači Zajednica, njezine države članice ili Zajednica i njezine države članice, u skladu s njihovim područjima nadležnosti iz Ugovora o osnivanju Europske zajednice s jedne strane, i Republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, u okviru njihovih područja nadležnosti, s druge strane. Sporazum se također primjenjuje na mjere koje donese bilo koje državno, regionalno ili lokalno tijelo unutar državnih područja stranaka.

Članak 54.

Stupanje na snagu

1. Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem su stranke jedna drugu obavijestile o završetku postupaka potrebnih u tu svrhu.

2. Obavijesti se šalju Glavnom tajniku Vijeća Europske unije koji je depozitar ovog Sporazuma.

3. Od datuma stupanja na snagu u skladu sa stavkom 1. ovaj Sporazum zamjenjuje Okvirni sporazum o suradnji iz 1993.

Članak 55.

Trajanje

1. Ovaj Sporazum vrijedi neograničeno vrijeme. U tom kontekstu i kako je navedeno u članku 2. stavka 3. ovog Sporazuma, stranke se pozivaju na Madridsku deklaraciju od 17. svibnja 2002.

2. Bilo koja stranka može uputiti pisanu obavijest drugoj stranci o svojoj namjeri otkaza ovog Sporazuma. Otkaz proizvodi učinke šest mjeseci nakon obavještavanja druge strane.

Članak 56.

Ispunjavanje obveza

1. Stranke poduzimaju sve opće ili posebne mjere za ispunjenje svojih obveza iz ovog Sporazuma i osiguravaju poštovanje u njemu navedenih ciljeva.

2. Smatra li bilo koja stranka da druga stranka nije ispunila neku obvezu iz ovog Sporazuma, može poduzeti odgovarajuće mjere. Prije nego to učini, mora u roku od 30 dana Zajedničkom odboru dostaviti sve bitne informacije potrebne za temeljito proučavanje situacije s ciljem iznalaženja rješenja prihvatljivog za obje stranke.

Pri odabiru mjera prednost imaju one koje najmanje ometaju provedbu ovog Sporazuma. O tim se mjerama odmah obavještava Zajednički odbor koji se o njima međusobno konzultira ako to zatraži druga stranka.

3. Odstupajući od stavka 2., svaka stranka može odmah poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s međunarodnim pravom u slučaju:

(a)	otkaza ovog Sporazuma koji nije sankcioniran općim pravilima međunarodnog prava;

(b)	kršenja bitnih elemenata ovog Sporazuma navedenih u članku 1. stavku 1. od strane druge stranke.

Druga stranka može zatražiti da se u roku od 15 dana sazove hitan sastanak stranaka radi temeljitog proučavanja situacije u cilju iznalaženja rješenja prihvatljivog za obje stranke.

Članak 57.

Budući razvoj

1. Stranke se mogu uzajamno sporazumjeti o proširenju ovog Sporazuma u cilju širenja i dopunjavanja područja njegove primjene u skladu sa svojim zakonodavstvima i to sklapanjem sporazuma o posebnim sektorima ili djelatnostima s obzirom na iskustva stečena u provedbi ovog Sporazuma.

2. Nijedna mogućnost suradnje unaprijed se ne isključuje. Stranke mogu iskoristiti Zajednički odbor za istraživanje praktičnih mogućnosti suradnje u zajedničkom interesu.

3. Što se tiče provedbe ovog Sporazuma, svaka stranka može dati prijedloge za proširenje suradnje na svim područjima, uzimajući u obzir iskustvo stečeno u njegovoj provedbi.

Članak 58.

Zaštita podataka

Za potrebe ovog Sporazuma stranke su suglasne u pogledu visoke razine zaštite vezano uz obradu osobnih i drugih podataka u skladu s najvišim međunarodnim standardima.

Članak 59.

Teritorijalna primjena

Ovaj se Sporazum primjenjuje, s jedne strane, na državnim područjima u kojima se primjenjuje Ugovor o osnivanju Europske zajednice i pod uvjetima utvrđenima u tom Ugovoru te, s druge strane, na državnim područjima Republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname.

Članak 60.

Vjerodostojni tekstovi

Ovaj je Sporazum sastavljen u dva primjerka, na danskom, nizozemskom, engleskom, finskom, francuskom, njemačkom, grčkom, talijanskom, portugalskom, španjolskom i švedskom jeziku, pri čemu je svaki od tih tekstova jednako vjerodostojan.

Hecho en Roma, el quince de diciembre del dos mil tres.

Udfærdiget i Rom den femtende december to tusind og tre.

Geschehen zu Rom am fünfzehnten Dezember zweitausendunddrei.

'Εγινε στη Ρώμη, στις δέκα πέντε Δεκεμβρίου dύο χιλιάδες τρία.

Done in Rome on the fifteenth day of December in the year two thousand and three.

Fait à Rome, le quinze décembre deux mille trois.

Fatto a Roma, addi' quindici dicembre duemilatre.

Gedaan te Rome, de vijftiende december tweeduizenddrie.

Feito em Roma, em quinze de Dezembro de dois mil e três.

Tehty Roomassa viidentenätoista päivänä joulukuuta vuonna kaksituhattakolme.

Som skedde i Rom den femtonde december tjugohundratre.

Pour le Royaume de Belgique

Voor het Koninkrijk België

Für das Königreich Belgien

Cette signature engage également la Communauté française, la Communauté flamande, la Communauté germanophone, la Région wallonne, la Région flamande et la Région de Bruxelles-Capitale.

Deze handtekening verbindt eveneens de Vlaamse Gemeenschap, de Franse Gemeenschap, de Duitstalige Gemeenschap, het Vlaamse Gewest, het Waalse Gewest en het Brussels Hoofdstedelijk Gewest.

Diese Unterschrift bindet zugleich die Deutschsprachige Gemeinschaft, die Flämische Gemeinschaft, die Französische Gemeinschaft, die Wallonische Region, die Flämische Region und die Region Brüssel-Hauptstadt.

På Kongeriget Danmarks vegne

Für die Bundesrepublik Deutschland

Για την Ελληνική Δημοκρατία

Por el Reino de España

Pour la République française

Thar cheann Na hÉireann

For Ireland

Per la Repubblica italiana

Pour le Grand-Duché de Luxembourg

Voor het Koninkrijk der Nederlanden

Für die Republik Österreich

Pela República Portuguesa

Suomen tasavallan puolesta

För Konungariket Sverige

For the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland

Por la Comunidad Europea

For Det Europæiske Fællesskab

Für die Europäische Gemeinschaft

Για την Ευρωπαϊκή Κοινότητα

For the European Community

Pour la Communauté européenne

Per la Comunità europea

Voor de Europese Gemeenschap

Pela Comunidade Europeia

Euroopan yhteisön puolesta

På Europeiska gemenskapens vägnar

Por la República de Costa Rica

Por la República de El Salvador

Por la República de Guatemala

Por la República de Honduras

Por la República de Nicaragua

Por la República de Panamá

(1) Kako je navedeno u članku 2. stavku 5., „otvoren” nema značenje „pristup”.

PRILOG

JEDNOSTRANE IZJAVE EUROPSKE UNIJE

Izjava Komisije i Vijeća Europske unije o odredbi u pogledu povrata i ponovnog prihvata nezakonitih migranata (članak 49.)

Članak 49. ne dovodi u pitanje unutarnju raspodjelu ovlasti među Europskom zajednicom i njezinim državama članicama za sklapanje sporazuma o ponovnom prihvatu.

Izjava Komisije i Vijeća Europske unije o klauzuli u pogledu definicija stranaka (članak 53.)

Odredbe ovog Sporazuma, koje potpadaju u područje primjene Dijela III., Glave IV. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu i Irsku kao zasebne ugovorne stranke, a ne kao dio Europske zajednice, sve dok Ujedinjena Kraljevina ili Irska (ovisno o slučaju) ne obavijeste Srednju Ameriku da je postala obvezana kao dio Europske zajednice u skladu s Protokolom o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice. Isto vrijedi za Dansku u skladu s Protokolom o stajalištu Danske, koji je priložen navedenim Ugovorima.

Zajednička izjava u pogledu Glave II. o političkom dijalogu

Stranke su suglasne da Belize, kao punopravni član Integracijskog sustava Srednje Amerike (SICA), sudjeluje u političkom dijalogu.

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/29

UREDBA VIJEĆA (EU) br. 380/2014

od 14. travnja 2014.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 1284/2009 o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja prema Republici Gvineji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 215. stavak 1.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/638/ZVSP od 25. listopada 2010. o mjerama ograničavanja protiv Republike Gvineje, (1)

uzimajući u obzir zajednički prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije,

budući da:

(1)

Uredbom Vijeća (EU) br. 1284/2009 (2) uvedene su određene mjere ograničavanja prema Republici Gvineji, u skladu sa Zajedničkim stajalištem Vijeća 2009/788/ZVSP (3) (zamijenjeno Odlukom 2010/638/ZVSP). Te su mjere obuhvaćale zabranu pružanja tehničke i financijske pomoći te drugih usluga vezanih uz vojnu opremu kao i embargo na prodaju, dostavljanje, prenošenje ili izvoz opreme koja bi se mogla koristiti za unutarnju represiju.

(2)	Dana 14 ožujka 2014. Vijeće je donijelo Odluku 2014/213/ZVSP (4) o izmjeni Odluke 2010/638/ZVSP i ukidanju embarga na oružje i embarga na opremu koja bi se mogla koristiti za unutarnju represiju.

(3)

Određeni aspekti ukidanja tih mjera obuhvaćeni su područjem primjene Ugovora o funkcioniranju Europske unije i stoga su za njihovu provedbu potrebne regulatorne mjere na razini Unije, a posebno kako bi se osigurala njihova ujednačena primjena od strane gospodarskih subjekata u svim državama članicama,.

(4)	Uredbu (EU) br. 1284/2009 bi stoga trebalo u skladu s time izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 1284/2009 mijenja se kako slijedi:

(1)	U članku 1. brišu se točke (a), (b) i (c).

(2)	Brišu se članci 2., 3., 4. i 5.

(3)

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Zabrana utvrđena u članku 6. stavku 2. ne izaziva nikakvu odgovornost bilo koje vrste fizičkih i pravnih osoba, subjekata ili tijela koji su financijska sredstva ili gospodarske izvore učinili dostupnima, ako nisu znali i nisu imali razumnog razloga sumnjati da bi njihove akcije mogle prekršiti dotičnu zabranu.”

(4)	Prilog I. briše se.

(5)	Prilog III. zamjenjuje se tekstom navedenim u prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luksemburg 14. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ASHTON

(1) SL L 280, 26.10.2010., str. 10.

(2) Uredba Vijeća (EU) br. 1284/2009 od 22. prosinca 2009. o uvođenju posebnih mjera ograničavanja prema Republici Gvineji (SL L 346, 23.12.2009., str. 26.).

(3) Zajedničko stajalište Vijeća 2009/788/ZVSP od 27. listopada 2009. o mjerama ograničavanja protiv Republike Gvineje (SL L 281, 28.10.2009., str. 7.).

(4) Odluka 2014/213/ZVSP od 14. travnja 2014. o izmjeni Odluke 2010/638/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Republike Gvineje, vidjeti str. 83 ovog Službenog lista.

PRILOG

„PRILOG III.

Internetske stranice za informacije o nadležnim tijelima i adresa za slanje obavijesti Europskoj komisiji

BELGIJA

http://www.diplomatie.be/eusanctions

BUGARSKA

http://www.mfa.bg/en/pages/135/index.html

ČEŠKA

http://www.mfcr.cz/mezinarodnisankce

DANSKA

http://um.dk/da/politik-og-diplomati/retsorden/sanktioner/

NJEMAČKA

http://www.bmwi.de/DE/Themen/Aussenwirtschaft/aussenwirtschaftsrecht,did=404888.html

ESTONIJA

http://www.vm.ee/est/kat_622/

IRSKA

http://www.dfa.ie/home/index.aspx?id=28519

GRČKA

http://www.mfa.gr/en/foreign-policy/global-issues/international-sanctions.html

ŠPANJOLSKA

http://www.exteriores.gob.es/Portal/es/PoliticaExteriorCooperacion/GlobalizacionOportunidadesRiesgos/Documents/ORGANISMOS%20COMPETENTES%20SANCIONES%20INTERNACIONALES.pdf

FRANCUSKA

http://www.diplomatie.gouv.fr/autorites-sanctions/

HRVATSKA

http://www.mvep.hr/sankcije

ITALIJA

http://www.esteri.it/MAE/IT/Politica_Europea/Deroghe.htm

CIPAR

http://www.mfa.gov.cy/sanctions

LATVIJA

http://www.mfa.gov.lv/en/security/4539

LITVA

http://www.urm.lt/sanctions

LUKSEMBURG

http://www.mae.lu/sanctions

MAĐARSKA

http://www.kulugyminiszterium.hu/kum/hu/bal/Kulpolitikank/nemzetkozi_szankciok/

MALTA

https://www.gov.mt/en/Government/Government%20of%20Malta/Ministries%20and%20Entities/Officially%20Appointed%20Bodies/Pages/Boards/Sanctions-Monitoring-Board-.aspx

NIZOZEMSKA

www.rijksoverheid.nl/onderwerpen/internationale-vrede-en-veiligheid/sancties

AUSTRIJA

http://www.bmeia.gv.at/view.php3?f_id=12750&LNG=en&version=

POLJSKA

http://www.msz.gov.pl

PORTUGAL

http://www.portugal.gov.pt/pt/os-ministerios/ministerio-dos-negocios-estrangeiros/quero-saber-mais/sobre-o-ministerio/medidas-restritivas/medidas-restritivas.aspx

RUMUNJSKA

http://www.mae.ro/node/1548

SLOVENIJA

http://www.mzz.gov.si/si/zunanja_politika_in_mednarodno_pravo/zunanja_politika/mednarodna_varnost/omejevalni_ukrepi/

SLOVAČKA

http://www.mzv.sk/sk/europske_zalezitosti/europske_politiky-sankcie_eu

FINSKA

http://formin.finland.fi/kvyhteistyo/pakotteet

ŠVEDSKA

http://www.ud.se/sanktioner

UJEDINJENA KRALJEVINA

https://www.gov.uk/sanctions-embargoes-and-restrictions

Adresa za slanje obavijesti Europskoj komisiji:

Europska komisija

Služba za instrumente vanjske politike

EEAS 02/309

B-1049 BRUXELLES

Belgija

E-pošta: relex-sanctions@ec.europa.eu”

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/33

PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 381/2014

od 14. travnja 2014.

o provedbi Uredbe (EU) br. 208/2014 o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 208/2014 od 5. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini (1), a posebno njezin članak 14. stavak 1.,

budući da:

(1)	Vijeće je 5. ožujka 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 208/2014

(2)	Dodatne osobe trebalo bi uvrstiti na popis osoba, subjekata i tijela koje podliježu mjerama ograničavanja kako je određeno u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 208/2014.

(3)	Osim toga, trebalo bi izmijeniti identifikacijske podatke za tri osobe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 208/2014.

(4)	Prilog I. Uredbi (EU) br. 208/2014 stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Osobe navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi dodaju se na popis iz Priloga I. Uredbi (EU) br. 208/2014.

Članak 2.

Prilog I. Uredbi (EU) br. 208/2014 mijenja se kako je određeno u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luksemburg 14. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ASHTON

(1) SL L 66, 6.3.2014., str.1.

PRILOG I.

Osobe iz članka 1.

	Ime	Identifikacijski podaci	Obrazloženje	Datum uvrštenja na popis
19.	Serhiy Arbuzov	Rođen 24. ožujka 1976., bivši predsjednik vlade Ukrajine.	Osoba podvrgnuta istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u kaznenim djelima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	15.4.2014.
20.	Yuriy Ivanyushchenko	Rođen 21. veljače 1959., zastupnik u parlamentu iz Stranke regija.	Osoba podvrgnuta istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u kaznenim djelima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	15.4.2014.
21.	Oleksandr Klymenko	Rođen 16. studenoga 1980., bivši ministar prihoda i rashoda.	Osoba podvrgnuta istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u kaznenim djelima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	15.4.2014.
22.	Edward Stavytskyi	Rođen 4. listopada 1972., bivši ministar nafte i energetike Ukrajine.	Osoba podvrgnuta istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u kaznenim djelima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	15.4.2014.

PRILOG II.

Unosi za sljedeće osobe navedene u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 208/2014 zamjenjuju se sljedećim unosima:

	Ime	Identifikacijski podaci	Obrazloženje	Datum uvrštenja
9.	Oleksandr Viktorovych Yanukovych	Rođen 10. srpnja 1973., sin bivšeg predsjednika, poslovni čovjek.	Osoba koja podliježe istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u zločinima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	6.3.2014.
12.	Serhii Petrovych Kliuiev	Rođen 19. kolovoza 1969., brat g. Andriija Kliuieva, poslovni čovjek.	Osoba koja podliježe istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u zločinima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	6.3.2014.
14.	Oleksii Mykolayovych Azarov	Rođen 13. srpnja 1971., sin bivšeg predsjednika Vlade Azarova.	Osoba koja podliježe istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u zločinima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	6.3.2014.

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/36

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 382/2014

оd 7. ožujka 2014.

o dopuni Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za objavljivanje dopuna prospekta

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (1), a posebno njezin članak 16. stavak 3.,

budući da:

(1)	Direktivom 2003/71/EZ usklađuju se zahtjevi za sastavljanje, odobrenje i distribuciju prospekta koji je potrebno objaviti pri javnoj ponudi vrijednosnih papira ili pri njihovu uvrštavanju u trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili djeluje u državi članici.

(2)

Direktivom 2003/71/EZ zahtijeva se i objavljivanje dopuna prospekta u kojima se navodi svaki važni novi čimbenik, bitna pogreška ili netočnost koji se odnose na informaciju uključenu u prospekt, a koji mogu utjecati na procjenu vrijednosnih papira i koji su nastali ili su primijećeni u razdoblju od odobrenja prospekta do konačnog zaključenja javne ponude ili, ovisno o slučaju, do početka trgovanja na uređenom tržištu, što god od toga nastupi kasnije.

(3)

Pružanjem potpunih informacija o vrijednosnim papirima i njihovim izdavateljima promiče se zaštita ulagača. Dopuna bi stoga trebala uključivati sve bitne informacije koje se odnose na konkretne slučajeve zbog kojih je dopuna bila potrebna i koje se moraju uključiti u prospekt u skladu s Direktivom 2003/71/EZ i Uredbom Komisije (EZ) br. 809/2004 (2).

(4)	Kako bi se osiguralo dosljedno usklađivanje, utvrdili zahtjevi propisani Direktivom 2003/71/EZ i uzela u obzir tehnička dostignuća na financijskim tržištima, potrebno je utvrditi u kojim se slučajevima zahtijeva objava dopuna prospekta.

(5)	Ne mogu se utvrditi svi slučajevi u kojima se zahtijeva dopuna prospekta jer to može ovisiti o izdavatelju i vrijednosnim papirima o kojima je riječ. Stoga je primjereno utvrditi minimalne slučajeve u kojima je potrebno objavljivanje dopune.

(6)

Revidirani godišnji financijski izvještaji od ključne su važnosti za ulagače pri donošenju odluka o ulaganju. Kako bi ulagači svoje odluke o ulaganju mogli donositi na temelju najnovijih financijskih podataka, potrebno je objaviti dopunu koja sadržava nove revidirane godišnje financijske izvještaje izdavatelja vlasničkih vrijednosnih papira i izdavatelja temeljnih dionica u slučaju potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, koji su objavljeni nakon odobrenja prospekta.

