27.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 198/1

1.

1.1.

1.2.

1.3.

2.

2.1.

2.1.1.

2.1.2.

2.2.

2.2.1.

2.2.2.

2.3.

3.

4.

4.1.

4.1.1.

4.1.2.

4.2.

4.2.1.

4.2.2.

4.3.

4.3.1.

4.3.2.

4.4.

4.4.1.

4.4.2.

4.5.

4.5.1.

4.5.1.1.

4.5.1.2.

4.5.1.3.

4.5.1.4.

4.5.2.

4.6.

4.6.1.

4.6.1.1.

4.6.1.2.

4.6.1.3.

4.6.2.

4.6.3.

4.6.3.1.

4.6.3.2.

4.7.

5.

6.

7.

8.

1.

Kako bi se spriječilo da državne potpore narušavaju tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu i utječu na trgovinu među državama članicama na način koji je protivan zajedničkom interesu, u članku 107. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”) propisano je načelo da su državne potpore zabranjene. U određenim slučajevima, međutim, te potpore mogu biti spojive s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavaka 2. i 3. Ugovora.

2.

Promicanje istraživanja i razvoja i inovacija („IRI”) važan je cilj Unije predviđen u članku 179. Ugovora u kojem je propisano sljedeće: „Cilj je Unije jačati svoje znanstvene i tehnološke temelje ostvarivanjem europskog istraživačkog prostora u kojem će istraživači, znanstvene spoznaje i tehnologija slobodno cirkulirati, i poticati je kako bi postala konkurentnija, uključujući u svojoj industriji, te istodobno promicati sve istraživačke djelatnosti koje se na temelju ostalih poglavlja Ugovorâ smatraju potrebnima (…).” U člancima 180. do 190. Ugovora utvrđene su aktivnosti koje u tu svrhu treba provoditi te područje primjene i provedba višegodišnjeg okvirnog programa.

3.

U strategiji Europa 2020. (1) istraživanje i razvoj („IR”) određeni su kao glavni pokretač za ostvarivanje ciljeva pametnog, održivog i uključivog rasta. Stoga je Komisija odredila opći cilj prema kojem bi se 3 % bruto domaćeg proizvoda Unije („BDP”) trebalo uložiti u istraživanje i razvoj do 2020. U cilju poticanja napretka u području IRI-ja strategijom Europa 2020. posebno se promiče vodeća inicijativa „Unija inovacija” (2), čiji je cilj poboljšanje okvirnih uvjeta i pristupa financiranju za istraživanje i razvoj kako bi se osiguralo da se inovativne ideje mogu pretvarati u proizvode i usluge kojima se potiče rast i otvaranje radnih mjesta (3). U Komunikaciji o strategiji Europa 2020. istaknuto je da politika o državnim potporama može „dati aktivan i pozitivan doprinos (…) poticanjem i podržavanjem inicijativa za inovativne, učinkovite i zelene tehnologije, pritom olakšavajući pristup javnim potporama za ulaganja, rizični kapital i financiranje za istraživanje i razvoj”.

4.

Dok je općeprihvaćeno da konkurentna tržišta donose učinkovite rezultate u smislu cijena, izlaznih vrijednosti i iskorištenosti resursa, u slučaju tržišnih nedostataka (4) intervencijama države može se unaprijediti funkcioniranje tržišta, čime se doprinosi pametnom, održivom i uključivom rastu. U kontekstu IRI-ja tržišni nedostaci mogu nastati primjerice zato što dionici na tržištu obično ne uzimaju u obzir (pozitivne) vanjske elemente koji utječu na druge dionike u gospodarstvu i stoga provode razinu aktivnosti IRI-ja koja je preniska sa stajališta društva. Isto tako, projekti u području IRI-ja mogu trpjeti zbog nedovoljnih financijskih sredstava (zbog asimetričnih informacija) ili zbog problema s koordinacijom među poduzećima. Prema tome, državne potpore za IRI mogu biti spojive s unutarnjem tržištem kada se može očekivati da će njima ublažiti tržišni nedostatak promicanjem provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili olakšavanjem razvoja određenih ekonomskih djelatnosti i kada iz toga proizašlo narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine nije protivno općem interesu.

5.

Potpore za IRI u prvom redu će biti opravdane na temelju članka 107. stavka 3. točaka (b) i (c) Ugovora, prema kojem Komisija može smatrati spojivima s unutarnjim tržištem državne potpore za promicanje provedbe važnog projekta od zajedničkog europskog interesa ili za olakšavanje razvoja određenih ekonomskih djelatnosti u Uniji ako takve potpore ne utječu negativno na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

6.

U Komunikaciji o modernizaciji državnih potpora (5) Komisija je najavila tri cilja koja će se nastojati ostvariti modernizacijom kontrole državnih potpora:

7.

Komisija je posebno pozvala na zajednički pristup reviziji različitih smjernica i okvira u svrhu jačanja unutarnjeg tržišta, promicanja veće učinkovitosti u javnoj potrošnji većim doprinosom državnih potpora ostvarenju ciljeva od zajedničkog interesa i većom kontrolom učinka poticaja, ograničavanja pomoći na najmanju moguću mjeru i mogućeg negativnog učinka državne potpore na tržišno natjecanje i trgovinu. Uvjeti spojivosti iz ovog okvira utemeljeni su na takvom zajedničkom pristupu.

8.

Načela iz ovog okvira primjenjuju na državne potpore za IRI u svim sektorima na koje se primjenjuje Ugovor. Stoga se primjenjuje na one sektore gospodarstva u kojima se primjenjuju posebna pravila Unije o državnim potporama, osim ako tim pravilima nije propisano drukčije.

9.

Financiranje Unije kojim centralno upravljaju institucije, agencije, zajednička poduzeća ili druga tijela Unije i koje nije izravno ili neizravno pod nadzorom država članica (6) ne čini državnu potporu. Ako se takvo financiranje Unije kombinira s državnom potporom, samo se potonja uzima u obzir kako bi se utvrdilo poštuju li se pragovi za prijavu i maksimalan intenzitet potpore ili, u kontekstu ovog okvira, podliježu ocjeni spojivosti.

10.

Potpora za istraživanje i razvoj i inovacije poduzećima u poteškoćama, kako je definirano za potrebe ovog okvira u smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzeća u teškoćama (7), kako su izmijenjene ili zamijenjene, isključena je iz područja primjene ovog okvira.

11.

Pri ocjeni potpore za IRI u korist korisnika koji podliježe neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem, Komisija uzima u obzir iznos potpora koji još nije vraćen (8).

12.

Komisija je utvrdila niz mjera IRI-ja za koje državne potpore, pod određenim uvjetima, mogu biti spojive s unutarnjim tržištem:

13.

Države članice moraju obavijestit o potporama za IRI u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora, osim mjera koje ispunjavaju uvjete iz Uredbe o općem skupnom izuzeću koju je Komisija donijela u skladu s člankom 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 994/98 (11).

14.

U ovom su okviru utvrđeni kriteriji spojivosti za programe potpore za IRI i pojedinačne potpore koje podliježu obvezi obavješćivanja te se moraju ocijeniti na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora (12).

15.

Za potrebe ovog okvira primjenjuju se sljedeće definicije:

16.

U načelu se svaka mjera koja ispunjava kriterije iz članka 107. stavka 1. smatra državnom potporom. Dok se u posebnoj obavijesti Komisije o pojmu državne potpore objašnjava što Komisija podrazumijeva pod pojmom državnih potpora općenito, u ovom se odjeljku razmatraju situacije koje obično nastaju u području IRI-ja, ne dovodeći u pitanje tumačenje Suda Europske unije.

17.

Organizacije za istraživanje i širenje znanja („istraživačke organizacije”) i istraživačke infrastrukture primatelji su državne potpore ako njihovo javno financiranje ispunjava sve uvjete iz članka 107. stavka 1. Ugovora. Kako je objašnjeno u Obavijesti o pojmu državne potpore, i u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, korisnik mora zadovoljavati uvjete za poduzetnika, ali ti uvjeti ne ovise o njegovom pravnom statusu, odnosno o tome je li osnovan u skladu s javnim ili privatnim pravom, ili o njegovoj ekonomskoj prirodi, odnosno o tome nastoji li ostvariti dobit ili ne. Ono što je odlučujuće za ispunjavanje uvjeta iz definicije poduzetnika jest činjenica da se bavi ekonomskom djelatnošću koja se sastoji od ponude proizvoda ili usluga na određenom tržištu (16).

18.

U slučaju da se isti subjekt bavi i ekonomskim i neekonomskim djelatnostima, javno financiranje neekonomskih djelatnosti neće biti obuhvaćeno člankom 107. stavkom 1. Ugovora, ako je moguće jednoznačno odvojiti dvije vrste aktivnosti, njihove troškove, financiranje i prihode kako bi se djelotvorno izbjeglo unakrsno subvencioniranje ekonomske djelatnosti. Kao dokaz o prikladnoj raspodjeli troškova, financijskih sredstava i prihoda mogu služiti godišnji financijski izvještaji mjerodavnog subjekta.

19.

Komisija smatra da su sljedeće djelatnosti općenito neekonomske:

20.

Ako se infrastruktura istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture koristi za ekonomske i neekonomske djelatnosti, na javno financiranje primjenjuju se pravila o državnim potporama samo u mjeri u kojoj se njime pokrivaju troškovi povezani s ekonomskim djelatnostima (22). Ako se određena istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura upotrebljava gotovo isključivo za neekonomsku djelatnost, njezino financiranje može biti u potpunosti isključeno iz područja primjene pravila o državnim potporama, pod uvjetom da je ekonomska upotreba isključivo pomoćna djelatnost, odnosno odgovara djelatnosti koja je izravno povezana s radom istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture i neophodna za taj rad ili je neodvojivo povezana s njihovom glavnom neekonomskom upotrebom, a opseg joj je ograničen. Za potrebe ovog okvira, Komisija smatrati da je to slučaj ako ekonomske djelatnosti troše potpuno jednake inpute (primjerice materijal, oprema, radna snaga i fiksni kapital) kao i neekonomske djelatnosti, a kapaciteti koji se svake godine dodjeljuju tim ekonomskim djelatnostima ne premašuju 20 % ukupnih godišnjih kapaciteta predmetnog subjekta.

21.

Ne dovodeći u pitanje točku 20., ako se istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture upotrebljavaju za obavljanje ekonomskih djelatnosti, primjerice iznajmljivanjem opreme ili laboratorija poduzetnicima, pružanjem usluga poduzetnicima ili provođenjem ugovorenog istraživanja, javno financiranje takvih ekonomskih djelatnosti općenito se smatra državnim potporama.

22.

Međutim, Komisija ne smatra istraživačku organizaciju ili istraživačku infrastrukturu korisnikom državne potpore ako djeluje samo kao posrednik koji prenosi krajnjim primateljima ukupan iznos javnog financiranja i korist stečenu takvim financiranjem. To je općenito slučaj kada:

23.

Ako su ispunjeni uvjeti iz točke 22., pravila o državnim potporama primjenjuju se na razini krajnjih korisnika.

24.

Na pitanje mogu li i pod kojim uvjetima poduzetnici ostvariti prednost u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora u slučaju ugovorenog istraživanja ili usluga istraživanja koje pruža istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura te u slučajevima suradnje s istraživačkom organizacijom ili istraživačkom infrastrukturom, mora se odgovoriti u skladu s općim načelima o državnim potporama. U tu svrhu, kako je objašnjeno u Obavijesti o pojmu državne potpore, može biti posebno potrebno ocijeniti može li se postupanje istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture pripisati državi (23).

25.

Ako istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura obavlja ugovoreno istraživanje ili pruža uslugu istraživanja poduzetniku, koje obično određuje uvjete ugovora, posjeduje rezultate istraživačkih aktivnosti i snosi rizik neuspjeha, obično se na poduzetnika ne prenose državne potpore ako istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura zaprimi uplatu odgovarajuće naknade za svoje usluge, posebno ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

26.

Ako vlasništvo nad pravima intelektualnog vlasništva ili prava pristupa pravima intelektualnog vlasništva („PIV”) ima istraživačka organizacija ili istraživačka infrastruktura, njihova se tržišna vrijednost može oduzeti od cijene koja se plaća za predmetne usluge.

27.

Smatra se da se projekt provodi učinkovitom suradnjom ako najmanje dvije neovisne stranke nastoje ostvariti zajednički cilj na temelju podjele rada te zajednički utvrđuju njegov opseg, sudjeluju u njegovoj izradi, doprinose njegovoj provedbi te dijele njegove financijske, tehnološke, znanstvene i druge rizike i rezultate. Jedna stranka ili više njih može snositi cjelokupne troškove projekta te tako smanjiti financijski rizik projekta za druge stranke. Uvjeti projekta suradnje, posebno u vezi s doprinosom njegovim troškovima, dijeljenjem rizika i rezultata, širenjem rezultata te pristupom pravima intelektualnog vlasništva i pravilima za njihovu dodjelu, moraju se dogovoriti prije početka projekta (25). Ugovoreno istraživanje i pružanje usluga istraživanja ne smatraju se oblicima suradnje.

28.

U slučaju projekata suradnje koje zajednički provode poduzetnici i istraživačke organizacije ili istraživačke infrastrukture, Komisija smatra da se uključenim poduzetnicima ne dodjeljuju neizravne državne potpore putem tih subjekata zbog povoljnih uvjeta suradnje ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

29.

Za potrebe točke 28. podtočke (d) Komisija smatra da je primljena naknada istovjetna tržišnoj cijeni ako omogućuje predmetnim istraživačkim organizacijama ili istraživačkim infrastrukturama da uživaju ukupnu ekonomsku korist od tih prava kada je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

30.

Ako nije ispunjen ni jedan od uvjeta iz točke 28., ukupna vrijednost doprinosa istraživačkih organizacija ili istraživačkih infrastruktura projektu smatra se prednošću za uključene poduzetnike, na koju se primjenjuju pravila o državnim potporama.

31.

Javni kupci mogu nabaviti usluge istraživanja i razvoja od poduzetnika putem komercijalne nabave ili predkomercijalnih postupaka nabave (26).

32.

Ako se otvoreni postupak javne nabave izvršava u skladu s primjenjivim direktivama (27), Komisija općenito smatra da poduzetnicima koji pružaju odgovarajuće usluge (28) nije dodijeljena državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora.

33.

U svim drugim slučajevima, uključujući predkomercijalnu nabavu, Komisija smatra da poduzetnicima nije dodijeljena državna potpora kada cijena plaćena za predmetne usluge u potpunosti odražava tržišnu vrijednost koristi koje je dobio javni kupac i rizike koje preuzimaju uključeni pružatelji, posebno kada su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

34.

Ako uvjeti iz točke 33. nisu ispunjeni, države članice mogu se osloniti na pojedinačnu ocjenu uvjeta ugovora između javnog kupca i poduzetnika, ne dovodeći u pitanje njegovu opću obvezu obavješćivanja o potpori za IRI u skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora.

35.

Kako bi procijenila može li se prijavljena mjera potpore smatrati spojivom s unutarnjim tržištem, Komisija općenito analizira je li mjera potpore takva da osigurava da njezini pozitivni učinci ostvarenja cilja od zajedničkog interesa premašuju njezine potencijalno negativne učinke na trgovinu i tržišno natjecanje.

36.

U Komunikaciji o modernizaciji državnih potpora od 8. svibnja 2012. poziva se na utvrđivanje i definiranje zajedničkih načela primjenjivih na ocjenu spojivosti svih mjera potpore koju Komisija provodi. U tu svrhu, Komisija smatra da je mjera potpore spojiva s Ugovorom samo ako ispunjava svaki od sljedećih kriterija:

37.

U odnosu na ukupnu bilancu određenih kategorija programa potpora može se primijeniti zahtjev ex post evaluacije kako je opisano u odjeljku 5. U takvim slučajevima Komisija može ograničiti trajanje tih programa (obično na četiri godine ili kraće) s mogućnošću ponovne prijave njihova produljivanja nakon toga.

38.

Ako mjera državne potpore ili njezini uvjeti (uključujući način njezina financiranja kada je on sastavni dio mjere) podrazumijevaju neizbježnu povredu prava Unije, potpora se ne može proglasiti sukladnom s unutarnjim tržištem (30).

39.

Pri ocjeni spojivosti svake pojedinačne potpore s unutarnjim tržištem, Komisija u obzir uzima sve postupke koji se odnose na povredu članka 101. ili članka 102. Ugovora koja se može odnositi na korisnika potpore i koja može biti važna za njezinu ocjenu na temelju članka 107. stavka 3. Ugovora (31).

40.

Državne potpore za IRI spojive su sa zajedničkim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (c) Ugovora ako, na osnovi zajedničkih načela za ocjenjivanje iz odjeljka 3., dovode do povećanja aktivnosti IRI-ja bez nepovoljnog utjecaja na uvjete trgovanja na način suprotan zajedničkom interesu.

41.