(7)

Kako bi se uzeo u obzir mogući utjecaj predviđanja i procjene dobiti na odluku o ulaganju, izdavatelji vlasničkih vrijednosnih papira i izdavatelji temeljnih dionica u slučaju potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima trebali bi objaviti dopunu s izmjenama implicitnih i eksplicitnih podataka na kojima se temelje predviđanja ili procjene dobiti koje su već uključene u prospekt.

(8)

Podaci o identitetu glavnih dioničara ili bilo kojem vladajućem subjektu izdavatelja neophodni su za kvalitetnu procjenu izdavatelja, bez obzira na vrstu vrijednosnih papira. Međutim, situacija u kojoj dolazi do promjene kontrole izdavatelja osobito je značajna ako se ponuda odnosi na vlasničke vrijednosne papire i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima jer su te vrste vrijednosnih papira u toj situaciji načelno cjenovno osjetljivije. Stoga je dopunu potrebno objaviti u slučaju promjene kontrole izdavatelja vlasničkih vrijednosnih papira ili izdavatelja temeljnih dionica u slučaju potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima.

(9)

Od ključne je važnosti da potencijalni ulagači koji procjenjuju otvorenu ponudu vlasničkih vrijednosnih papira ili potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima uvjete takve ponude mogu usporediti s cijenom ili uvjetima zamjene bilo koje javne ponude za preuzimanje najavljene tijekom razdoblja ponude. Nadalje, za odluku o ulaganju bitan je i ishod javne ponude za preuzimanje jer ulagači moraju znati uključuje li ona promjenu kontrole izdavatelja ili ne. Dopuna je stoga u tim slučajevima neophodna.

(10)

Ako izjava o obrtnom kapitalu više nije valjana, ulagači ne mogu donijeti kvalitetnu odluku o ulaganju u pogledu financijskog položaja izdavatelja u neposrednoj budućnosti. Ulagači bi trebali imati mogućnost preispitati svoje odluke o ulaganju u svjetlu novih informacija o mogućnosti pristupa izdavatelja gotovini i ostalim raspoloživim likvidnim sredstvima za pokrivanje svojih obveza. Dopuna je stoga u tim slučajevima neophodna.

(11)

Može se dogoditi da nakon odobrenja prospekta izdavatelj ili ponuditelj vrijednosne papire odluči ponuditi u državama članicama koje u tom prospektu nisu navedene ili zatražiti njihovo uvrštenje u trgovanje na uređenim tržištima drugih država članica koje tim prospektom nisu predviđene. Informacije o tim ponudama u drugim državama članicama ili uvrštenju u trgovanje na njihovim uređenim tržištima važne su za ulagačevu ocjenu određenih aspekata vrijednosnih papira izdavatelja te bi ih stoga trebalo objaviti u dopuni prospekta.

(12)	Znatna financijska obveza vjerojatno bi utjecala na financijski položaj ili poslovanje subjekta. Stoga bi ulagači trebali imati pravo na dodatne informacije o posljedicama te obveze u obliku dopune prospekta.

(13)

Povećanje ukupnog nominalnog iznosa programa ponude izvor je informacija o izdavateljevim potrebama u pogledu financiranja ili povećanju potražnje za njegovim vrijednosnim papirima. Stoga bi u slučaju povećanja ukupnog nominalnog iznosa programa ponude uključenog u prospekt trebalo objaviti dopunu prospekta.

(14)	Ova Uredba temelji se na nacrtu regulatornih tehničkih standarda koje je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) dostavilo Komisiji.

(15)

ESMA je provela otvoreno javno savjetovanje o nacrtu regulatornih tehničkih standarda na kojima se temelji ova Uredba, analizirala moguće povezane troškove i koristi te zatražila očitovanje Interesne skupine za vrijednosne papire i tržišta kapitala uspostavljene u skladu s člankom 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju regulatorni tehnički standardi kojima se definiraju slučajevi u kojima je objava dopune prospekta obvezna.

Članak 2.

Obveza objavljivanja dopune

Dopuna prospekta objavljuje se u sljedećim slučajevima:

(a)

ako nove revidirane godišnje financijske izvještaje objavljuje neki od sljedećih izdavatelja:

1.	izdavatelj čiji se prospekt odnosi na dionice i druge prenosive vrijednosne papire koji su istovjetni dionicama iz članka 4. stavka 2. točke 1. Uredbe (EZ) br. 809/2004;

2.	izdavatelj temeljnih dionica ili drugih prenosivih vrijednosnih papira koji su istovjetni dionicama u slučaju vlasničkih vrijednosnih papira koji su u skladu s uvjetima utvrđenima člankom 17. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 809/2004;

3.	izdavatelj temeljnih dionica ako je prospekt izrađen u skladu s popisom potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima iz Priloga X. ili XXVIII. Uredbi (EZ) br. 809/2004;

(b)

ako izmjenu predviđene ili procijenjene dobiti koja je već uključena u prospekt objavljuje neki od sljedećih izdavatelja:

1.	izdavatelj čiji se prospekt odnosi na dionice i druge prenosive vrijednosne papire koji su istovjetni dionicama iz članka 4. stavka 2. točke 1. Uredbe (EZ) br. 809/2004;

2.	izdavatelj temeljnih dionica ili drugih prenosivih vrijednosnih papira koji su istovjetni dionicama ako se prospekt odnosi na vlasničke vrijednosne papire koji su u skladu s uvjetima iz članka 17. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 809/2004;

3.	izdavatelj temeljnih dionica ako je prospekt izrađen u skladu s popisom potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima iz Priloga X. ili XXVIII. Uredbi (EZ) br. 809/2004;

(c)

ako dođe do promjene kontrole kod nekog od sljedećih izdavatelja:

1.	izdavatelj čiji se prospekt odnosi na dionice i druge prenosive vrijednosne papire koji su istovjetni dionicama iz članka 4. stavka 2. točke 1. Uredbe (EZ) br. 809/2004;

2.	izdavatelj temeljnih dionica ili drugih prenosivih vrijednosnih papira koji su istovjetni dionicama ako se prospekt odnosi na vlasničke vrijednosne papire koji su u skladu s uvjetima iz članka 17. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 809/2004;

3.	izdavatelj temeljnih dionica ako je prospekt izrađen u skladu s popisom potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima iz Priloga X. ili XXVIII. Uredbi (EZ) br. 809/2004;

(d)

u slučaju bilo koje nove javne ponude za preuzimanje od strane trećih osoba, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 1. točkom (a) Direktive 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) i ishoda bilo koje javne ponude za preuzimanje povezane s nečim od sljedećeg:

1.	vlasničkim kapitalom izdavatelja čiji se prospekt odnosi na dionice i druge prenosive vrijednosne papire koji su istovjetni dionicama iz članka 4. stavka 2. točke 1. Uredbe (EZ) br. 809/2004;

2.	vlasničkim kapitalom izdavatelja temeljnih dionica ili drugih prenosivih vrijednosnih papira koji su istovjetni dionicama ako se prospekt odnosi na vlasničke vrijednosne papire koji su u skladu s uvjetima iz članka 17. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 809/2004;

3.	vlasničkim kapitalom izdavatelja temeljnih dionica ako je prospekt izrađen u skladu s popisom potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima iz Priloga X. ili XXVIII. Uredbi (EZ) br. 809/2004;

(e)

ako u vezi s dionicama i drugim prenosivim vrijednosnim papirima koji su istovjetni dionicama iz članka 4. stavka 2. točke 1. Uredbe (EZ) br. 809/2004 i konvertibilnim ili zamjenjivim dužničkim vrijednosnim papirima koji su vlasnički vrijednosni papiri u skladu s uvjetima iz članka 17. stavka 2. te Uredbe dođe do promjene u izjavi o obrtnom kapitalu, koja je uključena u prospekt, ako obrtni kapital postane dostatan ili nedostatan za trenutačne zahtjeve izdavatelja;

(f)	ako izdavatelj traži uvrštenje u trgovanje na dodatnim uređenim tržištima u dodatnim državama članicama ili namjerava objaviti javnu ponudu u dodatnim državama članicama koje nisu navedene u prospektu;

(g)

ako se preuzme nova znatna financijska obveza koja bi vjerojatno dovela do znatne ukupne promjene u smislu članka 4.a stavka 6. Uredbe (EZ) br. 809/2004, a prospekt se odnosi na dionice i druge prenosive vrijednosne papire koji su istovjetni dionicama iz članka 4. stavka 2. točke 1. te Uredbe i druge vlasničke vrijednosne papire koji su u skladu s uvjetima iz članka 17. stavka 2. te Uredbe;

(h)	ako se poveća ukupni nominalni iznos programa ponude.

Članak 3.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. ožujka 2014.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO

(1) SL L 345, 31.12.2003., str. 64.

(2) Uredba Komisije (EZ) br. 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te o njihovu obliku, upućivanju na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa (SL L 149, 30.4.2004., str. 1.).

(3) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(4) Direktiva 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje (SL L 142, 30.4.2004., str. 12.).

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/40

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 383/2014

оd 2. travnja 2014.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Beurre de Bresse (ZOI))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od: 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Francuske za upis naziva „Beurre de Bresse” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Beurre de Bresse” potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv iz Priloga ovoj Uredbi upisuje se u registar.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 2. travnja 2014.

Za Komisiju

u ime predsjednika,

Dacian CIOLOȘ

Član Komisije

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) SL C 335, 16.11.2013., str. 22.

PRILOG

Poljoprivredni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi navedeni u Prilogu I. Ugovoru:

Razred 1.5. Ulja i masti (maslac, margarin, ulja itd.)

FRANCUSKA

Beurre de Bresse (ZOI)

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/42

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 384/2014

оd 3. travnja 2014.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Crème de Bresse (ZOI))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode (1), a posebno njezin članak 52. stavak 2.,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Francuske za upis naziva „Crème de Bresse” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Crème de Bresse” potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv iz Priloga ovoj Uredbi upisuje se u registar.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2014.

Za Komisiju

u ime predsjednika,

Dacian CIOLOȘ

Član Komisije

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) SL C 335, 16.11.2013., str. 16.

PRILOG

Poljoprivredni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi navedeni u Prilogu I. Ugovoru:

Razred 1.4. Ostali proizvodi životinjskog podrijetla (jaja, med, mliječni proizvodi osim maslaca itd.)

FRANCUSKA

Crème de Bresse (ZOI)

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/44

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 385/2014

оd 3. travnja 2014.

o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Elbe-Saale Hopfen (ZOZP))

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

budući da:

(1)	U skladu s člankom 50. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1151/2012, zahtjev Njemačke za upis naziva „Elbe-Saale Hopfen” u registar objavljen je u Službenom listu Europske unije (2).

(2)	Budući da Komisiji nije dostavljen ni jedan prigovor u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 1151/2012, naziv „Elbe-Saale Hopfen” potrebno je upisati u registar,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Naziv iz Priloga ovoj Uredbi upisuje se u registar.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. travnja 2014.

Za Komisiju

u ime predsjednika,

Dacian CIOLOȘ

Član Komisije

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

(2) SL C 345, 26.11.2013., str. 24.

PRILOG

Poljoprivredni proizvodi namijenjeni prehrani ljudi navedeni u Prilogu I. Ugovoru:

Razred 1.8. Ostali proizvodi iz Priloga I. Ugovoru (začini itd.)

NJEMAČKA

Elbe-Saale Hopfen (ZOZP)

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/46

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 386/2014

оd 14. travnja 2014.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 329/2007 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 329/2007 od 27. ožujka 2007. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje (1), a posebno njezin članak 13. stavak 1. točke (d) i (e),

budući da:

(1)	U Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 329/2007 navedene su osobe, subjekti i tijela na temelju utvrđivanja Odbora za sankcije Vijeća sigurnosti UN-a.

(2)	U Prilogu V. Uredbi (EZ) br. 329/2007 navedene su osobe, subjekti i tijela koje je Vijeće uvrstilo na popis i na koje se odnosi zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora u skladu s tom Uredbom.

(3)

Vijeće je 14. travnja 2014., na temelju utvrđivanja Odbora za sankcije, odlučilo (2) izmijeniti podatke koji se odnose na jedan subjekt na popisu osoba, subjekata i tijela na koje se primjenjuje zamrzavanje financijskih sredstava i gospodarskih izvora i izbrisati jedan subjekt iz Priloga IV. Prilog IV. treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(4)	Vijeće je 14. travnja 2014. također odlučilo izbrisati jednu osobu navedenu u Prilogu V. Prilog V. treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)	Kako bi se osigurala učinkovitost mjera predviđenih ovom Uredbom, ova Uredba mora odmah stupiti na snagu,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 329/2007 mijenja se kako slijedi:

1.	Prilog IV. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

2.	Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2014.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

voditelj službe za instrumente vanjske politike

(1) SL L 88, 29.3.2007., str. 1.

(2) Odluka Vijeća 2014/212/ZVSP od 14. travnja 2014. o izmjeni Odluke 2013/183/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje (vidjeti str. 79. ovog Službenog lista).

PRILOG I.

U Prilogu IV. Uredbi (EZ) br. 329/2007, pod naslovom „B. Pravne osobe, subjekti i tijela”, unos za „Korea Ryonha Machinery Joint Venture Corporation” zamjenjuje se sljedećim:

„16.

Korea Ryonha Machinery Joint Venture Corporation (također poznato kao (a) Chosun Yunha Machinery Joint Operation Company; (b) Korea Ryenha Machinery J/V Corporation; (c) Ryonha Machinery Joint Venture Corporation; (d) Ryonha Machinery Corporation; (e) Ryonha Machinery; (f) Ryonha Machine Tool; (g) Ryonha Machine Tool Corporation; (h) Ryonha Machinery Corp; (i) Ryonhwa Machinery Joint Venture Corporation; (j) Ryonhwa Machinery JV; (k) Huichon Ryonha Machinery General Plant; (l) Unsan; (m) Unsan Solid Tools i (n) Millim Technology Company). Adresa: (a) Tongan-dong, Središnji okrug, Pjongjang, DNRK; (b) Mangungdae-gu, Pjongjang, DNRK; (c) okrug Mangyongdae, Pjongjang, DNRK. Ostali podaci: Adrese e-pošte: (a) ryonha@silibank.com; sjc-117@hotmail.com; i (b) millim@silibank.com. Brojevi telefona: (a) 850-2-18111; (b) 850-2-18111-8642 i (c) 850-2-18111-381-8642. Broj faksa: 850-2-381-4410. Datum uvrštenja na popis: 22.1.2013.”

PRILOG II.

U Prilogu V. Uredbi (EZ) br. 329/2007, sljedeći unos pod naslovom „A. Fizičke osobe iz članka 6. stavka 2. točke (a)” briše se:

Ime (i mogući aliasi)

Identifikacijski podaci

Razlozi

„1.

Chang Song-taek (alias JANG Song-Taek)

Datum rođenja:

2.2.1946. ili 6.2.1946. ili 23.2.1946. (provincija Sjeverni Hamgyong)

Broj putovnice (od 2006.): PS 736420617

Član Nacionalnog povjerenstva za obranu. Ravnatelj upravnog odjela Radničke partije Koreje.”

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/48

PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 387/2014

оd 14. travnja 2014.

o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. o uspostavljanju zajedničke organizacije poljoprivrednih tržišta i o posebnim odredbama za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o jedinstvenom ZOT-u) (1),

uzimajući u obzir Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 543/2011 od 7. lipnja 2011. o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 za sektore voća i povrća te prerađevina voća i povrća (2), a posebno njezin članak 136. stavak 1.,

budući da:

(1)	Provedbenom uredbom (EU) br. 543/2011, prema ishodu Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, utvrđuju se kriteriji kojima Komisija određuje paušalne vrijednosti za uvoz iz trećih zemalja, za proizvode i razdoblja određena u njezinu Prilogu XVI. dijelu A.

(2)	Paušalna uvozna vrijednost izračunava se za svaki radni dan, u skladu s člankom 136. stavkom 1. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011, uzimajući u obzir promjenjive dnevne podatke. Stoga ova Uredba treba stupiti na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Paušalne uvozne vrijednosti iz članka 136. Provedbene uredbe (EU) br. 543/2011 određene su u Prilogu ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 14. travnja 2014.

Za Komisiju,

u ime predsjednika,

Jerzy PLEWA

Glavni direktor za poljoprivredu i ruralni razvoj

(1) SL L 299, 16.11.2007., str. 1.

(2) SL L 157, 15.6.2011., str. 1.

PRILOG

Paušalne uvozne vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća

(EUR/100 kg)
Oznaka KN	Oznaka treće zemlje (1)	Standardna uvozna vrijednost
0702 00 00	MA	64,0
	TN	117,5
	TR	93,7
	ZZ	91,7
0707 00 05	MK	58,5
	TR	124,3
	ZZ	91,4
0709 93 10	MA	44,0
	TR	96,8
	ZZ	70,4
0805 10 20	EG	47,3
	IL	67,5
	MA	40,7
	TN	46,6
	TR	62,2
	ZZ	52,9
0805 50 10	MA	35,6
	TR	65,8
	ZZ	50,7
0808 10 80	AR	96,5
	BR	88,0
	CL	101,3
	CN	98,6
	MK	26,7
	NZ	138,0
	US	175,3
	ZA	130,1
	ZZ	106,8
0808 30 90	AR	98,5
	CL	147,3
	CN	82,0
	ZA	98,5
	ZZ	106,6

(1) Nomenklatura država utvrđena Uredbom Komisije (EZ) br. 1833/2006 (SL L 354, 14.12.2006., str. 19.). Oznakom „ZZ” označava se „drugo podrijetlo”.

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/50

DIREKTIVA VIJEĆA 2014/48/EU

od 24. ožujka 2014.

o izmjeni Direktive 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamate na štednju

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 2003/48/EZ (3) primjenjuje se u državama članicama od 1. srpnja 2005. i pokazala se učinkovitom tijekom prve tri godine primjene, unutar ograničenja postavljenih njezinim područjem primjene. Međutim, na temelju prvog izvješća Komisije od 15. rujna 2008. o njezinoj primjeni čini se da ona u potpunosti ne ispunjava ambicije izražene u zaključcima koje je Vijeće jednoglasno donijelo na svojem sastanku 26. i 27. studenoga 2000. Posebno nisu obuhvaćeni određeni financijski instrumenti koji su ekvivalentni vrijednosnim papirima s kamatama i određeni neizravni načini držanja vrijednosnih papira s kamatama.

(2)

Kako bi se bolje ostvario cilj Direktive 2003/48/EZ, potrebno je kao prvo poboljšati kvalitetu informacija koje se upotrebljavaju za utvrđivanje identiteta i rezidentnosti stvarnih korisnika. U tu bi svrhu isplatitelj trebao upotrebljavati i datum i mjesto rođenja i, ako postoje, porezne brojeve ili njihov ekvivalent koji dodjeljuju države članice. Direktivom 2003/48/EZ ne nameće se obveza državama članicama za uvođenje poreznih brojeva. U tu bi svrhu također trebalo poboljšati informacije o zajedničkim računima i drugim slučajevima kada ima više stvarnih korisnika.