Komisija u ovom odjeljku objašnjava kako će primjenjivati ta zajednička načela za ocjenjivanje i, ako je primjenjivo, propisuje posebne uvjete za programe potpore i dodatne uvjete za pojedinačne potpore koje podliježu obvezi obavješćivanja (32).

42.

Opći cilj potpore za IRI jest promicanje istraživanja i razvoja i inovacija u Uniji. Pritom bi potpora za IRI trebala doprinositi ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020. omogućivanja pametnog, održivog i uključivog rasta.

43.

Države članice koje razmatraju dodjelu državne potpore za IRI moraju jasno definirati cilj koji nastoje ostvariti i posebno objasniti kako se mjerom planira promicati istraživanje i razvoj i inovacije. Za mjere koje se sufinanciraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, države članice mogu se osloniti na obrazloženja u mjerodavnim operativnim programima.

44.

U odnosu na programe potpore koji podliježu obvezi obavješćivanja („programi potpore koji se moraju prijaviti”), Komisija podržava mjere potpore koje su sastavni dio sveobuhvatnog programa ili akcijskog plana za promicanje aktivnosti IRI-ja ili strategija pametne specijalizacije, a popraćene su strogim evaluacijama sličnih prethodnih mjera potpore kojima je dokazana njihova učinkovitost.

45.

U vezi s državnom potporom koja se dodjeljuje za projekte ili aktivnosti koje financira i Unija, izravno ili neizravno (odnosno Komisija, izvršne agencije, zajednička poduzeća osnovana na temelju članaka 185. i 187. Ugovora ili druga provedbena tijela ako financijska sredstva Unije nisu izravno ili neizravno pod nadzorom država članica), Komisija smatra da je utvrđen dobro definiran cilj zajedničkog interesa.

46.

Kako bi dokazale da pojedinačna potpora koja podliježe obvezi obavješćivanja („pojedinačna potpora koja se mora prijaviti”) pridonosi ostvarenju veće razine aktivnosti istraživanja i razvoja i inovacija, države članice mogu se koristiti sljedećim pokazateljima, zajedno s drugim važnim kvalitativnim ili kvantitativnim elementima:

47.

Kako bi zaključila da pomoć doprinosi povećanju razine IRI-ja u Uniji, Komisija uzima u obzir ne samo neto povećanje istraživanja i razvoja i inovacija koje provodi poduzetnik, već i doprinos potpore ukupnom povećanju potrošnje za IRI u predmetnom sektoru, kao i poboljšanje situacije u Uniji u vezi s IRI-jem u međunarodnom kontekstu. Zauzima se pozitivan stav prema mjerama potpore za koje je predviđena javno dostupna ex post evaluacija njihovog doprinosa zajedničkom interesu.

48.

Kao što je objašnjeno u odjeljku 3., državne potpore mogu se pokazati potrebnima da bi se povećao IRI u Uniji u situaciji kada tržište samo po sebi ne može ostvariti učinkovite rezultate. U cilju ocjene ostvaruje li se državnom potporom učinkovito cilj od zajedničkog interesa, prvo je potrebno utvrditi problem koji treba riješiti. Državne potpore trebale bi biti usmjerene na situacije u kojima se njima može ostvariti materijalno poboljšanje koje tržište ne može ostvariti samo. Države članice trebale bi objasniti kako se mjerom potpore može učinkovito ublažiti tržišni nedostatak povezan s ostvarenjem cilja od zajedničkog interesa bez te potpore.

49.

IRI se odvija kroz niz aktivnosti, koje su obično u prethodnom proizvodnom procesu od brojnih tržišta proizvoda i koje se za razvoj potpuno novih ili poboljšanje postojećih proizvoda, usluga i procesa na tim tržištima proizvoda koriste raspoloživim kapacitetima i time potiču gospodarski rast, pridonose teritorijalnoj i socijalnoj koheziji i promiču opće potrošačke interese. Međutim, uzimajući u obzir raspoložive kapacitete IRI-ja, tržišni nedostatci mogu priječiti dostizanje optimalnog outputa i za posljedicu imati neučinkovite rezultate i to iz sljedećih razloga:

—    pozitivni vanjski učinci/prelijevanje znanja : IRI često donosi koristi za društvo u obliku pozitivnih učinaka prelijevanja, na primjer prelijevanje znanja ili više prilika za druge gospodarske subjekte da razviju komplementarne proizvode i usluge. Međutim, ostanu li prepušteni tržištu, velik broj projekata mogao bi iz perspektive privatnoga gospodarstva imati neprofitabilan povrat od ulaganja, iako bi ti isti projekti mogli biti od koristi za društvo, i to stoga što poduzetnici koji teže stvaranju dobiti ne mogu ostvariti dovoljnu korist od svojih aktivnosti kada odlučuju o tome u kojoj će se mjeri baviti IRI-jem. Državne potpore stoga mogu doprinijeti provedbi projekata koji donose ukupnu društvenu ili gospodarsku korist i koji se inače ne bi provodili.

Međutim, niti su sve koristi aktivnosti IRI-ja vanjski učinci niti samo postojanje vanjskih učinaka automatski znači da je državna potpora spojiva s unutarnjim tržištem. Potrošači su općenito voljni platiti za izravne koristi novih proizvoda i usluga, dok poduzeća mogu imati koristi od svojih ulaganja s pomoću drugih postojećih instrumenata, kao što su prava intelektualnog vlasništva. U nekim slučajevima, međutim, ta sredstva nisu savršena i ostavljaju preostali tržišni nedostatak koji se može ispraviti s pomoću državne potpore. Na primjer, ono što je često argument kada se radi o temeljnom istraživanju, ponekad je teško drugima onemogućiti pristup rezultatima nekih aktivnosti, koje stoga mogu imati obilježje javnog dobra. S druge strane, konkretnije znanje povezano s proizvodnjom često može biti dobro zaštićeno, primjerice patentima, što izumitelju omogućuje da dobije veći povrat od svog izuma,

—    nepotpune i asimetrične informacije : aktivnosti IRI-ja obilježava visok stupanj nesigurnosti. U određenim okolnostima, zbog nepotpunih i/ili asimetričnih informacija, privatni ulagatelji nerado financiraju vrijedne projekte, a visokokvalificirano stručno osoblje nije upoznato s mogućnostima zapošljavanja kod poduzetnika koji se bave inovacijama. To može dovesti do neodgovarajuće raspodjele ljudskih i financijskih resursa zbog čega je nemoguće provesti projekte koji mogu biti vrijedni za društvo ili gospodarstvo.

U određenim okolnostima nepotpune i asimetrične informacije mogu onemogućavati pristup financiranju. Međutim, nepotpune informacije i prisutnost rizika ne opravdavaju automatski potrebu za državnim potporama. Projekt s nižim privatnim povratom od ulaganja koji se ne financiraju mogu biti znak učinkovitosti tržišta. Međutim, rizik je dio svake poslovne aktivnosti i sam po sebi nije tržišni nedostatak. Međutim, u kontekstu asimetričnih informacija, rizik može pogoršati problem financiranja,

—    nedostatci u koordinaciji i umrežavanju : sposobnost poduzetnika za uzajamnu koordinaciju ili komunikaciju u cilju provedbe IRI-ja može biti ugrožena iz raznih razloga, uključujući poteškoće u koordinaciji velikog broja uključenih partnera ako neki od njih imaju drukčije interese, probleme u izradi ugovora i poteškoće u koordinaciji suradnje zbog, primjerice, dijeljenja osjetljivih informacija.

50.

Dok određeni tržišni nedostaci mogu ugroziti ukupnu razinu IRI-ja u Uniji, ti tržišni nedostaci ne utječu na sve poduzetnike i sektore u gospodarstvu u jednakoj mjeri. Zbog toga bi države članice, za državne potpore koje je potrebno prijaviti, morale dostaviti dostatne informacije o tome odnose li se potpore na opći nedostatak na tržištu u vezi s IRI-jem u Uniji ili na poseban tržišni nedostatak koji se odnosi, primjerice, na određeni sektor ili poslovnu liniju.

51.

Ovisno o tome koji se posebni tržišni nedostaci nastoje ukloniti, Komisija u obzir uzima sljedeće učinke:

—    prelijevanje znanja : predviđena razina širenja znanja; posebnost nastalog znanja; dostupnost zaštite prava intelektualnog vlasništva; stupanj komplementarnosti s drugim proizvodima i uslugama,

—    nepotpune i asimetrične informacije : razina rizika i složenosti aktivnosti IRI-ja; potreba za vanjskim financiranjem, obilježja primatelja potpore u vezi s pristupom vanjskom financiranju,

—    nedostatna koordinacija : broj uključenih poduzetnika; intenzitet suradnje; različiti interesi među uključenim partnerima; problemi pri izradi ugovora; problemi u koordinaciji suradnje.

52.

U svojoj analizi navodnog nedostatka na tržištu Komisija posebno uzima u obzir dostupne sektorske usporedbe i druge studije, koje bi trebala dostaviti predmetna država članica.

53.

Prilikom obavješćivanja o ulaganju ili operativnoj potpori za klastere, države članice moraju dostaviti podatke o planiranoj ili očekivanoj specijalizaciji inovacijskog klastera, postojećem regionalnom potencijalu i prisutnosti klastera sa sličnom svrhom u Uniji.

54.

U vezi s državnom potporom koja se dodjeljuje za projekte ili aktivnosti koje financira Unija, izravno ili neizravno (odnosno Komisija, izvršne agencije, zajednička poduzeća osnovana na temelju članaka 185. i 187. Ugovora ili druga provedbena tijela ako financijska sredstva Unije nisu izravno ili neizravno pod nadzorom država članica) Komisija će smatrati da je utvrđena potreba za državnom intervencijom.

55.

S druge strane, kada se državna potpora dodjeljuje za projekte ili aktivnosti koje su, s obzirom na tehnološki sadržaj, razinu rizika i veličinu, slični onima koji su već provedeni u Uniji po tržišnim uvjetima, Komisija, u načelu, pretpostavlja da nema tržišnog nedostatka i tražit će dodatne dokaze i opravdanje potrebe za državnom intervencijom.

56.

Državna potpora nije jedini instrument politike koji je dostupan državama članicama za promicanje aktivnosti istraživanja i razvoja i inovacija. Važno je imati na umu da mogu postojati drugi prikladniji instrumenti, primjerice mjere na strani potražnje koje uključuju uređivanje, javnu nabavu ili normizaciju, te povećanje financiranja javnog istraživanja i obrazovanja i opće porezne mjere. Primjerenost instrumenta politike u određenom slučaju najčešće je povezana s prirodom problema koji treba riješiti. Na primjer, smanjivanje zapreka pristupu tržištu može se pokazati primjerenijim nego državna potpora kada se žele riješiti poteškoće koje ima novi sudionik na tržištu u pristupu odgovarajućim rezultatima IRI-ja. Povećana ulaganja u obrazovanje mogu biti primjerenija u slučaju kada je riječ o nedostatku kvalificiranog osoblja nego dodjela državnih potpora.

57.

Državne potpore za IRI mogu se odobriti kao izuzetak od opće zabrane dodjele državnih potpora kada je to potrebno za postizanje cilja od zajedničkog interesa. Važan element u tom pogledu stoga je činjenica mogu li se i u kojoj mjeri državne potpore za IRI smatrati primjerenim instrumentom za povećanje aktivnosti IRI-ja, s obzirom na to da se drugim instrumentima koji manje narušavaju tržišno natjecanje mogu postići isti rezultati.

58.

U svojoj analizi spojivosti Komisija posebno uzima u obzir svaku ocjenu učinka predložene mjere koju je provela predmetna država članica. Mjere za koje su države članice razmatrale i druge moguće instrumente i za koje su prednosti uporabe selektivnog instrumenta kao što je to državna potpora utvrđene i dostavljene Komisiji, smatraju se primjerenim instrumentom.

59.

U vezi s državnom potporom koja se dodjeljuje za projekte ili aktivnosti koje financira Unija, izravno ili neizravno (odnosno Komisija, izvršne agencije, zajednička poduzeća osnovana na temelju članaka 185. i 187. Ugovora ili druga provedbena tijela ako financijska sredstva Unije nisu izravno ili neizravno pod nadzorom država članica) Komisija će smatrati da je utvrđena primjerenost mjere državne potpore.

60.

Državna potpora za IRI može se dodijeliti u različitim oblicima. Države članice stoga bi trebale osigurati da se potpora dodjeljuje u obliku koji će vjerojatno uzrokovati najmanje narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine. U tom smislu, ako se potpora dodjeljuje u oblicima koji donose izravnu financijsku korist (kao što su izravna bespovratna sredstva, oslobođenja od poreza ili porezne olakšice ili druge obavezne pristojbe ili pružanje zemljišta, proizvoda ili usluga po povoljnim cijenama), predmetna država članica mora uključiti analizu drugih mogućnosti i objasniti zašto i kako su drugi oblici potpore koji manje narušavaju tržišno natjecanje, kao povratni predujmovi ili oblici potpore koji se temelje na dužničkim ili vlasničkim instrumentima (kao što su državna jamstva, kupnja dionica ili alternativno davanje duga ili kapitala pod povoljnim uvjetima) manje primjereni.

61.

Izbor instrumenta potpore treba vršiti u svjetlu tržišnog nedostatka koji se nastoji ukloniti. Primjerice, ako se tržišni nedostatak sastoji od problema pristupa financiranju vanjskog duga zbog asimetričnih informacija, države članice trebale bi pribjeći pomoći u obliku potpore likvidnosti, kao što je zajam ili jamstvo, a ne bespovratna sredstva. Ako je osim toga nužno poduzeću osigurati određen stupanj podjele rizika, povratni predujam obično bi trebao biti izabrani instrument potpore. Ako se potpora dodjeljuje u obliku koji nije potpora likvidnosti ili povratni predujam za djelatnosti koje su bliske tržištu, države članice moraju opravdati prikladnost odabranog instrumenta za uklanjanje predmetnog tržišnog nedostatka. Za programe potpora kojima se provode ciljevi i prioriteti operativnih programa, financijski instrument koji je odabran u određenom operativnom programu u načelu se smatra prikladnim instrumentom.

62.

Potpora IRI-ju može biti spojiva s unutarnjim tržištem samo ako ima poticajni učinak. Poticajni učinak nastaje kada se potporom mijenja ponašanje poduzetnika na način da se on bavi dodatnim djelatnostima kojima se ne bi bavio bez potpore ili bi se njome bavio na ograničen ili drukčiji način. Potporom se, međutim, ne smiju subvencionirati troškovi aktivnosti koje bi poduzetnik svejedno snosio i ne smije se nadoknađivati uobičajen poslovni rizik ekonomske djelatnosti (33).

63.

Komisija smatra da potpora ne znači poticaj za korisnika kada je rad na mjerodavnoj aktivnosti IRI-ja (34) već započeo prije nego što je korisnik predao zahtjev za potporu nacionalnim vlastima (35). Ako rad počne prije nego što korisnik preda zahtjev za potporu nacionalnim tijelima, projekt nije prihvatljiv za potporu.

64.

Zahtjev za potporu mora uključivati barem ime i veličinu podnositelja zahtjeva, opis projekta, uključujući njegovu lokaciju i datume početka i završetka, iznos javne potpore koja je potrebna za provedbu projekta te popis prihvatljivih troškova.

65.

Komisija na temelju evaluacijskih studija koje su dostavile države članice (36) može smatrati da fiskalne mjere, u mjeri u kojoj čine državne potpore, imaju poticajni učinak time što stimuliraju veću potrošnju poduzetnika na IRI.

66.

U slučaju potpore koja se mora prijaviti države članice moraju Komisiji dokazati da potpora ima poticajni učinak i stoga moraju dostaviti jasne dokaze da potpora ima pozitivan učinak na odluku poduzetnika da se bavi aktivnostima istraživanja i razvoja i inovacija kojima se inače ne bi bavio. Kako bi se Komisiji omogućila provedba sveobuhvatne ocjene predmetne mjere potpore, predmetna država članica mora dostaviti ne samo informacije o projektu kojem je pružena potpora, već i, u mjeri u kojoj je to moguće, sveobuhvatan opis onoga što bi se dogodilo ili bi se moglo razumno očekivati da će se dogoditi bez potpore, odnosno protučinjenični scenarij. Protučinjenični scenarij može se sastojati od nedostatka alternativnog projekta ili od jasno definiranog i dovoljno predvidljivog alternativnog projekta koji korisnik razmatra u svom internom procesu donošenja odluka ili se može odnositi na alternativni projekt koji se u potpunosti ili djelomično provodi izvan Unije.

67.