(3)

Direktiva 2003/48/EZ primjenjuje se samo na isplatu kamate za trenutačnu korist fizičkih osoba – rezidenata u Uniji. Te fizičke osobe tako mogu zaobići Direktivu 2003/48/EZ korištenjem interpoliranog subjekta ili pravnog aranžmana, osobito takvim koji je utemeljen u jurisdikciji gdje oporezivanje dohotka plaćenog tom subjektu ili aranžmanu nije osigurano. Uzimajući također u obzir mjere za borbu protiv pranja novca utvrđene u Direktivi 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4), primjereno je tražiti od isplatitelja da primijene „pristup pregleda” na plaćanja izvršena određenim subjektima ili pravnim aranžmanima koji su uspostavljeni ili imaju mjesto stvarne uprave u određenim zemljama ili područjima u kojima se Direktiva 2003/48/EZ ili mjere s jednakim ili ekvivalentnim učinkom ne primjenjuju. Ti isplatitelji trebali bi se koristiti informacijama koje su im već dostupne o trenutačnom stvarnom korisniku odnosno trenutačnim stvarnim korisnicima takvih subjekata ili pravnih aranžmana kako bi se osiguralo da se Direktiva 2003/48/EZ primjenjuje kada je tako utvrđeni stvarni korisnik fizička osoba – rezident u državi članici koja nije ona u kojoj je osnovan isplatitelj. Kako bi se smanjio administrativni teret na isplatitelje, trebalo bi sastaviti okvirni popis subjekata i pravnih aranžmana u trećim zemljama i jurisdikcijama kojih se tiče ta mjera.

(4)

Također bi trebalo izbjegavati zaobilaženje Direktive 2003/48/EZ umjetnim usmjeravanjem plaćanja kamata putem nositelja gospodarske djelatnosti osnovanog izvan Unije. Stoga je potrebno podrobno navesti odgovornosti nositelja gospodarske djelatnosti kada su oni svjesni da je plaćanje kamata nositelju gospodarske djelatnosti osnovanom izvan teritorijalnog područja primjene Direktive 2003/48/EZ izvršeno u korist fizičke osobe za koju znaju da je rezident druge države članice i koji se može smatrati njihovim klijentom. U takvim okolnostima za takve nositelje gospodarske djelatnosti trebalo bi smatrati da djeluju kao isplatitelji. To bi također posebno pomoglo u sprečavanju moguće zloporabe međunarodne mreže financijskih institucija, to jest podružnica, poduzeća kćeri, povezanih poduzeća ili holdinga, za zaobilaženje Direktive 2003/48/EZ.

(5)

Iskustvo pokazuje da je potrebna veća jasnoća u pogledu obveze djelovanja u svojstvu isplatitelja po primitku isplate kamata. Posebno bi trebalo jasno utvrditi posredničke strukture koje podliježu toj obvezi. Subjekti i pravni aranžmani koji ne podliježu uspješnom oporezivanju trebali bi primjenjivati odredbe Direktive 2003/48/EZ nakon što prime bilo koju isplatu kamata od nadređenog nositelja gospodarske djelatnosti. Okvirni popis takvih subjekata i pravnih aranžmana u svakoj državi članici olakšat će provedbu novih odredaba.

(6)

Na temelju prvog izvješća o primjeni Direktive 2003/48/EZ čini se da se ona može zaobići korištenjem financijskih instrumenata koji su, s obzirom na razinu rizika, fleksibilnost i dogovoreni povrat, ekvivalentni potraživanjima duga. Stoga je potrebno pobrinuti se da ona obuhvaća ne samo dohodak od kamata, nego i drugi u osnovi ekvivalentan dohodak.

(7)	Slično tome, ugovori o životnom osiguranju koji sadrže jamstvo prinosa ili čiji su rezultati više od 40 % povezani s dohotkom od potraživanja duga ili ekvivalentnim dohotkom obuhvaćenim Direktivom 2003/48/EZ trebali bi se uključiti u područje primjene te Direktive.

(8)

Što se tiče investicijskih fondova osnovanih u Uniji, Direktiva 2003/48/EZ trenutačno obuhvaća samo dohodak ostvaren kroz društva za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) ovlaštena u skladu s Direktivom 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5) kojom je, između ostalog, stavljena izvan snage i zamijenjena Direktiva Vijeća 85/611/EEZ (6). Ekvivalentni dohodak od društava koja nisu UCITS obuhvaćen je područjem primjene Direktive 2003/48/EZ samo kad su društva koja nisu UCITS subjekti bez pravne osobnosti i stoga djeluju kao isplatitelji po primitku isplata kamata. Kako bi se osigurala primjena istih pravila za sve investicijske fondove ili programe bez obzira na njihov pravni oblik, upućivanje u Direktivi 2003/48/EZ na Direktivu 85/611/EEZ trebalo bi zamijeniti upućivanjem na njihovu registraciju u skladu s pravom države članice ili njihovim pravilima fonda ili osnivačkim dokumentima koji su uređeni pravom jedne od država članica. Nadalje, trebalo bi osigurati jednako postupanje uzimajući u obzir Ugovor o Europskom gospodarskom prostoru.

(9)	Što se tiče investicijskih fondova koji nisu osnovani u državi članici Europske unije ili Europskoga gospodarskog prostora, potrebno je razjasniti da Direktiva obuhvaća dohodak od kamata i ekvivalentni dohodak od svih tih fondova, bez obzira na njihov pravni oblik i kako su plasirani kod ulagača.

(10)

Definiciju isplate kamate trebalo bi razjasniti kako bi se osiguralo da se u obzir pri izračunavanju postotka imovine uložene u takve instrumente ne uzimaju samo izravna ulaganja u potraživanja duga, nego i neizravna ulaganja. Nadalje, kako bi se olakšala primjena od strane isplatitelja Direktive 2003/48/EZ na dohodak proizišao iz društava za zajednička ulaganja osnovanih u drugim zemljama, trebalo bi jasno navesti da se izračun sastava imovine za postupanje s određenim dohotkom takvih poduzeća uređuje pravilima utvrđenima u državi članici Europske unije ili Europskoga gospodarskog prostora u kojoj su osnovana.

(11)

I postupak izdavanja potvrda koji omogućuje stvarnim korisnicima koji su za potrebe oporezivanja rezidenti jedne države članice da izbjegnu nametanje poreza po odbitku na isplate kamate primljene u državi članici navedenoj na popisu u članku 10. stavku 1. Direktive 2003/48/EZ i alternativni postupak dobrovoljnog otkrivanja državi rezidentnosti stvarnog korisnika utemeljeni su. Ipak, postupak dobrovoljnog otkrivanja manje je tegoban za stvarnog korisnika i stoga je primjereno dati stvarnim korisnicima da odaberu postupak.

(12)	Države članice trebale bi podnijeti relevantne statističke podatke o primjeni Direktive 2003/48/EZ kako bi se poboljšala kvaliteta podataka koje posjeduje Komisija za izradu izvješća o primjeni te Direktive koje se predstavlja Vijeću svake tri godine.

(13)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (7), države članice potiču se da za svoje potrebe i u interesu Europske unije sastavljaju vlastite tablice kojima će ilustrirati, koliko je to moguće, korelaciju između ove Direktive i mjera prenošenja, te da ih objavljuju.

(14)	Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Direktive 2003/48/EZ, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(15)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest osiguravanje uspješnog oporezivanja dohotka od štednje u obliku prekograničnih isplata kamata koje su općenito uključene u svim državama članicama u oporeziv prihod osoba – rezidenata, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(16)	Direktivu 2003/48/EZ trebalo bi izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2003/48/EZ mijenja se kako slijedi:

U članku 1. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice donose potrebne mjere kako bi osigurale da isplatitelji i drugi nositelji gospodarske djelatnosti osnovani ili, gdje je to relevantno, koji imaju mjesto stvarne uprave unutar njihovog područja, izvrše zadaće potrebne za primjenu ove Direktive, bez obzira na mjesto osnivanja dužnika od kojeg se potražuje dug iz kojeg proizlazi isplata kamate.”

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 1.a

Definicije određenih izraza

Za potrebe ove Direktive:

(a)	‚nositelj gospodarske djelatnosti’ znači kreditna ili financijska institucija, bilo koja druga pravna osoba, ili fizička osoba, koja redovno ili povremeno isplaćuje ili osigurava isplatu kamate u smislu ove Direktive djelujući u izvršavanju svoje profesionalne aktivnosti;

(b)

‚mjesto stvarne uprave’ subjekta, s pravnom osobnošću ili bez nje, znači adresa na kojoj se donose glavne odluke o upravljanju koje su potrebne za obavljanje aktivnosti subjekta u cjelini. Kada se takve odluke donose u više od jedne zemlje ili jedne jurisdikcije, smatra se da je mjesto stvarne uprave na adresi na kojoj se donosi većina glavnih odluka o upravljanju u vezi s imovinom iz koje proizlazi isplata kamate u smislu ove Direktive;

(c)

‚mjesto stvarne uprave’ trusta ili drugog pravnog aranžmana znači:

stalna adresa fizičke osobe koja snosi glavnu odgovornost za glavne odluke o upravljanju u vezi s imovinom pravnog aranžmana ili, u slučaju trusta, stalna adresa skrbnika. Kada takvu glavnu odgovornost snosi više od jedne fizičke osobe, smatra se da je mjesto stvarne uprave na stalnoj adresi osobe koja snosi glavnu odgovornost za većinu glavnih odluka o upravljanju u vezi s imovinom iz koje proizlazi isplata kamate u smislu ove Direktive; ili

ii.

adresa na kojoj pravna osoba koja snosi glavnu odgovornost za upravljanje imovinom pravnog aranžmana ili, u slučaju trusta, na kojoj skrbnik donosi glavne odluke o upravljanju u vezi s tom imovinom. Kada se glavne odluke o upravljanju donose u više od jedne zemlje ili jedne jurisdikcije, smatra se da je mjesto stvarne uprave na adresi na kojoj se donosi većina glavnih odluka o upravljanju u vezi s imovinom iz koje proizlazi isplata kamate u smislu ove Direktive;

(d)	‚podložno uspješnom oporezivanju’ znači da subjekt ili pravni aranžman ima obvezu plaćanja poreza na sav svoj dohodak, ili na dio svog dohotka koji se može pripisati njegovim sudionicima nerezidentima, uključujući onaj na svaku isplatu kamate.”

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Definicija stvarnog korisnika

1. Za potrebe ove Direktive, i ne dovodeći u pitanje stavke od 2. do 4., ‚stvarni korisnik’ znači svaka fizička osoba kojoj je isplaćena kamata ili svaka fizička osoba za koju se osigurava isplata kamate, osim ako ona predoči dokaze da kamata nije primljena niti osigurana za njezinu korist, to jest da:

(a)	djeluje kao isplatitelj u smislu članka 4. stavka 1.;

(b)	djeluje u ime subjekta, s pravnom osobnosti ili bez nje, i otkriva nositelju gospodarske djelatnosti koji izvršava isplatu ili osigurava isplatu kamate naziv, pravni oblik, adresu mjesta osnivanja subjekta, i, ako je ona u drugoj zemlji ili jurisdikciji, adresu mjesta stvarne uprave subjekta;

(c)	djeluje u ime pravnog aranžmana i otkriva nositelju gospodarske djelatnosti koji izvršava isplatu ili osigurava isplatu kamate naziv, ako on postoji, pravni oblik, adresu mjesta stvarne uprave pravnog aranžmana i ime pravne ili fizičke osobe iz članka 1.a točke (c); ili

(d)	djeluje u ime druge fizičke osobe koja je stvarni korisnik te otkrije isplatitelju identitet tog stvarnog korisnika u skladu s člankom 3. stavkom 2.

2. U slučaju da isplatitelj ima informacije koje upućuju na to da fizička osoba koja prima isplatu kamate ili za koju se isplata kamate osigurava možda nije stvarni korisnik, te ako se na tu fizičku osobu ne primjenjuje stavak 1. točka (a), (b) ili (c), tada isplatitelj primitka poduzima razumne mjere za utvrđivanje identiteta stvarnog korisnika u skladu s člankom 3. stavkom 2. Ako isplatitelj nije u mogućnosti utvrditi identitet stvarnog korisnika, s predmetnom fizičkom osobom postupa kao s stvarnim korisnikom.

3. Kada nositelj gospodarske djelatnosti koji je također obuhvaćen područjem primjene članka 2. Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*1), izvrši isplatu kamate, ili osigura takvu isplatu, za subjekt ili pravni aranžman, koji ne podliježe stvarnom oporezivanju i koji je osnovan ili ima mjesto stvarne uprave u zemlji ili jurisdikciji izvan područja iz članka 7. ove Direktive i izvan teritorijalnog područja primjene sporazuma i aranžmana koji predviđaju iste mjere ili mjere ekvivalentne onima iz ove Direktive, primjenjuje se ovaj stavak podstavci od drugog do petog.

Smatra se da je isplata izvršena ili osigurana za trenutačnu korist fizičke osobe koja je rezident u državi članici koja nije država članica nositelja gospodarske djelatnosti i definirana je u članku 3. točki 6. Direktive 2005/60/EZ kao stvarni vlasnik subjekta ili pravnog aranžmana. Identitet te fizičke osobe utvrđuje se u skladu s mjerama temeljite identifikacije stranaka iz članka 7. i članka 8. stavka 1. točke (b) te Direktive. Ta fizička osoba također se smatra stvarnim korisnikom za potrebe ove Direktive.

Za potrebe prvog podstavka, smatra se da kategorije subjekata i pravnih aranžmana iz okvirnog popisa iz Priloga I. ne podliježu uspješnom oporezivanju.

Nositelj gospodarske djelatnosti iz prvog podstavka utvrđuje pravni oblik i mjesto osnivanja ili, gdje je to relevantno, mjesto stvarne uprave subjekta ili pravnog aranžmana korištenjem informacija koje otkrije bilo koja fizička osoba koja djeluje u ime subjekta ili pravnog aranžmana, posebno u skladu sa stavkom 1. točkama (b) i (c), osim ako nositelj gospodarske djelatnosti ima na raspolaganju pouzdanije informacije koje upućuju na to da su dobivene informacije netočne ili nepotpune za potrebe primjene ovog stavka.

Kada subjekt ili pravni aranžman nije obuhvaćen kategorijama iz Priloga I. ili kada je obuhvaćen tim kategorijama, ali tvrdi da podliježe uspješnom oporezivanju, nositelj gospodarske djelatnosti iz prvog podstavka utvrđuje podliježe li on uspješnom oporezivanju na temelju činjenica koje su općenito priznate ili na temelju službenih isprava koje predoči subjekt ili pravni aranžman ili koje su dostupne mjerama temeljite identifikacije stranaka poduzetima u skladu s Direktivom 2005/60/EZ.

4. Kada se smatra da je subjekt ili pravni aranžman isplatitelj, nakon primitka isplate kamate ili nakon osiguravanja takve isplate u skladu s člankom 4. stavkom 2., smatra se da isplata kamate pripada sljedećim fizičkim osobama, koje se smatraju stvarnim korisnicima za potrebe ove Direktive:

(a)

svaka fizička osoba koja ima pravo na primanje dohotka proizišlog iz imovine koja stvara takvu isplatu, ili koja ima pravo na primanje druge imovine koja predstavlja takvu isplatu kada subjekt ili pravni aranžman primi isplatu ili kada je isplata osigurana u njegovo ime, razmjerno njegovom pravu na taj dohodak;

(b)

za svaki dio dohotka proizišlog iz imovine koja stvara takvu isplatu, ili druge imovine koja predstavlja takvu isplatu, na koju nema pravo nijedna od fizičkih osoba iz točke (a) kada subjekt ili pravni aranžman primi isplatu ili kada je isplata osigurana u njegovo ime, svaka fizička osoba koja je izravno ili neizravno doprinijela imovini dotičnog subjekta ili pravnog aranžmana, bez obzira na to ima li takva fizička osoba pravo na imovinu ili dohodak subjekta ili pravnog aranžmana;

(c)

ako nijedna od fizičkih osoba iz točke (a) ili (b) nema zajedničko ili pojedinačno pravo na sav dohodak proizišao iz imovine koja stvara takvu isplatu, ili na svaku drugu imovinu koja predstavlja takvu isplatu, u vrijeme primitka ili osiguravanja isplate kamate, svaka fizička osoba, razmjerno svom pravu na taj dohodak, koja kasnije stekne pravo na svu imovinu ili dio imovine iz koje proizlazi isplata kamate ili drugu imovinu koja predstavlja takvu isplatu kamate. Ukupan iznos za koji se smatra da pripada takvoj fizičkoj osobi ne prelazi iznos isplate kamate primljene ili osigurane za subjekt ili pravni aranžman, nakon odbitka svakog dijela koji je bio pripisan u skladu s ovim stavkom fizičkoj osobi iz točke (a) ili (b).

(*1) Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.).”"

Članci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 3.

Identitet i rezidentnost stvarnih korisnika

1. Svaka država članica na svojem području donosi i osigurava primjenu potrebnih postupaka koji omogućuju isplatitelju utvrđivanje identiteta stvarnih korisnika i njihove rezidentnosti za potrebe članaka od 8. do 12.

Takvi su postupci u skladu s minimalnim standardima utvrđenima u stavcima 2. i 3.

2. Isplatitelj utvrđuje identitet stvarnog korisnika na temelju minimalnih standarda koji se razlikuju ovisno o tome kada su isplatitelj i primatelj kamata stupili u ugovorne odnose, i to kako slijedi:

(a)

za ugovorne odnose sklopljene prije 1. siječnja 2004., isplatitelj utvrđuje identitet stvarnog korisnika koji se sastoji od njegovog osobnog imena i adrese, koristeći se informacijama koje su mu na raspolaganju, posebno u skladu s propisima na snazi u državi osnivanja isplatitelja primitka i s Direktivom 2005/60/EEZ;

(b)

za ugovorne odnose sklopljene, ili transakcije izvršene bez sklapanja ugovornih odnosa, 1. siječnja 2004. ili kasnije, isplatitelj utvrđuje identitet stvarnog korisnika, koji se sastoji od njegovog osobnog imena, adrese, datuma i mjesta rođenja i, u skladu s popisom iz stavka 4., poreznog broja ili njegovog ekvivalenta koji je dodijelila država članica u kojoj je stvarni korisnik rezident za potrebe oporezivanja. Za ugovorne odnose sklopljene, ili transakcije izvršene bez sklapanja ugovornih odnosa, prije 1. srpnja 2015., podaci o datumu i mjestu rođenja potrebni su samo kada nema dostupnih podataka o takvom poreznom broju ili njegovom ekvivalentu.

Detalji iz prvog podstavka točke (b) utvrđuju se na osnovi putovnice ili službene osobne iskaznice ili svake druge službene identifikacijske isprave, prema potrebi, kako je navedeno u popisu iz stavka 4., koju stvarni korisnik pruži na uvid. Svaki takav detalj koji se ne pojavi na tim dokumentima utvrđuje se na osnovi svakog drugog dokumentiranog dokaza o identitetu koji predoči stvarni korisnik.

3. Kada stvarni korisnik dobrovoljno predoči potvrdu o rezidentnosti za potrebe oporezivanja koju je izdalo nadležno tijelo neke zemlje u razdoblju od tri godine prije datuma plaćanja ili na kasniji datum kada se smatra da isplata pripada stvarnom korisniku, smatra se da je njegova rezidentnost u toj zemlji. U suprotnom se smatra da je njegova rezidentnost u zemlji gdje on ima stalnu adresu. Isplatitelj utvrđuje stalnu adresu stvarnog korisnika na temelju sljedećih minimalnih standarda:

(a)	za ugovorne odnose sklopljene prije 1. siječnja 2004., isplatitelj utvrđuje trenutačnu stalnu adresu stvarnog korisnika koristeći se najboljim informacijama koje su mu na raspolaganju, posebno u skladu s propisima na snazi u državi osnivanja isplatitelja primitka i s Direktivom 2005/60/EEZ;

(b)

za ugovorne odnose sklopljene, ili transakcije izvršene u slučaju da ugovorni odnosi nisu sklopljeni, 1. siječnja 2004. ili kasnije, isplatitelj utvrđuje trenutačnu stalnu adresu stvarnog korisnika na osnovi adrese koja proizlazi iz postupaka identifikacije utvrđenih u stavku 2. prvom podstavku točki (b) koji se trebaju ažurirati na osnovi najnovije dokumentacije na raspolaganju isplatitelju.