U svojoj analizi Komisija uzima u obzir sljedeće elemente:

—    opis promjene koja se namjerava provesti : promjena u ponašanju za koju se očekuje da će biti rezultat državne potpore, odnosno mora biti točno navedeno je li pokrenut novi projekt ili je proširena veličina, područje primjene ili brzina provedbe projekta,

—    protučinjeničnu analizu : promjena ponašanja mora se utvrditi usporedbom očekivanog ishoda i razine planirane aktivnosti sa i bez potpore. Razlika između tih dvaju scenarija pokazuje učinak mjere potpore i njezin poticajni učinak,

—    razinu profitabilnosti : kada projekt, sam po sebi, za poduzetnika ne bi bio profitabilan, ali bi imao znatnu korist za društvo, vjerojatnije je da potpora ima poticajni učinak,

—    iznos ulaganja i vremenski okvir novčanih tokova : visoka početna ulaganja, niska razina prisvojivih novčanih tokova i znatan dio novčanih tokova koji nastaje u dalekoj budućnosti ili na vrlo nesiguran način, smatraju se pozitivnim elementima za ocjenu poticajnog učinka,

—    razina uključenog rizika : u ocjeni rizika posebno se uzima u obzir neopozivost ulaganja, vjerojatnost komercijalnog neuspjeha, rizik da će projekt biti manje produktivan od očekivanog, rizik da će se provedbom projekta oslabiti ostale aktivnosti korisnika potpore i rizik da će troškovi projekta oslabiti njegovu financijsku održivost.

68.

Države članice posebno se poziva da se oslone na dokumente odbora, procjene rizika, financijske izvještaje, interne poslovne planove, stručna mišljenja i druge studije povezane s projektom koji se ocjenjuje. Dokumenti koji sadržavaju informacije o predviđenoj potražnji, predviđenim troškovima, financijskim predviđanjima, dokumenti koji se dostavljaju odboru za ulaganja i koji opisuju pojedinosti različitih ulagačkih scenarija ili dokumenti koji se dostavljaju financijskim institucijama mogli bi pomoći državama članicama pri dokazivanju poticajnog učinka.

69.

Kako bi osigurala objektivno utvrđivanje poticajnog učinka, Komisija može u svojoj ocjeni usporediti podatke specifične za poduzeće s podacima koji se odnose na sektor u kojem djeluje korisnik potpore. Države članice trebale bi posebice, kada je to moguće, dostaviti podatke specifične za određeni sektor iz kojih se vidi da su korisnikov protučinjenični scenarij, potrebna razina profitabilnosti i očekivani novčani tokovi poduzeća razumni.

70.

U tom kontekstu razina profitabilnosti može se ocjenjivati upućivanjem na metodologije za koje se može dokazati da se poduzetnik korisnik potpore njima koristi ili koje su uobičajena praksa u predmetnom sektoru, a koje mogu uključivati metode evaluacije neto sadašnje vrijednosti projekta (NPV) (37), unutarnje stope povrata (IRR) (38) ili prosječnog povrata na uloženi kapital (ROCE).

71.

Ako potpora ne mijenja ponašanje korisnika stimuliranjem dodatnih aktivnosti IRI-ja, ona nema pozitivne učinke u smislu promicanja IRI-ja u Uniji. Prema tome, potpora se ne smatra spojivom s unutarnjim tržištem u slučajevima kada se čini da bi se iste aktivnosti mogle i hoće izvršavati čak i bez potpore.

72.

Kako bi se potpora za IRI smatrala razmjernom, njezin iznos mora biti ograničen na minimalan iznos koji je potreban za provedbu aktivnosti kojoj se pruža potpora.

73.

Kako bi se osiguralo da je razina potpore razmjerna tržišnim nedostacima koji se nastoje ukloniti, potpora se mora utvrditi u odnosu na unaprijed utvrđene prihvatljive troškove i ograničiti na određeni udio tih prihvatljivih troškova („intenzitet potpore”). Intenzitet potpore mora se utvrditi pojedinačno za svakog korisnika potpore, uključujući i zajedničku suradnju na projektu.

74.

Kako bi se osigurala predvidljivost i jednaki uvjeti, Komisija primjenjuje maksimalan intenzitet potpore za IRI, koji se utvrđuje na temelju tri kriterija: i. blizina potpore tržištu, kao zamjena za njezine očekivane negativne učinke i potrebu za potporom, uzimajući u obzir moguće veće prihode koji se mogu očekivati od aktivnosti kojima se pruža potpora; ii. veličina korisnika kao zamjena za ozbiljnije probleme na koje obično nailaze manji poduzetnici pri financiranju rizičnog projekta; i iii. ozbiljnost tržišnog nedostatka, kao što su očekivani vanjski učinci u smislu širenja znanja. Iz tog razloga, u načelu intenziteti potpore za razvojne aktivnosti i inovacije moraju biti niži od onih koji se odnose na aktivnosti koje su vezane za istraživanje.

75.

Prihvatljivi troškovi za svaku mjeru potpore obuhvaćenu ovim okvirom propisani su u Prilogu I. Kada projekt IR-a obuhvaća različite zadaće, svaka prihvatljiva zadaća mora biti u okviru kategorija temeljnog istraživanja, industrijskog istraživanja ili eksperimentalnog razvoja (39). Prilikom razvrstavanja različitih aktivnosti prema mjerodavnim kategorijama, Komisija upućuje na vlastitu praksu i na određene primjere i objašnjenja iz Priručnika Frascati OECD-a (40).

76.

Maksimalni intenziteti potpore koji se općenito primjenjuju na sve prihvatljive mjere IRI-ja propisani su u Prilogu II. (41).

77.

U slučaju državne potpore za projekt IR-a koji se odvija u zajedničkoj suradnji istraživačke organizacije i poduzetnika, kombinacija izravnih javnih poticaja i doprinosa od istraživačkih organizacija, ako oni predstavljaju potporu, ne smije premašiti primjenjive intenzitete potpore za svakog poduzetnika korisnika.

78.

U slučaju da država članica dodjeljuje povratni predujam koji ispunjava uvjete državne potpore u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora, primjenjuju se pravila propisana u ovom sektoru.

79.

Ako država članica može dokazati, na temelju valjane metodologije koja se temelji na provjerljivim podacima, da je moguće izračunati bruto ekvivalent bespovratnog sredstva povratnog predujma, ona može obavijestiti Komisiju o programu potpore i povezanoj metodologiji. Ako Komisija prihvati metodologiju i program potpore ocijeni spojivim, potpora se može dodijeliti na temelju bruto ekvivalenta bespovratnog sredstva povratnog predujma, do iznosa intenziteta potpore iz Priloga II.

80.

U svim drugih slučajevima povratni predujam izražava se kao postotak prihvatljivih troškova i može prelaziti primjenjive maksimalne intenzitete potpore za 10 postotnih bodova ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

81.

Kako bi Komisija mogla ocijeniti određenu mjeru, ona mora obuhvaćati detaljne odredbe kojima se regulira povrat u slučaju uspješnosti projekta te jasno definirati što će se smatrati uspješnim ishodom na temelju razumne i oprezne pretpostavke.

82.

U mjeri u kojoj ona čini državnu potporu, intenzitet fiskalne mjere može se izračunati ili na temelju pojedinačnih projekata ili, na razini pojedinačnog poduzetnika, na temelju omjera između iznosa ukupne porezne olakšice i zbroja svih prihvatljivih troškova IRI-ja koji su nastali u razdoblju koje nije dulje od tri uzastopne fiskalne godine. U potonjem slučaju fiskalna mjera može se primjenjivati bez razlike na sve prihvatljive aktivnosti, ali ne smije premašivati primjenjiv intenzitet potpore za eksperimentalan razvoj (43).

83.

Potpora se može dodijeliti istodobno u okviru nekoliko programa potpore ili se zbrajati s jednokratnom potporom, pod uvjetom da ukupan iznos državne potpore za aktivnost ili projekt ne premašuje gornje granice potpora utvrđene u ovom okviru. Kako je navedeno u točki 9., financijska sredstva Unije kojima centralno upravljaju institucije, agencije, zajednička poduzeća ili druga tijela Unije i koja nisu izravno ili neizravno pod nadzorom država članica ne predstavljaju državnu potporu i ne uzimaju se u obzir. Ako se takva financijska sredstva Unije kombiniraju s državnim potporama, ukupan iznos javnog financiranja koji se odobrava za iste prihvatljive troškove ne smije, međutim, premašivati najpovoljnije stope financiranja propisane u primjenjivi propisima Unije.

84.

Kada su troškovi koji su prihvatljivi za potporu za IRI potencijalno u cijelosti ili djelomično prihvatljivi i u odnosu na neku potporu u druge svrhe, dio tih troškova koji se preklapa podliježe najpovoljnijoj gornjoj granici sukladno važećim pravilima.

85.

Potpore za IRI ne mogu se zbrajati s potporama de minimis u odnosu na iste prihvatljive troškove ako bi to dovelo do intenziteta potpore koji bi premašivao granice predviđene u ovom okviru.

86.

U slučaju pojedinačnih potpora koje se moraju prijaviti, za osiguranje razmjernosti nije nužna sama usklađenost s nizom unaprijed definiranih maksimalnih intenziteta potpore.

87.

Kao opće pravilo i kako bi utvrdila je li potpora razmjerna, Komisija provjerava premašuje li iznos potpore minimum koji je nužan da bi projekt kojem se pruža potpora bio dovoljno profitabilan, primjerice tako da omogući dosezanje unutarnje stope povrata koja odgovara mjerilu ili stopi prepreke za određeni sektor ili određeno poduzeće. U tu svrhu mogu se upotrebljavati uobičajene stope povrata koje korisnik traži za druge projekte istraživanja i razvoja i inovacija, trošak kapitala u cjelini ili povrat koji su uobičajeni u predmetnom sektoru. Moraju se uzeti u obzir svi mjerodavni očekivani troškovi i koristi za vrijeme trajanja projekta, uključujući troškove i prihode koji proizlaze iz rezultata aktivnosti istraživanja i razvoja i inovacija.

88.

Ako se pokaže, primjerice na temelju internih spisa poduzeća, da je korisnik potpore suočen s jasnim izborom provedbe ili projekta za koji prima potporu ili alternativnog projekta bez potpore, smatra se da je potpora ograničena na minimum samo ako iznos potpore ne prelazi neto dodatne troškove provedbe predmetnih aktivnosti IRI-ja u usporedbi s protučinjeničnim projektom koji bi se provodio u nedostatku potpore. Kako bi utvrdila neto dodatne troškove, Komisija uspoređuje očekivane neto sadašnje vrijednosti ulaganja u projekte kojima se pruža potpora i protučinjeničnog projekta, uzimajući u obzir vjerojatnost pojave različitih poslovnih scenarija (44).

89.

Kada se potpora dodjeljuje za projekte istraživanja i razvoja ili za izgradnju ili nadogradnju istraživačkih infrastruktura i kada Komisija može utvrditi, na temelju metodologije utvrđene u točkama 87. i 88., da je potpora strogo ograničena na potreban minimum, mogu biti dopušteni viši maksimalni intenziteti potpore od onih propisanih u Prilogu II., tj. do razina navedenih u tablici u nastavku:

90.

Kako bi pokazale da je potpora ograničena na nužan minimum, države članice moraju objasniti kako je utvrđen iznos potpore. Dokumentacija i izračuni kojima se koristi za analizu poticajnog učinka mogu se upotrijebiti i za procjenu razmjernosti potpore. Ako se utvrđena potreba za potporom odnosi uglavnom na poteškoće u privlačenju dužničkog financiranja na tržištu, a ne na manjak profitabilnosti, posebno prikladan način osiguranja da se potpora zadrži na minimumu može biti pružanje potpore u obliku zajma, jamstva ili povratnog predujma umjesto u bespovratnom obliku, kao što su bespovratna sredstva.

91.

Kada postoji više potencijalnih kandidata za provođenje aktovnosti za koju se pruža potpora, vjerojatnije je da će uvjet razmjernosti biti ispunjen ako se projekt dodjeljuje na temelju transparentnih, objektivnih i nediskriminirajućih kriterija.

92.

Kako bi se spriječili stvarni ili potencijalni, direktni ili indirektni oblici narušavanja međunarodne trgovine, mogu se odobriti viši intenziteti od onih koji su načelno dopušteni ovim okvirom ako su, direktno ili indirektno, konkurenti izvan Unije za slične projekte u prethodne tri godine primili ili će primiti potporu koja je istovjetnog intenziteta. Međutim, kada je vjerojatno da će, uzimajući u obzir posebnu prirodu predmetnog sektora, nakon više od tri godine doći do narušavanja međunarodne trgovine, referentno razdoblje može se s tim u skladu produljiti. Ako je to moguće, predmetna država članica Komisiji dostavlja dostatne informacije kako bi joj omogućila da ocijeni situaciju, posebno u odnosu na potrebu uzimanja u obzir kompetitivnih prednosti koje uživa konkurent u trećoj državi. U slučaju da Komisija nema dokaze koji se odnose na dodijeljenu ili predloženu potporu, svoju odluku također može temeljiti na indicijama.

93.

U prikupljanju dokaza Komisija se može služiti svojim istaržnim ovlastima (45).

94.

Kako bi potpora za IRI bila spojiva s unutarnjim tržištem, negativni učinci mjere potpore u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i učinaka na trgovinu među državama članicama moraju se ograničiti i nadmašiti pozitivnim učincima u smislu doprinosa cilju od zajedničkog interesa.

95.

Komisija prepoznaje dva glavna moguća oblika narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine među državama članicama koje uzrokuje potpora za IRI, odnosno narušavanja tržišta proizvoda i lokacijske učinke. Obje vrste narušavanja mogu dovesti do neučinkovitosti dodijeljenih sredstava narušavanjem ekonomske učinkovitosti unutarnjeg tržišta i do problema s rasprostranjenošću jer potpora utječe na rasprostranjenost ekonomske djelatnosti u regijama.

96.

U vezi s narušavanjem na tržištima proizvoda, državne potpore za IRI mogu utjecati na tržišno natjecanje u procesima inovacija i na tržišta proizvoda na kojima se iskorištavaju rezultati aktivnosti IRI-ja.

97.

Državna potpora za IRI može ugrožavati tržišno natjecanje u procesima inovacija i na tržištima proizvoda na tri načina, odnosno narušavanjem konkurentnih postupaka ulaska i izlaska, narušavanjem dinamičnih poticaja za ulaganja ili stvaranjem ili održavanjem tržišne snage.

98.

Potpora za IRI može spriječiti tržišni mehanizam u nagrađivanju najučinkovitijih proizvođača i vršiti pritisak na one koji su najmanje učinkoviti da se poboljšaju, restrukturiraju ili izađu s tržišta. To može dovesti do situacije u kojoj su, zbog dodjeljene potpore, konkurenti koji bi inače mogli ostati prisiljeni napustiti tržište ili na njega ne mogu niti ući. Osim toga, državnom potporom neučinkovita poduzeća mogu se spriječiti da napuste tržište ili čak potaknuti da uđu i steknu tržišni udio od konkurenata koji su inače učinkovitiji. Ako nisu točno usmjerene na određene ciljeve, potporama za IRI mogu se poticati neučinkoviti poduzetnici i dovesti do struktura tržišta u kojima mnogi sudionici na tržištu djeluju znatno ispod razine učinkovitosti. Dugoročno gledano, uplitanje u konkurentne postupke ulaska na tržište i izlaska s tržišta moglo bi potisnuti inovacije i usporiti poboljšanja produktivnosti u cijeloj industriji.

99.

Potporom za IRI mogu se narušiti dinamični poticaji konkurenata korisnika potpora da ulažu. Kada neki poduzetnik prima potporu, općenito se povećava vjerojatnost uspješnosti aktivnosti IRI-ja, što dovodi do veće zastupljenosti na mjerodavnom tržištu proizvoda u budućnosti. Ta povećana zastupljenost može utjecati na njegove konkurente na način da smanje opseg svojih prvotnih planiranih ulaganja (tzv. učinak istiskivanja poduzeća s tržišta).

100.

Nadalje, postojanje potpore može moguće korisnike učiniti sigurnijima u sebe ili sklonijima riskiranju. Dugoročni učinak na rezultate u sektoru u ovom će slučaju vjerojatno biti negativan. U slučaju da nisu točno usmjerene na određene ciljeve, potpore za IRI stoga potiču neučinkovite poduzetnike i pridonose stvaranju struktura tržišta u kojima sudionici na tržištu djeluju znatno ispod razine učinkovitosti.

101.

Potpore namijenjene poticanju IRI-ja mogu imati negativne učinke u smislu povećanja ili održavanja stupnja tržišne snage na tržištima proizvoda. Tržišna snaga jest sposobnost utjecanja na cijene na tržištu, output, raznovrsnost ili kvalitetu robe i usluga ili druge kriterije kojima se mjeri razina tržišnog natjecanja na tržištu u znatnom vremenskom razdoblju, a na štetu potrošača. Čak i kada se potporom izravno ne povećava tržišna snaga, ona može do toga neizravno dovesti obeshrabrujući širenje postojećih tržišnih natjecatelja, potičući njihov izlazak s tržišta ili obeshrabrujući ulazak novih natjecatelja.

102.

Državne potpore za IRI mogu narušiti tržišno natjecanje i kada utječu na odabir lokacije. To se narušavanje može pojaviti u državama članicama kada se poduzeća nadmeću preko granica ili kada razmatraju različite lokacije. Potpora čiji je cilj premještanje aktivnosti u neku drugu regiju na unutarnjem tržištu ne može izravno uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja na tržištu proizvoda, ali uzrokuje premještanje aktivnosti ili ulaganja iz jedne regije u drugu.