U situaciji iz prvog podstavka točke (b), kada stvarni korisnici podnesu na uvid putovnicu ili službenu osobnu iskaznicu ili neku drugu službenu identifikacijsku ispravu koju je izdala država članica i izjave da su rezidenti treće zemlje, rezidentnost se utvrđuje putem potvrde o rezidentnosti za potrebe oporezivanja koja je izdana u razdoblju od tri godine prije datuma isplate ili na kasniji datum kada se smatra da stvarnom korisniku pripada isplata od strane nadležnog tijela treće zemlje za koju stvarni korisnik tvrdi da je njezin rezident. Ako ne može predočiti takvu potvrdu, država članica koja je izdala putovnicu, službenu osobnu iskaznicu ili neku drugu službenu identifikacijsku ispravu smatra se zemljom rezidentnosti. Za stvarne korisnike za koje isplatitelj na raspolaganju ima službenu dokumentaciju kojom se dokazuje da oni imaju rezidentnost za potrebe oporezivanja u zemlji koja je različita od zemlje gdje imaju stalnu adresu zbog povlastica povezanih s njihovim diplomatskim statusom ili drugim međunarodno dogovorenim pravilima, rezidentnost se utvrđuje pomoću takve službene dokumentacije koja je na raspolaganju isplatitelju.

4. Svaka država članica koja dodjeljuje porezne brojeve ili njihove ekvivalente do 31. prosinca 2014. obavješćuje Komisiju o strukturi i formatu tih brojeva, kao i o službenoj dokumentaciji koja sadrži informacije o dodijeljenim poreznim brojevima. Svaka država članica također obavješćuje Komisiju ako se dogode bilo kakve promjene u tom smislu. Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje objedinjeni popis primljenih informacija.

Članak 4.

Isplatitelji

1. Nositelj gospodarske djelatnosti osnovan u državi članici koji isplati kamatu, ili osigura takvo plaćanje, za trenutačnu korist stvarnog korisnika smatra se isplatiteljem za potrebe ove Direktive.

Za potrebe ovog stavka nevažno je je li dotični nositelj gospodarske djelatnosti dužnik ili izdavatelj potraživanja ili osiguranja koje proizvodi dohodak ili nositelj gospodarske djelatnosti zadužen od strane dužnika ili izdavatelja potraživanja ili od strane stvarnog korisnika za plaćanje dohotka ili osiguravanje isplate dohotka.

Nositelj gospodarske djelatnosti osnovan u državi članici također se smatra isplatiteljem za potrebe ove Direktive kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

on izvrši isplatu kamate drugom nositelju gospodarske djelatnosti ili osigura takvu isplatu, uključujući stalni poslovni nastan ili poduzeće kćer prvog nositelja gospodarske djelatnosti, osnovanom izvan područja iz članka 7. i izvan teritorijalnog područja primjene sporazuma i aranžmana koji predviđaju iste mjere ili mjere ekvivalentne onima iz ove Direktive; i

(b)

prvi nositelj gospodarske djelatnosti ima razloga vjerovati, na temelju dostupnih informacija, da će drugi nositelj gospodarske djelatnosti isplatiti dohodak, ili osigurati takvu isplatu za trenutačnu korist stvarnog korisnika koji je pojedinac za kojeg prvi nositelj gospodarske djelatnosti zna da je rezident druge države članice, uzimajući u obzir članak 3.

Kada su ispunjeni uvjeti iz prvog podstavka točaka (a) i (b), smatra se da je isplata koju je izvršio ili osigurao prvi nositelj gospodarske djelatnosti izvršena ili osigurana za trenutačnu korist stvarnog korisnika iz prvog podstavka točke (b).

2. Subjekt ili pravni aranžman koji ima svoje mjesto stvarne uprave unutar države članice i koji ne podliježe uspješnom oporezivanju prema općim pravilima za izravno oporezivanje primjenjivo bilo u toj državi članici ili u državi članici u kojoj je osnovan, ili u bilo kojoj zemlji ili jurisdikciji u kojoj je inače rezident za potrebe oporezivanja, smatra se da je isplatitelj nakon primitka isplate kamate ili nakon osiguravanja takve isplate.

Za potrebe ovog stavka, smatra se da kategorije subjekata i pravnih aranžmana iz okvirnog popisa u Prilogu II. ne podliježu uspješnom oporezivanju.

Kada subjekt ili pravni aranžman ne pripada ni u jednu od kategorija iz okvirnog popisa u Prilogu II. ili kada je obuhvaćen tim prilogom, ali tvrdi da podliježe uspješnom oporezivanju, nositelj gospodarske djelatnosti utvrđuje podliježe li on uspješnom oporezivanju na temelju činjenica koje su općenito priznate ili na temelju službenih isprava koje predoči subjekt ili pravni aranžman ili koje su dostupne mjerama temeljite identifikacije stranaka poduzetima u skladu s Direktivom 2005/60/EZ.

Svaki nositelj gospodarske djelatnosti osnovan u državi članici koji isplati kamatu, ili osigura takvo plaćanje, za subjekt ili pravni aranžman iz ovog stavka i koji ima svoje mjesto stvarne uprave u državi članici koja nije država u kojoj je nositelj gospodarske djelatnosti osnovan obavješćuje nadležno tijelo u svojoj državi članici u kojoj je osnovan o sljedećem, koristeći se informacijama navedenima u članku 2. stavku 3. četvrtom podstavku ili drugim raspoloživim informacijama:

i.	nazivu, ako on postoji, subjekta ili pravnog aranžmana;

ii.	njegovom pravnom obliku;

iii.	njegovom mjestu stvarne uprave;

iv.	ukupnom iznosu isplate kamate, navedenom u skladu s člankom 8., koji je isplaćen, ili osiguran, za subjekt ili pravni aranžman;

v.	datumu posljednje isplate kamate.

Fizičke osobe koje se smatraju stvarnim korisnicima isplate kamate izvršene ili osigurane za subjekte ili pravne aranžmane iz prvog podstavka ovog stavka utvrđuju se u skladu s pravilima predviđenima u članku 2. stavku 4. Kada se primjenjuje članak 2. stavak 4. točka (c), subjekt ili pravni aranžman, kad god fizička osoba na neki kasniji datum stekne pravo na imovinu iz koje proizlazi isplata kamate, ili drugu imovinu koja predstavlja isplatu kamate, dostavlja nadležnom tijelu države članice u kojoj ima mjesto stvarne uprave informacije navedene u članku 8. stavku 1. drugom podstavku. Subjekt ili pravni aranžman također obavješćuje svoje nadležno tijelo o svakoj promjeni svog mjesta stvarne uprave.

Obveze iz petog podstavka ostaju 10 godina od datuma posljednje isplate kamate koju subjekt ili pravni aranžman primi ili se za njega osigura ili posljednjeg datuma kad je fizička osoba stekla pravo na imovinu iz koje proizlazi isplata kamate ili drugu imovinu koja predstavlja isplatu kamate, već prema tome koji datum je kasniji.

Ako subjekt ili pravni aranžman, u slučaju kada se primjenjuje članak 2. stavak 4. točka (c), promijeni svoje mjesto stvarne uprave u drugu državu članicu, nadležno tijelo prve države članice izvješćuje nadležno tijelo nove države članice o sljedećim informacijama:

i.	iznosu isplate kamate primljenom ili osiguranom za subjekt ili pravni aranžman koji nije još uvijek obuhvaćen prošlim pravima na relevantnu imovinu;

ii.

datumu posljednje isplate kamate koju subjekt ili pravni aranžman primi ili se za njega osigura ili posljednjem datumu kad je fizička osoba stekla pravo na cijelu imovinu ili dio imovine iz koje proizlazi takva isplata ili na drugu imovinu koja predstavlja isplatu kamate, već prema tome koji datum je kasniji.

Ovaj stavak ne primjenjuje se ako subjekt ili pravni aranžman podnese dokaz o tome da je on obuhvaćen jednim od sljedećih slučajeva:

(a)	on je društvo za zajednička ulaganja ili neki drugi zajednički investicijski fond ili program kako su definirani u članku 6. stavku 1. prvom podstavku točki (d) podtočkama i. i iii. ili točki (e) podtočkama i. i iii.;

(b)	on je institucija koje pruža usluge mirovina ili osiguranja ili poduzeće kojem je takva institucija dala ovlasti za upravljanje njezinom imovinom;

(c)

priznaje se prema postupcima primjenjivima u državama članicama gdje je on rezident za potrebe oporezivanja ili ima svoje mjesto stvarne uprave da će on biti oslobođen od uspješnog oporezivanja prema općim pravilima za izravno oporezivanje jer on služi isključivo u humanitarne svrhe za javnu korist;

(d)	on čini slučaj kada ima više stvarnih korisnika za koje je nositelj gospodarske djelatnosti koji izvršava ili osigurava isplatu utvrdio identitet i rezidentnost svih stvarnih korisnika u skladu sa člankom 3. i nositelj gospodarske djelatnosti je stoga isplatitelj u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

3. Subjekt iz stavka 2. koji je sličan društvu za zajednička ulaganja ili zajedničkom investicijskom fondu ili programu iz stavka 2. osmog podstavka točke (a) ima mogućnost da se za potrebe ove Direktive s njim postupa kao s takvim društvom, investicijskim fondom ili programom.

Kada subjekt iskoristi mogućnost iz prvog podstavka ovog stavka, država članica u kojoj taj subjekt ima stvarnu upravu izdaje potvrdu o tome. Subjekt predočuje tu potvrdu nositelju gospodarske djelatnosti koji izvršava isplatu kamate ili je osigurava. Nositelj gospodarske djelatnosti je u tom slučaju oslobođen od obveza utvrđenih u stavku 2. četvrtom podstavku.

Države članice utvrđuju detaljna pravila za korištenje mogućnosti iz prvog podstavka ovog stavka od strane subjekata koji imaju stvarnu upravu na njihovom području, kako bi se osigurala učinkovita primjena ove Direktive.”

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 6.

Definicija isplate kamate

1. Za potrebe ove Direktive ‚isplata kamate’ znači:

(a)

kamata plaćena ili pripisana na račun koja se odnosi na potraživanja duga bilo koje vrste, bez obzira na to je li osigurana hipotekom ili ne i bez obzira uključuje li pravo na sudjelovanje u dobiti dužnika ili ne, te posebno dohodak od državnih vrijednosnih papira i dohodak od obveznica ili zadužnica, uključujući premije i nagrade od takvih vrijednosnih papira, obveznica ili zadužnica; zatezne kamate na zakašnjela plaćanja ne smatraju se isplatama kamata;

(b)

svaki dohodak plaćen ili ostvaren, ili doznačen na račun, u vezi s vrijednosnim papirima bilo koje vrste, osim kada se dohodak izravno smatra isplatom kamate u skladu s točkom (a), (c), (d) ili (e), i gdje:

i.	uvjeti za povrat na kapital definiran na datum izdavanja uključuju obvezu prema ulagaču da će on primiti, na kraju razdoblja, najmanje 95 % uloženog kapitala; ili

ii.	uvjeti definirani na datum izdavanja predviđaju poveznicu od najmanje 95 % dohotka od vrijednosnog papira na kamatu ili vrstu dohotka iz točke (a), (c), (d) ili (e);

(c)	kamate koje teku ili se pripisuju pri prodaji, povratu ili otkupu potraživanja duga iz točke (a) i svaki dohodak obračunan ili koji se pripisuje pri prodaji, povratu ili otkupu vrijednosnih papira iz točke (b);

(d)

dohodak koji proizlazi iz isplata iz točke (a), (b) ili (c) ovog stavka bilo izravno ili neizravno, uključujući i one posredstvom subjekta ili pravnog aranžmana iz članka 4. stavka 2., ako ga distribuira bilo koji od sljedećih:

društva za zajednička ulaganja ili drugi zajednički investicijski fondovi ili programi, koji su ili registrirani kao takvi u skladu s pravom bilo koje države članice ili pravom zemalja Europskoga gospodarskog prostora koje ne pripadaju Uniji, ili imaju pravila fonda ili osnivačke dokumente uređene pravom u vezi sa zajedničkim investicijskim fondovima ili programima jedne od tih država ili zemalja. To se primjenjuje bez obzira na pravni oblik takvih društava, fondova ili programa i bez obzira na bilo koje ograničenje na ograničenu skupinu ulagača u kupnju, prodaju ili otkup njihovih dionica ili udjela;

ii.	subjekti koji su iskoristili mogućnost iz članka 4. stavka 3.;

iii.

svaki zajednički investicijski fond ili program osnovan izvan područja iz članka 7. i izvan Europskoga gospodarskog prostora. To se primjenjuje bez obzira na pravni oblik takvog fonda ili programa i bez obzira na bilo koje ograničenje na ograničenu skupinu ulagača u kupnju, prodaju ili otkup njihovih dionica ili udjela;

(e)

dohodak ostvaren prodajom, povratom ili otkupom dionica ili udjela u sljedećim društvima, subjektima, investicijskim fondovima ili programima, ako oni ulažu, izravno ili neizravno, putem takvih drugih društava, fondova ili programa, ili putem subjekata ili pravnih aranžmana iz članka 4. stavka 2., više od 40 % svoje imovine u potraživanja duga kako je to navedeno u točki (a) ovog stavka ili u vrijednosne papire kako je to navedeno u njegovoj točki (b):

ii.	subjekti koji su iskoristili mogućnost iz članka 4. stavka 3.;

iii.

Za potrebe ove točke, imovina koju društva ili subjekti ili investicijski fondovi ili programi moraju držati kao kolateral prema uvjetima njihovih sporazuma, ugovora ili druge pravne dokumentacije kako bi im to omogućilo da ispune svoje investicijske ciljeve, i u odnosu na koju ulagač nije stranka i nema nikakva zakonska prava, ne smatraju se potraživanjima duga iz točke (a) ili vrijednosnim papirima iz točke (b);

(f)

beneficije iz ugovora o životnom osiguranju, ako:

i.	ugovor sadrži jamstvo prinosa; ili

ii.	stvarno izvršenje ugovora je više od 40 % povezano s kamatom ili dohotkom iz točaka (a), (b), (c) (d) i (e).

Za potrebe ove točke višak svakog povrata plaćanja ili djelomičnog povrata plaćanja što ga izvrši osiguravatelj životnog osiguranja prije dospijeća ugovora o životnom osiguranju, kao i višak svakog iznosa što ga isplati osiguravatelj životnog osiguranja iznad iznosa plaćanja izvršenih osiguravatelju životnog osiguranja u sklopu istog ugovora o životnom osiguranju, smatraju se beneficijom od ugovora o životnom osiguranju. U slučaju prijenosa, u cijelosti ili djelomično, životnog osiguranja na treću stranu, višak vrijednosti ugovora prenesen iznad iznosa svih isplata izvršenih osiguravatelju životnog osiguranja također se smatra beneficijom iz ugovora o životnom osiguranju. Beneficija iz ugovora o životnom osiguranju koji isključivo predviđa mirovinu, ili fiksni anuitet, koji se isplaćuje najmanje pet godina, smatra se takvom samo ako se radi o otplati ili prijenosu na treću stranu koji su izvršeni prije kraja razdoblja od pet godina. Iznos isplaćen isključivo u slučaju smrti, invalidnosti ili bolesti ne smatra se beneficijom od ugovora o životnom osiguranju.

Međutim, države članice imaju mogućnost uključivanja dohotka navedenog u prvom podstavku točki (e) u definiciju kamate, za društva za zajedničko ulaganje ili druge zajedničke investicijske fondove ili programe, koji su ili registrirani u skladu s njihovim pravilima ili imaju pravila fonda ili osnivačke dokumente uređene njihovim pravom, samo u mjeri u kojoj takav dohodak odgovara dobiti koja izravno ili neizravno proizlazi iz isplaćenih kamata u smislu prvog podstavka točke (a), (b) ili (c).

Što se tiče prvog podstavka točke (f) podtočke ii., država članica ima mogućnost uključivanja u definiciju isplate kamate beneficije bez obzira na sastav rezultata, ako su plaćene ili dobivene od osiguratelja životnog osiguranja osnovanog u toj državi.

Kada država članica iskoristi jednu ili obje mogućnosti iz drugog i trećeg podstavka, o tome obavješćuje Komisiju. Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje činjenicu da je mogućnost iskorištena i, s učinkom od datuma takve objave, iskorištenje mogućnosti je obvezujuće za druge države članice.

2. Što se tiče stavka 1. prvog podstavka točke (b), kada isplatitelj nema informacije o iznosu dohotka koji se plaća, koji je ostvaren ili doznačen, ukupan iznos isplate smatra se isplatom kamate.

Što se tiče stavka 1. prvog podstavka točke (c), kada isplatitelj nema informacije o iznosu kamate ili dohotka koji je obračunan ili se pripisuje pri prodaji, povratu ili otkupu, ukupan iznos isplate smatra se isplatom kamate.

Što se tiče stavka 1. prvog podstavka točaka (d) i (e), kada isplatitelj nema informacije o dijelu dohotka koji proizlazi iz isplata kamata u smislu točke (a), (b) ili (c) tog podstavka, ukupan iznos dohotka smatra se isplatom kamate.

Što se tiče stavka 1. prvog podstavka točke (f), kada isplatitelj nema informacije o iznosu beneficije od ugovora o životnom osiguranju, ukupan iznos isplate smatra se isplatom kamate.

3. Što se tiče stavka 1. prvog podstavka točke (e), kada isplatitelj nema informacije o postotku imovine uložene u potraživanja duga ili relevantne vrijednosne papire, ili u dionice ili udjele definirane tom točkom, smatra se da je taj postotak iznad 40 %. Ako ne može odrediti iznos dohotka koji ostvaruje stvarni korisnik, smatra se da dohodak odgovara primicima od prodaje, povrata ili otkupa dionica ili udjela.

Što se tiče stavka 1. prvog podstavka točke (f) podtočke ii., kada isplatitelj nema informacije o postotku rezultata povezanog s isplatom kamate u smislu točke (a), (b), (c), (d) ili (e) tog podstavka, smatra se da je taj postotak iznad 40 %.

4. Kada je isplata kamate kako je definirana u stavku 1. izvršena subjektu ili pravnom aranžmanu iz članka 4. stavka 2. ili je doznačena na račun takvog subjekta ili pravnog aranžmana, smatra se da pripada fizičkoj osobi iz članka 2. stavka 4. U slučaju subjekta, to se primjenjuje samo ako subjekt nije iskoristio mogućnost iz članka 4. stavka 3.

5. Što se tiče stavka 1. prvog podstavka točaka (c) i (e), države članice imaju mogućnost zatražiti od isplatitelja na njihovom području da obračunaju kamate ili drugi relevantni dohodak tijekom određenog razdoblja koje ne može biti dulje od godine dana, te postupati s tako obračunanom kamatom ili drugim relevantnim dohotkom kao s isplatom kamate iako nije bilo prodaje, otkupa ili povrata tijekom tog razdoblja.

6. Odstupajući od stavka 1. prvog podstavka točaka (d) i (e), države članice imaju mogućnost isključiti iz definicije isplate kamate svaki dohodak naveden u tim odredbama koji distribuiraju društva ili subjekti ili investicijski fondovi ili programi koji imaju pravila fonda ili osnivačke dokumente uređene njihovim pravom, kad izravna ili neizravna ulaganja takvih društava, subjekata, fondova ili programa u potraživanjima duga iz točke (a) tog podstavka ili u vrijednosnim papirima iz točke (b) tog podstavka ne prelaze 15 % njihove imovine.