103.

U načelu, potrebno je analizirati mjere potpore i kontekst u kojem se ona primjenjuje kako bi se utvrdio opseg u kojem se može smatrati štetnom. Međutim, moguće je utvrditi neke situacije u kojima je očito da negativni učinci prevladavaju nad pozitivnim učincima, što znači da se ne može utvrditi da je potpora spojiva s unutarnjim tržištem.

104.

U skladu s općim načelima Ugovora državne potpore ne mogu se smatrati spojivima s unutarnjim tržištem ako je određena mjera diskriminirajuća u opsegu u kojem to nije opravdano njezinom prirodom državne potpore. Kako je objašnjeno u odjeljku 3., Komisija stoga ne dopušta mjeru ako ona ili s njome povezani uvjeti podrazumijevaju neizbježnu povredu prava Unije. Ovo se posebno odnosi na mjere potpore kada je preduvjet za dodjelu potpore obveza da korisnik ima sjedište u određenoj državi članici (ili da u njoj uglavnom ima poslovni nastan) ili da upotrebljava nacionalne proizvode ili usluge te na mjere potpore kojima se ograničava mogućnost korisnika da iskorištava rezultate IRI-ja u drugim državama članicama.

105.

Isto tako, potpora koja dovodi samo da promjene lokacije aktivnosti IRI-ja na unutarnjem tžištu bez promjene prirode, veličine ili područja primjene projekta ne smatra se spojivom.

106.

Kako bi bili spojivi s unutarnjim tržištem, programi potpore koji se moraju prijaviti ne smiju dovesti do znatnog narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine. Čak i kada se narušavanje može smatrati ograničenim na određenu razinu (pod uvjetom da je potpora neophodna i razmjerna za ostvarivanje zajedničkog cilja), programi potpore kumulativno još uvijek mogu dovesti do visoke razine narušavanja. Takvo narušavanje može, primjerice, nastati uslijed potpore koja ima negativan učinak na dinamično poticanje konkurenata na inovacije. U slučaju programa koji je usmjeren na određeni sektor rizik od takvog narušavanja još je naglašeniji.

107.

Ne dovodeći u pitanje točku 122., države članice stoga moraju pokazati da će negativni učinci biti ograničeni na minimum uzimajući u obzir, primjerice, veličinu predmetnih projekata, iznos pojedinačne i kumulativne potpore, broj očekivanih korisnika te obilježja ciljanih sektora. Kako bi se Komisiji omogućilo da ocijeni vjerojatne negativne učinke programa potpore koji se moraju prijaviti, države članice mogu predati svaku ocjenu učinka i provedene ex post evaluacije za slične prethodne programe.

108.

U vezi s pojedinačnom potporom koja se mora prijaviti, a kako bi se Komisiji omogućilo da utvrdi i procijeni moguće narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine, države članice trebale bi dostaviti informacije o i. predmetnim tržištima proizvoda, odnosno tržištima na koje utječe promjena u ponašanju korisnika potpore i o ii. konkurentima i potrošačima ili potrošačima na koje to utječe.

109.

Pri ocjeni negativnih učinaka državne potpore Komisija svoju analizu narušavanja tržišnog natjecanja usmjerava na predvidljiv učinak potpore za IRI na tržišno natjecanje među poduzetnicima na predmetnom tržištu proizvoda. Komisija veće značenje pridaje rizicima za tržišno natjecanje i trgovinu koji su mogući u bliskoj budućnosti i koji su vjerojatniji.

110.

U mjeri u kojoj se određena inovacijska aktivnost bude povezivala s više različitih budućih tržišta proizvoda, učinak državne potpore promatra se na svim predmetnim tržištima. U određenim slučajevima na tržištima tehnologije trguje se rezultatima aktivnosti IRI-ja, primjerice u obliku prava intelektualnog vlasništva putem licenciranja patenata ili trgovine njima. U tim slučajevima, Komisija može razmatrati i učinak potpore na tržišno natjecanje na tržištima tehnologija.

111.

Komisija primjenjuje različite kriterije za ocjenjivanje mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja, odnosno narušavanje dinamičnih poticaja, stvaranje ili održavanje tržišne snage i održavanje neučinkovitih tržišnih struktura.

112.

U svojoj analizi mogućeg narušavanja dinamičnih poticaja Komisija uzima u obzir sljedeće elemente:

—    rast tržišta : što se više očekuje rast tržišta u budućnosti, to je manja vjerojatnost da će potpora negativno utjecati na poticaje konkurentima, budući da postoje brojne mogućnosti za razvoj profitabilnog poslovanja,

—    iznos potpore : mjere potpore koje uključuju znatne iznose potpora vjerojatnije će imati i znatne učinke istiskivanja poduzeća s tržišta. Važnost iznosa potpore mjeri se uglavnom u vezi s iznosom koji glavni sudionici na tržištu troše na slične projekte,

—    blizina tržištu/kategorija potpore : što je mjera potpore više namijenjena aktivnostima IRI-ja koji su blizu tržištu, to je vjerojatnije da će nastati znatni učinci istiskivanja poduzeća s tržišta,

—    otvoreni postupak odabira : kada se potpora odobrava na temelju transparentnih, objektivnih i nediskriminirajućih kriterija, Komisija zauzima pozitivniji stav,

—    zapreke izlasku s tržišta : vjerojatnije je da će konkurenti održati ili čak povećati svoje planove ulaganja kada su zapreke izlasku s tržišta u procesu inovacija visoke. To može biti slučaj kada je veliki dio prethodnih ulaganja konkurenta vezan za neki određeni tijek IRI-ja,

—    poticaji za tržišno natjecanje na budućim tržištima : potpore za IRI mogu imati za posljedicu situaciju u kojoj konkurenti poduzeća koji je korisnik potpore odustanu od tržišnog natjecanja i borbe za buduće tržište na kojem „pobjednik uzima sve”, s obzirom na to da prednost ostvarena potporom, u smislu stupnja tehnološke prednosti, ekonomija razmjera, mrežnih učinaka ili rokova, smanjuje njihovu mogućnost da na to buduće tržište uđu profitabilno,

—    diferencijacija proizvoda i intenzitet tržišnog natjecanja : kada su inovacije proizvoda više usmjerene prema razvoju različitih proizvoda, koji se primjerice odnose na različite robne marke, norme, tehnologije ili skupine potrošača, manje je vjerojatno da će to utjecati na konkurente. Isto vrijedi i za situaciju kada na tržištu postoji više učinkovitih konkurenata.

113.

Komisija se bavi uglavnom onim mjerama IRI-ja kojima se korisniku potpore omogućuje jačanje tržišne snage na postojećim tržištima proizvoda ili prijenos tržišne snage na neka buduća tržišta proizvoda. Stoga nije vjerojatno da će Komisija, sa stanovišta tržišnog natjecanja, problematičnom smatrati tržišnu snagu u slučaju kada korisnik potpore ima tržišni udjel manji od 25 % i na tržištima gdje je tržišna koncentracija mjerena Herfinndahl-Hirschmanovim indeksom (HHI) ispod 2 000.

114.

U svojoj analizi tržišne snage Komisija razmatra sljedeće elemente:

—    tržišnu snagu korisnika potpore i strukturu tržišta : kada primatelj potpore već ima vladajući položaj na tržištu proizvoda, mjerom potpore taj se vladajući položaj može ojačati daljnjim slabljenjem tržišnog pritiska konkurenata na poduzetnika primatelja potpore. Slično tome, državne potpore mogu imati znatan učinak na oligopolnim tržištima na kojima djeluje samo mali broj sudionika na tržištu,

—    razina zapreka pristupu tržištu : u području IRI-ja mogu postojati znatne prepreke ulasku novih poduzeća na tržište. Te prepreke uključuju zakonske prepreke (posebno u odnosu na zaštitu prava intelektualnog vlasništva), ekonomije razmjera i opsega, prepreka pristupu mrežama i infrastrukturi te ostale strateške prepreke ulasku na tržište ili širenju na njemu,

—    snaga kupca : tržišna snaga poduzetnika može se također ograničiti položajem kupaca na tržištu. Prisutnost jakih kupaca može biti protuargument zaključku o snažnom tržišnom položaju ako je vjerojatno da će kupci nastojati zadržati dovoljnu razinu tržišnog natjecanja na tom tržištu,

—    postupak odabira : mjere potpore kojima se poduzetnicima koji imaju snažan položaj na tržištu omogućuje da utječu na postupak odabira, primjerice, ostvarivanjem prava da preporuče poduzetnike u postupku odabira ili da na tijek istraživanja utječu na način kojim se neopravdano zanemaruju alternativni putovi, mogle bi uzrokovati zabrinutost Komisije.