Odstupajući od stavka 4., države članice imaju mogućnost iz definicije isplate kamate u stavku 1. isključiti isplatu kamate plaćenu ili pripisanu na račun subjekta ili pravnog aranžmana, navedenog u članku 4. stavku 2., koji ima mjesto stvarne uprave unutar njihovog područja, kad izravna ili neizravna ulaganja takvog subjekta ili pravnog aranžmana u potraživanja duga iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) ili u vrijednosne papire iz točke (b) tog podstavka ne prelazi 15 % njegove imovine. U slučaju subjekta, to se primjenjuje samo ako subjekt nije iskoristio mogućnost iz članka 4. stavka 3.

Kada država članica iskoristi jednu ili obje mogućnosti iz prvog i drugog podstavka, o tome obavješćuje Komisiju. Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje činjenicu da je mogućnost iskorištena i, s učinkom od datuma takve objave, iskorištenje mogućnosti je obvezujuće za druge države članice.

7. Pragovi od 40 % iz stavka 1. prvog podstavka točke (e) i točke (f) podtočke ii. i iz stavka 3. od 1. siječnja 2016. iznose 25 %.

8. Pragovi iz stavka 1. prvog podstavka točke (e) i iz stavka 6. određuju se u odnosu na politiku ulaganja, ili u odnosu na strategiju i ciljeve ulaganja, kako je to utvrđeno dokumentacijom kojom se uređuje djelovanje dotičnih društava ili subjekata ili investicijskih fondova ili programa.

Za potrebe ovog stavka dokumentacija uključuje:

(a)	pravila fonda ili osnivačke dokumente dotičnih društava ili subjekata ili investicijskih fondova ili programa;

(b)	svaki sporazum, ugovor ili drugu pravnu dokumentaciju koju sklope dotična društva ili subjekti ili investicijski fondovi ili programi koja se stavi na raspolaganje nositelju gospodarske aktivnosti; i

(c)	svaki prospekt ili sličan dokument izdan od strane ili u ime dotičnih društava ili subjekata ili investicijskih fondova ili programa koji se stavi na raspolaganje njihovim ulagačima.

Kada dokumentacija ne definira politiku ulaganja ili strategiju i ciljeve ulaganja, ti postoci se utvrđuju u odnosu na stvarni sastav imovine dotičnih društava ili subjekata ili investicijskih fondova ili programa, koja proizlazi iz prosjeka imovine na početku, ili na datum njihovog prvog polugodišnjeg izvješća, te na kraju njihovog posljednjeg računovodstvenog razdoblja prije datuma kada isplatitelj izvrši ili osigura isplatu kamate stvarnom korisniku. Za novoosnovana društva ili subjekte ili investicijske fondove ili programe, takav stvarni sastav proizlazi iz imovine na početni datum i na datum prve evaluacije imovine kako je utvrđeno dokumentacijom kojom se uređuje djelovanje dotičnih društava ili subjekata ili investicijskih fondova ili programa.

Sastav imovine mjeri se u skladu s pravilima primjenjivima u državi članici ili u zemlji Europskoga gospodarskog prostora koja ne pripada Uniji, u kojoj su kao takvi registrirani društvo za zajednička ulaganja ili drugi zajednički investicijski fond ili program, ili prema pravu kojim se uređuju njihova pravila ili osnivački dokumenti. Sastav izmjeren kao takav obvezujući je za druge države članice.

9. Dohodak iz stavka 1. prvog podstavka točke (b) smatra se isplatom kamate samo ako su vrijednosni papiri iz kojih proizlazi taj dohodak bili prvi put izdani 1. srpnja 2014. ili kasnije. Vrijednosni papiri izdani prije tog datuma ne uzimaju se u obzir za postotke iz točke (e) tog podstavka i iz stavka 6.

10. Beneficije iz ugovora o životnom osiguranju smatraju se isplatom kamate u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom točkom (f) samo ako je taj ugovor o životnom osiguranju koji proizvodi takve beneficije bio prvi put potpisan 1. srpnja 2014. ili kasnije.

11. Države članice imaju mogućnost smatrati dohodak iz stavka 1. prvog podstavka točke (e) podtočke i., ostvaren prodajom, povratom ili otkupom dionica ili udjela u registriranim društvima za zajednička ulaganja koja nisu UCITS ovlaštena u skladu s Direktivom 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*2), isplatom kamate samo ako se ona obračunava za ta društva 1. srpnja 2014. ili kasnije.

(*2) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).”"

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Informacije koje daju isplatitelji

1. Ako je stvarni korisnik rezident u državi članici koja nije ona u kojoj je osnovan isplatitelj, minimalna količina informacija koju isplatitelji moraju priopćiti nadležnim tijelima države članice u kojoj su osnovani jest:

(a)	identitet i rezidentnost stvarnog korisnika osnovanog u skladu s člankom 3., ili, u slučajevima kada ima više stvarnih korisnika, identitet i rezidentnost svih stvarnih korisnika koji su obuhvaćeni područjem primjene članka 1. stavka 1.;

(b)	naziv i adresa isplatitelja;

(c)	broj računa stvarnog korisnika, a tamo gdje toga nema, identifikacija potraživanja duga koje daje pravo na isplatu kamate ili ugovora o životnom osiguranju, vrijednosnog papira ili udjela koji daje pravo na tu isplatu;

(d)	informacije o isplati kamate u skladu sa stavkom 2.

Ako je stvarni korisnik rezident u državi članici koja nije ona u kojoj isplatitelj prema članku 4. stavku 2. ima svoje mjesto stvarne uprave, takav isplatitelj dostavlja nadležnom tijelu države članice u kojoj ima svoje mjesto stvarne uprave informacije iz prvog podstavka točaka od (a) do (d) ovog stavka. Osim toga, takvi isplatitelji izvješćuju o sljedećem:

i.	ukupnom iznosu isplata kamate primljenom ili osiguranom za koji se smatra da pripada njegovim stvarnim korisnicima;

ii.	kada fizička osoba postane stvarni korisnik prema članku 2. stavku 4. točki (c), iznosu za koji se smatra da pripada toj fizičkoj osobi i datumu takvog obračunanog iznosa.

2. Minimalna količina informacija o isplati kamate koju isplatitelj mora priopćiti raščlanjuje se na sljedeće kategorije isplate kamata i sadržava:

(a)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (a): iznos isplaćene ili pripisane kamate;

(b)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (b): ili iznos svakog plaćenog, ostvarenog ili pripisanog dohotka ili ukupan iznos isplate;

(c)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (c) ili (e): ili iznos kamate ili dohotka navedenih u tim točkama ili ukupni iznos primitaka od prodaje, otkupa ili povrata;

(d)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (d): ili iznos dohotka iz te točke ili ukupan iznos raspodjele;

(e)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 4.: iznos kamate pripisane svakom stvarnom korisniku koji je obuhvaćen područjem primjene članka 1. stavka 1.;

(f)	ako se država članica koristi mogućnošću iz članka 6. stavka 5.: iznos obračunane kamate ili drugog relevantnog dohotka;

(g)

u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (f): ili iznos obračunane koristi u skladu s tom odredbom li ukupan iznos isplate. Ako, u slučaju prijenosa na treću stranu, isplatitelj nema informacija o prenesenoj vrijednosti: iznos isplata osiguravatelju životnog osiguranja na temelju ugovora o životnom osiguranju.

Kada izvješćuje o ukupnim iznosima u skladu s prvim podstavkom točkama (b), (c), (d) i (g) ovog stavka, isplatitelj obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj je osnovan ili, u slučaju isplatitelja iz članka 4. stavka 2., nadležno tijelo države članice u kojoj ima mjesto stvarne uprave.

3. U slučajevima kada ima više stvarnih korisnika, isplatitelj obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj je osnovan ili, u slučaju isplatitelja iz članka 4. stavka 2., nadležno tijelo države članice u kojoj ima mjesto stvarne uprave, je li iznos o kojem je izvijestio za svakog stvarnog korisnika puni iznos koji se može pripisati zajedno svim stvarnim korisnicima, stvarni udio koji se odnosi na dotičnog stvarnog korisnika ili jednaki udio.

4. Neovisno o stavku 2., države članice mogu dopustiti isplatiteljima da izvijeste samo o sljedećem:

(a)	u slučaju isplata kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (a), (b) ili (d): ukupnom iznosu kamate ili dohotka;

(b)	u slučaju isplata kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (c) ili (e): ukupnom iznosu primitaka od prodaje, otkupa ili povrata koji su povezani s takvim isplatama;

(c)

u slučaju isplata kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (f): ili o koristima o kojima isplatitelj nije na drugi način obavijestio nadležno tijelo države članice rezidentnosti stvarnog korisnika, izravno ili putem svog poreznog predstavnika ili nadležnog tijela druge države članice, u skladu sa svim zakonodavnim odredbama koje su različite od odredaba potrebnih za provedbu ove Direktive, ili o ukupnom uplaćenom iznosu u okviru ugovora za životno osiguranje iz kojih takve isplate proizlaze.

Isplatitelj obavješćuje o tome priopćuje li ukupan iznos u skladu s prvim podstavkom točkama (a), (b) i (c) ovog stavka.”

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

dodaju se sljedeći stavci:

„1.a Nadležno tijelo države članice u kojoj je nositelj gospodarske djelatnosti osnovan prosljeđuje informacije iz članka 4. stavka 2. četvrtog podstavka nadležnom tijelu druge države članice u kojoj se nalazi stvarna uprava subjekta ili pravnog aranžmana.

1.b Ako je isplatitelj u smislu članka 4. stavka 2. promijenio mjesto stvarne uprave koje je sad u drugoj državi članici, nadležno tijelo prve države članice prosljeđuje informacije iz članka 4. stavka 2. sedmog podstavka nadležnom tijelu te druge države članice.”;

(b)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Prosljeđivanje informacija provodi se automatski i najmanje jednom godišnje, u roku od šest mjeseci od završetka porezne godine države članice isplatitelja ili nositelja gospodarske djelatnost i obuhvaća sljedeće slučajeve iz te godine:

i.	sve isplate kamate;

ii.	sve slučajeve u kojima pojedinci postaju stvarni korisnici u skladu s člankom 2. stavkom 4.;

iii.	sve promjene mjesta stvarne uprave isplatitelja iz članka 4. stavka 2.”

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Tijekom prijelaznog razdoblja, počevši od datuma navedenog u članku 17. stavcima 2. i 3. i podložno članku 13. stavku 1., Luksemburg i Austrija nisu obvezni primjenjivati odredbe poglavlja II.

Oni će, međutim, primati informacije od drugih država članica u skladu s poglavljem II.

Cilj je ove Direktive, tijekom prijelaznog razdoblja, osigurati minimalnu razinu uspješnog oporezivanja štednje u obliku isplate kamate izvršene u jednoj državi članici stvarnim korisnicima koji su za potrebe oporezivanja fizičke osobe – rezidenti u drugoj državi članici.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Na kraju prijelaznog razdoblja, Luksemburg i Austrija obvezni su primjenjivati odredbe poglavlja II. i prestati primjenjivati porez po odbitku i dijeljenje prihoda na temelju članaka 11. i 12. Ako tijekom prijelaznog razdoblja Luksemburg ili Austrija odluče primjenjivati odredbe poglavlja II., oni će prestati primjenjivati porez po odbitku i dijeljenje prihoda na temelju članaka 11. i 12.”

Članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 10., ako je stvarni korisnik rezident u državi članici koja nije istovjetna onoj u kojoj je isplatitelj osnovan ili, ako se radi o isplatitelju iz članka 4. stavka 2., onoj u kojoj takav isplatitelj ima mjesto stvarne uprave, Luksemburg i Austrija će ubirati porez po odbitku po stopi od 15 % tijekom prve tri godine prijelaznog razdoblja, 20 % tijekom sljedeće tri godine te 35 % nakon toga.

2. Isplatitelj ubire porez po odbitku na sljedeći način:

(a)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (a): na iznos isplaćene ili pripisane kamate;

(b)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (b): na iznos svakog plaćenog, ostvarenog ili pripisanog dohotka;

(c)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (c) ili (e): ili na iznos kamate ili dohotka navedenih u tim točkama ili primjenom istovjetnih davanja na ukupni iznos primitaka od prodaje, otkupa ili povrata koja snosi stvarni korisnik;

(d)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (d): na iznos dohotka iz te točke;

(e)	u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 4.: na iznos kamata pripisanih svakom stvarnom korisniku koji je obuhvaćen područjem primjene članka 1. stavka 1. Ukupan iznos na koji se ubire porez ne prelazi iznos isplate kamate koju prima ili osigurava subjekt ili pravni aranžman;

(f)	ako država članica koristi mogućnost iz članka 6. stavka 5.: na iznos obračunane kamate ili drugog relevantnog dohotka;

(g)

u slučaju isplate kamate u smislu članka 6. stavka 1. prvog podstavka točke (f): na iznos obračunane koristi u skladu s tom odredbom. Države članice mogu dopustiti isplatitelju da ubire porez po odbitku samo na koristi o kojima isplatitelj ili njegovi porezni predstavnici još nisu obavijestili nadležno tijelo države članice rezidentnosti stvarnog korisnika u skladu s bilo kojim zakonodavnim odredbama različitima od onih koje su potrebne za provedbu ove Direktive.

Kada prihod od poreza po odbitku prenosi nadležnom tijelu, isplatitelj ga obavješćuje o broju stvarnih korisnika na koje se odnosi ubiranje poreza po odbitku razvrstano prema državama članicama njihove rezidentnosti.”;

(b)	u stavku 3. tekst „točaka (a) i (b) stavka 2. ‚zamjenjuje se tekstom’ stavka 2. točaka (a), (b) i (c)”;

(c)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Tijekom prijelaznog razdoblja, države članice koje ubiru porez po odbitku mogu odrediti da se nositelj gospodarske djelatnosti koji izvršava isplatu kamate ili osigurava takvu isplatu za subjekt ili pravni aranžman iz članka 4. stavka 2. čije je mjesto stvarne uprave u drugoj državi članici smatra isplatiteljem umjesto tog subjekta ili pravnog aranžmana, te da ubire porez po odbitku na tu kamatu, osim ako se subjekt ili pravni aranžman formalno suglasi da se njegovo ime, ako postoji, njegov pravni oblik, mjesto stvarne uprave i ukupni iznos isplaćene ili osigurane kamate priopće u skladu s člankom 4. stavkom 2. četvrtim podstavkom.”

10.

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

Iznimke od postupka poreza po odbitku

1. Države članice koje ubiru porez po odbitku u skladu s člankom 11. propisuju sljedeće postupke kako bi osigurale da stvarni korisnik može zatražiti da se ne primjenjuje porez po odbitku:

(a)	postupak koji omogućuje da stvarni korisnik izričito ovlasti isplatitelja na priopćivanje informacija u skladu s poglavljem II., pri čemu to ovlaštenje obuhvaća sve isplate kamate koje taj isplatitelj pripisuje stvarnom korisniku; u tom se slučaju primjenjuje članak 9.;

(b)	postupak koji osigurava da se ne ubire porez po odbitku ako stvarni korisnik predoči isplatitelju potvrdu izdanu na njegovo ime od strane nadležnog tijela države članice u kojoj on ima rezidentnost za potrebe oporezivanja u skladu sa stavkom 2.

2. Na zahtjev stvarnog korisnika, nadležno tijelo države članice u kojoj on ima rezidentnost za potrebe oporezivanja izdaje potvrdu koja sadrži:

(a)	osobno ime, adresu, porezni identifikacijski broj ili njegov ekvivalent i datum i mjesto rođenja stvarnog korisnika;

(b)	naziv i adresu isplatitelja;

(c)	broj računa stvarnog korisnika ili, ako ne postoji, podatke o vrijednosnom papiru.

Takva potvrda vrijedi za razdoblje od najviše tri godine. Izdaje se svakom stvarnom korisniku koji to zatraži unutar dva mjeseca od podnošenja zahtjeva.”

11.

Članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)

u stavku 2., prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ako je na isplatu kamate pripisanu stvarnom korisniku bio primijenjen porez po odbitku u državi članici isplatitelja, tada će država članica u kojoj stvarni korisnik ima rezidentnost za potrebe oporezivanja priznati porezni odbitak jednak iznosu poreza po odbitku u skladu sa svojim nacionalnim pravom.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako je, uz porez po odbitku naveden u članku 11., na isplatu kamate pripisanu stvarnom korisniku bio primijenjen bilo koji drugi oblik poreza po odbitku, a država članica u kojoj stvarni korisnik ima rezidentnost za potrebe oporezivanja priznaje porezni odbitak za takav porez po odbitku u skladu sa svojim nacionalnim pravom ili sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, taj drugi porez po odbitku odbija se prije primjene postupka utvrđenog u stavku 2.”

12.	U članku 15. stavku 1. drugom podstavku riječ „Prilog” zamjenjuje se riječju „Prilog III.”

13.	U članku 18. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim: „Komisija svake tri godine izvješćuje Vijeće o primjeni ove Direktive na temelju statističkih podataka iz Priloga IV. koje svaka država članica dostavlja Komisiji.”

14.

Umeću se sljedeći članci:

„Članak 18.a

Provedbene mjere

1. Komisija može, odlučujući u skladu s postupkom iz članka 18.b stavka 2., donijeti mjere u sljedeće svrhe:

(a)	određivanje pružatelja podataka koje isplatitelji mogu koristiti za dobivanje informacija koje su potrebne za pravilnu obradu, za potrebe članka 6. stavka 1. prvog podstavka točaka (b), (d) i (e);

(b)	utvrđivanje zajedničkih formata i praktičnih aranžmana koji su potrebni za elektroničku razmjenu informacija iz članka 9.;

(c)

utvrđivanje zajedničkih oblika za certifikate i ostale dokumente koji olakšavaju primjenu ove Direktive, posebno za dokumente koji su izdani u državama članicama koje ubiru porez po odbitku, koje država članica u kojoj stvarni korisnik ima rezidentnost za potrebe oporezivanja koristi za potrebe članka 14.

2. Komisija ažurira popis iz Priloga III. na zahtjev države članice koja je izravno zainteresirana.

Članak 18.b

Odbor

1. Komisiji pomaže Odbor za administrativnu suradnju u oporezivanju (‚Odbor’).

2. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”

15.	Prilog se mijenja u skladu s Prilogom ovoj Direktivi.

Članak 2.

1. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 1. siječnja 2016. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One primjenjuju te odredbe od prvog dana treće kalendarske godine nakon kalendarske godine u kojoj ova Direktiva stupa na snagu.

Kada države članice donose te odredbe, one prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine toga upućivanja.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. ožujka 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

A. TSAFTARIS

(1) SL C 184 E, 8.7.2010., str. 488.

(2) SL C 277, 17.11.2009., str. 109.

(3) Direktiva Vijeća 2003/48/EZ od 3. lipnja 2003. o oporezivanju dohotka od kamate na štednju (SL L 157, 26.6.2003., str. 38.).

(4) Direktiva 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (SL L 309, 25.11.2005., str. 15.).

(5) Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.).

(6) Direktiva Vijeća 85/611/EEZ od 20. prosinca 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa o društvima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 375, 31.12.1985., str. 3.).

(7) SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(8) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

PRILOG

Prilog Direktivi 2003/48/EZ mijenja se kako slijedi:

1.	Prilog postaje „Prilog III.”

Sljedeći prilog umeće se kao „Prilog I.”:

„PRILOG I.

Okvirni popis kategorija subjekata i pravnih aranžmana za koje se smatra da ne podliježu uspješnom oporezivanju za potrebe članka 2. stavka 3.

Subjekti i pravni aranžmani čije je mjesto poslovnog nastana ili mjesto stvarne uprave u zemlji ili jurisdikciji koja je izvan teritorijalnog područja primjene ove Direktive, kako je definirano člankom 7., i koja je različita od onih navedenih u članku 17. stavku 2.:

Zemlje i jurisdikcije	Kategorije subjekata i pravnih aranžmana
Antigva i Barbuda	International business company (međunarodno poduzeće)
Anjouan (Komori)	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Bahami	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Foundation (zaklada) International business company (međunarodno poduzeće)
Bahrein	Financijski trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Barbados	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće) International Society with Restricted Liability (međunarodno društvo s ograničenom odgovornošću)
Belize	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Bermudi	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Izuzeto poduzeće
Brunej	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće) International trust (međunarodni trust) International Limited Partnership (međunarodno komanditno društvo)
Cookovi otoci	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International trust (međunarodni trust) International company (međunarodno poduzeće) International partnership (međunarodno društvo osoba)
Kostarika	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Poduzeće
Džibuti	Izuzeto poduzeće Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Dominika	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Fidži	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Francuska Polinezija	Société (poduzeće) Société de personnes (društvo osoba) Société en participation (zajednički pothvat) Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Grenada	International business company (međunarodno poduzeće) Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Guam	Company (poduzeće) Poduzeće s jednim vlasnikom Partnership (društvo osoba) Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Gvatemala	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Fundación (zaklada)
Hong Kong	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Društvo s ograničenom odgovornošću
Kiribati	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Labuan (Malezija)	Offshore company (offshore poduzeće) Malaysian offshore bank (malezijska offshore banka) Offshore limited partnership (offshore komanditno društvo) Offshore trust (offshore trust)
Libanon	Poduzeća koja koriste offshore režim Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Liberija	Nerezidentno poduzeće Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Makao	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Fundação (zaklada)
Maldivi	Poduzeće Društvo osoba Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Sjeverni Marijanski Otoci	Foreign sales corporation (korporacija za stranu prodaju) Offshore banking corporation (offshore bankovna korporacija) Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Maršalovi Otoci	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Mauricijus	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Global business company categories 1 and 2 (globalno poduzeće kategorije 1 i 2)
Mikronezija	Company (poduzeće) Partnership (društvo osoba) Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Nauru	Trust/nominee company (trust/nominalno poduzeće) Company (poduzeće) Partnership (društvo osoba) Poduzeće s jednim vlasnikom Strana oporuka Strani imetak Ostali oblici poduzeća dogovoreni s Vladom
Nova Kaledonija	Société (poduzeće) Société civile (društvo građanskog prava) Société de personnes (društvo osoba) Zajednički pothvat Ostavina Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Novi Zeland	Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Niue	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Panama	Fideicomiso (trust na koji se primjenjuje lokalno pravo) i trust na koji se primjenjuje strano pravo Fundación de interés privado (zaklada) International business company (međunarodno poduzeće)
Palau	Company (poduzeće) Partnership (društvo osoba) Poduzeće s jednim vlasnikom Predstavništvo Credit union (financijska zadruga) Cooperative (zadruga) Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Filipini	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Portoriko	Estate (ostavina) Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International banking entity (međunarodni bankovni subjekt)
Sveti Kristofor i Nevis	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Foundation (zaklada) Izuzeto poduzeće Izuzeto komanditno društvo
Sveta Lucija	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Sveti Vincent i Grenadini	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Sveti Toma i Prinsipe	International business company (međunarodno poduzeće) Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Samoa	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International trust (međunarodni trust) International company (međunarodno poduzeće) Offshore bank (offshore banka) Offshore insurance company (offshore osiguravajuće društvo) International partnership (međunarodno društvo osoba) Limited partnership (komanditno društvo)
Sejšeli	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Singapur	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Salomonovi Otoci	Company (poduzeće) Partnership (društvo osoba) Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Južna Afrika	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Tonga	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo
Tuvalu	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Provident fund (potporni fond)
Ujedinjeni Arapski Emirati	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Offshore company (offshore poduzeće)
Država Delaware (SAD)	Društvo s ograničenom odgovornošću
Država Wyoming (SAD)	Društvo s ograničenom odgovornošću
Američki Djevičanski otoci	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Izuzeto poduzeće
Urugvaj	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Sociedad Anónima Financiera de Inversión
Vanuatu	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Izuzeto poduzeće International company (međunarodno poduzeće)

Subjekti i pravni aranžmani čije je mjesto poslovnog nastana ili mjesto stvarne uprave u zemlji ili jurisdikciji navedenoj u članku 17. stavku 2., na koje se primjenjuje članak 2. stavak 3. dok dotična zemlja ili jurisdikcija ne donese odredbe koje su jednakovrijedne odredbama iz članka 4. stavka 2.:

Zemlje i jurisdikcije	Kategorije subjekata i pravnih aranžmana
Andora	Trust na koji se primjenjuje strano pravo
Angvila	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Aruba	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Stichting Particulier Fonds
Britanski Djevičanski otoci	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Poduzeće
Kajmanski otoci	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Izuzeto poduzeće
Guernsey	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Poduzeće Zaklada
Otok Man	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Poduzeće
Jersey	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Poduzeće Zaklada
Lihtenštajn	Anstalt (trust na koji se primjenjuje lokalno pravo) i trust na koji se primjenjuje strano pravo Stiftung (zaklada)
Monako	Trust na koji se primjenjuje strano pravo Fondation (zaklada)
Montserrat	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo International business company (međunarodno poduzeće)
Nizozemski Antili	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Stichting Particulier Fonds
San Marino	Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo Fondazione (zaklada)
Švicarska	Trust na koji se primjenjuje strano pravo Zaklada
Otoci Turks i Caicos	Izuzeto poduzeće Limited partnership (komanditno društvo) Trust na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo”

Sljedeći prilog umeće se kao „Prilog II.”:

„PRILOG II.

Okvirni popis kategorija subjekata i pravnih aranžmana za koje se smatra da ne podliježu uspješnom oporezivanju za potrebe članka 4. stavka 2.

Zemlje

Kategorije subjekata i pravnih aranžmana

Napomene

Sve države članice EU-a

Europsko gospodarsko interesno udruženje (EGIU)

Belgija

—	Société de droit commun/maatschap (društvo građanskog prava ili trgovačko društvo bez pravne osobnosti)

—	Société momentanée/tijdelijke handelsvennootschap (društvo bez pravne osobnosti čija je svrha obavljanje jedne ili više određenih trgovačkih aktivnosti)

—	Société interne/stille handelsvennootschap (društvo bez pravne osobnosti preko kojeg jedna ili više osoba imaju interes u aktivnostima kojima jedna ili više drugih osoba upravljaju u njihovo ime)

Uključeno samo ako nadređeni nositelj gospodarske djelatnosti koji izvršava isplatu kamate ili osigurava isplatu nije utvrdio identitet i rezidentnost svih stvarnih korisnika, inače pripada pod članak 4. stavak 2. točku (d).

Ta ‚društva‘ (čiji je naziv na francuskom i nizozemskom) nemaju pravnu osobnost i u odnosu na oporezivanje primjenjuje se ‚pristup pregleda‘.

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Bugarska

—	Дружество със специална инвестиционна цел (Investicijsko društvo za posebne namjene)

—	Инвестиционно дружество (Investicijsko društvo koje nije obuhvaćeno člankom 6.)

Subjekt izuzet od poreza na dobit korporacije.

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Osim u slučaju da skrbnik može dokazati da trust podliježe bugarskom porezu na dohodak.

Češka

—	Veřejná obchodní společnost (veř. obch. spol. ili v.o.s.) (društvo osoba)

—	Sdružení (udruženje)

—	Komanditní společnost

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Danska

—	Interessentskab (javno trgovačko društvo)

—	Kommanditselskab (komanditno društvo)

—	Kommanditaktieselskab/Partnerselskab

—	Partrederi

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Njemačka

—	Gesellschaft bürgerlichen Rechts (društvo građanskog prava)

—	Kommanditgesellschaft — KG, offene Handelsgesellschaft — OHG (komanditno društvo, javno trgovačko društvo)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Estonija

—	Seltsing (društvo osoba)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Irska

—	Društvo osoba i investicijsko udruženje

Skrbniku koji je irski rezident općenito se oporezuje dohodak koji proizlazi iz trusta. Međutim, ako korisnik ili skrbnik nisu irski rezidenti, oporezuje se samo dohodak koji potječe iz irskih izvora.

Grčka

—	Ομόρρυθμος εταιρεία (OE) (javno trgovačko društvo)

—	Ετερόρρυθμος εταιρεία (EE) (komanditno društvo)

Društva osoba podliježu porezu na dobit korporacije. Međutim, do 50 % dobiti društava osoba oporezuje se kod pojedinačnih članova društva po njihovoj osobnoj poreznoj stopi.

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Španjolska

—

Subjekti koji podliježu sustavu oporezivanja raspodjele dobiti:

—	Sociedad civil con o sin personalidad jurídica (društvo građanskog prava, s pravnom osobnošću ili bez nje),

—	Herencias yacentes (ostavina preminule osobe),

—	Comunidad de bienes (zajedničko vlasništvo).

—	Ostali subjekti bez pravne osobnosti koji predstavljaju posebnu ekonomsku jedinicu li posebnu skupinu imovine (Ley General Tributaria, članak 35. stavak 4.).

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Francuska

—	Société en participation (zajednički pothvat)

—	Société ou association de fait (de facto društvo)

—	Indivision (zajedničko vlasništvo)

—

Fiducie

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Italija

—	Sva društva građanskog prava i izjednačeni subjekti

Kategorija društava građanskog prava uključuje: ‚società in accomandita semplice‘, ‚società semplici‘, associazioni (udruženja) umjetnika ili profesionalaca za obavljanje njihove umjetnosti ili zvanja, bez pravne osobnosti, ‚società in nome collettivo‘, ‚società di fatto‘ (neregularna ili de facto društva osoba) i ‚società di armamento‘

—	Poduzeća s ograničenim brojem članova koji su se odlučili za poreznu transparentnost

Društva s ograničenom odgovornošću ili zadruge sastavljene od pojedinaca mogu koristiti režim ‚porezne transparentnosti‘ (članak 116. TUIR-a.).

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Osim ako skrbnik može dostaviti dokumentaciju kojom dokazuje da je trust porezni rezident i podliježe uspješnom oporezivanju dobiti u Italiji.

Cipar

—	Συνεταιρισμός (društvo osoba)

—	Σύνδεσμο or σωματείο (udruženje)

—	Συνεργατικές (zadruga)

Samo transakcije s članovima.

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Trustovi osnovani pod ciparskom jurisdikcijom smatraju se transparentnim subjektima u okviru nacionalnog prava.

Latvija

—	Pilnsabiedrība (javno trgovačko društvo)

—	Komandītsabiedrība (komanditno društvo)

—	Biedrība un nodibinājums (udruženje i zaklada)

—	Lauksaimniecības kooperatīvs (poljoprivredna zadruga)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Litva

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Luksemburg

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Mađarska

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Mađarska priznaje trustove kao ‚subjekte‘ u okviru nacionalnih pravila.

Malta

—	Soċjetà In Akkomandita (društvo osoba en commandite), čiji kapital nije podijeljen na udjele

—	Arrangement in participation (udruženje en participation)

—	Soċjetà Kooperattiva (zadruga)

Društva osoba en commandite čiji kapital je podijeljen na udjele podliježu općem porezu na dobit korporacija.

Nizozemska

—	Vennootschap onder firma (javno trgovačko društvo)

—	Commanditaire vennootschap (zatvoreno komanditno društvo)

Javna trgovačka društva, zatvorena komanditna društva i EGIU-i transparentni su u porezne svrhe.

—	Vereniging (udruženje)

—	Stichting (zaklada)

Verenigingen (udruženja) i stichtingen (zaklade) ne podliježu oporezivanju osim ako se bave trgovinom ili poslovanjem.

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Austrija

—	Offene Gesellschaft (OG) (javno društvo)

—	Offene Handelsgesellschaft (OHG) (javno trgovačko društvo)

—	Kommanditgesellschaft (KG) (komanditno društvo)

—	Gesellschaft nach bürgerlichem Recht (društvo građanskog prava)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Poljska

—	Spólka jawna (Sp. j.) (javno trgovačko društvo)

—	Spólka komandytowa (Sp. k.) (komanditno društvo)

—	Spólka komandytowo-akcyjna (S.K.A.) (komanditno društvo na dionice)

—	Spólka partnerska (Sp. p.) (partnerstvo)

—	Spolka cywilna (s.c.) (društvo građanskog prava)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Portugal

—	Društva osoba građanskog prava koja nemaju pravni oblik trgovačkog društva s pravnom osobnošću

—	Poduzeća s pravnom osobnošću koja su uključena u navedene profesionalne djelatnosti u kojima su svi partneri pojedinci kvalificirani za isto zvanje

—	Društva koja imaju samo imovinu i koja su ili pod kontrolom obiteljske grupe ili u vlasništvu najviše pet osoba

—	Društva koja imaju dozvolu za rad u Međunarodnom poslovnom centru Madeire i koja ispunjavaju uvjete za oslobođenje od poreza na dobit korporacije (IRC) (članak 33. EBF-a)

Članak 33. EBF-a, koji se primjenjuje na društva koja su dobila dozvolu do 31. prosinca 2000., predviđa oslobođenje od poreza na dobit korporacije do 31. prosinca 2011.

—	Udruženja bez pravne osobnosti

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Jedini trustovi koji su dopušteni portugalskim pravom su trustovi koje su osnovale pravne osobe na temelju stranog prava u Međunarodnom poslovnom centru Madeire.

Rumunjska

—	Association (društvo osoba)

—	Cooperative (zadruga)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Slovenija

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Slovačka

—	Verejná obchodná spoločnosť (javno trgovačko društvo)

—	Komanditná spoločnosť (komanditno društvo)

—	Združenie (udruženje)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Finska

—	avoin yhtiö/öppet bolag (društvo osoba)

—	kommandiittiyhtiö/kommanditbolag (komanditno društvo)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Švedska

—	handelsbolag (javno trgovačko društvo)

—	kommanditbolag (komanditno društvo)

—	enkelt bolag (obično društvo osoba)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje strano pravo

Ujedinjena Kraljevina

—	General partnership (javno trgovačko društvo

—	Limited partnership (komanditno društvo)

—	Limited liability partnership (zatvoreno komanditno društvo)

Javna trgovačka društva, komanditna društva i zatvorena komanditna društva transparentna su u porezne svrhe.

—	Investment club (investicijsko udruženje) (u kojem članovi imaju pravo na određeni udio imovine)

Gibraltar (1)

—	‚Trust‘ ili drugi slični pravni aranžman na koji se primjenjuje lokalno pravo ili strano pravo

Prihod trusta izuzet je od poreza u skladu s Propisima o porezu na dobit iz 1992. ako je:

(a)	trust osnovao nerezident ili je osnovan u njegovo ime; i

(b)

dobit:

—	obračunana ili nastala izvan Gibraltara, ili

—	ju je primio trust, a da ju je korisnik primio izravno ne bi podlijegala oporezivanju u skladu s Uredbom o porezu na dohodak.

To ne vrijedi ako je trust osnovan prije 1. srpnja.1983. i uvjeti trusta izričito isključuju rezidente Gibraltara kao korisnike.

Sljedeći prilog dodaje se kao „Prilog IV.”:

„PRILOG IV.

POPIS PODATAKA KOJE DRŽAVE ČLANICE ZA POTREBE STATISTIKE JEDNOM GODIŠNJE DOSTAVLJAJU KOMISIJI

1. Ekonomski podaci

1.1. Porez po odbitku:

Za Austriju i Luksemburg (dok god primjenjuju privremene odredbe iz poglavlja III.), ukupni godišnji iznos poreznih prihoda koji se dijele iz poreza po odbitku, podijeljen po državi članici rezidentnosti stvarnih korisnika.

Za Austriju i Luksemburg (dok god primjenjuju privremene odredbe iz poglavlja III.), ukupni godišnji iznos poreznih prihoda koji se dijele s drugim državama članicama iz poreza po odbitku koji se ubire u skladu s člankom 11. stavkom 5.

Podatke o ukupnom iznosu prikupljenom od poreza po dobitku, podijeljene po državi članici rezidentnosti stvarnih korisnika, trebalo bi poslati i nacionalnoj instituciji koja je zadužena za prikupljanje statističkih podataka o platnoj bilanci.

1.2. Iznos isplata kamate/primitaka od prodaje:

Za države članice koje razmjenjuju informacije ili koje su se odlučile za dobrovoljno otkrivanje u skladu s člankom 13., iznos isplata kamate unutar njihovog područja za koji vrijedi razmjena informacija u skladu s člankom 9., podijeljen po državi članici ili ovisnom i pridruženom području rezidentnosti stvarnih korisnika.

Za države članice koje razmjenjuju informacije ili koje su se odlučile za dobrovoljno otkrivanje u skladu s člankom 13., iznos primitaka od prodaje unutar njihovog područja za koji vrijedi razmjena informacija u skladu s člankom 9., podijeljen po državi članici ili ovisnom i pridruženom području rezidentnosti stvarnih korisnika.

Za države članice koje razmjenjuju informacije ili koje su se odlučile za sustav dobrovoljnog otkrivanja, iznos isplata kamate za koji vrijedi razmjena informacija, podijeljen po vrsti isplate kamate u skladu s kategorijama iz članka 8. stavka 2.

Podatke koji se odnose na ukupni iznos isplata kamate i primitaka od prodaje, podijeljene po državi članici rezidentnosti stvarnih korisnika, trebalo bi priopćiti i nacionalnoj instituciji koja je zadužena za prikupljanje statističkih podataka o platnoj bilanci.

1.3. Stvarni korisnik:

Za sve države članice, broj stvarnih korisnika rezidenata u drugoj državi članici i ovisnim i pridruženim područjima, podijeljen po državi članici ili ovisnom i pridruženom području rezidentnosti.

1.4. Isplatitelji:

Za sve države članice, broj isplatitelja (po državi članici pošiljateljici) uključenih u razmjenu informacija ili porez po odbitku za potrebe ove Direktive.

1.5. Isplatitelji po primitku:

Za sve države članice, broj isplatitelja po primitku koji su primili isplatu kamate u smislu članka 6. stavka 4. Ovo se odnosi i na države članice pošiljateljice, u kojima je isplata kamate izvršena prema isplatiteljima po primitku čije je mjesto stvarne uprave u drugoj državi članici, i na države članice primateljice, koje imaju takve subjekte ili pravne aranžmane na svom državnom području.

2. Tehnički podaci

2.1. Zapisi:

Za države članice koje razmjenjuju informacije ili koje su se odlučile za dobrovoljno otkrivanje iz članka 13., broj poslanih i zaprimljenih zapisa. Jedan zapis znači jednu isplatu jednom stvarnom korisniku.

2.2. Obrađeni/ispravljeni zapisi:

Broj i postotak sintaktički neispravnih zapisa koji se mogu obraditi;

Broj i postotak sintaktički neispravnih zapisa koji se ne mogu obraditi;

Broj i postotak neobrađenih zapisa;

Broj i postotak zapisa koji su ispravljeni na zahtjev;

Broj i postotak zapisa koji su ispravljeni spontano;

Broj i postotak zapisa koji su uspješno obrađeni.

3. Fakultativni podaci:

3.1.

Za države članice, iznos isplate kamate subjektima ili pravnim aranžmanima koji podliježe razmjeni informacija u skladu s člankom 4. stavkom 2., podijeljen po državi članici u kojoj se nalazi mjesto stvarne uprave subjekta.

3.2.

Za države članice, iznos primitaka od prodaje subjektima ili pravnim aranžmanima koji podliježe razmjeni informacija u skladu s člankom 4. stavkom 2. podijeljen po državi članici u kojoj subjekt ima poslovni nastan.

3.3.