115.

U svojoj analizi struktura tržišta Komisija razmatra je li potpora dodijeljena na tržištima koje obilježava višak kapaciteta ili u sektorima koji propadaju. U situacijama u kojima tržište raste ili kada postoji vjerojatnost da će državna potpora za IRI utjecati na općenitu dinamiku rasta u sektoru, u prvom redu uvođenjem novih tehnologija, postoji manja vjerojatnost da će se javiti problemi.

116.

Posebno kada je potpora za IRI blizu tržištu, može doći do toga da neka područja uživaju povoljnije uvjete za kasniju proizvodnju, posebno zbog relativno nižih troškova proizvodnje kao rezultat potpore ili zbog visoke razine aktivnosti IRI-ja koje se odvijaju na temelju potpore. To može dovesti do toga da se poduzetnici premještaju na ta područja.

117.

Lokacijski učinci mogu biti važni i za istraživačke infrastrukture. Ako se potporom uglavnom koristi za privlačenje infrastrukture u određenu regiju na štetu druge, ona neće doprinijeti promicanju daljnjih aktivnosti IRI-ja u Uniji.

118.

U svojoj analizi pojedinačne potpore koja se mora prijaviti Komisija stoga uzima u obzir svaki dokaz o tome da je korisnik potpore razmatrao alternativne lokacije.

119.

Od 1. srpnja 2016. i uz izuzetak pojedinačnih potpora u iznosu manjem od 500 000 EUR, države članice moraju na web-mjestu na kojem su objedinjene informacije o državnim potporama, na državnoj ili regionalnoj razini, objaviti barem sljedeće informacije o prijavljenim mjerama državnih potpora: puni tekst programa potpore i njegovih provedbenih odredbi ili pravnu osnovu za pojedinačnu potporu odnosno poveznicu na taj tekst; naziv davatelja potpore; naziv pojedinačnih korisnika; oblik i iznos potpore dodijeljene svakom korisniku; datum dodjele; vrsta korisnika (MSP ili veliko poduzeće); regiju u kojoj je korisnik smješten (na razini NUTS II.) i glavni ekonomski sektor u kojem korisnik djeluje (na razini skupine NACE) (46). Te se informacije moraju objaviti u roku od šest mjeseci od odluke o dodjeli ili, za fiskalne mjere, u roku od jedne godine od datuma podnošenja porezne prijave te se moraju čuvati najmanje deset godina i biti dostupne javnosti bez ograničenja (47).

120.

Kako bi dodatno osigurala da je narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine ograničeno, Komisija može tražiti da programi potpore koji se moraju prijaviti budu vremenski ograničeni te da prolaze evaluaciju iz točke 37. Evaluacija bi se posebno trebala provoditi za programe u okviru kojih je moguće narušavanje posebno veliko, odnosno za programe kod kojih postoji rizik da će znatno narušiti tržišno natjecanje ako se provedba pravovremeno ne preispita.

121.

S obzirom na ciljeve i kako se ne bi nametnulo nesrazmjerno opterećenje državama članicama i manjim mjerama potpora, ovaj zahtjev iz točke 120. odnosi se samo na programe potpora s velikim proračunom za potpore, koji sadržavaju nova obilježja ili u kojima su predviđene znatne promjene tržišta, tehnologije ili propisa. Evaluaciju mora provesti stručnjak neovisan o davatelju potpore, a na temelju zajedničke metodologije koju dostavlja Komisija (48), te se ona mora objaviti. Države članice moraju zajedno s odgovarajućim programom potpore dostaviti i nacrt plana evaluacije koji će biti sastavni dio Komisijine ocjene programa.

122.

U slučaju programa potpora koji su isključeni iz područja primjene Uredbe o općem skupnom izuzeću isključivo zbog svojih velikih proračuna, Komisija njihovu spojivost ocjenjuje isključivo na temelju plana evaluacije.

123.

Evaluacija se mora dostaviti Komisiji u odgovarajućem roku kako bi se omogućila ocjena mogućeg produljenja programa potpore, a u svakom slučaju nakon završetka programa. Točno područje primjene i način evaluacije utvrđuju se u odluci kojom se odobrava program potpore. Rezultati evaluacije moraju se uzeti u obzir u svim sljedećim mjerama potpore sa sličnim ciljem, uključujući sve izmjene programa potpore iz točke 122.

124.

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 659/1999 (49) i Uredbom Komisije (EZ) br. 794/2004 (50) i njihovim izmjenama države članice Komisiji moraju podnositi godišnja izvješća.

125.

Države članice moraju voditi detaljnu evidenciju o svim mjerama potpore. Takva evidencija mora sadržavati sve podatke potrebne za utvrđivanje jesu li bili ispunjeni uvjeti u pogledu prihvatljivih troškova i najvećih intenziteta potpora. Navedena evidencija mora se čuvati deset godina od dana dodjele potpore i na zahtjev se mora dostaviti Komisiji.

126.

Komisija primjenjuje načela iz ovog okvira za ocjenu spojivosti svih prijavljenih potpora za IRI o kojima mora donijeti odluku nakon 1. srpnja 2014. Nezakonite potpore za IRI ocjenjuju se u skladu s pravilima koja su na snazi na dan dodjele potpore.

127.

U skladu s člankom 108. stavkom 1. Ugovora, Komisija predlaže državama članicama da prema potrebi izmijene postojeće programe potpore za IRI kako bi ih uskladile s ovim okvirom najkasnije do 1. siječnja 2015.

128.

Države članice pozivaju se da izraze svoje izričito i bezuvjetno slaganje s odgovarajućim mjerama predloženima u točki 127. u roku od dva mjeseca od dana objave ovog okvira u Službenom listu Europske unije. U slučaju da ne dobije nikakav odgovor od država članica, Komisija pretpostavlja da predmetna država članica nije suglasna s predloženim mjerama.

129.

Komisija može odlučiti preispitati ili izmijeniti ovaj okvir u bilo kojem trenutku ako to bude potrebno iz razloga povezanih s politikom tržišnog natjecanja ili kako bi se uzele u obzir druge politike Unije i međunarodne obveze ili iz nekog drugog opravdanog razloga.

27.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 198/30

—

na stranici 20. Smjernica EU-a za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža, prve dvije rečenice stavka 78. točke (j);

—

na stranici 24. Smjernica za regionalne državne potpore za razdoblje 2014. – 2020., stavak 141.;

—

na stranici 10. Komunikacije komisije o državnoj potpori za filmove i ostala audiovizualna djela, stavak 52. točka 7.;

—

na stranici 28. Smjernica o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima, stavci 162. i 163.;

—

puni tekst odluke o odobrenom programu potpora ili pojedinačne potpore te provedbene odredbe ili poveznica na taj tekst,

—

naziv davatelja potpore,

—

nazive pojedinih korisnika, oblik i iznos potpora dodijeljenih svakom korisniku, datum dodjele, vrstu poduzetnika (MSP/veliko poduzeće), regiju u kojoj je korisnik smješten (na razini NUTS II.) i glavni ekonomski sektor u kojem korisnik djeluje (na razini skupine NACE) (22).

umjesto: „Od takvog se zahtjeva može odstupiti u pogledu MSP-ova koji nisu proveli nikakvu komercijalnu prodaju na bilo kojem tržištu i ulaganja u poduzetnika koji je krajnji korisnik manja od 200 000 EUR”

treba stajati: „Od takvog se zahtjeva može odstupiti u pogledu MSP-ova koji nisu proveli nikakvu komercijalnu prodaju na bilo kojem tržištu i ulaganja u poduzetnika koji je krajnji korisnik manja od 500 000 EUR”

umjesto: „iznos ostvarene porezne olakšice u slučajevima kad potonja iznosi više od 200 000 EUR. Taj iznos može iznositi do 2 milijuna EUR.”

treba stajati: „iznos ostvarene porezne olakšice u slučajevima kad potonja iznosi više od 500 000 EUR. Taj iznos može biti u sljedećim rasponima (u milijunima EUR): [0,5-1]; [1-2]; [2-5]; [5-10]; [10-30]; [30 i više].”

—

na stranici 12. Smjernica EU-a za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža, na kraju stavka 53.;

—

na stranici 25. Smjernica za regionalne državne potpore za razdoblje 2014. – 2020., na kraju stavka 144.;

—

na stranici 29. Smjernica o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima, na kraju stavka 167.;

—

na stranici 32. Smjernica o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja, na kraju stavka 172.;

27.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 198/35

27.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 198/36

27.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 198/37

27.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 198/38

27.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 198/39