Pripadajući udjeli ukupnoga godišnjeg poreza koji je prikupljen od poreznih obveznika rezidenata na isplatu kamata koju su im izvršili domaći isplatitelji i strani isplatitelji.”

(1) Ujedinjena Kraljevina je država članica odgovorna za vanjske odnose Gibraltara, pod uvjetima iz članka 355. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.”

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/79

ODLUKA VIJEĆA 2014/212/ZVSP

od 14. travnja 2014.

o izmjeni Odluke 2013/183/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/183/ZVSP od 22. travnja 2013. o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje (1), a posebno njezin članak 19.,

budući da:

(1)	Vijeće je 22. travnja 2013. donijelo Odluku 2013/183/ZVSP.

(2)

U skladu s člankom 22. stavkom 2. Odluke 2013/183/ZVSP, Vijeće je preispitalo popis osoba i subjekata navedenih u prilozima II. i III. Odluci 2013/183/ZVSP, na koje se primjenjuju članak 13. stavak 1. točke (b) i (c) i članak 15. stavak 1. točke (b) i (c) te odluke. Vijeće je zaključilo da bi se na dotične osobe i subjekte, osim jedne osobe navedene u Prilogu II., i dalje trebale primjenjivati mjere predviđene u toj odluci.

(3)	Osim toga, unos za jedan subjekt koji je naveden u Prilogu I. trebalo bi brisati iz Priloga II.

(4)	Nadalje, trebalo bi izmijeniti članak 22.

(5)	Osim toga, 31. prosinca 2013. Odbor za sankcije osnovan na temelju Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1718 (2006) o Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji ažurirao je popis osoba i subjekata na koje se primjenjuju mjere ograničavanja.

(6)	Popise osoba i subjekata iz priloga I. i II. Odluci 2013/183/ZVSP trebalo bi stoga izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2013/183/ZVSP mijenja se kako slijedi:

(1)

u članku 22. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Mjere iz članka 13. stavka 1. točaka (b) i (c) i članka 15. stavka 1. točaka (b) i (c) redovito se preispituju, a najmanje svakih 12 mjeseci. Prestaju se primjenjivati u pogledu dotičnih osoba i subjekata ako Vijeće utvrdi, u skladu s postupkom iz članka 19. stavka 2., da se više ne ispunjavaju uvjeti za njihovu primjenu.”.

(2)	Prilozi I. i II. Odluci 2013/183/ZVSP mijenjaju se kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luksemburg 14. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ASHTON

(1) SL L 111, 23.4.2013., str. 52.

PRILOG

U Prilogu I. Odluci 2013/183/ZVSP umeće se sljedeći naslov:

„Popis osoba iz članka 13. stavka 1. točke (a) te osoba i subjekata iz članka 15. stavka 1. točke (a)”.

U Prilogu I. Odluci 2013/183/ZVSP podnaslov „A. Popis osoba iz članka 13. stavka 1. točke (a)” zamjenjuje se sljedećim podnaslovom:

„A.

Osobe”.

Unosi za sljedeće osobe iz Priloga I. Odluci 2013/183/ZVSP zamjenjuju se dolje navedenim unosima:

	Ime	Drugo ime	Datum rođenja	Datum uvrštavanja na popis	Drugi podaci
„1.	Chang Myong-Chin	Jang Myong-Jin	Datum rođenja: 19. veljače 1968.; moguća godina rođenja: 1965. ili 1966.	22.1.2013.	Glavni direktor postaje za lansiranje satelita Sohae i voditelj centra za lansiranje satelita u kojem su izvršena lansiranja 13. travnja i 12. prosinca 2012.
2.	Ra Ky'ong-Su	Ra Kyung-Su	Datum rođenja: 4. lipnja 1954.; Broj putovnice: 645120196	22.1.2013.	Ra Ky'ong-Su je službenik banke Tanchon Commercial Bank (TCB). Na toj funkciji omogućivao je transakcije za TCB. Tanchon je Odbor za sankcije uvrstio na popis u travnju 2009. kao glavni financijski subjekt DNRK-a odgovoran za prodaju konvencionalnog oružja, balističkih raketa i robe povezane sa sastavljanjem i proizvodnjom tog oružja.
3.	Kim Kwang-il		Datum rođenja: 1. rujna 1969.; Broj putovnice: PS381420397	22.1.2013.	Kim Kwang-il je službenik banke Tanchon Commercial Bank (TCB). Na toj funkciji omogućivao je transakcije za TCB i Korea Mining Development Trading Corporation (KOMID). Tanchon je Odbor za sankcije uvrstio na popis u travnju 2009. kao glavni financijski subjekt DNRK-a odgovoran za prodaju konvencionalnog oružja, balističkih raketa i robe povezane sa sastavljanjem i proizvodnjom tog oružja. KOMID, koji je Odbor za sankcije uvrstio na popis u travnju 2009., glavni je trgovac oružjem i glavni izvoznik robe i opreme povezane s balističkim raketama i konvencionalnim oružjem u DNRK-u.”

U Prilogu I. Odluci 2013/183/ZVSP podnaslov „B. Popis subjekata iz članka 15. stavka 1. točke (a)” zamjenjuje se sljedećim podnaslovom:

„B.	Subjekti”.

Unosi za sljedeće subjekte iz Priloga I. Odluci 2013/183/ZVSP zamjenjuju se dolje navedenim unosima:

Ime

Drugo ime

Lokacija

Datum uvrštavanja na popis

Druge informacije

„1.

Korea Ryonha Machinery Joint Venture Corporation

Chosun Yunha Machinery Joint Operation Company; Korea Ryenha Machinery J/V Corporation; Ryonha Machinery Joint Venture Corporation; Ryonha Machinery Corporation; Ryonha Machinery; Ryonha Machine Tool; Ryonha Machine Tool Corporation; Ryonha Machinery Corp; Ryonhwa Machinery Joint Venture Corporation; Ryonhwa Machinery JV; Huichon Ryonha Machinery General Plant; Unsan; Unsan Solid Tools; i Millim Technology Company

Tongan-dong, središnji okrug, Pyongyang, DNRK; Mangungdae-gu, Pyongyang, DNRK; okrug Mangyongdae, Pyongyang, DNRK.

Adrese e-pošte: ryonha@silibank.com; sjc-117@hotmail.com; i millim@silibank.com

Telefonski brojevi: 850-2-18111; 850-2-18111-8642; i 850 2 18111-3818642

Broj telefaksa: 850-2-381-4410

22.1.2013.

Korea Ryonbong General Corporation matično je društvo korporacije Korea Ryonha Machinery Joint Venture Corporation. Korea Ryonbong General Corporation, koji je Odbor za sankcije uvrstio na popis u travnju 2009., obrambeni je konglomerat specijaliziran za nabavu robe za obrambenu industriju DNRK-a i za potporu toj zemlji u prodaji robe povezane s vojskom.”

Osoba i subjekt navedeni u nastavku brišu se s popisa navedenog u Prilogu II. Odluci 2013/183/ZVSP:

Osobe

1.	Chang Song-taek

Subjekti

1.	Korea Complex Equipment Import Corporation

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/83

ODLUKA VIJEĆA 2014/213/ZVSP

od 14. travnja 2014.

o izmjeni Odluke 2010/638/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Republike Gvineje

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

budući da:

(1)	Vijeće je 25. listopada 2010. donijelo Odluku 2010/638/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Republike Gvineje (1).

(2)	S obzirom na razvoj događaja u Republici Gvineji, trebalo bi ukinuti embargo na oružje i embargo na opremu koja bi se mogla koristiti za unutarnju represiju.

(3)	Odluku 2010/638/ZVSP bi stoga trebalo u skladu s time izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U odluci 2010/638/ZVSP brišu se članci 1. i 2.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luksemburg 14. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ASHTON

(1) SL L 280, 26.10.2010., str. 10.

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/84

ODLUKA VIJEĆA 2014/214/ZVSP

od 14. travnja 2014.

o izmjeni Odluke 2013/184/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Mjanmara/Burme

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 29.,

budući da:

(1)	Vijeće je 22. travnja 2013. donijelo Odluku 2013/184/ZVSP (1).

(2)	Na temelju preispitivanja Odluke 2013/184/ZSP trebalo bi obnoviti mjere ograničavanja do 30. travnja 2015.

(3)	Odluku 2013/184/ZVSP bi trebalo u skladu s time izmijeniti,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odluka 2013/184/ZVSP mijenja kako slijedi:

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Ova se Odluka primjenjuje do 30. travnja 2015. Ona se stalno preispituje. Ako Vijeće smatra da njezini ciljevi nisu ostvareni, ona se prema potrebi mijenja ili se njeno važenje produljuje.”

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 14. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ASHTON

(1) Odluka Vijeća 2013/184/ZVSP od 22. travnja 2013. o mjerama ograničavanja protiv Mjanmara/Burme i o stavljanju izvan snage Odluke 2010/232/ZVSP (SL L 111, 23.4.2013., str. 75.).

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/85

ODLUKA VIJEĆA

od 14. travnja 2014.

o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini

(2014/215/EU)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 213.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Odnosi između Europske unije („Unija”) i Ukrajine razvijaju se unutar okvira Europske politike susjedstva i Istočnoga partnerstva. Sporazum o partnerstvu i suradnji između Unije i Ukrajine stupio je na snagu 1. ožujka 1998. Bilateralni politički dijalog i gospodarska suradnja nastavili su se razvijati u okviru Strategije o pridruživanju EU-a i Ukrajine koja je prihvaćena 23. studenoga 2009. Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane („Sporazum o pridruživanju”), uključujući produbljenu i sveobuhvatnu slobodnu trgovinsku zonu, bio je predmet pregovora od 2007. do 2011., a parafiran je 2012. Dana 21. studenoga 2013. Kabinet ministara Ukrajine odlučio je suspendirati potpisivanje Sporazuma o pridruživanju. Međutim, nakon ostavke ukrajinske vlade u veljači 2014. sadašnja ukrajinska vlada izrazila je svoju spremnost za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju u bliskoj budućnosti. Dana 6. ožujka 2014. Europsko je vijeće u izjavi o Ukrajini objavilo svoju spremnost da u vrlo kratkom roku potpiše sva politička poglavlja Sporazuma o pridruživanju te da jednostrano prihvati mjere kojima će se Ukrajini omogućiti da u znatnoj mjeri iskoristi prednosti produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovinske zone.

Komisija je u tu svrhu 11. ožujka 2014. donijela prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća.

(2)

Trenutačna politička kriza vrlo nepovoljno utječe na ionako krhku gospodarsku i financijsku stabilnost. Ukrajina je trenutačno suočena s vrlo lošim i sve nepovoljnijim stanjem bilance plaćanja i fiskalnom situacijom, a gospodarstvo ponovno klizi u recesiju. De facto prekid ruske pomoći u okviru paketa od 15 milijardi USD i najavljeno ukidanje povlaštene cijene plina koje je trgovačko društvo Gazprom najavilo od travnja 2014., dodatno će pogoršati situaciju. U takvim okolnostima Ukrajina je izložena velikom riziku od neispunjavanja obveza u bliskoj budućnosti.

(3)

Nakon ostavke prethodne vlade ukrajinski parlament je 22. veljače 2014. imenovao novog privremenog predsjednika, a 27. veljače 2014. novu vladu. Iako je na snagu vraćen ukrajinski ustav iz 2004. i predsjednički izbori najavljeni za 25. svibnja 2014., Ukrajina nije uspjela uspostaviti političku stabilnost jer je Ruska Federacija nedavno narušila njezinu suverenost i teritorijalnu cjelovitost.

(4)

U tom kontekstu Ukrajina traži hitnu financijsku pomoć međunarodnih vjerovnika i donatora. Ako Europski parlament i Vijeće u skladu s člankom 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u okviru redovnog zakonodavnog postupka donesu odluku o pružanju takve financijske pomoći, brza isplata Unijine makrofinancijske pomoći Ukrajini („makrofinancijska pomoć Unije”) ne bi bila moguća u prvoj polovini 2014. te se stoga ne bi riješile hitne potrebe Ukrajine za financiranjem. It is, therefore, justified to provide the Union's macro-financial assistance on the basis of a Council Decision adopted pursuant to Article 213 TFEU.

(5)

Hitnost pomoći povezana je s neposrednom potrebom Ukrajine za sredstvima, uz sredstva koja će pružiti druge međunarodne financijske institucije i drugi bilateralni donatori te makrofinancijsku pomoć predviđenu Odlukom Vijeća 2002//639/EZ (1) te Odlukom br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća (2).

(6)	Trenutačna kriza u Ukrajini opravdanje je za izvanrednu primjenu hitnog postupka u skladu s člankom 213. UFEU-a. Ovom odlukom o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini ne dovode se u pitanje druge buduće operacije makrofinancijske pomoći.

(7)

Nakon ostavke ukrajinske vlade Unija je u različitim prigodama izražavala svoju predanost tomu da podrži novu ukrajinsku vladu u njezinim nastojanjima stabilizacije stanja i provedbe reformi. Unija je izrazila i spremnost da u potpunosti podrži napore međunarodne zajednice i međunarodnih financijskih institucija, osobito Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u vezi s paketom međunarodne pomoći namijenjene rješavanju hitnih potreba Ukrajine, uz uvjet jasnog obvezivanja Ukrajine na reforme. Financijska potpora Unije Ukrajini u skladu je s Unijinom politikom kako je uređeno Europskom politikom susjedstva i Istočnim partnerstvom.

(8)

Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredan financijski instrument za nevezanu i nenamjensku potporu bilanci plaćanja, čime se žele riješiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi se trebala podržati provedba političkog programa koji sadržava snažne mjere neposredne prilagodbe i strukturne reforme za kratkoročno poboljšanje stanja bilance plaćanja.

(9)	Očekuje se da će se ukrajinske vlasti i MMF uskoro sporazumjeti o gospodarskom programu koji će popratiti financijski aranžman s MMF-om.

(10)

S obzirom na drastično pogoršan položaj ukrajinske bilance plaćanja Komisija je 5. ožujka najavila paket pomoći, koji obuhvaća predloženu makrofinancijsku pomoć Unije. Taj je paket odobren 6. ožujka na izvanrednom sastanku Europskog vijeća. Paket obuhvaća financijsku pomoć u iznosu 11 milijardi EUR u razdoblju 2014.–2020., uključujući iznos do najviše 1,565 milijardi EUR bespovratnih sredstava u istom razdoblju mobiliziranih u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, Fonda za poticanje ulaganja u susjedstvu, Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru te proračuna za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.

Isplata makrofinancijske pomoći previđene Odlukom 2002/639/EZ i Odlukom br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća može se izvršiti odmah nakon uspostave programa MMF-a.

(11)	S obzirom da je Ukrajina obuhvaćena Europskom politikom susjedstva, ispunjuje uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.

(12)

S obzirom da se može očekivati da će drastično pogoršanje potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem znatno premašiti sredstva koja će osigurati MMF i ostale multilateralne institucije, hitna makrofinancijska pomoć Unije Ukrajini u trenutačnim iznimnim okolnostima smatra se primjerenim odgovorom na zahtjev Ukrajine za potporom financijskoj stabilizaciji. Makrofinancijska pomoć Unije pomogla bi gospodarskoj stabilizaciji i planu strukturnih reformi u Ukrajini nadopunjujući sredstva na raspolaganju u okviru financijskog aranžmana s MMF-om.

(13)	Cilj makrofinancijske pomoći Unije trebao bi biti pružanje potpore ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Ukrajine, a time i pružanje potpore njezinom gospodarskom i društvenom razvoju.

(14)

Iznos makrofinancijske pomoći Unije temelji se na preliminarnoj procjeni preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem te se pritom uzima u obzir kapacitet Ukrajine da se financira vlastitim sredstvima, a pogotovo iz međunarodnih pričuva kojima raspolaže. Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi nadopunjivati programe i sredstva koja osiguravaju MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i potreba osiguranja pravedne raspodjele tereta između Unije i drugih donatora, kao i već postojeća upotreba drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost sveukupnog angažmana Unije.

(15)	Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.

(16)	Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Ukrajini. Službe Komisije i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom aktivnosti makrofinancijske pomoći kako bi osigurale usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.

(17)

Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati opredijeljenost Ukrajine vrijednostima koje dijeli s Unijom, uključujući demokraciju, vladavinu prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, kao i njezinu predanost načelima otvorene, uređene i poštene trgovine.

(18)

Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava, te zajamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi jačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Ukrajini te promicanje strukturnih reformi kojima su ciljevi potpora održivog i uključivog rasta, stvaranje radnih mjesta i fiskalna konsolidacija. Komisija bi trebala redovito pratiti ispunjavanje preduvjeta i postizanje tih ciljeva.

(19)

Kako bi se osigurala učinkovita zaštita financijskih interesa Unije povezanih s makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere u pogledu sprečavanja i borbe protiv prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti u vezi s pomoći. Nadalje, trebalo bi osigurati da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud obavlja revizije.

(20)	Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća.

(21)	Iznosi rezervacija koji su potrebni za makrofinancijsku pomoć trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima utvrđenima višegodišnjim financijskim okvirom.

(22)	Komisija bi trebala upravljati makrofinancijskom pomoći Unije. Kako bi se osiguralo da Europski parlament i Vijeće mogu pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u odnosu na pomoć i dostavljati im relevantne dokumente.

(23)	Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu ove odluke, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (3),

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Unija Ukrajini stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć u iznosu od najviše 1 milijarde EUR radi potpore gospodarskoj stabilizaciji i reformama u Ukrajini („makrofinancijska pomoć Unije”). Ta pomoć doprinosi pokrivanju bilance plaćanja Ukrajine kako je utvrđeno u gospodarskom programu ukrajinske vlade koji podržava MMF.

2. Puni iznos makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini se stavlja na raspolaganje u obliku zajmova. Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija te ih dati u zajam Ukrajini. Rok dospijeća zajmova iznosi najviše 15 godina.

3. Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima ili dogovorima postignutima između MMF-a i Ukrajine te s glavnim načelima i ciljevima gospodarske reforme navedenima u Strategiji pridruživanja EU-Ukrajina u okviru Europske politike susjedstva.

4. Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, uključujući isplate te pomoći, te tim institucijama pravovremeno dostavlja relevantne dokumente.

5. Makrofinancijska pomoć Unijestavlja se na raspolaganje na razdoblje od jedne godine, počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1. ove odluke. Odlukom Vijeća na prijedlog Komisije može se produljiti razdoblje u kojem je pomoć dostupna.

6. Ako se potrebe Ukrajine za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija, u skladu s postupkom preispitivanja iz članka 7. stavka 2., smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć suspendira ili ukida.

Članak 2.

Preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije jest da Ukrajina poštuje djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava te jamči poštovanje ljudskih prava.

Komisija prati ispunjavanje tog preduvjeta tijekom trajanja makrofinancijske pomoći Unije.

Ovaj se članak primjenjuje u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU (4).

Članak 3.

1. Komisija se u skladu s postupkom preispitivanja iz članka 7. stavka 2. dogovara s ukrajinskim vlastima o jasno određenoj gospodarskoj politici i financijskim uvjetima, usmjerujući se na strukturne reforme i dobre javne financije, čemu makrofinancijska pomoć Unije treba biti podložna, a što se treba utvrditi u memorandumu o razumijevanju, u kojem se navodi rok za ispunjenje tih uvjeta.

Ekonomska politika i financijski uvjeti određeni u memorandumu o razumijevanju u skladu su sa sporazumima ili dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući makroekonomsku prilagodbu i programe strukturne reforme koje je Ukrajina provela uz pomoć MMF-a.

2. Tim se uvjetima posebno cilja na jačanje učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti sustava upravljanja javnim financijama u Ukrajini, uključujući za korištenje makrofinancijskom pomoći Unije. Pri određivanju mjera politike također se uzima u obzir napredak na području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoj uređene i poštene trgovine, kao i drugi prioriteti u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u postizanju tih ciljeva.

3. Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se ugovorom o zajmu koji trebaju sklopiti Komisija i vlasti Ukrajine.

4. Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni, uključujući i jesu li ekonomske politike Ukrajine u skladu s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. U tu svrhu Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom te, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.

Članak 4.

1. Podložno uvjetima iz stavka 3., Komisija makrofinancijsku pomoć Unije stavlja na raspolaganje u dva obroka zajma. Iznos svakog obroka utvrđuje se u memorandumu o razumijevanju. Ako to zahtijevaju posebne okolnosti, makrofinancijska pomoć Unije može se staviti na raspolaganje u jednom obroku zajma.

2. Za iznose makrofinancijske pomoći Unije formiraju se, prema potrebi, rezervacije u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (5).

3. Komisija odlučuje o isplati obroka zajma podložno ispunjenju sljedećih uvjeta:

(a)	preduvjet određen u članku 2.;

(b)	stalni zadovoljavajući rezultati provedbe programa politike koji sadržava snažne mjere prilagodbe i mjere strukturne reforme potpomognute nepreventivnim kreditom MMF-a;

(c)	provedba, u određenom roku, ekonomske politike i financijskih uvjeta dogovorenih u memorandumu o razumijevanju.

Ako je predviđen drugi obrok, on se isplaćuje najranije tri mjeseca nakon isplate prvog obroka.

4. Ako uvjeti iz stavka 3. nisu ispunjeni, Komisija privremeno suspendira ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U takvim slučajevima Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima suspenzije ili ukidanja.

5. Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Narodnoj banci Ukrajine.

6. Isplata započinje odmah nakon uvođenja programa MMF-a.

Članak 5.

1. Uzimanje i davanje zajmova povezano s makrofinancijskom pomoći Unije izvršava se u eurima s istim datumom valute i ne smije uključivati Uniju u transformacije roka dospijeća, izložiti je valutnim ili kamatnim rizicima ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.

2. Ako okolnosti to dopuštaju, i na zahtjev Ukrajine, Komisija može poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se u uvjete zajma uključi odredba o prijevremenoj otplati i da se ona podudara s odgovarajućom odredbom o uvjetima zaduživanja.

3. Ako okolnosti dopuštaju poboljšanje kamatne stope na zajam i ako to Ukrajina zatraži, Komisija može odlučiti refinancirati cijeli zajam ili jedan dio prvotnog zaduženja, ili može restrukturirati odgovarajuće financijske uvjete. Operacije refinanciranja ili restrukturiranja provode se u skladu sa stavcima 1. i 4. i ne smiju utjecati na produženje dospijeća predmetnog zaduživanja ili povećanje iznosa glavnice nepodmirene na dan refinanciranja ili restrukturiranja.

4. Sve troškove Unije u odnosu na poslove uzimanja i davanja zajmova u skladu s ovom odlukom snosi Ukrajina.

5. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s poslovima iz stavaka 2. i 3.

Članak 6.

1. Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (6) i Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1268/2012 (7).

2. Provedba makrofinancijske pomoći Unije podliježe izravnom upravljanju.

3. Memorandum o razumijevanju i ugovor o zajmu koji se trebaju sklopiti s vlastima Ukrajine sadržavaju sljedeće odredbe:

(a)

osiguranje da Ukrajina redovito provjerava koristi li se financiranje iz proračuna Unije ispravno, da poduzima odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara te, prema potrebi, da pokreće pravne postupke radi osiguravanja povrata svih sredstava isplaćenih na temelju ove odluke koja se nisu pravilno iskoristila;

(b)

osiguranje zaštite financijskih interesa Unije, pogotovo predviđanje posebnih mjera u vezi sa sprečavanjem i suzbijanjem prijevare, korupcije i drugih nepravilnosti koje utječu na makrofinancijsku pomoć Unije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (8), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (9) te Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (10);

(c)	izričita dodjela ovlasti Komisiji, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara, ili njihovim predstavnicima u svrhu provedbe provjera, uključujući provjere na terenu i inspekcije;

(d)	izričita dodjela ovlasti Komisiji i Revizorskom sudu za provođenje revizija tijekom i nakon razdoblja dostupnosti makrofinancijske pomoći Unije, uključujući revizije dokumentacije te revizije na licu mjesta, poput operativnih procjena;

(e)	osiguranje da Unija ostvaruje pravo na prijevremenu otplatu zajma ako je utvrđeno da, u vezi s upravljanjem makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina sudjeluje u prijevari ili korupciji ili u nekoj drugoj nezakonitoj radnji koja ugrožava financijske interese Unije.

4. Tijekom provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija prati, pomoću operativnih procjena, kvalitetu ukrajinskih financijskih propisa, administrativnih postupaka te mehanizama unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.

Članak 7.

1. Komisiji pomaže odbor. Taj se odbor smatra odborom u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Kad se upućuje na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 8.

1. Svake godine do 30. lipnja Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o provedbi ove odluke u prethodnoj godini, zajedno s ocjenom njezine provedbe. U izvješću se:

(a)	razmatra napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;

(b)	procjenjuju gospodarsko stanje i mogućnosti Ukrajine, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;

(c)	navodi poveznica između uvjeta ekonomske politike utvrđenih u memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Ukrajine te odluka Komisije o isplati rata makrofinancijske pomoći Unije.

2. Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 5. Komisija dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post evaluaciji u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te mjera u kojoj je ta pomoć doprinijela ciljevima pomoći.

Članak 9.

Ova odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luxembourgu 14. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ASHTON

(1) Odluka Vijeća 2002/639/EZ od 12. srpnja 2002. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 209, 6.8.2002., str. 22.).

(2) Odluka br. 646/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Ukrajini (SL L 179, 14.7.2010., str. 1.).

(3) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravilima i općim načelima na temelju kojih države članice nadziru Komisiju u izvršavanju njezinih provedbenih ovlasti (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(4) Odluka Vijeća 2010/427/EU od 26. srpnja 2010. kojom se uspostavlja Europska služba za vanjsko djelovanje te određuje način njezina rada (SL L 201, 3.8.2010. str. 30.).

(5) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (SL L 145, 10.6.2009., str. 10.).

(6) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(7) Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1268/2012 od 29. listopada 2012. o pravilima primjene Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (SL L 362, 31.12.2012., str. 1.).

(8) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(9) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(10) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/91

PROVEDBENA ODLUKA VIJEĆA 2014/216/ZVSP

od 14. travnja 2014.

o provedbi Odluke 2014/119/ZVSP o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 31. stavak 2.,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/119/ZVSP od 5. ožujka 2014. o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini (1), a posebno njezin članak 2. stavak 1.,

budući da:

(1)	Vijeće je 5. ožujka 2014. donijelo Odluku 2014/119/ZVSP.

(2)	Dodatne osobe trebalo bi uvrstiti na popis osoba, subjekata i tijela na koje se odnose mjere ograničavanja iz Priloga Odluci 2014/119/ZVSP.

(3)	Osim toga, trebalo bi izmijeniti identifikacijske podatke za tri osobe navedene u Prilogu Odluci 2014/119/ZVSP.

(4)	Prilog Odluci 2014/119/ZVSP stoga bi trebalo izmijeniti na odgovarajući način,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Osobe navedene u Prilogu I. ovoj Odluci uvrštavaju se na popis u Prilogu Odluci 2014/119/ZVSP.

Članak 2.

Prilog Odluci 2014/119/ZVSP mijenja se kako je određeno u Prilogu II. ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova odluka stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Luksemburg 14. travnja 2014.

Za Vijeće

Predsjednik

C. ASHTON

(1) SL L 66, 6.3.2014., str. 26.

PRILOG I.

Osobe iz članka 1.

	Ime	Identifikacijski podaci	Obrazloženje	Datum uvrštenja na popis
19.	Serhiy Arbuzov	Rođen 24. ožujka 1976., bivši predsjednik vlade Ukrajine.	Osoba podvrgnuta istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u kaznenim djelima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	15.4.2014.
20.	Yuriy Ivanyushchenko	Rođen 21. veljače 1959., zastupnik u parlamentu iz Stranke regija.	Osoba podvrgnuta istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u kaznenim djelima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	15.4.2014.
21.	Oleksandr Klymenko	Rođen 16. studenoga 1980., bivši ministar prihoda i rashoda.	Osoba podvrgnuta istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u kaznenim djelima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	15.4.2014.
22.	Edward Stavytskyi	Rođen 4. listopada 1972., bivši ministar nafte i energetike.	Osoba podvrgnuta istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u kaznenim djelima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	15.4.2014.

PRILOG II.

Unosi za sljedeće osobe navedene u Prilogu Odluci 2014/119/ZVSP zamjenjuju se dolje navedenim unosima:

	Ime	Identifikacijski podaci	Obrazloženje	Datum uvrštenja
9.	Oleksandr Viktorovych Yanukovych	Rođen 10. srpnja 1973., sin bivšeg predsjednika, poslovni čovjek.	Osoba koja podliježe istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u zločinima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	6.3.2014.
12.	Serhii Petrovych Kliuiev	Rođen 19. kolovoza 1969., brat g. Andriija K1iuieva, poslovni čovjek.	Osoba koja podliježe istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u zločinima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	6.3.2014.
14.	Oleksii Mykolayovych Azarov	Rođen 13. srpnja 1971., sin bivšeg predsjednika Vlade Azarova	Osoba koja podliježe istrazi u Ukrajini za sudjelovanje u zločinima u vezi s pronevjerom ukrajinskih državnih sredstava i njihovim nezakonitim prijenosom izvan Ukrajine.	6.3.2014.

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/94

PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE

оd 11. travnja 2014.

o financijskom doprinosu Unije za hitne mjere suzbijanja ovčjih boginja u Bugarskoj 2013. te Grčkoj 2013. i 2014.

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2334)

(Vjerodostojni su samo tekstovi na bugarskom i grčkom)

(2014/217/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2009/470/EZ od 25. svibnja 2009. o troškovima u području veterinarstva (1), a posebno njezin članak 3.,

budući da:

(1)	Ovčje boginje zarazna su virusna bolest ovaca i koza koja ozbiljno utječe na profitabilnost ovčarstva te ometa trgovinu unutar Unije i izvoz u treće zemlje.

(2)	U slučaju izbijanja ovčjih boginja postoji rizik da se uzročnik bolesti proširi na druga gospodarstva na kojima se drže ovce u toj državi članici, ali i na druge države članice i treće zemlje trgovinom živim ovcama ili njihovim proizvodima.

(3)	Direktivom Vijeća 92/119/EEZ (2) utvrđuju se mjere koje države članice u slučaju izbijanja ovčjih boginja moraju odmah provesti kao hitnu mjeru za sprečavanje daljnjeg širenja virusa i iskorjenjivanje bolesti.

(4)

U skladu s člankom 84. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (3), preuzimanju obveza za izdatke iz proračuna Unije prethodi odluka o financiranju koju donosi institucija ili tijela kojima institucija delegira potrebne ovlasti, a u kojoj se navode ključni elementi djelovanja koje zahtjeva izdatke.

(5)	Odlukom 2009/470/EZ utvrđuju se postupci kojima se uređuje financijski doprinos Unije za posebne veterinarske mjere, uključujući hitne mjere. Na temelju članka 3. te Odluke države članice dobivaju financijski doprinos za troškove određenih mjera za iskorjenjivanje ovčjih boginja.

(6)	Člankom 3. stavkom 6. Odluke 2009/470/EZ utvrđuju se pravila o postotku troškova koje su imale države članice, a koji se može pokriti financijskim doprinosima Unije.

(7)	Isplata financijskog doprinosa Unije za hitne mjere iskorjenjivanja ovčjih boginja podložna je pravilima utvrđenima Uredbom Komisije (EZ) br. 349/2005 (4).

(8)	Do izbijanja ovčjih boginja došlo je u Bugarskoj 2013. i u Grčkoj 2013. i 2014. Bugarska i Grčka poduzele su mjere u skladu s Direktivom 92/119/EEZ u cilju suzbijanja te bolesti.

(9)	Nadležna tijela Bugarske i Grčke obavijestila su Komisiju i druge države članice u okviru Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja o mjerama koje su primijenila u skladu sa zakonodavstvom Unije u području obavješćivanja i iskorjenjivanja bolesti i o rezultatima tih mjera.

(10)	Nadležna tijela Bugarske i Grčke ispunila su stoga sve tehničke i administrativne obveze u pogledu mjera predviđenih člankom 3. stavkom 4. Odluke 2009/470/EZ i člankom 6. Uredbe (EZ) br. 349/2005.

(11)	Trenutačno se ne može odrediti točan iznos financijskog doprinosa Unije. Na temelju posljednjih informacija koje su dostavile predmetne države članice, trošak naknada i operativnih izdataka procijenjen je na 79 186,33 EUR za Bugarsku i 1 484 304,16 EUR za Grčku.

(12)	Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Financijski doprinos Unije Bugarskoj i Grčkoj

1. Unija dodjeljuje Bugarskoj financijski doprinos do najviše 40 000,00 EUR za troškove koje je ta država članica imala u 2013. pri poduzimanju mjera u skladu s člankom 3. stavcima 2. i 6. Odluke 2009/470/EZ u cilju suzbijanja ovčjih boginja.

2. Unija dodjeljuje Grčkoj financijski doprinos do najviše 700 000,00 EUR za troškove koje je ta država članica imala u 2013. i 2014. pri poduzimanju mjera u skladu s člankom 3. stavcima 2. i 6. Odluke 2009/470/EZ u cilju suzbijanja ovčjih boginja.

3. Konačni iznos financijskog doprinosa iz stavaka 1. i 2. određuje se naknadnom odlukom koja će se donijeti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 40. stavku 2. Odluke 2009/470/EZ.

Članak 2.

Načini plaćanja

Prvi obrok u iznosu od 310 000,00 EUR, koji se financira iz proračunske linije 17 04 04 financijskog proračuna EU-a za 2014., isplaćuje se Grčkoj kao dio financijskog doprinosa Unije predviđenog člankom 1. stavkom 2.

Članak 3.

Adresati

Ova je Odluka upućena Republici Bugarskoj i Helenskoj Republici.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. travnja 2014.

Za Komisiju

Tonio BORG

Član Komisije

(1) SL L 155, 18.6.2009., str. 30.

(2) Direktiva Vijeća 92/119/EEZ od 17. prosinca 1992. o uvođenju općih mjera Zajednice za suzbijanje određenih bolesti životinja i posebnih mjera koje se odnose na vezikularnu enterovirusnu bolest svinja (SL L 62, 15.3.1993., str. 69.).

(3) Uredba (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298, 26.10.2012., str. 1.).

(4) Uredba Komisije (EZ) br. 349/2005 od 28. veljače 2005. o utvrđivanju pravila o financiranju hitnih mjera i kampanje za suzbijanje određenih bolesti životinja u okviru Odluke Vijeća 90/424/EEZ (SL L 55, 1.3.2005., str. 12.).

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/96

Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 368/2014оd 10. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 474/2006 o uspostavi popisa Zajednice onih zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice

( Službeni list Europske unije L 108 od 11. travnja 2014. )

Stranica 33., potpis:

umjesto:

„Joaquín ALMUNIA”;

treba stajati:

„Siim KALLAS”.

15.4.2014

Službeni list Europske unije

L 111/96

Ispravak konačnog donošenja općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014.

( Službeni list Europske unije L 51 od 20. veljače 2014. )

Na stranicama od I/171. do I/173.:

umjesto:

„Diferencirana odobrena sredstva”;

treba stajati:

„Nediferencirana odobrena sredstva”.

Na stranicama I/484. do I/493.:

umjesto:

„Diferencirana odobrena sredstva”;

treba stajati:

„Nediferencirana odobrena sredstva”.

Na stranicama I/528. do I/530., uz iznimku stavki 2 2 3 8 i 2 2 3 9:

umjesto:

„Diferencirana odobrena sredstva”;

treba stajati:

„Nediferencirana odobrena sredstva”.

		ISSN 1977-0847
Službeni list Europske unije		L 111

Hrvatsko izdanje	Zakonodavstvo	Godište 57. 15. travnja 2014.

Sadržaj		II. Nezakonodavni akti	Stranica
		MEĐUNARODNI SPORAZUMI
	*	Obavijest o stupanju na snagu Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kostarike, Republike El Salvadora, Republike Gvatemale, Republike Hondurasa, Republike Nikaragve i Republike Paname, s druge strane	1
		2014/210/EU
	*	Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju u ime Europske unije Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane, u vezi s njegovim člankom 49. stavkom 3.	2
		2014/211/EU
	*	Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o sklapanju u ime Europske unije Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i republika Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane, uz izuzetak njegovog članka 49. stavka 3.	4
		Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske zajednice i njeznih država članica, s jedne strane, te republikâ Kostarike, El Salvadora, Gvatemale, Hondurasa, Nikaragve i Paname, s druge strane	6
		UREDBE
	*	Uredba Vijeća (EU) br. 380/2014 od 14. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1284/2009 o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja prema Republici Gvineji	29
	*	Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 381/2014 od 14. travnja 2014. o provedbi Uredbe (EU) br. 208/2014 o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini	33
	*	Delegirana uredba Komisije (EU) br. 382/2014 оd 7. ožujka 2014. o dopuni Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za objavljivanje dopuna prospekta ( 1 )	36
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 383/2014 оd 2. travnja 2014. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Beurre de Bresse (ZOI))	40
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 384/2014 оd 3. travnja 2014. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Crème de Bresse (ZOI))	42
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 385/2014 оd 3. travnja 2014. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Elbe-Saale Hopfen (ZOZP))	44
	*	Provedbena uredba Komisije (EU) br. 386/2014 оd 14. travnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 329/2007 o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje	46
		Provedbena uredba Komisije (EU) br. 387/2014 оd 14. travnja 2014. o utvrđivanju paušalnih uvoznih vrijednosti za određivanje ulazne cijene određenog voća i povrća	48
		DIREKTIVE
	*	Direktiva Vijeća 2014/48/EU od 24. ožujka 2014. o izmjeni Direktive 2003/48/EZ o oporezivanju dohotka od kamate na štednju	50
		ODLUKE
	*	Odluka Vijeća 2014/212/ZVSP od 14. travnja 2014. o izmjeni Odluke 2013/183/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Demokratske Narodne Republike Koreje	79
	*	Odluka Vijeća 2014/213/ZVSP od 14. travnja 2014. o izmjeni Odluke 2010/638/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Republike Gvineje	83
	*	Odluka Vijeća 2014/214/ZVSP od 14. travnja 2014. o izmjeni Odluke 2013/184/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Mjanmara/Burme	84
		2014/215/EU
	*	Odluka Vijeća od 14. travnja 2014. o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini	85
	*	Provedbena odluka Vijeća 2014/216/ZVSP od 14. travnja 2014. o provedbi Odluke 2014/119/ZVSP o mjerama ograničavanja usmjerenima protiv određenih osoba, subjekata i tijela s obzirom na stanje u Ukrajini	91
		2014/217/EU
	*	Provedbena odluka Komisije оd 11. travnja 2014. o financijskom doprinosu Unije za hitne mjere suzbijanja ovčjih boginja u Bugarskoj 2013. te Grčkoj 2013. i 2014. (priopćeno pod brojem dokumenta C(2014) 2334)	94

	Ispravci
*	Ispravak Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 368/2014оd 10. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 474/2006 o uspostavi popisa Zajednice onih zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje zabrana letenja unutar Zajednice ( SL L 108, 11.4.2014 )	96
*	Ispravak konačnog donošenja općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2014. ( SL L 51, 20.2.2014 )	96